Industrijalizacija i Urbanizacija Engleske

8/10/2019 Industrijalizacija i Urbanizacija Engleske

1/18

1

SVEUILITE U ZADRU

Odjel za geografiju

Seminarski rad

Industrijalizacija i urbanizacija Engleske na primjeru Liverpoola i Manchestera

Student: Nastavnik:

Helena Ivanovi doc.dr.sc. Robert Lonari

Zadar, 2013.


2/18

2

Sadraj

1. UVOD................................................................................................................................................. 3

2.1. Industrijska revolucija i industrijalizacija........................................................................................ 3

2.2. Urbani razvoj.................................................................................................................................... 5

2.3. Razvoj prometa............................................................................................................................. 8

3. LIVERPOOL....................................................................................................................................... 9

4. MANCHESTER................................................................................................................................ 13

5. ZAKLJUAK................................................................................................................................... 17

6. IZVORI............................................................................................................................................. 17

7. LITERATURA.................................................................................................................................. 17


3/18

3

1. UVOD

Industrijalizacija i urbanizacija dva su meusobno povezana pojma. Urbanizacija jeporast udjela gradskog stanovnitva u ukupnom broju stanovnika. Urbani razvoj svake zemlje

prolazi kroz tri faze urbanizacije: predindustrijska, industrijska i postindustrijska. Industrijska

revolucija najprije se javila u Velikoj Britaniji i imala je dalekosene posljedice na cijelo

drutvo. Poveanje udjela stanovnitva zaposlenog u sekundarnim djelatnostima odrazilo se i

na urbani razvoj, pa je Velika Britanija prva prela u drugu fazu urbanizacije, u fazu

industrijske urbanizacije. U ovom seminaru spomenut u neke openite karakteristike

industrijalizacije i urbanizacije britanskih gradova, a zatim u to konkretizirati na primjerimaManchestera, prvog industrijskog grada i Liverpoola, vanog lukog grada.

2.1. Industrijska revolucija i industrijalizacija

Moderna povijest Europe poinje u drugoj polovici 18.st dvjema revolucijama:

industrijskom u Engleskoj i graanskom u Francuskoj. U Engleskoj su se ve u drugoj

polovici 18. st stvorili preduvjeti za industrijsku revoluciju. Velika Britanija imala je velika

leita ruda, posebice kamenog ugljena, bakra, eljezne rude i soli. Sloena mrea britanske

trgovine postojala je i prije industrijske revolucije s tim da se teite svjetske trgovine sa

Sredozemnog mora premjestilo na Atlantski ocean. Drugi imbenici bili su: velik broj

pripadnika srednjeg sloja, postojanje seoskih obrta prije pojave tvornica, razvijene strojarske

vjetine veine Engleza, koritenje vodene energije prije pojave parnog stroja, porast

stanovnitva i sve vea potranja velikog broja proizvoda (iljkovi, 2011.g.). Feudalni

drutveni sistem zamijenjen je novim, kapitalistikim to je donijelo promjene u cjelokupnoj

politikoj organizaciji. Pojam slobode u drutvu se mijenja. Javlja se tenja da se dravne

funkcije svedu na najmanju mjeru i tovie, da drava osigura slobodu podizanja industrijskih

poduzea, investiranja, kupnje zemljita itd. Stvoreni su novi oblici organizacije drave i

upravljanja. Stvorena su dioniarska drutva u koja se se udruivali pojedinci sa svojim

kapitalom radi stjecanja to vee dobiti. Uz to treba istaknuti sve vee znaenje banaka

kreditnog sistema (Vresk, 1984.).


4/18

4

Tehnoloki izumi kao i njihovo usvajanje ine drutvenu povijest industrijske

revolucije. Ljudska i ivotinjska snaga zamijenjene su ili dopunjene strojevima (Briggs,

2003.g.). Tvornica, industrijsko poduzee predstavlja revolucionarni skok na sferi

materijalne proizvodnje, to je novi oblik drutvenog rada utemeljen na sustavu meusobno

povezanih strojeva i ljudi koji ih opsluuju. Proces je vrlo brz i vrlo radikalan, zastarjele

metode se naputaju i odmah nadomjetaju novim, efikasnijim metodama. Razvoj nove

tehnologije u proizvodnji smanjio je lokacijsku ovisnost pojedinih industrijskih pogona od

specijaliziranih uvjeta dotad neophodnih za obavljanje posla (snaga vjetra, vode, ivotinja..)

(Pavi, 2001.g.).

