HIDROELEKTRA - PROJEKT - puo.mzopu.hrpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_05_09_2011_1.pdf · Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – 1Vukovar – Vinkovci – Ţupanja,

Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km

1

HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.

10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801

NOSITELJ IZRADE STUDIJE HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.

ODJEL ZAŠTITE OKOLIŠA, Čazmanska 2, 10 000 Zagreb

INVESTITOR: HRVATSKE CESTE d.o.o.

Vončinina 3, 10 000 Zagreb

ZAHVAT:

BRZA CESTA OSIJEK – VUKOVAR – VINKOVCI - ŢUPANJA, DIONICA: NUŠTAR - VUKOVAR,

L=9,841 km

VRSTA DOKUMENTACIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

VODITELJ STUDIJE DRAŢENKO JAKOVAC, dipl. ing. građ.

HIDROELEKTRA-PROJEKT d.o.o. Tomislav Kraljić, dipl.ing.građ.

Projektanti prometnice Jasminka Mandić, mag.ing.aedif

Marina Grgić, dipl.ing.arh.

Suradnik: Domagoj Švaljek, struč.spec.ing.eadif.

Prost.-plan. dokumentacija

Andrea Knez, mag.ing.kraj.arh. Krajobraz

Domagoj Švaljek, struč. spec. ing. aedif. Infrastruktura

GRAĐEVINSKI FAKULTET U ZAGREBU

Ţeljko Stepan, dipl.ing.građ. Mario Njegovec, dipl. ing. građ. Igor Majstorović, dipl. ing. građ. Ana Rigo, dipl. ing. građ.

Analiza prometa

HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD Sluţba za arheološku baštinu

mr.sc. Josip Višnjić, konzervator-arheolog

Kulturno-povijesna baština

Tihomir Percan, dipl.arheolog

Ivica Pleština, dipl. arh.

Borka Milković, dipl. ing. arh.

Samostalni stručni suradnici Dr.sc. Karlo-Rikard Braun

Geologija, hidrogeologija i seizmologija

Prof.dr.sc. Ţeljko Vidaček Pedologija

Dr.sc.biol.znan. Jadranka Roša (Hrvatske šume d.o.o. Šumski ekosustavi, divljač


2



NOSITELJ IZRADE STUDIJE HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.

ODJEL ZAŠTITE OKOLIŠA, Čazmanska 2, 10 000 Zagreb

INVESTITOR: HRVATSKE CESTE d.o.o.

Vončinina 3, 10 000 Zagreb

ZAHVAT:

BRZA CESTA OSIJEK – VUKOVAR – VINKOVCI - ŢUPANJA, DIONICA: NUŠTAR - VUKOVAR,

L=9,841 km

VRSTA DOKUMENTACIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

VODITELJ STUDIJE DRAŢENKO JAKOVAC, dipl. ing. građ.

Samostalni stručni suradnici Mira Kraljić, dipl.ing.biol. Bioraznolikost

mr. sc. Ivan Zorko (Pliva), dipl.ing.kem. Emisije u zrak

Miljenko Henich, dipl.ing.el. (Sonus d.o.o) Buka

Gordana Hrabak-Tumpa, dipl.ing.fiz. Meteorološki čimbenici

Slaven Rački, dipl. ing. kem. teh. Suradnik: Domagoj Švaljek, struč.spec.ing.aedif. (Hidroelektra-projekt d.o.o.)

Otpad

Nataša Bokan, prof. soc.

Sociološke značajke


3



SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ – BRZA CESTA NUŠTAR - VUKOVAR

1. OPIS ZAHVATA……………………………………………………………………………. 4 2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA…………………………………………………. 11 3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU…………………………….. 11 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ………………………………………….. 19

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA …………………………………………………………………………

32

6. POPIS PRILOGA………………………………………………………………………….. 40


4



1. OPIS ZAHVATA

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata

Državna cesta D55 Borovo (D2) – Vinkovci – GP Županja na koju se veže mreža županijskih i

lokalnih cesta čini okosnicu cestovnog prometa odnosno značajna je cestovna prometnica između

Vukovara – Vinkovaca.

BC Nuštar – Vukovar predstavlja cestovni objekt koji de preuzeti tranzitni i izvorno - ciljni promet

državne ceste D55 poboljšavajudi prometnu povezanost unutar opdine Nuštar, kao i sa širim

okruženjem.

S početkom u čvoru "Vinkovci - Nuštar" (istočna zaobilaznica grada Vinkovaca), prolazedi pored

Nuštra s jugoistočne strane, te sjeverno od naselja Marinci i Bogdanovci, sa završetkom u čvoru

"Bršadin" na obilaznici Vukovara projektirana je brza cesta u duljini cca 9,84 km.

1.2. Prometno opteredenje

Utjecaj generiranog prometa na postojedu i planiranu mrežu opisan je preko prometnih

volumena u pojedinim vremenskim presjecima.

Procjena prometa od 2008. godine do 2029. godine temelji se na prosječnoj godišnjoj stopi rasta

od 3 %.

Faza 1 (Slika 1) predstavlja segment brze ceste Osijek-Vukovar-Vinkovci – Županja, i to istočnu

obilaznicu grada Vinkovaca, dionicu Nuštar –Vukovar i obilaznicu grada Vukovara sa jednim kolnikom i

dva vozna traka .

Faza 2 (Slika 2) predstavlja konačnu rješenje brze ceste Osijek-Vukovar-Vinkovci – Županja sa dva

kolnika i četiri vozna traka, te aktiviranu svu planiranu mrežu državnih cesta.

Prikaz faznosti izgradnje određen je prema kapacitetu pojedinih segmenata postojedeg i

planiranog prometnog sustava.

SAŽETAK STUDIJE


5



Slika 1. Promet 2029. – 1. faza –jedan kolnik –dionica: Nuštar - Vukovar


6



Slika 2. Promet 2029. – 2. faza – dionica: Nuštar - Vukovar


7



1.3. Opis trase BC Nuštar – Vukovar (v. prilog 1.)

Početak dionice brze ceste nalazi se u čvoru "Vinkovci-Nuštar" , stacionaža 0+000, kao nastavak

brze ceste istočne obilaznice Grada Vinkovaca. U čvoru "Vinkovci-Nuštar" sastaje se brza cesta Osijek-

Vukovar i Osijek-Županja, te sjeverna obilaznica Grada Vinkovaca.

Na potezu od km 0+000 do km 3+700 trasa prolazi s jugoistočne strane grada Nuštra. Na ovom

dijelu brze ceste projektiran je nadvožnjak za županijsku cestu Ž4136, te most preko kanala Dunav-

Sava s kojim cesta prelazi na južnu stranu kanala. Potez završava sa čvorom Nuštar na staconaži km

3+700, koji omogudava povezivanje sa državnom cestom D55 i županijskom cestom ŽC4137.

Na preostalom dijelu trase od stacionaže km 3+700 do km 9+841.27 brza cesta vodi se paralelno

sa koridorom višenamjenskog kanala Dunav-Sava sjeverno od naselja Marinci. Na tom potezu

projektirana su dva mosta (Vuka 1 i Vuka 2) te jedan putni prijelaz za poljski put.

Trasa se uklapa na brzu cestu južne obilaznice Vukovara.

S obzirom na faznost izgradnje BC istočne obilaznice grada Vinkovaca i BC južne obilaznice

Vukovara ovim Idejnim rješenjem izrađen je prijedlog rješenja za 1. fazu kojim se predviđa izgradnja

jednog kolnika BC Nuštar – Vukovar.

U km 0+902.46 projektirano je križanje u nivou, "T" križanje, jednokolničke ceste Nuštar –

Vukovar i jednokolničke ceste istočne obilaznice grada Vinkovaca.

U 1. fazi izgradnje istočne obilaznice grada Vinkovaca i južne obilaznice Vukovara predviđa se

izgradnja lijevog kolnika što rezultira izgradnjom desnog, južnog, kolnika BC Nuštar – Vukovar od km

0+000 do čvora "Nuštar", a od čvora "Nuštar" do uklapa na lijevi kolnik južne obilaznice Vukovara

izgradnjom lijevog, sjevernog, kolnika brze ceste.

U području čvora "Nuštar" predlaže se izgradnja brze ceste u punom profilu kao i izvedba samog

čvora u dvije razine odnosno za konačno rješenje. Izgradnjom punog profila u području čvora

omoguduje se prijelaz s desnog, južnog, na lijevi, sjeverni, kolnik.

1.4. Tehnički elementi

BC Nuštar - Vukovar projektirana je sukladno prostornim restrikcijama. Računska brzina (očekivana brzina) veda je od 100km/h. U skladu sa projektnim zadatkom tehnički elementi trase projektirani su za projektnu brzinu vp=100km/h.

Minimalni dozvoljeni tlocrtni elementi za vp=100 km/h:

minimalni tlocrtni radijus Rmin=450m

minimalna duljina kružnog luka Lk=28m

minimalna duljina prijelaznice Lmin=75m

Prilikom polaganja trase brze ceste primijenjeni su slijededi tehnički elementi:

minimalna tlocrtni radijus Rmin=750m

minimalna duljina kružnog luka Lk=97,05m

minimalna duljina prijelaznice Lmin=120m


8



Vertikalni elementi trase Propisane granične vrijednosti vertikalnih elemenata za vp=100 km/h:

maximalni uzdužni nagib smax=5.0%

minimalni konveksni radijus Rmin=8700m

minimalni konkavni radijus Rmin=5700m

Primijenjeni vertikalni elementi predmetne dionice:

maximalni uzdužni nagib smax=1.4%

minimalni konveksni radijus Rmin=10500m

minimalni konkavni radijus Rmin=18000m

U području inundacije rijeke Vuke, odnosno od km cca 8+700 do čvora Bršadin, niveleta brze ceste uvjetovana je nivoom tisudljetne velike vode Dunava (visoki vodostaj 1000-godišnjeg povratnog razdoblja), VV1000g +85.66mnm. BC Nuštar – Vukovar tlocrtno i visinski se uklapa u području spoja na BC istočne zaobilaznice grada Vinkovaca i BC južne obilaznice Vukovara.

Elementi poprečnog presjeka

vp=100 km/h: brza cesta s dva kolnika sa po dvije vozne trake

- vozni trak ........................................................................ 2x3.50m=7.00m

- rubni trak ........................................................................ 2x0.50m=1.00m

- ukupna širina jednog kolnika .......................................................... 8.00m

- ukupna širina kolnika ......................................... školnika=2x8.00m=16.00m

- razdjelni pojas ................................................................................. 3.00m

- bankina ........................................................................... 2x1.50m=3.00m

- ukupno širina presjeka (kruna ceste)............................................ 22.00m

Poprečni nagibi kolnika iznose od q=2.5% u pravcu do qmax=5.5% u krivini.

Nagibi pokosa usjeka i nasipa i njihovo oblikovanje izravno ovise o geomehaničkim uvjetima, odnosno

o geotehničkim karakteristikama terena kroz koji prolazi trasa kao i o vrsti materijala koji de se koristiti

za izradu nasipa, te o projektiranoj visini pokosa.

Kolnička konstrukcija

- habajudi sloj, splitmastiksasfalt, SMA11 ..................................... d=3.0cm

- vezni sloj, VS16 ........................................................................... d=5.0cm

- bitumenizirani nosivi sloj, BNS32................................................ d=7.0cm

- cementom stabilizirani nosivi sloj, CNS .................................... d=20.0cm

- nevezani granulirani kameni materijal ..................................... d=20.0cm

- ukupno kolnička konstrukcija ................................................... d=55.0cm Poprečni nagib posteljice iznosi minimalno 4%, a za nagibe kolnika vede od 4% posteljica je identičnog

nagiba kao i asfaltni slojevi.


9



Čvorovi

S obzirom na prometna opteredenja i očekivane brzine vožnje od 100 km/h predviđa se izvedba

čvorišta u dvije razine.

