15 GODINA II

Zagreb, 3. ožujka 1993.

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb

SA svečane promocije monografije Šume u Hrvatskoj

3. ožujka 1993.

PREGOVORI VLADE I SINDIKATA U PAT POZIGDI

UMJESTO »DEVIZNE« - »KRUHO« KLAUZULA! Sindikati traže deviznu Idauzulu i ul(idanje . administrativnog ograničavanja rasta plaća. Sto nudi Vlada?

Sindikati udruženi u Savez samostalnih sindil<ata Hrvat­ske (a među udruženim sindi­katima je i naš sindikat šumar­stva), kao temeljno polazište kod pregovora započetih 18. veljače 1993. godine, traže da se ukine daljnje administrativ­no ograničavanje rasta plaća, te da se utvrdi mehanizam ko­jim bi se jamčilo zaustavljanje realnog pada plaća djelatnika.

Naime, Savez SSH redovito prati kretanje plaća i cijena na malo, te izračun mjesečne ko­šare za prehranjivanje četve­ročlane obitelji, pa tako proiz­lazi da je u razdoblju od ožuj­ka do prosinca 1992. godine prosječna plaća porasla za 344 posto (sa 14.807 u ožujku na 65.817 HRD.u prosincu), dok su u istom razdoblju troš­kovi prehranjivanja četveroč­lane obitelji porasli za 485 po­sto (sa 28.763 u ožujku na 168.540 HRD u prosincu).

iz ovog proizlazi slijedeće: prvo, realni pad plaća samo u tom razdoblju iznosi 24,1 po­sto; drugo, u tih deset mjese­ci kupovna moć obitelji djelat­nika smanjena je za jednu čet­vrtinu i treće, dok su u ožujku 1992. godine za podmirivanje potreba preživljavanja četve­ročlane obitelji trebale dvije prosječne plaće, u prosincu je bilo potrebno zaraditi čak 2,6 prosječnih plaća. No, kako je u istom razdoblju zabilježen znatan porast nezaposlenosti, odnosno upućivanja radnika na tzv. čekanje, očigledno je u kakvoj se socijalnoj situaciji našla većina uposlenih djelat­nika. Treba li tome uopće do­dati da se od tih istih djelatni­ka očekuje da kupuju svoje društvene stanove i svoja društvena poduzeća, da pla-'ćaju razne državne takse — uz primjenu devizne klauzule? Iz naprijed navedenih razloga pregovaračko je polazište Sa­veza samostalnih sindikata Hrvatske da se najniža osnov­na plaća za veljaču ove godi­ne treba utvrditi u visini većoj od 100 DEM, uz primjenu de­vizne klauzule i u nastavnim mjesecima, i to bez ikakvih ograničenja u isplati. Razumlji­vo, Savez SSH će prihvatiti i

svaki drugi mehanizam koji bi jamčio zaustavljanje realnog pada plaća. Poučeni iskus­tvom iz ranijih pregovora za očekivati je da ovaj zahtjev neće biti prihvaćen!

Savez SSH pristaje i na uvođenje kruho-klauzule i to na način da se umjesto nje­mačke marke kao jedinica iz­računa uzme satnica djelatni­ka u vrijednosti prosječne prodajne cijene jedne štruce kruha.

Sindikatima je bilo teško pri­hvatiti politiku Vlade Republike Hrvatske kojom se hrvatskom djelatniku ne bi jamčila satnica rada barem u vrijednosti jed­ne štruce kruha. Sada radimo za pola štruce kruha. Može li rad biti jeftiniji?

Na pregovorima održanim 24. veljače 1993., a koji su po­čeli u 20.30 sati. Hrvatska ud­ruga sindikata traži najnižu plaću za veljaču 1993. godine u visini od 200 DEM. Predstav­nici Vlade ne prihvaćaju i ne dolazi u obzir razgovor o de­viznoj klauzuli. Sindikati pitaju i traže: što je alternativa? Od­govor još nisu dobili.

Zahtjev sindikata da se uki­ne administrativno ograniča­vanje rasta plaća Vlada ne pri­hvaća te predlaže da ograni­čenje mase ostane na snazi i u veljači, a za ožujak traži oporezivanje plaća prema skali (koju još nitko nije vidio niti zna od kuda će poći, koju će plaću oporezivati?).

Sindikati nisu dobili ni odgo­vor o raspodjeli dobiti u podu­zećima. Isto tako, u petak 19. veljače ove godine istekao je rok u kojem se Vlada Republi­ke Hrvatske obvezala izraditi cjeloviti gospodarsko-socijalni program, čijim bi dijelom tre­bala biti i dugoročna politika plaća. U obećanom roku »pro­gram« nam nije dostavljen.

Pregovori započeti još 18. veljače 1993. godine nastav­ljeni su 22. veljače, pa 24., 25... a kada će biti završeni još ne znamo, kao što ne zna­mo koja će klauzula biti primi­jenjena za isplatu plaća za ve­ljaču, »devizna«, »kruho« ili ne­ka treća.

Gordana Colnar

SPORO ALI DOSTIŽNO

RJEŠAVAJU SE SINDIKALNI ZAHTJEVI

R republički odbor Samos­talnog sindikata šumar­stva Hrvatske tražio je po­

većanje terenskog dodatka i tO: — terenski dodatak na pod­

ručju šumarije u iznosu od 2.000 HRD

— terenski dodatak na pod­ručju uprave šuma u iznosu od 2.300 HRD

— terenski dodatak izvan pod­ručja uprave šuma u iznosu od 2.500 HRD

Upravni odbor »Hrvatskih šu­ma« p.o. Zagreb na svojoj 30-toj sjednici, održanoj 4. veljače 1993.

godine, donio je izmjene Pravil­nika 0 naknadama poslovnih troškova djelatnika »Hrvatskih šuma« po . Zagreb i to u članku 35, u kome se točka 6 mijenja i glasi:

— za rad na području šumari­je, odnosno mjesta zaposlenja djelatnika, terenski dodatak pri-. pada djelatniku u visini 55 posto od punog terenskog dodatka za rad sa boravkom na terenu

— za rad unutar područja up­rave šuma, izvan područja šu­marije, odnosno mjesta zaposle­nja djelatnika, terenski dodatak pripada djelatniku u visini 65 po­

sto od punog terenskog dodatka za rad sa boravkom na terenu

— za rad izvan područja upra­ve šuma, terenski dodatak pri­pada radniku u visini 75 posto od punog terenskog dodatka za rad sa boravkom na terenu

Djelatnicima koji stalno bora­ve na terenu pripada puni iznos terenskog dodatka, tj. 6 posto prosjeka prema podacima za prethodna tri mjeseca.

Izmjene naprijed navedenog Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 1993. godine.

O ostalim sindikalnim zahtje­vima pregovori još traju.

G C

SINDIKALNO POVJERENIŠTVO BJELOVAtI

PUNA KAPA NERIJEŠENIH ZAHTJEVA

BDELOVAR — Sindikalno povjereni­štvo Uprave šuma Bjelovar i dalje je ažurno i aktualno. Na posljednjem sastanku, 18. veljače, više pitanja do­bilo je konkretne zahtjeve i stavove. Ukratko:

— Otkazi i premještaji Razmatrajući žalbe devetoro radni­

ka koji su dobili otkaz i troje koji su premješteni na druga radna mjesta, sindikalno povjereništvo bilo je mišlje­nja da komisija nije pratila rad (tih) radnika te stoga i njene odluke nisu u duhu propisa. Dakako da nitko, pa ni sindikat neće štititi neradnike, alkoho­ličare ili umišljene bolesnike (za jed­nog je rečeno da bi »mogao doktori­rati na tome kako ishoditi bolova­nje!«), no komisija tek praćenjem rada

može donositi valjane odluke pa i raz­lučiti slučaj od slučaja. Posebice u si­tuacijama kad ima i »drugih« razloga.

— Prijevoz i icaico ga platiti

Iznijeto je više anomalija oko na­knada za prijevoz. Slučaj iz Bjelovara: radnik koji stanuje u Markovcu (oko 40 km od grada) nema pravo na na­knadu za prijevoz — jer to je prva, dakle samo jedna autobusna stanica!

Onaj iz Zvijeraca (oko 3 km udalje­nosti iz grada) ima pravo na naknadu, jer tu su dvije(!) autobusne stanice gradskog prometa. No to je tek kap u moru neriješenih pitanja oko naknade za prijevoz lugara, na teren, naknade

— Ate hvala! Mi iz »Hrvatslcifi šuma« možemo još samo da gustiramo

za vožnju i održavanje kombija, vož­nje uopće...

— Trebaju li nam mehaničari?

Mehaničari odlaze iz firme nezado­voljni plaćama. Bolje reći, načinom kako ostvaruju plaću. Sindikat i ovom prilikom ističe da su mehaničari nuž­na karike proizvodnje bez koje se ne može. Neka onda budu tako i plaćeni, na prosjeku sjekača za koje i s kojima dijele ovaj ne baš lak šumarski po­sao.

— Poslovođe Isto vrijedi, mišljenja je sindikata, i

za poslovođe. Koji »dijele dan sa svo­jom grupom, preuzimaju, dijele linije za samoizradu, izdaju ogrjev, i nisu na učinku grupe«!

— Zahtjevi Konstatirano je da je od zahtjeva

sindikalnog povjereništva Bjelovar prihvaćen tek onaj o povećanju teren­skog dodatka. A nisu prihvaćeni za­htjevi i povećanju vrijednosti boda za 60 HRD, nisu objavljeni pravilnici, ne­ma sistematizacije, topli obrok nije podignut kako je traženo. Nije (još) donijeta ni odluka o povećanju broja bodova invalidima rada (400 bodova mjesečno), i to »u situaciji kad i dalje drvnu industriju kreditiramo 40-ak da­na, gubimo zbog inflacije pedesetak posto vrijednosti mase, a ne možemo riješiti pitanje radnika koji su životni vijek ostavili u šumi«.

Ima izgleda da će se ovo pitanje ipak riješiti. Pregovori i razgovori se nastavljaju... (m)

SLASflO .>HRVATSKIH ŠUIVIAK

Javnog poduzeća za sospodarenje ^Miima i šumskim zemijiltem u ^ • f l ^ * ^ HifV8l J(oj, p.o. Zagreb

1 , 1 . > ' . . .

IP •, •• •'un: •< -. • 'itdste ~,n a " , . • - I ;. / i^ii ••• I ' ' • ;;i.c.<* ''i'tui • i"

.•Kjpri'nh 1, y^ ^/e^' Si:'f., i'.nio^jc, Oguiin, ih-lniLV, Scn; Coipi , B^/et t '>i>lti Direktor poda^eca: Jobip Ihinsit^MC, dip! sng iuinaisnj Savjet li'ttSi-l^al dl tlrjnimir l'rptć (pred^jcdnikK dl J,)'>o (irdčdn. Mai'u^n Kolic, dipl. mg. MiUn Krmpotic. dipl ing

Tomislav Starčević, Filip Subić. prof. đr. Josip Vukelic aiami i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. I rcđirački odbor: Petar Jurji-v ić. dipl. ing. (p,i'i!>!<:<<nikj. Aniun-ZUitkr, i.onč^'rič, dipl. ing. Vt-'.nd Hrkalović, dipl. pol. Ivan Hill, dipl. lur. Gordima Colnar Redakcija Mstm: Marijan Domovič^ dipl. polit. Vesaa Hrkalović, dipl. polit, Antua-Zlatko Lončarić, dipl ing., Mirastnv

Mrkobrad, dipl. polit. Vcfn:i f'leše, dipl polit, i Zvonko Peitcvic .\dresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviću 2, .Zagreb. Tcl. 041/448-001, 448-034 List »Hrvatske šume« izlazi jednom m;e.«oćn<3, a djelatnici JP »Hrvairke šutnc^'. umirovljenici, poslovni panncn i djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb dobivaju ga be.-iplaino na kućne adrese. Tisak: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska avenija 4 Naklada: 12.000 primjeraka

3. ožujka 1993.

Sci svečane promocije monografije »Šume u. Hruatskioj« održane UL hotelu. »Inter Continental« u Zagrebu

JOSIP DUNDOVIĆ, dipl. inž. direktor JP »Hrvatske šume«

OTVARA SKUP RIJEČIMA

Štovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, dame i gospodo!

Čast mi je pozdraviti u ime izdavača Šumarskog fakulte­ta u Zagrebu i Javnog poduzeća ^Hrvatske šume« Zagreb, ugledne goste i uzvanike ovog skupa, a u povodu svečanog predstavljanja monografije "Šume u Hrvatskoj:

Također mi je zadovoljstvo otvoriti u ime izdavača ovaj skup na kojem če se predstaviti monografija "Šume u Hrvat­skoj«, prvo djelo koje cjelovito obrađuje šume, kao najvredni­je prirodno dobro Hrvatske.

Ova monografija izišla je iz tiska u godini međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, kao samostalne neovisne su­verene države, a predstavlja se javnosti u godini značajnog jubileja našeg glavnog grada, 900. obljetnice spomen imena grada Zagreba.

Posebna zahvala autorima monografije i svima ostalima koji su svojim marljivim radom pridonijeli, u c vim za Hrvat­sku teškim vremenima, da naša monografija, \ njedna znan­stvena i stručna knjiga ugleda svijetlost dana i bude tiskana.

GOSTI I UZVANICI NA PROMOCUI

prod. dr. Stavko Matić

U ime radnog predsjed­ništva koje je vodilo sKup. goste i uzvanike je po­zdravio prof, dr. Slavko Matić, prodekan Šumar­skog fakulteta u Zagrebu, medu kojima su bili Pred­sjednik Sabora Hrvatske, Stipe Mesić, dr. Ivan Maj-dak, ministar poljoprivre­de, šumarstva i vodopriv­rede, prof. dr. Marijan Šu-njić, rektor Hrvatskog sve­učilišta akademik Ivan Supek, predsjednik Hr\'at-ske akademije znanosti i umjetnosti, .Stjepan Suli-manac, predsjednik Sa­borske komisije za poljo­djelstvo, Josip Boljkovac, general-bojnik Josip Ig-nac, i drugi uzvanici.

ŠUMA JE NESEBIČNA MATI

Radno predsjedništvo na promociji s desna: dr. Joso Graćan, Inž. Slavl<o Horvjtinović, dr. Matić, prof. dr. Mladen Figurić i mr. Ivan Mrzljak

»Ova monografija prvo je djelo u posjesti hrvatskog naroda, koje sveobuhvatno

obraduje naše šume. Čestitam svim autorima na izdavanju ovog neprolazno

vrijednog djela« - ističe Stipe Mesić, u svom pozdravnom govoru

štovano predsjedništvo! Dame i gospodo!

Čast mi je pozdraviti ugledne akademike, znanstvenike, šu­marske stručnjake, privrednike kao i sve ostale goste, sudionike današnjeg skupa.