Tijekom prve industrijske revolucije proizvodnje je temeljena na etiri glavne

industrijske grane: tekstilna industrija, rudarstvo, brodogradnja i metalurgija (iljkovi,2011.). Tekstilna industrija i rudarstvo bile su osobito vane grane jer su zapoljavale mnogo

radne snage (Vresk, 1984.). Tekstilna industrija bila je prva koja je primijenila nove izume i

inovacije radi poveanja proizvodnje i suzbijanja konkurencije (iljkovi, 2011.g.). Razvoj

tehnike i mehanizacije predenja nuno je za sobom povukao i unapreenje tehnike tkanjapa

je dnevna proizvodnja tkanina poveana za 40 puta u odnosu na runo tkanje. Sve to

rezultiralo je smanjenjem trokova proizvodnje i poveanjem uteda koje su se ponovno

ulagale u proirenje proizvodnje kao i pojeftinjenje proizvedenih roba (Pavi, 2001.).Transformacija agrarnih posjeda na stoarska osiguravala je tekstilnoj industriji stalan izvor

vune kao sirovinske baze iako se veina sirovina uvozila iz britanskih kolonija, posebice

Indije. UK tako je postalo najvei proizvoa pamunih tkanina na svijetu s 50% ukupne

svjetske proizvodnje. Tehnoloki napredak zahvatio je i rudarstvo, metalurgiju, poljoprivredu

(Pavi, 2001.g.). Ugljen je bio gorivo industrijske revolucije, u doslovnom i metaforikom

smislu, a eljezo je bilo glavni materijal. Parna snaga se koristila u ugljenokopima za crpljenje

vode prije upotrebe u tvornicama za pogon strojeva (Briggs, 2003.g.). Industrijalizaciju je

pratio i napredak poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja openito je

racionalizirana. Uvedeni su novi plodoredi, nove kulture, poveava se prinos, proizvodnja je

mehanizirana, uz to uvedene su promjene u koritenju zemljita. Udio oranica esto se

smanjivao u korist travnjaka.

Industrija je u 19.st postala najznaajnija privredna grana koja je omoguavala

najvee zarade. Razvoj industrije nije bio ravnomjeran. Uz to postojala je jaka prostorna

specijalizacija u industrijskoj proizvodnji. Tako su se itave pokrajine specijalizirale zatekstilnu industriju ili rudarstvo, pojedini gradovi za brodogradnju ili metalurgiju i sl.


5/18

5

Primjenom parnog stroja glavni izvor energije postaje ugljen pa rudnik ugljena postaje

najznaajniji faktor lokacije industrije. Zbog skupog prijevoza ugljena najracionalnije je bilo

podizati industrije to blie ugljenokopima. Tako su se razvile rudarsko-industrijske regije.

Posebno je to bilo znaajno za razvoje metalurgije koja se razvijala oko rudnika eljezne rude

ili ugljena. Industrija se razvijala i ondje gdje je neke sirovine bilo lake dopremiti (Vresk,

1984.g.).

Industrijalizacija je imala golemu ulogu u socijalnom prestrukturiranju i prostornoj

pokretljivosti stanovnitva. Uzrokovala je velike promjene u strukturi zaposlenosti. Broj i

udio radnih mjesta naglo se poveavaju u sekundarnim, a smanjuju u primarnim

djelatnostima. Poljoprivredno stanovnitvo opredjeljuje se za razne profesije, prije svega u

sekundarnim djelatnostima (Vresk, 1984.g.). Poljoprivredno stanovnitvo Engleske 1811.g.ini 35% populacije da bi otada njegov udio stalno opadao (Pavi, 2001.g. ). Dolo je i do

migracija stanovnitva. Osim iz sela u gradove , stanovnitvo se selilo izvan Europe prije

svega u Novi svijet.

2.2. Urbani razvoj

Europsko drutvo u 19.st doivjelo je bitnu preobrazbu. Od agrarnog ili

predindustrijskog nastalo je industrijsko drutvo. Ta preobrazba imala je dalekoseneposljedice na urbani razvoj. Prije svega dolo je do promjenu u redu veliina gradova i do

razvoja velikih aglomeracija. Meu 20 najveih gradova su i po svojim funkcijama bili

izrazito luko-industrijski ili industrijski gradovi (Vresk, 1984.g.).

U 19.st u UK uslijedila je urbana eksplozija i tako su nastale velike aglomeracije,

kasnije nazvane konurbacije. Razvile su se prostornim irenjem i srastanjem vie gradova u

veliku cjelinu, s tim to se u njima isticao veliinom jedan grad koji je ujedno imao i

inicijativnu ulogu u funkcionalnoj organizaciji konurbacije. Konurbacije najee nose ime

pokrajine u kojoj su se razvile ili ime najveeg grada. Najvie velikih konurbacija razvilo se u

najurbaniziranijem prostoru Engleske koji se protee od SZ prema JI(Vresk, 1984.g.).

Jezgre urbanog razvoja bili su najee gradovi ali i ruralna naselja. U gradovima su

bili locirani industrijski pogoni, nastajale su industrijske etvrti i predgraa.Grad je bujao,

prostorno se irio. Mnoga prigradska ruralna naselja urbanizirala su se i polako srasla u grad,

pa su pojedini gradovi doivjeli pravu eksploziju razvoja. Specifian tok urbanizacije imale su

rudarske pokrajine. U njima je dolo do naglaenije disperzije jer su jezgre urbane


6/18

6

kristalizacije bila rudarska okna. Oko njih su se koncentrirale nastambe za rudare a postupno i

infrastruktura. Tako su nastale gusto naseljene rudarsko-industrijske regije s veim brojem

gradskih naselja, od kojih su se neka jae razvila, prije svega ona koja su preuzela inicijativu

u prostornoj organizaciji (Vresk, 1984.g.).

