Hrvatske autoceste d.o.o. - HUKA · HAC pustio u promet nove dionice na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik vertikalne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

BILTENOŽUJAK 2009.

22. prosinca 2008. godine u promet su pušte-ne sljedeće dionice:› na autocesti A1 Zagreb � Split � Dubrovnik:• dionica Šestanovac � Zagvozd � Ravča› na autocesti A10 granica BIH � Ploče:• dionica od čeonog cestarinskog prolaza Ka-

ramatići do Čvora Čeveljuša na spojnoj cesti od čvora Ploče do Luke Ploče.

Dionice je svečano pustio u promet premijer Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader.

Dionice Šestanovac � Zagvozd � RavčaUkupna duljina Autoceste A1: Zagreb � Split � Dubrovnik time se povećala za dodatnih 40 km. Trasa autoceste od Šestanovca preko Zagvozda do Ravče proteže se brežuljkasto � ravničarskim terenom, a omogućuje pro-metnu vezu autoceste sa širim zagvozdskim područjem, područjem Parka prirode “Bio-kovo“ i makarskom rivijerom.Dimenzioniranje elemenata, horizontalne,

HAC pustio u promet nove dionice na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik

vertikalne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku brzinu vr = 120 km/h.Na dionici od Šestanovca do Ravče izgrađeno je 47 objekata: 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka, 29 podvožnjaka, 2 prijelaza za životinje te 3 odmorišta i 1 centar za održavanje i kontrolu prometa. Sva križanja s postojećom promet-nom mrežom riješena su van razine. Spojevi s autocestom mogući su samo u čvorištima, a izgrađena su sljedeća čvorišta: Zagvozd 1 � spoj na državnu cestu D62, Ravča � spoj na državnu cestu D62, Zagvozd 2 na državnoj cesti D62.Ugovorena vrijednost radova građenja i opremanja dionica Šestanovac � Zagvozd � Ravča iznosi 1.660.216.388,52 kuna bez PDV-a. Izvođač radova je Poslovna udru-ga Viadukt d.d. (vodeći partner), Zagreb; Hidroelektra-Niskogradnja d.d., Zagreb; Konstruktor-inženjering d.d., Split; Cesta Varaždin d.d., Varaždin; Zagorje-tehnobe-

ton d.d., Varaždin; Strabag d.o.o., Zagreb; Ingra d.d., Zagreb; Osijek-Koteks d.d., Osi-jek i Dalekovod d.d., Zagreb.

Spojna cesta ČCP Karamatići � Luka PločeS obzirom na trendove razvoja gospodarstva, cilj luke Ploče je povećanje kapaciteta, učin-kovitosti i kvalitete usluga iz čega proizlazi i važnost izgradnje kvalitetne cestovne mreže. Spojnom cestom od čvora Ploče na autocesti do Luke Ploče omogućit će se veza Luke Ploče s Autocestom A1: Zagreb � Split � Dubrovnik.Izgradnja trase spojne ceste provodi se u dvije faze:

Hrvatske autoceste d.o.o.

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 16, OŽUJAK 2009.

Gradnja punog profila Istarskog ipsilona za-početa u rujnu 2008. se nastavlja. Proteklih mjeseci izvedeni su veći zemljani radovi na dionici čvor Kanfanar � čvor Pula koji uklju-čuju radove miniranja većih usjeka.U ovoj prvoj fazi radova na dionici između Kanfanara i Pule potrebno je iskopati oko 1,2 milijuna m3 kamenog materijala i zemlje, od čega se 800.000 m3 mora minirati, a do sada je iskopano i premješteno na niže terene oko 300.000 m3 materijala. Izvedeni su uglavnom veći zemljani radovi, kao što je miniranje usjeka, pa je do sada minirano 200.000 m3

kamenog materijala, za što je upotrijebljeno 80 t eksploziva. Na gradilištu se obavljalo do pet miniranja dnevno, a za svako miniranje korištena je tona eksploziva te je iskopano 1.000 do 3.000 m3 materijala. Na izgradnji punog profila Istarskog ipsilona trenutno radi 150 ljudi i gotovo stotinjak strojeva. Kada radovi započnu na dionici čvor Umag � čvor Kanfanar (predviđen početak radova u travnju 2009. godine) i na dionici čvor Kanfa-nar � čvor Pazin (predviđen početak radova u rujnu 2009. godine), Istarski ipsilon pripa-dat će u najveća gradilišta cestogradnje u Hrvatskoj s čak 300 do 400 radnika. Unatoč kriznom razdoblju, nastavak izgrad-nje punog profila Istarskog ipsilona nije upi-tan. Financijska sredstva osigurana su još u prosincu 2007. godine uz suglasnost Repu-

Gradnja Istarskog ipsilona ide prema planovima

blike Hrvatske. Tada je Bina-Istra potpisala ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura.

