HRVATSKI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

Izvor : Narodne novine 30/08 Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja Narodne novine 4/09 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja

Stranica 10 14 23 28 30 35 41 44 49 54 59 63 67 70 74 79 83 85 ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ ........ HSFI 1 Financijski izvjetaji HSFI 2 Konsolidirani financijski izvjetaji HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena, pogreke HSFI 4 Dogaaji nakon datuma bilance HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina HSFI 7 Ulaganja u nekretnine HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja HSFI 9 Financijska imovina HSFI 10 Zalihe HSFI 11 Potraivanja HSFI 12 Kapital HSFI 13 Obveze HSFI 14 Vremenska razgranienja HSFI 15 Prihodi HSFI 16 Rashodi HSFI 17 Poljoprivreda Pojmovnik

2

Odluku o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja donio je Odbor za standarde financijskog izvjetavanja na temelju lanka 14. stavka 1. Zakona o raunovodstvu (Narodne novine, broj 109/07) i lanka 16. Pravilnika o nainu rada Odbora za standarde financijskog izvjetavanja na sjednici odranoj 28. veljae 2008. godine

OKVIR ZA PRIMJENU HRVATSKIH STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 1.1. Pristup Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja nastali su sukladno Zakonu o raunovodstvu, a donosi ih Odbor za standarde financijskog izvjetavanja. Oni se temelje na domaoj raunovodstvenoj teoriji i praksi, odrednicama Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja kao i na IV. i VII. Direktivi Europske unije. Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja regulira se tematika u vezi s financijskim izvjetajima, u prvom redu, namijenjenih vanjskim korisnicima. Oni sadre zahtjeve priznavanja, mjerenja, procjenjivanja, prezentiranja i objavljivanja transakcija i dogaaja vanih za financijske izvjetaje ope namjene. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja su namijenjeni za primjenu u financijskim izvjetajima ope namjene poduzetnika koji ostvaruju dobit ili gubitak. Pojam financijski izvjetaj obuhvaa cjelovit skup financijskih izvjetaja sastavljenih za razdoblje tijekom godine ili za poslovnu godinu. Oni reguliraju sastavljanje, prezentiranje i objavljivanje financijskih izvjetaja za poduzetnike koji nisu obveznici primjene Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, a u skladu sa Zakonom o raunovodstvu. Posebno su prilagoene potrebama srednjih i malih poduzetnika koji su prevladajui u hrvatskom gospodarstvu. S tim u svezi Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja su jednostavni, malog su opsega te teoretski i struno zadovoljavaju kriterije suvremenog financijskog raunovodstva. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja zadovoljavaju uvjete koje Europska unija postavlja glede sastavljanja, prezentiranja i objavljivanja financijskih izvjetaja. Kriteriji mjerenja i priznavanja u suglasju su s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja, kao i sa IV. i VII. Direktivom EU. Poduzetnici iji su financijski izvjetaji u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja trebaju objaviti u biljekama izjavu o njihovoj primjeni i sukladnosti. Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja karakterizira dinaminost, odnosno prilagoavanje zahtjevima struke, izmijenjenim, dopunjenim i prilagoenim Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja i IV. i VII. Direktivi EU. 1.2. Definicija, sadraj, obiljeje, cilj i svrha Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja su raunovodstvena naela i pravila koja primjenjuje raunovodstvena struka, a koristi se kod sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja. U Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja naznaene su temeljne koncepcije na kojima poiva sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja. Svrha ovih standarda je: propisati osnovu za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvjetaja; pomo revizorima u formiranju miljenja jesu li financijski izvjetaji u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja; pomo korisnicima financijskih izvjetaja pri tumaenju podataka i informacija koje su sadrane u financijskim izvjetajima. Cilj Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja je da financijski izvjetaji temeljeni na ovim standardima prue informacije o financijskom poloaju, financijskoj uspjenosti i novanim tokovima poduzetnika koje koriste, u prvom redu, vanjski korisnici u donoenju ekonomskih odluka. Financijski izvjetaji koji se temelje na Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja pruaju informaciju o imovini obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima, dobiti i gubitku, promjenama u kapitalu i novanom toku. 3

Ciljevi Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja jesu razvijati u javnom interesu raunovodstvene standarde koji zahtijevaju kvalitetne, transparentne i usporedne informacije u financijskim izvjetajima. 1.3. Temeljne pretpostavke i naela Temeljne pretpostavke i naela su opa pravila i postupci koje je prihvatila raunovodstvena struka a koriste se kod sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja. Temeljna pretpostavka su neogranienost vremena poslovanja i nastanak dogaaja. 1.3.1. Neogranienost vremena poslovanja Financijski izvjetaji koji se sastavljaju, prezentiraju i objavljuju u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja temelje se na pretpostavci da poduzetnik vremenski neogranieno posluje i da e poslovati u doglednoj budunosti. S tim u svezi smatra se da poduzetnik nema namjeru niti potrebu likvidirati ili znaajno smanjiti opseg svoga poslovanja. 1.3.2. Nastanak dogaaja Financijski izvjetaji trebaju se sastavljati na osnovi temeljne raunovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogaaja. Na temelju ove pretpostavke sastavljaju se financijski izvjetaji osim izvjetaja o novanom toku. Temeljna pretpostavka nastanka dogaaja zahtijeva da se uinci transakcija i ostalih dogaaja priznaju kada nastanu, a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent. Evidentiraju se u raunovodstvenim evidencijama i ukljuuju u financijske izvjetaje razdoblja na koje se odnosi. Financijski izvjetaj sastavljeni na osnovi temeljne pretpostavke nastanka dogaaja osiguravaju informacije o prolim transakcijama i ostalim dogaajima koji se koriste pri donoenju ekonomskih odluka. Imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi, dobit i gubitak, priznaju se u financijskim izvjetajima po naelu nastanka dogaaja a u skladu s kriterijima priznavanja. 1.4. Kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja Kod sastavljanja financijskih izvjetaja u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja osim temeljnih pretpostavki i naela poduzetnik uvaava i kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja. etiri su kvalitativna obiljeja i to: razumljivost, vanost, pouzdanost i usporedivost. 1.4.1. Razumljivost Informacije koje su sadrane i pruene u financijskim izvjetajima trebaju biti razumljive korisnicima. U tu svrhu pretpostavlja se da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu, te da imaju volju prouavati informacije iz financijskih izvjetaja dovoljnom panjom. 1.4.2. Vanost Da bi bile korisne informacije iz financijskih izvjetaja moraju biti vane i zadovoljavati potrebe korisnika pri donoenju ekonomskih odluka. Informacija je vana kada utjee na ekonomske odluke na nain da pomae korisniku, da procijeni prole, sadanje ili budue dogaaje. Na vanost informacije utjee i njen znaaj. Informacija iz financijskih izvjetaja je znaajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moe utjecati na ekonomske odluke korisnika donijetih na temelju financijskih izvjetaja.

4

1.4.3. Pouzdanost Informacija je pouzdana kad u njoj nema znaajne pogreke i pristranosti i u koju se korisnici mogu pouzdati, te da vjerno predoava ono to predstavlja. S tim u svezi informacija mora vjerno predoiti transakcije i druge dogaaje. Informacija mora vjerodostojno predoiti transakciji i druge dogaaje te s tim u svezi nuno je informacije obraunavati i prezentirati u skladu sa sutinom i ekonomskom stvarnou, a ne samo u zakonskom obliku. (Prevaga biti nad formom). Da bi informacije sadrane u financijskim izvjetajima bile pouzdane moraju biti i neutralne, bez pristranosti. 1.4.4. Usporedivost Korisnici informacija u financijskim izvjetajima moraju biti u stanju usporediti financijske izvjetaje poduzetnika za vie razdoblja, kao i s financijskim izvjetajima drugih poduzetnika. 1.4.5. Opreznost Kod sastavljanja financijskih izvjetaja valja potivati naelo opreznosti. Opreznost podrazumijeva ukljuivanje stupnja razboritosti u prosuivanju u uvjetima neizvjesnosti na nain da imovina i prihod nisu precijenjeni, a obveze i rashodi nisu podcijenjeni. Meutim, naelo opreznosti ne doputa stvaranje skrivenih rezervi, odnosno namjerno podcjenjivanje imovine ili prihoda ili namjerno precjenjivanje obveza ili rashoda. 1.4.6. Potpunost Da bi bile pouzdane informacije u financijskim izvjetajima moraju biti potpune u okviru granice znaajnosti i troka. 1.5. Ostala naela Osim temeljnih pretpostavki te potivanja kvalitativnih obiljeja financijskih izvjetavanja, poduzetnik treba sastaviti svoje financijske izvjetaje po naelima: dosljednog prezentiranja; znaajnosti i saimanja te prijeboja. 1. Naelo dosljednosti zahtijeva da prezentiranje i klasificiranje stavaka u financijskim izvjetajima treba biti isto tijekom vie obraunskih razdoblja osim ako Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja zahtijevaju promjene. 2. Naelo znaajnosti zahtijeva da svaku znaajnu skupinu slinih stavki treba odvojeno prezentirati u financijskim izvjetajima. Ako pojedina stavka nije znaajna niti vana ona se saima s drugim stavkama. 3. Imovinu, obveze, prihode i rashode ne treba prebijati, osim ako se prijeboj zahtijeva ili doputa Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 1.6. Definicija osnovnih raunovodstvenih kategorija Imovina je resurs kojeg kontrolira poduzetnik kao rezultat prolih dogaaja i od kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi kod poduzetnika. Budua ekonomska korist utjelovljena u imovini jest potencijal da se doprinese, izravno ili neizravno, priljevu novca i novanih ekvivalenata kod poduzetnika. Budue ekonomske koristi, utjelovljene u imovini mogu pritjecati poduzetniku na vie naine. Tako imovina moe biti: upotrijebljena pojedinano ili u kombinaciji s ostalom imovinom u proizvodnji dobara ili usluga koje 5

e poduzetnik prodati, razmijenjena za drugu imovinu, upotrebljava za podmirivanje obveza i podijeljena vlasnicima. Obveza je sadanja obveza poduzetnika, proizala iz prolih transakcija i prolih dogaaja za ije se podmirenje oekuje da e doi do odljeva resursa iz poduzetnika koji utjelovljuju ekonomske koristi. Obveza je dunost ili odgovornost da se postupi ili neto izvri na odreeni nain. Obveze mogu biti zakonski izvrive, a mogu proistei iz poslovne prakse. Podmirenje sadanje obveze moe se provesti na vie naina: novanom isplatom; prijenosom druge imovine; pruanjem usluga; zamjenom te obveze s drugom obvezom; konverzijom obveza u kapital i da se vjerovnik odrekne svojih prava ili ih izgubi. Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine poduzetnika i predstavlja ostatak imovine nakon podmirivanja obveza. Kapital se u pasivi bilance detaljnije ralanjuje i to na: upisani kapital, kapitalne rezerve, rezerve, revalorizacijske rezerve, zadrana dobit ili preneseni gubitak i dobit ili gubitak tekue godine. Prihod je poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja imovine ili smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje kapitala, osim onog u svezi s uplatom od strane sudionika u kapitalu. Priznavanje i mjerenje prihoda ovisi i o konceptu kapitala i ouvanju kapitala koje koristi poduzetnik kod sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja. Rashodi su smanjenje ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili smanjenja imovine ili stvaranja obveza to ima za posljedicu smanjenje kapitala, osim ovog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu. Priznavanje i mjerenje rashoda ovisi o konceptu kapitala i ouvanje kapitala koje koristi poduzetnik kod sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja. Dobit predstavlja poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja. Dobit se utvruje sueljavanjem prihoda i rashoda. Dobit se koristi i kao mjerilo uspjenosti ili kao temelj za druga mjerenja. Gubici predstavljaju smanjenje ekonomske koristi tijekom obraunatog razdoblja. Gubici se utvruju sueljavanjem prihoda i rashoda u sluaju da su rashodi vei od prihoda. 1.7. Mjerenje elemenata financijskih izvjetaja Mjerenje je proces utvrivanja novanih iznosa po kojima se priznaju elementi financijskih izvjetaja i iskazuju u bilanci i raunu dobiti i gubitka. 1.7.1. Mjerenje imovine Postoji vie razliitih metoda mjerenja imovine i obveza kao primjerice: troak nabave (povijesni troak), tekui troak, ostvariva (utriva) vrijednost, sadanja vrijednost i fer vrijednost. Imovina se moe mjeriti po povijesnom troku. U tom sluaju imovina se mjeri po plaenom iznosu novca ili novanih ekvivalenata ili po fer vrijednosti naknade dane za njihovu nabavu u vrijeme stjecanja. Imovina se moe mjeriti po tekuem troku. U tom sluaju imovina se mjeri po iznosu novca ili novanih ekvivalenata kojeg bi trebalo isplatiti ako bi se ista ili ekvivalentna imovina pribavljala u sadanjosti. Kada se imovina mjeri po ostvarivanju (utrivanju) vrijednosti tada se imovina mjeri po iznosu novca ili novanih ekvivalenata koji se sada moe dobiti prodajom imovine u toku poslovanja. Imovina se mjeri po sadanjoj vrijednosti i evidentira se po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih neto novanih priljeva za koje se oekuje da e se ostvariti u poslovanju. Imovina mjerena po fer vrijednosti je iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti izmeu informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. 6