Razvoj industrijskih gradova pospjeio je razvoj eljeznica. Dok se nisu poele graditi

eljeznice gradovi se nisu prostorno jako irili izvan svojih obrambenih sistema. Osim starije

gradske jezgre ako jepostojala vei dio grada bio je neuredna, zadimljena, urbana struktura u

kojoj su bile pomijeane tvornice, radnika naselja, ranirni kolodvori, skladita itd. to je

bio odraz tenje za to veim profitima te brze i slabo kontrolirane gradnje. S prostornim

irenjem, s uvoenjem novih funkcija i izgradnjom novih urbanih sadraja u gradu su se sve

jasnije poeli diferencirati funkcionalni dijelovi. Osim industrijskih i stambenih zona jasnijesu se poele izdvajati poslovne zone te drugi industrijski dijelovi. Zahvaljujui sredinjem

poloaju i velikoj dostupnosti, gradska jezgra postala je najvrednija za lokaciju trgovine,

financijskog poslovanja i dr. funkcija. Zemljita u gradskoj jezgri postala su najskuplja, a

rente najvie. Poetkom 20.st gradske jezgre postale su funkcionalno izrazito usmjerene na

poslovnu djelatnost s manjim zonama trgovina na malo, robnih kua, banaka administracije

itd. S koncentracijom poslovnih funkcija gradska jezgra gubi funkciju stanovanja. U

gradovima s duom urbanom tradicijom, sredinja poslovna zona (CBD) vrlo esto je unajstarijoj jezgri unutar biveg obrambenog sistema. S funkcionalnim promjenama uslijedio je

i prerazmjetaj stanovnitva. Stanovnitvo se poelo seliti iz sredinjeg dijela grada u rubne

dijelove, pogotovo stanovnitvo vieg socijalnog statusa. Najgue su bili naseljeni dijelovi

oko jezgre. Radnitvo sa niim primanjima stanovalo je i dalje blizu tvornica u radnikim

naseljima. Obrambeni sistem brzo je ieznuo, a njegov prostor zauzele su iroke radijalne

ceste, nove zgrade, etalita, parkovi, eljeznike stanice. Uz to je za potrebe industrije bio

potreban velik broj kolosijeka, eljeznikih vagona, skladita i drugoga. Grad se jae irio du

eljeznikih pruga koje su zvjezdasto izlazile iz grada te su se uz njih razvijala predgraa.

Koncentracija industrije u gradovima u vrijeme kad se najvie panje posveuje stjecanju

profita, uzrokovala je dehumanizaciju gradskog prostora, prije svega tvornice su postale veliki

zagaiva zraka. Uz to, zagaene su mnoge rijeke jer su postale kanali za otpadne vode

(Vresk, 1984.g.).


7/18

7

U razvoju britanskih gradova moe se izdvojiti nekoliko karakteristinih etapa. Prva

etapa traje otprilike do 1835.g. Razvoj gradova bio je nekontroliran, spontan pa se moe rei

da su bili preputeni sami sebi. Pravno i organizacijski nisu bili spremni za ubrzan industrijski

razvoj. Zbog toga se grad razvija prema unutra. Industrijski pogoni i radionice grade se u

dvoritima, na slobodnim parcelama, preureuju se podrumske i tavanske prostorije itd.

Razvoj grada bio je ogranien na starogradsku jezgru(Vresk, 1984,g,).

Od 1835. zapoinje razvoj gradova prema van. To je razdoblje slobodnog razvoja,

gotovo bez ikakve kontrole, laissez-faire. Na rubovima gradova podiu se velike tvornice, a

kraj njih su velike zone radnikih naselja. Koncentracija radnika bila je jako velika pa je zbog

toga projektiran tipian tip kue, tzv. back to back kue. Naime dvije kue bile su stranjim

stranama naslonjene jedna na drugu kako bi se utedjelo na materijalu i zemljitu. Gradile suse najee na dva kata: u prizemlju je bila kuhinja i dnevna soba ,a na katu spavaa soba.

Vodovoda i kanalizacije u tim kuama nije bilo, ve je po 20- ak takvih kua imalo jedan

higijenski vor(Vresk, 1984.g.).

Trea faza razvoja zapoinje 60-ih godina 19.st. Gradovi dobivaju svoja upravna tijela

koja biraju graani. Uslijedile su intervencije parlamenta i vlade sa zakonskim normama.

Poseban problem izazvala je prenaseljenost, zagaenost te bolesti koje su zbog toga izbijale

(tifus, kolera). Izgradnja tzv. back to back(slika 1.) kua je zabranjena, a propisan je novi tip

kua, tzv. by lawkue.To je moderniji i humaniziraniji tip kue iji su standardi stanovanja

predvieni zakonom(Vresk, 1984.).