Odazvali smo se na poziv do­maćina, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Javnog poduzeća »Hrvatske šume« radi svečanog predstavljanja poseb­no vrijedne i lijepe monografije »Šume u Hrvatskoj«. Ova mono­grafija prvo je djelo u povijesti hrvatskog naroda koje sveobu­hvatno obraduje njegove šume. Posebno značenje ova naša mo­nografija ima i zbog toga što je tiskana 1992 godine, kada je cije-

Ugiedni gosti s pažnjom prate predstavljanje vrijedne monografije

li svijet ili najveći njegov dio pri­znao Hrvatsku, kao samostalnu, suverenu i nezavisnu državu. Edicija je namjenjena našoj i inozemnoj stručnoj i znanstve­noj javnosti intelektualcima, ali i cijelokupnom puku.

Šume su prirodno dobro Hr­vatske i njezin najvredniji samo-obnovljivi prirodni resurs. Naša prekrasna domovina bogata je prirodnim šumama. One obra­staju više od 35 posto njenih po­vršina, a u ne tako dalekoj pro­šlosti bilo je to i znatno više.

Naš je narod oduvijek bio pri­vržen šumi i svoj opstanak tije­sno vezivao uz nju. Iz nje crpio njena prirodna bogatstva, hranu za sebe i svoju stoku, u njoj nala­zio drvo za svoje potrebe, zaklon od nepogoda i čestih napada ne­prijatelja. Šuma je nesebična mati koja obilato nagrađuje sve one koji ju skrbe, koji je čuvaju, njeguju i gaje.

Dolaskom u naše krajeve, naši preci zatekli su bogate šume. One su im omogućavale napre­dak i bogatstvo. Sume su oduvi­jek smatrane otvorenom narod­nom riznicom iz koje je narod zahvaćao naročito kada ga je nužda nato prisilila.

Prirodna bogatstva Hrvatskih šuma bila su u prošlosti golema, a i danas su zahvaljujući skoro 150 godišnjem sustavnom znan­stvenom i stručnom upravljanju šumama. U prošlosti osobito je Slavonija bila bogata starim hrasticima, a kada su tudinci vi­djeli to bogatstvo počeli su prije 150 godina intenzivno eksploata­ciju Hrvatskih šuma. Ubrzo na­kon toga slavonski hrastici po­staju poznati u svijetu, posebno u Njemačkoj, Engleskoj, Mađar­skoj, Francuskoj i Italiji, kao po­sebni pojam kvalitete. Dobive­nim kapitalom od prodaje ovih

šuma najviše su se okoristili stranci, a našim slavonskim se­ljacima kao najamnim radnici­ma koji su obavili najteži dio po­sla nije ostalo ništa.

Nakon pedesetgodišnje eks­ploatacije krajem prošlog stolje­ća, hrvati su ostali bez svojih najvrednijih šuma, u siromaštvu i bijedi. No uz pomoć znanstve­nika, šumarskih stručnjaka i ti­suća bezimenih pregalaca šume su ponovno nikle iz pepela i za­gospodarile svojim prirodnim staništem. One su danas u raz­doblju intenzivnog razvitka in­dustrije, pluća naroda i nezamje­njivi prirodni gospodarski re­surs.

Danas u gospodarstvu Hrvat­skih šuma zajedno sa drvnom industrijom daju više od 10 posto narodnog dohotka.

Naše su šume upoznali mnogi znanstvenici i stručnjaci iz sred­nje Europe i drugih zemalja svi­jeta i mislim da s razlogom dobi­vamo priznanja za njihov izgled, strukturu i zdrastveno stanje.

U međunarodnoj organizaciji »Alpe-Jadran« često se rasprav­lja i naglašava doprinos šume u zaštiti okoliša, što je u današnje vrijeme jedan od prioritetnih problema čovječanstva. Tu hr­vatske šume obilato pružaju svoj doprinos za čisti okoliš ovoga di­jela zemaljske kugle. U svijetu, a i u našoj zemlji izdvajaju se veli-

3. ožujka 1993.

Sa svečane, promocije monografije »Šume u Hrvatslcoj« održane u. hotelu. »Inter Continental« u Zagrehu.

ki prostrani predjeli kao parkovi prirode i oni se smatraju prirod­nim dobrima cijelog svijeta. Kao kod nas Velebit, osobito su za­nimljivi nacionalni parkovi kojih u Hrvatskoj ima sedam - Pli­tvička jezera, Slapovi Krke, Pa-klenica, Mljet, Risnjak, Kornati, a posebno Brijuni. Nažalost u pravednoj borbi za samostalnost i suverenitet našeg naroda, su­očeni smo sa nametnutim ratom i agresijom bivše jugoarmije i sr-bočetničkih hordi, koje iza sebe ostavljaju samo pustoš i smrt ka­kvu svijet u skoroj prošlosti nije zapamtio. Mržnjom naoružani su i opustošeni čitavi gradovi i sela, a čitavi krajevi zavijeni su u crno. Bezumnim pohodima tih četnika nije ostala pošteđena ni priroda, gdje su još do jučer bile predivne šume naših južnih kra­jeva, okolica Dubrovnika, čak 12.000 hektara sada se crni golet spaljena projektilima mržnje. Gdje je nekada evala raskoš nji­va - Slavonija i Baranja, ostale su duboke brazde tenkovskih gusjenica, pješčane morske bra­zde posijane su minama, a rijeke teku bez života, otrovane noseći svoje vapaje opustelih obala. Uništena su životinjska staništa i pojila, zatresu iskonske staze divljači, a rijedak je pjev ptica. Kako li je tek u Baranji, Vukova­ru, Psunjskom polju, Baniji i Kordunu, Lici i Dalmatinskoj Za­gori, u nacionalnim parkovima - Plitvičkim jezerima, Krki, Pa-klenici, u specijalnom rezervatu Kopački rit, Prašniku, Muški bu­nar na Psunju, to tek treba vidje­

ti. Taj dio nije pod kontrolom in­stitucija Hrvatske države. Koliko če vremena i truda trebati da se ovim zločinačkim devastiranim prirodnim draguljima vrati nji­hov nekadašnji sjaj?

Štovane gospode i gospodo, nužno je bilo u ovom trenutku predstavljanja ove vrijedne knji­ge prisjetiti se naše teške stvar­nosti koju nastojimo pomoču međunarodnih snaga promijeni­ti na taj način da ponovo ostvari­mo suverenitet na cijelom hrvat­skom teritoriju.

Predsjednik Tuđman u svojim susretima sa stranim državnici­ma i mirotvornim nastojanjima stalno ističe da mi ne želimo rat, da želimo svoju potpunu samo­stalnost postići mirnim putom, ali isto tako da ako budemo pri­siljeni mi ćemo i drugim opcija­ma doći do kontrole čitavog svog prostora.

Na kraju želim zahvaliti i če­stitati svim šumarskim znan­stvenicima, stručnjacima i auto­rima ovog zaista lijepog i vrijed­nog neprolaznog djela kao i Grafičkom zavodu Hrvatske, djela koje če ostati u trajno na upotrebi dolazećim generacija­ma podsjećajući ih uvijek na pri­rodu šume, kako možemo para­frazirati onog znamenitog indi­janskog poglavicu, a mi možemo reći da šume ne naslijedujemo, već ih posuđujemo da bismo ih isto takve predali našim potom­cima.

Još jedna hvala svima i neka nam živi naše Hrvatska!

Gospodine predsjedniče. Što­vano predsjedništvo, dragi uzva­nici, dame i gospodo!

Danas kada imamo ovaj zna­čajan događaj za šumarstvo na­še Republike, kada vršimo pro­mociju monografije »Šume u Hrvatskoj« ja Vam čestitam na tom uspjehu i pozdravljam Vas u ime Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede i šu­marstva i svoje ime.

Šume i šumska zemljišta naše Republike su prirodno i obnov­ljivo bogatstvo koje su za svo gospodarstvo i ekološkog znača­ja od posebnog interesa za Re­publiku te prema Ustavu Repub­like Hrvatske imaju njenu po­sebnu zaštitu.

Smatramo da je važeći Zakon 0 šumama na zadovoljavajući način riješio najvažnija sistem­ska pitanja iz ove oblasti, kao što su zaštita i biološka reprodukci­ja šuma, vlasništvo nad šumama

Dr. IVAN MAJDAK, ministar poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede u Vladi Hrvatske ŠUMAESTVO SIGURAN OSLONAC GOSPODARSTVA

Nadam se da će realizacija i predstavljanje ove monografije dati nove inicijative, ideje i podstrek

na daljnje unapređenje gospodarenja našim šumama za dobro šumarstva i gospodarstva kao

i cijele naše drage nam domovine Hrvatske

Karlovački vokalni oktet otpjevao je himnu »Lijepa naša«

i šumskim zemljištima te organi­zacija upravljanja i gospodare­nja šumama. 1 u prošlosti i da­nas šume Hrvatske bile su sigu­ran oslonac našeg gospodar­stva, kako u miru, tako još više u teškim prijelomnim situacijama kao što je ova danas.

Za našu domovinu šume su stalni i obnovljivi izvor velikih direktnih koristi kroz svakogo-dišnji prihod od posječene drvne mase i drugi sporedni prihod, ali su još mnogostruko veće opće i ekološke koristi od šume, a tu je klima, voda, zemljište, turizam, obrana i druge, koje do danas u potpunosti nisu priznate i valori­zirane, ali znamo da će u budu­ćim vremenima ova korist biti sve više priznata, nezamjenjiva i gotovo nemjerljiva. Na osnovi drvne mase koja se svake godine sječe, etata i prerade u drvnoj in­dustriji u našoj republici, u našoj Republici zaposleno je oko sto ti­suća djelatnika, te se može reći da oko 300.000 građana Hrvatske živi od šume i za šumu.

Na osnovi ove sirovine i njene prerade, ostvari se godišnje pre­ko 400 milijuna dolara od izvoza. U svijetu su znane vrijednosti i stanje naših šuma i vrlo često poznati svjetski stručnjaci i znanstvenici dolaze k nama vi­djeti u živo te naše šume da bi ih proučili i o njima pisali. Današ­nje stanje naših šuma dokaz su velike ljubavi i stručnog rada u gospodarenju tim šumama, jer šumski stručnjaci i radnici u šu­marstvu naše Republike, kako starije generacije tako i današ­

nje, mogu biti ponosni kako je u svijetu poznati naš slavonski hrast iz ravne Slavonije, tako i na jelu i bukvu iz Gorskog kota­ra i kršne Like.

Pojava propadanja šuma, rat­ne štete i obnova šuma i objeka­ta, te aktualni problemi denacio­nalizacije su naši današnji i bu­dući problemi koji će tražiti mnogo stručnog rada i zalaga­nja svih zaposlenih u šumarstvu i onih oko njega.

Kada se nadu inicijatori te am­biciozni i pravi organizatori i or­ganizacije da sve to što karakte­rizira naše šume i šumarstvo prikažu u jednoj monografiji kao što je ova »Šume u Hrvat­skoj« onda svi možemo biti po­nosni, a još više radosni na tak­vom doprinosu predstavljanja šuma i šumarstva i naše republi­ke Hrvatske.

Na kraju čestitam svima oni­ma koji su sudjelovali u realiza­ciji ovog djela, jer su napravili pravi posao. Posebno priznanje i čestitke u realizaciji ove monog­rafije odnosi se na Javno podu­zeće »Hrvatske šume«, na naše znanstvenike i djelatnike šumar­skog fakulteta i Šumarskog in­stituta iz Jaske, kao glavne orga­nizatore i nosioce realizacije ovog povijesnog djela za šumar­stvo naše Republike. Nadam se da će realizacija i predstavljanje ove monografije dati nove inici­jative, ideje i podstrek na daljnje unapređenje gospodarenja na­ših šuma za dobro šumarstva i gospodarstva i cijele naše drage nam domovine Hrvatske.

Gosti za vrijeme intoniranja himne

3. ožujka 1993.

Sa svečane promocije monjogrqJye »Šume u HruatskioJ« održane u hoteluL »Inter Continental« u Zagrebu.

IVAN TARNAJ, dipL inž.

Gospodine predsjedniče Sabora, dame i gospodo,

dragi kolege, šumari i Vi koji šumu volite, te se odaz-vaste danas ovom činu, koji nas šumare, koje nas šuma iznjedrila na svoj način, čini zadovoljnim, što Vas vidimo ovdje nazočnim iz razloga što ovoj knjizi to daje dodat­ne vrijednosti, na čemu Vam i posebno zahvaljujem.

Htio bih samo reći nekoli­ko riječi u kontekstu ideje i u vremenu nastajanja ovog projekta, ove knjige koja se zove »Šume u Hrvatskoj«.

Vrijeme kada je ovaj narod krenuo putem svoje slobode, krenuo je na svim frontovi-ma. Pa i onim koje nisu bile prepoznatljive u času kada se krenulo u otklanjanje ba­rikada, u najdirektniju od-branu, krenuli su mnogi dje­latnici ovog naroda u jedan kreativni oslobodilački put pa je tako i medu prvima up­ravo uradila zelena struka ovog šumarstva, ovi ljudi i napravili su knjigu koja se zove »Šume u Hrvatskoj«, kakve u prošlosti zabilježili kao struka nismo.

Posebnost ovog trenutka je u tome, što se rađala Hrvat­ska država, nosila je sa so­bom i stvaranje jedinstvenog Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, jer jedino tako može se sa dobrima od posebnog interesa, a to su šume u Hrvatskoj, ispravno gospo­dariti. Jedino na jednom mjestu bilansirajući i ono što šuma može dati i daje i ono što šuma traži i treba joj dati, može se voditi jedna suvisla i odgovarajuća politika. Stvo­rene su pretpostavke kroz Zakon o šumama i nikada u povijesti hrvatskog šumar­stva nije bilo šumarstvo je-dinstvenije ni bliže nego li je ono danas, 1 praksa i zna­nost na jednom su mjestu, a što se potvrdilo i ovom prili­kom, jer su iznjedrili ovu knjigu upravo ljudi iz tih sre­dina.

Hrvatska kao država nije velika ali je šumarski gleda-juć vrlo značajna i u Europi zbog mnogo elemenata pre­poznatljiva, međutim u pro­šlosti sa šumarskog aspekta vrlo zanemariva.

Vrijednost šuma, njihova raznolikost je jedinstvena u svijetu. Pokušali smo ovom knjigom pokazati što su šu­me u Hrvatskoj i mislim da smo u mnogome uspjeli predočiti i potaknuti mnogi­ma razmišljanja o tom izu­zetnom nacionalnom bogat­stvu da podstaknemo i one koji šumu gledaju kao tvor­nicu drveta da pokušaju pro-miijeniti mišljenja, jer šuma

JEDINSTVENA KNJIGA U POVIJESTI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

U vrijeme kada je hrvatski narod krenuo putem slobode, mnogi sa oružjem u obranu

zemlje, a poneki, među njima i zelena struka

šumarstva, u kreativni oslobodilački put, u

stvaranje jedinstvene knjige, kakve u

prošlosti zabilježili kao struka nismo...

nije to. Moramo vratiti njenu osnovnu definiciju i prići joj kao živom organizmu. To je naša zadaća i da prezentira­mo, ali i da je educiramo. Nadam se da će oni kojima ova knjiga dopadne ruku us­pjeti zapravo spoznati značaj i veličinu Hrvatskih šuma. Znate Hrvatska je i zemlja turizma i sa velikim ambici­jama i to opravdano. Među­tim, pokušavao sam u svojim razmišljanjima odgonetnuti zašto taj svijet sa Zapada do­lazi vrlo rado na naše obale, u naša kontinentalna pod­ručja, kada recimo ima ljep­še dvorce u dolini Loare, ne­go li imamo mi, jer smo one koje smo imali i baštinili, u prošlosti potpuno zatrli, de­vastirali i uništili, opustošili.

