Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
IDEA WSDC WIFI NVO
VIJEĆE MREŽA
PRAVDE GRAD
SARAJEVO VLADA
KS
IN FONDACIJA
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
BH Telecom
"Nijedan narod ne
može se spasiti sam
odvajajući se od
drugih. Ili se
spašavajmo zajedno,
ili zajedno
propadnimo.”
Rabindranath Tagore
1
Region su prije nekoliko sedmica pogodile najrazornije poplave u recentnoj
historiji BiH, Srbije i Hrvatske. Stručnjaci prognoziraju da će štete biti teško
nadoknaditi i da će se razorna moć vode osjetiti još godinama poslije.
Hiljade domaćinstava je nestalo nakon samo par minuta najrazornije
prirodne katastrofe koja je zahvatila Balkan, i koju ne pamte ni najstariji
stanovnici. Ali, ja vam danas neću govoriti o šteti, o brojkama, o statistici. To
neka urade stručnjaci, oni koji su završili školu da bi o poplavi, šteti i
nadoknadi štete znali više. Ja ću govoriti o dvije, dijametralno različite
pojave koje su se odvijale skoro pa uporedo sa vodenim razaranjem.
Prva – ujedinjenje Balkana u zajedničkim nastojanjima da jedni drugima
pomognemo. Po prvi put nakon rata zaista nije bilo važno ko je Srbin,
Hrvat, Bošnjak, Jevrej, iz BiH, Srbije ili Hrvatske. Najgora tragedija je
ujedinila Balkan! BiH, Srbija i Hrvatska su nastojale smanjiti štete, spriječiti
dalje nadiranje vode, a Makedonija, Crna Gora i Slovenija su prve pritekle u
pomoć šaljući kamione sa hranom, vodom, odjećom, obućom i lijekovima u
poplavljena područja ne razmišljajući o tome ko je bio na kojoj strani u ratu.
Jedino je bilo važno pomoći. Odmah. Bez odlaganja! Naravno u dijelovima
BiH, Srbije i Hrvatske koji nisu bili poplavljeni također su organizirane brojne
akcije sakupljanja pomoći. Građani su se spontano organizirali u nastojanju
da prikupe pomoć i dostave je tamo gdje je najpotrebnija. Ubrzo su mediji
informirali o lokacijama u gradovima u kojima se vrši skupljanje pomoći.
Nevladine organizacije su prve reagirale. Prve ponudile svoje prostorije i
uposlenike za organiziranje prikupljanja hrane, obuće, hrane, vode i
lijekova. Činilo se da je jedino važno pomoći. Činilo se da BiH može ponovo
Usta moja, pohval’te me!
Riječ
urednice
SADRŽAJ:
Riječ urednika
Poplave u BiH
Radionicama i igrokazima
protiv vršnjačkog nasilja
Radionicama protiv
zloupotrebe droge Naučimo kulturu dijaloga kroz
novu CKD publikaciju
Debatologija – teze
Debatologija – najbolji debatant
za mart
Debatologija – najboli debatant
za april
Škole nam pišu
Debatna obavještajna služba
Najavljujemo Aktivnosti u
narednom periodu
Škole članice CKD-a
2
biti ujedinjena zemlja, u kojoj je važno biti dobar čovjek, u kojoj vrijede
poslovice „Dobro se dobrim vraća”, u kojoj se ljudi ne dijele po vjeri i po
naciji, već po volji i želji da jedni drugima pomognu.
Nekako uporedo sa prikupljanjem pomoći (a akcije su uveliko oglašavane i
putem Facebook-a, Twitter-a i ostalih društvenih mreža), počelo je i
objavljivanje fotografija sa akcija (dobro, nije loše inspirativnom fotografijom
nagovoriti i druge da pomognu), zatim su kreirani i prvi video zapisi na
kojima se tačno vidi koja je organizacija koliko čega skupila (i što je
najvažnije, ko je sve pomagao! – a nije loše ni da budući donatori vide
kapacitete organizacije…), pa su onda nevladine organizacije prezentirale i
brojke koliko je odjeće, obuće, hrane, vode i lijekova prikupljeno i kome je
podijeljeno (i ovo je pohvalno, jer su sve nevladine organizacije to radile
jednostavno radi poštivanja principa transparentnosti u radu, zar ne?).
Pošteno! Za slučaj da se pitate, nemam ništa protiv da jedni drugima
pomažemo, i nemam ništa protiv da javnost zna koji obim pomoći je upućen
u područja pogođena poplavama. Kada bi političari radili tako transparentno
kao što je urađeno prikupljanje pomoći i objava podataka o količini
prikupljenih sredstava, BiH bi se od poplava oporavila za tili čas. Nažalost,
nisu svi pomagali da bi pomogli. Pomagali su da bi mogli javno reći da su
baš oni, eto maloprije, premda umorni od svojih redovnih obaveza, uspjeli
pripremiti paketić za one kojima je najpotrebniji. I ne samo to. Navodili su i
sadržaj paketa, pa su tako njihovi FB prijatelji, javnost, mediji, i svi
zainteresirani mogli saznati da su poslali: sapun, vlažne maramice, toaletni
papir, dezodorans, šampon i gel za tuširanje. Bilo je i onih koji su drugima
svojim statusima naređivali da pomognu, kao da imaju neko više moralno
pravo nad imovinom drugih osoba, kao da su predstavnici i zastupnici neke
više sile koja može svima narediti da se za više dobro odreknu svoje
imovine. No, nije to najgore. Bilo je i onih koji su sebe fotografirali u
trenucima nesebičnosti. Valjda im se to tako rijetko dešava da mora biti
ovjekovječeno. Naravno, moram zločesto ženski primijetiti, da su frizure,
odjeća i šminka (žene ipak prednjače u ovom fenomenu!) bili besprijekorni,
čak i nakon sati i sati „mukotrpnog” rada. Nije mi namjera omalovažavati bilo
čiji rad, ali ovom samopromocijom, pojedinci omalovažavaju rad stotina
volontera crvenog krsta i drugih organizacija, a koji nisu postavljali
fotografije na FB koje svjedoče o njihovoj nesebičnosti (a ovdje isključivo
mislim na pojedince!). Ili njihova pomoć vrijedi manje jer nije ovjekovječena
na nekoj od društvenih mreža?
3
Nedavno me jedna bliska osoba podsjetila na poslovicu „Lijeva ruka ne
smije znati kada i šta daje desna…” Šta se desilo sa osnovnim moralnim
postulatom da onaj koji pomaže nikada ne smije hvaliti sebe, već mora
(namjerno ne koristim riječ „treba”) šutjeti o tome dajući slobodu onome ko
je pomoć primio da ga pohvali ili ne pohvali pred drugima. Svako svoj obraz
nosi? Mene živo interesira kako osobe koje su najveću prirodnu katastrofu
iskoristile za svoju promociju nose svoj obraz i da li ga uopće imaju. Nije li
svrha postulata „pomozi bližnjem svome” i „nije vjernik ko zanoći sit, a
susjed mu gladan i on to zna” da ukažu na važnost nesebičnog davanja, a
ne na važnost da cijeli svijet sazna o „nesebičnosti”. Da li dajemo da bismo
pomogli ili dajemo da bismo mogli reći da smo pomogli? Da li je FB od nas
napravio neljude kojima je samo stalo do broja like-ova, ili smo oduvijek bili
samodopadni? Da li smo sposobni uraditi dobro djelo radi dobrog djela, a ne
da bi se o njemu pričalo?
Želim vjerovati da jesmo. I želim vjerovati da su hvalisavci samo izuzeci, a
nikako pravilo.
Mada, čujem, nevladin sektor priprema bilten à la „Usta moja pohval’te me”
u kojem će biti jasno navedeno koje organizacije su kako, kada, koliko i
kome pomogle… Da, uz par fotografija, naravno!
4
CKD O POPLAVAMA
Nezapamćene
poplave koje su
pogodile BiH uništile
su mnogo toga.
Ljudski životi, kao
najvrednije što
imamo, su nažalost
postali statistika.
Statistika su i
izgubljeni domovi,
uništene njive,
nestala stoka. Ljudi
su izgubili ono što
su godinama gradili.
U par minuta ili sati,
nestale su
uspomene,
fotografije, onaj
heklani stolnjak što
ga je nana unuci
poklonila, ikona koju
je otac sa putovanja
iz Grčke donio,
brojanica dobijena
za rođendan.
Mnogo je toga
nestalo. Kažu da
ćemo još godinama
nastojati da
obnovimo barem
mali dio izgubljenog.
Neće biti lako, ali
ako zadržimo
zajedništvo, ako
budemo jedni
drugima pomagali,
ova napaćena
država može biti
odnovljena!
Proglašeno je stanje prirodne nesreće u općini Lukavac, u
Tuzlanskom kantonu, gdje je poplavljeno 30 stambenih objekata i
osnovna škola- kazao je za Fenu šef Odsjeka za strateško
planiranje, mjere zaštite i spašavanja u Ministarstvu sigurnosti
BiH Idriz Brković.
Povećani vodostaji u ZDK-u
Prema njegovim riječima, izlila se rijeka Turija.
- Trenutno zasjedaju štabovi civilne zaštite u općinama Živinice,
Kladanj i Banovići vezano za situaciju na područjima tih općina.
Vidjet ćemo kakve će oni odluke donijeti - kazao je Brković.
Naveo je da je trenutno u prekidu put u Živinicama zbog
plavljena. To je relacija Kladanj-Živinice. Put je zatvoren za
saobraćaj zbog poplave.
Vodostaji svih rijeka na području Zeničko-dobojskog
kantona su povećani i imaju tendenciju porasta.
Prema najnovijim podacima Operativnog centra civilne zaštite
Zeničko-dobojskog kantona, vodostaj Bosne na mjernom mjestu
u Zenici u 12.00 sati je iznosio 370 cm što je u porastu za 110 cm
u odnosu na jutrošnje mjerenje.
Sjeverni ulaz u grad Zenicu iz pravca Doboja, na petlji Blatuša, je
pod vodom i zatvoren je za saobraćaj, kao i ulaz u naselje
Blatuša u samom gradu.
Zatvoren je saobraćaj za sva vozila u Nemili na putnom pravcu
prema Orahovici, jer je podvožnjak pod vodom.
Na području općine Olovo, na snazi je redovan stepen odbrane
od poplava, jer je vodostaj rijeka Bioštica i Stupčanica u znatnom
porastu.
Trenutno su u pripravnosti tri pumpe za ispumpavanje vode iz
hotela Aquaterm u Olovu, a vodostaj rijeke Krivaje je stalnom
porastu, a sve raspoložive snage civilne zaštite su na terenu i u
pripravnosti, jer je proglašeno stanje redovne odbrane od
poplava. Vodostaj na mjernoj stanici je + 420 cm.
U Zavidovićima vodostaj rijeke Krivaje je veoma visok i voda se
izlila na dionici 12 kilometar na regionalnom putu R-467 prema
Olovu. Rijeka Gostović se izlila na tri lokaliteta, na osmom,
desetom i dvanaestom kilometru od grada.
Kada je u pitanju općina Vareš, trenutno se kroz tunel na putu
Vareš - Ponikve može saobraćati, ali je voda koja teče kroz tunel
na granici izlijevanja u tunel.
5
CKD ČLANICAMA
Ne, ne smijemo
pobrojati sve naše
članice koje su se
suočile za
poplavama epskih
razmjera. Ne
smijemo jer ne
možemo ni naslutiti
kome je bilo
najgore. Ne
smijemo ni pokušati
prikazati razmjere
šteta sa kojima se
suočavate, ma ne
smijemo na papiru
ni napisati koliko
vas ima, a papir
mnogo toga trpi.
Jedino što možemo
reći jeste da se
nadamo da ste vi i
vaše porodice dobro
i zdravo, da su vas
poplave ma gdje bili
nekim čudom
zaobišle i da ćemo
zajedno u narednoj
školskoj godini ići u
nove obrazovne
pohode, educirajući
mlade da prije
svega budu dobri
ljudi, a onda i dobri
debatanti.
U općini Kakanj usljed obilnih padavina došlo je do plavljenja
regionalne putne komunikacije u mjesta Kazani i Brnjic, te je ova
putna komunikacija zatvorena za saobraćaj.
Rijeka Bosna se počela izlijevati na području naselja Doboj, ali za
sada nema ugroženih objekata.
U Tešnju rijeka Tešanjka se izlila na priobalno poljoprivredno
zemljište u naselju Medakovo.
Iz Operativnog centra civilne zaštite ZDK-a upozoravaju
stanovništvo koje živi ili se kreće u blizini svih vodenih tokova
naročito pored rijeka i većih potoka, da obrati pažnju na svoju
sigurnost prilikom kretanja uz vodene tokove.