Čvorovi:

- Čvor "Vinkovci - Nuštar" – veza brzih cesta Osijek – Nuštar – Vukovar i Vinkovci – Županja, te

sjeverne zaobilaznice grada Vinkovaca ostvaruje se preko čvora tipa "djetelina" zadržavajudi -

smjer BC Nuštar – Vukovar kao glavnim smjerom što je rezultat izrađene prometne analize.

- Čvor "Nuštar" – u km 3+706.62 projektiran je čvor tipa "poludjetelina" sa ulazno-izlaznim

trakama na BC Nuštar – Vukovar i "T" priključcima na izmještenoj županijskoj cesti Ž 4137.

Postojeda županijska cesta Ž 4137, u skladu sa prostornim planovima, izmještena je u području

navedenog čvora na slijededi način: Na postojedoj državnoj cesti D55 projektirano je križanje u

nivou kao novi priključak županijske ceste Ž 4137 i državne ceste D55. U nastavku izmještena

županijska cesta prelazi objektom preko državne ceste D55 i budedeg VKDS, nadvožnjakom

preko BC Nuštar – Vukovar te se na kraju uklapa na postojede stanje.

Objekti

TABLICA OBJEKATA U TRASI BC NUŠTAR – VUKOVAR

RED.BR. STACIONAŽA TIP PREPREKA

jed. (m)

1. 0+276.00 propust potok Ervenica

2.

2+812.20

most VKDS i potok Ervenica

3. 8+841.50 most rijeka Vuka

4. 9+766.60 most rijeka Vuka

TABLICA OBJEKATA PREKO TRASE BC NUŠTAR – VUKOVAR

RED.BR. STACIONAŽA TIP PREPREKA jed. (m)

1.

0+524.10

nadvožnjak (LC 46007)

BC Nuštar – Vukovar krak čvora "Vinkovci - Nuštar"

2.

0+862.10

nadvožnjak (krak čvora "Vinkovci - Nuštar")

BC Nuštar – Vukovar

3.

1+372.80

nadvožnjak (krak čvora "Vinkovci - Nuštar")


4.

2+149.34

nadvožnjak (ŽC 4136)


5.

3+705.90

nadvožnjak (ŽC 4137 – čvor "Nuštar")


6. 7+727.20 nadvožnjak

(poljski put 3) BC Nuštar - Vukovar


10



TABLICA OBJEKATA IZVAN TRASE BC NUŠTAR - VUKOVAR

RED.BR. jed.

TIP

PREPREKA

1.

nadvožnjak čvor "Vinkovci - Nuštar"

2.

most (LC 46007)

VKDS

3.

most (ŽC 4137 – čvor

"Nuštar")

VKDS DC 55

*VKDS – višenamjenski kanal Dunav - Sava

Odvodnja

Projektirana cesta prolazi rubnim dijelom III. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta "Berida plac" -

Marinci. Na dijelu trase koji prolazi III A zonom vodocrpilišta „Berida plac“ u Marincima odvodnja

oborinskih voda s kolnika rješava se izgradnjom zatvorene oborinske kanalizacije. Na kraju sliva

pojedinih sektora ceste predviđa se separator ulja, masti i krutih čestica. Iz separatora mehanički

pročišdena oborinska voda ispušta se u teren. Preostali dio trase brze ceste prolazi područjem izvan

vodozaštitnih zona, gdje nema propisanih mjera zaštite.

Poljski putovi

Idejnim rješenjem projektirani su poljski putovi u ukupnoj duljini od cca 3,6 km (v. prilog 2.1.;2.6.)

Značajniji poljski putovi su slijededi:

- Poljski put 1, duljine 2,74 km, predviđa se za pristup parcelama te prema potrebi za održavanja

postojedih melioracijskih sustava i korita rijeke Vuke. Zbog nedovoljnog prostora između rijeke

Vuke i planirane brze ceste nije mogude predvidjeti prelaganje postojedeg poljskog puta preko

brze ceste što je rezultiralo projektiranjem poljskog puta paralelno sa nožicom pokosa nasipa u

duljini 2,74 km.

- Poljski put 2, duljine 0,33 km, prelaže se preko BC Nuštar – Vukovar u km 7+727.86

omogudujudi tako pristup poljoprivrednom zemljištu u području između rijeke Vuke i brze

ceste Nuštar – Vukovar.

Preostali poljski putovi projektirani su način da omogudavaju vlasniku (korisniku) pristup

parcelama odnosno zemljištu. Projektirani poljski putovi priključuju se na postojedu mrežu poljskih

putova.

Prometna signalizacija i oprema ceste

Svu opremu cesta kao što su smjerokazni stupidi, dvostrana i jednostrana distantna ograda,

zaštitna žičana ograda, potrebno je izvesti prema odgovarajudim propisima i normama.


11



2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Studija nije razmatrala varijante, nego jedno konkretno rješenje.

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1. Postojeda prostorno-planska dokumentacija

Za planirani zahvat i analizirani prostor, obzirom da se radi o cesti državnog ranga analizirani su

slijededi dokumenti prostornog uređenja koji su važedi za ovo područje:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

(Klasa: 350-02/97-01/02, Zagreb, 24. listopada 1997.)

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99)

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99)

Prostorni plan posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava (u izradi)

Prostorni planovi županija

Prostorni plan Vukovarsko – srijemske županije

(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/02, 8/07 i 9/07)

Prostorni planovi uređenja opdina i gradova

Prostorni plan uređenja grada Vinkovaca

(˝Službeni glasnik – službeno glasilo grada Vinkovaca“ br. 7/04)

Prostorni plan uređenja opdine Nuštar

(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 10/06 i 17/08.)

Prostorni plan uređenja opdine Bogdanovci

(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 11/04, 12/04)

Prostorni plan uređenja opdine Trpinja

(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 12/07., 5/11.)

Analizom se zaključuje:

- da je predmetni zahvat u skladu s postavkama i smjernicama utvrđenih Strategijom i Programom

prostornog uređenja Republike Hrvatske,

- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom posebnih obilježja višenamjenskog kanala

Dunav – Sava,

- da je predmetni zahvat u skladu s Prostornog plana Vukovarsko – srijemske županije,

- da je predmetni zahvat u skladu s Prostornim planom uređenja grada Vinkovaca,

- da je predmetni zahvat u skladu s Prostornim planom uređenja opdine Nuštar,

- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom uređenja opdine Bogdanovci,

- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom uređenja opdine Trpinja.


12



3.2. Opis postojedeg stanja okoliša

3.2.1. Meteorološki podaci

Analiza klimatskih karakteristika rađena u svezi građenja, održavanja i odvijanja prometa. Pri

projektiranju ovog objekta potrebno je voditi računa o ekstremnim temperaturnim prilikama (pitanje

projektiranja i održavanja prometnice), oborinskim prilikama i to prvenstveno zbog vrste i trajanja

pojedine vrste te zadržavanja snježnog pokrivača na tlu.

Obzirom na položaj meteorološke postaje u Vinkovcima i područja planirane izgradnje

prometnice, ne očekuju se značajna klimatska odstupanja između područja mjerne postaje i planiranog

područja izgradnje autoceste.

Na vrijeme i klimu šireg okoliša Vinkovaca djeluje nekoliko međusobno ovisnih čimbenika. U

prvom redu sunčeva energija te opde stanje donje i srednje atmosfere nad tim dijelom istočnog dijela

naše zemlje. Također djeluju i stalni čimbenici kao što su zemljopisna obilježja. Energija (prikazana

preko temperature zraka) ima pravilan kako godišnji tako i dnevni hod. Najveda je u doba ljetne a

najmanja u doba zimske suncostaje. Zima je relativno blaga (srednja temperatura zraka najhladnijeg

mjeseca siječnja je, u prosjeku iznad ništice) i s malo oborine (potrebno je očekivati od 30 do 40 mm

oborine tijekom pojedinog mjeseca). Godišnje padne oko 650 mm oborine u ukupno 115 dana od kojih

je 20 sa snijegom a 28 dana sa snježnim pokrivačem. Maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena

je u iznosu od 40 cm. Najtmurniji mjesec je prosinac s 13 oblačnih dana dok tijekom srpnja i kolovoza

ima po 10 vedrih dana. Najčešdi smjer puhanja vjetra je iz SE i NW a u 40 % slučajeva puhanja brzina

vjetra je do 1,6 m s-1. Odvijanje sigurnog prometa u svezi je i s horizontalnom vidljivosti. Tijekom

godine se može očekivati ukupno 30 dana s maglom.


13



3.2.2. Pedološka obilježja

Projektirano područje mogudeg i stvarnog utjecaja autoceste na poljoprivredno zemljište i biljnu

proizvodnju je do 500 metara na lijevu i do 500 metara na desnu stranu od osi trase. Trajni gubitak

poljoprivrednog zemljišta je bruto 21.65 hektara. Područje utjecaja zahvata na agroekosustav jačeg

intenziteta je 100+100 metara uz trasu ceste, a manjeg intenziteta od 100-500+100-500 metara uz

trasu ceste.

Tlo i biljna proizvodnja

Sistematika tla

Pedološko - agropedološka analiza i interpretacija postojedih podataka, obuhvada područje od

984 ha uzduž budude ceste. Na tom području mogudeg utjecaja brze ceste na poljoprivredno zemljište

ili konkretno tlo i biljnu proizvodnju, nalazimo slijededa automorfna i hidromorfna tla:

Automorfna tla na kopnenom lesu: Sirozem na lesu, Eutrično smeđe tipično, Eutrično smeđe

lesivirano, Antropogena tla njiva ili vinograda, Rigolano na lesu.

Hidromorfna tla na zamočvarenom lesu i riječnom nanosu: Aluvijalno-koluvijalno oglejeno,

Semiglej posmeđeno, Močvarno glejno epiglejno, Močvarno glejno hipoglejno i Močvarno glejno

amfiglejno.

Rasprostranjenost tala

Sirozem na lesu, Eutrično smeđe tipično, Eutrično smeđe lesivirano, Antropogena tla njiva ili

vinograda i Rigolano na lesu su dominantna tla projektnog područja, a Aluvijalno-koluvijalno oglejeno,

Semiglej posmeđeno, Močvarno glejno epiglejno, Močvarno glejno hipoglejno i Močvarno glejno

amfiglejno su uglavnom tla užih potočnih dolina i uz rijeku Vuku.

Pogodnost tla za intenzivan uzgoj povrća i ratarskih kultura

Semiglej posmeđeno i Eutrično smeđe tipično su tla klase P-1 pogodnisti, Eutrično smeđe

lesivirano, Rigolano na lesu i Antropogena tla njiva ili/i vinograda su tla P-2 klase umjerene pogodnosti,

Sirozem na lesu je klase P-3 ograničene pogodnasti, a klase N-2 trajno nepogodna tla su Močvarno

glejno hipoglejno, Aluvijalno koluvijalno oglejeno, Močvarno glejno amfiglejno i Močvarno glejno

epiglejno tlo.

Pogodnost tla za intenzivne nasade drvenastih kultura

Semiglej posmeđeno, Eutrično smeđe tipično i Eutrično smeđe lesivirano su tla klase P-1

pogodnisti, Antropogena tla njiva i vinograda i Rigolana na lesu su tla P-2 klase umjerene pogodnosti,

Sirozem na lesu je klase P-3 ograničene pogodnasti, , a klase N-2 trajno nepogodna tla su Močvarno

glejno hipoglejno, Aluvijalno koluvijalno oglejeno, Močvarno glejno amfiglejno i Močvarno glejno

epiglejno tlo . Močvarno glejno hipoglejno, Aluvijalno koluvijalno oglejeno, Močvarno glejno amfiglejno

i Močvarno glejno epiglejno užih potočnih dolina i neposredno uz rijeku Vuku su trajno nepogodna tla

(Klasa N-2) zbog nemogudnosti formiranja večih proizvodnih parcel i mrazeva ili magle. Ova tla su

pogodna za travnjake i nakon uređenja za ekstenzivnu oraničnu proizvodnju na manjim površinama.