Stjepan Sulimanac, veteran borbe za slobodu Hrvatske također je bio nazočan na svečanoj promociji

Zašto dolaze na ovu obalu Jadrana, kada imaju isto mo­re na talijanskoj strani, a ta­mo imaju i možda bolje hote­le i veći standard. Bez ikakve prepotencije došao sam do zaključka da ambijent borav­ka čovjeka u mnogome odre­đuje i ta šuma bora i ta šuma crnike i ti slavonski hrastici i ti baranjski vrbaci.

Jer, bez Jelinjaka kod Šibe­

nika nema »Solarisa« nema turizma, prema tome Dub­rovnik pored svojih zidina treba imati i zeleni zastor svojih brda i okoliša i to je taj Hrvatski turizam, to je taj ambijent kojeg svijet ima ka­da nama prilazi.

Jamstvo da ćemo obnoviti te šume, očuvati ih u njiho­vom reproduktivnom poten­cijalu je upravo ova struka

Izjava inž. TARNA3A

MONOGRAFIJA NADMAŠILA OČEKIVANJA

Gospodine Tarnaj, Vi ste od prvog trenutka uključeni u rad na monografiji »ŠUME U HRVA T-SK03«, koja je prije nekoliko trenutaka pred­stavljena. Da ti je ovo prekrasno djelo ispunilo vaša očekivanja?

»Sama monografija je nadmašila očekivanja. Priželjkivao sam ju približno ovakvu, ali po struč­noj i tehničkoj razini je nadmašila sva očekiva­

nja. .Jos više rne raduje što je dobila \z\ji.etno vi­soke ocjene od onih koji nisu vezani za nju.

Probili smo »zvučni zid«, ali ne segmentarno, ni jedna institucija, već jedinstveno šumari Hrvatske. Naprosto ponosim se djelom šumara koje je izraženo ovom knjigom. Dokazali smo da nismo samo oni koji stvaraju drvo, već da znamo i naučna djela raditi i da pripadamo inte­lektualnom nivou Hn/atske«. M. D.

Naši šumarski stručnjaci s pažnjom prate izlaganja gostiju i autora monografije

koja danas misli jedinstveno, a to su ovi ljudi u Javnom poduzeću »Hrvatske šume«, Šumarskom fakultetu i Insti­tutu, a i mnogi drugi koji šu­mu mogu prepoznati i spoz­nati na odgovarajući način.

Ova knjiga jedinstvena je još po nečemu. 1990—1992 godina je razdoblje u povijes­ti ovog naroda koje će pamti­ti svi dok nas kao narod bu­de živilo. U tom vremenu ova knjiga ostavlja t rag i postoji »reper« na koji će se nadove-zivati mnogi koji o šumi pro­mišljaju na ovaj ili onaj na­čin. U njoj smo pokazali što baštinimo od svojih djedova, ali smo isto tako pokazali sa čime se zadužujemo pred unucima. Za mene je ovo ve­liki događaj i po tome što u povijesti hrvatskog šumar­stva ovakvog čina nije bilo, a posebnost mu je u tome jer je nastalo u vremenu koje je apsolutno najsvijetlija povi­jest ovog naroda.

Napisali su ovu knjigu do­brovoljni davatelji krvi ljudi koji su pozvani da sa svojim znanjem i sa svojim patrio­tizmom i svojom ljubavlju prema šiimi učine upravo ovo što su učinili.

Ja sam bio samo jedan od koordinatora da do ove knji­ge dođe. Zahvaljujem svima koji su nesebično ugradili vrijeme, trud i sebe u ovo djelo. Uvjeren sam da će nam služiti i kao ljudima i kao struci na čast i ponos. Daleke 1926. godine, ondaš­nji šumari Aleksandrove Ju­goslavije pokušali su napra­viti nešto slično za ono vrije­me i posvetili su tu knjigu njegovom veličanstvu njiho­vom kralju Aleksandru. Mi smo u pristupu ovom projek­tu željeli napisati knjigu koju će baštiniti svekoliki hrvat­ski narod. Mislim da i u tome ima svoju vrijednost ova knjiga, a eho i stručne i ukupne javnosti glede ove knjige čut ćemo u vremenu koje je pred nama.

Zahvaljujem.

3. ožujka 1993.

Sci svečane promocije monografije »Šume u HrvatskioJ« održane u hotelu. »Inter Continental« u Zagrebu

prof. dr. ĐURO RAUŠ

NAŠ DOPRINOS DOMOVINSKOM RATU U domovini je bulctio rat, a mi znanstvenici željeli smo pružiti naš doprinos domovinskom ratu,

doprinos kojim ćemo najbolje obilježiti trenutke istinske borbe za Hrvatsku, borbe koju smo mi jedino mogli, a smatramo i trebali, izvojevati na intelektualnom planu, pišući vrijedno djelo za

sadašnje i buduće generacije, ali i za cijeli svijet, dokazujući svijetu da je Hrvatska jedinstvena i da ima snage za borbu s puškom, ali i s perom...

Dragi uzvanici, štovane gospode i gospodo, cijenjene kolegice i kolege!

Drago mi je da vas mogu pozdraviti i reći nekoliko ri­ječi u svezi nastajanja naše monografije »ŠUME U HRVATSKOJ..

Ovo opširno monografsko djelo tiskano je na 340 strani­ca formata 21 x 29,5 cm, na finom Albedo 120-gramskom papiru, s tvrdim uvezom i ovitkom u boji, a sadrži 247 slika u boji, 37 crno-bijelih slika, 60 grafikona, 40 tabli­ca, 6 karata, i u prilogu — ve-getacijsku kar tu šumskih za­jednica Hrvatske u mjerilu 1 : 500.000. Na kraju knjige na­lazi se sažetak svakog poje­dinog poglavlja na engles­kom jeziku i pregledno kaza­lo s preko 1500 pojmova i imena.

Ideja o pisanju i izdavanju monografije rođena je n a iednom neslužbenom skupu šumarskih stručnjaka i znanstvenika, na fakultet­skom nastavno-pokusnom objektu D O T R S C I N I nedale­ko od Zagreba, u rujnu 1991.

U domovini je buktio rat, a mi znanstvenici željeli smo pružiti naš doprinos domo­vinskom ratu, doprinos ko­jim ćemo najbolje obilježiti trenutke istinske borbe za Hrvatsku, borbe koju smo mi jedino mogli, a smatramo i trebali, izvojevati na intelek­tualnom planu, pišući vrijed­no djelo za sadašnje i buduće generacije, ali i za cijeli svi­jet, dokazujući svijetu da je Hrvatska jedinstvena i da ima snage za borbu s puš­kom, ali i s perom.

Nekoliko dana nakon do­nesenog zaključka da se pri­stupi izradi monografije na­

pisao sam program za sad­ržaj monografije i predočio ga Ministarstvu poljoprivre­de, šumarstva i vodoprivrede Republike Hrvatske te direk­ciji Javnog poduzeća »HRVATSKE SUME«.

Program je bio prihvaćen i izabran je redakcijski odbor od sedam članova te glavni i odgovorni urednik. Napisao sam poziv s prijedlogom pro­g rama i pozvao znanstveni­ke na pisanje radova iz sad­ržaja monografije. Stvoreni su znanstveno-stručni timovi na čelu s koordinatorom za svaku stručnu disciplinu 1 rad na stvaranju monografi­je je krenuo. Na monografiji je surađivalo 50 autora tek­stova i još toliki broj ostalih suradnika.

Pošto je rad započeo, bilo je potrebno osigurati i ostale pretpostavke da monografi­ja izađe blagovremeno. Tako su angažirani: Grafički za­vod Hrvatske za izdavačku djelatnost — radi tehničkog i likovnog uređenja monogra­fije, lektorskog i korektor-skog rada; Grafički zavod Hrvatske za tiskarske radove i Leksikografski zavod »Mi­roslav Krleža« za izradu matrica i podloge za vegeta-cijsku kartu šumskih zajed­nica Hrvatske. Redakcijski odbor se sastajao nekoliko puta i uspješno je obavio svoj zadatak.

Posebna briga urednika bila je skupljanje kvalitetnih fotografija koje prikazuju šu­me u cijeloj Hrvatskoj, u sa-dašhjemTi prošlom vremenu. Fotografije su originalni amaterski radovi, radovi čet­rdesetak šumarskih struč­njaka iz cijele Hrvatske, tako da upravo te slike smatramo

vrlo vrijednim dijelom mo­nografije.

Dužnost mi je kao glav­nom uredniku istaknuti sa­moprijegoran rad svih koji su radili na izradi monogra­fije, a želim posebno istaknu­ti i javno se zahvaliti za ulo­ženi trud i nesebičan rad tehničkom i likovnom ured­niku, gospodinu Rudolfu Španjolu, lektoru i korekto­ru, gospođi dr. Branki Tafri. Velika hvala na njezinim na­stojanjima da monografija bude besprijekorna, jezično i stilski na visokoj razini. Za­hvaljujem cijelom tiskar­skom timu Grafičkog zavoda Hrvatske, koji je uložio mak­simalan trud da monografija izađe na vrijeme i da bude što kvalitetnije tiskarsko dje­lo koje može poslužiti kao primjer nesebičnog zalaga­nja cijelog kolektiva.

Kao šumarski znanstvenik i specijalist za šumsku vege­taciju osobito ističem rad kartografskih stručnjaka Leksikografskog zavoda i kartografije »Miroslav Krle­ža« na izradi karte realnih šumskih zajednica Hrvatske, koja je prvi put izrađena u ovom mjerilu, a ima svestra­nu upotrebu.

Monografija je uspješno dovršena 22. prosinca 1992. godine. Svim autorima, su­radnicima i kolegama te svi­ma koji su mi pružili dobro­namjerni savjet još jednom velika hvala.

Štovane gospođe i gospo­do!

Hrvatski sabor donio je Za­kon o šumama Republike Hrvatske u jesen 1990. godi­ne i temeljem odredaba toga Zakona osnovao Javno podu­zeće »Hrvatske šume«, koje je počelo s radom 1. siječnja 1991. godine.

Imenovan je Upravni od­bor i osnovana je Direkcija u Zagrebu koja objedinjava ci­jelo hrvatsko šumarstvo s 15 uprava šuma i 165 šumarija. Tim je činom napravljen kvalitetan skok u gospodare­nju šumama Hrvatske koje svakim danom dobivaju sve veće značenje i u proizvodnji drvne mase, i u osiguravanju prirodnoga turističkog mi­ljea naše zemlje, i u pružanju dobara izraženih u općeko­risnim funkcijama šume.

Javno poduzeće »Hrvatske šume« objedinilo je sve sna­ge koje se bave šumom kao prirodnim i privrednim ob­

jektom, posebno šumarsku znanost na šumarskom fa­kultetu u Zagrebu i u šumar­skom institutu u Jastrebar-skom.

Jedan od značajnijih rezul­tata timskog rada svih šu­marskih institucija i privred­nika je i ova monografija »Šume u Hr\-atskoj«, koja pruža mogućnost svakom či­tatelju da se upozna s tim vrijednim nacionalnim bla­gom Hrvatske kao ekološ­kim uporištem naše domovi­ne.

Monografija je djelo sa­dašnjosti i budućnosti te će odlično poslužiti znanstveni­cima, šumarskoj praksi, stu­dentima šumarstva, turistič­kim radnicima, lovcima i planinar ima te cijelom puku zainteresiranom za prirodu.

Ovo djelo smatramo inte­lektualnim doprinosom na­šoj hrvatskoj domovini. Znanstvenici i stručnjaci Eu­rope kojima je djelo dostup­no već nam odaju priznanje i zahvaljuju na izvanredno us­pjeloj monografiji o šumama Hrvatske. Ističu mnogostru­ko značenje naših šuma i pi­šu o monografiji, citiram: »Ovo djelo će upravo u godi­ni osnivanja nove Republike Hrvatske ostati u sjećanju kao miljokaz«.

Završavajući ovaj svoj kratki prikaz nastajanja mo­nografije »Šume u Hrvat­skoj«, želim uskliknuti

NEKA NAM ŽIVI NAŠA" ZELENA STRUKA 1 ŠUMA­MA BOGATA NAM DOMO­VINA HRVATSKA!

BIO SAM UPORAN Gospodine profesore, sad kad je monografija

predstavljena javnosti, kako se osjećate kao idej­ni pokretač ovog značajnog i vrh složenog pro­jekta ^

vZi'ciovoljan sam što se zamisao u potpunosti ostvarila Već tada sam imao viziju da ova mo-,>,-,•,-'.-.[;;_-, bude takva kakva i je. No kad samu ruj-

• ' nazočnosti tadašnjeg Ministra inž. Iva-•. , . nrp>dložio kolegama ideju o pokreta-

, ,, . . -.dt monografije »ŠUME U HRVAT-••- i'ofega je bila skeptična. Sre-

;. i uspio ih razuvjerili, — •-; smo se u to vrijeme na-

Agresija na Hrvatsku je r, i KU. tv iadi uzmu pušku i odu na

rta je ovo bio jedim način da se uključi-. . ' - . : , .-•••mo naučni front.

. . , -eme (samo 16 ...,•..••..>.•,;., jvi i.i- .i-;i na :..- :. . SVI se čude. A t>5i 'i'i i afa'-ičari n,'-;:- uviei3','iju •..; smo oborili sve .-eh-šrds^ da nikad nije slično djeio tako brzo ug­ledalo svjetlost dana.

Naj/adovotjnij» sam što su ljudi shvatili da smo se ovom monografijom boriti za Hrvatsku na inte­lektualnom planu. To sa nam priznali i naši kolege

^^^^mm vani, u Austriji, Slovačkoj, Švicarskoj

Premda se na lim prof. dr. Đure Rauša ne može pri' mi/etlti zadovoljstvo sa uspješno završenim ogrom­nim postom, monografijom »Šume u Hrvatsfcoj«, ipak autor i inicijator Je veoma zadovoljan i sretan

i drugdje, koji su se vrlo pohvalno izrazili o mo­nografiji.

Sada čekamo da naši šumari pročitaju monog­rafiju, pa da dobijemo odjek, što struka misli o na­šem djelu«. M. D.

3. ožujka 1993.

ScL svečane promocije monjografge »Šume UL Hrvatslcoj« održane u. hotelu »Inter Continental« u Zagrebu

Akademik dr. DUŠAN KLEPAC

Šumarski fakultet Sveu­čilišta u Zagrebu i Jav­no poduzeće »Hrvatske

šume« izdali su 1992. godine knjigu »Šume u Hrvatskoj«. Knjiga ima karakter monog­rafije, tiskana je na 340 stra­nica finog papira sa 280 ilus­tracija većim dijelom u boji. Format knjige je 24 x 30 cm sa dodatkom karte šumskih zajednica. Tisak knjige je obavio Grafički Zavod Hrvatske u nakladi od 5.000 primjeraka a kartu je tiskao Leksikografski Zavod »Mi­roslav Krleža«. Glavni i od­govorni urednik knjige je Đuro Rauš, redoviti sveuči­lišni profesor Šumarskog fa­kulteta, koji je koordinirao rad 63 autora. Monografija »Šume u Hrvatskoj« vrlo je li­jepa, luksuzno je opremljena s fotografijama koje po svo­joj kvaliteti mogu stati uz bok najljepšima u Svijetu. Što se tiče stručnog dijela, pokušat ću to učiniti tako da predstavim objektivno i kri­tički hrvatske šume u obliku posebne osobne karte, koju sam sastavio na temelju čla­naka naših šumarskih znan­stvenika i stručnjaka, objelo­danjenih u monografiji »Šu­me u Hrvatskoj«.

Površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvat­skoj iznosi 2,458.053 ha ili 43 posto od teritorija Hrvatske. Na temelju podataka iz Sta­tističkog godišnjaka Republi­ke Hrvatske iz 1991. površina svih šuma u Hrvatskoj je 2,076.564 ha (37 posto). Iz toga slijedi da u Hrvatskoj imamo 381.489 ha neobraslog šum­skog zemljišta koje je nepro­duktivno a koje treba prives­ti biološkoj proizvodnji po-šumljavanjem najpovoljnijih vrsta drveća s poboljšanim genetičkim svojstvima.

Što se tiče vlasništva, drža­va je vlasnik 1,992.988 ha šu­ma i šumskog zemljišta, što je 81 posto, a privatnici imaju 465.065 ha šuma i šumskog zemljišta ili 19 posto. Gotovo cijeli državni dio šumskog posjeda (1,903.002 ha) nalazi se pod upravom Javnog pod­uzeća »Hrvatske šume«. Pri­vatnim dijelom od 465.065 ha gospodare mali šumoposjed-nici.

U pogledu rasprostranje-nja šuma može se reći da oko dvije trećine hrvatskih šuma raste u kontinental­nom a oko jedna trećina u submediteranskom i medite­ranskom području Hrvatske. To se reflektira na vrste drveća, na uzgojne tipove šu­ma pa, dakako, i na gospoda­renje. Veliki broj šumskog drveća i grmlja — od kojih je šezdesetak gospodarski vri-

OSOBNA KARTA HRVATSKIH ŠUMA

Svaka šuma u Hrvatskoj ima istovremeno višestruku funkciju — gospodarsku, ekološku, socijalnu i neke druge...

jednih — daje obilježje hrvat­skim šumama s vrlo boga­tom florom, faunom i divlja­či što je u monografiji poseb­no obrađeno s kompletnim inventarom hrvatskih biljnih endema i matičnog fonda divljači. Hrvatske šume su bjelogorične, manjim dije­lom crnogorićne. Bjelogorice ima 89 posto a crnogorice 11 posto ako se uzme u obzir njihova površina. Po drvno] zalihi odnos je povoljniji za crnogoricu (17 posto). Bilo kako bilo Hrvatska je defici­tarna na crnogorici. Od listo­padnih vrsta drveća najviše su zastupljene bukva, hrasto­vi, grab, jasen i topole a od crnogoričnih vrsta jela, smreka i bor. Biljni svijet Hrvatske je u Monografiji znanstveno obrađen na te­melju pedesetak šumskih za­jednica sa kartom Šumskih zajednica Republike Hrvat­ske. Ta je karta izrađena u mjeri lul :500.000 s time da su šumske' zajednice prikazane različitim bojama po načeli­ma francuskog botaničara Gaussena. Karta šumskih za­jednica daje monografiji po­sebnu vrijednost.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske, i to u panonskom području rastu jednodobne a u dinarskom području pre-birne šume. U submediteran­skom i mediteranskom pod­ručju nalaze se manjim dije­lom sjemenjače a većim su dijelom panjače, srednje šu­me, makije, šikare i garigi.

Šume u Hrvatskoj su podi­jeljene na 941 gospodarsku jedinicu u 11 šumskogospo-darskih područja. Za svaku gospodarsku jedinicu postoji osnova odnosno program gospodarenja.

U cjelini uzevši, gospodare­nje šumama u Hrvatskoj se može ovako obilježiti:

— oplodne i prebirne sječe s njegom šuma (prorede i čiš­ćenje) na površini od oko 1 milijun ha;

— Konverzija (pretvorba) degradiranih šuma u sjeme­njače na oko 1 milijun ha šu­ma; (to je drugi milijun hek­tara šuma).

— Nova pošumljavanja na neobraslom do sada nepro­duktivnom zemljištu na oko 400.000 ha.

Da bi se to postiglo, šumar­stvo raspolaže s jakim struč­nim i tehničkim potencija­lom, sjemenjem, rasadnici­ma, mehanizacijom i meto­dama sadnje i podizanja kul­tura i plantaža, s naročitim naglaskom na oplemenjiva­nje šumskog drveća što je de­taljno opisano u Monografiji.

Dosadašnji rezultati u os­nivanju šumskih kultura i plantaža su ohrabrujući na­pose s crnogoričnim vrstama drveća kojih površina ima za pošumiti u_ Hrvatskoj oko 300.000 ha. Šumski rasadnici Hrvatske s ukupnom površi­nom od 443 ha i godišnjom proizvodnjom od oko 40 mili­juna sadnica (40 posto bjelo­gorice i 60 posto crnogorice)

obećavaju potrebno prošire­nje i povećanje šumske pro­izvodnje. U ove tokove uklju­čila se i hrvatska šumarska znanost koja je čak i Svijetu dala određeni doprinos pri­mjerice u hibridu Pinus ni-grosylvis Vidaković. _

U monografiji »Šume u Hrvatskoj« navedeni su po­daci o površinama i drvnim masama po šumsko-gospo-darskim područjima, odvoje­no po kategorijama vlasniš­tva. To su podaci iz postoje­ćih šumsko-gospodarskih os­nova i programa. Na temelju tih podataka drvna zaliha u svim hrvatskim šumama iz­nosi 298,080.000 m^ ili oko 300 milijuna m° drvne mase.

Drvna zaliha državnih šu­ma kojima upravlja Javno poduzeće »Hrvatske šume« iznosi 247,619.600 m° ili ok­ruglo 250 milijuna m'.

Drvna zaliha hrvatskih šu­ma od 300 milijuna m je »fundus instructus« ili glav­nica koja mora stalno ostati u šumi. Na njoj se gomila pri­rast koji možemo smatrati kamatama na glavnicu koji se mogu užiti. To je načelo trajnosti u šumarstvu; ono počiva na spoznaji da je šu­ma obnovljiv prirodni resurs za razliku od rudnog bogat­stva.

Već davno je to lijepo izre­kao naš hrvatski pjesnik Pe­tar Preradović ovim stihovi­ma:

»Nije blago ovo naše, domovine glavnica je što uživat mi možemo al' potrošit ne smijemo.« Na temelju spomenutih iz­

vora u »Monografiji« se na­vodi takode godišnji etat, tj. drvna masa za sječu, koja se može svake godine trajno sje­ći a koja je izračunana na te­melju šumskogospodarskih osnova i programa za I polu-razbolje od 1986-1995. godine. Sveukupni godišnji etat u svim šumama Hrvatske izno­si 6,179.972 m' ili okruglo 6 milijuna m^ drvne mase. Za državne šume kojima uprav­lja Javno poduzeće »Hrvat­ske šume« godišnji etat je 5,338.100 ^ s napomenom da je u spomenutom etatu buk­va zastupljena sa 35 posto hrastovina s 25 posto, ostale listače s oko 25 posto i četi­njače s oko 15 posto.

Izračunani godišnji etat se kreće u granicama godišnjeg prirasta.

Sveukupni godišnji bruto etat od 6 milijuna m^ drvne mase predstavlja sirovinu koju hrvatsko šumarstvo mo­že svake godine — trajno — ponuditi za daljnju preradu i uporabu. To je posibilitet na­šeg hrvatskog šumarstva. Njegova vrijednost se u sta­tistici obično izražava u po­stotnom učešću društvenog proizvoda. Udio šumarstva u • društvenom proizvodu Hrvatske prema službenoj Statistici Hrvatske od 1991. se kreće oko l posto, za po­ljoprivredu to je oko 4 posto,

što je vrlo malo u odnosu na industriju za koju taj posto­tak prelazi iznos od 40 posto. Takva spoznaja upućuje na prioritet industrijskom raz­voju Hrvatske što je bilo po­sebno naglašeno i poticano poslije 1945. godine na veliku štetu razvoja šumarstva i po­ljoprivrede. Tada je zaborav­ljeno da šume osim gospo­darske imaju i druge, takoz­vane, opće korisne funkcije ili »indirektne koristi« koje se u najgrubljem smislu mo­gu svrstati u 2 grupe — eko­lošku i socijalnu. Te su koris­ti nekoliko puta veće od od

gospodarskih pa danas pro­cjenjujemo da šumarstvo ne učestvuje u društvenom pro­izvodu sa 1 posto nego sa 4,5 posto.

Pored toga želim istaknuti da svaka šuma u Hrvatskoj ima istovremeno višestruku funkciju: gospodarsku, eko­lošku i socijalnu. No pored toga u Hrvatskoj je izdvojeno oko pola milijuna ha (točno 447.197,17 ha) šuma izvan re­dovitog gospodarenja te je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode 746 objekata u obliku posebnih kategorija kako je to u Monografiji navedeno:

Strogi rezervati Nacionalni parkovi Parl<ovi prirode Posebni rezen/ati Parl< šume Posebni krajolici Prirodni spomenici

_. Hortikulturni spomenici 9. Zaštićeno bilje

2 7 6 70 23 28 72 114 44

746

2,395,35 ha 69.420,00 ha

317.502,00 ha 31.680,09 ha 7.659,91 ha 17.544,42 ha

82,87 ha 912,43 ha

447.197,17

Na kraju želio bih reći da je u Monografiji poklonjena posebna pažnja zaštiti šuma od biotičkih i abiotičkih čim­benika koji uzrokuju zabri­njavajuće sušenje i propada­nje šuma. Preporuča se ta­kozvana integralna zaštita koja obuhvaća sva sredstva i sve metode za zaštitu šuma.

Sve u svemu Monografija »Šume u Hrvatskoj« je gole­mo i vrijedno stručno djelo koje vijemo reflektira sadaš­nje stanje naših šuma i naše­ga šumarstva pa predstavlja odrednicu za sva naredna djelovanja u šumarstvu na dobrobit i obnovu naše hrvatske domovine.

3. ožujka 1993.

Visoke i ugledne goste, među kojima su bili i Stipe Mesić, predsjednik Sabora Hrvatske, akademik Ivan Supek, Stjepan Sulimanac, veteran borbe za slobodu Hrvatske i druge uzvanike i znanstvenike na ulazu je dočekao Inž. Josip Dundović, direktor našeg Javnog poduzeća

Predsjednik Sabora gosp. Stipe Mesić, kao pravi Slavonac po ulasku u svečano ukrašenu salu, odmah je zapitao prvog kŠUMARSKI COCTAIL U INTER-CONTINEJN

u SKLOPU PROMOCDE MONOGRAFi:

ŠUMARSKI COCTAIL U INTER-CONTINENTALU

Za sve goste i uzvanike poslije služfc održan je svečani program u l(ojeii

Vinicovaca i Karlov

ijetke su to svečane prilike, kada se na jednom mjestu u kra­ćem Mremenu na^e. na okupu toliko znanstvenika i šumarskih stručnjaka Hrvatske, kao tog petka, 12. veljače 1993. godine.

Predsjednik Sabora nije dugo izdržao a da ne kuša neke od ponuđenih specijaliteta, a tu je zaista bilo i za gurmane iz Slavonije, Dalmacije, Gorskog Kotara, Like i Zagorja »dobrog ića i pića«. Nažalost i tu se našlo dosadnih sugovornika koji su Predsjednika Sabora progonili po čitavoj sali

A predstavljanje tako kapibilnog djela, kakvo je upravo tog dana bilo u zagrebM, u hotelu »Inter-continental« — monograf je »Šume u Hrvatskoj«, to prema jednodušnoj ocjeni svih dvjestotinjak eminentnih i uglednih uzvanika i zaslužuje. Jer šumarska povijest Re­publike Hrvatske takvo remek djelo pisane riječi ne pamti.

Već po običaju Slavonci su se držali zajedno u manjim grupama. Najvjerojatnije stoga što im tada nije neugodno isprobati sve ponuđene specijalitete. Za vrijeme degustacije nije bilo vremena za pričanje...

Rat je dobrim dijelom rastavio i nekad vrlo bliske suradnike, pa je i ovaj susret jedne grupe Slavonaca bila prilika da se izmijeni po koja riječ o tome da li još granate padaju po Slav. Brodu ili Osijeku a nakon toga »dignemo čašu u zdravlje« i da se uskoro opet svi živi sretnemo

3. ožujka 1993.

• su uzvanici l(ušali mnogobrojne specijalitete za pravi slavonski ugođaj pobrinuli su amburaši RKUD »Šumari« iz Vinkovaca i vokalni solisti. Prošle jeseni ovo jedinstveno urno-umjetničko društvo proslavilo je vrijedan jubilej — 40 godina rada.

]E »ŠUME U HRVATSKO]«

Ovakvi skupovi prilika su da se na okupu nađu i dojučerašnji kolege i suradnici, a danas zaslužni umirovljenici. Profesore i akademika ne može se zaboraviti tek tako, jer svi smo mi od njih još do jučer učili...

^enog dijela promocije monografije, n su sudjelovali RKUD »Šumari« iz fački muški oktet.

Na prethodnim stranicama našeg lista, opširno smo prikazali ci­jeli tijek službenog dijela promocije sa vjerodostojnim pozdravnim govorima cijenjenih gostiju, a na ovoj strani želimo Mam dragi čitaoci dočarati i drugi dio svečanosti — koji je bio prozvan »šumarski coc-tail«. I zaista, on je to bio u punom smislu te riječi.

Za dobro raspoloženje uglednih gostiju potrudili su se slavonski tamburaši — članovi RKUD y>S\imar\<n iz Vinkovaca.

I da ne duljimo s ovim tekstom, neka slike govore o raspoloženju flOSt'J"- Tekst i snimci: A. LONČARIĆ i M. DOMOVIĆ

Na prepunim stolovima već spomenutih specijaliteta svih naših kuhinja, nalazila se i vrlo bogata i ukusna dekoracija

Domaćin skupa Inž. Josip Dundović, uspio je obići sve grupe i grupice i nazdraviti i izmijeniti Na ovom skupu našli su se zajedno zaista svi šumarski djelatnici i znanstvenici iz po koju riječ o monografiji, za koju većina od prisutnih nije imala ni dovoljno vrijednih riječi proizvodnje, trgovine, te naučnih institucija i fakulteta, pa je to i bila prilika za zdravicu i za hvale. A svi oni koji su imali prilike vidjeti onu šumarsku knjigu iz 1926. godine, svjedoci su nas novinare poslastice za slikanje vrijednosti monografije »Šume u Hrvatskoj«

3. ožujka 1993.