Započelo dupliranje dionice čvor Umag � čvor Kanfanar Proteklih 6 mjeseci gradnja punog profila Istarskog ipsilona bila je koncentrirana na njegovom južnom dijelu dok su se krajem ožujka radovi počeli širiti sjevernije. Nakon što je otkupljeno zemljište, od kojeg su dvije trećine zemljišnih čestica bile u državnom vlasništvu, a od privatnih vlasnika otkupljen je veći dio parcela, otvorena su gradilišta na dionici Umag � Kan-fanar (49,2 km).Zemljani radovi na dionici između čvora Umag i čvora Kanfa-nar trajat će do ljeta 2011. godine dok bi svi radovi na toj dionici trebali biti gotovi do kraja 2011. godine. Za to vrijeme pred gra-diteljima nije nimalo lak posao, trebaju minirati 1,600,000 m3 i iskopati 1,200,000 m3 materijala. Pretežno zemljani

Bina � Istra d.d.

I. faza: ČCP Karamatići � Luka PločeII. faza: čvor Ploče na autocesti A1 � ČCP Ka-

ramatićiU prvoj fazi pušteno je u promet 7,5 km spojne ceste čvor Ploče � Luka Ploče koja obuhvaća:- spojnu cestu od ČCP Karamatići do Luke

Ploče,- privremeni spoj na paralelni poljski put- rekonstrukciju državne ceste D513.Karakteristika ove dionice je razdvajanje trase na četverotračnu, odnosno dvotračnu cestu radi predviđenog odvojka za Dubrov-nik s vezom na državnu cestu D8 (deniveli-rani rotor Rogotin) ispred postojećeg mosta preko rijeke Neretve, odnosno nastavka spojne ceste za Luku Ploče s vezom na D8 na lokaciji Čeveljuša (čvor Čeveljuša).Projektirana dionica pruža se u smjeru sje-ver � jug (jugozapad). Obzirom na karakteri-stike trase i prostorne uvjete koridora kojim prolazi, trasa je podijeljena na tri cjeline:- od km 1+200.000 do km cca 4+200 � četve-

rotračna prometnica,- od km cca 4+200 do km 9+725 � dvotračna

prometnica,- čvor “Čeveljuša”

Prijelaz za zivotinje Zagvozd

materijal, koji prevladava na dionici čvor Umag � čvor Kanfanar, čini ovu dionicu za-htjevnijom u odnosu na dionicu čvor Kanfa-nar � čvor Pula, gdje je uglavnom kameni materijal. Projekt izgradnje punog profila Istarskog ip-silona neće biti zaustavljen niti tijekom ljeta kada je promet najintenzivniji. Kako ne bi re-metili promet i kako bi vozačima omogućili nesmetanu vožnju do svog odredišta, radovi će biti ograničeni.Nastavak radova i širenje gradilišta omogu-ćit će i zaposlenje dodatnog broja radnika što uvelike pridonosi razvoju regije.

Dimenzioniranje elemenata, horizontalne, vertikalne i poprečne geometrije spojne ceste izvršeno je za računsku brzinu vr = 80 km/h. Na dionici spojne ceste izgrađeno je 10 objekata: 1 most, 6 vijadukata, 3 tunela. Čvor “Čeveljuša” zajedno s rekonstrukci-jom državne ceste D8 je zbog svoje važno-sti izdvojen kao posebna cjelina. Čvor pro-metno povezuje luku sa spojnom cestom, a ujedno omogućava pristup s državne ceste luci kao i autocestama A10 i A1.

Ugovorena vrijednost radova građenja i opremanja dionica iznosi 882.982.850,83 kuna bez PDV-a. Izvođač radova je Poslovna udruga Konstruktor-inženjering d.d., Split; Viadukt d.d., Zagreb; Strabag d.o.o., Zagreb i Hidroelektra-Niskogradnja d.d., Zagreb.Kada bude u potpunosti izgrađena spojna cesta od čvora Ploče (na autocesti) do Luke Ploče, omogućit će kvalitetnu vezu luke Ploče s autocestom A1 Zagreb � Split � Du-brovnik.