14



Osjetljivost tala na zakiseljavanje i kemijske polutante

Tlo Osjetljivost na

Kemijske polutante Zakiseljavanje

a. Automorfna tla

Sirozem na lesu Eutrično smeđe tipično Eutrično smeđe lesivirano Antropogena tla njiva i vinograda Rigolana tla na lesu

+ ++ ++ + +

+ ++ ++ + +

b. Hidromorfna tla

Aluvijalno-koluvijalna oglejena Semiglej posmeđeno Močvarno glejno hipoglejno Močvarno glejno amfiglejno Močvarno glejno epiglejno

+ ++

+++ +++ +++

+ ++

+++ +++ +++

Tumač: + slaba osjetljivost; ++ umjerena osjetljivost, +++ jaka osjetljivost

Prirodi usjeva

Prirodi usjeva

Pšenica Kukuruz Krumpir Soja Suncokret Š.repa Jabuke Šljive

t/ha kg/stablo

2007 godina, pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

5,36 5,58 17,90 2,43 3,01 50,53 14,0 23,6

2007 godina, obiteljska poljoprivredna gospodarstva

5,08 5,36 23,43 2,09 2,80 51,08 14,2 18,3

3.2.3. Geološke i inženjerskogeološke značajke terena

U širem području brze ceste Vukovar (čvor Bršadin) – Nuštar, razvijeni su pleistocenski sedimenti

(l, l-w, lbk-w) i sedimenti holocena (a, b, ap).

Najvedi dio šireg područja izgrađen je od pleistocenskog beskarbonatnog kontinentalnog lesa (l),

osobito u dijelu terena sjeveroistočno i sjeverno od Vinkovaca sve do Vukovara i sjeverno i južno od

rijeke Vuke u području Bršadina i Nuštra (na listovima Vinkovci i Osijek).

Kontinentalni beskarbonatni les je žutosmeđ, dominantno siltozan s varijabilnim, često i

relativno visokim sadržajem gline ili finozrnatog pijeska. Često se mogu zapaziti limonitske ili

feromagnezijske konkrecijske tvorbe, dok je karbonatnih zrna vrlo malo. Srednja veličina zrna je od

0,018 mm do 0,029 mm, količina pijeska je između 9 i 17 %, a gline između 6 i 17 %. Navedene naslage

lijepo su vidljive u pojedinim zasjecima i usjecima postojedih kanala. Debljina naslaga kontinentalnog

beskarbonatnog lesa dosiže oko 10-25 m, a leži na naslagama starijeg pleistocena, koje u širem

području na površini nisu otkrivene.

Pleistocenske su starosti i naslage močvarno-barskog (kopneno-barskog) lesa (lbk-w), koje je na

terenu vrlo teško odvojiti od naslaga kontinentalnog beskarbonatnog lesa. Močvarno-barski les je

sivosmeđe boje, ima vedi sadržaj gline, često sadrži krhotine barskih puževa i kalcitne i feromagnezijske

konkrecijske tvorbe. U granulometrijskom sastavu pijeska je 3 - 7 %, silta 73 - 80 % i gline 13 - 20 %.


15



Smatra se da je njegovo rasprostranjenje u prostoru relativno malo i ograničeno na dijelove terena oko

Nuštra i u kontaktnoj zoni između naslaga kontinentalnog beskarbonatnog lesa i mlađih barskih

naslaga holocena (b) u područjima uz Vuku od Bršadina do Lužca.

Holocenske su starosti aluvijalne naslage rijeke Vuke i njenih pritoka (a), te naslage poplavnih

ravnica ("facija povodnja" - ap) s kojima asociraju i barski i močvarno barski sedimenti (b).

Obzirom na to da je cijelo područje izgradnje brze ceste Vukovar (Bršadin) – Nuštar, izgrađeno

od nevezanih ili slabo vezanih sedimenata, njihove inženjerskogeološke značajke se svode na

geomehaničke karakteristike tala, koje međutim do sada nisu istraživane. Približne karakteristike

naslaga na području izgradnje brze ceste Vukovar (čvor Bršadin) – Nuštar se mogu ocijeniti samo

analogijom sa sličnim terenima, kod čega se mora naglasiti da je geotehničke istražne radove i za trasu,

a posebno za most preko Vuke, neophodno izvesti ved prije faze izrade Idejnog projekta.

Vjerojatni osnovni stupanj seizmičnosti za 500-godišnji povratni period je 70 i 80 prema MCS

ljestici. Obzirom na to da se radi o terenu s koherentnim i nekoherentnim tlima, osnovni stupanj

seizmičnosti treba povedati za 10 MCS ljestvice.

Hidrogeološke karakteristike šireg područja

Površinske vode djeluju kao lokalne otjecajne vode. Vuka, koja se na području grada Vukovara

ulijeva u Dunav, predstavlja oko 10% zone rasteredenja za oborinske vode s Krndije, pri čemu se

formira bazen između Drave na sjeveru i ravnjaka Đakovo-Vinkovci na jugu. U obalnim zonama su

podzemne vode obilježene hidrauličkim kontaktom s površinskim vodama. To vodi, ovisno o stupnju

površinskog pečadenja tla, količini padalina i variranju razine površinskih voda do privremenih stanja

eksfiltriranja ili infiltriranja. Osobito u proljede i rano ljeto često dolazi do poplava, što je posljedica

topljenja snijega u Alpama i obilnih kiša u Podunavlju. Zadnja poplava koja je mjerodavno utjecala na

grad Vukovar i njegovu okolinu datira od 1965. godine. Zbog vodostaja Dunava i Vuke središte

Vukovara bilo je duže od mjesec dana potpuno poplavljeno. Nakon toga je zapadna obala Dunava u

dužini od 10 km učvršdena betonskim blokovima.

I ušde Vuke je dužinom od 2.5 km, s obje strane obale, učvršdeno betonskim blokovima. Srednja

godišnja visina vodostaja Dunava varira između 79,92 m n.m. i 83,03 m n.m., dok je Vuke nešto više.

Obzirom na to da de se preko rijeke Vuke graditi most, to de kod njegovog projetkranja trebati voditi

računa o maksimalnom vodostaju rijeke koji je 1965. godine bio oko +770 cm kod Vukovara.

Kod ocjene izloženosti recipijenata podzemne vode treba ukazati na to da su u dijelu terena uz

trasu brze ceste Nuštar - Vukovar, izgrađenom od naslaga kontinentalnog beskarbonatnog lesa

(glinoviti siltovi), koeficijent filtracije je reda veličine 1*10-7 do 1*10-8 cm/s, što znači da je tlo u tom

dijelu terena polupropusno i da je oborinskim vodama mogude polagano procjeđivanje u podzemlje.

Trasmisivnost kod procjeđivanja voda je veda u vertikalnom nego u horizontalnom smjeru. To znači da

oborinske vode mogu udi u podzemlje i vertikalno se procjeđivati do freatičkog nivoa podzemne vode.

Voda koja se procijedila do freatičkog nivoa podzemne vode, u horizontalnom smjeru ima vrlo malu

trasmisivnost, ne samo zbog malog permeabiliteta, ved i zbog vrlo malih razlika u nivou podzemnih

voda u širem prostoru (hidrauličkog gradijenta).


16



Na svom putu, podzemne vode u plidoj hidrogeološkog sredini, prolaze kroz naslage u kojima je sadržaj

gline relativno visok, tako da postoje sve pretpostavke za njihovu autopurifikaciju adsorpcijom, na

primjer teških metala i dr., na mineralima glina i dr.

U dijelovima terena izgrađenim od pleistocenskog kopneno-barskog lesa tlo je vrlo slabo

propusno do nepropusno. Vodonosnici dublje hidrogeološke cjeline, koji se uglavnom nalaze na

dubinama od preko 100 m, zaštideni su od onečišdenja s površine debelim slojem vodonepropusnih

naslaga s koeficijentom filtracije reda veličina n·10-7 do n·10-10 cm/s.

Područje planiranog zahvata: brza cesta Nuštar – Vukovar u cilju zaštite izvorišta vode pokriveno je:

1. Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta “Park” – Nuštar

(Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 8/2007)

2. Odlukom o zaštitnim mjerama i zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta “Berida plac” Marinci

iz 2000. godine.

3. Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta “Kanovci” – Vinkovci iz 2007. godine.

Izvori za vodoopskrbu Vukovara i drugih naselja duž trase brze ceste Nuštar – Vukovar su bušeni

bunari kojima se voda crpi iz dubljih vodonosnika. Ti su vodonosnici slabo propusnim glinovito-

siltoznim naslagama kontinentalno-barskog lesa uglavnom zaštideni od onečišdenja s površine.

Najznačajniji izvori voodoopskrbe u blizini trase projektirane ceste su crpilišta "Park" i "Mlačuge" u

Nuštru, crpilište "Marinci", a u području Vinkovaca su bušeni bunari kojima se voda crpi iz dubljih

vodonosnika iz skupnog vodocrpilišta "Kanovci", svi u nadležnosti Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije

d.o.o.

Postoje zdenci u naselju Cerid i “Ekonomiji” Henrikovci, koji nisu u funkciji i za koje ne postoje zone

sanitarne zaštite. U prostornom planu opdine Nuštar (˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije

br. 17/08.) određena je "zona preventivne zaštite crpilišta" koja obuhvada široko područje oko Cerida.

Uz crpilište u Marincima određena je III. zona sanitarne zaštite oko zdenca oblika kruga s promjerom

od 1 km. Projektirana cesta prolazi rubnim dijelom III. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta "Berida plac"

- Marinci. Unutar III A zone zabranjuje se upuštanje otpadnih voda u tlo, uključivo i oborinske vode s

ceste i ostalih prometnih površina.

3.2.4. Krajobraz

Osnovnu fizionomiju ovog područja čine agrarni krajobraz kojeg karakterizira nestanak tipičnih

i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Cijelo ovo ravničarsko područje, sa svojom slabo izraženom

reljefnom dinamikom, predstavlja kompoziciju poljoprivrednih ploha velikog mjerila, ortogonalnih

struktura sa blago definiranim rubovima. Zatravnjenost terena, prevladavanje niskih oblika vegetacije

definira ovaj prostor kao otvoren predio bez vizualni upečatljivih elemenata. Identitet ovoga prostora

čini upravno način korištenja zemljišta te odnos elemenata koji sačinjavaju ovaj prostor, poljoprivredne

površine i naselja.


17



Široko korito rijeke Vuke oko stacionaže 8+800,00 te njene obale obrasle riječnom

vegetacijom, jasno dijele ortogonalne plohe oranica i livada, stvarajudi dinamične strukture u prostoru.

Kontrasti između linija, ploha i volumena, odnosi između tekstura i boja uzoraka su privlačniji i stvaraju

uravnoteženost između izgrađenih i prirodnih elemenata

3.2.5. Šume

Brza cesta nede dodirivati suvisle šumske površine, samo de na mjestima, preko potoka Ervenice

na stacionaži 0+276 presjedi šumarke niskog raslinja uz potok, na stacionaži 4+200 do 4+300 i na

stacionaži 6+800. Cijelom dužinom trase brze ceste suvisle šumske površine udaljene su preko od 20 m

od ruba.

3.2.6. Divljač

Šire područje zahvata zbog zemljišnih i klimatskih karakteristika, biljnog pokrova i bogatstva

faune izuzetno je povoljno za organizirani razvoj lovnog turizma. Trasa brze ceste Osijek-Vukovar-

Vinkovci-Županja, dionica Nuštar Vukovar prolazit de kroz pet otvorenih lovišta u Vukovarsko-

Srijemskoj županiji. Prema reljefnom karakteru i zemljopisnom položaju, prema uvjetima u kojima

divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoda tla, konfiguracija terena, klima,

mir u lovištu i opda prikladnost) ovo lovište spadaju u panonsko nizinska lovišta, nadmorske visine od

80 do 100 metara.