Također, Jale u Tuzli i Sane u Sanskom Mostu su u daljem
porastu.
U Sanskom Mostu rijeka Sana je nabujala do 195 cm, dok Una
sa pola metra u Bihaću ima najniži vodostaj.
Poplave i u RS-u
Obilne kiše napunile su akumulaciju Hidroelektrane "Mratinje" na
rijeci Pivi, pa se od jutros kroz ovu branu pušta dodatnih 80
metara kubnih vode u sekundi, što će za desetak centimetara
povećati ionako veliki vodostaj rijeke Drine u Foči.
Iz općinskog Odsjeka Civilne zaštite upozoravaju da je Pivsko
jezero puno i nivo vode je pet metara do vrha brane.
Civilna zaštita je u stalnom kontaktu s nadležnima u
Hidroelektrani Višegrad gdje je jutros dotok vode bio 672 metara
kubnih u sekundi.
Procjenjuje se da će dotok rasti i do 1.000 metara kubnih u
sekundi, ali to ne bi trebalo da predstavlja opasnost, budući da
Hidroelektrana u Višegradu reguliše nivo vode s Hidroelektranom
u Bajinoj Bašti.
Kiša i na području Srebrenice već 48 sati pada jakim
intenzitetom. Snažne bujice izazvane neprekidnim obilnim
padavinama pričinile su velike štete na lokalnim putevima i
usjevima u srebreničkoj opštini, rečeno je Srni u Štabu Civilne
zaštite ove opštine.
Bujice su odnijele makadam sa mnogih lokalnih puteva, nanijele
drveće i grane i zapušile mnoge propuste i mostove što je dovelo
do prekida saobraćaja za selo Gnionu i još neke zaseoke.
"malih mostova preko Rakitnice su poplavljeni, tako da su
pojedina sela odsječena od svijeta.
6
SVJETSKI MEDIJI:
Svjetski mediji su
nešto više počeli
izvještavati o
poplava na Balkanu
tek nakon izjave
tenisera Novaka
Đokovića koji je u
svojoj izjavi istakao
vrlo sporadično
izvještavanje o
najgoroj prirodnoj
katastrofi.
O poplavama na
Balkanu možete
pročitati na:
http://edition.cnn.co
m/2014/05/19/world/
europe/balkans-
flooding/
http://www.reuters.c
om/article/2014/05/1
9/us-balkans-flood-
idUSBREA4H04B20
140519
http://www.bbc.com/
news/world-europe-
27465175
http://www.nbcnews
.com/news/world/bal
kan-flooding-
recovery-will-cost-
billions-officials-
n111426
"Štete na makadamskim putevima su ogromne", ocijenio je
Danko Mirović, vlasnik firme Trend, čija je mehanizacija
angažovana na sprečavanju poplava i osposobljavanju lokalnih
puteva za saobraćaj.
Veliki broj poljoprivrednih površina na području opštine
Pelagićevo ponovo je pod vodom, a poplave prijete i
domaćinstvima, rekao je načelnik opštine Simo Stakić.
Kiša koja od noćas bez prestanka pada i u Bijeljini zaplavila je
njive i Semberija danas izgleda kao poplavljeno područje, rekao je
Srni predsjednik Udruženja poljoprivrednika u ovom gradu Ljubo
Maletić.
On kaže da su usjevi u nekim njivama koje je obišao pod vodom
visine i do 20 centimetara.
Meteorolozi najavljuju da će u Semberiji u naredna tri dana pasti i
do 150 litara kiše po metru kvadratnom.
Na području Rogatice izlila se rijeka Rakitnica i poplavila zasijana
polja, voda se ulila u podrume nekoliko kuća, a ugroženi su i
proizvodni pogoni Prerade mesa Vizion i Fabrike drveta Ikonić
komerc.
Iz proizvodnih hala preduzeća Vizion radnici su evakuisali stoku i
gotove suhomesnate proizvode, a bageri prave nasipe da se
voda ne bi ulila u pogon za proizvodnju mesa.
Građevinske mašine angažovane su i na izgradnji nasipa oko
kruga preduzeća Ikonic komerc, a vlasnik Duško Ikonić kaže da je
pod vodom već 15 dunuma zemljišta sa skladištem balvana i
gotovih proizvoda.
"Ukoliko voda poraste još jedan metar, nećemo je moći spriječiti
da poplavi i proizvodne pogone", rekao je Ikonić.
Na jednom mjestu, na oko kilometar nizvodno od grada, voda se
skoro izlila na magistralni put Rogatica – Ustiprača. Nekoliko
malih mostova preko Rakitnice su poplavljeni, tako da su pojedina
sela odsječena od svijeta.
Rogatičani se pribojavaju da s obzirom na prognoze kiša neće
prestati i narednih dana ne budu poplavljene i kuće koje su
najbliže koritu rijeke Rakitnice.
ZVOR: OSLOBOĐENJE
Nakon „početnih” informacija uslijedila je katastrofa čije razmjere
niko nije mogao naslutiti. …
7
8
REKLI SU O DOBRU:
„Svi ljudi ne mogu
biti bogati i
poznati, ali svi
mogu biti dobri.”
Konfučije
„Niko nije slučajno
dobar; vrlinu treba
naučiti.”
Seneka
„Najbolji dio života
dobra čovjeka su
ona bezimena,
nezapamćena
djela dobrote i
ljubavi.”
William
Wordsworth
„Biti dobar je
plemenito. Učiti
druge da budu
dobri je još
plemenitije.”
Mark Twain
„Nemojte se
truditi da samo vi
budete dobri, već
da i svijet što ga
iza sebe
ostavljate
postane dobar.” Bertolt Brecht
JEDINSTVENO PREDSJEDNIŠTVO BIH
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku da se svi
raspoloživi ljudski resursi i materijalno-tehnička sredstva Oružanih
snaga Bosne i Hercegovine angažuju na pružanju pomoći civilnim
organima i građanima Bosne i Hercegovine, u reagiranju na
nastalu situaciju uzrokovanu poplavama na teritoriji Bosne i
Hercegovine.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovlastilo je ministra odbrane
Bosne i Hercegovine da, po potrebi i na zahtjev odgovarajućih
civilnih organa, angažuje Oružane snage Bosne i Hercegovine na
cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Odluka stupa na snagu odmah i bit će na snazi sve dok postoji
potreba za pomoć civilnim organima i građanima na cijeloj teritoriji
Bosne i Hercegovine.
Ministru odbrane Bosne i Hercegovine naloženo je da neprestano
izvještava Predsjedništvo Bosne i Hercegovine o stanju na terenu
i o svakom pojedinačnom angažmanu Oružanih snaga Bosne i
Hercegovine, kao i svim pristiglim zahtjevima za pomoć Oružanih
snaga Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će nastaviti pažljivo da prati
razvoj situacije na terenu i bit će u neprestanoj komunikaciji s
nadležnim civilnim organima u Bosni i Hercegovini.
IZVOR:
http://www.predsjednistvobih.ba/saop/1/?cid=193021869,2,1
9
ORUŽANE SNAGE BIH DJELUJU U NAJUGROŽENIJIM PODRUČJIMA KOJA SU
ZAHVAĆENA POPLAVAMA
Nakon što je Predsjedništvo BiH ovlastilo ministra odbrane Zekerijaha Osmića da
po potrebi i na zahtjeve odgovarajućih civilnih organa angažuje Oružane snage BiH
u područjima zahvaćenim poplavama, u četvrtak 15. 05. 2014. godine su, na
različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, bili angažovani resursi i kapaciteti
Oružanih snaga BiH.
Primarni zadatak je bio spašavanje ljudskih života.
Oružane snage trenutno djeluju u najugroženijim područjima sa helikopterima, ljudstvom,
čamcima, kamionima, obezbjeđivanjem nasipa, i drugim resursima. Tokom današnjeg
dana, do poslijepodnevnih sati, helikopterskim akcijama u Šekovićima je spašeno 12 ljudi,
od toga 6 djece, u općini Doboj-Jug prevezeno 6 pacijenata na hemodijalizu, u Maglaju je
spašeno 8 ljudi i 3 djece. Isti helikopter je pruzeo čamce sa spašenim ljudima i prebacio ih
na sigurno područje.
U poslijepodnevnim satima helikopterskim akcijama se spašava ugroženo stanovništvo na
području Doboja (u Topčić polju, Maglaju, Mravićima, Usori), nakon čega isti helikopter
treba da djeluje u području Šekovića. U rejonu Maglaja djeluju helikopteri koji su uzletili
sa heliodroma iz Banja Luke (dvije Gazela, i jedan UH-1), koji su manjeg kapaciteta koji
su imali intervencije u području Maglaja i Doboja.
Ostali resursi Oružanih snaga BiH djeluju u punom kapacitetu na pomoći ugroženom
stanovništvu i djeluju u skladu sa propisanim procedurama.
Osim toga, pripadnici OS BiH su angažovani na području općine Doboj gdje pomažu u
pravljenju nasipa od pijeska, a angažovan je tim Inžinjerijskog bataljona OS BiH, čamci i
druga oprema. Pripadnici OS BiH su u toku današnjeg dana bili angažovani na evakuaciji
stanovništva i spašavanju materijalnih dobara i u Zenici, Bijeljini, Maglaju, Žepču,
Živinicama, Zvorniku, Sarajevu, Janji. U ovima akcijama je bilo angažovano preko 320
pripadnika Oružanih snaga BiH, 5 helikoptera, 25 motornih vozila, 14 čamaca, jedan
utovarivač, jedno sanitetsko motrno vozilo itd.
Iz Maglaja je do sada evakuisano 35 civila. U toku je evakuacija jedne porodice iz općine
Doboj – Jug sa krova kuće i jednog broja osoba u Šekovićima. Akcije na spašavanju
civilnog stanovništva se nastavljaju, uz iznimne napore pripadnika Oružanih snaga BiH, i u
veoma teškim vremenskim uslovima.
IZVOR: http://mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=32771
10
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
Na ovako detaljnoj
razradi radionice
srednjoškolcima
mogu pozavidjeti i
daleko iskusniji
predavači. CKD
će svakako ovu
radionicu iskoristiti
u narednim
aktivnostima, jer je
kreirana tako da
dozvoljava
razgovor o
nekoliko sličnih
tema i problema u
isto vrijeme. Bit će
dragocjeno čuti i
vidjeti sudionike
ove radionice, i ne
sumnjamo da će
im biti zanimljivo
participirati, kao
što je i CKD-u bilo
zanimljivo čitati.
Da ne bude
zabune, planiramo
u radionicu
uključiti profesore
koji nisu mogli
učestvovati za
vrijeme Debatnog
festivala.
TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,
DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA
CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
ŠKOLE: GIMNAZIJA MOSTAR I PRVA BOŠNJAČKA GIMNAZIJA
SARAJEVO
NAZIV RADIONICE: RJEŠENJA KONFLIKTNIH SITUACIJA
KORACI:
1. PODIJELITI UČESNIKE RADIONICE U 4 GRUPE.
2. SVAKOJ GRUPI PONUDITI SCENARIO KONFLIKTNE
SITUACIJE.
Grupa 1:
Četrnaestogodišnja djevojka se nalazi u kafiću sa svojim
osamnaestogodišnjim momkom. Nakon što je prihvatila ponudu
od momka da prihvati cigaru nailazi njen stariji brat koji je fizički
napada.
Grupa 2:
Dječak od 15 godina živi sa majkom koja često odsustvuje zbog
noćne smjene na poslu, a otac mu je umro od predoziranja
opojnim supstancama dok je dječak bio mali. Vršnjaci koji su
saznali za sudbinu njegovog oca često ga zadirkuju što rezultuje
odlukom dječaka da nasilno reaguje i napadne drugog dječaka.
Grupa 3:
Učenica drugog razreda srednje škole odlučuje se da krene na
intenzivne časove boksa u lokalnom sportskom klubu. Na kraju
školske godine, osjećajući se ojačanom, zakazuje fizički kontakt
sa učenicom iz generacije, a razlog je momak koji se sviđa
objema. Druga učenica potječe iz problematične porodice, a obje
su loše učenice u školi.
Grupa 4:
Na suncem obasjanoj glavnoj ulici glavnoga grada prolaze šetači
u poslijepodnevnom odmoru. U bašti jednog kafića sjede momak i
djevojka. Pored njih prolazi grupa mladića iz koje istupa jedan od
njih i počinje nasilno udarati momka. Po pričama očevidaca,
momak koji je bio napadač je bivši momak djevojke.
3. SVAKA GRUPA TREBA DA NAPRAVI RJEŠENJA DATE
SITUACIJE. UČESNICI TREBAJU NAPISATI PORUKE I
KONKRETNE KORAKE ZA RJEŠAVANJE KONFLIKTA.