Hrvatske autoceste d.o.o. Podravski ipsilon

Planirane brze ceste od čvora Sv. Helena od-nosno Vrbovca prema Križevcima i Koprivni-ci te prema Bjelovaru i Virovitici zajednički čine cjelinu nazvanu „Podravski ipsilon“. Temeljem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u auto-ceste (NN br. 13/09.), planirane brze ceste Sv. Helena � Vrbovec � Križevci � Koprivnica � granica Republike Mađarske te Vrbovec � Bjelovar � Virovitica � granica Republike Ma-đarske su razvrstane u autoceste oznaka:A12: Čvorište Sveta Helena (A4) � Vrbovec �

Križevci � Koprivnica � GP GolaA13: Čvorište Vrbovec 2 (A12) � Bjelovar �

Virovitica � GP Terezino PoljeTemeljem predmetne Odluke te sukladno Zakonu o javnim cestama te Zakonu o izmje-nama i dopunama Zakona o javnim cestama (NN br. 180/04., 138/06 i 146/08.) Hrvatske autoceste d.o.o. su, kao tvrtka nadležna za upravljanje, građenje rekonstrukciju i odr-žavanje autocesta, potpisale s Hrvatskim cestama d.o.o. Sporazum o primopredaji nadležnosti vezanih uz „Podravski ipsilon“ te su preuzele sve daljnje obveze vezane za pripremu i samu izgradnju budućih autoce-sta A12 i A13.

A12: Čvorište Sveta Helena (A4) √ Vrbovec √ Križevci √ Koprivnica √ GP GolaPlanirana autocesta A12 je duljine 86 km i dio je planirane mreže autocesta na područ-ju Republike Hrvatske. Svojim položajem autocesta prolazi područjem Zagrebačke i Koprivničko�križevačke županije, povezuje središnju Hrvatsku, odnosno područje Grada Zagreba s Podravinom te predstavlja najkra-ću prometnu vezu između koridora posavske

autoceste A3, Bregana � Zagreb � Lipovac i buduće podravske brze ceste Varaždin � Ko-privnica � Virovitica � Osijek.Izgradnjom predmetne autoceste uvelike će se pridonijeti prometnoj povezanosti po-dručja uz autocestu što se posebice odnosi na razvoj Križevaca i Koprivnice te ostalih krajeva uz rijeku Dravu. Na predmetnoj autocesti već je izgrađen i pušten u promet dio od čvorišta Sv. Helena (na autocesti A4) do Gradeca (D28) duljine 23 km. Predmetna trasa je izgrađena u profilu brze ceste te je predviđena za rekonstrukci-ju u puni profil autoceste.

A13: Čvorište Vrbovec 2 (A12) √ Bjelovar √ Virovitica √ GP Terezino PoljePlanirana autocesta A13 je duljine 86,5 km i

dio je planirane mreže autocesta na područ-ju Republike Hrvatske. Svojim položajem autocesta prolazi područjem Zagrebačke, Bjelovarsko�bilogorske i Virovitičko�podrav-ske županije, povezuje središnju Hrvatsku, odnosno područje Grada Zagreba s Podravi-nom te se spaja na europsku cestu E661 Zeni-ca � Okučani � Virovitica � Balatonkeresztur.Izgradnjom predmetne autoceste uvelike će se pridonijeti prometnoj povezanosti po-dručja uz autocestu što se posebice odnosi na razvoj Bjelovara i Virovitice te ostalih kra-jeva uz rijeku Dravu.

Početak radova na izgradnji autocesta A12 i A13Nastavno na već izgrađenu brzu cestu od čvora Sv. Helena (A4) do Gradeca (D28) za-počinje se na izgradnji sljedećih dionica:A12: Dionica Gradec � Sokolovac, poddionica Gradec � Kloštar Vojakovački (20 km)A13: Dionica Vrbovec 2 � Bjelovar (27,5 km).U tijeku su javni natječaji za izgradnju (gra-đevinski radovi) poddionice Gradec � Kloštar Vojakovački na dionici na autocesti A12 i dio-nice Vrbovec 2 � Bjelovar na autocesti A13 s planiranim početkom radova u svibnju 2009. godine. Početak radova, odnosno izgradnja predmetnih dionica autoceste predstavlja veliki korak prema osiguravanju preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj Podravine te ostalih krajeva sjeverne Hrvatske.Dinamika izgradnje predmetnih dionica te rekonstrukcije postojeće brze ceste Sv. He-lena � Gradec bit će definirana Programom građenja i održavanja javnih cesta za razdo-blje od 2009. do 2012. godine koji je u tijeku izrade. Dinamika izgradnje preostalih dioni-ca na autocestama A12 i A13 bit će definirana sljedećim srednjoročnim planovima.