1.7.2. Mjerenje obveza Obveza se mjeri po troku nabave (povijesni troak) po iznosu primitaka primljenog u razmjeni za obvezu, ili po iznosima novca i novanih ekvivalenata za koje se oekuje da e biti isplaene zbog podmirivanja obveza u tijeku poslovanja. Ako se obveza mjeri po tekuem troku tada se ona mjeri po nediskontiranom iznosu novca ili novanog ekvivalenta koji bi bio potreban za podmirivanje obveze. Obveze se mogu mjeriti i po sadanjoj vrijednosti. U tom sluaju obveze se mjere po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti budui neto novanih odljeva za koje se oekuje da e biti potrebno zbog podmirivanja obveza tijekom poslovanja. Obveza mjerna po fer vrijednosti je iznos za podmirenje obveze utvrene izmeu informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. 1.8. Priznavanje elemenata financijskog izvjetaja 1.8.1. Definicija priznavanja Priznavanje je proces uvrtavanja u bilancu i raun dobiti i gubitka stavke koja udovoljava definiciji elemenata financijskih izvjetaja i zadovoljavanju kriterije za njegovo priznavanje. Stavka koja udovoljava definiciji elemenata financijskih izvjetaja treba se priznati ako: je vjerojatno da e budue ekonomske koristi povezane s tom stavkom pritjecati kod poduzetnika ili se odlijevati iz njega, i stavka ima troak ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. 1.8.2. Priznavanje pojedinih stavaka financijskog izvjetaja Imovina se priznaje u bilanci kada je vjerojatno da e budue ekonomske koristi tei kod poduzetnika i kada imovina ima troak ili vrijednost koja se pouzdano moe izmjeriti. Obveza se priznaje u bilanci kada je vjerojatno da e zbog podmirivanja sadanje obveze nastati odljev resursa i kada se iznos kojem e se ona podmiriti moe pouzdano izmjeriti. Kapital se priznaje u neposrednoj povezanosti s priznavanjem imovine i obveza. Prihod se priznaje u raunu dobiti i gubitka kada je poveanje buduih ekonomskih koristi povezano s poveanjem imovine ili smanjenjem sadanjih obveza koje se moe pouzdano izmjeriti. Rashod se priznaje u raunu dobiti i gubitka kada smanjenje buduih ekonomskih koristi proizlazi iz smanjenja imovine ili poveanja sadanjih obveza i koje se mogu pouzdano izmjeriti. 1.9. Brojevi i naziv Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja HSFI 1 Financijski izvjetaji HSFI 2 Konsolidirani financijski izvjetaji HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena, pogreke HSFI 4 Dogaaji nakon datuma bilance HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina HSFI 7 Ulaganja u nekretnine HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja HSFI 9 Financijska imovina HSFI 10 Zalihe HSFI 11 Potraivanja HSFI 12 Kapital HSFI 13 Obveze HSFI 14 Vremenska razgranienja HSFI 15 Prihodi 7

HSFI 16 Rashodi HSFI 17 Poljoprivreda. 1. 10. Prva primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja 1. Poduzetnik treba primijeniti Hrvatske raunovodstvene standarde i u prvim financijskim izvjetajima sastavljenim sukladno Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 2. Prvi financijski izvjetaji poduzetnika pripremljeni po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja su izvjetaji u kojima poduzetnik usvaja Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja te obvezno navodi da su financijski izvjetaji sukladni Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 3. Poduzetnik sastavlja poetnu bilancu na datum prijelaza na primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja. 4. Poetna bilanca poduzetnika mora biti u skladu sa svakim Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 5. U poetnu bilancu poduzetnik treba ukljuiti svu imovinu i obveze ije priznavanje se provodi po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja, osim: odreene financijske imovine ili financijskih obveza koje su se prestale priznavati prije datuma prijelaza na Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja, goodwilla i ostale nabavljene imovine te preuzete obveze u proloj poslovnoj kombinaciji koje nisu bile priznate u stjecateljevoj konsolidiranoj bilanci po prethodnim raunovodstvenim naelima i takoer ne bi bile priznate po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja u bilanci steenika. 6. U poetnoj bilanci poduzetnika imovinu i obveze treba mjeriti u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 7. Glede navedenih naela primjene Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja u poetnoj bilanci postoje izuzeci koje poduzetnik moe uzeti u obzir. Navedeni izuzeci jesu: poslovne kombinacije; fer vrijednost ili revalorizacija; primanja zaposlenih; kumulativne razlike preraunavanja; sloeni financijski instrumenti; imovina i obveze podrunice, pridruenih drutava i zajednikih pothvata; predodreivanje prethodno priznatih financijskih instrumenata; transakcije plaanja temeljene na dionici, te ugovor o osiguranju. 8. Primjena raunovodstvenih politika treba biti sukladna sa svim Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja u poetnoj bilanci kao i u kasnijim financijskim izvjetajima. 9. Ako je poduzetnik provodio raunovodstvenu politiku u prethodnom razdoblju razliitu od raunovodstvene politike koju nalau Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, poduzetnik e provesti usklaivanje na datum prijelaza na primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja. Poduzetnik uinke usklaivanja priznaje izravno u zadranu dobit ili preneseni gubitak. 10. Prvi financijski izvjetaji sastavljani sukladno Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja sadravaju usporedne podatke za prethodnu godinu reklasificirane po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 11. Ako je poduzetnik prihvatio da se usporedni podaci rade za prethodnu godinu po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja, ti podaci ne moraju biti usklaeni s Hrvatskim raunovodstvenim standardom 9 Financijska imovina u dijelu koji se odnosi na financijske instrumente (objavljivanje, prezentiranje, priznavanje i mjerenje). 12. Ako poduzetnik nije prezentirao financijske izvjetaje za prethodnu godinu sastavljene po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja, navedeno e objaviti u prvom financijskom izvjetaju sastavljenom sukladno Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 13. Poduzetnik treba objaviti kako je prijelaz na primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja utjecao na financijski poloaj, financijske rezultate i novane tokove. 8

Ove objave odnose se na prvi financijski izvjetaj sastavljen sukladno Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja 14. U prvom financijskom izvjetaju sastavljenom uz primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja treba: uskladiti kapital utvren po prethodnim raunovodstvenim naelima i standardima s visinom kapitala utvrenim prema Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja, i uskladiti dobit ili gubitak utvren po prethodnim raunovodstvenim naelima i standardima s dobiti ili gubitkom utvrenim po Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. 1.11. Datum stupanja na snagu Poduzetnik treba primijeniti OKVIR za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. godine ili poslije toga. Ako poduzetnik primjenjuje OKVIR za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. i poslije, treba objaviti tu injenicu.

9

HRVATSKI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 1 FINANCIJSKI IZVJETAJIUVOD 1.1. Cilj ovoga Standarda je propisati osnovu za prezentiranje financijskih izvjetaja ope namjene kako bi se osigurala usporedivost s financijskim izvjetajima za prethodno razdoblje i s financijskim izvjetajima drugih poduzetnika. 1.2. Ovaj Standard u skladu je s MRS 1, MRS 7, MSFI 5 i IV. Direktivom Europske unije. 1.3. Ovaj Standard treba primjenjivati u sastavljanju, prezentiranju i objavljivanju financijskih izvjetaja ope namjene. 1.4. Financijski izvjetaji trebaju fer i istinito prezentirati financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove poduzetnika. Fer prezentacija zahtijeva vjerno predoavanje uinaka transakcija i drugih poslovnih dogaaja, a u skladu s kriterijima priznavanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. 1.5. Primjenom Hrvatskih raunovodstvenih standarda postie se fer i istinito prezentiranje u financijskim izvjetajima. U iznimnim sluajevima gdje primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja ne bi davala istinit i fer prikaz definiran u toki 1.4. ovog standarda poduzetnik e odstupiti od standarda na nain koji je primjeren istinitom i fer prikazivanju imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda poduzetnika. SADRAJ 1.6. Financijski izvjetaji, pojedinani i konsolidirani, su: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama kapitala, izvjetaj o novanom toku i biljeke uz financijske izvjetaje. DEFINICIJE 1.7. Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i kapitala na odreeni datum. 1.8. Raun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode te dobit ili gubitak ostvaren u odreenom obraunskom razdoblju. 1.9. Izvjetaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene na kapitalu koje su se dogodile izmeu dva datuma bilance. 1.10. Izvjetaj o novanom toku iskazuje novane tokove, tj. priljev i odljev novca i novanih ekvivalenata u odreenom obraunskom razdoblju. 1.11. Biljeke uz financijske izvjetaje sadre dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaja o novanom toku. 1.12. Kratkotrajna imovina je imovina koja ispunjava sljedee uvjete: oekuje se da e se realizirati ili se dre za prodaju ili potronju u redovnom tijeku poslovanja, primarno se dri za trgovanje, oekuje se da e se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance, novac ili novani ekvivalent, osim ako mu je ograniena mogunost razmjene ili uporabe za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance. 1.13. Sva druga imovina je dugotrajna. 1.14. Kratkorone obveze su obveze koje ispunjavaju sljedee uvjete: oekuje se da e se podmiriti u redovitom tijeku poslovnog ciklusa; primarno se dre radi trgovanja; dospijevaju za podmirivanje unutar dvanaest mjeseci poslije datuma bilance; poduzetnik nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirivanje obveza za najmanje dvanaest mjeseci poslije datuma bilance. 1.15. Sve druge obveze su dugorone. 1.16. Struktura bilance, posebice u pogledu oblika, ne smije se mijenjati iz godine u godinu. 10