Slika 1.Back to back kue (Izvor: URL 3)


8/18


9/18

9

Prvi veliki poticaj novom razvoju prometa doao je uvoenjem eljeznih konja-

eljeznicakoje su od samog poetka prevozile mnogo vie putnika nego to se predvialo.

Razvoj eljeznice bio je dugotrajan proces. Pruge s tranicama, nazvane vagonski put prvo

su izraivane od drveta , a ne od eljeza, postojale su lokomotive i strojevi, a u rudnicima se

roba ve prevozila tranicama. Ne iznenauje da je rudarsko podruje na SI zemlje bilo

sredite inovacija. Ime G.Stephensona, samoukog inenjera ija je lokomotiva Raketa na

natjecanju na pruzi sagraenoj od Manchestera do Liverpoola obino se povezuje s

nastankom eljeznice. Ve se s pravom predvialo da e se broj konja u Engleskoj smanjiti

kad se sve bude pokretalo na paru. Energija se poela mjeriti konjskim snagama kako e se

kasnije initi i u eri automobila. Svijest o eljeznikom boomu prvi put se pojavila izmeu

1836. i 1837. kad su 44 eljeznike kompanije dobile dozvolu za gradnju 2400 km pruge.

Dimenzije vlakomanije nadmaile su one kanalomanije. Tono je da su engleske

eljeznice u svojoj gradnji bile mnogo skuplje i da su imale mnogo gubitaka u svom razvoju

od kasnijih prometnih sistema, ali gradnja eljeznih pruga izvukla je Englesku iz velike

industrijske krize,a kad su putene u promet irile su trite i poticale razvoj industrije, ne

samo ugljena i eljeza. Do 1855. sagraeno je 12.900 km pruga. Utjecaj eljeznice na

viktorijanske gradove bio je golem. Za mnoge ljude iz srednjeg sloja i poslovne ljude vlak je

postao osnovno prijevozno sredstvo do posla. Otvaranje novih prigradskih linija, odvajanje

kue od posla promijenila je nain svakodnevnog ivota(Briggs, 2003.g.).

3. LIVERPOOL

Liverpool je smjeten na desnoj obali suenog dijela estuarija rijeke Mersey, na ulazu

u Irsko more, odnosno zaljev Manchester (Pomorska enciklopedija).

Potkraj 17.st kad se organizirala trgovina s Amerikom, u kojoj je Liverpool imao jako

vanu ulogu poinje uspon grada i jaanje lukog prometa. Liverpulski su se trgovcispecijalizirali u zloglasnoj trokutnoj trgovini i pritom zaradili velika bogatstva. Iz Liverpoola

se plovilo do zapadne obale Afrike, gdje se za razliitu jeftinu robu kupovalo od agenata

kraljeva crnako roblje, a zatim se prevozilo i prodavalo na Antilima i kontinentalnoj obali.

Za roblje su dobivali eer, duhan, pamuk, alkohol i dr., pa se to dovozilo u Liverpool. Od

1783.-1793.g prebaeno je iz Afrike na amerike obale 814 000 robova; od toga na sam

Liverpool otpada polovica. Potkraj 18.st Liverpool dri 5/6 Afrike trgovine, pa je daleko

ispred konkurentskog Bristola. Zabrana trgovine robljem dolazi u vrijeme kad je Liverpool

uvrstio svoj poloaj vezama s Amerikom, a u njegovu se zaleu odvija najvei preokret u


10/18

10

gospodarskom razvitku svijeta. Tkai iz Lancashirea glavni su nosioci industrijske revolucije,

a to e se odraziti u razvoju Liverpoola kao luke ovoga naprednog kraja (Pomorska

enciklopedija).

Liverpool u poetku nije obraao mnogo panje industriji. S prijelazom gradskog

podruja na suprotnu, nisku obalu poluotoka Wirrala razvila se velika mlinarska industrija,

golema brodogradilita i kemijska industrija juno od Birkenheada. Industrijski pojas protee

se sve do ulaza u kanal Manchester (Pomorska enciklopedija).

Veliki uspjesi tekstilne industrijske revolucije u zaleu i odgovarajui razvoj

pomorstva i trgovine uvoenjem parobroda i izgradnjom eljeznica(1830. otvorena eljeznica

Manchester- Liverpool) (slika 2.) ogledaju se u brzom irenju grada i priljevu novog

stanovnitva meu kojima su vani Irci.Irski imigranti doseljavali su se u grad u ranom 19.st

doseui vrhunac 1840-ih ka d je dolo do nestaice krumpira u Irskoj. Mnogi su umrli od

bolesti kako su preplavili grad stvarajui masovnu prenaseljenost. Liverpool je 1801.g. imao

78 000 st., a 1901.g. 147 000 st (Pomorska enciklopedija) (Tablica 1.).