A13

A12


Autocesta Rijeka � Zagreb na dvije trećine dužine svoje trase prolazi krškim područ-jem, vrlo osjetljivim na zagađenje podze-mnih voda. Trasa Autoceste Rijeka � Zagreb ulazi u krško područje kod Karlovca i na putu prema Rijeci prolazi kroz slivna područja ve-ćeg broja izvorišta i aktivnih crpilišta. Rado-vi na dovršetku izgradnje, kao i korištenje autoceste predstavljaju potencijalne izvore onečišćenja voda na području kojim autoce-sta prolazi.

Zaštita vodoopskrbnih područjaU fazi projektiranja posvećuje se pažnja funkcionalnosti i oblikovanju svih konstruk-tivnih dijelova autoceste kako bi se, između ostalog, osigurala odgovarajuća razina za-štite okoliša. Za zaštitu voda uz Autocestu Rijeka � Zagreb na području Gorskog kota-ra posebno su značajna sljedeća područja: [1] drenažni sustav vodospreme Frankopan vodoopskrbnog sustava mjesta Ravna Gora koji spada u I. zonu zaštite; [2] ponorna zona oborinskih voda slivnog područja izvora Ku-pica vodoopskrbnog sustava Općina Brod na Kupi, Delnice i Mrkopalj koja spada u I. i II. zonu zaštite; [3] uže i šire vodozaštitno područje izvora ''Ribnjak'' vodoopskrbnog sustava Općine Vrbovsko koje spada u I. i II. zonu zaštite; [4] u naselju Kupjak od stacio-naže 48+411,65 do stacionaže 49+201,68 gdje se koridor autoceste nalazi neposredno uz ponornu zonu. Također je, za zaštitu voda, osobito osjetljivo područje Riječke obilazni-ce koja je upravo u fazi dogradnje na puni profil autoceste, obzirom da se trasa nalazi neposredno iznad toka Rječine te izvora Zvir koji se koristi za vodoopskrbu grada Rijeke. Osim nadzorom nad stanjem kakvoće otpad-nih voda i potencijalnim izvorima onečišća-vanja, na navedenim se lokacijama kontinu-

irano provode mjere nadzora rada izvođača građevinskih radova, a koje uključuju spre-čavanje, ograničavanje i zabranu radnji i po-našanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i općenito stanje okoliša. Mjere zaštite propisane su u planovima zaštite okoliša koji se izrađuju posebno za svako gradilište.

Zaštita speleoloških objekataPrilikom izvođenja građevinskih radova na dovršetku izgradnje Autoceste Rijeka � Zagreb na trasi autoceste zabilježeno je, obrađeno i sanirano oko 200 speleoloških objekata svih veličina, morfoloških tipova i hidrološke funkcije. Kako kod speleološ-kih objekata ne postoje filtracijski slojevi tla, podzemni vodotoci su na tim mjestima direktno izloženi vanjskim utjecajima te su vrlo osjetljivi na zagađenje. Tako i speleo-loški objekti koji se pojavljuju na trasi Au-toceste Rijeka � Zagreb predstavljaju mje-sta koja su osobito osjetljiva na zagađenje voda. Izuzetan je primjer prolaza autoceste kroz podzemnu dvoranu (kavernu) dugačku 83, široku 63 i visoku 45 metara u relativno malom tunelu Vrata, dužine 260 metara. Po-duzete su mjere dodatnog osiguranja i sta-bilizacije stijenske mase u svodu kaverne zategama, nizom geotehničkih sidara i „ro-štiljnom“ armirano-betonskom konstruk-cijom na površini, a kaverna je premoštena mostom kojim je osiguran nesmetan protok podzemne vode.