Odstupanja od ovog naela doputena su samo u izvanrednim sluajevima. 1.17. Struktura rauna dobiti i gubitka, osobito u pogledu oblika usvojenog za njihov prikaz, ne smije se mijenjati iz godine u godinu. Odstupanja od ovog naela doputena su samo u iznimnim sluajevima. 1.18. U raunu dobiti i gubitka sueljavaju se prihodi i rashodi odreenog obraunskog razdoblja. Prihodi i rashodi priznaju se i mjere sukladno s HSFI 15 Prihodi i HSFI 16 Rashodi. 1.19. U raunu dobiti i gubitka rashodi se iskazuju po metodi ukupnih trokova na nain da se trokovi klasificiraju po prirodnim vrstama troka. 1.20. Prihodi i rashodi koji su priznati u obraunskom razdoblju stavke su rauna dobiti i gubitka, osim kada se drugim HSFI zahtijeva drugaije. 1.20. a Tekui i odgoeni porez koji se odnosi na obraunsko razdoblje iskazuje se u raunu dobiti i gubitka.( izmjene i dopune) 1.21. Informacije o novanom toku pruaju korisnicima financijskih izvjetaja osnovicu za ocjenjivanje sposobnosti poduzetnika da stvara novac i novane ekvivalente kao i potrebu poduzetnika da koristi te novane tokove. 1.22. Izvjetaj o novanom toku treba prezentirati novane tokove tijekom razdoblja, klasificirane na novane tokove od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti. 1.23. Poslovne aktivnosti su glavne i druge aktivnosti poduzetnika, osim investicijskih i financijskih aktivnosti. 1.24. Investicijske aktivnosti jesu stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu ukljuena u novane ekvivalente; 1.25. Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje rezultiraju promjenom strukture i sastava kapitala i zaduivanja poduzetnika. 1.26. Novani tok nastao transakcijom u stranoj valuti evidentirat e se u izvjetajnoj valuti primjenjujui teaj koji vrijedi izmeu izvjetajne valute i strane valute na datum novanog toka. 1.27. Novani tok inozemne podrunice treba se preraunavati po teajevima koji vrijede izmeu izvjetajne valute i strane valute na datum novanog toka. 1.28. Novani tok koji proizlazi iz stjecanja i od otuenja podrunica ili drugih poslovnih jedinica trebaju se odvojeno prezentirati i klasificirati se kao investicijska aktivnost. 1.29. Novac obuhvaa novac u blagajni i depozite po vienju. 1.30. Novani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo u roku ne duem od tri mjeseca konvertirati u poznate iznose novca i podlona su beznaajnom riziku promjene vrijednosti. 1.31. Izvjetaj o novanom toku moe se sastaviti primjenom: direktne metode ova metoda prikazuje bruto novane primitke i bruto novane izdatke novca zasebno za svaku aktivnost (poslovne, investicijske, financijske), ili indirektne metode ova metoda novani tok od poslovnih aktivnosti prikazuje kao usklaenje dobiti ili gubitka za nenovane rashode i nenovane prihode, te promjene u kratkotrajnoj imovini (osim novca i novanih ekvivalenata) i kratkoronim obvezama. Novani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti prikazuje primitke i izdatke po ovim aktivnostima (i identian je novanom toku koji se utvruje po direktnoj metodi). 1.32. Poduzetnik sastavlja Izvjetaj o promjenama kapitala na nain da prikae promjene svih komponenata kapitala izmeu dva datuma bilance. 1.33. Izvjetaj o promjenama kapitala sadrava promjene: uloenog kapitala zaraenog kapitala izravne promjene u kapitalu (mimo rauna dobiti i gubitka). 1.34. Pozicije u Izvjetaju o promjenama kapitala, a odnose se na uloeni i zaraeni kapital sadrane su u pasivi bilance u pozicijama kapitala. 1.35. Pozicije Izvjetaja o promjenama kapitala koje izravno utjeu na promjenu vrijednosti kapitala su: revalorizacija dugotrajne nematerijalne imovine revalorizacija dugotrajne materijalne imovine 11

revalorizacija financijske imovine raspoloive za prodaju ostala revalorizacija tekui i odgoeni porezi (dio) uinkovita zatita novanog toka promjene raunovodstvenih politika ispravak znaajnih pogreaka prethodnog razdoblja teajna razlika s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje ostale promjene kapitala.

1.36. Pozicije Izvjetaja o promjenama kapitala koje se odnose na izravne promjene vrijednosti kapitala sukladne su HSFI 12 Kapital. 1.37. Strukturu i sadraj financijskih izvjetaja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora za standarde financijskog izvjetavanja i objavljuju se u Narodnim novinama. OBJAVLJIVANJE 1.38. Poduzetnik treba objaviti u biljekama: 1. naziv, adresu poduzetnika, pravni oblik poduzetnika, dravu osnivanja (ako nije objavljeno drugdje); 2. opis vrste poslovanja poduzetnika i glavne aktivnosti; 3. informacija o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja; 4. saetak znaajnih raunovodstvenih politika; 5. informacije prema zahtjevima Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja koji nisu predoeni u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o promjeni kapitala i izvjetaja o novanom toku; 6. broj i nominalnu vrijednost, ili ako ona nije dostupna knjigovodstvenu vrijednost dionica; 7. ako postoji vie klasa dionica, broj i nominalna vrijednost ili ako ona nije dostupna, knjigovodstvenu vrijednost dionica svake klase dionica; 8. postojanje svih potvrda o sudjelujuim interesima, konvertibilnim zadunicama ili slinim vrijednosnim papirima, zajedno s podacima o njihovom broju i pravima koja se po njima priznaju; 9. iznos predujmova i kredita odobrenih lanovima administrativnih, upravnih i nadzornih tijela poduzetnika, zajedno s podacima o kamatama, stopama, glavnim uvjetima i otplaenim iznosima, te obvezama preuzetim u njihovo ime po osnovi bilo kakvih garancija prikazan u ukupnom iznosu za svaku kategoriju; 10. iznos dividendi; 11. osnovu mjerenja i procjene stavaka financijskih izvjetaja; 12. iznos kumulativnih povlatenih dividendi koji nije priznat; 13. iznos obveza poduzetnika koji dospijevaju na plaanje nakon vie od pet godina, kao i ukupna zaduenja poduzetnika pokrivena vrijednosnim jamstvima poduzetnika zajedno s vrstom i oblikom jamstva. Ova informacija se obvezno objavljuje odvojeno za svaku stavku obveza; 14. pregled nedovrenih sudskih sporova; 15. za stavke ukljuene u financijski izvjetaj koje jesu ili su izvorno bile izraene u stranoj valuti poduzetnik objavljuje temelj konverzije u izvjetajnoj valuti; 16. iznos naknade lanovima administrativnih upravnih i nadzornih tijela; 17. informacije o kljunim pretpostavkama u vezi s budunou poslovanja te procjenu neizvjesnosti na datum bilance koje stvaraju veliki rizik; 18. sve ono to je zahtijevano ostalim primijenjenim Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. Mali poduzetnici koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja klasificirani u skladu sa Zakonom o raunovodstvu u biljekama prezentiraju informacije toke 1.33. stavak 1. do 9. DATUM STUPANJA NA SNAGU 1.39. Poduzetnik treba primjenjivati ovaj Hrvatski standard financijskog izvjetavanja za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. godine i poslije. 12

1.40. Ako poduzetnik primjenjuje ovaj Hrvatski standard financijskog izvjetavanja za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. i poslije, treba objaviti tu injenicu.

13

HRVATSKI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 2 KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJETAJIUVOD 2.1. Cilj ovog standarda je odrediti raunovodstveni tretman ulaganja u ovisne, pridruene i zajedniki kontrolirane poduzetnike u odvojenim financijskim izvjetajima matice, pothvatnika ili ulagaa te u konsolidiranim financijskim izvjetajima grupe. 2.2. Ovaj Standard u skladu je s MRS 27, MRS 28, MRS 31, MRS 24, MSFI 3 i IV. i VII. Direktivom Europske unije. DEFINICIJE 2.3. Datum sporazuma je datum na koji je postignut stvarni sporazum izmeu sudionika spajanja. U sluaju neprijateljskog preuzimanja, najraniji datum na koji je stvarni sporazum postignut izmeu sudionika spajanja jest datum kada je dovoljan broj vlasnika steenika prihvatilo stjecateljevu ponudu za stjecanjem kontrole nad steenikom. 2.4. Datum stjecanja je datum na koji stjecatelj stvarno stjee kontrolu nad steenikom. 2.5. Datum razmjene je jednak datumu stjecanja kad je poslovno spajanje postignuto u jednoj transakciji razmjene. Kad poslovno spajanje ukljuuje vie od jedne transakcije razmjene datum razmjene je datum kad je svako pojedino ulaganje priznato u financijskim izvjetajima stjecatelja. 2.6. Fer vrijednosti je iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti ili obveza podmiriti izmeu informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. 2.7. Goodwill ukljuuje budue ekonomske koristi nastale od imovine koju nije mogue pojedinano identificirati i zasebno priznati. 2.8. Grupa je matica i svi njezini ovisni poduzetnici. 2.9. Izvjetajni subjekt moe biti pojedinani poduzetnik ili grupa koja obuhvaa maticu i sve njezine ovisne poduzetnike. 2.10. Konsolidirani financijski izvjetaji su financijski izvjetaji grupe, prikazani kao da su jedan ekonomski subjekt. 2.11. Kontrola je pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzetnika tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. 2.12. Manjinski interes je onaj dio dobiti ili gubitka i neto imovine ovisnog poduzetnika koji se moe pripisati kapitalu koji nije vlasnitvo matice, izravno ili neizravno kroz ovisne poduzetnike. 2.13. Matica je poduzetnik koji ima jedan ili vie ovisnih poduzetnika. 2.14. Metoda troka ulaganja je metoda raunovodstva ulaganja ime je ulaganje priznato po troku. Ulaga priznaje prihod, nakon datuma njegova stjecanja, samo u mjeri u kojoj prima raspodjelu zadrane dobiti poduzetnika u koje je izvrio ulaganje. 2.15. Metoda udjela je raunovodstvena metoda kojom se ulaganja poetno priznaju po troku i potom usklauju za promjene ulagaeva udjela u neto imovini poduzetnika koji je predmet ulaganja. Dobit ili gubitak ulagaa ukljuuje njegov udjel u dobiti ili gubitku poduzetnika koji je predmet ulaganja. 2.16. Odvojeni financijski izvjetaji su oni koje prezentira matica, ulagatelj u pridruenog poduzetnika ili pothvatnik u zajedniki kontroliranom poduzetniku, u kojima su ulaganja iskazana na osnovi udjela u kapitalu, a ne na osnovi neto-imovine i objavljenog rezultata poduzetnika koji je predmet ulaganja. 2.17. Ovisni poduzetnik je poduzetnik ukljuujui i ostale poslovne poduzetnike poput partnerstva koje kontrolira drugi poduzetnik (znan kao matica). 2.18. Poslovno spajanje je spajanje dvaju poduzetnika ili poslovanja u jedan izvjetajni subjekt. 2.19. Pothvatnik je strana u zajednikom pothvatu koja ima zajedniku kontrolu nad tim zajednikim pothvatom. 2.20. Pridrueni poduzetnik je poduzetnik koje nije ni ovisni poduzetnik niti zajedniki pothvat, a nad kojim ulagatelj ima znaajan utjecaj. 2.21. Razmjerna konsolidacija je raunovodstvena metoda kojom se pothvatnikov udjel u svakom 14