U lovištu od prirode obitavaju glavne vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan-gnjetlovi i trčka.

Ostale vrste divljači – sve vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze

preko lovišta: kuna zlatica, jazavac, tvor, lisica mala, divlja mačka, lisica, čagalj,vrana siva, vrana gačac,

svraka, čavka zlogodnjača, šojka kreštalica, divlja patka gluhara, divlja patka kržulja, liska crna, golub

divlji, šljuka, prepelica, divlja guska glogovnjača i divlja guska lisasta. U prolazu boravi divlja svinja.

Ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o

lovstvu kao što su veliki (sivi) puh, bjeloprsni jež, kobac, škanjec, jastreb kokošar, vjertruša klikava, siva

čaplja, grlica i zelena žuna.

3.2.7. Bioraznolikost

Planirana trasa je izuzetno dobro odabrana bududi prolazi kroz područje koje nema veliku

florističku i faunističku vrijednost. Prevladavaju poljoprivredne površine te se na početku trase

prometnica prolazi u blizini šume vegetacije hrasta lužnjaka i graba (zajednica Carpino betuli –

Quercetum roboris). Nema presijecanja homogenih prirodnih kompleksa koji bi rezultirali

fragmentacijom staništa i ugrozili pojedine životinjske vrste. U samom području zahvata nema

zaštidenih prirodnih vrijednosti niti objekata nacionalne ekološke mreže. Najznačajniji dijelovo prirode

koji se nalaze u blizini su šuma Đergaj i Spačvanski bazen, ali su dovoljno daleko da ne bude nikakvih

utjecaja na njihove biološke karakteristike. Značajnijih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta čiji bi

opstanak bio ugrožen u navedenom području nema. Studijom su propisane mjere čijim se

pridržavanjem osigurava da izgradnja i korištenje prometnice nede imati utjecaj na okoliš te je stoga

planirana građevina na ovoj trasi opravdana.


18



3.2.8. Kulturno - povijesna baština

Na osnovu podataka prikupljenih terenskim pregledom, korištenjem relevantne literature te

arhivskim radom, napravljena je konzervatorska podloga predmetnog područja za potrebe izrade

Studije utjecaja na okoliš. Obradom podataka identificirani su problemi i dane smjernice za njihovo

rješavanje.

3.2.9. Zrak

Na području na kojem se planira gradnja dionice brze ceste Nuštar- Vukovar ne postoje posebna

mjerenja kakvode zraka, naime na području Vukovarsko–srijemske županije do sada nisu provođena

sustavna ili povremena mjerenja kakvode zraka. Zbog rata, poratnog perioda i obnove zaštita okoliša

bila je nisko na listi prioriteta te joj se stoga nije pridavao vedi značaj.

Postoje samo rezultati kratkotrajnih imisijskih mjerenja koja se provedena zimskom i ljetnom periodu

2007 godine. Mjerenja su obavljena pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL) na ukupno 5 lokacije na

području županije (Ilok, Vukovar, Vinkovci, Otok, Županja) po sedam dana u ljetnom i zimskom periodu

2007 godine. Mjerenja su obuhvadala: mjerenje imisijskih koncentracija CO, CO2, NO, NO2, O3, SO2,

H2S, količine lebdedih čestica PM10, istovremeno sa mjerenjem mikrometeoroloških pokazatelja:

brzina i smjer vjetra, temperatura i relativna vlažnost zraka.

Prema podacima iz Izvješda o kakvodi zraka na području Vukovarsko-srijemske županije za 2007.

godinu konstatirano je da su mjerenja pokretnim ekološkim laboratorijem od po 7 dana u ljetnom i

zimskom periodu na svakoj od 5 lokacija uspjela dati sliku stanja

kakvode zraka na području Županije, prvenstveno u urbanim sredinama.

U ljetnim mjesecima moguda je pojava povišenih koncentracija ozona, a u zimskim mjesecima povišene

razne lebdedih čestica te u manjoj mjeri NO2 i SO2. Ukupno stanje kakvode zraka može se ocijeniti kao

zadovoljavajude.

Slijedom iznesenog može se ocijeniti da je na području planirane trase brze ceste Nuštar-

Vukovar kakvoda zraka I kategorije, odnosno da je zrak čist ili neznatno onečišden.

3.2.10. Sociodemografski podaci

Najvažnije značajke stanovništva Vukovarsko-srijemske županije - područja pod izravnim

utjecajem budude brze ceste Vukovar-Nuštar su sljedede:

• Prostorni razmještaj stanovništva je relativno ujednačen, 33% stanovnika živi u dva grada,

smještenim na koridorima važne prometne infrastrukture, gdje dominira administrativna jedinica Grad

Vinkovci s najvedim brojem stanovnika i najvedom gustodom naseljenosti.

• Ukupno gledajudi, uočljiv je trend smanjenja broja stanovnika na ovom području, tj. proces

depopulacije.

• Stanovništvo cijelog područja obilježava proces starenja koji je vrlo izražen u naseljima opdine

Bogdanovci i grad Vukovar.


19



• Zbog demografskog starenja područja razmjerno je mali postotak (36,75-43,53%) aktivnog u

ukupnom stanovništvu. Poljoprivrednog stanovništva ima različito u promatranim prostornim

jedinicama, od 1,06% i 1,67% u Vinkovcima i Vukovaru, do 4,33% u opdini Nuštar i najvedeg postotka

od 24,98 u opdini Bogdanovci.

• Obrazovna struktura stanovništva je nepovoljna, 47,95% stanovnika u dobi 15 i više godina ima

završenu srednju školu ili visokoškolsko obrazovanje na razini županije (s razlikom gradova – 60-65% i

opdina 35-50%).

• Opdenito povoljniji demografski trendovi prisutni su u gradu Vinkovci, dok stanovništvo Vukovara i

ruralno stanovništvo u opdinama ovog područja obilježava pretežno demografska regresija.

3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. Utjecaj na krajobrazne vrijednosti

Planirani zahvat kao linearni element u prostoru, duljine 9, 81 km, položen je na srednje visokom nasipu, na cca 50% od ukupne duljine prometnice. 32% trase položeno je na niskom nasipu, dok oko 10 % trase je položeno na visokom nasipu i 10 % na niskom usjeku (v. tablica 1).

Od stacionaže 0+000,00 km do 3+000,00 km

Očekuju se sljededi utjecaji:

- Vodotoci: planirani koridor de potok Ervenica presjedi 2 puta te jednom bududi kanal Dunav-Sava

- Potezi vegetacije: prekinut de se 2 poteza priobalne vegetacije potoka Ervenice

- Grmlje i livade: u dužini od 100m dodi de do trajnog uništenja površinskog pokrova

- Poljoprivredne površine: trasa de u dužini 2650 m prekinuti cjelovitost i kontinuitet poljop.

površina. Do najvedeg zaposjedanja površina de dodi u području čvora „Vinkovci-Nuštar“, i to cca

263000 m2.

Najvedi utjecaj na vizualne vrijednosti, generirat de se u stacionažama 0+510, 2+812 gdje de biti

formirani mostovi preko bududeg kanala Dunav Sava te potoka Ervenica. Nadvožnjaci u stacionaži

0+254, 0+263, 1+372, 1+100 i 2+149, prosječne dužine objekta od 90 m, u cijelosti de promijeniti sliku

ovoga kraja.


U ovom dijelu koridora očekuju se sljededi utjecaji:

- Vodotoci: planirani koridor de prijedi preko 2 kanala za navodnjavanje te bududi kanal Dunav-Sava

- Potezi vegetacije: prekinut de se 2 poteza priobalne vegetacije potoka Ervenice



površina. Do najvedeg zaposjedanja površina de dodi u području čvora „Nuštar“, i to cca 2092 m2.


20



Na ovom području, u području naselja Marinci, formirat de se 1658 m barijera za buku, prosječne

visine od 3,5-4 m. Utjecaj de biti trajan na vizualne vrijednosti, obzirom da je ovo prostor harmoničnog

i smirenog karaktera te statičnih scenarija. Pozitivne Vizure na rijeku Vuku i kanal Dunav Sava, iz smjera

naselja de djelomično biti zaklonjene barijerama, što de se negativno odraziti na stanovnike naselja

Marinci i kvalitetu njihova života.


U ovom dijelu koridora očekuju se sljededi utjecaji:

- Vodotoci: planirani koridor de prekinuti kontinuitet 3 kanala te rijeku Vuku u dvije stacionaže

- Potezi vegetacije: prekinut de se 5 poteza priobalne vegetacije kanala i rijeke Vuke



površina


21



Tablica 1.Prikaz elemenata trase

STACIONAŽA

NISKI NASIP

V=0-2m

SREDNJE VISOKI NASIP

V=2-5m

VISOKI NASIP

V= >5m

NISKI USJEK V=0-2m

MOSTOVI I PROPUSTI

NADVOŽNJACI

0+000-1+400

1400m

0+276, propust, potok Ervenica

85m 0+510, most VKDS 354m

0+524.10, krak čvora Vinkovci-Nuštar 80m



1+100, čvor Nuštar-Vinkovci 80m

1+400-2+100 700m

2+100-2+181 81m 2+149.34

70m

2+181-2+306 125m

2+306-2+500 194m

2+500-2+800 300m

2+800-2+900 100m

2+812.20, most, VKDS i potok

Ervenica 258m

2+900-3+000 100m

3+000-4+100 1100m 3+700, most VKDS 330m

3+705.90, čvor Nuštar 70m

4+100-4+200 100m

4+200-4+400 200m

4+400-4+800 400m

4+800-5+100 300m

5+100-5+200 100m

5+200-6+200 1000m

6+200-6+300 100m

6+300-6+700 400m

6+700-7+200 500m

7+200+7+300 100m 7+727.20

70m

7+300-7+400 100m

7+400-7+500 100m

7+500-7+600 100m

7+600-8+700 1100m

8+700-9+100 400m 8+841.50, most,

rijeka Vuka 178m

9+100-9+600 500m

9+600-9+841 241m 9+766.60, most,

rijeka Vuka 167m

UKUPNO 3225m 5100m 841m 675m 1372m 566m

% od ukupne dužine

32,70% 51,82% 8,55% 6,85% 14% 5,75%


22



3.2. Utjecaj na biljni i životinjski svijet

Trasa ceste je dobro planirana jer na području izgradnje nema značajnijih prirodnih kompleksa.

Cesta prolazi kroz agrarno područje gdje prevladavaju oranice i obradive površine. Značajnijih

ugroženih biljnih ili životinjskih vrsta nema te nede biti narušena biološka ravnoteža ili brojnost

pojedinih vrsta. U početnom dijelu ceste u blizini se nalazi šuma Đergaj, ali izgradnjom i korištenjem

ceste životinjske i biljne vrste koje tamo obitavaju nede biti ugrožene.

3.3. Utjecaj na zaštidenu prirodnu baštinu

U području izgradnje niti u neposrednoj blizini nema zaštidenih objekata prirode. Jedini značajniji

zaštideni objekt je poseban rezervat šumske vegetacije i međunarodno važno područje za ptice

Spačvanski bazen koji se nalazi jugozapadno od trase i dovoljno je udaljen te korištenje i izgradnja nede

imati nikakav utjecaj na ovaj zaštideni dio. Uz početak prometnice nalazi se šuma Đergaj koja je

predviđena za zaštitu, ali prometnica iako prolazi blizu ne zadire u šumski kompleks i nede imati utjecaj

na okoliš šume.