11
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
Pred vama je
jedna zaista
interesantna
radionica, tijekom
koje predavač sa
učesnicima nije
samo nastojao
riješiti problem
nego i doznati
načine na koje
učesnici rješavaju
konflikte u kojima
se nađu.
Radionica je
održana sa
debatantima
tijekom Debatnog
festivala i
debatanti su
uzimali uloge
raznih životinja.
Kreatorima
radionice
čestitamo na
inventivnosti i
odličnoj
sposobnosti
usmjeravanja
debatanata ka
rješenju problema
tijekom aktivnosti.
TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,
DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA
CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
ŠKOLA: KŠC ZENICA
NAZIV RADIONICE: IGRICE KOJE NAM OTKRIVAJU NAŠ STIL
SUKOBLJAVANJA „ŽIVOTINJSKA FANTAZIJA”
KORACI:
Voditelj kaže: “Sada ćemo igrati jednu igricu pod nazivom
Životinjska fantazija. Da bismo je uspješno odradili potrebno je da
se opustite, što je više moguće, u stolicama u kojima sjedite.
Zatvorićete oči i dobro slušati šta vam govorim. Nastojte da se,
što je više moguće, uživite u priču kroz koju ću vas voditi, i da je
zamišljate u svojim mislima. Sada zatvorite oči i opustite se.”
Zatim voditelj napravi jednu kraću pauzu od nekoliko sekundi, dok
se učesnici ne smire. Veoma je bitno da se govori polako, između
rečenica pravi pauza od nekoliko sekundi, kako bi se učesnicima
omogućila vizuelizacija. Glas voditelja treba da bude srednje
glasan i umirujući. Kada se učenici smire, voditelj počinje sa
pričom: "Zamislite se u obliku neke životinje... Kako izgleda ta
životinja u čijem ste se obliku zamislili? Obratite pažnju na okolinu
u kojoj se nalazite... Kako se krećete? Šta vas okružuje? Sada
zamislite osobu sa kojom ste u nekom sukobu, takođe u obliku
neke životinje... Ta životinja vam se sada približava... Šta činite?
Šta se dogodilo? Sada polako otvorite oči, opet smo u učionici."
Nakon ove igre fantazije, prelazite na raspravu u okviru koje
učesnici odgovaraju na sljedeća pitanja:
U obliku koje životinje ste se zamislili?; Koja druga životinja je
stupila na scenu?; Šta je učinila?; Kako ste vi reagovali na njen
dolazak?; Kako se osjećate povodom onog što se dogodilo?; Da li
ste zadovoljni onim što ste učinili?; Dok učesnici odgovaraju na
postavljena pitanja voditelj, na tabli ili velikom papiru, zapisuje
njihova reagovanja na pojavu protivnika tabelu. Ponašanja trebaju
biti podijeljena u dvije grupe: IZBJEGAVANJE SUKOBA i
SUOČAVANJE SA PROTIVNIKOM
12
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
U ovoj radionici ne
samo da je
metodično
prikazana razrada
nego su kreirani i
dodatni materijali
sa ciljem
facilitiranja
aktivnosti. Na ovaj
način i oni koji
nisu učestvovali u
radionici mogu
steći detaljnu sliku
o toku radionice i
njenom
održavanju. CKD
iskreno čestita za
domišljatost i
inventivnost, i ni
ne sumnjamo da
ćemo kreatore
radionice vrlo brzo
vidjeti u ulozi
predavača na
nekoj našoj
narednoj
aktivnosti.
TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,
DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA
CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
ŠKOLA: MSŠ KAKANJ
NAZIV RADIONICE: Nasilje
KORACI:
UVODNA AKTIVNOST: PIRAMIDE
U polje na vrhu piramide se upišite “NASILNIK”. U prazna polja
piramide ispod sudionici napišu uzroke zbog kojih osobe postaju
nasilnici.
GLAVNA AKTIVNOST: BALONI
U tijelo se napiše “ŽRTVA”. U balone sudionici pišu kako se
osjećaju i šta misle žrtve nasilja.
ZAVRŠNA AKTIVNOST: LANAC RIJEČI.
S obzirom na već napisane riječi za obje strane (nasilnik i žrtva),
na hamer papiru će napisati riječi koje se nadovezuju jedna na
drugu tako da skupa čine lanac riječi koje predstavljaju sugestije
za ispunjavanje cilja. A cilj je "ZDRAVA LIČNOST".
13
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
Za kreiranje ove
radionice trebalo
je mnogo truda i
razmišljanja.
Detaljno je
razrađen tok
radionice, mogući
odgovori
učesnika, i jasno
predstavljen izvor
koji je korišten za
radionicu.
CKD predlaže da
ova, kao i sve
druge radionice
budu javno
prezentirane u
školama sa ciljem
rješavanja bilo
kojeg problema sa
kojim se suočava
lokalna zajednica.
Ne sumnjamo ni
da bi roditeljima
bilo interesantno
participirati u
ovako kreativnoj
aktivnosti.
TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,
DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA
CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
ŠKOLA: SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA PRIJEDOR
NAZIV RADIONICE: ZAŽMIRI I ZAMISLI
KORACI:
Uvod: Svoju prezentaciju želim započeti citatom poznatog
istoričara Tukidida, koji kaže: “Zlo nije djelo samo onog koji ga
čini: već i onoga koji, mogavši spriječiti da se čini, ne sprečava
ga."
Svi mi smo svjesni prisustva problema izazvanih drogom i
nasiljem. Niko od nas ne može da kaže da ne poznaje ni jednu
osobu koja koristi drogu ili koja je izložena nasilju, ili čak vrši
nasilje. Sigurna sam, zapravo, da među nama postoje osobe
kojima su ove teme nešto bliže nego drugima.
Prije svega želim da spomenem knjigu koja me navela na duže
istraživanje, prvenstveno o drogama, a i o nasilju izazvanom
istim. U pitanju je "Psiha i droga", Bruno Bisio.
U predgovoru ove knjige je rekao: "Složićemo se pak, zacijelo, u
tome da će sve mjere biti uzaludne ne sazrije li u svijesti svakoga
od nas uvjerenje da drogu valja otkloniti – jer srozava čovjekovu
ličnost. Droga je sredstvo za uništenje organizma, pa niko ko je
uzima i zloupotrijebljava ne može izmaći mnogostrukoj
odgovornosti. Pravo na život i zaštitu života obavezuje nas da
otklonimo sve ono što šteti našem tijelu i našim duševnim
moćima. Mi, koji smo toga svjesni, bilo nas mnogo ili malo,
moramo se neodgodivo odazvati svojoj savjesti; protiv droge se
teško boriti, ali vrijedi: u pitanju su najviše društvene vrijednosti".
Nemam namjeru gušiti vas sa informacijama, statistikama,
objašnjenjima problema za koje svi znamo, za koje se svi
slažemo da treba rješavati. I zato želim da kažem, što više
pričamo o tome, što više definišemo probleme, to se više oni koji
se u problemima pronalaze povlače i sve je teže do njih doprijeti.
Ovu radionicu ne mogu realizovati sama. Zamoliću sve prisutne
da mi pomognu tako što će odgovarati na neka moja pitanja, i
pažljivo slušati šta govorim, kako bi smo svi zajedno pronašli
suštinu ovog problema.
14
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
REKLI SU O PRIJATELJSTVU
Prijateljstvo koje
je prestalo
postojati nije
nikada ni
postojalo.
Aurelije Augustin
Prijateljstvo je
jedna duša u dva
tijela.
Aristotel
Prijateljima lako
opraštamo
pogreške koje
nas ne pogađaju.
Arthur
Schopenhauer
Život bez
prijateljstva je
ništa.
Ciceron
Sjećate se onih radionica u vrtićima i nižim razredima osnovne
škole kada vam učitelj kaže "naslonite se na stolicu i slušajte"?
Lično sam to uvijek voljela jer je uvijek slijedilo neko zamišljanje, a
potom razgovori i priče. Svaka ista, a svaka različita.
Zato ću i ja vas da zamolim da se naslonite, zatvorite oči i
pokušate zamisliti ono o čemu budem govorila, a kasnije, ćete
zapisati ukratko ono što budem kroz priču pitala ili zamolila.
Sjediš negdje u parku, na klupi, tipičan majski dan, oko 1, 2
popodne. Sunce ti obasjava lice, malo smeta pa pokrivaš lice
rukama, ali osjećaš tu prijatnu toplinu. Sa tobom sjedi još jedna
osoba.Daj joj neko ime.
Razgovarate o nekim bezazlenim temama, tipa kako je bilo u
školi, kako si čitao neku dobru knjigu, ali kako razgovor odmiče,
tako ti se čini da ti sve više pričaš, i da ta osoba gleda kroz tebe.
Pokušavaš joj skrenuti pažnju ali nešto ne funkcioniše. Možda je
samo zamišljena, možda joj se spava ili je umorna. A onda vrtiš
neki period unazad i uviđaš da je taj neko sve odsutniji, kao da
teče pored vremena, kako se udaljava od svih stvari koje su ga
nekoć interesovale, i u njihovom pogledu primjećuješ neku tužnu
iskru. Problem koji, možda, sami sebi ne žele da priznaju. Možda
im se u očima vidi strah, agresija, možda su opijeni nečim pa im
pogled luta. Možda zamuckuju dok pričaju ili im se jezik petlja,
imaju nekontrolisane napade smijeha, promjene raspoloženja.
Shvatio si šta je u pitanju. A sada, reci joj nešto. Reci joj glasno ili
tiho, kratko ili osjećajno, reci onako kako misliš da treba i da je
ispravno. Govori dugo, kratko, promišljeno ili nepromišljeno,
iznenadno i razočarano! I sad stani. Pogledaj je, pogledaj je u oči.
Šta vam oči govore?
Šta vam usta i glas odgovaraju?
Kako reaguje?
Jeste li se rastali ili ostali sjedeći?
O čemu razmišljate?
Jeste li tužni, ljuti, razočarani ili
posve nešto drugo?
Otvorite oči.
Skicirajte svoja osjećanja i
odgovore na postavljena pitanja,
pa da pričamo.
15
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
REKLI SU O PRIJATELJSTVU
„Potrebni su ti i
neprijatelj i
prijatelj da te
rane u srce;
jedan da te
kleveće, a drugi
da ti to javi.”
Mark Twain
„Neka niko ne
smatra svojim
vjernim
prijateljem
čovjeka s kojim
nije pojeo
mjericu soli.”
Martin Luther
„Prijateljstvo je
najteža stvar na
svijetu za
objasniti. To nije
nešto što se uči
u školi, ali ako
nisi naučio što je
smisao
prijateljstva,
uistinu nisi ništa
naučio.”
Muhamed Ali
Nemanja je bio dosta tužan u poslednje vrijeme, primjetila sam da
jeste. Nije mnogo pričao o tome, pa nisam ni obraćala pažnju. I
sad na klupi je djelovao tužno, ali i odsutno. Odsutno više nego
inače. Mumlao je nebuloze, ponavljao rečenice u nedogled i
sasvim mi je bilo jasno da nešto nije uredu. Pucketala sam
prstima, on se smijao, pokušavao skrenuti temu na stvari koje
nemaju smisla da vidim reakciju, i nije je bilo. Bilo mi je jasno da
je drogiran. Osjećala sam se tužno, ali i ljuto. Ne samo na njega,
već i na sebe, na moje zanemarivanje nečega što je rođeno, i
poraslo u tako kratkom periodu a da ja nisam primjetila. Pokušala
sam da ga mirno pitam u čemu je problem, rekao je odsječno da
problema nema, da je njemu super. Nisam uspjela izvući ono što
sam htjela pa sam podigla ton, i pričala, dugo i, vjerovatno,
nepovezano. On se smijao, gledao u mene, a kroz mene,
zabavljala ga je predstava koju izvodim. Možda me je zamislio sa
velikim crvenim nosom. U momentu kad sam pokupila stvari da
odem, zastala sam, i pogledala ga. Predamnom je bilo biće kome
treba pomoć, kome prije svega treba prijatelj. I kako takvog da ga
pustim? U meni su se izmijenjali tuga i gorčina, momenat ljubavi i
nostalgije za nečim što je bilo ranije. I sve me boljelo, i duša i
kosti, ponajviše srce.I počinje da se postavlja pitanje, šta dalje?
Podijelite sa ostalima svoju scenu. Sa čim se vaš prijatelj bori?
Nasilje, strah, ili droga? Kako se osjećate povodom tog saznanja?
O čemu razmišljate u razgovoru sa njim? Šta vam govori on, a šta
njegove oči? Šta učiniti da toj osobi pomognemo?