dijelu imovine, obveza, prihoda i rashoda nekog zajednikog kontroliranog poduzetnika spaja, stavku po stavku, sa slinim stavkama u financijskim izvjetajima pothvatnika ili se iskazuju kao zasebne stavke u financijskim izvjetajima pothvatnika. 2.22. Ulagatelj u zajedniki pothvat je strana u zajednikom pothvatu i nema zajedniku kontrolu nad tim zajednikim pothvatom. 2.23. Zajednika kontrola je ugovorom ureeno sudjelovanje u kontroli nad gospodarskim aktivnostima i postoji samo kada donoenje stratekih financijskih i poslovnih odluka zahtijeva jednoglasni pristanak svih strana koje dijele kontrolu (pothvatnici). 2.24. Znaajan utjecaj je mo sudjelovanja u odluivanju o financijskim i poslovnim politikama poduzetnika koji je predmet ulaganja, ali nije kontrola nad tim politikama. Znaajan utjecaj moe se postii vlasnitvom dionica, statutom ili ugovorom. 2.25. Zajedniki pothvat je ugovorno ureenje gdje dvije ili vie strana poduzimaju ekonomsku aktivnost koja je predmet zajednike kontrole. 2.26. Zajedniki kontrolirani poduzetnik je zajedniki pothvat koji obuhvaa uspostavu trgovakog drutva, partnerstva ili drugog poduzetnika, u kojem svaki pothvatnik ima udjel. SADRAJ 2.27. Standard propisuje financijsko izvjetavanje poduzetnika koji sudjeluju u poslovnim kombinacijama. 2.28. Standard obuhvaa sljedee poslovne kombinacije koje se razlikuju ovisno o stupnju kontrole jednog poduzetnika nad drugim: (a) poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik kontrolira drugog poduzetnika (b) poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik ima znaajan utjecaj na drugog poduzetnika. (c) poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik zajedno s drugim poduzetnicima ima zajedniku kontrolu nad treim poduzetnicima. 2.28. Standard propisuje uvjete konsolidiranja, metode konsolidacije, uvjete prestanka konsolidacije i sadraj objavljenih konsolidiranih financijskih izvjetaja. 2.29. Standard propisuje objavljivanje meusobnih transakcija meu poduzetnicima koji sudjeluju u poslovnim kombinacijama. 2.30. Standard odreuje sadraj konsolidiranih financijskih izvjetaja koji obuhvaaju konsolidiranu bilancu, konsolidirani raun dobiti i gubitka, konsolidirani izvjetaj o novanom toku, konsolidirani izvjetaj o promjenama kapitala te biljeke uz izvjetaje. Ovisni poduzetnici 2.31. Poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik kontrolira drugog poduzetnika rezultiraju poslovnim spajanjem. 2.32. Poduzetnik koji je kontroliran od drugog poduzetnika, znanog kao matica, se naziva ovisni poduzetnik. 2.33. Smatra se da kontrola nad ovisnim poduzetnikom postoji kad matica ispunjava najmanje jedan od sljedeih uvjeta: 1. ima veinsko vlasnitvo dionica ili udjela koji daju pravo glasa u drugom poduzetniku, 2. ima pravo imenovati odnosno opozvati veinu lanova uprave ili nadzornog odbora drugog poduzetnika ili, 3. ima pravo znaajnog utjecaja nad drugim poduzetnikom na temelju ugovora ili drugog pravnog odnosa ili, 4. ako je veina lanova uprave ili nadzornog odbora ovisnog poduzetnika, koji su tu funkciju obavljali u proloj poslovnoj godini i jo uvijek je obavljaju do sastavljanja godinjih financijskih izvjetaja, bila imenovana iskljuivo radi ostvarenja prava glasa matinog drutva ili, 5. ima udio ili pravo u odluivanju u ovisnom poduzetniku na temelju dogovora s drugim imateljima udjela ili prava u odluivanju na nain da nadzire veinu prava glasa u ovisnom poduzetniku. 2.31. Poslovno spajanje je udruivanje dvaju odvojenih poduzetnika u jedan izvjetajni subjekt. 15

2.32. Poslovno spajanje u kojem jedan pravni poduzetnik kontrolira drugog pravnog poduzetnika, to rezultira matino-podrunikim odnosom, naziva se konsolidacijom u uem smislu. 2.33. Poslovno spajanje koje rezultira pravnim spajanjem (konsolidacijom) ili pripajanjem(fuzijom) dvaju poduzetnika naziva se konsolidacijom u irem smislu. 2.34. Na obje vrste poslovnog spajanja primjenjuju se iste odredbe konsolidacije na datum stjecanja. Pridrueni poduzetnici 2.35. Poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik ima znaajan utjecaj na drugog poduzetnika rezultiraju pridruenim poduzetnicima. 2.39. Ako ulagatelj ima, izravno ili neizravno, 20% ili vie glasake moi kod pridruenog poduzetnika koji je predmet ulaganja, pretpostavlja se da ulaga ima znaajan utjecaj, osim kad moe biti jasno pokazano da to nije sluaj. Znatno ili veinsko vlasnitvo drugog ulagatelja nuno ne prijei da ulagatelj ima znaajan utjecaj. 2.40. Postojanje znaajnog utjecaja ulagatelja obino se dokazuje na jedan ili vie sljedeih naina: (a) zastupanjem u upravnom odboru ili odgovarajuem upravljakom tijelu poduzetnika koji je predmet ulaganja, (b) sudjelovanjem pri donoenju politika, ukljuujui i sudjelovanje u odlukama o dividendi ili drugim raspodjelama, (c) znaajnim transakcijama izmeu ulagatelja i poduzetnika koji je predmet ulaganja, (d) meusobnom razmjenom rukovodeeg osoblja, ili (e) pribavljanjem bitnih tehnikih informacija. Zajedniki pothvati 2.41. Poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik zajedno s drugim poduzetnicima ima zajedniku kontrolu nad treim poduzetnikom rezultiraju zajednikim pothvatima. 2.42. Zajedniki pothvati se pojavljuju u tri vrste, i to: zajedniki kontrolirane djelatnosti, zajedniki kontrolirana imovina i zajedniki kontrolirani poduzetnici. Sljedee su znaajke zajednike svim zajednikim pothvatima: (a) dva ili vie pothvatnika vezani su ugovornim aranmanom, (b) ugovorni aranman uspostavlja zajedniku kontrolu. Zajedniki kontrolirana djelatnost i zajedniki kontrolirana imovina rezultiraju iskazivanje imovine, obveza, prihoda i rashoda u financijskim izvjetajima poduzetnika te nisu predmet konsolidacije financijskih izvjetaja. 2.41. Zajedniki kontrolirani poduzetnik je zajedniki pothvat koji obuhvaa uspostavu korporacije, partnerstva ili drugog poduzetnika, u kojem svaki pothvatnik ima udjel. Poduzetnik posluje na isti nain kao svaki drugi poduzetnik, samo to ugovorni aranman izmeu pothvatnika uspostavlja zajedniku kontrolu nad gospodarskom aktivnou poduzetnika. 2.42. Zajedniki kontrolirani poduzetnik kontrolira imovinu zajednikog pothvata, stvara obveze i rashode i zarauje dobit. On moe ugovarati u svoje ime i pribavljati financijsku imovinu za svrhe aktivnosti zajednikog pothvata. Svaki pothvatnik je ovlaten na dio rezultata zajedniki kontroliranog poduzetnika, iako neki zajedniki kontrolirani poduzetnici takoer obuhvaaju dijeljenje prihoda zajednikog pothvat. 2.43. Zajedniki kontrolirani poduzetnik vodi svoje vlastito raunovodstvo te priprema i prezentira financijske izvjetaje na isti nain kao drugi poduzetnici u skladu s odgovarajuim standardima fianncijskog izvjetavanja i podljee obvezi konsolidacije. PRIZNAVANJE 2.46. Matica ne treba prikazati konsolidirane financijske izvjetaje u kojima konsolidira svoja ulaganja u ovisne poduzetnike, u pridruene poduzetnike i zajedniki kontrolirane poduzetnike ako su zadovoljena dva sljedea kriterija: 16

(a) matica, ulagatelj ili pothvatnik je u 90%-tnom ili veem vlasnitvu drugog poduzetnika, a preostali dioniari ukljuujui i one koji inae nemaju glasaka prava su obavijeteni o tome da matica nee prikazati konsolidirane financijske izvjetaje i tome se ne protive i (b) krajnji ili bilo koji posredni vlasnik matice sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje raspoloive za javnu upotrebu u skladu s Hrvatskim raunovodstvenim standardima ili Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja. 2.47. Ovisni poduzetnik, pridrueni poduzetnik ili zajedniki kontrolirani poduzetnik ne moraju biti ukljueni u konsolidirane financijske izvjetaje ako: (a) ozbiljna dugorona ogranienja spreavaju maticu u upravljanju poduzetnikom ili (b) podaci neophodni za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvjetaja se ne mogu dobiti bez disproporcionalnog troka i nerazmjernog kanjenja ili (c) dionice ili udjeli u tom poduzetniku se dre iskljuivo s namjerom njihove naknadne preprodaje. 2.48. Godinji financijski izvjetaji matice se prilau konsolidiranim financijskim izvjetajima. MJERENJE Mjerenje ulaganja u odvojenim financijskim izvjetajima 2.49. Kad se sastavljaju odvojeni financijski izvjetaji matice koja ima ulaganja u ovisne poduzetnike, zajedniki kontrolirane poduzetnike i pridruene poduzetnike (koja nisu razvrstana za dranje do prodaje ili ukljuena u grupu za prodaju koja je razvrstana za dranje radi prodaje) ulaganja e se obraunavati po troku ulaganja. 2.50. Kad se sastavljaju odvojeni financijski izvjetaja ulagatelja u pridruene poduzetnike i u zajedniki kontrolirane poduzetnike, a kad ulagatelj nije istodobno i matica ovisnom poduzetniku te ne sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje, ova ulaganja (koja nisu razvrstana za radi prodaje ili ukljuena u grupu za prodaju koja je razvrstana za dranje radi prodaje) obraunavat e se: ulaganja u pridruene poduzetnike po metodi udjela (2.74.) ulaganja u zajedniki kontroliranog poduzetnika po metodi razmjerne konsolidacije ili po metodi udjela (2.79.). 2.51. Metoda troka ulaganja je metoda raunovodstva ulaganja ime je ulaganje priznato po troku. Ulaga priznaje prihod, nakon datuma njegova stjecanja, samo u mjeri u kojoj je izglasana dobit poduzetnika u koje je izvrio ulaganje. 2.52. Trokovi ulaganja ukljuuju bilo koje trokove koji se mogu direktno povezati uz poslovne kombinacije, kao to su profesionalne naknade plaene raunovoama, pravnim savjetnicima, procjeniteljima i ostalim konzultantima. Opi administrativni trokovi, ukljuujui ostale trokove odjela zaduenog za spajanje, i drugi trokovi koji se ne mogu direktno vezati na odreenu poslovnu kombinaciju za koju su zadueni, nisu ukljueni u trokove poslovnog spajanja nego su priznati kao rashod u trenutku nastanka. Mjerenje ulaganja u konsolidiranim financijskim izvjetajima Temeljne pretpostavke 2.53. Financijski izvjetaji matice i njenih ovisnih drutava, ulagatelja i pridruenog poduzetnika te pothvatnika i zajedniki kontroliranog poduzetnika koji se koriste u pripremi konsolidiranih financijskih izvjetaja moraju se pripremiti na isti izvjetajni datum. Kad su izvjetajni datumi razliiti, ovisni poduzetnika, pridrueni poduzetnik i zajedniki kontrolirani poduzetnik moraju pripremiti, za potrebe konsolidacije, dodatne financijske izvjetaje na isti datum kao matiini financijski izvjetaji, osim ako nije praktino initi tako. U svakom sluaju, razlika izmeu izvjetajnih datuma ne smije biti vea od tri mjeseca. Duljina razdoblja izvjetavanja i bilo koje razlike u izvjetajnim datumima trebaju biti jednake od razdoblja do razdoblja. 2.54. Ako se sastav drutava ukljuenih u konsolidaciju znaajno promijenio tijekom financijske godine, konsolidirani financijski izvjetaji moraju ukljuivati podatke koji pojanjavaju usporedbu 17