SA SASTANKA ZAŠTITARA I EKOLOGA HRVATSKE I JASENU PRIJETI NESTANAK

šuma je u opasnosti zbog najmanje tri razloga: klime, kiselih kiša, bolesti i štetnika. Oslabl jene ekološke sisteme lako mogu »dokrajčiti« i insekti, koji donedavno nisu

predstavljali veću opasnost...

U prostorijama Hrvatskog šumarskog društva je 10. veljače održan sasta­nak predstavnika Ministarstva za

poljoprivredu i šumarstvo, Šumarskog in­stituta Jastrebarsko i Šumarskog fakulteta Zagreb sa stručnim suradnicima za zašti­tu šuma u »Hrvatskim šumama«. Uz ru­kovoditelja službe za ekologiju i zaštitu šuma mr. Petra Jurjevića, te stručne su­radnike za zaštitu šuma iz svih uprava sa­stanku su prisustvovali: mr. Stjepan Opa-lički iz Ministarstva poljoprivrede, šu­marstva i vodoprivrede, dr. Miroslav Harapin i dr. Marija Halambek iz Šumar­skog instituta Jastrebarsko, te dr. Milan Glavaš i mr. Boris Hrašovec sa Šumar­skog fakulteta Zagreb.

ZAŠTITA ŠUMA - Jasenovoj pipi treba posvetiti više pa­

žnje - rekao je dr. Harapin iznoseći izvje­šće o stanju štetnika u našim šumama -jer će ona vjerojatno odlučivati o opstan­ku jasena. I prema europskim saznanjima na sušenja prvenstveno utječe klima, a kao drugi faktor javljaju se i misije štet­nih tvari u šume putem kiselih kiša. Treći faktor kod jasena je jasenova pipa, koja predstavlja veliki problem i moglo bi se dogoditi da jasen nestane iz šuma, kao što je nestao i brijest. Jasen je važna kom­ponenta naših nizinskih šuma i ako nesta­ne - ostat će monokultura hrasta. Još nije kasno: prikupite materijal (mahovina), obavještavajte nas. . .

Dr. Harapin je upozorio i na neke dru­ge štetnike i bolesti, kao što su smrekov gubar, hrastov savijač, imela, hrastova pepelnica, glodavci.. . Također je stručne suradnike za zaštitu šuma izvijestio o na­lazima štetnika na dostavljenim hrastovi­ma granama, te o stanju cvjetova na

ovom drvu: npr. na granama s područja Uprave šuma Zagreb nađeni su štetnici samo na granama s područja Remetinca. Za Upravu šuma Karlovac je zanimljivo da su na pristiglim granama pronađeni samo ženski cvjetovi i da je urod žira zbog toga izostao. Najbolji urod žira u Hrvatskoj utvrđen je za područje Viroviti­ce. . .

- Čudim se da nema podataka o imeli na arealu jele u Gorskom Kotaru, jer je vidljivo da ona na nekim lokalitetima ja­ko »napreduje« - komentirao je neka svoja zapažanja dr. Milan Glavaš i nasta­vio izlaganje izvješćem o stanju u rasad­nicima.

- Svake godine obavljamo zdravstvene preglede rasadnika. Prošle godine smo od 26 rasadnika mogli pregledati samo 5. Prije rata je u rasadnicima proizvodeno oko 30 miliona hrastovih sadnica, a ove godine očekujemo tek oko 5 miliona, što je uglavnom posljedica lošeg prošlogodi­šnjeg uroda. Kod ostalih vrsta stanje se nije značajnije pogoršalo. Zdravstveni pregled sadnica pokazao je da stanje ni u jednom rasadniku nije katastrofalno, ia­ko smo pronašli nešto hermesa ili pepel-nice. Mogli smo konstatirati da se u ra­sadnicima poduzimaju potrebne mjere i, vodi briga o biljkama, iako smo ponekad mogli naići i na neke greške u uzgojnim zahvatima.

Također je spomenuo i da je broj za­štitnih sredstava dozvoljenih za upotrebu u Republici smanjen u posljednje dvije godine sa cea 750 na 160 (N.N. 7/93).

Tijekom diskusije o pepelnici konstati­rano je da o njenom suzbijanju ima razli­čitih stavova na terenu, te da se najčešće ne poštuju savjeti Šumarskog instituta o višegodišnjem tretiranju biljaka oboljelih

od Pepelnice. Stoga je formirana Radna grupa u sastavu: mr. Stjepan Opalički, dr. Miroslav Harapin, dr. Marija Halambek, dr. Milan Glavaš, dr. Boris Hrašovec i mr. Petar Jurjević koja će propisati mini­mum mjera koje treba poduzimati protiv ove i drugih bolesti i štetnika.

- Ekološke prilike se mijenjaju - kon­statirao je mr. Petar Jurjević zaključujući točke dnevnog reda posvećene zaštiti šu­ma - i štete su vrlo prisutne u našim šu­mama. Pojavljuje nam se široka lepeza štetnika i bolesti. Mnogo toga smo podu­zeli i postigli određeni pomak, ali može­mo i više i bolje.

PROŠLOGODIŠNJI POŽARI Prošlogodišnji siječanj, veljača, kolo­

voz i rujan bili su najtopliji u posljednjih stotinu godina i zato ne čudi da je zbog suše i rata bilo i podosta požara. Ukupna šteta u šumama iznosi 3,5 milijardi HRD, a u ukupno 325 požara opožareno je 11.130,8 ha površina. Vrijednost oštećene drvne mase iznosi 458 miliona HRD.

»U strukturi opožarenih površina« sto­ji u izvješću o šumskim požarima u Hr­vatskoj u 1992. god. »šume raznog uzgoj­nog oblika sudjeluju sa 6.624,4 ha ili 59 posto, dok ostatak od 4.506 ha ili 41 po­sto čine neobrasla šumska zemljišta. Za istaknuti je da je izgorjelo i 963,5 ha bo­rovih kultura i prirodnih sastojina al­pskog bora.

Što se tiče vlasništva na opožarenim površinama - 7.698,08 ha državno je vla­sništvo, a 3.432,6 ha u privatnom je vla­sništvu. ..«

- Od ukupne opasnosti od požara na Upravu šuma Split otpada negdje oko 85 posto - rekao je tijekom rasprave Filip Sabić, stručni suradnik za zaštitu šuma -

Da li će u budućnosti šume Gorsicog Ifotara zadesiti zla sudbina ovog stabla smreke ? Jer, to je područje najugroženije.

Foto: A. Frković

a najugroženije je dubrovačko područje. Prošle smo godine mnogo radili na zaštiti od požara, pa smo izgradili 352 km šum­skih prometnica, odnosno protupožarnih prosjeka, a ostvarili smo i preko 24 tisuće norma dana na protupožarno osmatranje.

Bojimo se da će i ova godina biti teška, jer je vrijeme sušno i znamo da se već sa­da moramo pripremati za poduzimanje mjera...

Prošla je godina »obilovala« požarima iako je mnogo toga u »Hrvatskim šuma­ma« učinjeno na protupožarnoj zaštiti. Treba imati u vidu da je rat znatno otežao situaciju: neki su požari bili posljedica eksplozija razornih sredstava, kod drugih je nedostajalo ljudi za njihovo gašenje, a problemi su uvećani zbog nedostatka sredstava, od onih najosnovnijih do »ca-nadeira«.

Pripreme za obranu šuma od požara već su započele, rečeno je na sastanku i nadajmo se da će one pridonijeti pobolj­šanju stanja.

V. Hrkalović

IZ IZVDESCA DOAGNOSTICKO-PROGNOSTICKOG CENTRA ZA ŠUMARSTVO NAJUGROŽENIJI JELA I HRAST

U godišnjem izvješću Izvještajne službe za zaštitu bilja u Hrvat­

skoj za 1992. godinu, potpisa­nom od rukovoditelja službe dr. Miroslava Harapina, na­vedene su biljne bolesti i štetnici koji su prošle godine »harali« našim šumama. U njemu, medu inim, stoji:

»Rak kore pitomog keste­na je proširen većim ili ma­njim intenzitetom u čitavom arealu domaćina. Jaka zara­za konstat irana je na 363 ha na području Siska, Zagreba, Samobora i Zlatara. Intenzi­tet napada je 30 - 50 posto. Jedina mjera je sani tarna sječa«...

.., Mrazovci su se pojavili na hrastovima kako slijedi: u Koprivnici na 100 ha, intenzi­tet napada je 80 - 100 posto; Dilj i Valpovo 6.342 ha, inten­zitet 3 - 3 5 posto; Koska 125 ha, intenzitet 30 posto; Đur­đevac 230 ha, Intenzitet 30 -50 posto; Donji Miholjac 50 ha, intenzitet 30 - 50 posto. Ukupna napadnuta površina iznosi 6.847 ha.

Gubara je bilo 1992. god. po upravama šuma kako slijedi: Sisak 5.956 ha, intenzitet 1 -5 postO; Osijek 4.843 ha, in­tenzitet 1 - 5 0 ; Našice 5.784, intenzitet 1 - 20 posto; Senj 435 ha, intenzitet 1 3 - 7 5 po­sto; Bjelovar 10.808 ha, inten­

zitet 1 - 5 posto, Koprivnica 1.604 ha, intenzitet 1 - 20 po­sto; Vinkovci 8.117 ha, inten­zitet 1 — 50 posto; Požega 10.093, intenzitet 1 - 20 po­sto; Karlovac 449 ha, intenzi­tet 1 — 20 posto; Zagreb 414 ha, intenzitet l - 20 posto. Ukupna površina na kojoj se pojavio gubar iznosi 6.847 ha. . .

. . . Hrastova pepelnica je najrasprostranjenije obolje­nje u čitavom ai^ealu raspro-stranjenja hrasta, osobito lu­žnjaka.

Napad je registriran u kro­šnjama stabala i na hrasto­vom podmladku. Napad je registriran na slijedećim upravama šuma: Koprivnica, Sisak, Požega, Nova Gradi­

ška, Karlovac, Podravska Slatina i Zagreb. Napad je registriran na 4.384 ha, s in­tenzitetom napada od l do 90 posto. Na više lokaliteta pro­vedeno je suzbijanje sa slije­dećim fungicidima: Tilt, Ru-bigan i Byleton. Na području Uprave šuma Bjelovar zara­za i tretiranje je bilo na ukupno 7.087 ha. . .

Na području Lekenika, Si­ska i Petrinje registrirano je sušenje svih vrsta drveća na površini od 1.091 ha pojedi­načno i u grupama. Dozna­čeno je 6.021 m ' sušaca za sjfeču.

U Velikoj Gorici i Šiljako-vačkoj Dubravi suši se hrast lužnjak na 4.022 ha. Prosječ­no je 2.738 m^ sušaca. U Turo­

poljskom Lugu suši se hrast lužnjak na površini od 3.986 ha. Prosječno je 9.256 m^ su­šaca. ..

. . . Oštećenjima od granata tijekom 1992. oštećene su šu­me hrasta u g.j. Grede - Ka­mare i Novsko brdo na povr­šini od 540 ha. Intenzitet ošte­ćenja je 1 - 10 posto.. .

U 1992. godini provedena je Anketa o sušenju šuma na području Hrvatske, tamo gdje je to bilo moguće.

Uzimani su uzorci s bioin-dikacijskih točaka. Materijal je obrađen i determiniran. Na temelju dobivenih poda­taka može se zaključiti slije­deće: sušenje šuma se pove­ćava i širi. Najugroženije šumske vrste su jela i hrast

SVE JE JASNO

A DO VODE ŠEST METARA ... — Ova zgoda pokazuje kako smo se (mi šu­

mari) ponašal u prošlosti i što nam se događalo. Godinama smo sadili hrastove sadnice na pije­sku, uz Dravu, dok nam ovi iz Vodoprivrede nisu rekli da je do podzemne vode šest metara..,

Donoseći ZOS, mislimo da smo sve riješili. On je tek kvalitetno ustrojio sustav, no kako mi kori­

stimo te zakonske pretpostavke, to je druga stvar. Mi smo naučili čekati događaje! Ako na vri­jeme ne poduzmemo potrebne akcije, nećemo smjeti reći da smo zatečeni i ovim sušenjem i propadanjem šuma. ]er ni fizički, ni financijski ne­ćemo to moći riješiti... (Inž. Tomislav Starčević, Vrbovec, na stručnom sastanku o šumama Bilo­gore, u Bjelovaru)

lužnjak, pa slijede kitnjak i smreka. Sve više ima biljnih bolesti i štetne entomofaune, osobito defolijatora i ksilo-fagnih insekata: potkornja-ka, »mušice« i strizibuba. Mrazovci i hrastov savijač se sve više javljaju. Od gljivič­nih oboljenja napad pepelni-ce na krošnjama i hrastovom podmladku poprima epide-mijski karakter.

Što se suzbijanja tiče, ono se nažalost mora sve više i češće primjenjivati u šumar­skoj praksi. Od gljivičnih oboljenja - oboljenje koje ugrožava šume hras ta je hrastova pepelnica. Provodi se suzbijanje za zaštitu hra­stovog podmladka na veli­kim površinama, a ove godi­ne je provedena akcija suzbi­janja Pepelnice na Varo-škom lugu avionom u 100-godišnjoj lužnjakovoj sa-stojini. Na području Jad rana na potezu Zadar — Metković uz obalu i magistralnu cestu provedeno je suzbijanje gu­sjenica borova četnjaka na površini od 1200 ha. Zbog ne­mogućnosti upotrebe aviona provedeno je terestričko su­zbijanje. Aplicirana su dva biološka preparata Baturad i Foray. Akcija je provedena na vrijeme i bila je uspješna. Spriječena je defolijacija bo­rovih kultura.«

3. ožujka 1993.

SA KOLEGDA KOMERCDALISTA INZISTIRATI NA KVALITETI ...

Kako ostvariti dobre poslovne rezultate u današnjim uvjetima? Na ovo i druga slična pitanja odgovore

pokušavaju pronaći komercijalisti... — Svaka brojka mora ima­

ti dušu — rekao je inž. Dra­gutin Čuković, šef komerci­jalne službe tijekom uvod­nog dijela kolegija komerci­jalista Javnog poduzeća, koji su se sastali u Upravi šuma Karlovac 18. veljače da bi razgovarali o stanju i proble­mima prodaje u »Hrvatskim šumama«. Ovaj komentar izrečen je prilikom rasprave o unificiranju obrazaca i ujednačavanju kriterija pro­daje i bilježenja podataka o njoj u cijelom poduzeću.

- PROŠLE GODINE... Sastanku u Karlovcu su

prisustvovali mr. Ivan Mr-zljak, pomoćnik direktora »Hrvatskih šuma« komerci­jalisti iz Direkcije, te rukovo­dioci komercijalnih odjela u svim upravama šuma s ci­ljem da analiziraju izvršenje plana prodaje u prošloj godi­ni i razgovaraju o planu pro­daje za tekuću godinu, ali i o drugim temama zanimljivim za komercijalnu službu u Javnom poduzeću.

Analiza prodaje drvnih sortimenata u prošloj godini pokazala je da se cijena na­ših proizvoda (izražena u DM) nije bitno mijenjala i da je prošle godine postignuta prosječna cijena od 71 DM po jedinici proizvoda. Zanim-

PRAVILNIK O PRODAJI adna grupa imenovana od di­rektora Davnog poduzeća inž.