Slika 2. eljeznica Liverpool- Manchester (Izvor: URL 4)


11/18

11

Tablica 1. Porast broja stanovnika Liverpoola od 1750.-1901.g

Izvor: URL 7

1748. noni straar ophodio je ulice Liverpoola nou. 1778. otvorena je ambulanta

gdje su siromani mogli dobivati lijekove. Krajem 18. st postalo je popularno kupanje u moru

meu srednjom i viom klasom jer su smatrali da je to korisno za zdravlje. 1799. i 1802.

privatne kompanije su poele sa opskrbom vodovodom. Trokovi su bili veliki a siromani si

to nisu mogli priutiti. Oni su zato koristili bunare ili bave s vodom. Vana industrijska

grana u 18 st bila je prerada eera, a uz nju: izrada satova, ljevaonica eljeza, lonarstvo,

brodogradnja. Liverpulska luka se razvijala i mnogo novih pristanita je izgraeno. Veina

siromanog stanovnitva ivjela je u uasnim uvjetima ivota. Kue su bile prenapuene, a

ulice su bile prljave. Nije bilo kanalizacije ni septikih jama. Najgore nastambe su bili stanoviu podrumima ispod zgrada gdje je ivjelo najsiromanije stanovnitvo. Spavali su na

svenjevima slame jer si nisu mogli priutiti krevete. Kao i veina gradova 19.st, Liverpool je

bio nehigijenski. 1832. izbila je epidemija kolere koja se ponovila nakon desetak godina.

Granice Liverpoola proirene su 1835. i ukljuuju: Kirkdale te dijelove Toxtetha i West

Derbyja. Komunalna opskrba vodom zapoela je 1857.Gradski prijevoz inili su konji koji su

vukli autobuse te kasnije konji koji su vukli tramvaje koje su poetkom 20. st zamijenili

elektrini tramvaji. 1880. Liverpool je slubeno proglaen gradom. Otvorene su brojnebolnice, umjetnike galerije, parkovi. 1895. granice Liverpoola proirene su i ukljuuju

Wavertree, Walton i dijelove Toxtetha i West Derbyja. 1904. granice su jo vie proirene i

ukljuuju Fazakerly. Na strani pristanita St George izgraene su brojne poznate graevine

(URL 8).

Zbog potrebe za prostorom za luke ureaje i druge funkcije, grad se poetkom 19 st.

poeo iriti na suprotnu obalu estuarija.1886. prokopan je ispod estuarija tunel za eljeznicu.

Godina Broj stanovnika

1750. 20 000

1801. 77 0001821. 118 000

1851 376 000

1881. 611 000

1901. 685 000


12/18

12

Grad se proirio du obale prema SZ i povezao se s Crosbyjem a uzvodno je du obale

estuarija dopro do Garstona. Nove su stambene etvrti ureene i na ravnjaku. Za opskrbu

vodom velikog gradskog organizma izgraeno je u sjevernom Walesu umjetno jezero

Wyrnwy od kojega je proveden 110 km dug vodovod. U sredinjim, stereotipno graenim

slumovima (slika 3.)blizu luke stanuje siromano irsko stanovnitvo. Rezidencije nekadanjih

bogatih trgovaca u srednjem dijelu grada pretvaraju se u javne ustanove (Pomorska

enciklopedija).

Slika 3. Slumovi u Liverpoolu u 18.st (Izvor: URL 5)

Smjetaj luke odredili su regionalni i topografski faktori. Kroz esterska vrata izmeu

Penninskog i Kambrijskog gorja glavni je izlaz na zapadnu obalu Velike Britanije. Na desnoj

obali estuarija, ispod dosta strmih liverpulskog ravnjaka nalazila se oko ua malog potoka

laguna koja je sluila za prvu luku, a kasnije je ureena kao izolirani bazen. Zbog velikih

plimnih kolebanja i naglog razvoja pomorstva i trgovine morala se urediti umjetna i o visokoj

vodi neovisna luka. Pojas obalnih movara na podnoju liverpulskog ravnjaka olakao je

kopanje i ureenje sistema dokova. Zbog pomanjkanja prostora na liverpulskoj strani luki su

ureaji postavljeni i na suprotnoj obali gdje se razvio luki grad Birkenhead. Luki prostor

obaju dijelova obuhvaa 828 ha. Od 1857. postoji zajednika luka upravaMerseyDocksand

HarbourBoardkoja upravlja cijelim lukim sistemom. Paralelno s ureenjem luke rastao je

luki promet i promet brodova. Razvoj tekstilne industrije u Lancashireu traio je golem uvoz


13/18

13

pamuka, za koji je Liverpool imao specijalna skladita. Tome treba dodati uvoz itai drugim

ivenih namirnica. Prokopavanje plovnog kanala i ureenje 50 km udaljene luke u

Manchesteru neto su umanjili znaenje Liverpoola.U lukom dijelu Birkenheada ureeno je

veliko itno pristanite i izgraeni mlinovi. Gradnja dokova na desnoj obali potisnula je

tradicionalnu brodogradnju koja je prela na lijevu stranu estuarija gdje ima vie i jeftinijeg

prostora (Pomorska enciklopedija).