Zatvoreni sustav odvodnjeOdvodnja novoizgrađenih dionica od Kar-lovca, tj. Bosiljeva do Kikovice (Grobničkog polja) te Riječke obilaznice riješena je zatvo-renim sustavom odvodnje kojim se prikuplja sva voda i nečistoće s kolnika te se provode preko separatora koji vrše odvajanje masnih

Zaštita voda u funkciji održivog razvoja Autoceste Rijeka � Zagreb

Autocesta Rijeka � Zagreb d.d.

tvari i taloženje krupnih čestica. Tako proči-šćena voda ispušta se u teren na dijelovima koji imaju manji procijenjeni stupanj zaštite, dok se na područjima gdje je potreban veći stupanj zaštite, voda ispušta preko separa-tora u lagune na daljnje taloženje i neutra-lizaciju štetnih tvari, a tek potom se drenaž-nim sistemom ispušta u teren. Tijekom 2008. godine provedena su ispiti-vanja kvalitete voda na ispustu separatora u TJ Rupa, TJ Čavle i TJ Bosiljevo, kao i na separatorima duž trase autoceste tijekom periodičkiog pregleda i snimanja stanja 12 separatora na dionici Karlovac � Bosiljevo te na ispustu iz 24 separatora na trasi dio-nice Orehovica � Rijeka. Rezultati analiza u većini slučajeva potvrđuju da otpadne vode udovoljavaju zahtjevima kvalitete vode za ispuštanje u prirodni prijamnik. Jedina pre-koračenja dopuštenih vrijednosti javljaju se povremeno tijekom zimske sezone kada zbog intenzivnog soljenja kolnika dolazi do porasta klorida u otpadnoj vodi.

Preventivne mjerePri eventualnim incidentnim situacijama na autocesti (prevrtanje cisterni i sl.) može doći do zagađenja podzemnih voda i time do po-remećaja u vodoopskrbi, stoga su posebnim pravilnicima određene mjere hitne interven-cije. U okviru preventivnih aktivnosti održana je vatrogasna pokazna vježba, dana 16. velja-če 2009. godine s ciljem usklađenja i uvjež-bavanja postupaka zaposlenika i interventnih službi u situaciji akcidenta. Vježbom je simu-lirano istjecanje dizel goriva iz vozila na inter-noj stanici za opskrbu gorivom motornih vozi-la u TJ Delnice, a analizom je potvrđen visok stupanj uvježbanosti svih sudionika.Primjena politike održivog razvoja jedan je od glavnih ciljeva u Autocesti Rijeka � Zagreb d.d. te smo s tim u skladu, a imajući u vidu značaj krških vodonosnika, značajnu pažnju i sredstva posvetili zaštiti voda u kršu. To se postiže prvenstveno preventivnim mjerama i aktivnostima od projektiranja, kroz izgrad-nju do gospodarenja autocestom, a u okviru sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 kontinuirano radimo na po-boljšavanju mjera zaštite okoliša, osobito zaštite voda.


Nacionalno izvješće za Hrvatsku za 2008. godinu

Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj počet-kom 2009. godine iznosi 1.198,7 km.U 2008. godini pušteno je u promet: - 41,5 km novih autocesta - 36,9 km dopune postojećih dionica na puni

profil autoceste

Na A1: Zagreb � Split � Ploče, dionica Šesta-novac � Zagvozd � Ravča (40 km).

Na A4: Zagreb � Goričan, dionica Goričan � granica Republike Mađarske (1,5 km) s mo-stom preko Mure.Na A6: Zagreb � Rijeka, (ukupno 36,9 km do-pune na puni profil II B faza)� dio dionice Oštrovice � Vrata (12,44 km)� dionica Vrata � Delnice (8,93 km)� dionica Delnice � Kupjak (7,92 km)� dio dionice Kupjak � Vrbovsko (7,59 km).

I. Izgrađenost mreže

Autocestama u Republici Hrvatskoj uprav-ljaju četiri tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod naplatom osim autocestama u koncesiji) te tri konce-sijska društva BINA�ISTRA d.d. (upravlja tzv. Istarskim ipsilonom � A8 i A9), Autocesta Ri-jeka � Zagreb d.d. (A6, A7 i dio A1) i Autoce-sta Zagreb � Macelj d.o.o (A2).

broj km autocesta

Tvrtka Ukupno pod naplatom 2007. Ukupno pod naplatom 2008.

1. HAC 780,0 816,0

2. ARZ 178,5 181,7*

3. BINA-ISTRA 145,0 141,0**

4. AZM 60,0 60,0

UKUPNO 1163,5 1198,7

* ispravak podatka iz prethodnih godina zbog pribrajanja svih pristupnih cesta **ispravak podatka iz prethodnih godina

Konferencija „ASECAP vjeruje u sigurnost na europskim cestama“Dan poslije redovne sjednice Upravnog odbo-ra Europskog udruženja koncesionara za au-toceste (ASECAP) održana je, 2. ožujka 2009. godine u Innsbrucku, jednodnevna konferen-cija o sigurnosti prometa na cestama.