Josipa Dundovića u posljednje vrijeme intenzivno radi na pripre­mi Nacrta Pravilnika o prodaji pro­izvoda i usluga u Davnom poduze­ću. 0 tijeku priprema je na Kolegi­ju komercijalista govorio inž. To­mislav Krnjak, jedan od članova Radne grupe:

- Nacrt Pravilnika sadrži 37 članova u 7 glava, među kojima su i obrazovanje cijena, načini pro­daje, javno nadmetanje za drvne proizvode, uvjeti prodaje, zaključi­vanje i potpisivanje ugovora.

Formiranje cijena se vrši još uvijek po naslijeđenim propisima i standardima i pošli smo od pret­postavke da su cijene slobodne, te da se u njih ukalkuliraju svi ele­menti troškova, uključujući i jed­nostavnu i proširenu biološku re­produkciju. -%'' "

Prodaja bi se obavljala na \\\ načina: neposredno ili uz gotovin­ske uplate, dugoročnim ugovara­njima (dakle, rezervacijom robe za stalne kupce, ali i prodajom po tr­žišnim uvjetima), te javnim nadme­tanjima. Zanimljiv je način javnog ^ nadmetanja, u kojem kupci svoj ' interes nalaze u povećanoj do­stupnosti proizvoda, a Davno po­duzeće u ekonomski objektivizira-nim cijenama. Naravno, proces bi -počeo javnim oglašavanjem sa utvrđenim uvjetima prodaje i pri­premom dokumentacijske podlo­ge, a nadmetanje (ili jeftindbu) bi provodila komisija od tri člana.

V. H.

NATJEČAJEM DO DOBAVUAČA

N abava sredstava za rad i ostale potrebe oduvijek je bila poseban problem, jer troškovi su veliki i uvijek treba tražiti način da se pot­

rebne stvari nabave i istovremeno osiguraju dobri rezultati poslovanja. 0 tome u posljednje vrijeme sve više razmišljaju i u Direkciji, pa će se ubuduće Vjerojatno neke grupe sredstava nabavljati zajednički za cijelo 3avno poduzeće, posebno sredstva rada u uzgoju i iskonšćivanju šuma, sredstva prijevoza, sredstva za građevinske radove, potrebne stvari za mehaničke radionice i slično.

- U posljednje se vrijeme mnogo govori o nabavci zaštitnih sred­stava - komentirao )e na kolegiju komercijalista inž, Dragutin Čuković - i ona mogu biti primjer prednosti zajedničke nabave: zaštitne cipele tražilo je više uprava i poduzeće koje se bavi njihovom izradom nudilo ih je uz cijenu od 125 OM, Vidjevši da bi se radilo o velikoj nabavci po­kušali smo jDonuditi nabavku za cijelo Davno poduzeće. DobHi smo od­govor da bt u tom slučaju ctpele dobili po cijeni od 85 DM.. .

Tako se u Direkciji priprema izrada registra dobavljača, koji ce sadr­žavati sve osnovne podatke o ovim poduzećima, pa i razlike u cijenama između njih, a tražit ce se uvijek više ponuda prije donošenja konačnih odluka.

Pojavila su se i razmišljanja o oglašavanju većih potreba za nabav­kama u Davnom poduzeću u »Vjesniku« i prikupljanjem pristiglih ponuda, što će pridonijeti kvalitetnijoj (možda i jeftinijoj) ponudi. Prvi oglas s tom namjerom već je objavljen u nedjelju 28. veljače u »Vjesniku«.

V. H.

Ni u vrijeme rata naši Itupci nisu ostali bez sirovine. Isporuice telcu po pla­nu. Naše cijene izražene u DEM po jedinici proizvoda ostale su iste kao i prošle godine, prosječno 71 DEM za m'.

Ijivo je da su najniže prosječ­ne cijene po jedinici proizvo­da zabilježene u upravama šuma Sisak i Požega, a najvi­še u upravama šuma Vin­kovci i Karlovac. Iz ove ana­lize proizišli su i ciljani zada­ci za ovu godinu, jer je utvrđeno da su cijene padale tamo gdje je bilo dosta samo-izrade, dakle, gdje je uloženo više rada, što se ne bi smjelo događati.

- Prošle smo godine mno­go radili i dosta toga postigli - prokomentirao je inž. Ču­ković - iako je to još uvijek daleko od onog što hoćemo.

- I DAUE PROBLEMI NAPLATE

Na sastanku je bilo dosta govora i o načinu izrade i unificiranja obrazaca za praćenje izvršenja plana u

ovoj godini, pa je dogovore­no i da se zajednički razra­đuju, analiziraju i dogovara­ju planovi po kvartalima.

Prema dosada poznatim po­dacima, na primjer, prodaja drvnih sortimenata u prvom kvartalu ove godine iznosit će oko 754.000 m^ drvnih sor­timenata. Problemi ovog kvartala slični su problemi­ma u prošloj godini, a svode se na problem naplate ispo­ručene i fakturirane robe: neki kupci vrlo teško plaćaju preuzetu robu i vjerojatno će otpadati zbog neplaćanja, dok je kod dobrog dijela pro­blem rok naplate proizvoda.

To se odražava i na stanje u Javnom poduzeću. O proble­mima dovoljno govori poda­tak da je rok naplate za pro­dano oblo drvo 30, a za osta­le sortimente čak 45 dana.

— Od ukupnog prošlogo­dišnjeg izvoza drvnih pro­izvoda iz Hrvatske u iznosu od 29.700 US dolara - rekao je tijekom sastanka inž. Dra­gutin Čuković - »Hrvatske šume« su ostvarile 45 posto, a ostatak su prodali drugi, uglavnom privatnici. Tako se ostvarena sredstva ne slije­vaju ni k nama, ni u državni proračun, već u privatne fir­me. ..

Na sastanku je dogovore­no da komercijalisti usmjere svoj rad u »preventivu«, da­kle u razgovore u Ministar­stvu i drugim organima vla­sti, ali i u klasiranje i bolju pripremu gotovih proizvoda za prodaju. Također je pre­dložena Radna grupa za cije­ne, koja bi trebala raditi na

promjeni koeficijenata izme­đu različitih drvnih proizvo­da, a rečeno je i da će se tra­žiti selektivniji pristup odo­bravanju izvoza, jer postoje drvni sortimenti koji se u nas ne prerađuju i za koje drvna industrija nije zainteresira­na.

- Obzirom na situaciju u Hrvatskoj - komentirao je mr. Ivan Mrzljak - moramo tražiti druge izlaze i inzisti-rati na kvaliteti proizvoda. Pilanske trupce ćemo i dalje prodavati u Hrvatskoj, ali furnire t reba izlučivati i pro­davati ih onima koji ih mogu kvalitetno preraditi, a even­tualni ostatak izvesti, ili (ako to nije moguće) ponuditi trži­štu putem licitacija. Izvoz možemo ostvariti i preko prerađivača furnira i to onih koji će garantirati da će naš najkvalitetniji hrast biti pra­vilno revaloriziran na stra­nom tržištu...

Da komercijalna služba -ide prema ujednačavanju svih oblika svog rada potvr­đuju i pripreme za uvođenje jedinstvenih kompjuterskih programa za ovu službu, ko­je su u tijeku i uskoro bi u svim upravama fakturiranje i ostali poslovi trebali biti ra­đeni na isti način, što će omogućiti i lakše praćenje postignutih rezultata.

V. Hrkalović

NEVJEROJATNO, BJELOVAR - »U di­

rekciji nam odredili da dizalice za traktore ku­pujemo i montiramo u Mariji Bistrici, u »Tehno-mehanici«. Naručili smo četiri i poslali najprije dva traktora u M. Bistri­cu na montažu. Računa­mo: sada dva, a kad oni budu završeni, još dva. I prođe tako već dva i pol mjeseca, a t raktora s di­zalicama nema. Mi u Mariju Bistricu, a tamo u jednom kutu dvorišta naši traktori, u drugom dizalice... A mogli su u tom izgubljenom vreme­nu izvući po 1000 kubi­ka. ..!)) Inž. Mijo Kovače-vić, UŠ Bjelovar) (m.)

/ ove godine, unatoč čvrstih obećanja drvne industrije, da neće biti više kašnjenja u plaćanju dužih od 45 dana, se ne ostvaruju. Još uvijek najveći naši problemi su naplate potraživanja, ali zato istovremeno na stovarištima naših kupaca stoje nepregledne zalihe kvalitetne sirovine.

3. ožujka 1993.

PROBLEMI NAŠI SVAKIDAŠNJI

BJELOVAR — Kako proteklu 1992. vi­de upravitelji šumarija US Bjelovar? Pribilježili smo neka razmišljanja ljudi koji »dolje«, u šumariji, na terenu, sva­kodnevno promišljaju i provode politi­ku potrajnog gospodarenja, ljudi koji svakodnevno rješavaju i tako »banal­na« pitanja kao što su nedostatak rad­ne snage, polomljeni diferencijal, do­datne bodove radnicima koji voze kom­bi, prijevoz lugara i slična. Evo, dakle!

Treba samo platiti... — u šumama smeća koliko hoćete,

posebno u onima uz ceste. Treba ga od­vesti, i može se odvesti, ali to pitanje ni­je nigdje regulirano. Jer tko će to plati­ti? Sve se može organizirati, ali to treba i platiti. Iz kojih sredstava? Možda iz troškova biološke reprodukcije... (Inž. Milan Presečan upravitelj Šumarije Bjelovar)

Kolilco za prijevoz? — Da ne spominjem staru mehaniza­

ciju, pitanje koje treba riješiti jest prije­voz radnika. Kako lugaru platiti troško­ve prijevoza, da li po pravilniku, ili 30 posto od cijene litre benzina po kilo­metru? Koliku kilometražu priznati? Mi se uvijek nečeg bojimo, kako će i da li će netko to zloupotrijebiti. I što je s naknadom od 25 bodova vozačima, a što s nama koji svaki dan vozimo? Tre­bamo se jedinstveno dogovoriti. (Inž. Drago Bosanac upravitelj Šumarije Ivanska)

Rabat drvnoj industriji!!! — Pitam se što je to rabat i tko i kada

daje rabat? Obično se daje na robu koja baš ne ide... A mi dajemo rabat drvnoj industriji od 12 posto za robu za koju se svi otimaju! Izgubili smo, mi u šumari­ji, prošle godine na taj način oko 100 ti­suća DM, što je najmanje dva traktora! (Inž. Antun Pehaček, upravitelj Šumari­je G. Polje)

A radnici odlaze... Predlažem da se u Upravi šuma Bje­

lovar dogovorimo o problemima koji nas tište i s tim upoznamo direkciju.

Problemi su na terenu: dipl. ecc. Krešimir Juriš s inženjerima Đulcom Kauzlarićem i Dragom Bosancem \ /

Inž. Marija Majstor, inž. Mijo Kovacević, inž. Antun Crnčić, inž. Mile Jelić

Predlažem zato da jednom takvom sas­tanku prisustvuje svakako netko i iz di­rekcije... Jer ne može biti da takve ipak sitne probleme ne možemo riješiti. Da, na primjer, netko tko vozi i održava kombi ne dobije ništa za to! Uprava Bjelovar je prevelika i prejaka da si mo­že dozvoliti da takvi sitni neriješeni problemi ugrožavaju redovno poslova­nje, opstanak. A ovo što se događa s plaćama, dovodi do tog da radnici odla­ze. Ispada da se više isplati krasti nego biti radnik u šumi! (Inž. Mile Jelić, up­ravitelj Šumarije Čazma)

Ima li mina? — Kod nas je opasno raditi. Tvrde

nam da je gospodarska jedinica u kojoj radimo očišćenja od mina. No prije dva tjedna u jednom odjelu revirnik je na­šao minu. Javili smo vojnim vlastima, a oni kažu da je razminirana, ali ostavlje­na. Dobro, mi pođemo u odjel, drugim putem i nađemo drugu minu — ovaj put nerazminiranu! I radnici neće u šumu.

Pitam se što će tek biti kad pođemo raditi u Kukunjevac, gdje je bila nepri­jateljska vojska? Koliko je tamo mina ostavljeno? (Inž. Vilim Drašner, upravi­telj Šumarije Lipik)

Ima mina! — u Pakracu situacija je još lošija ne­

go u Lipiku. Na relativno maloj površi­ni pronašli smo dosta tromblonskih mi­na. Trebalo bi pregledati i rasadnik. Ima dosta ariša, smreke, bora u njemu. Ako to ne riješimo ovog proljeća, na je­sen bit će kasno. (Inž. Edo Kukec upra­vitelj Šumarije Pakrac)

Kako protiv krađa? — Krade postaju sve češće, krade se

više. Možda bi za ova kritična područja trebalo nešto poduzeti, uvesti šumar­sku policiju da čuva već izrađeni mate­rijal. Jer što može sam lugar, s tobom, a kradljivci dolaze s kalašnjikovom... (Inž. Zlatko Glavak, upravitelj Šumarije Suhopolje)

Predlažem: Besplatan dovoz ogrjeva!

— Imam nekoliko prijedloga kako za rješavanje stručnih, proizvodnih pita­nja, tako i nekih drugih s kojima se stalno susrećemo. Dakle, predlažem: da što hitnije razriješimo pitanje sadnica johe i jasena, da se nadnica za GPO rad­nike poveća na 3.500 dinara, odnosno na 70 posto dnevnice našeg radnika. Da se ceste bolje održavaju. Da upravitelji šumarija sami rješavaju primanje i ot­puštanje radnika s posla. Jer, ako to ne mogu sami kvalitetno riješiti, onda ih ni ne treba...

Nedostaju nam stručni sastanci. Bilo bi dobro da se mjesečno sastajemo po stručnim zaduženjima, da se inž ;njeri i tehničari informiraju o promjenama, problemima. Valjalo bi početi razmiš­ljati i o privatnoj inicijativi. Kod nas su od šest grupa radnika svi zainteresirani za poduzetništvo...

Predlažem da se za zaposlene u Upra­vi šuma Bjelovar osigura ogrjev II klase višemetrice, s besplatnim dovozom! Kad možemo drvnoj industriji davati robu na 40 dana i toliko tu izgubiti, mo­žemo pomoći i našim radnicima... (Inž. Duka Kauzlarić, upravitelj Šumarije Vrbovec)

POVREDE NA RADU UPRAVE ŠUMA BDELOVAR VIŠE POVREDA, MANJE BOLOVANJA, VIŠE NOVCA

BDELOVAR — Na području Uprave šuma Bjelovar protekle, 1992. godine dogodilo se ukupno 158 povreda na radu, od čega dvije smrtonosne. To je za 10 posto povreda više nego 1991. godine, a taj postotak još je veći ako se uzme u obzir činjenica da je na području uprave te 1991. bilo više zaposlenih. Po šumarijama, najviše povreda bilo je u G. Polju (20), zatim u V. Grđev-cu 16, Bjelovaru 15 itd.

Najveći dio povreda dogodio se na radnom mjestu, ukupno 147, četiri su se dogodile na putu od kuće do posla, itd. Najčešće su povređivani prsti ruke, u 26 slu­čajeva, potkoljenice su stradavale u 18 slučajeva, kolje­no u 16 itd.