4. MANCHESTER

Manchester je industrijski grad i unutranja luka u SZ Engleskoj, 50 km istono od

Liverpoola. Smjeten izmeu padina Penninskog gorja i obale Irskog mora. Najbolja prirodna

veza s morem ide dolinom rijeke Merseya, pa se tu uz Manchester i Liverpool razvio itav nizmanjih luka. Manchester je izgraen u ravnom kraju, nedaleko od ua Irwella u Mersey.

Gradskim podrujem tee nekoliko manjih rijeka (Medlock, Irk, Tile) (Pomorska

enciklopedija).

Manchester je ostao mali trgovaki grad sve do kraja 18.st i poetka industrijske

revolucije. Mnotvo malih dolina u Penninskom gorju sjeverno i istono od grada u

kombinaciji s vlanom klimom pokazalo se idealnim za izgradnju vodenih mlinova za

proizvodnju pamuka. Doista, uvoz pamuka koji je poeo krajem 18.st doveo je do industrijskerevolucije u tekstilnoj industriji tog kraja. Ta nova roba uvozila se preko luke Liverpool koja

je bila povezana s Manchesterom rijekama Irwell i Mersey- dvije rijeke izgraene su

plovnima 1720. Manchester se tada razvio kao distribucijski centar za sirovine i trite i

distribucijski centar za gotove proizvode rastue tekstilne industrije. Richard Arkwright prvi

je izgradio mlin za proizvodnju pamuka. Kasnije je prilagodio Wattov parni stroj za izravno

upravljanje strojevima. Kao rezultat dolo je do ubrzanog irenja mlinova diljem Manchestera

i okolnih gradia.Do 1853. broj mlinova u Manchesteru dosegao je broj 108. Sredinom 19.stManchester je postao sreditem industrije pamuka u Lancashireu i nazvan je Cottonopolis

(URL 2). Bila je i industrija papira i ljevaonica eljeza (URL 2). Historijska regija

Manchestera relativno je malena, ali je zbog naglog razvoja ubrzo srasla s okolnim

predgraima. Napredak tekstilne industrije doveo je do irenja Manchestera i okolnih

konurbacija.

Stanovnitvo je s razvojem industrije u gradu naglo raslo. 1715. G. Manchester je

imao oko 5 000 st, 1757.g. 19 839 st.,1811.g. 89 000 st., 1851.g. ve 303 382st., 1901.g.


14/18

14

606 824 st (Tablica 2.). Osobito velik broj useljenika doao je iz Irske tijekom gladi krumpira

1840-ih. Procjenjuje se da oko 35% stanovnitva Manchestera ima bar neke irske pretke.

Kasnije je doao velik broj doseljenika uglavnom idova iz sredinje i istone Europe.

Podruje ukljuujui Salford i Prestwich ima oko 40 000 idova. To je najvea idovska

zajednica izvan Londona. Tu se jo mogu spomenuti Levantinci, Nijemci, Talijani, do kraja

19. stoljea Manchester je bio multikulturan grad(URL 1).

Tablica 2. Porast broja stanovnika Manchestera od 1715.- 1911.g

Izvor: URL 8

Tijekom 19. st dolo je do nekih poboljanja.1816.g poela je opskrba vodom preko

vodovoda, ali samo za one koji su si to mogli priutiti.1820.g dobio je uline svjetiljke na

plin. Kao i veina gradova 19.st i Manchester je imao slumove. Neke ulice bile su asfaltirane.

U nekima od njih, smee poput trulog voa bilo je nagomilano na hrpe.Uklanjalo bi se jedino

u razdobljima kad se moglo prodati kao gnojivo. Najgori slumovi bili su u podrumskim

nastambama. Uglavnom nisu sadravale namjetaj, a ljudi su spavali na slami. Bili su vlani i

neprozrani. Zbog tihgroznih uvjeta pojavile su se bolesti. 1832. epidemija kolere ubila je

674 ljudi. Gospodarska komora osnovana je 1820.g (URL 1). Ogranak engleske banke

osnovan je 1826.g. Grad je dobio jednu od prvih telefonskih centrala u Europi. Vojnici su bili

odgovorni za javni red i sigurnost tijekom dana. Donesen je akt koji je obvezivao policijske

povjerenike na nonustrau. onisu bili odgovorni i za izgradnju cesta, ienje ulica, ulinu

Godina Broj stanovnika

1715. 5000

1750. 15000

1757. 19839

1807. 70000

1811. 89 000

1821. 108 000

1831. 142 000

1851. 303 382

1861. 500 000

1901. 606 824

1911. 2.3 milijuna


15/18

15

rasvjetu. Skladita su postala uobiajena u onom dijelu koji danas ini centar grada. Ta

manesterska skladita iz 19.st bila su ukraena i okiena to je bilo neobino za graevinu s

tako jednostavnom funkcijom. Manchester je bio vana kolijevka laburista i pokreta

sufraetkinja. Prvi sindikalni kongres odran je 1868. Zlatno doba Manchestera je moda

posljednja etvrtina 19. st kad nastaju neke velike javne zgrade poput Town Hilla.