Konferenciju su zajednički organizirali ASE-CAP, talijansko udruženje autocesta AISCAT, austrijska tvrtka za autoceste ASFINAG te tvrtka za gospodarenje autocestama u Njemačkoj, TOLL COLLECT.Nakon uvodnog dijela izlagali su Reinhard Rack iz Odbora Europskog parlamenta za promet i Annie Canel iz Odbora za promet Eu-ropske komisije.

Upola smanjiti broj poginulihU 1990. godini na cestama u EU je poginula 71.000 osoba, a 2007. godine bilo je 40.000 poginulih u 25 zemalja EU. U sklopu Akcijskog plana sigurnosti EU do 2010. g. želi prepoloviti broj poginulih na ces-

tama. Statistički podaci ukazuju na sljedeće kritične točke: motociklisti, čiji je broj prometnih nesreća u porastu, mladi muški vozači, koji su najčešći sudionici promet-nih nesreća te ruralne ceste, na kojima se događa gotovo 60% prometnih nesreća. Na autocestama se događa „samo“ 6% svih nesreća. Alkohol je uzrok jedne od četiriju nesreća, a konzumacija opijata ili lijekova kriva je za 15% nesreća. Novi Akcijski plan za naredno razdoblje od 2011. - 2020. godine EU će donijeti u 2009. g.

Podići cestovnu kulturuAlain Estiot iz TOLL COLLECTA u Njemačkoj istaknuo je da su mjere, koje su sustavno zakonski uvođene od 1998. g. do danas (preporučena brzina na autocestama 130 km/h, obavezna kaciga za motocikliste, obavezan sigurnosni pojas, snižavanje doz-voljene koncentracije alkohola s 0,8 na 0,5 promila), urodile plodom jer je od 1998. broj

prometnih nesreća smanjen i u opadanju.Klaus Schierhackl iz ASFINAG-a također je naglasio da je broj nesreća i broj poginulih u padu. Glavni uzroci nesreća su: brzina (27%), pretjecanje (17%), umor (16%), ne držanje razmaka (10%), alkohol (5%) i ostalo (25%).

Talijanska iskustvaTalijanska iskustva prikazao je Paolo Cestra iz talijanske prometne policije. Kontrolu na autocestama u Italiji vrši isključivo Naciona-lna prometna policija koja čini 10% ukupnih policijskih snaga. Ona je jedina ovlaštena djelovati na autocestama temeljem spora-zuma sklopljenog s 23 tvrtke i tijela nadležna za autoceste. Prometna policija je 2005. g. s talijanskim koncesionarom ASPI počela pro-jekt TUTOR u sklopu kojeg se vrši redovita kontrola srednje ali i trenutne brzine vožnje. Projektom je pokriveno 2.000 km autocesta, a nakon godinu dana primjene, broj smrt-no stradalih pao je za 51%, broj nezgoda s ozlijeđenima za 27%, a ukupan broj nesreća pao je za 19%.U zaključku je Klaus Schierhackl iz aus-trijskog ASFINAG-a još jednom nagla-sio ključne zadaće za naredno razdoblje; postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva, zajedničko interdisciplinarno djelovanje svih nadležnih službi i institucija te edu-kacija i informiranje radi promjene nega-tivnih ponašanja korisnika. Cjeloviti članak i prezentacije potražite na www.huka.hr .


U 2008. godini bilo je ukupno 2540 prometnih nezgoda u kojima su smrtno stradale 72 osobe, a broj nezgoda s ozlijeđenima iznosio je 420. Uku-pan broj svih prometnih nezgoda u 2008. godini pao je za 2,9 %, a broj poginulih za 13,2 % u odnosu na prethodnu godinu.

III. Sigurnost prometa

Broj prometnih nezgoda: 2007. 2008.

HAC780 km

BINA ISTRA141 km

ARZ181 km

AZM60 km

RH1162 km

HAC780 km

BINA ISTRA141 km

ARZ181 km

AZM60 km

RH1162 km

- s poginulima 42 4 21 1 68 27 5 9 7 48

- s ozlijeđenima 266 25 101 22 414 251 22 125 22 420

- s materijal. štetom 1436 132 440 125 2133 1353 132 511 76 2072

Ukupno prom. nezgode 1744 161 562 148 2615 1631 159 645 105 2540

Ukupan broj poginulih 51 4 27 1 83 47 6 11 8 72

*Kod obračuna prometnih nezgoda uzeta je duljina mreže iz 2007. godine jer su novi kilometri AC pušteni u promet tek koncem prosinca 2008.