Ukupna bolovanja zbog povreda na radu te profesi­onalnih oboljenja iznosila su 25.172 radna dana (odnosi se to na bolovanja do i preko 30 dana). Kroz 12 mjeseci

1992. zbog bolovanja nisu radila 92 radnika, odnosno 6,8 posto od ukupnog broja zaposlenih. Uspoređujući ovaj podatak s 1991, vidi se da je broj radnika na bolo­vanju u opadanju (1991. nije radilo ukupno 155 radnika ili 9,3 posto od ukupnog broja zaposlenih). Preračunato u novac, zbog bolovanja izgubljeno je oko 30 milijuna dinara, što je zbog inflacije i porasta cijena u odnosu prema 1991. godini za 236 posto više sredstava, (m)

ŽIVOT SE ŽIVI ... U ŠUMARIJI

Sa sastanka upravite/Ja: inž. Drago Mihic, inž. Marijan Bedeicovic, inž. Antun Peliaćek, dipl. prav. Mira Kovačić, inž. Vlado Nervo, Karlo Krejčir.

3. ožujka 1993.

IZVANREDNA REVIZDA U POKUPSKOM BAZENU

IZAZOV ZA UREĐIVAČE Izvanredne revizije su tražene zbog tri osnovna razloga rjsušenja, rata i nedos­tatka podmiatka. Što je Komisija prizna­la?

Predlažući izvanredne re­vizije osnova gospodare­nja Rečičkim, Jaskanskim i Pisarovinskim lugovima

uredivači Uprave šuma Karlo­vac su naveli tri osnovna razlo­ga; sušenje i propadanje hrasta lužnjaka, neposrednu ratnu opasnost i nedovoljno pomlađi­vanje. U Rečičkim lugovima je, na primjer, od ukupno 83.561 m' glavnog prihoda posječeno 15.709 m' sušaca u razdoblju od devet godina. U istim lugovima u 4 odsjeka nisu izvršene plani­rane sječe, jer nije bilo dovoljno podmiatka, a također nisu iz­vršeni svi planirani radovi u od­sjecima uz Kupu, dakle tamo gdje je zbog granatiranja i slič­nih razloga bilo nemoguće nor­malno raditi.

KOJI SU RAZLOZI ZA IZVANREDNU REVIZIJU

— Odstupanje od propisanog etata zbog sušenja nije i ne može biti razlog izvanredne revizije — komentirao je Inž. Mihajlo Tom-pak prijedloge o izvanrednoj re­viziji u Pisarovinskim lugovima, za koje je izvanredna revizija predlagana zbog istih razloga: rata, sušenja i nedostatka pod­miatka — jer su dozvoljena od­stupanja od osnove gospodare­nja do 10 posto, a očito se ovdje ne radi o takvom postotku. Šum­sko — uzgojni radovi predviđeni osnovom su izvršeni i nema re­alnih razloga za izvanrednu re­viziju. Cilj taksatora je da uradi takvu osnovu da nema razloga za izvanrednu reviziju, a proble-

^^M

Obilazak Pisarovinskih lugova pokazao je da se je nastojalo uraditi mnogo toga, ali ipak nema dovoljno podmiatka. A sušenje je prilično uznapredovalo...

me poput sušenja treba rješavati na drugi način...

Sličnog je mišljenja bio i drugi član Komisije imenovane od Mi­nistarstva za poljoprivredu i šu­marstvo Republike Inž. Ante Tustonjić, dok je trećeg člana Komisije Inž. Matu Čička zani­malo da li su radovi u šumi ra­đeni u skladu s Zakonom i Pra­vilnikom.

Ovako su otprilike tekli razgo­vori o revizijama osnova gospo­darenja Rečičkim, Pisarovin­skim i Jastrebarskim lugovima. Riječ je o nizinskim šumama Po-kupskog bazena, šumama koje već niz godina predstavljaju po­seban izazov za djelatnike Upra­ve šuma Karlovac. Zašto?

PROBLEMI U POKUPSKOM BAZENU

— u šumama Pokupskog ba­zena — rekao je mr. Ivan Mrz//aJf (donedavno upravitelj) u UŠ Karlovac, sada pomoćnik di­rektora »Hrvatskih šuma«) prili­kom stručnih rasprava o ovim šumama — sječemo godišnje oko 60.000 m' »sušaca«, a do prije nekoliko godina smo imali oko 68.000 m' redovnog etata. Poseb­no zabrinjava činjenica da je vri­jeme sušenja stabala sve kraće. Pojava sušenja ovdje datira iz ranijih vremena, a prva veća su­šenja su uočena još 50-tih i 60-tih godina. Tada su počeli radovi na promjeni vodnog režima...

Kasnije su ovdje izgrađeni ve­liki objekti, kao što je auto-put Zagreb—Karlovac, kanal Ku­pa—Kupa, spojni kanali, šumske ceste... Šuma je ispresijecana mnogim kanalima i cestama, a vodni režim (tako važan za naj­

češću vrstu u Pokupskom baze­nu — hrast) je toliko izmijenjen da na nekim mjestima vode ime vrlo malo, dok je na drugima ima mnogo. Promijenjen je i re­žim podzemnih voda. Uz to — prošlih godina učestale su suše, a podmiatka je sve manje. Neki odjeli su vrlo uspješno pomlađe­ni, pa čak i ograđeni, ali srneća divljač (koja ovdje nema prirod­nog neprijatelja) uništava mlade hrastove i u ogradama... Tu su i glođavci, pepelnica i druge bo­lesti... Prilikom ispitivanja primi­jećeno je onečišćivanje tla, vode i zraka bakrom, olovom i cin­kom...

— Pokupski bazen je tipična šuma hrasta lužnjaka, koja izra­žava sve probleme ove vrste u Hrvatskoj — komentirao je prili­kom stručne rasprave i dekan Šumarskog fakulteta dr. Slavko Matić, predlažući vraćanje po­plava u ove šume.

To su neki od razloga kojim su se rukovodili stručnjaci Uprave šuma Karlovac predlažući revi­ziju gospodarskih osnova u Po­kupskom bazenu. Treba reći i da u ovom bazenu nije posječeno više drvne mase od propisane osnovom, odnosno da je sječa sušca utjecala na druge planira­ne radove, jer su odgađane sječe u odjelima koji nisu zahvaćeni sušenjem. Inž. Josip Jovica, up­ravitelj Šumarije Karlovac je, govoreći o problemima u Rečič­kim lugovima, rekao:

— Gospodarska jedinica je već dvije godine »u ratu«. U njoj su smješteni vojnici, po njoj padaju granate, djelatnici su otišli u voj­sku... Osim toga, neki odjeli nisu mogli biti sječeni zbog nedostat­ka podmiatka, a u nekim dijelo­vima nismo posjekli planirane

količine johe, jer nije bilo riješe­no pitanje njihova plasmana...

SUŠENJE I OSNOVE GOSPODARENJA

Jedna od dilema na koju je na­išao i mr. Gašpar Fabijanić, ru­kovoditelj službe uređivanja u •Hrvatskim šumama« je: kako osnovom gospodarenja predvid­jeti sve procese u šumi i potrebe za zahvatima za 10 godina unap­rijed u vrijeme kad se događaju procesi poput sušenja? Trebalo bi svakih pet godina uraditi ne­ku maiu reviziju, misli mr. Fabi­janić. Inž. Čičak je mišljenja da osnovama ne bi trebalo propisi­vati godinu dovršnog sijeka, već samo propisati sječu zrele šu­me...

Komisija je priznala dio razlo­ga: rat i nemogućnost da se iz­vrše svi planirani radovi, te dje­lomično (iako ne i načelno) i ne­dovoljno pomlađivanje, pa su neki radovi prebačeni u nared­no razdoblje. Sušenje je tretira­no kao slučajni užitak, koji »ne može u propis« i generalne smjernice gospodarenja ostaju do daljnjega kakve su i bile.

Mnogo veći problem će biti sa­činiti nove gospodarske osnove šuma koje su procesi sušenja i nedovoljnog pomlađivanjja već dobrano načeli, jer dosadašnje uskoro ističu. Koje smjernice gospodarenja propisati za ove šume za narednih deset godina? Kako koristiti i sačuvati šumu u Pokupskom bazenu?

Na ova će pitanja, nadaju se uredivači, odgovoriti Studija o Pokupskom bazenu, bojeći se odgovora koji bi za dio šuma mogao glasiti: posjeći i obnoviti!

Vesna Hrkalović

TAKSACIJA I IZVANREDNE REVIZIJE

— Sušenje šuma je čudna stvar — komentirao je iz­vanredne revizije mr. Gašpar Fabijanić, rukovoditelj Službe za uređivanje u ]P — događa se nekoliko godi­na, a onda prestane. Situacija je već duže vrijeme kritič­na u Gorskom Kotaru, a sada je sušenje intenzivirano u nizinskim šumama. Neki podaci ukazuju na tendenciju smirivanja... Uredivači osnove gospodarenja rade na uobičajeni način, ali vode računa i o ovom procesu. Ukoliko na nekim površinama naidemo na proces suše­nja nastojimo propisati i intervencije. To je više problem gospodarenja šumom, nego uređivanja šuma, jer je naj­lakše gospodariti šumom u slučajevima kad se može slijediti osnova gospodarenja, to je »elegantan« posao, a kad se pojavljuju šušci sve se poremeti. Tada se ne siječe redom, već mjestimično, na većim udaljenostima,

što otežava posao i značajno ga poskupljuje... Sušenje se odražava dosta na naš posao i ponekad nije lako na­ći prave odgovore... Ipak, s obzirom na sve stresove koji se događaju u posljednje vrijeme, uključujući i pro­ces sušenja i rat, mislim da sa stanjem u našim šumama ipak možemo biti zadovoljni...

Izvanredne revizije se u suštini protive svemu onom što mi kao uredivači radimo. S obzirom na sušenje i druge probleme mislim da bi bilo dobro da se u petoj godini važenja osnova gospodarenja provodi obvezna analiza stanja u gospodarskoj jedinici i revizije bi u tom slučaju postale nepotrebne. Nadam se da će te stvari biti razriješene novim Pravilnikom, na kome se sada radi — dodaje Gašpar Fabijanić.

3. ožujka 1993.

UZ 1. OZUDAK - DAN CIVILNE ZAŠTITE

POTVRDA U DOMOVINSKOM RATU Z

bog agresije na Repu­bliku Hrvatsku, u do-movinsko-obrambe-nom ratu, osim hrvat­

skih vo]'aka na ratištima i prvim borbenim linijama ili na osiguravanju i obrani na­selja, gradova i objekata od strateškog značaja, aktivno su sudjelovali i nažalost i još uvijek sudjeluju te daju svoj puni doprinos razne civilne.

Sadašnje stanje i svakodnevne ratne prijetnje i provokacije srbočetničkih hordi, nalažu da se u sklopu civilne zaštite i dalje poduzimaju potrebite aktivnosti

nja, voluntarizma, omalova­žavanja, a i svjesnog spreča­vanja napora da se stanje mijenja.

SKLANJANJE PUČANSTVA S obzirom na učestale provokacije neprijateljskih zrakoplova i

realne opasnosti od zračnih, topničkih, minobacačkih, raket­nih i drugih napada, težište aktivnosti stožera, postrojbi i povjere­nika civilne zaštite te voditelja skloništa - na čitavom području Republike, a poglavito na ratom zahvaćenim područjima - bilo je u provedbi sklanjanja pučanstva. Zahvaljujući pravodobnoj pri­premi skloništa i drugih prostora pogodnih za sklanjanje, te uspo­stavljenoj organizaciji sklanjanja, uz potpun angažman, samodi­sciplinu i skrb za vlastitu sigurnost i zaštitu samih građana, mjera sklanjanja provodila se organizirano i vrlo uspješno na cijelom području Republike Hn/atske. Ova mjera zaštite posebice je bila izraženija u gradovima i naseljima koji su tjednima i mjesecima bili izvrgnuti žestokim napadima i razaranjima svega što se moglo ra­zoriti i gdje su skloništa, podrumi i drugi prostori korišteni za skla­njanje, danima i noćima zamjenjivali dom. To je zahtjevalo dodat­nu brigu i odgovornost civilne zaštite za opskrbu ljudi u skloništi­ma hranom, vodom, strujom, svjetlom, lijekovima i drugim najosnovnijim potrepštinama za preživljavanje, sve pod djelova­njem neprijateljskih napada.

nenaoružane i humani tarne službe, djelatnosti, organiza­cije ili postrojbe, medu koje se ubraja 1 ima vrlo istaknu­to mjesto i civilna zaštita.

Marginalizacijom mjesta i uloge CZ u prošlom režimu, prema civilnoj zaštiti odnosi­lo se s dosta nerazumijeva-

Nakon uspostavljenih de­mokratskih promjena u Re­publici Hrvatskoj, stvoreno je vrlo povoljno i poticajno političko i društveno okruže­nje, te razumijevanje potreba da se u sklopu ukupnih promjena, bitno mijenja i unapređuje stanje u civilnoj zaštiti.

PODJELA POMOĆI ZA SANACIJU

RATNIH ŠTETA Od ukupno 288 pristiglih zahtjeva pozitivno je

riješeno 255 Komisija za pripremu i obradu

zahtjeva za dodjelu pomoći radi sanacije oštećenih stambenih ob­jekata rješavala je prispjele za­htjeve 3, 17 i 24. srpnja 1992. go­dine i obradila do tada prispjele zahtjeve. Zahtjevi Uprave šuma Zagreb su došli poslije navede­nog datuma i tada nisu mogli biti obrađivani.

Na osnovu Pravilnika o raspod­jeli, 288 pristiglih zahtjeva raz­vrstano je u tri grupe i to: II. grupa 103 II. grupa 80 III. grupa 72 odbijeno 33 Ukupno: 288

Odbijeni su nepotpuni zahtjevi i oni sa iznosom manjim od 400 DEM (1 DEM = 160 HRD).

Pomoć je dijeljena u slijedećim Iznosima:

Prikupljena a neraspoređena sredstva na dan 22. veljače 1993. godine iznose 22.172.874 HRD.

Do sada je pristiglo ukupno 576 zahtjeva, riješeno 255 Ili 44%. Sve podatke o prikupljenim I obrađe­nim zahtjevima, podijeljenim sred­stvima i stanju Istih, Imaju komisije na upravama šuma, kao I komisija i stručne službe u Direkciji »Hrvat­skih šuma«. Oni su dostupni svima pa nije potrebno do podataka do­laziti nekim drugim kanalima (m), da bi se zlonamjerno prikazivao rad komisije i način raspodjele.

Svi članovi komisije su djelatnici sa ratom zahvaćenih područja, i sami su stradali, rade u građevi­narstvu, te su im poznati problemi vezani za ovo područje.

Naš list je tu da ukaže na pro­puste u radu, ali I da prati i pozitlv-

103 X 400 DEM == 41.000 DEM x 160 = 6.592.000 HRD 80 X 1.600 DEM = 128.000 DEM x 160 = 20.480.000 HRD 72 X 2.500 DEM = 180.000 DEM x 160 = 28.800.000 HRD

349.200 DEM 55.872.000 HRD 255

Riješeno je 7 prigovora na odlu­ke komisije I dodijeljeno još 1.900.000 HRD, što ukupno iznosi 57.772.000 HRD.