3.4. Utjecaj na ekološku mrežu

Sama trasa prometnice ne prolazi područjima ekološke mreže. U širem području oko predmetne

lokacije nalaze se područja ekološke mreže HR 200372 Dunav – Vukovar i HR 200060 – Vukovarska

ada. Ciljevi očuvanja ova dva područja uglavnom se odnose na očuvanje živog svijeta u vodotocima te

zahvat nede imati nikakav negativan utjecaj na navedena područja ekološke mreže. Još jedan dio

ekološke mreže koji je vrijedno spomenuti je HR 1000006 i HR 5000006 Spačvanski bazen koji se nalazi

jugozapadno od šireg područja zahvata i predmetna građevina nede imati nikakav utjecaj na ovaj dio

ekološke mreže.

3.5. Utjecaj na kulturno povijesnu baštinu

S obzirom na specifičnost gradnje brze ceste Osijek – Vukovar – Vinkovci – Županja, dionica

Nuštar - Vukovar i njezin izravni utjecaj na lokalitete koji se nalaze u neposrednoj blizini (do 30 m), ili

na samoj trasi brze ceste, a koji de ovim zahvatom biti uništeni, te one koji se nalaze u zoni neizravnog

utjecaja (do 500 m), pregledom terena utvrđeni su sljededi lokaliteti, građevine ili dijelovi kultiviranog

krajobraza:

ZONA IZRAVNOG UTJECAJA – ZONA A:

3.a. ARHEOLOŠKA BAŠTINA

1. Nuštar – Ervenica (stac. 2+500 – 2+800)

2. Marinci – Žežnica (stac. 4+700 – 5+000)

3. Marinci – Šegetac 1 (stac. 5+300 – 6+000 )

4. Marinci – Šegetac 2 (stac. 6+000 - 6+500)

5. Marinci – Jaroš (stac. 6+700 – 7+00)


23



6. Marinci – Bare (stac. 7+900 – 8+100)

7. Bogdanovci – Kervež ( stac.8+500 – 8+750)

8. Bršadin – Gudura 1 (stac. 8+900 – 9+150)

ZONA NEIZRAVNOG UTJECAJA – ZONA B:

3.b. ARHEOLOŠKA BAŠTINA

9. Nuštar – Ribnjak (stac. 1+850 – 2+400, oko 250m južno od trase) 10. Bršadin – Gudura 2 (stac. 9+000 – 9+700, oko 100 m sjeverno od trase) 11. Nuštar – Zidina i kapela sv. Ane (stac. 3+900 – 4+200, neposredno uz trasu) 3.c. GRADITELJSKA BAŠTINA 12. Župna crkva Duha Svetog u Nuštru 13. Crkva sv. Katarine u Ceridu 14. Crkva Male Gospe u Marincima 15. Crkva sv. Križa 16. Kapelica sv. Florijana na groblju u Nuštru 17. Crkva sv. Georgija u Narincima 18. Crkva sv. arhanđela Gavrila u Bršadinu 19. Dvorac Gosseau-Sandor-Khuen u Nuštru

3.6. Utjecaj na vode Procjena rizika zagađenja tijekom građenja

Tijekom građenja, mogud je utjecaj prvenstveno na površinske vode i plitke podzemne vode prilikom iskopa ili nasipavanja za izgradnju ceste i mosta preko rijeke Vuke te prilikom iskopa, izgradnje i uređenja kanala za odvodnju oborinskih voda.. Mogudi negativni utjecaji na tlo i podzemne vode također su mogudi uslijed:

Neodgovarajudeg zbrinjavanja sanitarno-potrošnih voda s gradilišta

Ispiranja zauljenih površina oborinskim vodama,

Nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku građenja,

zakapanjem neiskorištenih opasnih materijala, njihove ambalaže i korištenjem materijala koji se u kontaktu s tlom otapaju i procjeđivanju u podzemnu vodu.

Procjena rizika zagađenja tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata, pri normalnom radu odvodnje i svih uređaja za pročišdavanje, ne

očekuje se zagađenja niti površinskih niti podzemnih voda.


24



3.7. Utjecaj na tlo i biljnu proizvodnju Tijekom pripreme i građenja

Utjecaj brze ceste na tlo je u izgradnji višeznačan, uključujudi:

zemljišno - knjižno i prostorno cijepanje postojedih vedih na manje parcele kao trajni utjacaj

trajni gubitak poljoprivrednog zemljišta izgradnjom objekta je ukupno 21.65 ha bruto površine

prekid postojedih prilaznih puteva na proizvodnu parcelu kao trajni utjecaj

prekid postojedih vodotoka, koji imaju funkciju odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednog

tla/zemljišta kao trajni utjecaj

onečišdenje okolnog tla neodgovornim odlaganjem potencijalnih onečiščivada i tehnoloških

materijala kao privremeni utjecaj.

Privremeni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju tijekom priprema i u izgradnji su:

prijevremeno skidanje-berba ili žetva usjeva na trasi ceste

onečišdenje usjeva u okolišu iz emisije ispušnih plinova mehanizacije.

Tijekom korištenja

Područje mogudeg onečišdenja tla agroekosustava, može biti 500+500 m uzduž trase brze ceste ili

na 984 ha bruto površine, od toga jačeg intenziteta na 175,1 ha i manjeg intenziteta na 787,2 ha.

Onečišdenje tla kemijskim polutantima je iz emisije čestica prašine i čađe, te tekudih tvari kao

trajni i izravni utjecaj brze ceste na tlo. Najštetnije je olovo i čađa, pa cink, fosfor, krom, nikal,

bakar, molibden, arsen, kadmij i živa. Olovo je porijeklom iz ispušnih plinova, a kadmij iz

automobilskih guma. Tekude tvari koje kapaju iz prometala su benzin i dizel, motorna ulja i ulje iz

sustava za kočenje, zatim deterđenti za pranje stakla i tekudina u hladnjaku.

Trajni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju u okolišu tijekom korištenja zahvata su:

povedani troškovi proizvodnje na malim parcelama

proizvodnja zdravstveno neispravnih poljoprivrednih proizvoda zbog onečišdenosti kemijskim

polutantima iz emisije, koji u nekom stupnju mogu biti absorbirani i udi u hranidbeni lanac.

usporavanje rasta i razvoja usjeva zbog taloženja prašine na biljke što smanjuje prodor svijetla i

fotosintezu,

ograničena i/ili onemogudena ekološka proizvodnja poljoprivredno prehrambenih proizvoda


25



3.8. Utjecaj na divljač Tijekom pripreme i građenja

Tijekom pripreme zahvata potrebno je postaviti zaštitnu ogradu kako ne bi došlo do

neposrednog stradavanja divljači. Istovremeno pripremiti privremene prolaze za životinje, kao i

privremena hranilišta i pojilišta.

Tijekom izvođenje radova dodi de do presijecanja prirodnih sezonskih migracijskih putova za divljač,

i povedat de se opasnost od neposrednog stradavanja. Buka iz strojeva remetit de mir u lovištima

Tijekom korištenja

Ukupna površina lovišta koju de zauzeti cesta iznosi 28,21 ha, od toga lovište Cerid de se

smanjiti za 0,24 ha, lovište Grabik za 7,74 ha, lovište Jordan 1,59 ha, lovište Crepov Dol za 0,60 ha, a

najviše de se smanjiti površina lovišta Zvjerinjak za 18,04 ha. Prolaskom brze ceste nede trebati ukidati

postojeda lovišta ali de trebati napraviti reviziju lovnogospodarskih osnova s obzirom na novonastalu

situaciju. Izgradnjom VKDS uključujudi i planiranu brzu cestu značajni dio lovne površine dodatno de se

pretvorit u nelovnu površinu. Do razmještaja lovnih objekata de svakako dodi. Novi razmještaj propisat

de se revizijom lovnogospodarskim osnovama.

PPVKDS na području izgradnje brze ceste nisu planirani objekti za prijelaz životinja osim onih u

funkciji ceste (mostovi i nadvožnjaci u trasi i izvan trase brze ceste) a koji su Studijom navedeni kao

pogodni za prijelaz krupne divljači te malih životinja. Kako de se izgradnjom kanala pojedini

komunikacijski tokovi divljači i ostalog životinjskog svijeta prekinuti, Plan određuje da kosine kanala

treba izvesti s blagim pokosima (najmanje 1:3), kako bi se omogudio lakši pristup vodi za životinje, ali i

za lakši prelazak preko kanala. Na ovaj način, uključujudi planirane objekte u trasi i izvan trase brze

ceste, bit de omogudena migracija divljači na području kanala i brze ceste.

3.9. Utjecaj na zrak Tijekom pripreme i građenja

Onečišdenje zraka i stvaranje prašine je uobičajena posljedica građenja, prije svega iskopa,

dovoza i ugradnje građevnih materijala kao i prometa. Pojave su neminovne, privremenog karaktera i

stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je izražen samo na samoj lokaciji zahvata i bez daljnjih, trajnih

posljedica na okoliš.

Tijekom korištenja

Sagorijevanjem goriva, koji se koriste za pokretanje automobilskih motora nastaju dimni plinovi

s manjim ili vedim utjecajem na ljude i okoliš, posebice zrak. Pojedinačne emisije u zrak iz automobila

su male, ali zavisno od prometnog opteredenja ( broja emitera ), vrste vozila, uvjeta vožnje, mogu biti

značajan izvor onečišdenja zraka.


26



Glavna onečišdenja zraka iz cestovnog prometa su:

Ugljik (IV) oksid (CO2),

Sumpor (IV) oksid (SO2),

Ugljik (II) oksid (CO)

Dušikovi oksidi (NOx

Hlapivi ugljikovodici (VOC:CH4 i NMVOC)

Krute čestice,

Olovo, prelaskom na bezolovne benzine potpuno de se ukloniti opasnost od onečišdenja

okoliša olovom.

Temeljem izračuna emisija u zrak iz cestovnog prometa na državnoj cesti D 55 i planiranoj brzoj cesti

Nuštar-Vukovar korištenjem Road Transport Emission Faktors Calculator- modela utvrđeno je:

da de ukupne emisije u zrak iz cestovnog prometa nakon izgradnje brze ceste biti bitno manje

(CO 27 %; NOx 45 %; VOC 64 %; SOx 15 %; i PM 70 % ) u odnosu na sadašnje emisije u zrak na

dionici državne ceste D55.

Isto tako zbog preuzimanja prometa sa postojede državne ceste D55 i trase brze ceste, koja

prolazi rubnim dijelovima građevinskog područja znatno de se poboljšati kakvodu zraka u

naseljenom području.

Iz izloženog je razvidno da je, pored nepovoljnog utjecaja na okoliš koji postoji za sve prometnice

korist od brze ceste Nuštar– Vukovar značajna, što je uostalom i razlog njezine izgradnje.

3.10. Utjecaj buke

Tijekom pripreme i građenja

Tijekom izgradnje autoceste u okolišu de se javljati buka kao posljedica rada građevinskih

strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta.

Tijekom korištenja

Brza cesta Nuštar - Vukovar je nova prometnica koja manjim dijelom prolazi uz građevinska

područja naselja. Posljedica toga de biti povedanje postojedih razina buke okoliša u dijelovima naselja

smještenim neposredno uz planiranu prometnicu.

Bukom od prometa planiranom brzom cestom biti de najugroženija građevinska područja naselja

Nuštar i Marinci.

Duž područja na kojima se očekuju razine buke više od zakonom dopuštenih, potrebno je

poduzeti mjere za zaštitu od buke. U studiji je razmotreno rješenje izvedbom barijera za zaštitu od

buke.