Kozmopolitska atmosfera grada doprinijela je ivoj kulturi iji dio je bio i orkestar Halle

(URL 2).

Zbog orijentacije proizvodnje na svjetsko trite promet je oduvijek imao odluan

utjecaj na razvoj Manchestera. U poetku se dovozio lan iz Irske preko Liverpoola, a pamuk s

Prednjeg istoka preko Londona. Promet je ve tada olakavala rijena plovidba; splavarilo se

po Merseyu do Warringtona i po Irwellu (Pomorska enciklopedija). Rast grada bio je praenirenjem prometnih veza. Koritenje energije pare znailo je da je potranja za ugljenom

naglo porasla. Da bi zadovoljili tu potrebu, otvoren je 1761.g prvi kanal industrijske ere,

Bridgewater kanal (slika 2) koji je povezivao ugljenokope u Worsleyju s Manchesterom.

Ubrzo je proiren do estuarija rijeke Merseyda bi se uskoro izgradila opsena mrea kanala

koja je povezivala Manchester sa svim dijelovima Engleske (URL 2). Velik utjecaj na daljnji

razvoj imala je izgradnja eljeznike pruge do Liverpoola (1830.)- prva svjetska putnika

eljeznica (Pomorska enciklopedija). To je omoguilo bri prijevoz sirovina i gotovihproizvoda izmeu luke Liverpool i mlinova u Manchesteru (URL 2). Ta se prednost nije

mogla dovoljno iskoristiti zbog vrlo visoke eljeznike tarife i lukih pristojbi u Liverpoolu

(Pomorska enciklopedija). Do 1838. Manchester je eljeznicama povezan do Birminghama i

Londona, a 1841. i do Hulla.


16/18

16

Slika 4. Bridgewater kanal (Izvor: URL 6)

Postoje usluge prijevoza tramvajima koje su vukli konji (URL 2). Zbog takvih uvjeta

bio je ozbiljno ugroen daljnji napredak, pa se poelo s izgradnjom Manchesterskog kanala

(dovren 1894.) koji je gradu osigurao nesmetan razvoj, pa je Manchester postao velika luka

(Pomorska enciklopedija). To je znailo da grad vie nije ovisio o eljeznicama i liverpulskoj

luci. Manchester je postao trea najprometnija britanska luka iako je 64 km u unutranjosti

(URL 2). Luka Manchester obuhvaa prostor na istonom kraju luke Liverpoola ukljuujui

rijeku Mersey, plovni dio rijeke Irwella, rijeku Weaver i Manchesterski kanal. Taj kanal

omoguio je Manchesteru da se razvije u morsku luku jer njime mogu ploviti oceanski

brodovi od Easthama do gradskog podruja Manchestera. Kanal je otvoren za promet 1894.g.

dug je 58 km, dubok oko 9 m, a irok 14 do 24 m. Obale kanala ujedno su i luke operativne

obale uz koje brodovi mogu pristati te ukrcati i iskrcati teret (Pomorska enciklopedija).

1903. osnovano je Sveuilite u Manchesteru. Poetkom 20.st dolo je do raznolikosti

u industriji. Nova industrija ukljuivala je mljevenje brana, proizvodnju itarica. Stara

proizvodnja pamuka je opala te je na neki nain zamijenjena uslunim djelatnostima. Turizam

je postao bitna gospodarska grana. Izgraene su prve vijenice i poelo se s ruenjem slumova

(URL 1). Elektrini tramvaji zamijenili su stare koje su vukli konji. Grade se podzemne

eljeznice. S vremenom se sve vie stanovnitva seli iz grada u okolicu, osobito ono bogatije.

1838.g Manchester ukljuuje dananji centar, zajedno s Cheetam, Beswick Arlwick,

Chorlton, Medlock, Hulme. 1853.g dodijeljen mu je status grada.1885.g. u Manchester su

ukljuena naselja Harpurhey, Bradford-with-Beswick i Rusholme. 1890.g. pripojeni su

Crumpsall, Blackley and Moston, Newton Health, Clayton, Openshaw, i West Gordon.

I903.g. pripojen je Heaton Park. Dosad je irenje granica uglavnom bilo sjeverno i istono.

1904.g. pripojeni su :Moss Side, Chorlton-cum-Hardy, Withington, Burnage, Didsbury.

1909.g. pripojeni su Gorton i Levenshulme. 1931.g. pripojene su opine od Northenden,Baguley i Northen Etchells. 1970-ih pripojen je Chinatown (URL 2).