Komisija je obrađivala zahtjeve I 18. rujna 1992. godine, razvrstala Ih po grupama oštećenja, ali nije bilo sredstava pa nisu ni dijeljena.

Do 5. veljače 1993. godine pri­stiglo je 288 novih zahtjeva koji su obrađeni i razvrstani po grupama i to: I. grupa 151 II. grupa 83 III. grupa 44 odbijeno 10

Ukupno 288

no piše o velikim naporima koje ulaže poduzeće kroz sve vidove pomoći od ogrijeva, građe, jed­nokratne pomoći, stipendija, smještaja, do ove solidarne po­moći svih nas, da bi ublažili neda­će našim djelatnicima — žrtvama rata.

Pošto zakonske odredbe ne dozvoljavaju niti jedan drugi oblik novčane pomoći, nužno je I dalje nastaviti sa izdvajanjem dosadaš­njih jedan III više postotaka od ne-tto primanja, kako bi se naša već poslovična solidarnost ponovo pokazala na djelu.

Slavko Šunjić,

Zbog općeg polltičko-si-gurnosnog stanja u Republi­ci Hrvatskoj izazvanog naj-različitijim velikosrpskim pritiscima i podmetanjima, četničko-terorističkim aktiv­nostima već u ljeto 90. i dru­gim ugrožavanjima neovi­snosti i jedinstvenosti njezi­nog državnog teritorija, te daljnji tijek događaja koji je uzrokovao otvorenu agresiju i osvajački rat na području Republike Hrvatske, civilna zaštita je u suradnji s drugim upravnim resorima i vatro­gasnim savezima, na svim razinama pokrenula široku preventivnu aktivnost.

U tom kontekstu, od počet­ka godine 1991, obavljene su svekolike i opsežne pripre­me za zaštitu od šumskih i drugih požara na otvorenom prostoru, posebice za zaštitu od požara žitnih polja i šuma na Jadranu. U vrijeme agre­sije na Republiku Sloveniju, krajem lipnja godine 1991, procjenjujući da se ra tna opasnost može vrlo lako pro­širiti i na područje Republike Hrvatske, na prijedlog Stože­ra civilne zaštite Republike, ministar obrane je naredio da se civilna zaštita u Repu­blici Hrvatskoj stavi u stanje pune pripravnosti, te hitno pripreme skloništa i druge prostorije pogodne za skla­njanje ljudi u slučaju zračnih i drugih napada.

Zahvaljujući pravodobnim i realnim procjenama i cjelo­vitim pr ipremama za djelo­vanje u slučaju rata, domo­

ljublju i golemom entuzija­zmu, te vrlo požrtvovnom i hrabrom djelovanju i uvjeti-

njenima ali dosadašnje spo­znaje ukazuju da bi taj odnos (kad se uzmu u obzir obje za­raćene strane) mogao biti 50:50 posto. U ratu u Bosni i Hercegovini stradat će mno­go više civila. Iako za manji udio civila medu poginulima (u odnosu prema ostalim suvremenim ratovima) u ra­tu u Hi-vatskoj ima više raz­loga, jedan od najznačajnijih je odgovarajuća organizacija i djelovanje civilne zaštite.

Obrambeno-oslobodilački rat Hrvatske pokazao je, po­put drugih suvremenih rato­va, nezamjenjivu ulogu civil­ne zaštite u zaštiti i spašava­nju ljudi i materijalnih doba­ra od ratnih razaranja. Da nije bilo dobro organizirane civilne zaštite u gradovima poput Vukovara, Vinkovaca, Osijeka, Karlovca, Gospića, Slavonskog Broda, Dubrov­nika i drugih, bilo bi, obzi­rom na broj i težinu napada, desetorostruko više žrtava civilnog stanovništva.

Kao što vidimo zaštitno obrambeno djelovanje posta­je sve značajnije područje ljudskog bavljenja. No nisu samo ratovi razlozi tome, ne­go i zato što su posljedice prirodnih katastrofa (zbog sve većih naselja i koncen­tracije stanovništva u njima) mnogostruko tragičnije i te­ške tehničko-tehnološke ka­tastrofe, sa sličnim posljedi­cama, sve učestalije i vjero­jatnije. Ovome svakako treba dodati i a larmantnu ugrože­nost ekosustava.

POJAM CIVILNE ZAŠTITE P od pojmom civilna zaštita, u smislu članka 61. dopunskog

protokola (I) uz ženevske konvencije o zaštiti žrtava među­narodnih oružanih sukoba, razumijeva se obnašanje niza »hu­manitarnih aktivnosti da bi se civilno pučanstvo zaštitilo od opa­snosti od neprijateljstava ili nesreća ili da mu se pomogne da savlada njihovo neposredno djelovanje, te da se osiguraju uvje­ti potrebni za njegov opstanak«.

ma agresije, civilna zaštita je, bez sumnje, dala veliki do­prinos da ukupna stradanja civilnog pučanstva i ukupna materijalna šteta budu što manji.

O odnosu poginulih vojni­ka i civila u ratu u Hrvatskoj

ODNOS ŽRTAVA R atna razaranja u suvremenim

ratovima postaju sve teža, a ljudske žrtve sve veće. Kao što je poznato, odnos broja poginulih vojnika i civila u ratovima 20. sto­ljeća mijenjao se na štetu civila.

To zorno pokazuju podaci. Od 100 poginulih u I. svjetskom ratu bilo je 95 vojnika, a samo 5 civila. U II. svjetskom ratu je taj odnos bio 50:50, a u Vijetnamskom 5 vojnika prema 95 civila. U ratovi­ma nakon vijetnamskog odnos je bio sličan.

još se ne mogu donositi ko­načni sudovi, jer se ne znaju svi podaci o poginulima i ra-

Hrvatska je - ugrožena velikosrpskom agresijom i izvrgnuta gotovo besprimjer­nom razaranju naselja, vjer­skih, kulturnih i gospodar­skih objekata, ubojstvima i ranjavanjima desetaka tisu­ća ljudi i masovnim progon­stvima - morala svoju civil­nu zaštitu usmjeriti na zašti­tu i spašavanje od ratnih strahota.

Rat će jednom završiti a s njim će prestati i strahote koje on sobom nosi. Hrvat­ska će tada moći civilnu za­štitu usmjeriti prvenstveno na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od mir­nodopskih ugrožavanja, u prvom redu od opasnosti i posljedica elementarnih ne­pogoda, požara, tehnoloških, ekoloških i drugih nesreća, te ratnih djelovanja, prema uzoru na zemlje zapadne Eu­rope i druge suvremene zemlje svijeta.

Marijan DOMOVIĆ

ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA

H rvatska je u domovinskom ratu protiv veliko­srpskog agresora do 15. 4. 1992, p r e m ^ , ] ^ , ,

žbenoj evidenciji, imala 3 619 poginulih i 22'31& ranjenih ljudi, a nekoliko tisuća ih je po srpskim zatvorima. Bilo je jedno vrijeme preko 750 000 prognanika i izbjeglica. Oko 220 000 stanova je porušeno Ili toliko oštećeno da nije za stanova-

;ifSlfc<atama i aviobombama. Oštećeno je ili razore-'.jii'doko 500 spomenika kulture. Posebice su raza-'raot vjerski, zdravstveni i školski objekti. Porušeni Sli ' mnogi mostovi, ceste i zračne luke. Oko 10 000 traktora je agresor uništio ili opljačkao (ukrao). Ukupna materijalna šteta prelazi 20 mili­jardi američkih dolara.

3. ožujka 1993.

KULTURA RAZONODA m ZABAVA • ZANIMLJIVOSTI • KULTURA RAZONODA

Priča iz ciklusa »Bilogora moga djetinjstva« NEDJELJNI IZLET

Igrali smo se sretni, bezbrižni. Čitav čopor djece. Nije bilo bre­žuljka na kojem se nisu nazirali tragovi naše igre. Obično smo iza sebe ostavljali male nahere­ne kolibe od nekoliko prutova zabijenih u zemlju i malo uvelog granja. To je bio naš dom. Tu se mogla naći peć, zapravo neka stara kan ta ili lonac, stol od ne­ke davno bačene drvene kutije i još mnogo sitnica koje mogu sa­mo djeca sakupiti i tako korisno upotrijebiti. Imali smo mi ćak i trgovinu u kojoj si mogao kupiti i ono čega nije bilo u pravoj tr­govini. Samo se nemojte začuditi što smo recimo u toj trgovini tražili pištolj, a dobili običnu ra-šljavu grančicu. Ona je bila za nas pravi pištolj kojim si mogao u lov čak i na zeca. Samo takav pištolj se plaćao pravim zlatom - u obliku običnog bijelog ka­menčića.

Čudesan i lijep je dječji svijet. Dječja je mašta beskrajna. Toli­ko nemogućeg, a zaista proživ­ljenog kriju male dječje očice. Kad čovjek odraste više nema smisla ni mašte za otkrivanje to­liko lijepih i sretnih trenutaka kao dijete. Čovjeka prisili prak­tičnost da u sebi zatomi sve ono nevino i iskreno i da postane sit­ni kotačić u stroju života. Kad to čovjek spozna, mora žaliti za ne­povratnim djetinjstvom, za sre­ćom malog neznalice čiji se život sastojao samo od mašte i igre po obližnjim livadama i šumarci-ma.

Svaki čovjek ima u svom sje­ćanju bezbroj doživljaja iz dje­tinjstva, duboko urezanih u pamćenje, a tako dragih da bi ih htio još stotinu puta doživjeti.

Naročito su mi u sjećanju ostali naši nedjeljni izleti. Nedje­

lja je dan kada se ništa ne radi, tata se čisto obrije, mama obuče novu haljinu, a za objed se jede pečena raca. To je najljepši dan. Djeca se još ujutro sakupe, obič­no kod kuće gdje ima najviše djece, i, nakon kraćeg pogleda-vanja i nekoliko riječi, odlaze u svoj svijet, dalje od odraslih koji ih nikada ne razumiju.

Nije bilo potrebno mnogo vre­mena da se smisli plan za taj dan. Dovoljno je da nekome pad­ne na pamet neka riječ, recimo o svračjim gnijezdima, i već se ci­jela gomila jednoglasno slaže da se pode u visoku šumu i skidaju gnijezda.

Jednom smo otkrili veliko gni­jezdo na stogodišnjoj bukvi. Gni­jezdo je bilo medu granama u samoj krošnji visokog drveta i nije se moglo do njega jer je sta­blo bilo glatko i bez grana.

Koliko smo načina otkrivali da dođemo do gnijezda!

Verali bi se po obližnjem gra-briću kako bi se iz njegove kro­šnje prebacili na prave grane bukve. Nemoguće. Bio je prema­len. Netko bi otrčao po dugačko uže kojim se veže sijeno na koli­ma. Uzalud. Nismo ga mogli ta­ko visoko baciti. Pokušavali smo se popeti po samoj bukvi iako smo je mogli rukama tek do po­la obujmiti. Smiješno je bilo gle­dati kako se mi kepeci neumor­no borimo s tako velikim sta­blom.

Nismo odustajali. U početku bi poneki kamen iz

praćke poletio prema gnijezdu, a uskoro je letjela čitava kiša kamenja. Teško je bilo pogoditi onaj mali dio gnijezda od gusto isprepletenih grančica što vire između debelih grana bukve.

Kamenje se odbijalo i opet pada­lo po nama.

Nismo se predavali. Počele su letjeti i strelice od

trske koju smo sjekli čak u su­sjednom selu u nekoj močvari.. .

Najednom je iz gnijezda izle­tjela ogromna ptičurina. Veli­kim crnim krilima sporo je i te­ško mahala. Nakon skoka iz gni­jezda malo se spustila i nama je zastao dah. Trenutak smo bez ri­ječi zijevali u to čudovište, a on­da se prolomio iz dječjih grla usklik pobjede.

Velika crna ptica uskoro se izgubila u visokim gustim kro­šnjama, a naše oči su i dalje ostale prikovane uz ono malo grančica gnijezda.

Još jača kiša kamenja i streli­ca poletjela je uvis...

Tada se dogodilo čudo. Od gnijezda se otrglo malo cr­

no klupko i poletjelo prema obli­žnjem drvetu. U malim dječjim glavama, zanesenim borbom, ro­dio se zaključak da je majka vrana pobjegla iz gnijezda jer ga je netko pogodio, a mlado pre­plašeno pošlo za njom.

Vidjelo se da je to prvi let mla-dunčeta i znali smo da neće da­leko letjeti.

Snop strelica, kamenja i suhog granja letio je prema mladunče-tu koje se nesigurno držalo za granu. Pri svakom novom skoku ptiće se spuštalo sve niže.

Likovali smo od sreće jer smo vidjeli svoju nadmoć.

Nakon nekoliko trenutaka u našim se rukama našao gavran-ćić. Srce mu je uzbuđeno i sna­žno tuklo, a na još mekanom kljunu imao je čudne izrasline oko otvora za disanje. Perje mu nije bilo glatko i lijepo. Na krili­ma i repicu je imao nešto jače

perje, a ono ostalo su bile samo crne pahuljice.

Na našim licima sjalo je zado­voljstvo pobjede.

Gavrančić nam se nije sviđao. Onako preplašen i crn izgledao je previše jadno. Sjetili smo se njegove majke. Sigurno nas pro­matra i drhteći moli da joj vrati­mo njezino mlado.

Uskoro se zanos pobjede u na­ma stišao.

Počeli smo žaliti to jadno, bes­pomoćno ptiće. Postavili smo ga na najvišu granu do koje smo mogli i neprestano se okrećući pošli kući.

Nikada nismo saznali da li ga je majka uspjela spasiti. Kad smo došli drugi dan na to mje­sto, nismo ga mogli naći.

Možda ono danas nad šumom kruže njegovi potomci.

Stjepan Juren

Zabilježeno fotoobjektivom

SMRT KOJA ZiVOT ZNAČI

Mrtvo ležeće deblo smreke životni je prostor za mnoge životi­nje. Proces trulenja potrajat će duga desetljeća da bi na kraju stopljeno s tlom postalo podloga za novi bujniji život. Mrtva stara smreka postat će tako više živa nego što je bila sama za život.

Snimio: A. Frković

CRTA I PIŠE: KRUNOSLAV SILI

Predsjednik Sabora Stipe Mesić u društvu s kraljevskom obitelji, vokalnim solistima RKUD »Šumari« iz Vinkovaca, Ankicom i Blažem Kralj

Nikada nemojte žaliti za nećim, gospodine akademik. Sada smo se barem riješili

korova i štetočina iz Arboretuma Lisičine...!!

ZABILJEŽENO FOTOOBJEKTIVOM M. Domović i A. Lončarić

Ovakve stvari gospodine Ivice na javnoj sceni nisu dozvoljene. Što je previše, previše je pa makar to bilo i od zemljaka..

Ma gospodine Josipe, niste li valjda danas došli ovdje da privedete nekoga od nas... 7 Ha, Ha, Ha,...

Nikada se to ne zna!

Gospodine Zdravkb, zapamtite već jednom, — u društvu je nepristojno šaputati...!

E moj Bozo, da si i ti ostao onomad u Vrbanji, i ti bi sad ovako mlad izgleda!