NEKOLIKO NAPOMENA O HRVATSKOJ SLIKOVNICI OD DRUGOG SVJETSKOG
RATA DO DANAS
Od 1930. godine hrvatsku ilustraciju oblikuju gotovo svi
slikari, kipari i posebice grafiari, strip crtai, autori crtanog
filma, slikari naivci. Kao urednik nakladnikih nizova za djecu, a
meu njima i slikovnica, nakon drugog svjetskog rata -
u pedesetim i ezdesetim godinama dvadesetog stoljea veliku ulogu
je odigrao knjievnik, prevoditelj, urednik i kulturni radnik Grigor
Vitez. Oko 1960. dolazi do raslojavanja meu ilustratorima koji se
grupiraju kao ilustratori djejih knjiga i udbenika, novinski
ilustratori i animatori, te do autorskog koncepta slikovnice, kao
samostalnog stvaralakog projekta likovnog umjetnika.Ulanjenjem
Hrvatske kao zemlje lanice meunarodnog udruenja IBBY-a
(International Board on Books for Young People) nakon zavretka
Domovinskog rata, intenzivirala se promocija hrvatske djeje knjige
u inozemstvu, pa i na meunarodnim izlobama i sajmovima djeje knjige
(Bratislava, Bologna). To je potaknulo ozbiljnije prouavanje
slikovnice, pa je odran i struni skup pod naslovom Kakva je knjiga
slikovnica u organizaciji Knjinica grada Zagreba 1999. godine.
Djeja knjiga iziskuje svojevrsnu specijalizaciju autora, koji
iskazuje osobnu viziju teksta s namjerom da produbi knjievnu misao,
oslobodi matu djeteta i konano doprinese estetskom odgoju
djeteta.
Danas imamo vie autorskih slikovnica (primjerice, Svjetlan
Junakovi Dome, slatki dome, Stanislav Marijanovi Knjiga arobnih
formula, Vjekoslav Vojo Radoii Ptica i brod, Uvala). Posebno treba
izdvojiti serijale slikovnica nastalih na osnovi animiranih filmova
proslavljene Zagrebake kole crtanog filma (Djeak i lopta Zlatka
Boureka i Borisa Kolara, serijal o profesoru Baltazaru Ante
Zaninovia, Z. Boureka, B. Kolara i Z. Grgia, te dr.). Najvee
izdavake kue Mladost i kolska knjiga do 80-tih su godina prednjaile
u tiskanju slikovnica. Tu su se nala i onodobna inozemna izdanja. U
katalogu hrvatskih ilustratora od 50-tih godina do danas moemo nai
vie od sedamdeset ilustratora djeje knjige koji su ilustrirali vie
od tri ilustrirane knjige i slikovnice. Neki od njih su danas
posebno afirmirani u zemlji i inozemstvu. Ivan Antoli, Radovan
Devli, Cvijeta Job, Svjetlan Junakovi, Dubravka Kolanovi, Ivan
Lackovi-Croata, Andrea Petrlik-Huseinovi, Vjekoslav Vojo Radoii,
Otto Reisinger, Danica Rusjan, Ivan Vitez, Mladen Vea i drugi
umjetnici dio su povijesti hrvatske slikovnice, i openito
ilustracije. Marcela Hajdinjak-Kre, Sanja Reek, Pika Vonina, Frano
Petrua, Ninoslav Kunc, Darko Macan i dr. istaknuti su umjetnici
mlae generacije. Neki od njih stvaraju na razliitim poljima, od
stripa, slikovnica, do kolskih udbenika. Pisci se zbog jezika tee
afirmiraju vani, a moe se rei da je mnotvo onih ija su djela
pretoena u slikovnice: Sunana krinjari, Stanislav Femeni, Ljudevit
Bauer, Luko Paljetak, Zvonimir Balog, Grigor Vitez, Nevenka Videk,
Gustav Krklec, Danijel Nainovi, eljka Horvat-Vukelja, Vesna Parun,
Ratko Zvrko, Sanja Lovreni, Hrvoje Kovaevi i drugi.U Klovievim
dvorima u Zagrebu ve etvrti puta (2012) imali smo priliku vidjeti
Biennale ilustracije za djecu koja predstavlja i hrvatske i
inozemne ilustratore, a organizira ga Centar za djeju knjigu pri
Knjinicama grada Zagreba.Hrvatska je za godinu 2015. izabrana za
poasnu gou na izlobi ilustracija koja se odrava na Sajmu knjiga za
djecu u Bologni (jedan od najveih i najutjecajnijih na svijetu).
Sajam knjiga u Bologni najznaajniji je meunarodni sajam posveen
nakladnitvu, knjigama i multimedijalnim izdanjima za djecu na kojem
je 2012. godine sudjelovalo 1500 izlagaa iz 66 drava. Izloba
ilustracija koja prati sajam jo od davne 1967. godine najprestinija
je i najvea izloba radova inovativnih rjeenja ilustracija za djecu.
Radovi se potom publiciraju u godinjaku, a u Cafu ilustratora
svakodnevno se odravaju promocije i susreti ilustratora s publikom,
kolegama, kritiarima. Na jednom od sajmova ve je svoje radove
izlagao istaknuti hrvatski ilustrator Svjetlan Junakovi. Nacionalni
nastup hrvatskih izdavaa u Bologni dosad je organizirao Kamir
Huseinovi u ime Grupacije nakladnika hrvatske djeje knjige
Zajednice nakladnika i knjiara. Ovako se organizirano nastupa i u
Bologni i na sajmu u Frankfurtu od 2006. Godine.