17/18

17

5. ZAKLJUAK

Industrijska revolucija najprije se pojavila u Velikoj Britaniji. Izazvala je temeljite

promjene u strukturi drutva. Predindustrijsko drutvo postalo je industrijsko. Industrija je

glavna gospodarska grana. Odraz se vidi i u razvoju gradova. Po prvi put nastaju industrijskigradovi poput Manchestera. Promjena se odnosi na red veliina gradova i stvaranje

aglomeracija. Broj stanovnika nekih gradova naglo je porastao to je dovelo do ekspanzije

gradova. Industrija mijenja izgled gradova. Manchester je od malog gradia postao velika

konurbacija. Ako pratimo razvoj Liverpoola, on kao luki grad takoer doivljava bitne

promjene, prije svega uzrokovane industrijalizacijom.

6. IZVORIURL 1-http://www.localhistories.org/manchester.html

URL 2-http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Manchester

URL 3-

http://www.mirfield2ndlook.info/Picture_Of_The_Month/Previous_POM/January_11/january_11.ht

ml

URL 4-https://reader010.{domain}/reader010/html5/0608/5b1a84a848ad5/5b1a84adee8f7.jpg

URL5-

http://www.ingenious.org.uk/See/Societyandwars/Socialandeconomiclife/?target=SeeLarge&ObjectI

D=%7B3CC5F3D0-F5E6-2C19-F87A-51B9C486D17F%7D&viewby=images

URL 6-http://www.bridgewatercanal.co.uk/location2.html

URL 7-

URL 8-http://www.localhistories.org/liverpool.html

7. LITERATURA

a) Vresk, M.(1984.):Razvoj urbanih sistema u svijetu, kolska knjiga, Zagreb.

b) Briggs, A.(2003.): Socijalna povijest Engleske, Barbat, Zagreb.

c) Pavi, .(2001.): Od antikog do globalnog grada, Pravni fakultet u Zagrebu.

d) iljkovi, .(2011.):Industrijska geografija, Sveuilite u Zadru.
http://www.localhistories.org/manchester.htmlhttp://www.localhistories.org/manchester.htmlhttp://www.localhistories.org/manchester.htmlhttp://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Manchesterhttp://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Manchesterhttp://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Manchesterhttp://www.mirfield-2ndlook.info/Picture_Of_The_Month/Previous_POM/January_11/january_11.htmlhttp://www.mirfield-2ndlook.info/Picture_Of_The_Month/Previous_POM/January_11/january_11.htmlhttp://www.mirfield-2ndlook.info/Picture_Of_The_Month/Previous_POM/January_11/january_11.htmlhttp://lowres-picturecabinet.com.s3-eu-west-1.amazonaws.com/43/main/31/110105.jpghttp://lowres-picturecabinet.com.s3-eu-west-1.amazonaws.com/43/main/31/110105.jpghttp://lowres-picturecabinet.com.s3-eu-west-1.amazonaws.com/43/main/31/110105.jpghttp://www.ingenious.org.uk/See/Societyandwars/Socialandeconomiclife/?target=SeeLarge&ObjectID=%7B3CC5F3D0-F5E6-2C19-F87A-51B9C486D17F%7D&viewby=imageshttp://www.ingenious.org.uk/See/Societyandwars/Socialandeconomiclife/?target=SeeLarge&ObjectID=%7B3CC5F3D0-F5E6-2C19-F87A-51B9C486D17F%7D&viewby=imageshttp://www.ingenious.org.uk/See/Societyandwars/Socialandeconomiclife/?target=SeeLarge&ObjectID=%7B3CC5F3D0-F5E6-2C19-F87A-51B9C486D17F%7D&viewby=imageshttp://www.bridgewatercanal.co.uk/location2.htmlhttp://www.bridgewatercanal.co.uk/location2.htmlhttp://www.bridgewatercanal.co.uk/location2.htmlhttp://www.localhistories.org/liverpool.htmlhttp://www.localhistories.org/liverpool.htmlhttp://www.localhistories.org/liverpool.htmlhttp://www.localhistories.org/liverpool.htmlhttp://www.bridgewatercanal.co.uk/location2.htmlhttp://www.ingenious.org.uk/See/Societyandwars/Socialandeconomiclife/?target=SeeLarge&ObjectID=%7B3CC5F3D0-F5E6-2C19-F87A-51B9C486D17F%7D&viewby=imageshttp://www.ingenious.org.uk/See/Societyandwars/Socialandeconomiclife/?target=SeeLarge&ObjectID=%7B3CC5F3D0-F5E6-2C19-F87A-51B9C486D17F%7D&viewby=imageshttp://lowres-picturecabinet.com.s3-eu-west-1.amazonaws.com/43/main/31/110105.jpghttp://www.mirfield-2ndlook.info/Picture_Of_The_Month/Previous_POM/January_11/january_11.htmlhttp://www.mirfield-2ndlook.info/Picture_Of_The_Month/Previous_POM/January_11/january_11.htmlhttp://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Manchesterhttp://www.localhistories.org/manchester.html


18/18

18

e) Pomorska enciklopedija sv. 4. Ko-Mit

Documents

Industrijalizacija i Urbanizacija Engleske