Šta zaključujemo? Postoje centri za pomoć, odvikavanje,
razgovor, ali oni nisu djelotvorni koliko prijatelj, upravo zato jer oni
pokušavaju da obuzdaju štetu koja je već počinjena. Prijatelj ili
poznanik sprečava dalji tok problema. Svaka osoba ima svoj
problem, nesigurnost, možda neku tragediju, koja ga može
navesti da radi ono što ne treba, i samo prijatelj može da ga
usmjeri i da mu pomogne. Kroz druženje, kroz razgovor i kroz
bliskost. Ni jedna osoba ne može riješiti problem sama, koliko god
mentalno bila jaka, i zato joj je potrebna dodatna ruka koja će je
podići kad padne. Pojedinac ne može pomoći grupi ljudi koji imaju
problem, ali kada bi svaki pojedinac pomogao jednoj osobi iz svog
okruženja to bi već bio napredak, i velika pomoć u težnji ka višem
cilju – zdravom društvu.
16
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
Ovo je samo kratki
prikaz filma koji su
srednjoškolci
realizirali tijekom
Debatnog
festivala. Ovim su
dokazali da
srednjoškolci
mogu ne samo
kreirati dobre
radionice već i
iskoristiti različite
vidove umjetnosti
za kreiranje
rješenja problema.
Mladi su pokazali
da mogu i znaju
kreirati
najrazličitije
sadržaje kako bi
promovirali
rješenja problema
sa kojima se
suočavaju. Dragi
debatantni, od
srca vam
čestitamo!!!
Video možete
pronaći na:
https://www.youtu
be.com/watch?v=c
xQ97gBnYc0&feat
ure=youtu.be
TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,
DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA
CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
ŠKOLE: GIMNAZIJA BANJA LUKA, GAZI HUSREV-BEGOVA
MEDRESA SARAJEVO, KŠC „SVETI PAVAO” ZENICA,
SREDNJA TEKSTILNA I POLJOPRIVREDNA ŠKOLA MOSTAR
NAZIV RADIONICE: BORBA PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
U ŠKOLI
KORACI:
Uvod radionice: Kratki video zapis o vršnjačkom nasilju u školi
Cilj radionice: Ukazati na problem vršnjačkog nasilja
Razrada radionice:
Sve počinje konfliktom na školskom hodniku. Učenica koja je
svjedočila slučaju ispriča direktoru ono šta je vidjela. Nakon toga,
direktor odlazi po učenike koji su vršili nasilje nad jednim
učenikom i pozivali ga pogrdnim imenima, te ih direktor odvodi u
svoju kancelariju.
Zaključni dio:
Direktor im objašnjava posljedice vršnjačkog nasilja, te ih upućuje
na interaktivnu radionicu koju organizuje savjet učenika.
Poruka radionice:
Smanjiti vršnjačko nasilje u školi u cilju upoznavanja učenika sa
posljedicama istog.
17
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR:
Kreiranjem
igrokaza mladi
debatanti su
pokazali ne samo
da znaju
debatovati već i
da znaju
zagovarati za
rješenje problema
vršnjačkog nasilja
kroz pisanu riječ,
glumu i video
kreacije.
Srednjoškolci su
ovim igrokazom
na zanimljiv način
pokušali objasniti
nasilničko
ponašanje.
Cilj igrokaza nije
bio osuditi
nasilnika nego
objasniti njegovo
ponašanje i
pokušati kreirati
rješenje. Igrokaz
nas je zaista
ostavio bez riječi.
A NA DEBATNOM FESTIVALU PROTIV VRŠNJAČKOG
NASILJA UČESNICI SU KREIRALI I IGROKAZE
NAZIV IGROKAZA: ENIN SVIJET
Uvod
• Žučna svađa između Eninih roditelja oko socijalnih problema
• Ena posmatra svađu
• Svađa se završava, majka uključuje televizor, otac čita
novine… i dalje svi ljuti
• Ona dolazi i traži malo nježnosti, ali je oni ignorišu i odguruju
Cilj
Razumijevanje nasilnika da bi im se pomoglo i spriječilo nasilje
Razrada
Ena odlazi u školu. U dvorištu je slučajno gurnuo dječak na koga
se grubo izderala. Prolaznica joj pokušava pomoć i posavjetovati
je ali ona joj govori kako njoj niko ne može pomoći. Sreće zatim
mirnu i povučenu djevojčicu iz drugog razreda. Zbog beznačajnog
razloga su ljuti na nju i izbija svađa. Ena udara djevojku i odlazi.
Direktor saznaje za tuču i poziva djevojke na razgovor sa
pedagogom i psihologom. One odlaze, i razgovor se završava još
jednim Eninim ispadom. Ena na putu iz škole počinje da plače i
sreće nepoznatu djevojku sa kojom se spontano upušta u
razgovor. Djevojka joj osjetno pomogne. Savjetuje ju kako da se
ispriča roditeljima što Ena i učini. Ena se izvinjava djevojci sa
kojom se posvađala.
Zaključni dio
Roditelji shvataju Enin unutrašnji nemir i trude se da joj pomognu.
Poruka igrokaza
Nisu uvijek žrtve žrtve, a nasilnici nasilnici. Svi oni imaju svoju
priču.
18
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
CKD tim se zaista
slatko nasmijao
dok smo čitali
igrokaz. Debatanti
su na šaljiv način
prikazali problem
vršnjačkog nasilja
pokazujući da su
uočili nasilje kao
vrlo aktuelan
problem u čije
rješavanje trebaju
biti uključeni svi
članovi šire
društvene
zajednice. Ovom
igrokazu
predviđamo skoru
ekranizaciju u
CKD produkciji, a
u toku su
pregovori sa Doris
Roberts i Betty
White koje bi
trebale glumiti
dvije bake koje su
se posvađale.
A NA DEBATNOM FESTIVALU PROTIV VRŠNJAČKOG
NASILJA UČESNICI SU KREIRALI I IGROKAZE
NAZIV IGROKAZA: ŠTAP
Uvod
Radnja se odvija u policijskoj stanici. Policajac sjedi na stolici i
čita novine. U stanicu ulazi baka, lupa štapom od pod i histerično
viče. Policajac se nemilo trgne i obrati pažnju na baku.
Cilj
Pokazati da nasilje postoji u svim generacijama i da se, bez
obzira na godine ljudi najlakše sporazumijevaju i rješavaju
konflikte uz učešće trećeg prijatelja, odnosno vršnjaka.
Razrada
Policajac: Šta se dešava, gospođo?
Baka: Došla sam da prijavim vršnjačko nasilje!
P: Pa gospođo moja, kakvo vršnjačko nasilje? Vi se u trećoj dobi.
B: ("pametno" odgovara): Pa zar Mara ne može dići ruku na
mene? Mi smo zajedno u klupi sjedile!
P: Šta se dogodilo?
B: Ja sam otišla do nje da uzmem
malo kafe, kad me je ta krava udarila
ovim štapom!
P: Gospođo, smirite se, da li Vas je jako
udarila?
B: Kako da nije?! Ruka me boli otkad
se to desilo, evo vidite ogrebotinu.
(zavrće rukav i pokazuje malu posjekotinu na ramenu).
P: Gospođo, ja Vam tu ne mogu pomoći, to nije nešto što mi
rješavamo. To samo Vi možete riješiti sa tom gospođom Marom.
B: Ali ja ne želim da pričam uopšte sa njom!
P: Gospođo, molim Vas, sada kada pođete kući, svratite do
gospođe i riješite to razgovorom. Popričajte sa mužem i on će
Vam isto reći.
19
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
REKLI SU O NASILJU:
Nasilje je od
koristi samo
onima koji nemaju
šta da izgube.
Jean-Paul Sartre
Nasilje je zaista u
rodu sa strahom.
Arturo Graf
Nasilje je možda
svojstveno
čovjekovoj prirodi,
ali joj je
svojstvena i
njegova
suprotnost: ljubav.
Sljedeći stadij
razvoja
čovječanstva,
korak za koji se
pripremamo, bit će
vođen silom te
ljubavi.
Deepak Chopra
Nametati svoju
volju drugima je
nasilje, a nametati
sebe sama
vrhunac je nasilja.
Lao Tse
B: Dobro sinko, ali kako ja da znam da me neće opet udariti?
P: Sigurno neće, i ona se vjerovatno posavjetovala sa prijateljem
ili mužem i rekli su joj isto što i ja govorim Vama. Ne brinite.
B: Dobro, ti valjda bolje znaš. Doviđenja.
Zaključni dio
Baka (kuca na vrata): Halo, Maro, jesi li tu?
Marin muž (otvara vrata): Zdravo komšinice uđi. (ulaze u sobu
gdje se nalazi Mara)
Muž: Gledajte, ovaj problem možete prevazići samo zajedno ako
pričate jedna sa drugom. Poslušajte me, Maro, razmisli, da li je
bilo potrebno da tako reaguješ? Hajde sada, pomirite se.
Baka: Upravu si komšija, ne brini Maro, sve je uredu.
Poruka igrokaza
Samo vršnjaci mogu pružiti najbolju podršku, bez obzira na
generaciju i spol. Posrednik u svađi je uvijek poželjan za što brže
i efikasnije rješenje konflikta. Prijateljski savjet vrijedi više od
birokratskih procesa u državnom aparatu.
20
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
CKD KOMENTAR
U ovom igrokazu
je na inventivan
način prikazana
uloga
menadžmenta
škole u
sprečavanju
vršnjačkog nasilja.
Debatanti ne
samo da su uspjeli
pobuditi interes
publike za
gledanje igrokaza
nego i za
predlaganje
rješenja kako bi
prikazani problem
riješen. Iskreno se
nadamo da će se
sve škole u BiH
suočiti odgovorno
sa problemom
nasilja kao što su
to učinili i učesnici
Debatnog festivala
protiv nasilja.
A NA DEBATNOM FESTIVALU PROTIV VRŠNJAČKOG
NASILJA UČESNICI SU KREIRALI I IGROKAZE
NAZIV IGROKAZA: VRŠNJAČKI OKRŠAJ
Uvod
Pedagog i sekretar dijele kancelariju. Dok sekretar šuti i radi
poslove koje su u nadležnosti pedagoga jer sekretar trpi pritisak
od njega, pedagog se drsko ponaša i ne mari za diskriminaciju.
Cilj
Prikazati, kroz igrokaz, zanemarivanje osjećanja i unutrašnjih
potreba žrtvi, dok se u isto vrijeme pokazuje i jedan drugi problem
u BiH: podređenost, zbog čega i dolazi do nasilja.
Razrada
Dva učenika (bogataš – sin
doktora koji vrši nasilje nad
ovim drugim, siromašnim
djetetom kome zaista treba
savjet za rješenje problema)
dolaze na ispovijedanje,
međutim, akcenat se stavlja
na "probleme" bogataša
(kako mu posvećuju mnogo
pažnje, pa pobogu kako on da se nosi s tim?), dok se stvarni
problemi žrtve zanemaruju. Preokret nastaje kad sekretar vođen
svojim unutrašnjim nemirima, zbog takve situacije, reaguje tako
što sve to prijavi direktoru u cilju zaustavljanja nasilja. Nakon
toga, a nakon procesa pokrenutog u toj školi, situacija se
popravlja.
Zaključni dio
(Ujedno i preokret) kad sekretarica prijavljuje ovaj slučaj, a nakon
pokrenutog procesa pažnja usmjeri ka rješavanju problema
vršnjačkog nasilja, na taj način se situacija popravlja. Pored toga,
važna je krajnja slika emocija učenika i uposlenika kojima se
vratila vjera u slobodu (nakon što su trpjeli diskriminaciju.)
Poruka igrokaza
Nije potreban gost iz prošlosti da bi se zaustavila diskriminacija,
nasilje i korupcija (podređenost nekim višim organima). Potrebno
je da naša svijest reaguje. Jer, kada bismo svi tako razmišljali,
svijet bi se u mnogome promijenio.
21
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
KOKAIN
Kokain je veoma
snažna droga koja
se dobija iz lišća
biljke Erytroxylon
coca koja raste u
Južnoj Americi.
Još su sveštenici
starih Inka
poznavali njegove
efekte i žvakali
kokino lišće da
poboljšaju snagu i
odagnaju glad. I
danas je u Peruu
žvakanje lišća
koke dopušteno i
društveno
prihvaćeno.
Kokain se javlja u
vidu bijelog praha,
iako ga ulični dileri
miješaju sa drugim
supstancama
poput laktoze,
skroba, krede,
pudera, aspirina,
kako bi dobili na
količini. Kokain se
najčešće
ušmrkava, ali se
može i injicirati.
IZVOR:
http://mup.ks.gov.
ba/vrsta_droga
22
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
CKD KOMENTAR
Kroz zanimljivi
prikaz istinite
ispovijesti
debatanti su
učesnicima
nastojali realno
prikazati sve
probleme koje sa
sobom nosi
zloupotreba droge.