27



3.11. Utjecaj na organizaciju prostora i infrastrukturu Tijekom pripreme i građenja Prometni sustavi

U 1. fazi izgradnje BC Nuštar - Vukovar kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa de se

javljati na mjestima prilaza na postojedu prometnu mrežu:

- ukoliko se jednokolnička cesta istočne obilaznice grada Vinkovaca izgradi prije jednokolničke

ceste Nuštar – Vukovar u području uklopa projektirano rješenje u 1. fazi zahtijeva uklanjanje

istočne obilaznice grada Vinkovaca u duljini od cca 450 m

- u km 0+550.00 - križanje s lokalnom cestom LC 46007

- u km 2+149.34 - križanje sa županijskom cestom ŽC 4136

- u km 3+950.00 - križanje sa županijskom cestom ŽC 4137

- u km 7+727.86 - križanje s poljskim putom za pristup poljoprivrednom zemljištu u području

između rijeke Vuke i BC Nuštar – Vukovar

- u km 9+772.87 - uklop lijevog, sjevernog, kolnika BC Nuštar – Vukovar na lijevi kolnik južne

obilaznice Vukovara.

Izgradnjom konačnog rješenja BC Nuštar - Vukovar kolizije i negativni utjecaji na odvijanje

prometa de se javljati na mjestima prilaza na postojedu prometnu mrežu:

izgradnjom konačnog rješenja BC istočne obilaznice grada Vinkovaca i BC Nuštar – Vukovar u

području čvora "Vinkovci - Nuštar" previđa se uklanjanje:

- jednokolničke ceste istočne obilaznice grada Vinkovaca u duljini od cca 760m

- križanja u nivou u km 2+149.34 jednokolničke ceste Nuštar – Vukovar i jednokolničke ceste

istočne obilaznice grada Vinkovaca

- križanje u nivou s LC 46007 u km 0+550.00

u km 9+772.87 - uklop desnog, sjevernog, kolnika BC Nuštar – Vukovar na desni kolnik južne

obilaznice Vukovara u km 9+772.87.

Transport plina i plinoopskrba

Prilikom pripreme i izgradnje prometnice može dodi do oštedenja plinovoda s kojim se

planirana brza cesta križa, vodi paralelno ili mjestimično približava. Trasa brze ceste u stacionažama

2+150 i 3+900 presijeca mjesni plinovod.


28



Elektroenergetska mreža

Tijekom izgradnje mogudi su negativni utjecaji na elemente elektroenergetske mreže u vidu

njenog oštedivanja. Brza cesta presijeca nadzemni DV 400 (stac. 7+450, 7+350) nadzemni DV 110 (stac.

1+150) nadzemni DV 35 (stac. 0+366) kabelski DV 35 (stac. 1+100) nadzemni DV 10 ( 2+400, 3+450, )

kabelski DV 10 (stac. 3+710, 4+300, 6+780).

Elektronička komunikacijska mreža

Brza cesta presijeca korisnički spojni vod u stacionaži 2+150 i magistralni telekomunikacijski kabel u stac. 3+900. Tijekom izgradnje može se generirati negativni utjecaj na elektroničku komunikacijsku mrežu u vidu oštedivanja iste.

Sustav javne vodoopskrbe

Izgradnja predmetne prometnice može uzrokovati mehaničko oštedenje elemenata sustava vodoopskrbe. Brza cesta presijeca magistralni vodoopskrbni cjevovod u stacionažama 2+200, 3+700, 4+000 i 4+300, a ostale glavne vodoopskrbne cjevovode u stacionažama 3+700 i 3+950.

Izgradnja brze ceste može uzrokovati oštedenje odvodnih kanala i generirati negativan utjecaj na postojedu kanalsku mrežu. Brza cesta presijeca glavni odvodni kanal (kolektor) u stacionaži 3+700, a tlačni odvodni kanal u stac. 2+150.

Brza cesta presijeca ili prolazi neposredno uz postojedi odvodni sustav melioracijske odvodnje. Osnovnu kanalsku mrežu (potok Ervenica ) brza cesta presijeca u stacionažama 0+300 i 2+800, a detaljnu kanalsku mrežu u stacionažama 6+800. Kolizije i negativni utjecaji na sustav uređenja vodotoka i voda de se javljati na mjestima gdje sustav uređenja vodotoka i voda presijeca ili prolazi neposredno uz brzu cestu. Brza cesta rijeku Vuku prelazi u stacionažama 8+841.50 i 9+766.60 dok planirani VKDS presijeca u stacionažama 2+812.20 i 3+700. Bujice presijeca u stacionažama 5+730 i 5+900.

Tijekom korištenja

Prometni sustav

Planirani zahvat (izgradnja brze ceste) imat de izrazito pozitivan utjecaj na organizaciju i namjenu

šireg područja. Izgradnjom brze ceste upotpunit de se mreža državnih cesta na tom području cestom

visoke razine uslužnosti. Ona de utjecati na podizanje kvalitete prijevoza i usluga domadim i stranim

korisnicima. Na mjestima gdje brza cesta presijeca postojede ceste, uspostaviti de se kontinuitet te

ceste izgradnjom dva denivelirana čvorišta (čvor „Vinkovci – Nuštar“ i čvor „Nuštar“). Čvor "Vinkovci -

Nuštar" čvorna je denivelirana veza brzih cesta Osijek – Nuštar – Vukovar i Vinkovci – Županja, te

sjeverne zaobilaznice grada Vinkovaca. Preko čvora „Nuštar“ ostvaruje se veza s državnom cestom D55

i županijskom cestom ŽC4137. Predviđeni su prijelazi nadvožnjakom postojede županijske ceste ŽC

4136, projektnim rješenjem izmještene ŽC 4137 i lokalne ceste LC 46007 preko BC Nuštar - Vukovar.

Preko planiranog VKDS, melioracijskog kanala – potok Ervenica i rijeke Vuke predviđeni su mostovi.

Projektnim rješenjem predviđeni su poljski putovi u duljini od cca 3,6 km za pristup parcelama te

prema potrebi za održavanje postojedih melioracijskih sustava i rijeke Vuke.


29



3.12. Utjecaj uslijed stvaranja otpada i materijala iz iskopa

Tijekom realizacije zahvata očekuju se sljedeće količine krutog otpada:

Materijal koji nastaje kod iskopa procjenjuje se na 31.623 m3. Dio tog materijala je vrijedni humus

te se dade iskoristi u okviru zahvata ili šire (za krajobrazna uređenja). Dio materijala koji nije

pogodan za izgradnju, deponirati de se zajedno sa trošnim materijalom iz iskopa na deponiji koju

moraju odrediti nadležne institucije a prije izgradnje zahvata.

U fazi izgradnje nastaje i manja količina komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pida

zaposlenika). Dobrom organizacijom gradilišta što podrazumijeva organiziranu pripremu i

distribuciju hrane svim zaposlenicima na trasi takvi se utjecaji mogu svesti na minimum.

Očekuje se i neka, manja količina građevinskog otpada. To se odnosi na višak betona nakon

dovršetka betoniranja, ostatke oplate i dijelova dasaka, paleta i sl.

Za očekivati je i manje količine opasnog otpada. To se uglavnom odnosi na istrošena ulja i maziva,

zauljene krpe i sl. a koje su nastale kod servisiranja građevinskih strojeva. U mjerama zaštite okoliša

propisati de se da se takve radnje obavljaju izvan zone zahvata u specijaliziranim servisnim

postajama. Ako se to ipak ne može izbjedi otpad nastao takvim aktivnostima organizirano de se

prikupljati i predavati ovlaštenom trgovačkom društvu za prikupljanje i dispoziciju tog otpada a što

je prikazano u mjerama zaštite. Očekuje se i neka manja količina opasnog otpada koji potječe od

boja i razrjeđivača i to višak istih, uprljanih krpa te iskorištene ambalaže. Taj se otpad mora

sakupljati odvojeno te predavati ovlaštenom sakupljaču na daljnju dispoziciju.

Za očekivati je i neku manju količinu ambalažnog otpada (npr. vrede, ostaci paleta, kutije, plastične

folije i sl.) od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu. Isti de se skupljati odvojeno po vrstama

materijala u skladu s Pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom (NN br. 53/96) i predavati

ovlaštenom sakupljaču a što je prikazano u mjerama zaštite.

Tijekom korištenja zahvata očekuju se sljedeće vrste otpada:

Ostaci sipine nakon zimske sezone. Predmetna prometnica je u zoni gdje vladaju oštre zime te de za

sprečavanje proklizavanja prometala cestovne službe posipavati prometnicu sipinom. Sipina je

smjesa soli te šljunka određene granulacije. Nakon zimske sezone dio granulata topljenjem snijega

te jačim oborinama dospijeva u sustav odvodnje prometnice a prije no što biva uklonjen od strane

zimske službe. Tamo se taloži u cjevovodima i revizijskim oknima te time sprječava normalno

otjecanje oborinskih voda što u konačnici može imati za posljedicu nagomilavanje vode na

prometnici

Uklonjeno u separatorima ulja i masti. Na dijelu trase koja prolazi III A zonom sanitarne zaštite

vodocrpilišta „Berida plac“ u Marincima oborinske vode usmjeruju na separator naftnih derivata.

Prvi dio separatora je taložnica u kojem se odjeljuju tvari teže od vode (šljunak i sl) dok se u drugom

dijelu separatora odjeljuju čestice lakše od vode (naftni derivati). Povremeno se separator čisti

uklanjanjem sadržaja. Sadržaj se predaje ovlaštenoj tvrtki za prikupljanje i dispoziciju tog otpada a

što je prikazano u mjerama zaštite.


30



3.13. Utjecaji u slučaju ekološke nesrede

Izvanredni događaji ili ekološke nesrede koji bi izazvali opasnost za zdravlje i život ljudi, ugrozili

okoliš te prouzročiti materijalne štete mogu se dogoditi u akcidentnim situacijama, tj. pri havariji

teretnih vozila koja prenose tvari štetne i opasne za okoliš (u gradnji ili eksploataciji). Tu se

prvenstveno odnosi na promet naftnih derivata iz distributivnih centara do potrošača (uglavnom

crpnih postaja te individualnih kupaca, lož ulja lakog za potrebe grijanja).

3.14. Utjecaji na stanovništvo i djelatnosti

Osnovna funkcija dionice brze ceste Nuštar - Vukovar je bolja povezanost, veda sigurnost te

integriranje određenih prostornih cjelina unutar sustava granica državnih, županijskih i opdinskih

središta na potezu Osijek – Vukovar – Vinkovci – Županja.

U širem smislu ova prometnica u cjelini ima funkciju povezivanja susjednih županija i lokalnog

povezivanja, tranzitnu funkciju, rasteredenje postojedih prometnih pravaca i vedu sigurnost putovanja.

Trasa brze ceste Nuštar-Vukovar prolazi kroz Vukovarsko-srijemsku županiju.

Iz provedenih analiza, znanja i uvida o području utjecaja, vidljivo je da pretpostavljena trasa

koridora budude brze ceste Nuštar-Vukovar može imati različite utjecaje na postojede stanovništvo i

postojede djelatnosti. U tom smislu:

• Trasa autoceste prolazi preko poljoprivrednog tla osnovne namjene (osobito vrijedno i vrijedno

obradivo tlo). Današnja poljoprivredna djelatnost je pretežno intenzivna i u bududnosti de vjerojatno

nastaviti postojati i nadalje u sličnom obimu, no autocesta de prekinuti cjelovitost i kontinuitet

poljoprivrednih površina i time bi mogla prouzročiti relativne poremedaje u mogudnosti nastavka

postojede proizvodnje u dosadašnjem opsegu i utjecati na promjenu postojedih poljoprivrednih

aktivnosti. Poljoprivredna djelatnost je značajna za postojede stanovništvo koje je koristi kao primarnu

ili sekundarnu aktivnost što je posljedica potrebe, tradicije, navika, ali i izostanka drugih mogudnosti, i

time je od velikog značaja za lokalno stanovništvo te se ne bi smjela dovesti u pitanje. Trasa brze ceste

u najopdenitijem smislu može utjecati i na smanjivanje stupnja dostupnosti postojedim

poljoprivrednim zemljištima i površinama. U tom smislu, ukoliko se pokaže takva potreba, trebat de u

okviru raspoloživih mogudnosti osigurati dostupnost svim relevantnim poljoprivrednim površinama s

obje strane ceste obzirom da de se mnogi poljski putevi novom cestom presjedi.