2008. Promjena u % - 2008./2007.

HAC(780 km)

BINA- ISTRA

(141 km)

ARZ(181 km)

AZM(60 km)

RH(1162 km)

HAC(780 km)

BINA- ISTRA

(141 km)

ARZ(181 km)

AZM(60 km)

RH(1162 km)

Koef. nezgoda s ozlijeđenima

67,75 31,75 111,15 27,88 66,45 -21,62 -21,31 23,08 -49,98 -15,09

Koef. nezgoda s poginulima

7,28 7,12 8,00 8,87 7,59 -46,67 24,48 -57,40 250,59 -40,93

Koeficient poginuli

12,69 8,85 9,78 10,14 11,39 -23,46 49,48 -59,49 300,79 -27,40

NA MILIJARDU OSTVARENIH VOZILO KM

Napomena: podaci se temelje na duljini mreže koncem 2007. godine budući da su nove dionice AC otvorene tek koncem 2008. godine.

Investicije u izgradnju novih autocesta u 2008. godini iznosile su ukupno 5.307,29 mil kuna (657,64 mil EUR), a investicije u dionice u prometu 498,27 mil kuna (66,43 mil EUR).

II. Vrijednost investicija i financiranje

mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,5 kuna)

TvrtkaInvesticije u 2008. Plan za 2009.

u nove dionice u izgrađene dionice u nove dionice u izgrađene dionice

HAC 3.748,32 (449,78)* 432,18 (57,62)* (57,62)*57,62)*)* ** **

ARZ 1.420,82 (189,44) 27,56 (3,67) (3,67)3,67)) 1.291,30 (172,17) (172,17)172,17)) 179,10 (23,88) (23,88)23,88))

BINA-ISTRA 138,15 (18,42) 23,53 (3,14) (3,14)3,14)) 841,50 (112,20)*** (112,20)***112,20)***)*** 25,95 (3,46)*** (3,46)***3,46)***)***

AZM 0,00 (0,00) 15,00 (2,00) (2,00)2,00)) 0,00 (0,00) 22,50 (3,00)

UKUPNO 5.307,29 (657,64) 498,27 (66,43) 2.132,80 (284,37) 227,55 (30,34)

* Podaci o investicijama u 2008. godini temelje se na privremenom izvješću.** Vlada RH će novi Plan građenja javnih cesta za razdoblje 2009. � 2012. donijeti u 2009. godini.*** Utrošeni i planirani iznosi investicija u nove dionice uključuju samo troškove građenja, bez troškova razvoja, osiguranja, nadzora i savjetnika.


Ukupni prihodi od cestarine u 2008. godini porasli su, u odnosu na prethodnu godinu, za 3,2 %, što je rezultat rasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta, uvođenja novih načina plaćanja kao i određenih korekcija cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj.

V. Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a)

1 EUR = 7,5 kuna

Tvrtka2007. 2008. %

(08/07)kn EUR kn EUR

HAC 1.230.509.256 164.067.901 1.238.422.017 165.122.936 + 0,6*

ARZ 417.446.545 55.659.539 477.406.351 63.654.180 + 14,4*

BINA-ISTRA 134.125.037 17.883.338 129.674.801 17.289.973 - 3,3

AZM 135.142.097 18.018.946 155.397.526 20.719.670 + 15,0**

UKUPNO 1.939.190.164 258.558.688 2.000.900.695 266.786.759 + 3,2* Razlika u prihodima u odnosu na 2007. godinu ovako je značajna jer je u 09./2007. HAC predao ARZ-u na upravljanje Autocestu Rupa � Rijeka i most Krk,

stoga bi porast prihoda ovih dviju tvrtki trebalo promatrati i uspoređivati u ukupnom zbroju i tada porast prihoda za ARZ i HAC iznosi 0,4 %.** Porast prihoda rezultat je puštanja u promet nove dionice AC i povećanja cestarine od 1. 1. 2008. godine. Broj vozila nije rastao u odnosu na 2007. godinu,

čak je promet lakih vozila pao za 0,78 %. Glavni razlog je pad ljetnog prometa za oko 10 % u odnosu na 2007. godinu zbog skupih vinjeta (35 EUR) u susjednoj Republici Sloveniji. Tu činjenicu dokazuje podatak o porastu prometa za oko 10 % na pravcu Zagreb � Goričan, turisti sa sjeveroistoka Europe zaobilazili su Sloveniju i koristili put kroz Mađarsku.

IV. Promet

Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u 2008. godini porastao je za 8,9 % u odnosu na prethodnu godinu.

Tvrtka

2007. 2008.