Mislimo da su
debatanti uspjeli
ne samo da realno
prikažu opasnosti
droge, već i da
ukažu na popuste
koje društvo pravi
prema osobama
koje
eksperimentiraju
sa drogama. CKD
nema ništa dodati
osim “BRAVO!”.
Sa 15 godina sam prvi put probao marihuanu.
Majka često govori: "Bili smo srećna porodica, a on sin za
ponos. Komunikativan i inteligentan, pravila sam se važna po
komšiluku kada je pobedio na regionalnom takmičenju u
matematici. Svi su ga voleli, bio je vukovac, zlatni mamin sin."
Međutim, majka i otac su bili prezaposleni. Kupovali su mi sve
što bih poželio. Ali ljubav i pažnja su bili ti koji su mi bili potrebni.
Njihova pretjerana ambicioznost me pritiskala. Samo im je bilo
bitno da sam dobar u školi. Nisu obraćali pažnju na moje
stvarne potrebe. U drugom razredu srednje škole moja
nesigurnost u sebe je kulminirala. Svako ismijavanje prijatelja
me pogađalo. Samopouzdanje se snižavalo iz dana u dan. Bio
sam nesiguran u sopstveni izgled. Svaki čas fizičkog vaspitanja
mi je bio pakao. Vrijeđanje, dovikivanje i ismijavanje moje igre je
već postalo navika mojim drugovima. Niko me nije razumio.
Povlačio sam se u sebe. Te godine sam dobio ponudu od druga
da probam džoint.
Džoint je djelovao, odjednom.
Opustio sam se, relaksiran i
veseo, tjeralo me na smijeh.
Sve mi se zabijelilo pred očima.
Poslije toga, nešto neobično
mi je prostrujalo kroz tijelo,
penjući se strahovitom brzinom
od stopala do glave, da bi
se zatim lagano vratilo nazad.
Odjednom, sve mi je postalo
totalno ravno, svi problem su
nestali. Osjećao sam se kao
da lebdim. Pušio sam svakim
danom sve više. Upao sam u
novo, loše društvo. Tu sam
se osjećao prihvaćeno. Cijelo društvo, nas oko 20, navuklo se
na travu. Pušili smo do iznemoglosti u školskom dvorištu ili
gradskom parku. Bilo je zezanja, smijeha, pjesme.
23
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
LSD
LSD (lysergic acid
diethylamide) je
najčešće poznat
pod nazivom
"acid" ili “kiselina”.
LSD spada u
najsnažnije i
najmoćnije
supstance koje
čovjek poznaje.
Samo 30 grama
LSD-a može da
stvori klinički
efekat kod 300
000 ljudi. Bez
mirisa i ukusa,
čisti LSD je bijeli
prah koji se
prodaje u vidu
tableta i kapsula.
Može se rastopiti
u tekućini i
nakapati na kocku
šećera, papir za
upijanje tinte ili
poštanske marke.
LSD je otkrio
Albert Hoffman
1938. godine, a da
je halucinogen
otkrio je pet
godina kasnije
kada ga je
slučajno probao.
U međuvremenu sam našao djevojku. Bila je, također, drugi
razred srednje škole i nije znala da pušim travu. Kada sam
došao do granice kada sam dejstvo marihuane osjećao 10 do
15 minuta, priznao sam joj. Pokušala je da me ubijedi da je to
loše za mene, ali bezuspješno. Marihuana me nije
zadovoljavala. Shvatio sam da moram da preduzmem nešto i
izađem iz tijesne kože. Prvi susret sa heroinom ne može da se
opiše. To je prava stvar, ubjeđivao sam sebe. Roditelji su
primijetili da se nešto dešava sa mnom, ali nisu se potrudili da
shvate o čemu je zapravo riječ. Primijetili su da mi se društveni
život poboljšao i to im je odgovaralo. Sve do jednog trenutka.
Trenutka kada se lažna slika o meni raspršila pred svima kao
balon od sapunice.
Ni sam ne mogu odrediti koji momenat je bio ključni kad je u
pitanju to da mi više ništa nije bilo bitno, osim uzimanja droge,
naravno… Više nisam osjećao potrebu za skrivanjem, nije bilo
bitno ni mjesto ni vrijeme, jedino bitno je bilo da "uzmem
potrebnu dozu". Konačno, uhvaćen sam na djelu. U školskom
WC-u uzimao sam heroin. Nista neobično jer, kada sam uzimao
drogu, osjećao sam se kao prekriven nekakvim nevidljivim
plaštom. Onda sam shvatio da nisam sam. Školski pedagog je
bio tu. Uhvatio me kako se "lupam po veni". Tek tada mi je krv
dospjela do ono malo mozga što mi je ostalo; shvatio sam da,
od toga dana, moj "raj" prestaje da postoji. Od tada mi krize
postaju svakodnevnica. Od kada je moja okolina saznala, droga
mi više nije tako lako dostupna. A kada ponekad, na ovaj ili na
onaj način, dođem do nje, osjećam se da ponovo „živim". Ali, ne
zadugo. Kada dejstvo prođe, svaki put iznova stvarnost me
ošamari i shvatim da je sve iluzija. Ono što hoću da kažem,
jeste da svi treba da ste svjesni, da je lijepo samo na početku.
Ta lažna slika uživanja traje jako kratko. Nakon tog perioda,
slijedi period borbe za opstanak. Period kada uzimate drogu da
biste mogli čitati, pisati, razmišljati, jer kada ste u krizi, ne
možete ništa.
Zato sada, ponizno kažem da sam svjestan da mi treba pomoć i
da ovako više ne mogu... Sa velikom željom za normalnim
životom, ispunjen nadom, očekujem vašu pomoć.
24
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
CKD KOMENTAR
Tijekom
prezentiranja ovog
igrokaza, niko nije
ostao ravnodušan,
pa su iskrene
ispovijesti sestara
popraćene
suzama prisutnih.
Premda se radi o
fiktivnoj priči,
debatanti su
uspjeli dočarati
sve negativne
strane zloupotrebe
droge i negativan
uticaj na porodicu
kao osnovnu ćeliju
društva. Ne
sumnjamo da se u
kreatorima i
prezenterima
igrokaza kriju
budući glumci i
režiseri. Evo, CKD
već unaprijed traži
autograme!
Samohrana majka sa jednom od svojih kćerki ima stabilan život,
u jednoj skromnoj kućici. Ta kćerka je odličan učenik koji poštuje
i cijeni svoju majku te joj pomaže u poslovima oko kuće. Dok, s
druge strane, njena sestra blizankinja nakon gubitka djeteta
pada pod uticaj droge.
Razrada:
Sestra koja se drogira nakon gubitka braka i svega ostalog
dolazi nazad kući kod majke. A majka kao majka, bez obzira na
sve, prima svoje dijete znajući da će biti teško. Skoro svaki dan
na vrata dolaze narkomani kojima duguje i prave probleme, ali
ona još uvijek ne prestaje. Jednog dana sestra koja se drogira
ipak prihvaća razgovor sa sestrom nakon što je to ona
mjesecima pokušavala.
Kraj:
Sestra 1: "Zašto to sebi radiš?"
"Zašto to nama radiš?"
Sestra 2: "Nalazim utočište od
svih problema, stresa, a već
sam i predugo u tome... Navika,
šta li?
Sestra 1: Želim ti reći nešto ali
ne želim da to prihvatiš tragično.
Naprotiv, želim te uz sebe jer si
mi sada najpotrebnija.
Sestra 2: Obećavam, bit ću uz tebe.
Sestra 1: Ostalo mi je još 6 mjeseci života, jer imam rak i
zahvatio je 80% tijela. U terminalnoj je fazi. Ne želim da tuguješ,
želim da se promijeniš. Jedino tako ćeš me učiniti sretnom. Dala
si obećanje.
NARATOR:
I zaista su tih 6 mjeseci života provele ne razdvajajući svoje
ruke. Pomogle su jedna drugoj da prebrode težak period, jedna
do života, a druga do smrti.
25
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
CKD KOMENTAR
Pred vama je
skraćeni tekst
igrokaza koji se
odvijao na Jahorini
početkom aprila.
Debatanti su i
ovoga puta na
kreativan način
prikazali istinitu
priču kojom su
pobudili
interesovanje
publike za rješenje
problema.
Nadamo se da će
ova tehnika
zagovaranja za
rješenje biti
korištena i u
lokalnim
zajedicama kod
predstavnika vlasti
kako bi rastući
problem
zloupotrebe droge
bio smanjen.
Izlazi narator. Počinje:
Priča o djevojci D.N., koja je imala sve u životu, ali ne i ono
najbitnije: ljubav u porodici. Odrasla je kod bake. U pubertetu je
prvi put osjetila želju da izađe u svijet, da upozna nekog. Ipak,
njena nesamostalnost ju je sprečavala da stvori trajno
prijateljstvo. Sada D.N. priča svoju priču:
Poziv takozvane drugarice na žurku koju su organizovali
Holanđani drogeraši.
Tamo prvi put proba drogu, prihvata poziv mladića da je "ufiksa"
Opisuje doživljaj koji droga izaziva
Vratila se kući i nastavila po starom, dok nije upoznala Žarka,
koji ju je ponovo uveo u svet droge.
Da bi dobila novac, krala je dragocjenosti iz kuće, i prodavala.
Napušta školu.
Dolazi do dna i odlučuje da se liječi.
Liječenje je uspješno i onda odlučuje da se vrati roditeljima, da
im kaže dobre vijesti, ali oni je odbacuju, jer je ukaljala ugled
porodice.
Od tada počinje da se svakodnevno "fiksa", sa samoubilačkim
žarom
Dobija cirozu jetre i polako umire
Gledajte mene i ne radite gluposti dragi prijatelji.
Ovo je istinita priča.
26
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
CKD KOMENTAR
U ovom igrokazu
debatanti su
prikazali direknu
povezanost
između
zloupotrebe droge
i nasilja,
istovremeno
ukazujući na
važnost rješavanja
oba problema.
Ovaj igrokaz je
osvojio i najviše
simpatija publike
kada je riječ o
igrokazima
namijenjenim za
sprečavanje
zloupotrebe droge.
Mi bismo samo
dodali –
zasluženo!
Dva narkomana se nalaze u parku. Nailazi djevojčica od 15
godina koju su pokušali opljačkati. Pošto se opirala pod
utjecajem droge napadaju je i pričinjavaju joj teške fizičke
povrede. Pokrali su je i od tog novca kupili su drogu. Nalaze ih u
parku predozirane.
(U igrokazu će biti prikazana
scena narkomana njihova
kriza zbog nedostatka droge
i preplašena djevojčica koju
napadaju. Napad će također
biti prikazan. Ostavljaju djevojčicu
i bježe. Prikazat ćemo njihovo
drogiranje i na kraju njihovu smrt.)
27
DANI OTVORENIH VRATA
KULTURE DIJALOGA U BiH
REKLI SU O DIJALOGU:
Dijalog je zastupljen
manje nego što bi
trebao biti. Tačnije,
smatram da se veoma
malo poštuje ona
latinska pravnička
maksima, iako je to
jedno od osnovnih
novinarskih pravila:
"Audiatur et altera
pars", odnosno neka se
čuje i druga strana.
Izgleda da je ona
prilično zaboravljena,
ako su je pojedini
novinari ikada i znali.
Bez ove maksime nema
ni kvalitetnog
novinarstva, kao ni bez
dijaloga, bez kojeg se
ne može zamisliti put do
istine, kao ni sama
istina. Zaista,
začuđujuće je da
novinari uopće ili više
ne koriste spomenuta
pravila, jer ona
predstavljaju dva
osnovna načina
očuvanja i zaštite
digniteta novinara.
Nažalost, oni se
opredjeljuju radije za
"slobodno" razmišljanje
i zaključivanje,
artikulirano, nerijetko
kroz vlastite komentare,
optužbe pa i presude.
Enver Demirović
BH Telecom
28
CKD O IZBORU
NABOLJIH SEDMIČNIH I
MJESEČNIH
POBJEDNIKA
DEBATOLOGIJA
DEBATOLOŠKE TEZE ZA
PERIOD
28.04. – 02.06.2014.
• Država krije tačan broj nastradalih u
poplavama kako bi bila spriječena panika među
stanovništvom?
• Akcije pomoći poplavljenim područjima nisu
dovoljno dobro organizirane?
• Osjećaj niskog samopoštovanja kod djece
može dovesti do vršnjačkog nasilja?
• Štete uzrokovane poplavama u BiH su mogle
biti manje da su vlasti u BiH pravovremeno
reagirale? One koji zarađuju enormnim
povećavanjem cijena osnovnih namirnica u
vrijeme poplava treba kazniti dugogodišnjim
zatvorskim kaznama? Nedostatak kulture
dijaloga na internetu i u medijima je osnovni
uzrok povećanja cyberbullyinga?