• S obzirom na promjene koje se mogu očekivati gradnjom nove ceste, u području utjecaja

vjerojatno de dodi do stanovitih razvojnih promjena u smislu započinjanja novih oblika aktivnosti te

stvaranja pretpostavki za vede zapošljavanje lokalnog stanovništva, što je osobito značajno u uvjetima

rastude nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji u posljednjih nekoliko godina.

• U području utjecaja je mogude očekivati porast vrijednosti nekretnina zbog vedeg stupnja

dostupnosti što može izravno i/ili neizravno utjecati na porast standarda života lokalnog stanovništva

te poslužiti kao čimbenik demografskih i socioekonomskih promjena.


31



• Mogude je očekivati postupan rast broja stanovnika, pojavu novih (npr. turističkih) djelatnosti

te opdenito širenje stupnja urbaniziranosti u području utjecaja.

• Način života u postojedim naseljima de se najvjerojatnije mijenjati paralelno u dva smjera;

prema postepenoj urbanizaciji vedih i najvedih naselja, pri čemu bi bududa brza cesta najvjerojatnije

doprinijela bržoj i lakšoj dostupnosti i tranzitu, te u drugom smjeru, ukoliko se lokalno prepoznaju

potencijali, prema ruralnom razvoju u smislu postepenog razvoja multifunkcionalnnosti ruralnog areala

što se može manifestirati u razvoju ruralnog turizma čime bi se pozitivno utjecalo na

retradicionalizaciju sociokulturnih elemenata npr. očuvanje tradicijskih i ruralnih vrijednosti, obiteljske

poljoprivrede, običaja, zanata te opdenito ekoloških, estetskih, rekreativnih i gospodarskih vrijednosti

društvenih datosti i prostora.

• Infrastrukturna vrijednost brze ceste s visokom razinom sigurnosti i kvalitetnog tranzita jedna

je od pretpostavki svake vrste razvoja. U danom slučaju prepoznavanje rekreacijske i estetske

dimenzije područja uz i oko rijeke Vuke te potoka Ervenica moglo bi izazvati potencijalnu opasnost po

ekološki neophodno očuvanje bioraznolikosti područja oko vodotokova zbog izuzetnog bogatstva

staništa. U tom smislu, potencijalni turistički razvoj kao obilježje socioekonomske održivosti treba biti

usklađen i nikada u suprotnosti s ekološkom održivošdu. U tom smislu djelatnosti koje bi se u

bududnosti razvijale u potrebno je uskladiti s optimalnim interesom očuvanja okoliša i ljudskih potreba.

• Negativni utjecaji na stanovništo, naselja i djelatnosti mogu se javiti i tijekom izgradnje

prometnice zbog povedanja građevinske operative na postojedim cestama u naseljima, prilazima

privatnim parcelama, mogudih problema kod regulacije prometa i sl.

• Postoji opasnost da dođe do otežane komunikacije lokalnog stanovništva zbog oštedenja

postojedih kolnika zbog prolaska teških vozila, nanošenje blata na prometnice i sl.

Osim navedenih, vjerojatni su i opdi pozitivni utjecaji. U tom smislu:

• Podidi de se kvaliteta i prometna rasteredenost postojedeg prometnog pravca (lokalne ceste D55).

• Kvalitetnije de se povezati Nuštar (tj. Vinkovci) i Vukovar, što je dio pravca Osijek – Vukovar –

Vinkovci – Županja.

• Skratit de se putovanja i omoguditi brže povezivanje na ostale državne pravce što otvara

mogudnosti daljnjeg razvoja i gospodarskog napretka lokalnog stanovništva, naselja i djelatnosti.

• Kvalitetna cestovna povezanost jedan je od osnovnih uvjeta za zaustavljanje pada broja

stanovnika jer stvaranje uvjeta gospodarskog opstanka je najvažniji faktor u smislu demografskog

oporavka.

• Stvorit de se bolji preduvjeti za razvoj turističke djelatnosti.

• Povedanjem prometa posebice turističkog javlja se mogudnost otvaranja ugostiteljskih

objekata, smještajnih kapaciteta kao i drugih elemenata gospodarstva koji mogu pomodi i unaprijediti

kvalitetu življenja lokalnog stanovništva, naselja i djelatnosti.


32



• Projektiranje nove prometnice prema propisanoj zakonskoj regulativi unosi određeni red u

prostor što predstavlja poticaj za daljnje planiranje i razvoj naselja te otvara mogudnosti za uređenje

ostalih prometnica u obližnjim naseljima.

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRADENJA STANJA OKOLIŠA

4.1. Opdenito

Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

1. Kod projektiranja treba voditi računa o nivou tisudljetne velike vode Dunava (visoki vodostaj

1000-godišnjeg povratnog razdoblja), VV1000g +85.66mnm.

2. Nagibe kosine nasipa i kosine propusta treba prilagoditi materijalu koji de se koristiti za izgradnju

nasipa ceste. Nasipi od gline mogu biti stabilni u nagibu 1:3, a od kamenog materijala od 1:1.5.

3. Prije početka radova na trasi brze ceste treba izraditi projekt organizacije gradilišta.

4. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta biljnog materijala, humusa, zemljanog

materijala i dopremljenog građevinskog materijala, odnosno za odlaganje materijala koji de se u

kasnijim građevinskim fazama ili fazama sanacije modi iskoristiti. Voditi računa da taj prostor

bude stabilan, da se uklapa u okolinu te da se odlaganjem na uništi postojeda vegetacija, tj. da

odlagalište bude smješteno na prirodno ogoljenom terenu.

5. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište priključeno, a tijekom radova stalno

uklanjati sva moguda oštedenja kojima bi se na bilo koji način ugrozili ljudi i vozila.

6. Rad vozila, strojeva i transport materijala organizirati tako da minimalno ometaju život u

području grada Vinkovaca te naselja Nuštar, Cerid, Marinci i Bogdanovci.

7. Dovoz materijala za izgradnju treba ograničiti na postojedu cestovnu infrastrukturu i/ili na

postojedu mrežu putova, a nove formirati samo kad je to neizbježno.

8. Čistiti asfaltirane prometnice od nanosa pijeska i zemlje tijekom odvoza viška materijala na

privremenu deponiju.

9. Tijekom izvođenja radova provoditi pranje kotača teretnih vozila pri izlasku s gradilišta, na

posebno uređenom mjestu.

10. Nakon završene izgradnje građevina gradilište očistiti od otpadnih tvari te sve površine dovesti u

prvobitno stanje.

11. Za smještaj privremenih građevina, strojeva i opreme, Studijom se predlažu sljedede lokacije:

prostor oko čvorova „Vinkovci Nuštar“ na početku trase, čvora „Nuštar“ na sredini trase te

čvora „Bršadin“ na kraju trase. Na tim lokacijama utjecaj na okoliš de biti minimalan, promatrano

s aspekta zaštite voda te arheoloških lokaliteta. Predložene lokacije su izvan zona građevinskog

područja te udaljene od postojedih naselja, ali de zbog navedenih prometnica biti i prometno

lako dostupna, bez mogudnosti da se remeti postojedi sustav.


33



Mjere zaštite tijekom korištenja

1. Organizirati uklanjanje sipine s prometnice putem stručne tvrtke za takvu vrstu djelatnosti.

2. Sve otpadne tvari prikupljati i čuvati u obilježenim nepropusnim spremnicima na nepropusnoj

podlozi zaštideno od atmosferilija i zbrinjavati na osnovu ugovora s ovlaštenim sakupljačem

takvog otpada, o čemu valja voditi očevidnik.

4.2. Vode


1. Na dionici prometnice koja prolazi III A zonom sanitarne zaštite vodocrpilišta „Berida plac“ u

Marincima predvidjeti kontrolirani sustav odvodnje, a nakraju istog , a prije ispuštanja

pročišdene vode u recipjent predvidjeti separator ulja i masti.

2. Projektnom dokumentacijom predvidjeti da uređenje vodotoka i dimenzioniranje svih objekata u

području vodotoka (mostovi i slično) bude prema normama i kriterijima zaštite od štetnog

djelovanja voda, a prema uvjetima Hrvatskih voda.

3. Na gradilištu, unutar zone sanitarne zaštite, zabraniti servisiranje vozila, skladištenje goriva i

maziva te svako ispuštanje goriva, maziva, boja i otapala i drugih kemikalija koje se koriste u

postupku građenja u okolni teren. U slučaju potrebe, pretakanje goriva i drugih opasnih tvari

obavljati na vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom i s odvodnjom prema taložniku i

separatoru ulja i masti.

4. Parkirališni prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva urediti izvan zona sanitarne zaštite i

zona uz vodotok.

5. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima i osigurati pražnjenje

sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.

6. Izvođenjem radova na izgradnji brze ceste ne smije se umanjiti propusna mod korita vodotoka,

niti uzrokovati njihova erozija.

7. Ograničiti kretanje teške mehanizacije po inundacijskom pojasu rijeke Vuke.

8. Radove s mehanizacijom izvoditi uz krajnji oprez, a u slučaju akcidenata postupati prema

Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišdenja vode.

9. Omoguditi nesmetan prolaz strojevima i ljudima koji rade na održavanju rijeke Vuke i ostalih

vodotoka koje brza cesta presijeca.

10. Osigurati kontrolirani prijevoz viška iskopnog materijala na za to predviđeno i pripremljeno

odlagalište. U tijeku radova iskopani materijal se ne smije ni privremeno odlagati na česticama

„javno vodno dobro“, odnosno u korita i na njegove obale.

11. Nakon izvedenih radova izvođač je dužan uspostaviti prijašnje stanje.

12. Provoditi i druge mjere prema vodopravnim uvjetima.


34




Na dijelu trase koji prolazi III A zonom sanitarne zaštite vodocrpilišta „Berida plac“ u Marincima treba: 13. Redovito održavati zatvoreni sustave odvodnje u smislu protočnosti odnosno zapunjenosti

sustava talogom.

14. Redovito održavati separator ulja i masti.

4.3. Krajobraz


1. Izraditi Projekt krajobraznog uređenja od strane ovlaštenog krajobraznog arhitekta, koji

uključuje i oblikovanje barijera za buku

2. Barijere za buku B04D i B05D se moraju kombinirati sa biljnim materijalom

3. Za krajobrazno uređenje koristiti autohtone biljne vrste lokalnih fitocenoza

4. Alohtone vrste mogu se koristiti na stacionažama 1+100 i 3+700, u području čvorova „Vinkovci

Nuštar“ i „Nuštar“

5. Čvorišta oblikovati pretežno grmolikim biljkama radi preglednosti te ih oblikovati s ciljem

formiranja prepoznatljivih elemenata u prostoru

6. Zelenim pojasom u području čvora Vinkovci Nuštar, u stacionaži 1+400 spriječiti negativne vizure

na elektroenergetski kompleks

7. Pokosi nasipa i usjeka moraju se oblikovati prirodnim materijalima i zatraviti ili oblikovati

grmolikom vegetacijom

8. Pokosi čunjeva trebaju biti što blaži, posebno na stacionažama 0+200, 0+500, 0+850, 1+404,

2+100, 2+800, 3+700, 7+710, 8+800, 9+700 gdje su prolazi za životinje

9. Ogradu na mjestima prolaza za životinje treba završavati kao „ljevak“ i treba se riješiti prema

Projektu krajobraznog uređenja

10. Za krajobrazno uređenje prolaza za životinje smiju se koristiti isključivo autohtone vrste grmlja i

drveda, parterne trave te plodonosne malostablašice

11. Kod prolaza za životinje sredina se mora ostati prohodna, dok se obodno mora formirati gusti

sklop drveda i grmlja

12. Vegetacija uz vodotoke se mora minimalno devastirati

13. Višak materijala ugraditi u trasu prometnice

14. Nakon završetka radova, sve površine sanirati


15. Održavanje biljnog materijala prema Projektu krajobraznog uređenja

Mjere zaštite popisane su sukladno čl. 3 Zakona o zaštiti prirode /NN, 70/'05 i 139/08 i čl. 83 istog

Zakona, članku 6. i čl. 10., Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) te prema Konvenciji o europskim

krajobrazima (NN 12/02).


35



4.3. Mjere zaštite flore i faune


1. Tijekom izvođenja zahvata djelovati na način da se u najmanjoj mjeri ošteduje prirodu, a po

završetku zahvata u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju

koje je bilo prije zahvata.

2. Odrediti kretanje teške mehanizacije kako bi površine okolnih staništa devastirane radovima bile

što manje , kao i uznemiravanje životinja.

3. Prijelaze preko vodotoka izvesti primjenom najbolje raspoložive tehnologije i na način da se što

manje utječe na vlažna staništa.

4.4. Mjere zaštite lovišta i divljači


1. Tijekom pripreme zahvata potrebno je postaviti zaštitnu ogradu oko gradilišta, kako ne bi došlo

do neposrednog stradavanja divljači. Istovremeno pripremiti privremene prolaze za životinje

kako bi se mogli koristiti sezonskim migracijskim putovima.

2. Kako ne bi došlo do stradavanja divljači potrebno je što manje prekidati sezonske migracijske

putove.

3. Hranilišta i pojilišta za divljač, u suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika (stručni suradnik i

lovočuvar), potrebno je postaviti na dovoljnu udaljenost od područja izgradnje kako bi se što je

mogude više zadržao postojedi fond divljači.

4. Prolaze za divljač ispod nadvožnjaka moraju se zatrpati do razine okolnog terena ( u koti terena),

dok se zabranjuje zatrpavanje više od toga kao i prirodnih prolaza i kanala.

5. Objekti koji svojim dimenzijama, položajem i gustodom mogu služiti za prolaz /prijelaz životinja

su: propust preko potoka Ervenica (stac. 0+276.00), most preko VKDS i potoka Ervenica (stac.

2+812.86), mostovi preko rijeke Vuke (stac. 8+841.50 i 9+766.60)

6. Kao migracijski putovi mogu poslužiti objekti izvan trase brze ceste: most VKDS (LC 46007), VKDS

( ŽC 4137 – čvor "Nuštar"), nadvožnjak D55 (ŽC 4137 - čvor "Nuštar").

7. Zaštitnu žičanu ogradu visine min. 3 m postaviti u 2.fazi izgradnje ceste – puni profil brze ceste.


1. Održavati zaštitnu žičanu ogradu duž cijele dionice, kako bi se spriječio izlazak divljači i drugih

životinja na prometnicu.

2. Održavati prohodnim prolaze ispod vijadukata u prirodnom stanju.


36



4.5. Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine

ZONA IZRAVNOG UTJECAJA – ZONA A

Arheološka baština

1. Za sve lokalitete koji su dokumentirani na samoj trasi budude brze ceste (Nuštar – Ervenica (stac.

2+500 – 2+800), Marinci – Žežnica (stac. 4+700 – 5+000), Marinci – Šegetac 1 (stac. 5+300 –

6+000), Marinci – Šegetac 2 (stac. 6+000 - 6+500), Marinci – Jaroš (stac. 6+700 – 7+00), Marinci –

Bare (stac. 7+900 – 8+100), Bogdanovci – Kervež (stac.8+500 – 8+750) i Bršadin – Gudura 1 (stac.

8+900 – 9+150)) preporuča se probno arheološko sondiranje kako bi se utvrdilo točno područje

rasprostiranja navedenih lokaliteta. Ukoliko probna arheološka sondiranja potvrde postojanje

arheoloških lokaliteta na navedenim lokacijama, na istim se lokalitetima temeljem činjenica

utvrđenih probnim arheološkim sondiranjem treba provesti zaštitno arheološko istraživanje.

2. Na ostatku trase također je potrebno osigurati arheološki nadzor tijekom zemljanih s ciljem

utvrđivanja ugroženosti potencijalnih, neregistriranih lokaliteta, a prema potrebi i provedba

zaštitnih arheoloških istraživanja.

ZONA NEIZRAVNOG UTJECAJA – ZONA B

Arheološka baština

1. Tijekom građevinskih i zemljanih radova na određenim se lokalitetima i zonama preporučuje

obvezatan stalni arheološki nadzor te provedba zaštitnih arheoloških istraživanja prema potrebi.

Riječ je o dionicama trase koji prolaze uz lokalitete koji se nalaze u zoni neizravnog utjecaja

Nuštar – Đurkove njive/Ribnjak (stac. 1+850 – 2+400, oko 250m južno od trase) i Bršadin –

Gudura 2 (stac. 9+000 – 9+700, oko 100 m sjeverno od trase).

2. Zbog iznimnog značaja nalazišta Nuštar – Zidina i kapela sv. Ane (stac. 3+900 – 4+200,

neposredno uz trasu), potrebna je provedba probnih arheoloških sondiranja na trasi same ceste

ali i na području odvojka koji prolazi zapadno od nalazišta. Na taj bi se način da li trasa ceste

zadire u rubna područja nalazišta. Ukoliko probna arheološka sondiranja potvrde postojanje

arheoloških lokaliteta na navedenim lokacijama, na istim se lokalitetima temeljem činjenica

utvrđenih probnim arheološkim sondiranjem treba provesti zaštitno arheološko istraživanje.

4.6. Mjere zaštite od buke


1. Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u

izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom nodi.

2. Za kretanje teretnih vozila odabrati puteve uz koje ima najmanje potencijalno ugroženih

objekata i koji su ved opteredeni bukom prometa.

3. Za parkiranje teških vozila treba odabrati mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata te

gasiti motore zaustavljenih vozila.


37




1. Građevinska područja unutar kojih se očekuju razine buke više od dopuštenih (stac. 1+200,

2+200, 2+500 – naselje Nuštar, stac. 5+300, 6+000, 6+800, 7+400 – naselje Marinci), zaštitit de se

izgradnjom zaštitnih barijera i/ili ugradnjom zaštitnih vrata i prozora. U tu svrhu de se u sklopu

glavnog projekta izraditi projekt zaštite od buke.

4.7. Mjere zaštite zraka


1. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod građenja moraju biti stalno pod nadzorom u pogledu

količine i kakvode ispušnih plinova, a sve u skladu s dopuštenim vrijednostima.

2. U slučaju prijevoza izrazito suhog prašinastog materijala, koji bi tijekom prijevoza stvarao

prašinu, potrebno je prije početka vožnje materijal prekrivati, kako bi se spriječilo onečišdenje

zraka.

3. Isprati kotače prije izlaska iz gradilišta.

4.8. Mjere zaštite postupanja s otpadom


1. Otpad koji nastaje za vrijeme izgradnje objekta prikupljati na gradilištu na način da se ne

ugrožava okoliš i sukcesivno odvoziti na odlagalište komunalnog otpada.

2. Sakupljati otpadna ulja i masti u nepropusnim i zatvorenim spremnicima, dodijeliti propisani

ključni broj te predati ovlaštenom sakupljaču otpadnih ulja uz popunjeni pratedi list.

3. Građevinski otpad ponovno koristiti ili predati ovlaštenoj tvrtki na zbrinjavanje.

4. Ambalažu od opasnih tvari predati proizvođaču ili zajedno s ostalim opasnim otpadom predati

ovlaštenom sakupljaču otpada na zbrinjavanje s kojim je nužno ugovoriti takvu uslugu.

5. Ambalažni otpad (npr. vrede, ostaci paleta, kutije, plastične folije i sl.), od proizvoda

upotrijebljenih na gradilištu, sakupljati odvojeno po vrstama materijala i predati ovlaštenom

sakupljaču.

6. Opasni otpad koji nastaje na gradilištu predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje.


38



4.8. Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove


Opde mjere zaštite

Prometni sustav

1. Izraditi projekt privremene regulacije prometa tijekom izvođenja zahvata prema fazama. Njime

regulirati točke prilaza na postojedi prometni sustav te osiguranje svih mogudih kolizijskih točaka

prilikom izgradnje planiranog zahvata i postojedeg prometnog sustava.

2. Svi objekti koji se grade preko planirane ceste moraju se odmah izvesti za putni profil brze ceste.

3. Prekinute veze postojedih prometnica i poljskih putova riješiti zamjenskim paralelnim

prometnicama i poljskim putovima.

4. Sve ceste i putove koji su oštedeni zbog korištenja mehanizacije i vozila dovesti u prvobitno ili

poboljšano stanje.

5. Izraditi prometni projekt na način da se trasu brze ceste opremi odgovarajudom prometnom

signalizacijom i opremom u skladu sa tehničkim propisima s jedne i zahtjevima prometa i razine

uslužnosti koju ta prometnica pruža sa druge strane.

Mjere zaštite tijekom korištenja 6. Ne dopušta se priključak pojedinih građevinskih čestica na trasu ceste izuzev onih u funkciji

prometnice.

4.9. Mjere zaštite infrastrukture

7. U fazi pripreme i izgradnje brze ceste provesti mjere zaštite infrastrukturnih građevina na

mjestima gdje se brza cesta križa, vodi paralelno ili samo mjestimično približava, u skladu s

pravilnom organizacijom gradilišta, posebnim propisima i uvjetima vlasnika infrastrukturnih

vodova.

4.10. Mjere zaštite tla i biljne proizvodnje


8. Za vrijeme izvođenja građevinskih radova osobitu pažnju posvetiti zaštiti tla i poljoprivrednog

zemljišta na način da se radovi odvijaju samo u planiranom koridoru bez izlaska teške

mehanizacije izvan koridora.


39




9. Temeljem rezultata monitoringa, na području vedeg pritiska - emisije onečiščivada (čvorovi,

blizina okudnica), ostvariti sadnju zaštitnog pojasa autohtonog drveda i grmlja sa ciljem zaštite

tla i poljoprivrednih kultura od onečišdenja.

4.11. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišdenje

10. Svu vanjsku rasvjetu izvesti na način da se spriječi svjetlosno onečišdenje.

4.12. Mjere zaštite za sprečavanje ekološke nesrede

11. U slučaju ekološke nesrede prilikom prijevoza štetnih i opasnih tvari postupiti prema

državnom Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99 i 12/01), Uredbi o sprečavanju

velikih nesreda koje uključuju opasne tvari (NN br. 114/08) i prema uputama Županijskog eko

stožera.

PRIJEDLOG PROGRAMA PRADENJA STANJA OKOLIŠA

Vode 1. Osigurati monitoring površinskih i podzemnih voda na mjestu utjecaja, sukladno projektu

monitoringa.

Buka

Tijekom izgradnje

2. Ukoliko se ukaže potreba za izvođenje građevinskih radova na izgradnji brze ceste tijekom

nodnog razdoblja, potrebno je provoditi mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred

najugroženijih stambenih objekata.

Tijekom korištenja

3. Nakon puštanja brze ceste u promet na kritičnim točkama imisije prema studiji utjecaja na okoliš

i glavnom projektu zaštite od buke treba provesti mjerenje buke. Mjerenja treba ponoviti kada

se brojanjem prometa utvrdi znatno povedanje ukupnog prometa ili udjela teških vozila u

odnosu na planirani promet.


40



4. POPIS PRILOGA

Prilog 1. Pregledna situacija M 1:25 000

Documents

HIDROELEKTRA - PROJEKT - puo.mzopu.hrpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_05_09_2011_1.pdf · Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – 1Vukovar – Vinkovci – Ţupanja,