Laka vozila(1. i 2. kategorija)

Teška vozila(3. i 4. kategorija)

Laka vozila(1. i 2. kategorija)

%(08/07)

Teška vozila(3. i 4. kategorija)

%(08/07)

HAC 27.468.537 3.908.210 27.813.913 + 1,261 4.147.348 + 6,121

ARZ 12.069.014 1.893.629 16.541.162 + 37,001 2.166.368 + 14,001

BINA-ISTRA 4.502.102 461.029 4.282.130 - 4,892 457.139 - 0,842

AZM 5.848.134 729.005 5.801.563 - 0,803 734.674 + 0,783

UKUPNO 49.887.787 6.991.873 54.438.768 + 9,12 7.505.529 + 7,35

broj vozila u područjima naplate

1 Razlika je toliko značajna u odnosu na 2007. godinu jer je HAC u 09./2007. predao ARZ-u autocestu A7 Rupa � Matulji i D10 most Krk, stoga treba promatrati i uspoređivati ukupan promet HAC-a i ARZ-a i u tom slučaju je promet lakih vozila u porastu 12 %, a promet teških vozila 8,8 %.

2 Promet u 2008./2007. je niži jer je 2007. bio u izvanrednom porastu zbog radova na 2 alternativne ceste (Opatija � Lovran � Vozilići i most Antenal) i preu-smjeravanja na A8 i A9 što u 2008. nije više bio slučaj. Također, pojačane gospodarske aktivnosti u 2007. godini u Istri usporene su u 2008. godini.

3 Pad prometa u 2008./2007. odraz je slabijeg prometa u ljetnim mjesecima zbog uvođenja vinjete u Sloveniji, te je veći dio sjeveroistočnih turista Europe izabrao jeftiniji put kroz Mađarsku.

U 2008. godini mreža je povećana za 42 km, odnosno za 3,6 % u odnosu na 2007.

Rast bruto domaćegproizvoda u 2007.

Rast prometau 2007.

Rast bruto domaćegproizvoda u 2008.

Rast prometau 2008.

5,6 5,9 3,1* 8,9

*privremeni podatak

Cjelovito Nacionalno izvješće potražite na www.huka.hr


Širolina 4, 10000 Zagreb | tel: +385 1 4694 611 | fax: +385 1 4694 613 [email protected] | web: www.huka.hr |

žiro-račun kunski: 2360000-1101710267žiro-račun devizni: 2100247894uređivački odbor: Jurica Prskalo, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnički urednik; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Zrinka Jurić grafičko oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražićfotografija na zaglavlju: dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj)fotografije: Fimi media (Damil Kalogjera)datum izdanja: ožujak 2009.

B

Ključni podaci - 2008. godina

HRVATSKA 2008.

Ukupna duljina mreže prema koncesijskom ugovoru, u km, na dan 01. 01. 2009. 1198,70

2 x 1 trak 174,80

2 x 2 traka 1.003,90

2 x 3 traka 0,00

2 x 4 traka 0,00Broj km puštenih u promet u 2008.

ACPAC

Dopuna do punog profila

41,500,00

*36,88

Broj km u izgradnji na 01. 01. 2009.AC

PACDopuna do punog profila

70,3017,50

*40,00

Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2009., u kmAC

PACDopuna do punog profila

52,001,00

*11,50

Godišnji prihod od naplate cestarine u 2008., u Kn 2.000.900.695

Stalno zaposleni 3.732

PGDP LAKA VOZILA 12.945

PGDP TEŠKA VOZILA 1.764

PGDP LV + TV 13.795

Ukupan broj nezgoda 2.540

Broj nezgoda s ozlijeđenim osobama 420

Broj poginulih 72

Broj prijeđenih kilometara (106 x km) 5.671.527.489

Broj cestarinskih prolaza 73

Broj trakova za naplatu 508

Broj trakova za elektronički sustav naplate 274

Broj pretplatnika na elektronički sustav **pretplatnika 55.724

uređaja*** 91.781

Broj odmorišta (s benzinskim crpkama) 72

Broj odmorišta 116

Broj restorana 17

Broj hotela 7* postojeće dionice u profilu poluautoceste** tvrtke HAC i ARZ imaju elektroničku naplatu cestarine (DSRC 5,8 GHz), BINA�ISTRA i AZM nemaju.*** jedan pretplatnik može posjedovati više ENC uređaja

Documents

Hrvatske autoceste d.o.o. - HUKA · HAC pustio u promet nove dionice na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik vertikalne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku