INFORMATIVNO I STRUNO GLASILO LOVAKOGA I KINOLOKOG SAVEZA HERCEG BOSNEMOSTAR, SRPANJ-KOLOVOZ 2009.GODINA xII.BROJ 66

Zatvorene eke - to sve treba znati o njihovoj izgradnjiLijepo ti je Duvno polje ravno ime zamijeniti olovnu samu?

Oglaavanje u potiPoiljka s plaenim odgovorom

Neadresirana pota

Hrvatska pota Mostar/Sektor za marketing i odnose s javnou adresa: Tvrtka Miloa bb/88000 Mostar tel: (+387 36) 445 090/091/092 fax: (+387 36) 324 735 e-mail: marketing@post.ba/ www.post.ba

HP Oglas A5 210x140 LAYOUT.indd 1 9/30/08 2:11:48 PM

IN MEMORIAM

.G.D. HERCEGBOSANSKE UME d.o.o. Kupres

Direkcija: Splitska b.b., KupresTel. + 387 34 274 - 801Faks + 387 34 274 - 800e-mail: proizvodnja.hbsume@tel.net.ba

www.lovackisavez-hb.ba 3

Oglaavanje u potiPoiljka s plaenim odgovorom

Neadresirana pota

Hrvatska pota Mostar/Sektor za marketing i odnose s javnou adresa: Tvrtka Miloa bb/88000 Mostar tel: (+387 36) 445 090/091/092 fax: (+387 36) 324 735 e-mail: marketing@post.ba/ www.post.ba

HP Oglas A5 210x140 LAYOUT.indd 1 9/30/08 2:11:48 PM

IN MEMORIAM

.G.D. HERCEGBOSANSKE UME d.o.o. Kupres

Direkcija: Splitska b.b., KupresTel. + 387 34 274 - 801Faks + 387 34 274 - 800e-mail: proizvodnja.hbsume@tel.net.ba

Adresa urednitva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar Tel. 00 387 36 318 477 Faks 00 387 36 318 478 E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba www.lovackisavez-hb.ba

Za nakladnika: Ilija Vrlji Glavni urednik: Dragan Naletili Izvrni urednik: Ivica Lui Ureivaki kolegij: Mladen Beli, Vlado Bonjak, Ivan Juri, Blago Lasi, Ivica Lui,Dragan Naletili, Stanko Primorac, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrlji Lektor i korektor: Blago Lasi Tajnik urednitva: Vlado Bonjak

Priprema za tisak: TIPOART, iroki Brijeg Tisak: SUTON d.o.o., iroki Brijeg Fotografija na naslovnici: BUENOS DIAS

Plaanjem lanarine, lanovi Lovakoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa

Godinja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM iroraun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke Devizni raun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke

Ureivaki kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalitima

Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM 1/2 stranice - 350 KM 1/3 stranice - 250 KM 1/4 stranice - 180 KM 1/8 stranice - 90 KM 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

Glasilo Lovakoga saveza Herceg Bosne i Kinolokog saveza Herceg Bosne

Dragan Naletili

..... iz sadraja

..... str. 7.

..... str. 10.

..... str. 15.

..... str. 20.

..... str. 5.

Oraje - Prvenstvo Saveza u lovnom streljatvuJedan pokal ponijeli Hercegovci, drugi ostao u Posavini

Sjednica Upravnog odboraAktivnosti Saveza usmjerene na razvoj i unaprjeenje lovstva

Suvremeno gospodarenje smeim medvjedomPrioritet - izrada plana gospodarenjasmeim medvjedom u BiH

Uz lov prepeliceVrhunac je ferma, kad lovac napeto oekuje polijetanje i hitac

LU Zavelim, Roko Polje: JubilejStrast i sloga podno Zavelima

Pogled s eke

Za ovaj bih uvodnik gotovo doslovce prepisao dio jednoga teksta o statu-su lovita, objavljenog u ovome broju Hoopa. I nije to jedini takav ili slian tekst u ovome broju, i ne samo u ovome broju. U vie navrata i osobno sam, jo vie ljudi iz lovakih udruga i Saveza, pisao o problemu koji, uistinu, sve vie zabrinjava lovaku po-pulaciju. Vrijeme prolazi, a status lovita je isti nepoznat, neizvjestan. Neprihvatljiv (i neshvatljiv) lovcima, dakle. A dosta toga je, da je bilo volje ili ve neega drugog, mo-glo i moralo ve biti rijeeno, poznato.

Evo kako to izgleda parafrazirat u naega suradnika iz kuta jedne lovake udruge. Nedefiniran status lovita naje-e se tada spominju famozne koncesije uz nametanje provedbe zakonskih odredbi u kratkome vremenskom razdoblju, bez sagledavanja stvarnoga stanja, doveo je njegovo lovako drutvo, ali i druga, u or-sokak, odnosno u bezizlazan poloaj. Lovci su zbunjeni, nezadovoljni, ne znaju kako e se ponaati. Vide, poprilino je vremena prolo a nita se ne dogaa, te strahuju da e netko negdje donijeti odluke koje e biti suprotne njihovim interesima ili koje, u bla-oj varijanti, nee dostatno vrednovati in-terese lovstva i lovaca. Taj netko mogao bi zaboraviti dugogodinje zasluge lovakih udruga u ureenju lovita, u izobrazbi lo-vaca i njegovanju lovake etike, mogao bi zaboraviti golemi trud koji su lovci uloili (i danas ulau) radei u lovitima, mogao bi zaboraviti silan uloeni vlastiti novac, vlastita materijalna dobra, itd., itd. Sve to nekomu moe biti ni spomena vrijedno, sporedno, ali lovci su ponosni na to i s pravom oekuju da u nekakvoj normalnoj, demokratskoj proceduri odluuju o tome.

Nerad, neznanje, nemo ili, moda, neto dublje

Kad bi ih netko ak i elio drati na spored-nom kolosijeku, to nee proi, to ne moe proi. Lovita moraju dobiti svoj zakonski status jer bez lovita nema ni lovaca, bez lovaca nema ni lovakih drutava, a bez lo-vakih drutava kao organizirane skupine s jasnim pravilima ponaanja nema ni div-ljai, nema ni ivota u zajednici s prirodom, lijepo i tono napisa na suradnik.

to se, dakle, uistinu dogaa s proved-bom federalnog Zakona o lovstvu, kojeg mnogi i sada zovu novim premda je usvo-jen prije vie od dvije i pol godine? to je s provedbom podzakonskih akata? Zato je sve to i sada gotovo na mrtvoj toki?

Mnogi ovo pitaju, ali pravog odgovora nema. Logino je da to pitaju obini lovci, logino je da to pitam i ja, ali nije logino uti to pitanje iz usta onih koji su to morali davno rijeiti i iz usta onih koji su morali biti mnogo ei kritizirajui one prve. Svi se ne-to pitaju, a odgovora niotkuda. Mjerodav-na ministarstva, federalno i upanijska, oko toga se nadmudruju, iznose ak i oprene stavove, i zato bi se onda bilo tko udio to se lovci boje lova u mutnom, to s nepovje-renjem prate sve ono to se (ne)dogaa.

Ipak, uza sve ovo valja spomenuti da se lovci i dalje dobro dre. Iz lovakih druta-va stiu informacije o lovakim akcijama, o radovima u lovitu i unosu divljai u njega, o planiranja lovne sezone, itd. Ljubav pre-ma prirodi i ivotu u njoj obiljeila je duh ovih ljudi, ona je neugasiva, neunitiva. Op-timizam je ovdje uvijek bio jaa strana, tako e, siguran sam, i ostati. A drava e..., a mi-nistarstva e..., a mjerodavni e..., a netko e ve, moda i ubrzo, ipak pogurnuti stvar i dati lovcima lovita na gospodarenje. I tako ih uiniti odgovornim za njih.

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.4

ZANIMLJIVOSTI

Kada bi sluajno te patke s jezerca bekoga parka Wienerberga znale svojim glasanjem togod kazivati, vjerojatno bi kazale kako im je podrije-tlo odnekuda iz Posavine, Jajca ili Hutova blata. Otkuda god jesu, sada one mirno, zagonetno i bezbrino svojim noicama mijeaju sivkasto zelenu vodu vjetakoga jezera sred Bea. Ne tie ih se je li ih i od kuda neki botaniar ili zoolog dopremio u drevnu prijestolnicu kajzera Franje Josipa, koji vladae i upravljae diljem tadanje razgoropaene Europe, u koju spadasmo i mi sa svom svojom tada jo neotkrivenom ljepotom.

Spomenuti car je, vjerojatno, i u grobu gutao knedle podmetnutih mu neznanja i neshvaanja, kojemu je ak i povijest zgodno na pup navrala (kalemila), kako bi se naao deurni krivac za nemo ta-danjih domaih i susjednih blebetala, koja nisu uspjela nahraniti sirotinjski puk.

Ipak, kajzer je imao svitu i elitu koji su izgraivali carstvo i prijestolnicu Be. Usred te prijestolnice je i danas izuzetan park, imenom Wienerberg. Ureen do savrenstva i divlji kao dungla istodob-

U hladu beke tilovine

no! Pun je staza za etnje, bicikle, pun je ledina, umaraka, gajeva, jezerca, vrbika i nebrojenih vrsta drvea, koji su odreda numerirani na limenim tablicama.

Usred Parka, veliine jednoga Viteza primjerice, ili polovine Duvanjskoga polja, najvee je jezero (ima ih nekoliko), zasija-no tisuama barskih, neuplaenih ljepoti-ca. Nisam ih milovao po zelenkastim vra-tovima, a isto je kao da i jesam!

Tabla zasijana penicom pokraj je-zerca, nije za ljudsku uporabu, tako ree predsjednik Parka, ve za ukras i potrebe divljai(!) Izmeu desetak i petnaest dulu-ma penice, krili su na desetke zeeva i jo vie fazana. udnovato, ili moda nije, svi slie kao da su s Blata dopremljeni.

Okolo nasmijanoga ita, koje se tako njeno leluja na vjetriu, poput bekoga valcera, skakuu vjeverice i puhovi, uljaju se u po bila dana kune i lije; i nijedan pas, a ima ih na stotine u povodcu, ne mari za njima. Kojih li neznalica? to ete, izgubili u gradu jadnici osjeaj i miris!

Na rubovima Parka su stambeni i gos-podarski objekti, tako njeno i nenametlji-vo uronjeni u prirodni mozaik, nije vam ja-sno gdje je iskon a gdje poinje neizbjeni urbani zadah.

Jesu li tadanji botaniari znali za po-jam eko i sve oko njega, teko je rei. Ali znali su neto drugo: Iz cijeloga carstva

Blago Lasi

donijeti u Wienerberg sve biljke koje su se ondje mogle udomaiti, s obzirom na klimatske i druge razliitosti.

Svojim laikim okom vidio sam na sto-tine biljaka koje nigdje i nikada ranije ni-sam susreo. Panj od neke vrbe, primjerice, u svom obimu ima vie od etiri metra(!) Grane nikle iz njega njeguju se poput naj-slae voke.

Tamo iza jednoga tobogana irio se neodoljiv miris iritantan, uspavljuju-i, zbunjujui Mirisna vrba i stoljetna raeljka se zagrlile i natkiile nad prolaz. Kau botaniari da je raeljka hercegova-ki endem. Rascvjetala bjelinom i mirisom cijeli Be pokorila a ispod njezine bijele vjenane haljine, uta tilovina (zanovijet), takoer endemina Hercegovka, prava ljepotica. Mirie i krasi jo i koljena osko-rue, vitke i uspravne voke naih djedo-va. Kora joj ko ispucali prsti naih teaka, tono izgraivae to negdanje silno, ali propadljivo Carstvo. Nit bijeli trn pun cvi-jeta i mirisa ne htjede se pokoriti svojim susjedama.

Eto, znaju dananji itelji Bea, dohrlili iz cijeloga svijeta: zasluge, smisao, ljepotu i potrebu zatite biljnoga i ivotinjskog svi-jeta, zatite eko sustava, u kojemu je o-vjekova uloga odmah iza Boje. Znademo li i mi? Ali znademo da se i u Beu ita na Hoop!.

Skladan suivot urbanoga i prirodnoga

Budui lovac, zato ne?

www.lovackisavez-hb.ba 5

IZ SAVEZA

Ivica Lui

Usvajanjem odgovarajuih zakljuaka o svim bitnim pita-njima, Upravni odbor je i ovaj put potvrdio svoju odlunost u provedbi aktivnosti i zadaa koje e unaprijediti rad Sa-veza i njegovih lanica i doprinijeti razvoju i unaprjeenju lovstva na ovim prostorima.

Upravni odbor Lovakog saveza Her-ceg Bosne, nakon ljetne stanke, u Mostaru je 24. kolovoza 2009. odr-ao svoju redovitu sjednicu. Na dnevnom redu sjednice bila su pitanja vezana za rad i aktivnosti Saveza i upanijskih vijea za lovstvu u razdoblju izmeu dviju sjednica Upravnog odbora, s teitem na realizaciji zakljuaka sa sjednice Upravnog odbo-ra odrane 30. oujka ove godine, zatim pitanja vezana za primanje novih lanica u lanstvo Saveza, kao i pitanja u svezi s

financijskom potporom lanicama za iz-gradnju strelita za lovno streljatvo. Na sjednici se takoer raspravljalo i o uplati lanskog doprinosa lanica prema Savezu za 2009. godinu, kao i o sudjelovanju iza-slanstva Saveza na sjednici CIC Koordina-cije za srednju i jugoistonu Europu, koja e se odrati poetkom listopada u Crnoj Gori.

U izvjeu o radu Saveza u proteklom razdoblju istaknute su aktivnosti vezane za odravanje redovite godinje Skuptine

Saveza i sjednice Savjeta lovakih saveza BiH, odranih poetkom svibnja u Mosta-ru, zatim aktivnosti vezane za izradu novih lanskih iskaznica lovaca lanova Saveza ija izrada je u tijeku, kao i izrada svih tiska-nica proisteklih iz Zakona o lovstvu i pod-zakonskih propisa o lovstvu za potrebe lanica Saveza, a to bi trebalo biti zavre-no do poetka ovogodinje jesenje lovne sezone. Istaknute su i aktivnosti Saveza ve-zane za izobrazbu i polaganje lovakoga i lovouvarskog ispita, te ispita za ocjenji-vaa trofeja divljai, to bi sve trebalo biti realizirano do konca tekue godine. Tako-er je istaknuto da je realiziran zakljuak Upravnog odbora o zamjeni postojeeg i nabavci novog vozila za potrebe Saveza, kao i zakljuak o organiziranju streljakih natjecanja na razini Saveza koja su odra-na koncem svibnja u irokom Brijegu, te poetkom kolovoza u Oraju. U izvjeu su istaknute i aktivnosti provedene oko izra-de lovakog prirunika i nabavke odora za lovouvare.

Podnosei izvjea o radu upanijskih vijea za lovstvo, njihovi predsjednici su istaknuli problematiku provedbe Zakona o lovstvu, u smislu utemeljenja i dodjele lovita na gospodarenje, zatim problema-tiku (ne)odobravanja godinjih planova gospodarenja lovitima od strane resornih upanijskih ministarstava, kao i aktivnosti federalnoga lovnog inspektora u smislu nadzora stanja u lovakim udrugama. Ta-koer su izvijestili o stanju i aktivnostima u lovitima, s teitem na lovidbu srnjaka i otvorenje lovne sezone na prepelicu, istiui pozitivne pomake u poveanju brojnosti divljai, dobru suradnju s polici-jom, ali i slab rad sudova na procesuiranju i kanjavanju poinitelja krivolova i drugih nezakonitih radnji u lovstvu.

Nova lanica Saveza Razmatrajui pitanje primanja novih

lanica u lanstvo Saveza, Upravni odbor je pozitivno rijeio zahtjev Lovake udruge Jarebica, trepci, Brko Distrikt. Ta udruga ispunila je sve potrebne uvjete za primanje u lanstvo, tako da je Savez sada brojniji i bogatiji za jednu novu lovaku udrugu.

Upravni odbor razmatrao je i pozitivno rijeio i zahtjev LU Kuna iz Domaljevca za financijskom pomoi za izgradnju strelita za glinene golubove, to je sukladno rani-joj odluci Upravnog odbora o financiranju ovih aktivnosti u lovakim udrugama.

Razmatrajui financijsko stanje u Sa-vezu i uplatu lanskog doprinosa za 2009. godinu, Upravni odbor je potvrdio svoj ra-niji zakljuak da sve lanice Saveza do 1. li-stopada 2009. trebaju izmiriti svoje obveze oko lanskog doprinosa. U protivnom, Sa-vez e im obustaviti cjelokupan svoj servis.

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA

Aktivnosti Saveza usmjerene na razvoj i unaprjeenje lovstva

Prvi sastanak nakon ljetne stanke

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.6

IZ SAVEZA

Upravni odbor oitovao se i o pozivu za sudjelovanje na sjednici CIC Koordina-cije za srednju i jugoistonu Europu, koja e se odrati poetkom listopada ove go-dine u Cetinju u Crnoj Gori, dajui zeleno svjetlo meunarodnom izaslanstvu Save-za da sudjeluje na ovoj znaajnoj meu-narodnoj lovnoj manifestaciji.

Sagledavajui stanje u lovitima i pro-blematiku nezakonitih radnji u lovstvu, Upravni odbor je konstatirao da na terenu postoje znaajni problemi vezani za poli-

Povjerenstvo za lovno streljatvo Lo-vakog saveza Herceg Bosne odralo je 7. kolovoza 2009. svoju redovitu sjednicu, zakazanu dan uoi odravanja Prvenstva lanica Saveza u lovnom strelja-tvu, a koja je odrana na novoizgraenom

Lovno streljatvo sve kvalitetnije i organiziranije

Ivica Lui

SJEDNICA POVJERENSTVA ZA LOVNO STRELJATVO

strelitu Lovake udruge Sava u Oraju. Povod odravanju ove sjednice je spo-menuto streljako natjecanje, ali su se na dnevnom redu nala i druga pitanja znaaj-na za lovno streljatvo. Tako je na sjednici razmatrano izvjee o Otvorenom prven-stvu Saveza u lovnom streljatvu, koje je odrano 30. svibnja 2009. u irokom Brijegu

i koje je imalo meunarodni karakter, zatim izvjee o izvrenim pripremama i organi-zaciji Prvenstva lanica Saveza 8. kolovoza 2009. u Oraju, te prijedlog kalendara i lov-no-streljakih aktivnosti u 2010. godini.

Povjerenstvo je, nakon rasprave, jed-noglasno usvojilo izvjea o organizaciji streljakih natjecanja u irokom Brijegu i Oraju, uz konstataciju da je organizacija ovih natjecanja uistinu bila besprijekorna. Razmatrajui sljedee streljake aktivnosti i natjecanja, Povjerenstvo je zakljuilo da se u 2010. godini na razini Saveza, kao i ove godine, odre dva streljaka natjecanja: Otvoreno prvenstvo Saveza koncem svib-nja u Kreevu i Prvenstvo lanica Saveza poetkom kolovoza na Kupresu. Povjeren-stvo je predloilo i organiziranje streljakih natjecanja na upanijskim razinama, koja bi se trebala organizirati na razini upanij-skih vijea za lovstvo, a koja bi posluila kao prednatjecanja za spomenuta prvenstva na razini Saveza. Takoer je predloeno da se na razini Savjeta za lovstvo BiH, kojim tre-nutano predsjedava na Savez, razmatra mogunost organiziranja natjecanja u lov-nom streljatvu na dravnoj razini na kojem bi sudjelovala sva tri lovaka saveza u Bosni i Hercegovini.

Na ovoj sjednici izraena je zahvalnost vodstvu Saveza na potpori lovnom strelja-tvu i organizaciji streljakih natjecanja, kao i na potpori izgradnji strelita u lovakim udrugama, uz oekivanja da e se takav odnos nastaviti i ubudue.

cijsko, a pogotovo sudsko procesuiranje i kanjavanje poinitelja krivolova, kao i problemi oko nelegalnog posjedovanja lovakog naoruanja kod nelovaca, i do-nio zakljuak da se u iduem razdoblju s razine Saveza organiziraju sastanci sa u-panijskim policijskim komesarima, tuite-ljima i predsjednicima sudova, kako bi se unaprijedila suradnja i poboljalo proce-suiranje i kanjavanje poinitelja krivolo-va, a nelegalno lovako naoruanje stavilo pod kontrolu policije.

Povjerenstvo je, nakon rasprave, jednoglasno usvojilo izvjea o organizaciji streljakih na-tjecanja u irokom Brijegu i Oraju, uz konstataciju da je organizacija ovih natjecanja uistinu bila besprijekorna.

DOBITNICI ODLIJAOdlije prvoga reda dobili su:Ante iki i Marijo Suilovi, LU Zavelim, Roko Polje.

Odlije drugoga reda dobili su:Damir Kelava i Marinko Serdarui, LU Zavelim, Roko Polje.

Odlije treega reda dobili su:Draan Sui, Stjepan apina, Marin-ko apina i Branko Sui, LU Zavelim, Roko Polje.

Nova natjecanja, bude li ih, pruit e strijelcima priliku za dokazivanje

www.lovackisavez-hb.ba 7

IZ SAVEZA

Vlado Bonjak

Kad smo na stranicama ovoga glasi-la na zavretku prologodinjeg pr-venstva Saveza u lovnom streljatvu odranom u irokom Brijegu pozvali el-nitvo LU Sava iz Oraja da ove godine oni organiziraju ovo natjecanje, bilo je tu doze opreza hoe li oni to uspjeti. U to vrijeme

Ostat e zabiljeeno da je na ovom strelitu prvu petnaesti-cu pogodio Vladimir Mandi ada iz irokog Brijega i tako svojoj momadi, uz solidan rezultat ostalih strijelaca, osigu-rao prvo mjesto u momadskoj konkurenciji. U pojedina-noj konkurenciji, najbolji je bio Meho Puzi, lan LD Fazan iz Odaka.

Jedan pokal ponijeli Hercegovci, drugi ostao u Posavini

ORAJE PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJATVU

na mjestu sadanjeg strelita bila je gola ledina. Ali, lovci Save krenuli su na posao. Na Skuptini Saveza u svibnju ove godine u Mostaru, predsjednik LU Sava Pavo Kosi izvjeuje vodstvo Saveza da se planirano deveto prvenstvo Saveza u lovnom strelja-tvu, zakazano za 8. kolovoza, moe odrati u Oraju. Odaslani su pozivi svim lanicama Saveza i okupljanje je zakazano u petak 7.

kolovoza u popodnevnim satima, kad je zakazan slubeni trening.

MNOGO VIE OD OEKIVANOGPo dolasku u Oraje i osvjeenju u Mo-

telu Antunovi, odlazimo na strelite. Prvi dojam bio je iznenaujui. Iskreno, oe-kivao sam strelite s dosta improvizacija i nedovrenih radova, tek toliko da se moe odrati natjecanje. A pred nama je bio go-tov objekt viestruke namjene. Osim bun-kera za letee mete, strelite ima poligon za gaanje meta karabinom i pitoljem. Stre-lite je izgraeno na zemljitu u vlasnitvu lovake udruge, a uslugama strelita koristi se policija i vojska. Od svega ovoga imat emo financijsku korist, govori nam uro Oroli, lan Povjerenstva Lovakog saveza Herceg Bosne iz ove upanije, dok nam s

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.8

IZ SAVEZA

neskrivenim zadovoljstvom objanjava to se sve uradilo na strelitu. Oko strelita s june i zapadne strane podignut je grudo-bran u koji je ugraeno na tisue kubika nasipa. U ali kau da je vrh ovoga nasipa najvia toka u Oraju. Do strelita, od asfal-tnog puta Domaljevac Oraje, napravljen je dobar makadamski put prikladan za sve tipove vozila. A tek zavreni objekt za gaa-nje glinenih golubova, tipa amerikantrap, izgleda izuzetno lijepo. Kupljen je i nov stroj za izbacivanje golubova koji je, kad smo doli, ve bio u funkciji jer su poele pri-stizati ekipe na trening. Streljaka obitelj poela se okupljati. Svatko s nestrpljenjem eka red na svoju seriju, da osjeti udi ovo-ga strelita. Prvi komentari veine bili su - dobro je, a svako je u sebi gajio nadu da e mu sutra na natjecanju biti bolje.

POASNI HITAC MATE KATIA A novi dan donio je dosta uzbuenja

na strelitu. Dok su domaini dotjeriva-li posljednje pojedinosti uoi sveanog otvaranja natjecanja, uslijedila je prijava ekipa. Stigli su strijelci iz 9 lovakih udru-ga: Jadran, Neum, Jarebica, Mostar, Mosor, iroki Brijeg, Tetrijeb, Kreevo, Ljetarka, Kiseljak, Fazan, Odak, Kuna, Domaljevac, Sokol, Seonjaci i domain Sava, Oraje, ukupno 34 natjecatelja. Odreen je redoslijed nastupanja strije-laca, posloene su momadi i pristupilo se sveanom otvaranju natjecanja. Prvi se

strijelcima obratio predsjednik LU Sava Pavo Kosi. Pozdravio je sve sudionike natjecanja, predstavnike opinskih i u-panijskih institucija, a posebice predsjed-nika Lovakog saveza Herceg Bosne Iliju Vrljia. Izrazio je zadovoljstvo rezultatima svojih lovaca, a posebno zalaganjem na izgradnji strelita i svime uraenim na

pripremi ovoga natjecanja. Pozvao je naj-starijeg lovca Matu Katia (roen 1928.) da presijecanjem vrpce i poasnim hit-cem sveano i slubeno otvori strelite Jelenei, kako se slubeno zove. Mato je, uz pljesak nazonih, potpraio goluba i time otvorio jo jedan vid lovake aktiv-nosti orakih lovaca. Sudionicima se za-

est prvoplasiranih strijelaca: Slavenko Lasi, Tomislav Mandi, Pero Tomi, Meho Puzi, Zvonko Udovii i Vladimir Mandi

Momadski pobjednici: Ekipa LD Mosor, iroki Brijeg

www.lovackisavez-hb.ba 9

IZ SAVEZA

tim obratio predsjednik Lovakog saveza Herceg Bosne Ilija Vrlji. Uz pozdrave svim nazonima izrazio je zadovoljstvo i zahva-lu domainima na izgradnji strelita, kao i rezultatima koje ova udruga postie i u drugim lovakim aktivnostima. Istakao je da e Savez i dalje podupirati lovno stre-ljatvo i davati potporu lovakim udruga-ma na izgradnji strelita. Poeljevi svima dobar rezultat, proglasio je natjecanje otvorenim.

FAVORITIMA ZADRHTALE RUKEdrijeb je htio da prologodinji po-

bjednik Slavenko Lasi iz irokog Brijega na ovom strelitu nastupi prvi u slubenoj konkurenciji. Pucale su se dvije serije po 15 golubova. Za ekipu su nastupala po 4 strijelca, s tim to se za ekipni plasman raunao zbroj najbolje trojice. Najboljih 6 pojedinaca iz prvih dviju serija pucalo je jo jednu seriju od 15 golubova za poje-dinani plasman. I dok su se strijelci trudili da im nita ne pokvari koncentraciju, dotle su gledatelji na lijepo ureenom prostoru, uz specijalitete s rotilja, komentirali svaki pogodak i promaaj svojih favorita. Nakon prve serije blagu prednost imali su iroko-brijeani, a pojedinano najbolji rezultat ostvario je Zvonko Udovii iz Kiseljaka, pogodivi 14 golubova. Nekima nije ilo kako su htjeli. Bilo je dosta komentara u stilu kako sam sino na treningu dobro pucao, a jutros me nee. Svatko je nala-zio neki razlog zato mu bjee golubovi. Druga serija donijela je neto bolje rezul-tate, a i neizvjesnost je bila vea jer su se

Prvak iz Posavine Naa upanija, i grad Odak,

napokon su doekali da imaju prvaka Saveza u lovnom strelja-tvu. Na natjecanju u Oraju, prvo mjesto u pojedinanoj konku-renciji osvojio je Meho Puzi. Meho je roen 14. studenog 1981. u Odaku. Lovnim stre-ljatvom poeo se baviti 1998. godine, odmah po ulanjenju u LD Fazan. Od tada sudjeluje na svim natjecanjima u okrue-nju, gdje vie puta zauzima prvo mjesto u pojedinanoj konku-

renciji, a i s ekipom je bio uvijek meu prvoplasiranima. U proteklih pet godina, na natjecanjima Lovakog saveza Herceg Bosne bio je plasiran meu pet prvoplasiranih u pojedinanoj konkurenciji, a u Kreevu 2006. godine zauzima tree mjesto u poje-dinanoj konkurenciji. Njegov rezultat tim je vei to, zbog problema sa strelitem, nai strijelci moraju trenirati u okruenju, a njegovo prvo mjesto je poticaj naoj mla-doj i talentiranoj ekipi da idue godine pokua donijeti pehar u ekipnoj konkurenciji.

N. Gari

pomalo izdvajali favoriti za pokale. Ostat e zabiljeeno da je na ovom strelitu prvu petnaesticu pogodio Vladimir Mandi ada iz irokog Brijega i tako svojoj mom-adi, uz solidan rezultat ostalih strijelaca, osigurao prvo mjesto u momadskoj kon-kurenciji, s ukupno 72 pogotka (Slavenko Lasi, Tomislav Mandi i Vladimir Man-di). Do samog kraja nije se znalo tko e odnijeti ostale pokale. I dok su strijelci iz Neuma i Odaka kalkulirali tko e od njih biti drugi a tko trei, u posljednjoj skupini

druge serije s 14 pogodaka raune im je pomrsio mladi strijelac iz Mostara Pero Tomi i svojoj momadi osigurao drugo mjesto sa 62 pogoena goluba (Leo Stoj-i, Smiljan Stoji, Marko arac i Pero Tomi). Neumljani su sa 60 pogodaka zau-zeli tree mjesto (Ivica Bai, Mato Bai, Mladen Bai i Ivica amo).

Za pojedinani plasman u finalnu se-riju plasirali su se: Vladimir Mandi (27), Zvonko Udovii (26), Tomislav Mandi (23), Pero Tomi (23), Slavenko Lasi (22) i Meho Puzi (22). I dok su svi traili po-bjednika izmeu Vladimira Mandia i Zvonke Udoviia, dogodilo se neto ne-oekivano. Svi finalisti osim Mehe Puzia u treoj finalnoj seriji ispucali su svoj naj-slabiji rezultat dana. Tako je Meho Puzi u ovoj seriji s 14 pogodaka osvojio prvo mjesto, drugi je bio Zvonko Udovii, tre-i Vladimir Mandi, a etvrti Pero Tomi. Bilo je razliitih komentara ovakve zavr-nice. Netko primijeti da je ovo i najpo-tenije. Pokal momadskog pobjednika ide u Hercegovinu, a pojedinani ostaje u Posavini.

RIJETKO VIENA SURADNJA Slijedilo je sveano uruenje pokala i

zahvalnica svima koji su pomogli u orga-niziranju ovoga natjecanja. Uz Pavu Kosia i uru Orolia, oko izgradnje strelita i or-ganizacije ovoga natjecanja vie od ostalih povukli su tajnik Udruge Stanko Miki i lovouvar Adam Dabi. Ovo je stav autora ovoga teksta, jer u organiziranju ovoga na-tjecanja najvie koordinacije bilo je upravo s ovim ljudima. A njihov stav jest da je ovo djelo svih Savinih lovaca.

Po tradiciji, na kraju natjecanja doma-in organizira ruak za sve sudionike. Tako je bilo i ovdje. U prekrasnom ambijentu restorana Centar, iji je vlasnik Zlatko Kriti, lovac i sudionik svih lovakih aktiv-nosti, bilo je ugodno i lijepo. Ovdje elim istaknuti jo neto: Nigdje dosad nisam vi-dio bolju suradnju izmeu lovaca i opin-skih institucija. Od opinskog naelnika, predstavnika u upanijskim institucijama, policije, turistike zajednice i ostalih pred-stavnika razliitih institucija, svi su na neki nain stali uz lovce Save i njihove projek-te. Zaista, suradnja kakva se samo poeljeti moe! I dok e lovci iz Posavine ostati ov-dje do kasno u no, nama s juga valjalo je krenuti. Treba stii do irokog, Mostara, Neuma. Na upit gdje emo se sresti do-godine, nametnu se odgovor: Negdje na sredini. A kako Kupres namjerava graditi strelite, evo im otvorenog poziva za or-ganiziranje prvenstva sljedee godine poetkom kolovoza. Oraki lovci ispunili su preuzetu obvezu, ne sumnjamo da to nee i Kupreaci.Meho Puzi (lijevo) prima pobjedniki pehar od Pave Kosia

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.10

TEMA BROJA

Smei medvjed (Ursus arctos) je au-tohtona divlja u Bosni i Hercegovi-ni, a u posljednjem stoljeu to je bila najstabilnija populacija u Europi. Lovljeni su na sve mogue naine i nisu bili zako-nom zatieni. Ve poslije Prvoga svjet-skog rata broj smeih medvjeda znaajno se smanjio, a poslije Drugoga svjetskog rata bio se sveo na minimalni, kritini broj od svega pedesetak primjeraka.

Nakon Drugoga svjetskog rata donose se strogi propisi u oblasti lovstva, medvjed se zatiuje i njegovo stanje se poveava. U razdoblju od 1945. do 1990. godine stalno se poveavao broj medvjeda i na-rastao na 1364. Kao povrine pogodne za ivot smeeg medvjeda ustanovljeno je 1,248.000 hektara, a na tim povrinama proraunan je gospodarski kapacitet od 1.494 grla ili 1,2 primjerka na 1000 hektara. Prosjeno se tada odstreljivalo godinje 90 do 100 primjeraka.

Populacija je bila stabilna, zdrava i kva-litetna, odstrijeljeni medvjedi bili su visoke trofejne vrijednosti. Lovci iz inozemstva stalno su poveavali interes za odstrelom smeeg medvjeda. Formirana su i poseb-na lovna gospodarstva (Koprivnica, Bu-gojno), u kojima je najprofitabilnija lovna divlja bio medvjed. Krajem osamdesetih godina prologa stoljea zbog prenamno-enosti medvjeda i prevelike koncentra-cije na malim prostorima oko hranilita, nastale su velike tete na stoci i poljopri-vrednim usjevima. Smei medvjed je bio zatiena vrsta i drava je plaala tete. Godinje je za nastale tete isplaivano oko 290.000 tadanjih njemakih maraka.

Da bi se oslobodila plaanja odteta, BiH je godine 1990. usvojila Odluku o usta-novljenju pet uzgojnih podruja za med-vjeda i u tim uzgojnim podrujima ga je zatitila lovostajem. Na ostalim podrujima medvjed nije bio zatien. Od 109 tada-

Dobar dio smeeg med-vjeda je stradao, a dio je migrirao izvan Bosne i

Hercegovine. Potrebno je dvadeset godina da po-

pulaciju stabiliziramo, a dvostruko vie godina da dostignemo stanje kakvo

smo imali prije rata.njih opina u Bosni i Hercegovini, uzgojna podruja prostirala su se na 50 opina. Re-zultati i posljedice ovih mjera nisu se mo-gli pratiti jer je ubrzo dolo do rata, a ratna

destrukcija imala je odraza i na populaciju smeeg medvjeda. Dobar dio smeeg medvjeda je stradao, a dio je migrirao izvan Bosne i Hercegovine. Potrebno je dvadeset godina da populaciju stabiliziramo, a dvo-struko vie godina da dostignemo stanje kakvo smo imali prije rata.

SMJERNICE I CILJEVIOpi cilj suvremenog gospodarenja

jest ouvanje stabilne populacije medvje-da u Bosni i Hercegovini u brojnosti koja osigurava sposobnost za opstanak i sui-vot s ovjekom. Bitno je odmah poeti s lovno-uzgojnim i zatitnim mjerama, kako bi se sauvao genofond smeeg medvje-da. Mjere treba provoditi jednoobrazno za itavu Bosnu i Hercegovinu.

S tim u vezi, Zakon o lovstvu je pred-vidio ustanovljenje uzgojnih podruja za

Uravnoteeno gospodarenje na velikim povrinama ustanovljivanjem uzgojnih podruja na prostoru vie lovita koja e sauvati njegovu brojnost, uz smanjenje tete na podnoljivu ra-zinu i svoenje konfliktnih situacija izmeu medvjeda i ovjeka na najmanju moguu mjeru, argument je za ouvanje njegova statusa zatiene lovne divljai.

SUVREMENO GOSPODARENJE SMEIM MEDVJEDOM

Prioritet izrada plana gospodarenja smeim medvjedom u BiH

Mr. Ivan Juri

Dolaze bolji dani za ouvanje populacije smeeg medvjeda u BiH

www.lovackisavez-hb.ba 11

TEMA BROJA

Nakon usvajanja Odlu-ke o ustanovljenju etiri

uzgojna podruja za sme-eg medvjeda u Federa-

ciji BiH u kojima postoje ekoloki i prirodni uvjeti

za uspjean razvoj i repro-dukciju, gdje je zatien lovostajem i u kojima se gospodari prema jedin-

stvenim kriterijima, pred-vieno je da svi korisnici lovita unutra uzgojnog podruja obvezno sura-

uju u izradi zajednikog plana gospodarenja.

smeeg medvjeda, koja bi obuhvaala ire stanine prostore (podruja vie lovi-ta), kako bi se u njima planski gospodari-lo prema odredbama lovno-gospodarskih osnova. U planovima gospodarenja za uzgojna podruja obvezno se prihvaa-ju podatci iz lovno-gospodarskih osnova lovita o njihovim stanitima i na temelju njih se donose zajedniki zakljuci o mje-rama zatite i uzgoja, mjerama ureenja i koritenja za pojedine dijelove (u poje-dinom lovitu) i skupno za cijelo uzgojno podruje.

Nakon usvajanja Odluke o ustanov-ljenju etiri uzgojna podruja za smeeg medvjeda u Federaciji BiH u kojima po-stoje ekoloki i prirodni uvjeti za uspjean razvoj i reprodukciju, gdje je zatien lo-vostajem i u kojima se gospodari prema jedinstvenim kriterijima, predvieno je da svi korisnici lovita unutar uzgojnog podruja obvezno surauju u izradi zajed-nikog plana gospodarenja kako bi se u njima zajedniki gospodarilo, s ciljem da se toj populaciji omogui optimalan ivot-ni prostor a time uspjenija zatita, uzgoj i koritenje. Plan gospodarenja zahtijeva struan i interdisciplinaran pristup. Ovaj dokument je, u osnovi, definicija provedbi mjera kojima se uva bioloka i ekoloka ravnotea prirodnih stanita medvjeda, kao i suivot ovjeka i medvjeda.

Prilikom izrade plana gospodarenja mora se postii potpuni konsenzus o osnovnim pitanjima svih interesnih sku-

pina. Plan mora biti usklaen s planovima susjednih zemalja koje gospodare sme-im medvjedom, kao i s odgovarajuim planovima europskih institucija. Ostvare-nje plana, osim znanstvenog, strunog, lovno-gospodarskog i turistikog uinka, posve sigurno znai i velik doprinos u ou-vanju i opstanku ovog simbola bosansko-hercegovake faune.

Uraeni planovi za gospodarenje uz-gojnim podrujem medvjeda daju se na odobrenje federalnom Ministarstvu po-ljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Odredbe iz odobrenih planova obvezne su u praksi, a njihovo izvrenje kontrolira ovlatena inspekcija.

Kako se krupnom divljai upravlja na razini populacije, obveza svake zemlje jest uskladiti svoje planove upravljanja s me-unarodnim konvencijama. Tako je Vijee Europe na sastanku Stalnog odbora Bern-ske konvencije u studenom 2000. godine prihvatilo Akcijski plan za zatitu medvje-da u Europi. Bosna i Hercegovina mora pristupiti meunarodnim konvencijama, te uskladiti svoje propise s direktivama Eu-ropske Unije.

TURISTIKI I LOVNO-GOSPODARSKI UINCISmei medvjed kao autohtona bosan-

sko-hercegovaka divlja i kao autentina

divlja naih uma, po mnogima je i naja-traktivnija lovna divlja.

S obzirom na to da nas meunarodni propisi obvezuju da donesemo planove gospodarenja krupnim zvijerima (med-vjed, vuk i ris), izrada plana gospodarenja za medvjeda treba biti prioritet.

U suradnji sa susjednim zemljama s kojima dijelimo populaciju, treba uskladiti pristup donoenja plana gospodarenja, a s mjerodavnim dravnim tijelima treba ofor-miti interdisciplinarni tim strunjaka koji e u koordinaciji sa svim interesnim skupina-ma pristupiti izradi plana gospodarenja, kao uvjeta za sustavno upravljanje navede-nom populacijom u naoj zemlji.

Provedba plana podrazumijeva i osi-guranje novca, uglavnom iz domaih i stranih izvora. Od domaih izvora, to je novac koji se temeljem odredbi Zakona o lovu akumulira na raunu Ministarstva po-ljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, no-vac ovlatenika prava lova, novac lovakih saveza, te ostali domai izvori. Od stranih izvora moe se raunati na donacije ili druge izvore koji financiraju ove projekte.

Treba, svakako, istaknuti da se sustav-nim gospodarenjem smeim medvje-dom, koje e ovaj plan osigurati, u iduem razdoblju mogu ostvariti vrlo znaajni tu-ristiki i lovno-gospodarski rezultati.

Vranica planina - tipino stanite smeeg medvjeda

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.12

LOVITE

Svako od lovita s krupnom divljai a pogotovo ona u brdskim i planinskim predjelima gdje svoja stanita imaju medvjedi, vukovi i divlje svinje (iju broj-nost, zbog moguih teta moramo imati u vidu i odravati je na kratkom lancu) i u kojima elimo osigurati racionalno lovno gospodarenje ima potrebu na prikladnim mjestima organizirati hranilita i uz njih podignuti odgovarajue zatvorene visoke eke s kojih e se promatrati i pratiti zdrav-stveno i brojno stanje, razvoj i kretanje div-ljai tijekom cijele godine. S obzirom na to da potraga za hranom kod ovih vrsta naj-ee poinje u razdoblju sumraka i traje tijekom noi, nuno je lociranje i gradnju ovakvih objekata prilagoditi tim uvjetima.

To se obino i radi, ali se, naalost, pri tome esto i grijei. Pogreke se obino ine:

pri izboru lokacije za eku pri orijentiranju objekta pri utvrivanju dimenzija unutarnjeg prostora u nainu gradnje kod projektiranja otvora za ulaz u eku i otvora za promatranje,

zbog ega se i pokraj uloenog truda i ozbiljnih materijalnih izdataka upotrebna vrijednost objekta dovodi u pitanje.

U elji da doprinesemo racionalnoj uporabi uloenih sredstava i boljoj funkci-onalnosti ovakvih objekata, pokuat emo ukazati na neke od momenata koje treba cijeniti da bi za ovu namjenu izgraeni objekti odgovarali predvienim zadatcima.

ZATO GRADITIPotreba za gradnjom zatvorenih eka

posebno je izraena u nenaseljenim po-drujima brdskih i planinskih lovita s malo-brojnim komunikacijama, gdje su i stanita spomenutih a i drugih (najee) rijetkih

LOVNO-GOSPODARSKI OBJEKTI U LOVITIMA S KRUPNOM DIVLJAI

Zatvorene eke to sve treba znati o njihovoj izgradnjiDa bi ovakvi objekti udovolji namjeni, nuno je izabrati prostor u utvrenim stanitima div-ljai, blizu umskih komunikacija, (poeljno je) na junoj ekspoziciji, na irokom proplanku obraslom umom ili ikarom, na ravnom ili blago nagnutom terenu iza kojega je padina (u funkciji grudobrana da sprijei put lutajuih ili rikoet zrna) i da su od najbliih objekata iste namjene udaljeni barem 8 km zrane crte.

ili prorijeenih vrsta divljai jer nam je za-datak i na tim prostorima promatrati i pratiti stanje, kako bismo mjerama gospodarenja mogli efikasno utjecati na njihov opstanak, razvoj, veliinu i strukturu populacije i in-tervenirati kad je to potrebno iz zdravstve-nih, selektivnih ili ekonomskih razloga.

Mr. ivko Rapai Ovakvi objekti su nuni u provedbi mje-ra gospodarenja, iz vie razloga.

Prvo, sa stanovita zatite, koja podrazu-mijeva osiguranje uvjeta za opstanak odre-enih populacija divljai u lovitu, u grani-cama kapaciteta stanita, kao i osiguranje uvjeta za njihovu normalnu reprodukciju

www.lovackisavez-hb.ba 13

LOVITE

i uspjean razvoj. Dakle, osim realno mo-gue zatite uvanjem, nuno je proma-tranjem ostvariti to bolji uvid u brojnost, tjelesni razvoj i zdravstveno stanje divljai, kao i spolnu i starosnu strukturu populacija. Da bi se to ostvarilo, podignuti objekti tre-baju omoguiti udobno sklonite strunim radnicima u lovitu i odgovarajue uvjete za dui boravak, te uspjeno dnevno i no-no promatranje u razliitim vremenskim uvjetima tijekom cijele godine.

Drugo, za provedbu mjera uzgoja u lo-vitu koje imaju za cilj planirani utjecaj na opstanak i normalan razvoj divljai u kon-troliranom prostoru. U okviru ovih mjera ima se u vidu osiguranje dovoljnih kolii-na odgovarajue hrane i vode u prostoru njihovih stanita i nune intervencije u vezi s tim. Zbog toga se uz zatvorene eke postavljaju odgovarajua hranilita na koja se iznose hranjiva biljnoga i/ili ivotinjskog podrijetla zanimljiva za prihranjivanje prisutnih vrsta radi ega e ih divlja re-dovito posjeivati, a to e opet omoguiti povoljne uvjete i uspjeh u promatranju.

Tree, kao mjera ureenja lovita koja se

Izbor mjesta gradnje zatvorene eke od presud-nog je znaenja. Bira se prostor na provjerenim premetima divljai ili u dijelovima lovita na

junim padinama, gdje se divlja obino due zadr-

ava. planira u okviru zadatka za stvaranje uvjeta za to uspjeniju provedbu ostalih mjera gospodarenja, to znai mjera zatite, uz-goja i koritenja. Zatvorene eke kao lov-no-tehniki objekti u tim poslovima su nezamjenjive. Strunim radnicima u lovitu omoguavaju da iz njih ostvare realan uvid u brojnost i strukturu populacije, prirast, razvoj, (pa ak) i zdravstveno stanje, zbog ega se tako dobiveni podatci dre najpouzdanijim parametrom za planiranje svih gospodarskih mjera: od zatite i uzgoja do koritenja.

etvrto, za provedbu mjera koritenja zatvorene eke su nune bilo da se radi o fotolovu ili odstrelu. Iz eka se prua mo-gunost smirenog promatranja, snimanja kamerom ili fotoaparatom, pouzdan odabir grla za izluivanje (iz sanitarnih i uzgojnih razloga ili trofejno dozrelih jedinki) kao i efi-kasan hitac.

Uz sve reeno, ovakvi objekti podi-gnuti u podrujima gdje obino nema drugih sklonita radnicima u lovitu u izvravanju njihovih redovitih zadataka osi-guravaju nuno (a esto i jedino) utoite i priliku da danju i u noima s mjeseinom tijekom cijele godine i u svim vremenskim uvjetima efikasno promatraju i prate do-gaanja na hranilitu u tom dijelu lovita.

GDJE GRADITIIzbor mjesta gradnje zatvorene eke od

presudnog je znaenja. Bira se prostor na provjerenim premetima divljai ili u dijelo-vima lovita na junim padinama, gdje se divlja obino due zadrava. Pri tome se vodi rauna:

da je izabrani prostor u blizini postojee (umske) komunikacije, radi dostave hrane vozilima;

da je prostor otvoren za mjeseevo svjetlo; da je mogue objekt orijentirati tako da

prostor promatranja bude u pravcu sjevera, kako bi se najbolje iskoristili izvori svjetlosti (promatranje divljai niz svijetlo) i potpuno izbjegla nestvarna slika (zbog utjecaja kontra-svjetla ili sjena) i odbljesci s prozorskih okana;

da je iza promatranog prostora teren u na-gibu prema eki (grudobran), koji e sprijeiti mogunost lutajuih zrna;

da je mjesto gradnje udaljeno barem 8 km zrane crte od objekta iste namjene u istom ili susjednom lovitu (kako ne bi jedan drugom smetali).

Visoka zatvorena eka za lov i promatranje divljai

Vuk se najuspjenije lovi sa zatvorene eke

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.14

LOVITE

U takvim okolnostima treba dati pred-nost ravnom ili, jo bolje, blago nagnutom terenu prema mjestu s kojeg se promatra. Najpovoljnije lokacije su one na prostra-nim umskim proplancima ili male doli-ne kojima protjee planinski potoi (koji uvjetuje povoljna zrana strujanja izmeu eke i mjesta za ponudu hrane).

Na izabranom prostoru mjesto za po-stavljanje hrane treba biti na sjevernoj, a mjesto zatvorene eke na junoj poziciji.

eka se moe graditi na tlu ili na stupo-vima. Na odluku o tome presudno utjee potreba da se osigura dobra promatraka pozicija, koja omoguava da promatrani prostor, na koji oekujemo izlazak divljai, bude u blagom nagibu, a sredite proma-tranja u horizontalnoj ravni u odnosu na mjesto s kojega se promatra.

Do prostora za ponudu hrane gradi se pristupni put za vozila kojima e se hrana dopremati.

Do eke se ureuje staza kojom e se, po mogunosti, neprimjetno stizati od postojeeg puta.

Najpovoljnija udaljenost izmeu eke i mjesta gdje se izlae hrana i oekuje dola-zak i zadravanje divljai treba biti izmeu 30 i 50 metara.

KAKO GRADITI eke se mogu graditi od razliitih ma-

terijala. Najpoeljnije je, meutim, da se

osnovna konstrukcija gradi od brvana a pokriva indrom jer je takav nain gradnje najprimjereniji ambijentu u kojem se po-die. Uz to, za tako graene objekte ma-terijal se obino osigurava u neposrednoj blizini, ime se izbjegava skup transport, a sam materijal se lako obrauje, ugrauje i osigurava dobru zvunu i termiku izo-laciju.

UREENJE HRANILITANa izabranom prostoru od eke u

pravcu sjevera, ureuje se hranilite u okviru kojeg treba postaviti uobiajenu automatsku hranilicu za zrnastu hranu (ili koncentrat) s otvorima za isticanje hrane na istonoj i zapadnoj strani. Nedaleko od nje usauju se dva stupa visine jednoga metra od tla u razmaku od 2 m, zabodena okomito na crtu promatranja iz eke za ocjenu veliine pojedinih primjeraka, za koje se veu leine stoke (da ih ne bi div-lja odvukla). U blizini ovih objekata oda-bire se mjesto (s blagim nagibom) za istre-sanje klaonikih otpadaka. U lovitima s divljim svinjama uz sve spomenuto, ure-uje se i hranilite za prasad (koljem ogra-eni prostor s hranilicom, u koji mogu ui samo najmlae jedinke).

ZAKLJUCINa temelju reenog, u vidu zakljuaka

mogli bismo navesti sljedee:

zatvorene eke (uz hranilita) su nuni lovno-tehniki objekti u brdsko-planinskim lovitima, a posebno u stanitima medvje-da, vukova i divljih svinja;

da bi ovakvi objekti udovolji namjeni, nuno je izabrati prostor: u utvrenim stani-tima divljai, blizu umskih komunikacija, (poeljno je) na junoj ekspoziciji, na irokom proplanku obraslom umom ili ikarom, na ravnom ili blago nagnutom terenu iza ko-jega je padina (u funkciji grudobrana da sprijei put lutajuih ili rikoet zrna) i da su od najbliih objekata iste namjene udaljeni barem 8 km zrane crte;

na izabranom prostoru zatvorena eka se obvezno smjeta na junoj strani pro-planka, po mogunosti uz sam rub ume ili obraslog prostora, kroz koji e se provesti staza za neprimjetan prilaz objektu;

s obzirom na konfiguraciju terena, objekt se gradi na tlu ili na stupovima, cijenei pri tome osnovni zahtjev za dobru preglednost prostora ispred nje (radi uspjenog proma-tranja i, eventualno, pucanja) u pravcu sje-vera i po mogunosti na blagom nagibu prema eki ili u horizontalnoj ravni u odnosu na promatrako mjesto;

unutranjost objekta treba, minimalno, udovoljavati osnovnim potrebama funkcio-nalnosti i komfora;

hranilite se ureuje u sjevernom dijelu prostora, a potrebna oprema rasporeuje se na nain da doprinese povoljnom proma-tranju i maksimalno moguoj procjeni sta-nja (po spolu, starosti, veliini, zdravstvenoj kondiciji i trofejnoj zrelosti) divljai koja pred eku dolazi.

Smei medvjed se promatra i lovi sa zatvorenih eka

www.lovackisavez-hb.ba 15

LOV

Prepelica pupura (Coturnix coturnix L.) je naa najsitnija divlja. Ova ptica iz porodice koka dugaka je svega oko 17 centimetara i teka oko 150 grama, a raspon krila joj je priblino 20 centimeta-ra. Boje je tamno smee, sa svijetlim pruga-ma i utim grudima.

Prepelica je ptica selica. U nae krajeve dolazi krajem travnja i poetkom svibnja i tu se gnijezdi po poljima i livadama. U ruj-nu se seli na jug, sve do sjeverne Afrike. Istraivanja brojnih svjetskih ornitologa ka-zuju da velik broj (preko pola milijuna) pre-pelica svake godine smrtno strada tijekom selidbe. Ne samo zbog iscrpljenosti i pro-

Vrhunac je ferma, kad lovac napeto oekuje polijetanje i hitac

UZ LOV PREPELICE

Mladen Beli

Uitak je promatrati rad ptiara u lovu na prepelice kad ne-umorno galopira pretraujui prostrana strnita i livade pod kolovokim suncem. Kulminacija svega je kad pas pokae marku (fermu). Lovac se tada napne i u oekivanju polijeta-nja ptice, pun adrenalina, spreman je opaliti hitac.

mjenjivih meteorolokih uvjeta prilikom preleta Sredozemnog mora, ve i izlovom u priobalnim mjestima junih krajeva, gdje se sputaju radi odmora.

Prepelica ivi na zemlji, hrani se i raz-mnoava meu prizemnom vegetacijom. Lovi se krajem ljeta i poetkom jeseni, pred selidbu i tijekom nje, a lov na prepelicu u naim lovitima najee poinje prvog vikenda u kolovozu. Naa najbogatija lovi-ta prepelice su Duvanjsko, Livanjsko, Gla-moko, Kupreko, te Popovo polje. Ima je u Posavini i na drugim mjestima koja obiluju livadama, panjacima i itnim poljima.

LOVIDBAPrepelica se lovi izriito sa psima ptiari-

ma ili psima unjkavcima (podizaima div-ljai). Prepelica se nerado die ispred psa, a vrlo esto pokuava se izvui na nogama. To je osobito izraeno poetkom lovidbe, kad se prepelice nisu jo udebljale i stvorile masne naslage.

Kad se podigne, leti ravnomjerno i pra-vocrtno te je tako vrlo laka meta. Ne treba brzo reagirati i pucati. Dobro je malo sae-kati, poklopiti cilj i tek onda opaliti. Lovi se preteito ujutro, u samo svitanje kad je vidljivost dovoljna za sigurno gaanje pa sve dok ne ugrije sunce, kad se lov mora prekinuti zbog vruine neugodne i psima i lovcima. U to vrijeme i prepelice se sklanja-ju u gusti na skrovita mjesta u hladovini. Lov je mogue nastaviti tek predveer, kad temperatura i sunce na isteku dana posta-nu podnoljivi, pa sve do sumraka.

U lovu na prepelice moe sudjelovati jedan lovac ili vie njih koji se kreu u liniji i zajedno sa psima pretrauju teren. Prilikom podizanja divljai puca onaj koji ima naj-bolju putanju, tj. onaj lovac ispred koga se podigla ptica, pazei pritom da ne ugrozi sigurnost drugih lovaca.

PSIDri se da je lov sa unjkavcima efikasan

u terenu s dosta visokog korova, gdje pre-pelicu treba istjerati iz gustia i primorati je da poleti, a tamo gdje prevladavaju pro-strana strnita, ptiar pokazuje bolji uinak od unjkavca.

Prepelice imaju dosta slab miris. Osim toga one su rijetko kad u veim skupinama, osim u vrijeme selidbe kad se sakupljaju i prave tzv. cugove. Obino ih nalazimo 2-3 na jednome mjestu. Teko ih je otkriti i mo-emo vie puta tijekom dana proi istim terenom i uvijek podii po neku prepelicu koju je pas prethodno maio, tj. preskoio.

Markirana (ufermana) prepelica, u strni-tu i za vedra i sunana dana, vrsto prilije-e uz zemlju i ne pjeai pred psom. Ako bolje zagledamo moemo je i primijetiti, a ponekad ak i uhvatiti ivu poklopivi je ne-kim odjevnim predmetom. Zbog ove odli-ke vrlo je pogodna za uvrivanje instinkta markiranja (fermanja) kod mladoga psa.

Dogaa se meutim, osobito u kukuru-

Dogaa se meutim, osobito u kukuruzitima i slinim visokim kultura-

ma, da prepelica bjei pred psom trei i krivudajui, umjesto da poleti. Tada je

vrlo brza i spretna.

Pretraivanje (eljanje) terena

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.16

LOV

Za poentera vrijedi miljenje da od svih ptiara ima najbolji nos (njuh). Vrlo je temperamentan i izdrljiv, vrst je pri stajanju i posluan pri aportiranju (dono-enju). Gledati poentera kako neumorno galopira pretraujui polje kreui se ispred lovca po nepreglednim livadama i strnitima, zaista je pravi uitak. Kad stane kao okamenjen u fermu, izgleda poput divno isklesanog kipa. Pred sobom je osjetio slabani, ali za njegov fenomenalni nos opojno jaki miris siune prepelice koja se zgrila i pritajila polegnuvi se uz samu zemlju u nadi da je taj okamenjeni div s podignutom jednom nogom nee primijetiti. Koliko puta pravi lovac zastane ne bi li nekoliko trenutaka uivao u divnoj slici te silne energije smirene u jednom trenu i pretvorene u podrhtavajuu statuu. Koliko puta lovac poeli da umjesto puke u ruci ima fotoaparat ili videokameru!

M. Beli

zitima i slinim visokim kulturama, da pre-pelica bjei pred psom trei i krivudajui, umjesto da poleti. Tada je vrlo brza i spret-na. Na kraju polijee, najee izvan vido-kruga lovca, tako da ju je u takvim uvjetima vrlo teko loviti.

Prepelice se u naim krajevima love u kolovozu i rujnu, kad su dani esto vrlo topli. U ovakvim uvjetima dolazi do izraaja fizika pripremljenost pojedinog psa; bolje pripre-mljen pas due ostaje aktivan u pretraivanju terena, a to lovcu produuje vrijeme lova.

Uitak je promatrati rad ptiara u lovu na prepelice kad neumorno galopira pre-traujui prostrana strnita i livade pod ko-lovokim suncem. Kulminacija svega je kad pas pokae marku (fermu). Lovac se tada napne i u oekivanju polijetanja ptice, pun adrenalina, spreman je opaliti hitac. I tako mnogo puta tijekom lovnoga dana.

PUKE I STRELJIVOPuke glatkih cijevi (samarice), koje

se koriste u lovu na prepelice, trebale bi biti lagane i sa to irim okom (cijevnim suenjem) jedne cijevi, tj. iz koje prve pu-camo, a druga moe biti blago suena 1/4 ili 1/2 oka.

Nai lovci najvie koriste kalibar 12 i 16. Mnogi strani (talijanski i francuski) lovaki mekeri odavno ve koriste druge pu-ke manjih kalibara (20 - 28 - 410), koje su mnogo lake od prije navedenih. Zna se da je lov na prepelice, zbog visokih tem-peratura i dugotrajnog pjeaenja, vrlo naporan. Zbog toga su ove laganije puke primjerenije.

Iskustva naih lovaca kazuju da je za ovaj lov najprimjerenija krupnoa same 1,9 2,1 mm.

Neki lovci, poglavito Talijani, koriste sitniju samu (1,5 i 1,7 mm). Nisam ba privrenik same sitnije od 1,9 mm niti krupnije od 2,5 mm, to govorim iz svoga dugogodinjeg iskustva. Sitnija sama pre-cizno obara pticu nanosei joj nesmrtono-sne ozljede najee po krilima, naravno i po tijelu, ali po tijelu zbog sitnoe same ne dobije smrtonosne ozljede. Kad tako ra-njena padne na tlo, noena instinktom ona brzo bjei na nogama i skriva se te je onda ne mogu lako pronai na pas ni lovac.

to se pak tie same krupnije od 2,5 mm, tu je stvar slina, samo to je kod ranjavanja manji broj samenih kuglica i one najee zahvaaju krila. Tako ranjena ptica ne ugiba na mjestu ve takoer bjei i skriva se.

Pri izboru streljiva svakako treba paziti na promjer same i koliinu punjenja sa-me u metku.

Preporuljivo punjenje za lov prepeli-ce je od 28 do 32 grama za puku kalibra 12, a za kalibar 16 od 24 do 28 grama.

Poenter moj izbor ptiara za lov prepelice

Sellier & Bellot program za sitnu divlja

www.lovackisavez-hb.ba 17

LOV

Prepelica nekada gotovo nezamjet-ljiva na rokopoljskoj visoravni, a posljednjih nekoliko godina velika atrakcija ovdanjih lovaca lovila se i ove godine na otvaranju sezone u lovitima LU Zavelim, Roko Polje.

Desetak lovaca, predvoeni predsjed-nikom Drutva Antom ikiem i njegovim zamjenikom Marijom Suiloviem, doe-kalo je svoje drage goste, prijatelje iz Her-cegovine i Hrvatske, gostoljubivo kako to samo Roani znaju.

Lijep, ugodan, ali i dosta vru dan, bio je samo jedna u nizu pozitivnih okolnosti koje su se poklopile za trajanja lova.

Jutro je, po lovakom obiaju, zapoelo obveznom jutarnjom kavicom i domaom ljutom, sve to u sred polja, u srcu lovita. Ma, gdje e bolje idile! A okolo tebe svug-dje pu-puru, to se prepelice dozivaju a lovce proima pouda i nestrpljivost. Samo jo malo, da se podigne rosa, pa emo onda krenuti, dobronamjerno predloi iskusni domain Ante. Tako je i bilo.

Dvoje ptiara, poenter Lobo i breton-ka Bela, neumorno je trailo i markiralo na

itnim strnitima, pokazujui svu svoju vri-jednost u pronalaenju i donoenju divljai. Lovilo se u nekoliko navrata, a izmeu lovo-

LOV PREPELICE U ROKOM POLJU

Uitak iz najljepe lovake prie

Mladen Beli

va se okrepljivalo i odmaralo. Kad je planinsko sunce dobro pripeklo,

bilo je vrijeme poi u hladovinu, k tefu na ruak. Vrsni kuhar, s dugogodinjim njemakim iskustvom voenja reprezen-tativnih restorana, pokazao je umijee u spremanju rotilja, na kakvom bi mu mogli pozavidjeti i ugledni svjetski kuhari.

U hladovini podno obronaka Zavelim planine, na izvoru hladne vode, okupilo se lijepo lovako drutvo. Njemu se pridruilo i nekoliko mjetana iz oblinjih sela, te pa-stiri koji su doveli stoku na pojilo. Idila kakva se samo poeljeti moe. Druenje i okrepa uz tefove delicije trajali su do pred veer. A tada su najuporniji i najzagrieniji prepe-liari zatraili repetu. Zalovili su jo jednu manju rundu predveernjeg lova.

Opet ista pria, isti odlian uspjeh lova-ca i njihovih vjernih pomagaa Lobe i Bele. Prepelice su se nizale na visku kao u najbo-ljim godinama lova. Nita nije falilo nego dana, tj. vremena, ali i to e se nadoknaditi nekim drugim dolaskom u prelijepo Roko Polje, meu gostoljubive Roane.

Prepelica nekada gotovo nezamjetljiva na rokopoljskoj visoravni, a posljednjih nekoliko godina velika atrakcija ovdanjih lovaca lovila se i ove godine na otvaranju sezone u lovi-tima LU Zavelim, Roko Polje. Lijep, ugodan ljetni dan omoguio je Roanima i njihovim gostima pravo lovako druenje i uivanje.

Uspomena na zajedniki lov prepelice u Rokom Polju

Korak po korak, oprezno, moda e ba sada poletjeti

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.18

IZ LOVAKIH DRUTAVA REPORTAA

Lijepo ti je Duvno polje ravno, uvod-ni tekst narodne pjesme o hajduku Mijatu Tomiu, prva je pomisao put-niku namjerniku pred kojim pukne ovaj prostor s prijevoja Privale, ako se dolazi iz pravca Livna, ili s obronaka Mesihovine, iz pravca Posuja. Prostrano krako polje, dru-go po veliini u BiH, okrueno je planinskim uzvisinama koje kao da su iz njega izrasle. Dodiruje se ovdje goli planinski kr sa str-minama obraslim umom i panjacima, to ovom krajoliku daje posebnu ljepotu i nudi neiscrpan izvor motiva slikarima i fotogra-fima. Poevi s istoka od planine Vrana, po kome je lovaka udruga dobila ima, ovda-nje lovite omeuju Ljubua, Pakline, Kova planina, Tunica, preko Bukog jezera dosti-re se podnoje Kamenice i granice s Repu-blikom Hrvatskom, s june strane masivom Privija Medina Gvozd Orlov kuk Grla, gdje se zatvara krug. A u njihovu podnoju, po rubu polja, smjetena su brojna naselja tomislavgradske opine.

Tu negdje, na ovom prostoru povrine oko 60.000 hektara, svoje mjesto nala je

Lovite je doista atraktivno i bogato raznovrsnom divljai. Nema ega nema ovdje, kako se to kae. Po rijeima Mije Matekovia, predsjednika Udruge, ovdje treba uloiti samo malo pa-meti i dosta rada. Treba daleko vie raditi na kvalitetnoj ponudi lovnoga turizma tijekom cijele godine jer za to postoje dobri uvjeti, moda bolji od onih u drugim lovitima u okruenju.

Lijepo ti je Duvno polje ravnoLU Vran, Tomislavgrad: VELIKE, JO NEISKORITENE MOGUNOSTI

Vlado Bonjak i Lovaka udruga Vran iz Tomislavgrada. Ona, u lovakom smislu, gospodari svim ovim prostorima, izuzev planine Vrana, ije je lovite pod upravom umarije. Ovo po-druje, povijesno gledano, nairoko je po-znato po nekim dogaajima i osobama. U posljednje vrijeme Tomislavgrad je upisan u adrese razliitih agencija i pojedinaca kao iznimno atraktivna lovna destinacija. Lo-vite je, kao rijetko koje, nastanjeno skoro svim vrstama divljai koja nastanjuje iru regiju. Ovdje obitava srnea divlja, med-vjed, divlja svinja, zec, jarebica kamenjarka, trka, prepelica, ljuka, patka, guska, liska, od predatora lisica, kuna, vuk ...

LOVAKE GLAVE JO U DRUGIM VREMENIMA

Po dogovoru, naosmo se na jutarnjoj kavi u hotelu Tomislav s predsjednikom LU Vran Mijom Matekoviem. Drutvo nam je pravio (ali i bio zaduen za fotografiju) Ivica Lui, tajnik Saveza. Lako zapoesmo razgovor o lovakim temama, o LU Vran. A kad Mijo govori o lovstvu i stanju u njego-voj udruzi, svaka mu je za u dep. Odmah nas upozna s podatkom da Udruga broji

oko 270 lanova rasporeenih u 9 sekcija: Vinica, Kazaginac, Prisoje, ujica, Mokrono-ge Mandino Selo, Tomislavgrad, Eminovo Selo Kolo, Orlov Kuk i Brinik Mesihovina.

Kad sam prije 5 godina doao na elo udruge nastavi Mijo stanje u Vranu bilo je katastrofalno. Bilo je tu razliitih interesa, razjedinjenosti meu lovcima, privatnih lo-vova i rauna. Dosta novca od lovaca go-stiju nije bilo pod kontrolom Udruge. To je, na sreu, iza nas i sad je dosta reda u svim segmentima rada. Prije svega, sreeno je financijsko stanje. Izmirena su dugovanja, sve novane uplate idu preko rauna u banci, sve je transparentno i dostupno sva-kom lanu Udruge. Na raunu Udruge uvi-jek ima neto novca. Kupili smo terensko vozilo, ove godine nabavili smo i postavili 14 automatskih hranilica. Svoje obveze pre-ma Savezu i drugim institucijama ispunja-vamo na vrijeme. I radna aktivnost u Udruzi na zavidnoj je razini. Izgradili smo 5 lova-kih kua, 2 nadstrenice, 8 eka i dosta dru-gih lovnotehnikih objekata. U svim sekci-jama se dobro radi. Ostali su samo rijetki pojedinci koji se jo nisu navikli na rad i red. Nije neskromno ako kaem da smo danas

www.lovackisavez-hb.ba 19

IZ LOVAKIH DRUTAVAREPORTAA

jedna od najorganiziranijih lanica Saveza. Uz potporu ljudi s kojima radimo, uspije-vamo polako ali sigurno aktivnosti Udruge smjetati u okvire Zakona o lovstvu. Istina, s primjenom pojedinih zakonskih odredbi imamo potekoa. Zakon nas je odjednom stavio u neka druga vremena. U glavama mnogih naih lovaca jo su ostatci i navike starog sustava, kad se lovilo drugaije. Te-ko je lovcima objasniti da, primjerice, etvr-tak vie ne moe biti lovni dan, objasniti im iznos visine naknade za odstrel za lanove Udruge, nain lova, i jo dosta toga.

Krenusmo obilaziti lovite. Mijo nam ponudi da sami izaberemo mar-rutu. Kad je tako, najprije svratismo u prostorije Udruge, koje se nalaze u opinskoj zgradi, u gradskom sreditu, gdje nas doeka tajnica

Udruge Dragica apina, stalna uposlenica. Predsjedniku Miji Matekoviu bila je ovo prigoda za dodatni dio prie o Udruzi:

Planiramo graditi svoj prostor tipa lovakog doma, sa svim prateim sadraji-ma. Istina, nismo jo odredili lokaciju, ali tu nam opinske strukture vlasti ne bi trebale praviti probleme. Poetkom Domovinskog rata s rauna Udruge za potrebe HVO-a dano je 60.000 KM, pa i po toj osnovi od njih oekujemo pomo. Osim toga, ove za-hvalnice po zidovima ureda govore i o na-em humanitarnom djelovanju. Primjerice, za obnovu crkve dali smo 3000 KM, kupili smo konja za djecu s posebnim potreba-ma, pomogli smo speleolokom drutvu, pomogli smo pri izgradnji seoskih putova ... Na razini Udruge godinje organiziramo tri fete: otvaranje lova na prepelicu, prosla-vu Sv. Huberta i zatvaranje lova skupa s LD Jarebinjak iz Rakitna u predjelu Studena. Evo, prije nekoliko dana, 16. kolovoza, otvo-rili smo lov na prepelicu. Bilo je preko 150 uzvanika, meu njima i pedesetak lovaca gostiju. Utrili smo oko 6000 KM. Uz bogat lovaki ruak, organizirano je i gaanje gli-nenih golubova. Nije fraza ako kaem da je druenje bilo nezaboravno.

CJELOGODINJI LOVNI TURIZAMIz ureda Udruge kreemo kroz naselje

Blauj u predio Kologaja. Prolazimo pokraj ureenog izletita Segeta i dolazimo na uzvienje s kojeg putovi vode u vie prava-ca. Ispred nas se uzdigao goli vrh Tunice, u ijem se podnoju obraslom umom nalazi izvor Ostroac.

Nae lovite je dosta prostrano. Po-gledajte tamo prema Ljubui pokazuje nam rukom Mijo samo njezina povrina je 16.500 ha. Sve te prostore treba, na neki nain, drati pod nadzorom i zatitom, to nije nimalo jednostavno.

U povratku prolazimo pokraj lijepo iz-graene eke. I dok Ivica nastoji nai to bolju poziciju za fotografiju, Mijo nas zamo-li da napiemo kako su za njezinu izgradnju najzasluniji Selim Kori, Ivan apina, te Ivica i Stjepan Sienica, naravno uz pomo ostalih lovaca. Odatle odlazimo na drugi kraj, preko Stipania, u prostor Vuipolja. Zaustavljamo se kod naputenih i zapute-nih objekata rudnika ugljena.

Evo, ovo je potencijalno mjesto gdje bi se mogao izgraditi lovaki dom s pra-teim sadrajima, strelitem, uzgajalitem ... Sva potrebna infrastruktura put, voda, struja je tu, a nikomu ovdje ne smetamo.

Nae sljedee odredite bilo je Buko jezero. Zaustavili smo se na njegovoj obali u Prisoju, a pred nama prizor kao iz lovakih prospekata Hutova blata, Kopakog rita ... Brojne kolonije liske i patke, rashlaujui se u ovim ljetnim vruinama uz rub jezera, ov-dje su nale svoj mir. Na dolazak pomae ih kojih stotinjak metara od obale, tek toliko da su nas primijetile. A tek preko zime... Ov-dje dou brojna jata i svake godine bude ih sve vie. Lov movarica na ovom prostoru je zabranjen.

Evo, vidjeli ste, nema to nemamo. Ovdje treba samo malo pameti i dosta rada. Moramo raditi na kvalitetnoj ponudi lovnoga turizma tijekom cijele godine jer za to imamo dobre uvjete, moda bolje od onih u svim lovitima u naem okruenju. Samo na taj nain moe biti bolje i nama, lanovima Udruge.

Dosta toga bi se jo moglo rei o ovom lovitu. Najbolja preporuka svim itatelji-ma lovcima, posebice ljubiteljima lova na prepelicu je da dou u ovo lovite. Uz ljubaznost i susretljivost domaina, prekra-sne terene za lov na Duvanjskom polju, te uz malo lovake sree, doivljaj e svakomu ostati nezaboravan. to bi vie!

Zaustavili smo se na obali Bukoga jezera u Prisoju, a pred nama prizor kao iz lovakih

prospekata Hutova bla-ta, Kopakog rita ...

Brojne kolonije liske i patke, rashlaujui se u ovim ljetnim vruinama uz rub jezera, ovdje su

nale svoj mir.

Liske na Bukom jezeru

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.20

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Srpanjski hercegovaki dan, za ne mi-cati se iz kakve dobre hladovine. Cvr-ci ko cvrci, to vie Celzija, to vie nji-hovih decibela. Ipak, pred crkvom sv. Ante i Ivana u Rokom Polju, na oko 950 metara nadmorske visine, sve je nekako druki-je. Dah svjeine odnekud se ovdje spusti i makar na trenutak nadjaa ljetnu egu. Lica postanu vedrija, raspoloenje poraste.

ekajui misu i poetak sveanosti, bilo je ugodno avrljati s domainima o ovome kraju, crkvi..., o lovakim temama. Saznasmo tako da je ovdje prole godine upriliena velika sveanost u povodu 250 godina neprekinutog postojanja upe Ro-ko Polje. A vrijedni i susretljivi Ante iki, predsjednik LU Zavelim i ovjek koji je, uz pomo svojih suradnika, sve ovo i organi-zirao, objasni nam i kako je ovo mjesto do-bilo ime.

LU Zavelim, Roko Polje: JUBILEJ

Pogledajte tamo prema Zavelimu, vidite li onu zastavu to se tamo vihori? (Pogledali smo prema mjestu koje nam je Ante pokazivao rukom i, premda je bilo daleko, dobro smo vidjeli kako usred Zavelima lepra hrvatska zastava.) E, tu je bila srednjovjekov-na utvrda Rog, po kojoj su i naselje i upa i kraj dobili ime. Ta utvrda spominje se prvi put 1444. godine i u njoj su, sve do dola-ska Turaka, boravili duvanjski gospodari iz plemike obitelji Semkovia. Upravo zbog svoje utvrde Rog, u srednjem vijeku Roko Polje postaje vrlo znaajnim, postaje glav-nim gradom upe Duvno upozna nas Ante, na brzinu, s nekoliko povijesnih inje-nica iz ovoga kraja.

Prema programu, u 13 sati zapoela je sv. misa. Slavio ju je upnik fra Marko Juki, uz suslavlje fra Vinka Kurevije, ovdanjega biveg upnika, i fra Petra Krasia, sveeni-ka ali i elnika Kinolokog saveza Herceg-Bosne. Uz domae lovce, misu su slavili i brojni gosti, meu njima i Ilija Vrlji, pred-

sjednik Lovakog saveza Herceg Bosne, Ivi-ca Lui, tajnik Lovakog saveza Herceg Bo-sne, Mirko olak, tajnik Kinolokog saveza Herceg-Bosne, te uzvanici iz tomislavgrad-skoga politikog i kulturnog ivota i pred-stavnici lovakih i drugih udruga. U dobro popunjenoj crkvi, posebno lijepo bilo je vidjeti lanove domaega KUD-a Fra Jozo Krii u slikovitim narodnim nonjama.

upnik fra Marko je, nakon srdanih po-zdrava, estitao svojim lovcima obljetnicu udruge, ovako ocijenivi njihov rad:

To je deset godina samoprijegornog rada na razvitku i unaprjeenju lovstva, na zatiti i ouvanju prirode. To je deset godi-na plodne suradnje sa svima onima kojima je istinski interes razvoj lovstva i lovakog zajednitva, a pogotovo ouvanje prirode Bojeg dara kojeg moramo skupa uvati i njegovati. Va dosadanji rad bio je mnogo vie od lova i lovstva, imao je znaajku bitnu za iru zajednicu, za cijelo Roko Polje. vrsto vjerujem da e tako ostati i ubudue.

Izdvajanjem iz LD Vran iz Tomislavgrada, u oujku 1999. utemeljena je rokopoljska udruga Zavelim, jedna od najmlaih lovakih udruga lanica Lovakog saveza Herceg Bosne. Na prigodnoj sveanosti uprilienoj 25. srpnja ove godine, dvjestotinjak uzvanika istinski je ui-valo i svjedoilo snazi i vrstini ove lovake druine.

Strast i sloga podno Zavelima

Dragan Naletili

Sveanost je poela misnim slavljem u upnoj crkvi

Ilija Vrlji, predsjednik Saveza i Ante iki, predsjednik LD Zavelim

www.lovackisavez-hb.ba 21

IZ LOVAKIH DRUTAVA

POD ATOROM PRIA SE RASPRELAPo zavretku mise, a nakon zajedni-

kog fotografiranja, uzvanici su poli prema oveem atoru postavljenom na etalitu kraj crkve sv. Ivana na groblju. Preseljenje nije dugo trajalo, za petnaestak minuta sva mjesta pod atorom bila su popunjena, a vrijedni posluitelji, s gasom do daske prionuli su poslu posluivanja. Neki su bili edni, neki gladni, a veina i jedno i drugo.

Dio programa pod atorom zapoeo je hrvatskom himnom, nakon ega je vodi-teljica programa Iva Krajina, predsjednica KUD-a Fra Jozo Krii, pozvala na minutu utnje za sve preminule lovce i branitelje.

Kako i spada, predsjednik LD Zavelim Ante iki pozdravio je nazone, kazao ne-koliko podataka o Drutvu i, izmeu ostalo-ga, naglasio:

esto u javnosti prevladava pogreno miljenje o nama lovcima, odnosno esto nas zloesto namjerno ili nenamjerno predstavljaju i poimaju. Nismo mi lovci progonitelji i zlostavljai divljai, naprotiv. Nama je cilj zatita i ouvanje ivotinjskoga i biljnog svijeta, odnosno prirode kao takve, to svojim radom i dokazujemo. Pozivamo sve one koji se drukije ponaaju da nam se pridrue. Nas lovce krasi zajednitvo, drue-nje, o emu zorno svjedoi i ovaj dananji skup. Zato zahvaljujem svim svojim kole-gama lovcima za pomo u pripremi ove proslave i za sudjelovanje u njoj. Osobito zahvaljujem dvjema lovkinjama koje su danas ovdje, meu nama. Od srca zahva-ljujem naim gostima to su nas poastili svojim dolaskom u nae Roko Polje, a po-sebnu zahvalnost izraavam svim sponzo-rima i donatorima, bez ijeg doprinosa ne bi bila mogua ovakva sveanost. Ovako veliki odziv na proslavu je potvrda kvalitete naega rada, ali i nagrada za trud koji ulae-

mo. Kanimo nastaviti jo bolje, jo vie. Jer mi to hoemo, mi to moemo. Ugodno se osjeajte, dragi gosti, i dobra vam kob!

Od gostiju, skupu se prvi obratio Ilija Vrlji, predsjednik Lovakog saveza Herceg Bosne. Bilo je ugodno sluati predsjedni-kove rijei pohvale ovoj lovakoj udruzi za njezin desetogodinji rad i vrlo korektno lanstvo u Savezu. Predsjednik Saveza je, na odreeni nain, osjeao potrebu osna-iti rijei koje je predsjednik Udruge izrekao o esto pogrenom predstavljanju lovaca u javnosti. Volio bih vidjeti bilo koju udru-gu koja danas, na ovakav nain i u ovoli-kom broju, moe okupiti svoje lanstvo. To

mogu samo lovci, to moe samo lovaka udruga. Lovako zajednitvo je neto po-sebno, neto ime se trebamo ponositi i neto to bi i drugi mogli vie koristiti, ista-knuo je Ilija Vrlji.

Vodei bosansko-hercegovaki kino-log, fra Petar Krasi, uz pozdrave i dobre elje rokim lovcima, spomenuo je i neko-liko injenica o lovnoj kinologiji odnosno o potrebi vrste veze izmeu lova i kino-logije. U tom kontekstu, fra Petar je obja-snio da ubudue ni jedan pas nee moi u lovite bez urednoga rodovnika, a njega moe dati samo Kinoloki savez Unija u BiH, nitko drugi. Razgovarajui kasnije s ne-kim domaim lovcima, priznali su da je fra Petrovo upozorenje bilo potrebno jer su i oni, na odreeni nain, zakazali u potova-nju nekih kinolokih odredbi, pa i odredbi Zakona o lovstvu.

Od gostiju, nazonima su se jo obratili Mate Kelava, predsjednik Opinskog vijea Tomislavgrada i Petar kori, predsjednik Zaviajnog drutva Zavelim.

Uslijedila je i dodjela prigodnih darova, priznanja, odlija i zahvalnica, a nakon toga bogat lovaki ruak i uobiajeni lovaki i drugi razgovori.

Na alost, zabavni dio programa, koji su bili pripremili vrijedni lanovi KUD-a Fra Jozo Krii, izostao je zbog tragine smrti Vlade Matekovia, oca dviju lanica spomenuto-ga kulturno-umjetnikog drutva. Premda vidno potreseni ovom tragedijom, veina uzvanika ostala je pod atorom do pred ve-er, privevi tako kraju sveanost to su je Ro-ani upriliili s puno truda, stila i ljubavi. To se, jednostavno, nije moglo ne uoiti.

Nestalo je svih mjesta pod atorom

Dio gostiju pristiglih na roku lovaku proslavu

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.22

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Dragomir Gagi Lonar

LD Risovac, Bosansko Grahovo: KAKO JE PAO ORMAR

Prvo, pa muko

Jednom prigodom, komen-tirajui izvjea iz lovakih drutava iz naega Saveza, jedan moj cijenjeni kolega iz Ljubukog i grahovski rado vi-eni gost, dobronamjerno ree: A to drugo moete uti iz Bo-sne ve da su ustrijelili krme!

to da vam kaem, nismo mi krivi to su nam lovita i okunice pune divljih svinja pa im s vremena na vrijeme mora-mo dati do znanja tko kosi, a tko vodu nosi.

Selo Peenci je, zapravo, produetak grahovske varoice, razbacano po obodu movarne plodne kotline, te je kao takvo idealan teren za krae zadra-vanje divljih svinja u prolazu. O njihovim kontinuiranim posje-tima svjedoe izrovane livade i njive pod usjevima.

Dio sela je uz samu promet-nicu prema graninom prijela-zu Strmici, a drugi, zabaeniji dio, okruen je prostranim za-putenim panjacima i umar-cima koji se dalje povezuju s planinom Uilicom.

Mjetani kojima su kue smjetene u ovom divljanijem dijelu, u posljednje dvije sezone pratili su kretanje krupnog vepra samca i takorei uli mu u red vonje, znajui u koje vrijeme i iz kojega pravca mu se mogu nadati. Da vam je samo uti lo-vake prie oevidaca!

Isprva veliinu vepra uspo-reuju s magaretom, u dru-gom krugu prie dodaje se da je vepar velik kao june, a kad nestane krupne stoke za uspo-redbu onda opisuju kako uko-so kaska kao paradni konj, itd., samo da bi ga predstavili to monije. Ali, kakva bi to lova-ka pria bila da nema odreenu dozu onoga lovakog u sebi.

Sve bi se nekako i podnosi-lo da se grdosija nije odvaila i poela u pol bijela dana upa-dati seljanima u njive i uzimati uzorke krumpira i itarica.

NIDINE BALERINEU ranim popodnevnim sa-

tima, 19. svibnja, vepar samac primijeen je kako se mota u blizini sela, izviajui ija e njiva platiti toga dana. Pomalo uznemireni seljaci otjerae ha-raliju i prozvae dvojicu mla-

dih lovaca iz sela da se suprot-stave grdosiji i obrane lovako ime. Da ovako ozbiljna stvar ne bi propala, mladi lovci Gojko i Mio Vujatovi pozvae u po-mo Nidu, velemajstora u dis-ciplini nadmudrivanja divljai. Kako se sve ovo dogaa skoro u selu, Nido je u akciju poveo svoje balerine, dvije kerue koje su, kad je u pitanju lov na svinje, za kratko vrijeme preu-zele primat meu grahovskim lovakim psima.

Ispraen je trag, lovci na eki zauzeli pozicije, a balerine se za samo nekoliko trenutaka ogla-sile i nastavile uporno napadati vepra koji se u meuvremenu usidrio u nepristupanom gr-mlju. Koliko je nepristupana ivica u kojoj se sklonio vepar, saznali smo iz Nidina prepri-avanja situacije u kojoj se na-ao kad je na oblajavanje pasa priao k vepru na dvadesetak metara i jasno sluao njegovo silovito otpuhivanje, ali ga ni na tako maloj udaljenosti nije uspio vidjeti. U jednom trenutku vepar je naglo krenuo iz zaklona i to u suprotnom pravcu od Nide, prema mjestu na kojem su ga ekale ubojite puke brae Vuja-tovi. Gojko je, kao iskusniji, bio postavljen na poziciju za koju se pretpostavljalo da e vepar, ukoliko ga pronau, tuda naii, a mlaanog Miu, koji je u do-sadanjim lovovima uglavnom bio logistika potpora, voa ak-cije Nido postavio je reda radi na golu ledinu. Meutim, nije ovo prvi put da se obistini ona narodna da nije komu je nami-jenjeno ve komu je sueno. Gojku je vepar polako umicao preko istine na onih kritinih sto metara udaljenosti, taman toliko da mu samaricom ne moe ni rep posoliti. Kretanje se nastavilo tono prema mjestu na kojem je bio Mio, a Gojko je na to telefonom prokomentirao Nidi: Ajme nama, roo, pa kud ode njemu, jadni ti smo, sad e ga promaiti. Dalje se nita nije vidjelo, ali su se ula tri pucnja iz karabina, a nedugo zatim i tele-fonski poziv strijelca: Brao, ajte meni, ormar je pao!

Na pitanje zato je pucao tri puta, Mio zbunjeno na brzinu odgovori: Prvi put u vis, drugi

Gojku je vepar polako umicao preko istine na onih kritinih sto metara udaljenosti, ta-man toliko da mu samaricom ne moe ni rep posoliti. Kretanje se nastavilo tono pre-ma mjestu na kojem je bio Mio, a Gojko je na to telefonom prokomentirao Nidi: Ajme nama, roo, pa kud ode njemu, jadni ti smo, sad e ga promaiti

Vepra je odstrijelio Mio, mladi lovac, ...

... ali je uz njega ponosno stao i Gojko, stariji lovac

www.lovackisavez-hb.ba 23

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Anto Cvitanovi

put u zrak, a trei put sam morao u vepra zgazio bi me da nisam! Naravno, alio se i pojasnio da je sva tri hica uputio prema vepru, ali ga je samo jedan pogodio, i to u punom trku.

Brzo je obavijetena ekipa iz logistike, kapitalac je u sami sumrak dovezen u selo, uslijedile su reakcije susjeda, a tek tada je Mio shvatio koliko ga je lovaka srea po-sluila. Miinim drugovima i roacima ni-kad ne manjka ale i dobrog raspoloenja,

pa su mu ovom prigodom svata nakalemi-li. Kako je Mio po profesiji policajac, netko ree da je zloupotrijebio slubeni poloaj i pred vepra istrao sa STOP palicom, netko pak dobaci da je vepar bio pod tabletama kad je nabasao na vrlog lovca, itd.

Stona vaga, za koju kau da nema duu, pokazala je 194 kilograma! Netko na to dodaje jo pet-est kilograma koli-ko svaka ivotinja kalira u beivotnom stanju, ali to nije toliko bitno u odnosu na

vizualno pretpostavljenu zlatnu trofejnu vrijednost kljova, to je potvrdio i jedan na prijatelj, inae umarski inenjer i pro-vjereni strunjak u ocjenjivanju lovakih trofeja.

Mjetani sela Peenci odahnut e od tetoine barem na neko vrijeme, dok pre-ma prirodnom hijerarhijskom zakonu kod divljai, neki novi kapitalac ne zaposjedne areal s izobiljem hrane, vode i kvalitetnih uvjeta za ivot.

Na prijedlog glavnoga lovnika Vla-de Kneevia, Upravni odbor LD Pavlovica ove je godine donio odluku o odstrelu samo jednoga srnjaka, umjesto dva koliko je predvieno Godi-njim planom gospodarenja za 2009. go-dinu. Istinski lovci bili su time oduevljeni, premda je bilo i onih kojima je to smetalo i traili su primjerak vie.

A da bi lovac dobio dozvolu za odstrel, morao je ispuniti sve svoje obveze po Planu rada za 2008./09. godinu. Morao je regulirati lanske doprinose i radne akcije na razini Drutva i sekcije, koje ukljuuju prehranu divljai, unitavanje tetoina u proljee i jesen, ienje i odravanje staza i putova, rad na izgradnji i odravanju lov-nih objekata (solila, hranilita, eka) te posjedovati predvieno lovako oruje za ovakvu vrstu lova. Osim toga, svaki lovac morao je imati potvrdu od predsjednika i lovnika sekcije da je ispunio sve navede-ne uvjete predviene Statutom Drutva i podzakonskim aktima Drutva i da tije-kom godine nije povrijedio pravilo pona-anja, odnosno lovaku etiku.

Lovci sekcije Mravinjac ove su godine bili sretniji i spretniji od kolega iz drugih sekcija, odstrijelivi 2. kolovoza 2009. sr-njaka u svome reviru u mjestu zvanom Dolovi. Veselje lovaca sekcije Mravinjac bilo je tim vee jer je ovo prva poslijeratna godina da srnjak nije odstrijeljen u Sebei-u, iz ega se moe zakljuiti da se dobrim gospodarenjem i zatitom na ovo lovno podruje ipak mogu vratiti sve autohtone vrste divljai.

Najzasluniji za ulov ovoga srnjaka bili su lovci iz obitelji Tomi koji, uzgred reeno, nikada nisu izvadili dozvolu za neki drugi revir osim za revir svoje sekcije.

Srnjak jedinac pripao obitelji TomiLD Pavlovica, Novi Travnik: LOV SRNJAKA

Naime Miroslav, Vlado, Ivo Barba, Ilija, Jure Jurka i Kazimir Mitrovi, sa svo-jim idolom i poasnim lanom Drutva Mijom Bakom, zapoeli su pripreme ve poetkom svibnja. One su obuhvaa-le izvianje terena, promatranje divljai i odreivanje najpogodnijeg mjesta za e-kanje, kako divlja ne bi osjetila lovca, kao i idealne pozicije za preglednost pri od-strelu, kako bi se postigla sigurnost osta-lih sudionika u lovu. Lov je organiziran pri lijepome ljetnom ugoaju, u selu Donje Peine, na lokalitetu Dolovi, a zborno mje-sto bilo je kod lovake kue na Mravinjcu. O mjestu i nainu lova i ostalim pojedi-nostima lovce je upoznao voa grupe Mijo Tomi Bako, skrenuvi pozornost na sigurnosne mjere i pridravanje do-govorenog, te potovanje lovake etike.