konsolidiranih financijskih izvjetaja tekue i prethodne financijske godine. 2.55. Konsolidirani financijski izvjetaji trebaju se sastavljati koritenjem jednakih raunovodstvenih politika za jednake transakcije i druge poslovne dogaaje u slinim okolnostima. 2.56. Konsolidacijske metode primjenjuju se dosljedno iz jedne financijske godine na drugu. Mjerenje ulaganja u ovisne poduzetnike u konsolidiranim financijskim izvjetajima 2.57. Sva poslovna spajanja iz t. 2.31.obraunavaju se primjenom metode kupnje. 2.58. Metoda kupnje gleda poslovno spajanje iz perspektive spajajueg poduzetnika koje je prepoznato kao stjecatelj. Stjecatelj kupuje neto-imovinu i priznaje kupljenu imovinu te preuzete obveze i potencijalne obveze, ukljuujui one koje steeni poduzetnik nije prije toga priznao. Na mjerenje imovine i obveza poduzetnika stjecatelja ne utjee transakcija, niti se ikakva dodatna imovina ili obveze stjecatelja priznaju kao rezultat transakcije, zbog toga to ona nisu predmet transakcije. 2.59. Stjecatelj se utvruje u svim poslovnim spajanjima. Stjecatelj je subjekt spajanja koji stjee kontrolu nad drugim spajajuim poduzetnikom. 2.60. Stjecatelj e izmjeriti troak poslovnog spajanja kao zbroj: (a) fer vrijednosti na datum razmjene, dane imovine, nastalih ili preuzetih obveza i vlasnikih instrumenata izdanih od stjecatelja u zamjenu za kontrolu nad steenikom i (b) svih trokova koji se mogu direktno povezati s poslovnim spajanjem. 2.61. Stjecatelj e, na datum stjecanja, alocirati trokove poslovnog spajanja priznajui prepoznatljivu imovinu, obveze i nepredviene obveze steenika, koje zadovoljavaju kriterije za priznavanje po njihovim fer vrijednostima, osim dugotrajne imovine (ili objavljenih grupa) koja je klasificirana kao ona koja je namijenjena za prodaju. Dugotrajna imovina namijenjena za prodaju i prestanak poslovanja e biti priznata kao fer vrijednost umanjena za trokove prodaje. Bilo koja razlika izmeu troka poslovne kombinacije i stjecateljevog interesa u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine i obveza i nepredvienih obveza bit e priznata kao goodwill. (vidjeti to.2.69.-2.72.) 2.62. Stjecatelj e priznati odvojeno prepoznatljivu imovinu, obveze i nepredviene obveze steenika na datum stjecanja samo ako oni udovoljavaju sljedeim kriterijima na taj dan: (a) u sluaju bilo koje imovine osim nematerijalne imovine, vjerojatno je da e bilo kakve povezane budue ekonomske koristi pritjecati stjecatelju, i njihova fer vrijednost moe biti pouzdano izmjerena; (b) u sluaju obveza osim nepredvienih obveza, vjerojatno je da e otjecanje imovine koji utjelovljuju ekonomske koristi biti potrebni da namire obvezu, a njezina fer vrijednost moe biti pouzdano izmjerena; 2.63. Stjecatelj priznaje odvojeno kao dio procesa alociranja troka poslovnog spajanja samo onu imovinu, obveze i nepredviene obveze steenika koji su postojali na dan stjecanja i zadovoljavaju kriterije za priznanje. Slijedom toga: (a) stjecatelj e priznati obveze za dovrenje ili smanjenje aktivnosti od strane steenika kao alociranje troka poslovnog spajanja samo u sluaju kada steenik ima, na dan stjecanja, postojeu obvezu restrukturiranja, (b) stjecatelj, kada alocira troak stjecanja, ne smije priznavati obveze za budue gubitke ili druge trokove koji se oekuju kao rezultat poslovnog spajanja. 2.64. Datum stjecanja je datum na koji stjecatelj efektivno dobiva kontrolu nad poduzetnikom kojeg stjee. Kada je ovo postignuto jednom transakcijom razmjene, datum razmjene podudara se s datumom stjecanja. Ipak, poslovno spajanje moe ukljuivati vie transakcija razmjene, na primjer kada je postignuta u fazama, uzastopnom kupnjom dionica. Kada se ovo dogodi: (a) troak poslovnog spajanja je skupni troak individualnih transakcija, i (b) datum razmjene je datum svake transakcije razmjene (tj. datum na koji je svaka pojedinana transakcija priznata u financijskim izvjetajima stjecatelja) sve dok je datum stjecanja datum na koji stjecatelj dobiva kontrolu nad poduzetnikom kojeg stjee. 2.65. Poduzetnik treba prevesti svoje rezultate i financijsko stanje iz funkcijske valute u valutu (ili valute) objavljivanja, primjenom metode koja se zahtijeva za svoenje inozemnog poslovanja u svrhu ukljuivanja istog u financijske izvjetaje izvjetajnog subjekta. Prema ovoj metodi, imovina i obveze prevode se po zakljunom teaju, a prihodi i rashodi po teajevima vaeim na datum nastanka transakcija (ili po prosjenom teaju za razdoblje, ako taj teaj predstavlja razumnu priblinu procjenu). 18

2.66. U konsolidiranim financijskim izvjetajima koji ukljuuju inozemno poslovanje, kada inozemno poslovanje predstavlja podrunicu, sve rezultirajue teajne razlike trebaju se poetno priznati kao zasebna komponenta kapitala i rezervi i priznati u raunu dobiti i gubitka kod prodaje neto ulaganja. 2.67. Konsolidirani financijski izvjetaji moraju ukljuivati sve ovisne poduzetnike matice. Imovina, obveze, prihodi i rashodi drutava koja su ukljuena u konsolidaciju potrebno je u potpunosti obuhvatiti u konsolidiranoj bilanci. U sastavljanju konsolidiranih financijskih izvjetaja, poduzetnik konsolidira financijske izvjetaje matice i njenih ovisnih poduzetnika stavku po stavku, dodavanjem zajedno istih stavaka imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. Da bi ti konsolidirani financijski izvjetaji prikazali financijske informacije o grupi kao da je to jedan poduzetnik, poduzimaju se sljedei koraci: (a) knjigovodstvena svota matiinog ulaganja u svakom ovisnom poduzetniku i matiinog dijela u kapitalu svakog ovisnog poduzetnika se eliminiraju i utvruje se potencijalni goodwill (vidjeti to.2.69.-2.72.) (b) utvruje se manjinski interes kao iznos koji se pripisuje dionicama ovisnih poduzetnika ukljuenih u konsolidaciju koje su u vlasnitvu osoba koje nisu poduzetnici ukljueni u konsolidaciju. Manjinski interes u neto imovini sastoji se od: i. iznosa manjinskog vlasnitva na datum poetnog spajanja ii. manjinskog udjela promjena kapitala od datuma spajanja. 2.68. Stjecateljev raun dobiti i gubitka objedinjavat e prihode i rashode steenika nakon datuma stjecanja ukljuujui prihode i rashode temeljene na stjecateljevu troku poslovnog spajanja. Na primjer, troak amortizacije ukljuen nakon datuma stjecanja u stjecateljevom raunu dobiti i gubitka a koji se odnosi na steenikovu imovinu koja se amortizira bit e temeljena na fer vrijednosti imovine koja se amortizira na datum stjecanja, tj. troak stjecanja. 2.69. Unutargrupna salda i transakcije, ukljuujui prihode, rashode i dividende, eliminiraju se u cijelosti. Dobici i gubici proizali iz unutargrupnih transakcija, koji su priznati u knjigovodstveni iznos imovine, kao to su zalihe i dugotrajna imovina, u cijelosti se eliminiraju. Unutargrupni gubici mogu ukazati na umanjenje koje zahtijeva priznavanje u konsolidiranim financijskim izvjetajima. Na vremenske razlike koje nastaju zbog eliminiranja dobiti ili gubitaka iz unutargrupnih transakcija potrebno je utvrditi odgoenu poreznu imovinu ili obveze. 2.70. Stjecatelj mora, na datum stjecanja: (a) priznati goodwill steen u poslovnom spajanju kao imovinu te (b) poetno vrednovati taj goodwill po troku, kao viak troka u odnosu na stjecateljev udio u neto fer vrijednosti odredive imovine, obveza i nepredvienih obveza. 2.71. Nakon poetnog priznanja, stjecatelj treba procjenjivati goodwill steen u poslovnom spajanju po troku, umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti i akumuliranu amortizaciju. 2.72. Goodwill steen u poslovnom spajanju se amortizira u korisnom vijeku trajanja od najvie pet godina. 2.73. Ako je stjecateljev dio u neto fer vrijednosti imovine, obveza i nepredvienih obveza steenog poduzetnika, vei od troka poslovnog spajanja, stjecatelj mora priznati odmah u prihode ili rashode kao negativni goodwill. Mjerenje ulaganja u pridruene poduzetnike u konsolidiranim financijskim izvjetajima 2.74. Ulaganje u pridruenog poduzetnika evidentirat e se primjenom metode udjela, osim (a) kada je ulaganje razvrstano kao imovina koja se dri za prodaju ili (b) kada se primjenjuje izuzee iz toke 2.46. koje dozvoljava matici koja ima udjel u pridruenom drutvu da ne sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje. 2.75. Prema metodi udjela ulaganje u pridruenog poduzetnika je poetno evidentirano po troku ulaganja, a njegov knjigovodstveni iznos raste ili se smanjuje kako bi se priznao ulagaev udjel u profitima ili gubicima poduzetnika u koji je izvreno ulaganje nakon datuma ulaganja. Ulagaev udio u dobiti ili gubitku poduzetnika u koje je izvrio ulaganje priznaje se kao ulagaev prihod ili rashod. Primljene raspodjele od poduzetnika u koji je izvreno ulaganje smanjuju knjigovodstveni iznos ulaganja. Usklaivanje knjigovodstvenog iznosa moe takoer biti nuno zbog alternativa u 19

ulagaevom razmjernom udjelu u poduzetniku u koji je izvreno ulaganje, proizalim iz promjene kapitala toga poduzetnika koje nisu bile ukljuene u dobit ili gubitak. Takve promjene ukljuuju i one koje su proizale iz revalorizacije dugotrajne materijalne imovine i iz provoenja teajnih razlika iz usklaivanja razlika proizalih iz poslovnih spajanja. Ulagaev udio u ovim promjenama direktno se priznaje u ulagaevu kapitalu. Ulagaev udio u dobiti i gubicima pridruenog poduzetnika koji rezultiraju iz ovih transakcija se eliminira. 2.76. Kada pridrueni poduzetnik ima ovisne poduzetnike, pridruene poduzetnike ili zajedniki kontrolirane poduzetnike, dobici i gubici kao i neto imovina koja se evidentira primjenom metode udjela smatraju se dijelom financijskih izvjetaja tog pridruenog poduzetnika (ukljuujui i dobitke, gubitke i neto imovinu njegovih pridruenih drutava i zajednikih pothvata). 2.77. Ako je, prema metodi udjela, ulagaev udjel u gubitku pridruenog poduzetnika jednak ili prelazi knjigovodstveni iznos ulaganja, ulaga obino prekida priznavanje svojeg udjela u buduim gubicima. 2.78. Nakon to je ulagaev udjel sveden na nulu dodatni gubici se priznaju u mjeri u kojoj je ulaga stvorio obveze ili obavljao plaanja u ime pridruenog poduzetnika da bi ispunio obveze pridruenog poduzetnika za koje je ulaga jamio ili se na neki drugi nain obvezao. Ako pridrueni poduzetnik kasnije iskae dobit u poslovanju, ulaga ponovno ukljuuje svoj udjel u toj dobiti samo nakon to svoj udjel u dobiti izjednai s udjelom u gubicima koji nisu priznati. Mjerenje ulaganja u zajedniki kontrolirane poduzetnike u konsolidiranim financijskim izvjetajima 2.79. U zajedniki kontroliranim poduzetnicima, pothvatnik treba iskazati svoj udjel primjenjujui razmjernu konsolidaciju osim (a) kada je ulaganje razvrstano kao imovina koja se dri za prodaju ili (b) kada se primjenjuje izuzee iz toke 2.46. koje dozvoljava matici koja ima udjel u zajedniki kontroliranom poduzetniku da ne sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje. 2.80. Primjena razmjerne konsolidacije znai da bilanca pothvatnika ukljuuje njegov dio imovine koje on kontrolira zajedniki i njegov dio obveza za koje je on zajedniki odgovoran. Raun dobiti i gubitka pothvatnika ukljuuje njegov dio prihoda i rashoda u zajedniki kontroliranom poduzetniku. Mnogi postupci koji su prikladni za primjenu razmjerne konsolidacije slini su postupcima konsolidacije ulaganja u ovisne poduzetnike i pridruene poduzetnike. 2.81. Kada pothvatnik kupuje imovinu od zajednikog pothvata, pothvatnik ne smije priznati svoj udjel u dobiti od zajednikog pothvata iz transakcije dok ne preproda imovinu nekoj neovisnoj stranci. Pothvatnik treba priznati svoj udjel u gubicima proizalih iz tih transakcija na isti nain kao dobit, samo to se gubici trebaju odmah priznati kada pokazuju smanjenje neto prodajne vrijednosti kratkotrajne imovine ili gubitak od umanjenja. 2.82. Od datuma s kojim zajedniki kontrolirani poduzetnik postaje pothvatnikov ovisni poduzetnik, pothvatnik obraunava svoj udjel u skladu s t. 57. Od datuma s kojim zajedniki kontrolirani poduzetnik postaje pridrueni poduzetnik, pothvatnik obraunava svoj udjel u skladu s t. 74. PRESTANAK PRIZNAVANJA 2.83. Na datum gubitka kontrole prestaje obveza konsolidacije financijskih izvjetaja ovisnog poduzetnika. Matica gubi kontrolu kad izgubi mo kontroliranja financijskih i poslovnih politika poduzetnika u kojeg investira te dobivanja koristi iz njegovih aktivnosti. Gubitak kontrole moe se pojaviti s ili bez promjena u apsolutnoj ili relativnoj razini vlasnitva. Moe se dogoditi, na primjer, da ovisni poduzetnik postane poduzetnik pod kontrolom vlade, suda, administratora ili regulatora. Moe se takoer pojaviti kao rezultat ugovorenog sporazuma. Sve teajne razlike iz kapitala potrebno je priznati u raunu dobiti i gubitka prilikom otuenja. Ulaganja u poduzetnika treba knjiiti u skladu s fer vrijednosti od datuma kojim prestaje udovoljavati definiciji ovisnog poduzetnika, a ne postaje pridrueni poduzetnik, ili zajedniki kontrolirani poduzetnik. 2.84. Na datum gubitka znaajnog utjecaja prestaje obveza konsolidacije pridruenog poduzetnika. Ulaga gubi znaajan utjecaj u poduzetniku u koji je izvrio ulaganje kad gubi mo sudjelovanja u 20

odlukama o financijskim i poslovnim politikama tog poduzetnika. Gubitak znaajnog utjecaja moe se pojaviti sa ili bez promjene u apsolutnoj ili relativnoj razini vlasnitva. Moe se na primjer pojaviti kada ovisni poduzetnik padne pod kontrolu vlade, suda, administratora ili drugog regulatora. Moe se takoer pojaviti i kao rezultat ugovorne odredbe. Ulaga e prestati s primjenom metode udjela onog trenutka kada izgubi znaajan utjecaj u pridruenom poduzetniku te e ulaganje evidentirati u skladu s fer vrijednosti osiguravajui da pridrueni poduzetnik ne postane ovisni poduzetnik ili zajedniki pothvat Knjigovodstveni iznos ulaganja na datum kada ono prestaje biti pridrueni poduzetnik smatrat e se kao poetni troak financijske imovine. 2.85. Pothvatnik prekida primjenu razmjerne konsolidacije od datuma s kojim prestaje sudjelovati u kontroli zajedniki kontroliranog poduzetnika. To se moe dogoditi, na primjer, kada pothvatnik otuuje svoj udjel ili kada su postavljena vanjska ogranienja nad zajedniki kontroliranim poduzetnicima tako da on ne moe dalje ostvarivati svoje ciljeve. OBJAVLJIVANJE Objavljivanje na datum stjecanja 2.86. U konsolidiranim financijskim izvjetajima matica, ulagatelj u pridruenog poduzetnika i pothvatnik trebaju objaviti sljedee informacije, za svako ulaganje koje je provedeno tijekom razdoblja: (a) imena i opise poduzetnika koja se spajaju, pridruuju ili udruuju, (b) datum stjecanja, (c) postotak steenih vlasnikih instrumenata s pravom glasa, (d) troak stjecanja i amortizaciju elemenata tog troka, ukljuujui bilo koji troak koji se izravno moe vezati uz to spajanje, pridruivanje ili udruivanje. Kad se vlasniki instrumenti izdaju ili se mogu izdati kao dio troka, treba se objaviti sljedee: i. broj izdanih vlasnikih instrumenata ili vlasnikih instrumenata koji se mogu izdati, i ii. fer vrijednost tih instrumenata i osnovu za odreivanje te fer vrijednosti. Objavljivanje nakon datuma stjecanja 2.87. Popis ulaganja u ovisne, zajedniki kontrolirane i pridruene poduzetnike, ukljuujui ime, zemlju osnivanja ili sjedite, omjer vlasnikih udjela i, ako je drugaije, omjer posjedovane glasake moi te saete financijske informacije o pridruenim poduzetnicima, ukljuujui i agregatni iznos imovine, obveza, prihoda, dobiti i gubitaka. 2.88. Konsolidirani neto-prihod prema kategorijama djelatnosti i geografskim tritima 2.89. Prosjean broj zaposlenika tijekom financijske godine u poduzetnicima koja se ukljuuju u konsolidaciju te trokove zaposlenika koji se odnose na financijsku godinu. 2.90. Raunovodstvene politike koje se primjenjuju na razliite stavke u konsolidiranim financijskim izvjetajima, te metode koje se koriste u izraunu ispravka vrijednosti. Za stavke ukljuene u konsolidirane izvjetaje koje su ili koje su prvobitno bile izraene u stranoj valuti potrebno je iskazati osnovu konverzije koritenu za njihovo iskazivanje u izvjetajnoj valuti konsolidiranog izvjetaja 2.91. Ukupni iznos iskazanih dugovanja u konsolidiranoj bilanci koja dospijevaju nakon pet godina, kao i ukupan iznos iskazanih dugovanja u konsolidiranoj bilanci pokriven vrijednim instrumentom osiguranja od strane poduzetnika ukljuenog u konsolidaciju, uz navoenje vrste i oblika instrumenta osiguranja. 2.92. Ukupni iznos svih financijskih obveza koje nisu ukljuene u konsolidiranu bilancu, ukoliko je taj podatak koristan za procjenu financijskog poloaja drutava ukljuenih u konsolidaciju, promatranih kao cjelina. Sve obveze koje se odnose na mirovine i povezane poduzetnike koji se ne ukljuuju u konsolidaciju potrebno je iskazati zasebno. 2.93. Razlika izmeu poreznog rashoda u konsolidiranom raunu dobiti i gubitka za financijsku godinu i onih za prethodne financijske godine i iznosa plaenog poreza u odnosu na te godine, pod uvjetom da je ta razlika znaajna u svrhu budueg oporezivanja. Taj je iznos isto tako mogue iskazati 21

u bilanci kao skupni iznos pod zasebnom stavkom odgovarajueg naziva. 2.94. Stavke sline prirode mogu se objaviti skupno, osim kad je odvojeno objavljivanje nuno za razumijevanje uinaka transakcija povezanih strana na financijske izvjetaje poduzetnika. DATUM STUPANJA NA SNAGU 2.95. Poduzetnik treba primjenjivati ovaj Hrvatski standard financijskog izvjetavanja za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. godine i poslije. 2.96. Ako poduzetnik primjenjuje ovaj Standard za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. i poslije, treba objaviti tu injenicu.

22

HRVATSKI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 3 RAUNOVODSTVENE POLITIKE, PROMJENE RAUNOVODSTVENIH PROCJENA I POGREKEUVOD 3.1. Cilj ovog standarda je propisati kriterije za izbor i mijenjanje raunovodstvenih politika, zajedno s raunovodstvenim postupkom i objavljivanjem promjena raunovodstvenih politika, promjena raunovodstvenih procjena i ispravljanja pogreaka. Standard namjerava poboljati vanost i usporedivost financijskih izvjetaja poduzetnika, kao i usporedivost tih financijskih izvjetaja kroz razdoblja i u odnosu na financijske izvjetaje drugih poduzetnika. 3.2. Ovaj standard u skladu je s MRS 1, MRS 2, MRS 8, MRS 18 i IV. Direktivom Europske unije. DEFINICIJE 3.3. Raunovodstvene politike su posebna naela, osnove, dogovori, praksa i pravila koje primjenjuje poduzetnik pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja. 3.4. Promjene raunovodstvene procjene su usklaivanja knjigovodstvenog iznosa neke imovine ili obveze, ili iznosa periodine potronje neke imovine nastalo procjenom sadanjeg stanja i oekivanih buduih koristi i obveza povezanih s tom imovinom i obvezama. Promjene raunovodstvenih procjena nastaju zbog novih informacija ili novih otkria i u skladu s tim nisu ispravci pogreaka. 3.5. Pogreke prethodnog razdoblja su znaajna izostavljanja iz financijskih izvjetaja ili znaajna pogrena prikazivanja u financijskim izvjetajima poduzetnika za jedno ili vie prethodnih razdoblja nastala proputanjem uporabe ili pogrenom uporabom pouzdanih informacija: a. koje su bile dostupne kada su se financijski izvjetaji bili odobravani za izdavanje i b. za koje se moe razborito oekivati da su bile prikupljane i uzimane u obzir pri sastavljanju i prezentiranju tih financijskih izvjetaja. Takve pogreke ukljuuju uinke matematikih pogreaka, pogreke u primjeni raunovodstvenih politika, previde ili pogreno interpretiranje injenica i prijevare. 3.6. Znaajno izostavljanje ili pogreno prikazivanje stavki je znaajno ako one mogu, pojedinano ili skupno, utjecati na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi financijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi o veliini i vrsti izostavljenog ili pogreno prikazanog koje se prosuuju u pripadajuim okolnostima. Veliina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija, moe biti odluujui imbenik. 3.7. Retroaktivna primjena je primjenjivanje nove raunovodstvene politike na transakcije i druge dogaaje kao da se ta politika oduvijek primjenjivala. 3.8. Retroaktivno prepravljanje oznaava ispravljanje priznavanja, mjerenja i objavljivanja iznosa elemenata financijskih izvjetaja kao da se pogreka nije dogodila u prethodnim razdobljima. 3.9. Neizvedivo primjena zahtjeva je neizvediva kada ih poduzetnik ne moe primijeniti nakon svih razumnih nastojanja da to uini. Za odreeno prethodno razdoblje, neizvedivo je primijeniti promjenu raunovodstvene politike retroaktivno ili obaviti prepravljanja retroaktivno da bi se ispravila pogreka ako: a. nisu odredljivi uinci retroaktivne primjene ili retroaktivnog prepravljanja; b. retroaktivna primjena ili retroaktivno prepravljanje zahtijeva pretpostavke o namjerama menadmenta koje bi bile u tom razdoblju; ili c. retroaktivna primjena ili retroaktivno prepravljanje zahtijeva znaajne procjene iznosa i nemogue je objektivno razluiti od drugih informacija one informacije o tim procjenama koje: i. pruaju dokaze o okolnostima koje su postojale na datum na koji bi se ti iznosi priznali, mjerili ili objavili; i ii. bile bi dostupne iz ostalih informacija kada bi financijski izvjetaji za to prethodno razdoblje bili odobreni za objavljivanje. 23

3.10. Budua primjena promjena raunovodstvenih politika i priznavanja uinaka promjena raunovodstvenih procjena je: a. primjenjivanje nove raunovodstvene politike na transakcije, druge dogaaje i uvjete nastale nakon datuma s kojim su politike promijenjene; i b. priznavanje uinaka promjena raunovodstvenih procjena u tekuem i buduim razdobljima uvjetovanih tom promjenom. SADRAJ 3.11. Ovaj standard se treba primijeniti pri izboru raunovodstvenih politika kao i pri njihovoj promjeni i priznavanju uinaka takvih promjena. Osim toga, ovaj standard treba primijeniti i u sluaju promjene raunovodstvenih procjena i ispravljanju pogreaka prethodnih razdoblja. RAUNOVODSTVENE POLITIKE 3.12. Pri izboru raunovodstvenih politika menadment poduzetnika treba potovati Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja koji su primjenjivi na tu transakciju. U tom sluaju raunovodstvene politike primjenjive na tu transakciju ili stavku bit e odreene primjenom odreenog Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja. 3.13. Neodgovarajua raunovodstvena politika ne ispravlja se objavljivanjem koritenih raunovodstvenih politika, biljekama ili materijalima koja nude objanjenja. 3.14. U vrlo rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi sukladnost sa zahtjevom nekoga Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja bila proturjena cilju financijskih izvjetaja, poduzetnik e odstupiti od tog zahtjeva na nain naveden u toki 3.15. 3.15. Kada poduzetnik odstupa od zahtjeva bilo kojeg standarda u skladu s tokom 3.14., treba objaviti: a. da je menadment zakljuio kako financijski izvjetaji fer prezentiraju financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove poduzetnika; b. da se postupilo u skladu s primjenjivanim standardima, osim to se odstupilo od odreenog zahtjeva kako bi se postiglo fer prezentiranje; c. naziv standarda od kojega je poslovni poduzetnik odstupio, prirodu odstupanja, ukljuujui postupak kojeg bi zahtijevao standard, razlog zato bi taj postupak bio tako obmanjujui u danim okolnostima; i d. za svako prezentirano razdoblje, financijski uinak odstupanja na svaku stavku financijskih izvjetaja koja bi se objavila da se izvjetavalo u skladu sa zahtjevom. 3.16. Kada je poduzetnik odstupio od zahtjeva sadranih u Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja u prethodnom razdoblju i to odstupanje ima uinke na iznose priznate u financijskim izvjetajima tekueg razdoblja, prikazat e objavljivanja navedena u tokama 3.15. (c) i (d). 3.17. U sluaju kada ne postoji Hrvatski standard financijskog izvjetavanja primjenjiv na transakciju i druge dogaaje, menadment e pri sastavljanju i primjenjivanju raunovodstvenih politika prosuditi i izabrati one raunovodstvene politike koje osiguravaju: a. informacije koje su vane i potrebne korisniku pri donoenju ekonomskih odluka; b. pouzdane informacije tako da financijski izvjetaji: i. vjerno predouju financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove poduzetnika; ii. odraavaju ekonomsku bit transakcija, drugih dogaaja i uvjeta, a ne samo zakonsku formu; iii. budu neutralni i nepristrani; iv. budu temeljeni na opreznosti; i v. potpuni su u svim vanim aspektima. 3.18. Pri prosuivanju opisanom u toki 3.17. ovog Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja, menadment e razmotriti primjenjivost sljedeih izvora: 1. zahtjeve i upute u Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja koji obrauju slina ili povezana pitanja; 2. definicije, kriterije priznavanja i koncepte mjerenja imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i 24

rezultata poslovanja iz Okvira Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja; 3. zahtjeve i upute sadrane u Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja; i 4. svu drugu strunu literaturu i dobru praksu drugih subjekata ako je u skladu s prethodnim tokama. 3.19. Izabrane raunovodstvene politike poduzetnik treba dosljedno primjenjivati na sline transakcije, druge dogaaje i uvjete, osim ako neki Hrvatski standard financijskog izvjetavanja ne zahtjeva ili doputa kategoriziranje stavaka za koje mogu biti prikladne razliite politike. Ako neki Hrvatski standard financijskog izvjetavanja zahtjeva ili doputa takvo kategoriziranje, prikladna raunovodstvena politika odabrat e se i dosljedno primjenjivati na svaku kategoriju. Promjene raunovodstvenih politika 3.20. Poduzetnik e mijenjati raunovodstvene politike samo ako je promjena zahtijevana Hrvatskim standardom financijskog izvjetavanja ili ako promjena rezultira financijskim izvjetajima koji pruaju pouzdanije i vanije informacije o financijskom poloaju, uspjehu i novanim tokovima poduzetnika. 3.21. Nisu promjena raunovodstvenih politika sljedee: a. primjena neke raunovodstvene politike za transakcije, druge dogaaje ili uvjete koje su u biti razliite od prije nastalih; i b. primjena nove raunovodstvene politike za transakcije, druge dogaaje ili uvjete koje se prije nisu desile ili su bile beznaajne. 3.22. S promjenama raunovodstvenih politika postupa se na sljedei nain: a. kada je promjena raunovodstvenih politika rezultat poetne (prve) primjene nekog Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja, ta promjena iskazuje se u skladu s tim Hrvatskim standardom financijskog izvjetavanja; ili b. kada se raunovodstvene politike mijenjaju dobrovoljno ili kada je promjena raunovodstvenih politika rezultat poetne (prve) primjene nekog Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja koji ne sadri prijelazne odredbe primjenjive na tu promjenu i kada je izvedivo odrediti uinke promjene raunovodstvene politike odreenog razdoblja ili kumulativne uinke promjene, poduzetnik promjenu raunovodstvene politike treba primijeniti retroaktivno. 3.23. Ako je izvedivo, retroaktivnom primjenom promijenjene raunovodstvene politike poduzetnik e uskladiti svaku komponentu kapitala, na koju to ima uinak, poetno stanje za najranije prikazano razdoblje i druge usporedne iznose objavljene za svako prezentirano razdoblje, kao da se nova raunovodstvena politika oduvijek primjenjivala. U sluaju kada je neizvedivo odrediti uinke, ili kumulativne uinke, mijenjanja raunovodstvene politike u prethodnim razdobljima, poduzetnik e primijeniti novu raunovodstvenu politiku na knjigovodstvene iznose imovine i obveza sa stanjem na poetku najranijeg razdoblja za koje je izvediva retroaktivna primjena, to moe biti i tekue razdoblje. Odgovarajua usklaenja poduzetnik e provesti na svakoj komponenti kapitala na koju se usklaenje odnosi. Usklaivanje se obino provodi na stavci zadrane dobiti. PROMJENE RAUNOVODSTVENIH PROCJENA 3.24. Kao rezultat nesigurnosti, velik broj stavaka u financijskim izvjetajima nije mogue tono mjeriti (npr. sumnjiva i sporna potraivanja, zastarjele zalihe, fer vrijednost financijske imovine ili obveza, vijek upotrebe imovine, obveze temeljem jamstva), ve se mogu samo procijeniti. To znai da je koritenje razumnih procjena bitan dio sastavljanja financijskih izvjetaja i ne umanjuje njihovu pouzdanost. 3.25. Procjena e se moda morati promijeniti ako nastupe promjene okolnosti na kojima se temeljila ili kao rezultat novih informacija ili veeg iskustva. Po svojoj prirodi promjena procjene ne odnosi se na prethodna razdoblja i nije ispravljanje pogreke. 3.26. Promjena primijenjene osnovice mjerenja je promjena raunovodstvene politike i nije promjena raunovodstvene procjene. Kada je teko razlikovati promjenu raunovodstvene politike od promjene raunovodstvene procjene, promjena se smatra promjenom raunovodstvene procjene. 3.27. Uinak promjene raunovodstvene procjene, osim one na koju se primjenjuje toka 3.28., priznat e se ukljuivanjem u dobit ili gubitak u: 25

i. razdoblju promjene, ako promjena utjee samo na to razdoblje, ili ii. razdoblju promjene i buduim razdobljima, ako promjena utjee na oba razdoblja. 3.28. U mjeri u kojoj iz promjene raunovodstvene procjene proizlaze promjene u imovini i obvezama ili se odnosi na neku stavku kapitala, to se treba priznati usklaivanjem knjigovodstvenih iznosa odgovarajue stavke imovine, obveza ili kapitala u razdoblju nastale promjene. 3.29. Promjena raunovodstvene procjene moe utjecati samo na dobit ili gubitak tekueg razdoblja, ili na dobit i gubitak tekueg i buduih razdoblja. Primjerice, promjena procjene iznosa sumnjivih i spornih potraivanja utjee samo na dobit ili gubitak tekueg razdoblja i za tu svrhu je priznata u tekuem razdoblju. Meutim, promjena procijenjenog vijeka uporabe ili oekivanog troenja buduih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira utjee na rashod amortizacije u tekuem razdoblju i u svakom buduem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine. U oba se sluaja uinak promjene, koja se odnosi na tekue razdoblje, priznaje kao prihod ili rashod tekueg razdoblja. Uinak na budua razdoblja, ako postoji, priznaje se kao prihod ili rashod u tim buduim razdobljima. POGREKE I ISPRAVAK POGREKE 3.30. Pogreke mogu nastati u vezi s priznavanjem, mjerenjem, prezentiranjem ili objavljivanjem elemenata financijskih izvjetaja. Mogue pogreke tekueg razdoblja otkrivene u tom razdoblju ispravljaju se prije nego to se financijski izvjetaji odobre za izdavanje. Meutim, znaajne pogreke se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdoblja, i tada se te pogreke prethodnog razdoblja ispravljaju u usporednim informacijama prezentiranim u financijskim izvjetajima za ta kasnija razdoblja. 3.31. Ako je izvedivo utvrditi, znaajnu pogreku prethodnog razdoblja poduzetnik treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem u prvom setu financijskih izvjetaja nakon otkria pogreke: a. prepravljanjem usporednih iznosa za prezentirano prethodno razdoblje, odnosno prethodna razdoblja, u kojem je pogreka nastala, ili b. ako je pogreka nastala prije najranije prezentiranog razdoblja, prepravljanjem poetnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje. 3.32. Kada je neizvedivo odrediti uinke pogreke odreenog razdoblja ili kumulativne uinke na sva prethodna razdoblja, poduzetnik e prepraviti knjigovodstveni iznos poetnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije razdoblje za koje je izvedivo retroaktivno prepravljanje (to moe biti tekue razdoblje). OBJAVLJIVANJA Raunovodstvene politike 3.33. Raunovodstvene politike primijenjene pri sastavljanju financijskih izvjetaja, i vane za njihovo razumijevanje, poduzetnik treba objaviti u biljekama. 3.34. U odreivanju treba li se odreena raunovodstvena politika objaviti, menadment razmatra hoe li takvo objavljivanje pomoi korisnicima u razumijevanju naina na koji su transakcije i poslovni dogaaji utjecali na izvjetenu financijsku uspjenost i financijski poloaj. Objavljivanje odreene raunovodstvene politike je naroito korisno kada su te politike izabrane izmeu alternativa doputenih u Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja. Svaki poduzetnik razmatra prirodu svojih djelatnosti i politike koje bi korisnik njegovih financijskih izvjetaja mogao oekivati da se objave za tu vrstu poduzetnika. Raunovodstvena politika moe biti vana ak i ako prikazani iznosi za tekue i prethodno razdoblje nisu znaajni. Promjene raunovodstvenih politika 3.35. Kada je promjena raunovodstvenih politika posljedica promjene standarda, poduzetnik e u razdoblju promjene objaviti: a. naziv Hrvatskog standarda financijskog izvjetavanja, i da je promjena raunovodstvene politike obavljena u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja, 26

b. vrstu promjene raunovodstvene politike, c. za tekue razdoblje i svako prezentirano ranije razdoblje, u mjeri u kojoj je izvedivo, iznos usklaivanja za svaku stavku financijskog izvjetaja na koju ima uinak d. iznos usklaivanja koji se odnosi na razdoblja prije prezentiranih, u mjeri u kojoj je to izvedivo, i e. ako je neizvediva retroaktivna primjena, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis kako i od kada su bile primijenjene promjene raunovodstvene politike. Ova objavljivanja ne treba ponavljati u financijskim izvjetajima kasnijih razdoblja. 3.36. Kada se radi o dobrovoljnoj promjeni raunovodstvene politike, poduzetnik e u razdoblju promjene objaviti: a. vrstu promjene raunovodstvene politike i razloge zbog kojih primjena nove raunovodstvene politike prua pouzdane i vanije informacije, b. za tekue razdoblje i svako prezentirano ranije razdoblje, u mjeri u kojoj je izvedivo, iznos usklaivanja za svaku stavku financijskog izvjetaja na koju ima uinak, c. iznos usklaivanja koji se odnosi na razdoblja prije prezentiranih, u mjeri u kojoj je to izvedivo, i d. ako je neizvediva retroaktivna primjena, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis kako i od kada su bile primijenjene promjene raunovodstvene politike. Ova objavljivanja ne treba ponavljati u financijskim izvjetajima kasnijih razdoblja. Promjene raunovodstvenih procjena 3.37. Poduzetnik treba objaviti vrstu i iznos promjene raunovodstvene procjene, koja ima uinak na tekue razdoblje ili za koju se oekuje da e imati uinak na budua razdoblja. Pogreke i ispravak pogreke 3.38. Poduzetnik treba objaviti: a. vrstu pogreke prethodnog razdoblja, b. u mjeri u kojoj je izvedivo, iznos ispravka za svaku stavku financijskog izvjetaja na koju ima uinak, c. iznos ispravka na poetku prezentiranog najranijeg prethodnog razdoblja, i d. ako je neizvedivo retroaktivno prepravljanje za odreeno prethodno razdoblje, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis kako i od kada su bili napravljeni ispravci pogreaka. Ova objavljivanja ne treba ponavljati u financijskim izvjetajima kasnijih razdoblja. DATUM STUPANJA NA SNAGU 3.39. Poduzetnik treba primjenjivati ovaj Hrvatski standard financijskog izvjetavanja za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. godine i poslije. 3.40. Ako poduzetnik primjenjuje ovaj Standard za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. i poslije, treba objaviti tu injenicu.

27

HRVATSKI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 4 DOGAAJI NAKON DATUMA BILANCEUVOD 4.1. Cilj ovog Standarda je propisati obvezu usklaenja financijskih izvjetaja za dogaaje nastale nakon datuma bilance odnosno obvezu objavljivanja podataka o dogaajima koji su nastali u razdoblju od datuma bilance do datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja. 4.2. Ovaj Standard u skladu je s MRS 10. i IV. Direktivom Europske unije. DEFINICIJE 4.3. Dogaaji nakon datuma bilance su oni dogaaji koji imaju povoljne ili nepovoljne posljedice, a koji su nastali izmeu datuma bilance i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja. Razlikuju se dvije vrste dogaaja: a) dogaaji koji potvruju okolnosti koje su postojale na datum bilance (dogaaji nakon datuma bilance koji zahtijevaju usklaivanje) b) dogaaji koji potvruju okolnosti koje su nastale nakon datuma bilance (dogaaji nakon datuma bilance koji ne zahtijevaju usklaivanje). 4.4. Datum odobravanja je datum na koji je menadment poduzetnika odobrio financijske izvjetaje zajedno s pripadajuim godinjim izvjeem o stanju poduzetnika. SADRAJ 4.5. Ovaj Standard obrauje problematiku dogaaja nakon datuma bilance koji zahtijevaju usklaivanje i onih koji ne zahtijevaju usklaivanje na datum bilance. PRIZNAVANJE Dogaaji nakon datuma bilance koji zahtijevaju usklaivanje 4.6. Poduzetnik mora iznose koje je priznao u svojim financijskim izvjetajima uskladiti s dogaajima nakon datuma bilance koji zahtijevaju usklaivanje. 4.7. Primjerice, financijski izvjetaji se moraju uskladiti u sljedeim sluajevima: a) sudska presuda donesena nakon datuma bilance potvruje da je na datum bilance postojala sadanja obveza. b) primitak nove informacije nakon datuma bilance koja upuuje na to da je vrijednost nekog sredstva na datum bilance bila umanjena ili da je iznos prethodno priznatog gubitka od umanjenja toga sredstva potrebno uskladiti. c) otkrivanje prijevare ili pogreaka zbog kojih su financijski izvjetaji neispravni. Dogaaji nakon datuma bilance koji ne zahtijevaju usklaivanje 4.8. Poduzetnik ne smije iznose koje je priznao u svojim financijskim izvjetajima uskladiti s dogaajima nakon datuma bilance koji ne zahtijevaju usklaivanje. 4.9. Primjerice, nije potrebno uskladiti iznose u financijskim izvjetajima zbog pada trine vrijednosti ulaganja izmeu datuma bilance i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja obzirom da pad trine vrijednosti obino nije povezan s okolnostima koje su postojale na datum bilance. 4.10. Ako se odluka o isplati dividende odnosno udjela u dobiti imateljima vlasnikih instrumenata donese nakon datuma bilance, onda se takve dividende odnosno udjeli u dobiti ne priznaju kao obveza na datum bilance. 28

4.11. Poduzetnik ne smije sastavljati svoje financijske izvjetaje na osnovi vremenske neogranienosti poslovanja ako je nakon datuma bilance donesena odluka o prestanku odnosno likvidaciji drutva ili ako se takva odluka ne moe izbjei. 4.12. Ako pretpostavka o vremenskoj neogranienosti poslovanja u danim okolnostima nakon datuma bilance vie nije primjerena, mora se promijeniti raunovodstvena osnova, a ne samo uskladiti iznose koji su priznati prije nego to je pretpostavka postala neprimjerena. OBJAVLJIVANJE 4.13. Poduzetnik mora u biljekama objaviti datum na koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja i tko je njihovo izdavanje odobrio jer financijski izvjetaji ne odraavaju dogaaje nakon tog datuma. Ako lanovi poduzetnika ili drugi imaju ovlast mijenjati i nadopunjavati financijske izvjetaje nakon njihovog izdavanja, poduzetnik tu injenicu treba objaviti. 4.14. Biljeke uz financijske izvjetaje moraju se aurirati ako nakon datuma bilance budu primljene informacije o okolnostima koje su postojale na datum bilance. 4.15. Za znaajne dogaaje nakon datuma bilance koji ne zahtijevaju usklaivanje, a njihovo neobjavljivanje moe utjecati na ekonomske odluke koje korisnici donose i na temelju financijskih izvjetaja, poduzetnik mora objaviti za svaki znaajni dogaaj njegovu prirodu, te procjenu njegovog financijskog uinka ili izjavu da takva procjena nije mogua. 4.16. Poduzetnik mora objaviti u biljekama sve znaajne dogaaje koji ne zahtijevaju usklaenje, kao to su primjerice:: a) znaajno poslovno spajanje nakon datuma bilance ili prodaja znaajnog pridruenog poduzetnika b) objavljivanje plana prestanka poslovanja c) znaajne nabavke imovine, iznos imovine koja se dri za prodaju, odnosno koja e se prestati koristiti u poslovanju, drugi oblici otuenja imovine ili izvlatenja znaajne imovine koje provodi vlada d) unitenje vanog proizvodnog pogona u poaru nakon datuma bilance e) najava ili poetak provedbe znaajnog restrukturiranja f) neuobiajeno velike promjene cijena imovine ili valutnih teajeva nakon datuma bilance g) promjene poreznih stopa ili poreznih zakona koji su stupili na snagu ili su objavljeni nakon datuma bilance a koji znaajno utjeu na tekuu i odgoenu poreznu imovinu i obveze h) preuzimanje znaajnih obveza ili nepredvienih obveza, primjerice, izdavanjem znaajnih jamstava i i) poetak znaajnog sudskog postupka koji je iskljuivo posljedica dogaaja nastalih nakon datuma bilance. DATUM STUPANJA NA SNAGU 4.17. Poduzetnik treba primjenjivati ovaj Hrvatski standard financijskog izvjetavanja za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. godine i poslije, 4.18. Ako poduzetnik primjenjuje ovaj Standard za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. i poslije, treba objaviti tu injenicu.

29

HRVATSKI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 5 DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINAUVOD 5.1. Cilj ovog Standarda je propisati raunovodstveni postupak za nematerijalnu imovinu koji nije posebno obraen drugim Standardom. Ovaj Standard zahtijeva da poduzetnik prizna neku nematerijalnu imovinu samo ako su ispunjeni odreeni kriteriji. Standard takoer ureuje kako treba utvrditi knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne imovine i zahtijeva odreeno objavljivanje o nematerijalnoj imovini. 5.2. Ovaj Standard u skladu je s MRS 1, MRS 36, MRS 38 i IV. Direktivom Europske unije. DEFINICIJE 5.3. U ovom se Standardu upotrebljavaju sljedei izrazi s odreenim znaenjem: Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizikih obiljeja koja se moe identificirati. Nematerijalna imovina obuhvaa sljedee vrste imovine: izdaci za razvoj, patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci, software, dozvola za ribarenje, franize i ostala prava, goodwill, predujmovi za nematerijalnu imovinu i ostalu nematerijalnu imovinu. Aktivno trite je trite na kojem su ispunjeni svi sljedei uvjeti: (a) predmeti kojima se trguje na tritu su homogeni, (b) u svako se vrijeme mogu pronai spremni kupci i prodavai, i (c) cijene su dostupne javnosti. Amortizacija je sustavni raspored amortizacijskog iznosa nematerijalne imovine tijekom njezina vijeka uporabe. Imovina je resurs: (a) koji kontrolira poduzetnik kao posljedicu prolih dogaaja, i (b) od kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi poduzetniku. Knjigovodstvena vrijednost je iznos u kojem je imovina priznata u bilanci nakon umanjenja za ispravak vrijednosti i akumuliranog gubitka od umanjenja. Troak nabave je iznos novca ili novanih ekvivalenata ili fer vrijednost ostalih naknada za stjecanje neke imovine u vrijeme njezina stjecanja ili izgradnje, ili, kada je to mogue, iznos koji se moe pripisati toj imovini u skladu sa zahtjevima drugih HSFI. Amortizirajui iznos je troak imovine koji je jednak troku nabave umanjenom za ostatak vrijednosti. Razvoj je primjena nalaza istraivanja ili drugih znanja u planu ili dizajnu proizvodnje novih ili bitno poboljanih materijala, ureaja, proizvoda, postupaka, sustava ili usluga prije poetka komercijalne proizvodnje ili uporabe. Vrijednost u upotrebi je sadanja vrijednost novanih tokova za koje se oekuje da e nastati neprekidnom uporabom imovine i njezinim otuenjem na kraju njezinog vijeka uporabe ili se oekuje da e nastati prilikom namirenja obveza. Fer vrijednost je iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti ili obveza podmiriti izmeu informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost neke imovine prelazi njen nadoknadiv iznos. Istraivanje je originalno i planirano ispitivanje poduzeto s izgledima da e se stei nove znanstvene ili tehnoloke spoznaje i novi zakljuci. Ostatak vrijednosti nematerijalne imovine je procijenjeni iznos koji bi poduzetnik u ovome trenutku dobio prodajom imovine nakon odbitka procijenjenih trokova otuenja da je imovina ve sada one starosti i u onom stanju kakvi se oekuju na kraju njenog vijeka uporabe. Vijek uporabe je: (a) razdoblje u kojem se oekuje da e poduzetnik upotrebljavati imovinu, ili (b) broj proizvoda ili slinih jedinica za koje se oekuje da e ih poduzetnik ostvariti od te imovine. 30

SADRAJ 5.4. Ovaj Standard sadrava naela, pravila i metode mjerenja, priznavanja, evidentiranja i objavljivanja dugotrajne nematerijalne imovine. PRIZNAVANJE 5.5. Neku se nematerijalnu imovinu treba priznati samo ako: (a) je vjerojatno da e budue ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati poduzetniku, a (b) troak nabave te imovine se moe pouzdano izmjeriti. 5.6. Poduzetnik treba procijeniti vjerojatnost oekivanih buduih ekonomskih koristi koristei razumne i prihvatljive pretpostavke koje predstavljaju najbolju procjenu menadmenta da se postave ekonomski uvjeti koji e postojati tijekom vijeka uporabe te imovine. 5.7. Poduzetnik koristi prosudbu da procijeni stupanj izvjesnosti u svezi priljeva buduih ekonomskih koristi koji se mogu pripisati upotrebi neke imovine na temelju dokaza raspoloivih u vrijeme poetnog priznavanja, s tim da se vee znaenje pridaje vanjskim dokazima. 5.8. Poduzetnik e nematerijalnu imovinu na poetku procijeniti po troku nabave. 5.9. Zasebno stjecanje U normalnim okolnostima, cijena koju poduzetnik plaa prilikom zasebnog stjecanja nematerijalne imovine odraava oekivan