• Žrtve vršnjačkog nasilja su sklonije
anksioznosti, depresiji i samoubistvu?
• Pobjednik Evrovizije 2014 - istinski umjetnik ili
marketinški trik?
• Građanima treba biti omogućen ulaz u
Vijećnicu? Maloljetnike koji kradu da bi
preživjeli treba resocijalizirati a ne kažnjavati?
• Za ili protiv ulaska BiH u EU?
• Ukrajini je potrebna pomoć svijeta da ne bi
započeo rat?
• Da li škole trebaju angažirati zaštitare kako bi
spriječile vršnjačko nasilje?
• Opravdano je korištenje "droge za zabave" u
liječenju depresije?
• BiH treba pokrenuti odlučnu akciju u svrhu
sprečavanja odlaska njenih građana u sirijski
rat?
Za mjesec maj neće biti
birani ni najbolji sedmični,
ni najbolji mjesečni
debatanti jer niti jedan
participant nije uvažio
dodatna pravila
debatovanja koje je CKD
u suradnji sa Studomatom
uveo u maju. Niti jedan
debatant nije svake
sedmice učestvovao u
svim takmičarskim
tezama niti je napisao
minimalno 5 komentara
na podforumu
„Takmičarske teze“.
Nadamo se da će
debatanti pisati više u
junu, i podsjećamo da
najbolji mjesečni debatant
osvaja internacionalno
priznat certifikat, knjigu i
50 KM mjesečnog
džeparca.
Ubrzo se bliži kraj
školskim obavezama, i
početak toplog ljeta.
Ukoliko se želite dodatno
rashladiti, otvorite prozor,
sjednite uz računar,
debatujte i osvojite 50
KM. A za 50 KM možete
kupiti mnogooo sladoleda!
29
REKLI SU O POBJEDI
DEBATOLOGIJA – INTERVJU
SA NAJBOLJIM DEBATANTOM
ZA MART
1. Možete li nam se
predstaviti?
Zovem se Damir Hodžić i
dolazim iz Sarajeva.
Apsolvent sam na
Ekonomskom fakultetu i
izabran sam za najboljeg
debatanta za mjesec mart
u projektu Debatologija
koji se realizuje u saradnji Centra za kulturu dijaloga
(CKD) i portala STUDOMAT.ba.
2. Ovo nije vaša prva mjesečna pobjeda?
Ovo je moja druga mjesečna pobjeda, prošle godine
sam također proglašen za najboljeg debatanta za
mjesec septembar.
3. Otkuda interes za debatu?
Interes za debatu se javio pukom slučajnošću. Kako
sam moderator STUDOMAT.ba portala vidio sam da
mladi ljudi debatuju na portalu pa sam i ja odlučio da
se uključim. Privuklo me je to što su teme veoma
aktuelne tj. iz svakodnevnih dešavanja iz okruženja, a
i dobre knjige pa ni certifikata nije na odmet.
4. Kako se osjećate kao prvi pobjednik u
rođendanskom mjesecu Debatologije?
Sigurno da mi je veoma drago što sam na Vaš prvi
rođendan odnio titulu najboljeg internet debatanta.
Iskreno se nadam da ću i za drugi rođendan biti baš
ja pobjednik (smijeh).
5. Koja vam je teza bila najzanimljivija i zašto?
Najzanimljivije teze su mi bile vezano za turizam
općenito jer istražujući malo više o turizmu u Bosni i
Hercegovini uvidio sam da imamo mnogo
neiskorištenih potencijala pa čak i onih koje je
UNESCO stavio na listu svjetske baštine a potpuno
su neiskorišteni i malo ko zna da oni i postoje.
Iskreno se nadam da će se u bliskoj budućnosti
pitanje razvoja turizma u BiH promijeniti na bolje.
"Posrćem, padam,
ustajem...Teškom
mukom nastavljam
dalje, ali idem
naprijed...Sve sam
željnija i sve više i
više se penjem.
Nazirem sve širi
horizont. Svaka je
borba - pobjeda.“
Helen Keller
"Najljepša je pobjeda
pobijediti svoje srce.“
Jean de La Fontaine
"Onaj ko poznaje
druge je mudar, onaj
ko poznaje samog
sebe je prosvjetljen,
onaj ko može pobjediti
druge je jak, onaj ko
je pobjedio samog
sebe je svemoćan.“
Lao Tse
30
SAMOĆA
DEBATOLOGIJA – INTERVJU
SA NAJBOLJIM DEBATANTOM
ZA MART
6. Da li treba nastaviti sa organiziranjem online
debata?
Projekat Debatologija treba nastaviti sa
organiziranjem online debata jer uistinu doprinosi
razvoju kulture izražavanja i uči nas mlade da
pravimo kompromise između jedni drugih i da
poštujemo svačije mišljenje. Ovih par mjeseci koliko
pratim rad Debatologije kao moderator Studomata
između ostalog, mogu zaključiti da su teme veoma
aktuelne prirode što čovjeka zaintrigira pa malo više
čita o toj temi, događaju ili problemu pa i ujedno
dosta toga nauči usput i informiše se isto tako.
Ja zasigurno mogu reći za sebe da sam naučio
mnoge stvari i da sam proširio svoje znanje u
oblastima u kojima sam prije samo zagrebao po
površini. Debatologija nas uči također i da se svaki
pojedinac oslobodi od nekog straha od same
rasprave i da svako slobodno može reći svoje
mišljenje o bilo čemu. Ja mislim da je ovaj projekat
veoma inovativan i da je nama mladima trebalo
ovakvo nešto na ovim prostorima jer sa ovakvim
projektom Debatologije možete imati samo benefite
nikako suprotno.
7. Koliko Debatologija i Studomat mogu doprinijeti
unapređenju kulture komunikacije u BiH?
Siguran sam da Debatologija i Studomat mogu
doprinijeti u velikoj mjeri unapređenju same kulture
komunikacije na prostorima BiH pa i šire. Kroz ovaj
projekat mladi ljudi uče da poštuju svačije mišljenje i
da komunikaciju sa drugima dovedu na jedan sasvim
drugi nivo.
Samoća je poput kiše,
U večeri iz mora se
diže,
Iz ravnica pustih i
dalekih stiže,
Ide u nebo, gdje je
uvijek ima.
I tek sa neba pada po
gradovima.
Pada prije neg
svijetlost je izašla,
kad ulice se okreću
spram zore,
I kad se tijela što nisu
ništa našla,
Razočarano dijele
puna mora,
I kada ljudi što od
mržnje gore,
U postelji jednoj
moraju da noće.
Tad dolaze valovi
samoće…
RAINER MARIA
RILKE
31
ZA TEBE MOJA
LJUBAVI
DEBATOLOGIJA – INTERVJU
SA NAJBOLJIM DEBATANTOM
ZA MART
8. Da li imate prijedlog za naredne debatne teze? O
čemu bi trebalo debatirati?
Pošto sam veliki zaljubljenik u tehnologiju, kako
računarsku tako i mobilnu, a uz sve to na
Ekonomskom fakultetu studiram na IT smjeru, volio
bih da debatujem na neku od tema iz te sfere. Volio
bih naprimjer debatovati na temu dva velika
konkurenta Samsung-a i Apple-a i njihovom
konstantnom takmičenju ko će biti bolji, inovativniji i
ko će bolje zadovoljiti potrebe korisnika. Teza “Razvoj
tehnologije i njen uticaj na razvoj i educiranje mladih”
također mi se čini privlačnom. Interesantna bi mi bila i
teza “Da li mlađoj populaciji treba zabraniti igranje
nasilnih video igara?”
9. Da li se namjeravate nastaviti takmičiti?
Iskren da budem volim da debatujem na teme koje su
meni interesantne a siguran sam da će takvih tema
biti još mnogo. U svakom slučaju ću nastaviti sa
takmičenjem u projektu Debatologije naravno koliko
mi to obaveze budu dozvoljavale.
10. Vaša poruka studentima i srednjoškolcima koji ne
znaju da li da počnu debatirati?
Moja poruka mladima bi bila da se uključe u debate
jer tako proširuju svoje znanje iz mnogih oblasti a
usput mnogo toga novog i nauče. Svakako bih
mladima preporučio da se počnu baviti debatom jer
svaka mlada osoba mora znati kako da formira
argumente a isto tako mora znati saslušati i uvažavati
druga mišljenja.
Otišao sam na trg
ptica
I kupio sam ptica
za tebe
moja ljubavi
Otišao sam na trg
cvijeća
I kupio sam cvijeća
za tebe
moja ljubavi
Otišao sam na trg
željeza
I kupio sam okove
teške okove
za tebe
moja ljubavi
A zatim sam otišao na
trg groblja
I tamo sam te tražio
Ali te nisam našao
Moja ljubavi.
Jacques Prévert
32
Pjesma o probuđenim
uspomenama
DEBATOLOGIJA PREDSTAVLJA
NAJBOLJEG DEBATANTA ZA
MJESEC APRIL
S obzirom da svi koji učestvuju na CKD
aktivnostima, već vrlo dobro poznaju Ismaila
Ćidića, najboljeg online debatanta za mjesec maj,
nismo pravili intervju, nego je Ismail dostavio
tekst o debati. Tekst je čak i preveo na engleski
jezik, i engleska verzija će najvjerovatnije biti
objavljena na web stranici Svjetske debatne
obrazovne asocijacije IDEA-e.
DEBATNI PROGRAM U BOSNI I HERCEGOVINI
„Riječ nikada ne umire. Ponekad je
mrak toliko dubok da ga samo blijesak
riječi može osvijetliti.“ – Irfan Horozović
U vremenu kada se vrijednost riječi gubi
ohrabrujuće zvuči to što ikako imamo
individualce, ali i organizacije koje se
bave promocijom, kako lijepe riječi, tako
i promocijom kulture dijaloga i
komunikacije.
Centar za kulturu dijaloga već šesnaest godina radi
na tom, za naše društvo, iznimno važnom zadatku.
Usudio bih se reći da je Centar za kulturu dijaloga i
jedina nevladina organizacija koja ozbiljno pristupa
problemu (ne)kulture dijaloga u Bosni i Hercegovini.
To pokazuju na različite načine; putem javnih debata,
okruglih stolova, debatnih takmičenja, itd.
Dugo sam hodio ovim svijetom tražeći nešto što će
istinski postati dio mene, nešto za što ću se zalagati u
pravom smislu te riječi, ne pomažući samo sebi, nego
i drugima. I uspio sam pronaći to „nešto“. Svaka
organizovana aktivnost Centra za kulturu dijaloga,
svako takmičenje i javna debata značilo je pobjedu za
mene, ali i pobjedu za preko 20000 mladih
debatanata i promotora kulture dijaloga koji ovu
organizaciju smatraju svojom drugom porodicom.
Propala ljubav ne nosi
se na put
Kao sto nosiš
kovčege i svežnje.
U spomenima život
samo spava;
Kad probudi se -- oni
budu čežnje.
Putuješ dane i putuješ
noći:
Oni su tvoje društvo u
samoći.
U zanosima, lutanju
daleku
Oni te naglo zabole,
zapeku.
Otideš dalje. Oni
dublje riju
I glumljenu ti radost
tiho piju.
Na dnu ti srca čuče
sumnje; čuju
Micanje svake nade,
pa je truju.
Tjeskobama,
ljubomorom te muče,
U sutra sjenu bacajuć’
od juče.
Dobriša Cesarić
33
VOLIO SAM VAS
DEBATOLOGIJA PREDSTAVLJA
NAJBOLJEG DEBATANTA ZA
MJESEC APRIL
Da se ne lažemo, stanje u Bosni i Hercegovini nije
idealno. Stanje, također, nije idealno ni ukoliko
gledamo kulturu dijaloga u Bosni i Hercegovini.
Naročito su takve situacije primjetne nakon ratnih
dešavanja našoj zemlji. Neposredno nakon završetka
rata pokrenute su određene inicijative, planovi i
programi da se situacija popravi. Centar za kulturu
dijaloga je među prvima želio svrstati i Bošnjake i
Hrvate i Srbe u jednu porodicu, bez netrpeljivih
situacija. Kada su mnogi govorili da nema koristi od
takvih ideja i projekata, kada su mnogi govorili da će
bilo kakvi pokušaji propasti – Centar za kulturu
dijaloga prkosio je svim protivnicima i iz svake
situacije izlazio kao jači.
Bilo je i onih koji su govorili: „A šta će vam ta debata,
kao da od nje imate neke koristi“, a nisu poslušali niti
jednu debatu u svom životu. Isti ti ljudi dive se
uglednim političarima, pravnicima i drugim uspješnim
članovima svjetske scene ne znajući da su isti ti
političari i pravnici prošli kroz debatne programe u
njihovim državama. Nakon takvih situacija, zapitam
se kako možemo očekivati napredak, kako možemo
očekivati prosperitet i nadu u bolje sutra?