Sa zbornoga mjesta lovce je voa grupe rasporedio po unaprijed odreenim eka-ma i onda je nastupila ona poznata tiina puna iekivanja. U rano jutro tu tiinu prolomio je pucanj a odmah zatim i gla-san povik Miroslava Tomia Gotovo je!. Nedugo potom, svi sudionici lova okupili su se oko lovine, estitajui Miroslavu na pogotku i ulovu, a Miroslav je lovce poa-stio dobrom peinskom ljivovicom. Sav razdragan i ushien, ispriao je kako se sve to odigralo, a onda je sve sudionike lova pozvao na ruak kod Baka, svoga djeda i lovakoga uzora, osamdesete-tverogodinjega poasnog lana Drutva. Prepriavanje dogodovtina lovaca iz lova trajalo je tu do kasnih sati, uz dobru ljivo-vicu, pjesmu i veeru koju je za tu zgodu pripremila Mirina baka Janja.

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.24

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Ovogodinje otvaranje lova na srnja-ka u fojnikom lovitu bilo je vrlo sveano i veselo, posebice zbog go-stiju iz drugih drutava i nekih koji su nam stigli i iz Hrvatske uveliati nau sveanost.

Otvaranje lova na srnjaka bilo je zakaza-no nedjeljom, ali je veina naih lovaca, ve tradicionalno, na mjesto proslave izala ve u subotu, zajedno s gostima iz Gruda i Hr-vatske, te se uz lijepo druenje, logorsku va-tru i lovake prie, tu sjedilo do jutarnjih sati.

Rano nedjeljom, lovci su izali na eke i tamo proveli nekoliko sati. Po povratku na zborno mjesto, bilo je jasno da su osta-li bez ulova. Divljai je bilo zeeva, srna i lisica, no oekivana divlja nije se pojavila ni na jednoj eki, niti je to bilo neko veliko iznenaenje. Fojniko lovite trenutano je neusporedivo s prijeratnim. Po kazivanju starijih lovaca, nekada se na prilazima koje je divlja koristila nije pucalo na srnjaka koji

POZDRAV LOVCIMA IZ GRUDA

Iz Gruda nam u Fojnicu Juro Babi stie,

da se stara prijateljstva sad jo vie zblie.

Nekoliko prijatelja on sa sobom dovede,

da s njima na Vranici lovni dan provede.

Donesoe nam domau prutu i vino,

e ba su nas Malii poastili fino.

Pjesmica je pozdrav lovcima iz Gruda,

navratite nam uvijek kad prolazili ovuda.

HLD Vepar, Fojnica: OTVARANJE LOVA NA SRNJAKA

Dva vesela dana na VraniciDragan Perica

Milenko Lonar

naie nego se ekalo da naie pravi trofej, toliko ih je dakle bilo da se moglo birati.

No to to nije bilo ulova nije pokvarilo proslavu jer je toga dana lov ionako bio u drugom planu; glavno je bilo dobro se za-baviti i proveseliti.

Spomenuh, imali smo goste iz Gruda, koji su doli ojaati stara prijateljstva i, na-ravno, stei nova poznanstva. Kako smo prije nekoliko godina mi bili njihovi gosti, pokuali smo im uzvratiti gostoprimstvo, no oni pokazae da nisu samo plemeniti kao domaini nego i kao gosti te nas po-astie domaim prutom i vinom, to je idealna kombinacija za dobro druenje. Ubudue jo ee, lako smo se sloili s tim prijedlogom.

Lagana kiica u veernjim lipanjskim satima nije smetala Marku Dalti, zvanom Svira, lovcu sekcije Graac-Ustirama LD Vepar, da odstrijeli svoga pr-vog srnjaka na ekanju. Srnjak, koji je toga predveerja izaao na pau, nije raunao na precizno Markovo oko. Po odstrelu, Svi-raevu ushienju nije bilo kraja, a lovci koji su bili s njim potrudili su se da sve zavri u veselju i druenju, u pravom lovakom am-bijentu. Ovo je, ujedno, bio i prvi izlazak u lov na srnjaka u ovome lovakom drutvu.

LD Vepar, Prozor-Rama: LOV SRNJAKA

Upornost se isplatila

to domaih lovaca, to gostiju - skupio ih se lijep broj

Marko Dalto, zv. Svira, iskoristio je nepanju jednoga srnjaka

www.lovackisavez-hb.ba 25

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Stanko uri

U prolom broju Hoopa objavljeno je kako je u LD Vepar pri prvom izla-sku u lov odstrijeljena predviena kvota srnjaka. U meuvremenu, Predsjed-nitvo i lovnici su se sastali i donijeli odluku da se, u dva izlaska, mogu odstrijeliti jo tri srnjaka. Takva odluka rezultat je svjedoe-nja lovaca o velikom broju srnjaka u lovitu.

U prvom izlasku drugoga kruga odstri-jeljena su dva: u sekciji Prozor Islam Ku-lagli, u sekcija Lug Boo Jakovljevi. U (valjda) posljednjem izlasku odstrijeljena su opet dva: Jasmin Selimhodi, sekcija Pro-zor i Ivan Baketari Rabo, sekcija Rumboci, to znai da je odstrijeljen jedan srnjak vie od dogovorene kvote. Vjerojatno su u isto vrijeme odstrijeljena dva te nije bilo vre-mena za dojavu. Pria se, neslubeno, da je odstrijeljen jo jedan srnjak, ali da nije pri-javljen. Ovu vijest nismo provjeravali, ali, gdje ima dima ima i vatre. Ako je to tono, odstrijeljeno je, dakle, osam srnjaka, jedan vie od planiranog. O moda jo veem broju neemo ni pomisliti. Valjda smo, ko-nano, postali savjesni i svjesni da sve treba biti kako se dogovori unutar Drutva, po zakonu i po Bojem redu.

Odstrijeljensrnjak vienego to jedogovoreno

Jedan iz kvote drugoga kruga lova

Bilo je, naravno, dovoljno vremena za sjesti i pojesti

Drago Marjanovi

Nije, zasigurno, jedini sluaj, ali nije ba ni esto da u jednom drutvu budu tri narataja lovaca iz jedne obitelji. itali smo o tome, istina, u nekim brojevima Hoopa, i mislimo da i ovaj slu-aj vrijedi malo mjesta u listu.

Otac Nine Sui poasni je lan ovo-ga lovakog drutva. Njegov sin Josip je tajnik sekcije Pakovac, a Josipov sin

Lovci - dva sina i dva ocaLD Sokol, Nova Bila: LOVAKA OBITELJ SUI

(a unuk Nine Suia) Marin je lovac od 2008. godine i uspjean student.

Ovaj primjer govori o ljubavi prema lovu, o prijenosu te ljubavi s koljena na koljeno, o nastavku tradicije lovstva na ovim prostorima, o kadrovskom jaanju LD Sokol, o svijetloj budunosti ovoga drutva ...

LD Vepar, Prozor-Rama: DRUGI KRUG LOVA NA SRNJAKA

Marin, Josip i Nine Sui

Broj 66, srpanj-kolovoz 2009.26

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Da lovci nisu, kao to im mnogi zli jezici ele imputirati, opredijeljeni samo za odstrjel i izluivanje divljai iz lovita, dokaz je i ova, pomalo neobina i rijetka zgoda iz LU Cincar iz Livna.

Jedan mladi srnjak, u lutanju i obilasku svoga terena ili moda u bijegu od kakva predatora, naao se u vrlo nezgodnoj situ-aciji: okruen kuama, vonjacima i livada-ma, s bezbroj prepreka tipa ograda i bod-ljikave ice, uz to i nemilosrdno proganjan od seoskih pasa lutalica. Ako dodamo jo i vrlo bunu, radoznalu seosku djecu koja su, iznenada, imala priliku uivo vidjeti srnjaka u svojoj blizini, moemo samo nagaati ko-liki strah i koliku zbrku je sve to izazvalo kod njega! A on nauio na mir i tiinu u umi.

I u svoj toj nevolji to ga je snala, u tom velikom strahu i panici, bjeei i preskaui ograde i ice uspio se zaplesti u ogradu dvorita jedne kue na kraju sela i tu ostao ekati i imao je veliku sreu! Tako zaroblje-nog, pronali su ga Ivica i njegova supruga Ljuba, paljivo ga oslobodili iz ograde, preni-jeli u talu i udobno smjestili. I to je za svaku pohvalu, pozvali veterinara, a ovaj mu je sa-nirao ozljede koje je, jadnik, zaradio od ice i ograde, pokuavajui se osloboditi.

Vrlo brzo proulo se za neobinog go-sta u selu, a na upite to s njim, lovci su bili jasni: i po zakonu i po lovakoj etici, srnjaka se mora vratiti tamo kamo prirodno pripa-da, u umu! Lako smo to objasnili ljudima koji su ga spasili, ali su se bili pojavili neki

LU Cincar, Livno: PRIA SA SRETNIM SVRETKOM

Mladi srnjak ponovno na slobodiDubravko Sua

Ante iki

drugi ljubitelji divljai elei ga kupiti i zatoiti ovu plemenitu divlja u svome dvoritu, a samo radi prestia i pokazivanja statusa u drutvu. Meutim, nakon brze in-tervencije iz Lovake udruge i uz upozore-nje da je to nezakonita radnja, dogovoreno je da se, nakon nekoliko dana oporavka, mladi srnjak preveze podalje od naselja i pusti u lovite. Kad se malo oporavio, pre-vezli smo ga daleko u lovite, pod obronke planine Tunice i, ponosni to smo u prilici uraditi takvu plemenitu gestu, pustili ga da

se, nakon neugodne avanture, vrati tamo gdje mu je i mjesto, u prirodu.

I zaudo, tren poslije putanja nije, kako smo oekivali, odjurio, nego je polako, osvrui se, odetao prema jednom umar-ku. Valjda je i sam osjetio da mu od nas ne prijeti nikakva opasnost! Tek kad je malo odmakao, pokazao nam je svoju hitrost i brzo odjurio. I neka je!

Lovaka udruga je ljudima to su ga spa-sili namirila troak veterinarske intervencije, uz zahvalu na tako plemenitoj gesti.

U lovitu kojim gospodari LU Zavelim vidno je porastao broj zeeva, to ovdanje lovce jako veseli. Kvalitetan rad, potovanje lovostaja, zatita od krivolova, a uz to i povoljne vremenske i druge prilike to su, uglavnom, razlozi koji su ovomu doprinijeli. No, dio zeje populacije ipak strada, na ovaj ili onaj nain, ponajprije od lisice ili kune. Ne dogaa se rijetko premda neki tvrde suprotno da su zeevi, osobito mlai, meta i rtva ptica grabljivica. Nedavno sam se osobno u to uvjerio gledajui kako mladi zei, ni kriv ni duan, zavrava u otrim kandama poveega kanjca. Pokuali smo zeiu pomoi, ak smo zloestoga kanjca uspjeli prisiliti da ga ostavi. Na alost, otre orlove kande pri velikoj brzini zarile su se dubo-ko u njeno tijelo zeia i on je na mjestu ostao mrtav. Meni osobno, i svima nama, ovaj sluaj moe posluiti da se jo jednom ozbiljno zapitamo koliko je ova vrsta grabeljivaca tetna, a koliko korisna.

Zec u kandama kanjcaLU Zavelim, Roko Polje: DVOJBE OKO GRABELJIVACA

Jo jedna rtva ptica grabljivica

Ivica i Ljuba oslobodili srnjaka, sanirali mu ozljede i pustili ga u prirodu

www.lovackisavez-hb.ba 27

IZ LOVAKIH DRUTAVA

Nedad Gari

Prvi kolovoza, nekima posve obino i sparno jutro koje nagovjetava jo jedan u nizu vruih ovoljetnih dana. Za malu skupinu domaljevakih lovaca, zaljubljenika u lov na najmanju divlja naih lovita, nije bilo tako. Po svemu su-dei, bio je to dan kojemu su se posebno obradovali. Otvoren je lov na prepelicu. U ove sparne ljetne dane, kad se iva na ter-mometru zna popeti vrlo visoko, lov pre-pelice uz pomo pasa ptiara za lovce koji preferiraju ovu vrstu lova, predstavlja istin-

Lovci prepeliari doekali svojeLU Kuna, Domaljevac: LOV PREPELICE NA POSAVSKIM POLJIMA

Lovro Ivi

sko zadovoljstvo za koje se danima pripre-maju. Tako je bilo i ove godine prigodom otvaranja lova. Ni skroman ulov nije uspio pokvariti raspoloenje jer lov prepelice je uitak s kojim se malo koje lovako zado-voljstvo moe mjeriti. Boljem ulovu i jo veem zadovoljstvu, kako kau sami lov-ci, nadaju se krajem kolovoza i poetkom rujna, kad je aktualan prelet i seoba male koke u toplije krajeve. Ako tada budu imali lovake sree, bit e to ljeto s puno lova-kog zadovoljstva.

Ovogodinji lov na srnjaka u LD Fa-zan trajao je tri tjedna, a odobrenje za lov srnjaka dobilo je 136 lovaca. Tih dvadesetak dana atraktivnog lova bilo im je dovoljno za ispuniti plan odstrela od 35 srnjaka za lovnu 200