Međutim, činjenica koja me veoma raduje, jeste to što
Centar za kulturu dijaloga ne odustaje od svojih
ciljeva i namjera, što ovaj tim, čiji uži krug čine žene, i
to u omjeru od 100%, odgovorno i savjesno radi svoj
posao. Naravno, puno toga bi bilo teško za izvesti da
nema debatnih trenera i debatanata, ljudi koji također
žele promjene u bosanskohercegovačkom društvu.
Preko 2500 organizovanih aktivnosti, počevši od
osnivanja Centra, prvih debata i takmičenja, odlazaka
na svjetska debatna takmičenja i predstavljanja
Bosne i Hercegovine u novom, boljem svjetlu, pa sve
do Svjetskog takmičenja koje je organizovano u
Bosni i Hercegovini, promociji kulture dijaloga putem
interneta, organizovanja TV debata, takmičenja i
mnoge druge aktivnosti učinile su ovu nevladinu
organizaciju primjerom uspješnog rada i djelovanja.
Volio sam Vas; i ljubav
još, možda,
Nije ugasla sva u srcu
mom;
No nek’ Vas ona sad
ne brine više,
Ja neću da Vas
rastužujem njom.
Volio sam Vas nijemo
i bez nade,
S ljubomorom i
strepnjom srca svog;
Volio sam Vas iskreno
i nježno,
Volio Vas tako drugi,
dao Bog
A.S. Puškin
34
LJUBAV
DEBATOLOGIJA
PREDSTAVLJA NAJBOLJEG
DEBATANTA ZA MJESEC
APRIL
Do prije šesnaest godina ljudi nisu imali predstavu šta
je zapravo debata, a sada se već priča o uvođenju
debate u obrazovni sistem Bosne i Hercegovine. Do
prije šesnaest godina nismo imali nekoga ko će na
ovakav način promovisati kulturu dijaloga, a sada
imamo čitavu mrežu debatnih klubova u Bosni i
Hercegovini koji rade na tome. U svemu tome
možemo vidjeti naprekad!
Želim istaći da je ova organizacija promijenila mene,
ali i hiljade drugih učenika. Razvijanje kritičkog i
logičkog mišljenja, bolje retoričke sposobnosti,
sposobnosti snalaženja u novim situacijama, sve su
to kvalitete koje Centar za kulturu dijaloga pruža
svojoj porodici u debatnom programu; debatantima i
debatnim trenerima koji su željni promjena i koji
zajedničkim snagama žele donijeti bolju budućnost
Bosni i Hercegovini.
Dragi Ismaile,
Tvoje riječi su motiv CKD-u da sa istim, ili još većim
žarom nastavi promovirati kulturu dijaloga sa svima
vama. Ti, tvoje riječi, tvoja razmišljanja podijeljena sa
nama su više od motiva!
Sanja Vlaisavljević
Zgasnuli smo žutu
lampu
Plavi plast je pao oko
tvoga tijela
Vani šume oblaci i
stabla
Vani lete bijela teška
krila.
Moje tijelo ispruženo
podno tvojih nogu
Moje ruke svijaju se
žude mole
Draga, neka tvoje
teške kose
kroz noć zavijore,
zavijore
Kroz noć
kose moje drage
duboko šumore
kao more
A. B. Simic
35
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Svakoga mjeseca
CKD tim sa
nestrpljenjem
očekuje vijesti iz
Srednje škole za
tekstil kožu i
dizajn jer nas
uvijek obradujete
lijepim
aktivnostima i
promocijom
kulture dijaloga i
lijepe riječi u
vašoj lokalnoj
zajednici. Iskreno
se nadamo da će
i u narednoj
školskoj godini
izvještaji iz Škole
biti detaljni uz
mnoštvo
fotografija i
zanimljivih
detalja!
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN
SARAJEVO
Dana 25.04.2014. u Srednjoj školi za tekstil kožu i
dizajn je održan program
„Očuvanje kulturne baštine BiH”. U nastavku
donosimo pozivnicu i fotografije sa održanog
programa. Vrijedni debatanti su još pripremili i
prezentaciju koju zbog veeeeelikog broja slajdova
ne možemo objaviti u Debatnim Novostima.
36
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Fotografije
govore više od
hiljadu riječi!
Koliko mi vidimo
ne samo da su
učenici i profesori
vrijedno radili
nego su se pri
tome i dobro
zabavili. Debata i
jeste to, puno
rada i zabave. A
mi se nadamo
skorom susretu
na nekom
sastanku ili
seminaru!
37
A profesorica Alma Ahmethodžić nam je dostavila
i sljedeće:
„Šaljem vam izvještaj sa današnje aktivnosti koju su
organizovali debatanti Srednje škole za tekstil, kožu i
dizajn i sekcija CIVITAS povodom DANA EUROPE I
OTVARANJA VIJEĆNICE. Program je činio: Osvrt na
dešavanja u BiH kroz hist. i uticaj i uloga Europe u
tome, 2. maj i odbrana Sarajeva, ratna dešavanja u
BiH od 1992. god. do 1995. god., prezentacija o
Europi i EU, o DANU EUROPE, prezentacija o
Vijećnici, istaknuta ličnost i neko ko je kroz svoja
književna djela i rad borio se za jednakost, pravdu i
ravnopravnost Lav N. Tolstoj ličnost koja je poslužila
za primjer kako bi svi ljudi bez obziran na profesiju,
opredjeljenje bilo koje vrste trebali da zastupaju
osnovne ljudske stavove i vrijednosti.
S poštovanjem
Alma Ahmethodžić prof.”
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Prema
izvještajima koje
prof. Alma
redovito
dostavlja, čini se
da nema teme o
kojoj debatanti
Škole nisu
razgovarali!
Bravo, i samo
tako nastavite!
38
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN
SARAJEVO
Da bi smo obilježili Dan Evrope, neophodno je da se
prisjetimo i onoga, šta je ustvari Evropa u Bosni i
Hercegovini. Kroz ovu prezentaciju ne želimo stvarati
mržnju, niti predstavljati rat u BiH, kao debatanti smo
dužni predstaviti dvije strane medalje, danas ćemo
obilježiti dan u čast Europe ali i uticaj Europe na BIH,
i pokazati i onaj dio surove istine, na koji je sigurno
Europska unija, kao dio Međunarodne zajednice
mogla uticati, a nije.
Miroslav Krleža kaže:
"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike
kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat
ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa
Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke.
Šta je stećak?
Oličenje gorštaka Bosanca!
Šta radi Bosanac na stećku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje,
nigdje, niko nije pronasao stećak na kome Bosanac
kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj."
9. maja 1945. godine Njemačka je potpisala
bezuvjetnu kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu, u
kojem je živote izgubilo više od 50 milijuna ljudi. Iako
je rat zvanično završen tek nekoliko mjeseci kasnije,
kapitulacijom carskog Japana, u svim zemljama
Evrope 9.maj se obilježava kao Dan pobjede nad
fašizmom.
Dan pobjede je jedan od najznačajnijih praznika u
europskom kalendaru, a s obzirom da označava
prelomni trenutak u kojem je i definiran budući izgled
Europe, ovaj dan se ujedno obilježava i kao Dan
Europe. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu
svijet je krenuo u obnavljanje i stvaranje zajedničkih
institucija, pa tako i Europa.
Plan obnove Evrope se odvijao kroz program tzv.
Maršalov plan.
EVROPSKA POLITIKA
SUSJEDSTVA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Evropska politika
susjedstva (EPS) stvorena
je 2004. godine kako bi se
izbjeglo stvaranje podjela
između proširene EU i
njenih susjednih zemalja.
Cilj je EPS ojačati
prosperitet, stabilnost i
sigurnost svih sudionika
što doprinosi i ostvarivanju
strateških ciljeva
postavljenih u Evropskoj
sigurnosnoj strategiji iz
decembra 2003. godine.
Evropska politika
susjedstva (EPS) prvi je
put predstavljena u
saopštenju Evropske
komisije o Široj Evropi iz
marta 2003. godine.
Nakon njega uslijedio je
detaljniji Strateški
dokument o Evropskoj
politici susjedstva,
objavljen u maju 2004. U
dokumentu se konkretno
objašnjava prijedlog
Evropske unije o
uspostavljanju uže
suradnje s tim zemljama.
U sklopu Izvještaja o
imlementaciji iz decembra
2006., te sljedećeg iz
decembra 2007. godine,
Komisija daje i prijedloge
o načinu daljeg jačanja te
politike.
39
Evropa je Bosnu izdala više puta
Dio međunarodne zajednice kojoj pripada Evropa tj.
Evropska unija, u povijesti je izdala Bosnu i
Hercegovinu više puta.
Ukoliko postoji i tračak historisjke demencije, Evropu
treba podsjetiti na vremena Turskih nadiranja. Poslije
pada Konstatntinopolja (Carigrada), Turska armada je
vremenom nadirala na područja Balkana, ugrožavajući
Bosnu, paleći i pljačkajući područja do Koruške.
Iako je Bosna imala jaku i dobro opremljenu vojsku te
vrle junake, ona je neočekivano i gotovo bez otpora
postala plijen turskog zavojevača. Pad Bosanskog
Kraljevstva iznenadio je čitavu Evropu. Bilo je više
razloga da je Bosna tako neslavno završila. Tome je
najviše doprinijela dvolična i izdajnička politika
ondašnjih evropskih velesila, posebice Ugarske
(Mađarske), Mletačke Republike i Papske Kurije. Oni su
naprosto prisilili posljednjeg bosanskog kralja Stjepana
Tomaševića da raskine mirovni ugovor sa sultanom koji
je bio sklopio njegov otac, kralj Tomaš, zu jamstvo da
će mu pružiti pomoć u slučaju dako Turska napadne
Bosnu. Kad je do toga došlo, ta pomoć je, međutim,
izostala. Bosna se nije mogla sama dobraniti. (Enver
Imamović, Historija Bosanske vojske, Sarajevo, Art7,
1999, str. 48).
Obećana pomoć evropske državne i crkvene elite XVII
stoljeća u odlučnim trenucima za Bosnu, koja je sama
stajala nasuprot vojne sile od 150 000 vojnika, listom je
izostala. Poslije toga Turci će pokucati i na prozore
Beča.
Ukoliko postoji i tračak historisjke demencije, Evropu
treba podsjetiti na vremena raspada Osmanskog
carstva koje je trebalo podijeliti. Za te prilike je 1878.
upriličen Berlinski Kongres. Za Evropu carska večera
diobe plijena na čijem stolu je dijeljena Bosna. Kao što
je poznato ona je poput komada namještaja pripala
Austrougarskoj Monarhiji. Prodaja Bosne Evropi
umirućem bolesniku sa Bosfora nije teško pala.
Uostalom, imao je važnijeg posla na očuvanju
zdravstvenog stanja od tamo neke Bosne, koje se
može uvijek iznova pozvati u sjećanje kad zatreba i kad
to vremenske prilike dozvole.
STRUKSUISANI
DIJALOG:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Struktuisani dijalog o
pravosuđu je
novouspostavljeni
mehanizam Evropske
komisije. Cilj mu je da
unaprijedi struktuisane
odnose vladavine prava
s državama
potencijalnim
kandidatima za članstvo
čak i prije stupanja na
snagu Sporazuma o
stabilizaciji i
pridruživanju (SSP).
Struktuisani dijalog će
pomoći Bosni i
Hercegovini da
konsoliduje nezavistan,
efikasan i profesionalan
pravosudni sistem.
Istovremeno, Dijalog
pomaže da zemlja
napreduje na putu
prema EU.
Struktuisani dijalog je
pokrenuo komesar
Fuele, prvi sastanak
Struktuisanog dijaloga
EU i BiH o pravosuđu
održan je 6. i 7. juna
2011. godine u
Banjaluci, a drugi na 10.
i 11. novembra 2011.
godine u Sarajevu. Treći
sastanak je održan 5. i
6. jula 2012. godine u
Mostaru.
40
Ukoliko postoji i tračak historisjke demencije, Evropu, ali i
druge zemlje bliske Evropi treba podsjetiti na vremena
raspada Jugoslavije. U vrijeme kada je na Republiku
Bosnu i Hercegovinu, 177. članicu UN izvršena otvorena
agresija od strane njenih susjeda, umjesto obaveze
pomoći, međunarodna zajednica, kojoj pripada i Evropa, na
duže vrijeme su okrenuli glavu. Genocid u Srebrenici se
dogodio jula 1995. godine i podrazumijeva masovna
planska ubistva velikog broja bošnjačkih muškaraca i
dječaka između 12 i 77 godina.[1] Genocid se dogodio u
regionu Srebrenice, a izvele su ga Vojska Republike
Srpske pod komandom generala Ratka Mladića uključujući
i paravojnu formaciju "Škorpioni", pod kontrolom
Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije,[2][3]zajedno sa
nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.
Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi
od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000
ljudi.Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih
događaja u savremenoj evropskoj historiji.Mladić i drugi
srpski oficiri su u međuvremenu optuženi za ratne zločine
uključujući i genocid pred Međunarodnom krivičnom sudu
za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJje između ostalog donio
pravosnažnu presudu u kojoj masakr u Srebrenici
kvalifikuje kao čin genocida.
Evropa je zaboravila vrijeme kada je sama porušena i
uništena nakon Drugog svjetskog rata obnovljena
Maršalovim planom. Bosna i Hercegovina ako je i
očekivala pomoć, nikada nije postala ozbiljan kandidat
programa takve obnove. Ali, građani BiH i bivše
Jugoslavije, u znak obnove države duguju veliku
zahvalnost doživotnom predsjedniku SFRJ, Josipu Brozu
Titu. Oči svijeta su bile uprte više puta u ‘Staru Evropu’ – i
svaki put je ista u prošlosti iznevjerila tuđa očekivanja.
Zašto bi bilo drugačije u sadašnjosti, zašto bi bilo drugačije
u budućnosti?
Naravno, sjetit ćemo se i stare narodne poslovice koja
kaže „Na mladima svijet ostaje!“, a na mladima u BiH je da
njeguju svoju domovinu, čuvaju nacionalni identitet, šire
ljubav i suživot, te njeguju multikulturalizam u Bosni i
Hercegovini. U vezi s tim, istaći ćemo i otvaranje simbola
Sarajeva i Sarajevske kulture koji predstavlja simbol
mješavine uticaja Europe na BiH ali i Istoka što se odrazilo
i na duh i kulturur bosanskohercegovačkih naroda , a to je
otvaranje Vijećnice, koje je planirano za 9.5. , u znak
obilježavanja Dana Evrope.
ULOGA DELEGACIJE EU
U BiH:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Delegacija
Evropske unije u
Bosni i
Hercegovini je
jedna od više od
130 delegacija
širom svijeta.
Njena uloga u
Bosni i
Hercegovini
prvenstveno je
usmjerena na:
predstavljanje,
objašnjavanje i
primjenu politike
EU;
analizu i
izvještavanje o
politikama i
kretanjima u
zemlji; i
vođenje
pregovora u
skladu sa njenim
mandatom.
41
SREDNJOŠKOLSKI CENTAR „PETAR KOČIĆ”
ZVORNIK
A iz ove škole su u maju pristigla dva izvještaja.
APRILSKI IZVJEŠTAJ: „Sa kašnjenjem, evo i i
izveštaja za april. U aprilu smo imali prolećni raspust,
te su održana tri sastanka debatne sekcije. Održali
smo 4.4. javnu debatu na temu: "Hraniteljske
porodice pružaju bolje uslove za razvoj ličnosti od
domova za decu bez roditeljskog staranja. Tom
prilikom gosti su bili i psiholog Dragana Petrović i
pravnica iz Centra za socijalni rad Slavka Nikolić. Na
drugom sastanku pravili smo simulaciju pres
konferencije. Takođe, govorili smo o razlici između
svakodnevnoe komunikacije i poslovne
komunikacije.”
MAJSKI IZVJEŠTAJ: „Evo maj je u toku, ali mi po
novom rasporedu imamo sekciju ponedeljkom, pa
smo već u ovom mesecu ostvarili naš plan za
debatnu sekciju. Realizovali smo četiri sastanka, a na
njima je realizovano sledeće:
- oproštajna fun debata maturanata na temu: "Svaki
mladić treba da se oženi starijom ženom u
inostranstvu zbog papira". Mislim da se cele ove
godine nisam nasmejala kao taj dan. Jedan debatant
je rekao: "Mladić će u tu babu da gleda, ja se nadam
da će samo da gleda, do kraja svog života, dakle
zauvek" i slično....
- bavili smo se neverbalnom komunikacijom i radili
one vežbe koje smo na jednom seminaru, zajedno sa
Sanjom, radili i u Vogošći
- razgovarali smo o tome koliko zapravo vole učenici
da čitaju, i da li čitaju, ili su sms poruke njihovo jedno
pisano štivo. Uvideli su koliko se čitanjem knjiga
povećava naš fond reči i koliko to olakšava
komunikaciju. Obećali su da će više čitati, pa ću to
morati da proverim sledeće školske godine na
časovima.
-
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Kako CKD
doznaje,
profesorica Marija
Stepanović je u
ovoj godini bila
najvrednija u
dostavljanju
izvještaja.
Premda
profesorica nije
bila u mogućnosti
prisustvovati
nekim CKD
aktivnostima, čini
nam se da je
pravi pravcati
CKD tim u
Zvorniku i da
stalno rade i
rade. Iskreno se
nadamo da ćemo
i u narednoj
školskoj godini
uživati u
izvještajima iz
vaše škole!
42
pričali smo o važnosti istraživačkog materijala u
debati i o tome zašto ga nioka, ali baš nikad ne urade
kako treba. Gde je zapelo? Lenjost, lenjiost i nije za
ocenu. To je zaključak ovog sastanka.
Za mene je velika sreća to što su maturanti nastavili
da dolaze na sekciju iako su im predavanja završena
još pre dve sedmice. Naš klub nije sa nekim velikim
uspesima na nivou države, ali ima duh zajedništva i
stvarno se lepo provodi vreme na sekciji, a mnogi od
njih se počnu družiti i privatno. To kažem zato što u
našoj školi mnogi profesori u sekciji imaju malo
članova, svega 5 ili 6, a kod nas je uvek između 10 i
15 članova.
I na kraju, danas 26. 5. Nemanja Ćirić, naš
debatant, proglašen je đakom generacije. Neke
bodove je dobio, između ostalog, i zbog učešća u
debatnoj sekciji. Priložio je i sve sertifikate koje
je dobio od CKD-ea.To je i čast našem debatnom
klubu, pa da vam javim.”
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
CKD od srca
čestita Nemanji
na zasluženom
uspjehu, i drago
nam je da su i
CKD diplome
doprinijele
osvajanju jedne
tako prestižne
titule. Također se
nadamo da ćemo
Nemanju još
viđati kao
predstavnika
studentske
debate i da ćemo
zajedno proći još
mnogo debatnih
edukacija.
43
Centar za kulturu dijaloga je u duhu svih velikih
poznatih nevladinih organizacija (imamo
veeeeliko srce i porodicu, i poznaju nas svi
treneri i debatanti) odlučio pokrenuti DOS –
Debatnu Obavještajnu Službu, čiji je zadatak
informirati javnost o tome šta rade debatanti i
treneri kada ne debatuju. Znamo da definitivno
dišu, idu u školu, jedu i spavaju, ali nas interesira
da li uspijevaju raditi još nešto. Kako javljaju
strogo povjerljivi izvori i debatanti i treneri
uspijevaju osim debatom baviti se i drugim
stvarima u životu.
Prof. Alma Ahmethodžić ne samo da
uspije organizirati razna debatna
dešavanja u školi, nego uspije posjetiti i
Vrelo Bune, a iz povjerljivih izvora
saznajemo da je profesorica čak i pila
vodu sa izvora! Naši izvori su doznali i
da profesorica ne podučava samo
srednjoškolce, nego i mačke! Da, da, dobro ste
pročitali. U nastavku donosimo fotografiju jednog od
vrijednih učenika.
ŽELITE POSTATI
AGENT DOS-a?
DEBATNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA
JAVLJA...
Ukoliko želite
postati agent DOS-
a, potrebno je da
CKD-u na e-mail
adresu
izvjestaji.ckd@gma
il.com pošaljete
(ne)provjerenu
informaciju o
dešavanjima u
školi, izvan škole,
u kinu, gradu, na
livadi, a u koja su
uključeni debatanti
i treneri debatnog
programa. Ukoliko
informaciju
potkrijepite sa par
fotografija možete
steći i titulu
Specijalnog
Agenta. Iz ovoga
nećete dobiti
nikakvu imovinsku
korist, ali se
nadamo da ćemo
se svi zabaviti i
nasmijati.
44
O profesorici Lejli
Bajraktarević smo uspjeli
saznati da voli oči boje
meda, a potvrda za to je
FB profil profesorice na
kojem je nedavno
postavila video EKV ”Oči
boje meda”. Nismo uspjeli
doznati zašto profesorica
ne voli zelene, plave,
smeđe ili crne oči, ali kako
javljaju agenti na terenu,
oči boje meda zaista jesu lijepe oči!
Nije tajna da je debatant Srednje elektrotehničke
škole Mostar, Amin Sejfić, nedavno boravio u
Sjedinjenim američkim državama. Kako doznajemo
boravak je iskoristio ne samo za dodatnu edukaciju,
nego i za promociju svoje omiljene zelene boje. U
nastavku možete pogledati fotografiju koja svjedoči o
tome, a na kojoj je evidentno da je Amin uspio i druge
kolege ubijediti da je zelena boja super!
ŽELITE POSTATI
AGENT DOS-a?
DEBATNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA
JAVLJA...
Ukoliko želite
postati agent DOS-
a, potrebno je da
CKD-u na e-mail
adresu
izvjestaji.ckd@gma
il.com pošaljete
(ne)provjerenu
informaciju o
dešavanjima u
školi, izvan škole,
u kinu, gradu, na
livadi, a u koja su
uključeni debatanti
i treneri debatnog
programa. Ukoliko
informaciju
potkrijepite sa par
fotografija možete
steći i titulu
Specijalnog
Agenta. Iz ovoga
nećete dobiti
nikakvu imovinsku
korist, ali se
nadamo da ćemo
se svi zabaviti i
nasmijati.
45
Plan aktivnosti za maj
ESTETIKA
"Ljude mogu
nasmijati
najprostije i
najbljutavije
stvari, ali isto tako
oni se često smiju
i onome što je
najvažnije i
najdublje, samo
ako se na njemu
pokaže neka
sasvim
beznačajna
strana koja stoji u
proturječnosti s
njihovim
navikama i
svakodnevnim
shvaćanjima."
Hegel
PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI
Klupske aktivnosti u BiH
Internet debatiranje – Debatologija
Priprema i štampanje mjesečnog
magazina za debatu „Debatne novosti“
Publikacija „Creative Non-violence“
STUDENTSKE AKTIVNOSTI
Javne debate na fakultetima
46
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine
CKD
Zoran Marčeta,
finansijski asistent
Anesa Vilić, IT asistent
Nadina Balagić, program
administrator
Amela Ibrahimagić,
program asistent
Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku
debate
Anja Gengo, stalni spoljni
saradnik
Demond Đonko
MOSTAR
Mirzet Hamzić
SARAJEVO
Midhat Čaušević
TUZLA
Žarko Brkanlić
SRBAC
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“
Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar
Pale Srednja zubotehnička
škola Sarajevo Gazi Husrev-begova
medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža
KŠC - Srednja medicinska škola
Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”
Ilijaš MSŠ Kakanj
Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin
Rizvić” Breza
Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola
Konjic Gimnazija Fra Grga Martić
Mostar Gimnazija Mostar
Srednja medicinska škola
Mostar Internacionalna
privatna gimnazija s
pravom javnosti Mostar Koledž
Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i
poljoprivredna škola Mostar
Gimnazija „Petar Kočić“
Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija
Banja Luka Srednjo-
školski centar „Petar Kočić“
Zvornik Srednja elektro-
tehnička škola Prijedor
Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.
Mustafa Kamarić“ Gračanica
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“
Tešanj Mješovita srednja
škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“
Kladanj Srednja
elektrotehnička škola Tuzla
REGIONALNI KOORDINATORI
Tijana Ljuboje
SARAJEVO
Prirodno-matematički fakultet Banja Luka
Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić
Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno
Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno
Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet
Sarajevo Elektrotehnički fakultet
Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo
International Burch University Sarajevo
Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka
Sarajevo Pravni fakultet Tuzla
Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih
tehnologija Mostar
Abdulah Bećirović
BRČKO
Ekonomska škola Brčko
47
IME I PREZIME
KAPITENA ŠKOLA
GRAD
Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo
Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic
Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Bilal Ibranović Karađoz-begova medresa Mostar
Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac
Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac
Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla
Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf
Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik
Nikolina Begović SŠC Pale Pale
Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo
Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka
Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
48
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar
Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar
Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo
Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar
Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
FAKULTETI
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
49
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP Nadina Balagić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 05, Maj, 2014. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
[email protected] www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
IN FONDACIJA
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
BH Telecom