nforeg hrMjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove 2 # r u j a n 2 0 1 3

Izazovi korištenja EU fondova

Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) još uvijek na čekanju

Pametna specijalizacija u Republici Hrvatskoj

Kasne natječaji za prijavu projekata za financiranje iz EU fondova

Plan 21Vlada promašaja

.

Impressum

IzdavačOdbor za regionalni razvoj i EU fondove Hrvatske demokratske zajednice

UredništvoBožo Galić, Ivana Maletić, Marija Tufekčić, Ivan Rimac, Sanja Bošnjak, Nikolina Klaić, Gabrijela Žalac, Marko Vukoja, Antonija Rimac Gelo

Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

Kontakt:Hrvatska demokratska zajednicaTrg žrtava fašizma 410 000 ZagrebT/ +385 1 455 3000www.hdz.hr

Izlazi mjesečno.

Naslovna fotografija: Grgur NinskiIzvor: http://www.flickr.com

Poštovani čitatelji,

Kohezijska politika jedna je od najvažniji europskih politika i druga po financijskoj izdašnosti, odmah iza zajedničke poljo-privredne politike. Cilj joj je ravnomjeran razvoj svih europskih regija i za Republiku Hrvatsku ima poseban značaj.

Kroz provedbu Kohezijske politike financiraju se investicije u promet, zaštitu okoliša, energetiku, regionalnu konkurentnost , jačanje poslovne i društvene infrastrukture, jačanje gospodarstva, te razvoj ljudskih potencijala s ciljem povećanja zaposlenosti i zapošljivosti radne snage. Koordinacija strateških prioriteta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te njihova harmonizacija sa ciljevima Kohezijske politike jedan je od ključnih izazova. Dobra provedba ove politike može značajno pomoći pokretanju gospodarskog rasta i razvoja - upravo ono što Republici Hrvatskoj treba.

Kada se zbroje sva kapitalna ulaganja iz središnje države s ulaganjima jedinica lokalne i područne regionalne (samouprave) i javnih trgovačkih društava ukupna razina zadnjih nekoliko godina ne prelazi milijardu eura.

Iz europskih fondova od 2014. - 2020. dodijeljena su nam sredstva na godišnjoj razini u iznosu od 1,4 milijarde eura. Navedeno pokazuje koliko se značajno mogu povećati ulaganja i iskoristiti razvojni potencijali naše domovine korištenjem sredstava iz europskog proračuna.

Uspjeh i razvoj ne dolazi sam po sebi, za to se potrebno pripremati i neprestano raditi.

Najveća ulaganja u Republici Hrvatskoj, od završetka pregovora, trebala su biti ulaganja u pripremu projekata. Riječ je o mili-jardama kuna koje je trebalo uložiti za pripremu dovoljnog broja projekata za što brže korištenje sredstava europskih fondova izdvojenih za nas.

Vlada to ne razumije, hvali se sa sto milijuna kuna uloženih u projekte i sa projektima u vrijednosti od 600 milijuna eura koje priprema. To nije dovoljno niti za prvu polovinu godine članstva od 1.7. do 31.12.2013.

Bliži se kraj 2013. Vladi još nije jasno koji su hrvatski nacionalni prioriteti. Jedino u čemu su uspjeli u prvih par mjeseci članstva je dobiti sankcije zbog neprimjene pravne stečevine.

Pročitajte drugi broj našeg mjesečnika inforeg.hr i informirajte se o izazovima korištenja EU fondova, važnosti pametne speci-jalizacije, predstojećim natječajima.

Pratite naš rad jer ćemo vas redovito izvještavati o mogućnostima koje Europska unija kroz Kohezijsku politiku donosi. Od sljedećeg broja moći ćete se upoznavati sa zanimljivim idejama i projektima država članica koje su uspješno isfinancirani iz EU fondova.

1

Ivana Maletićpredsjednica Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

IzazovikorištenjaEU fondova

2Izvor: http://www.flickr.com

Europska unija se nalazi pred novim sedmogodišnjim program-skim razdobljem koje počinje 2014. a završava 2020. godine. Za novo programsko razdoblje pripremljeni su strateški i pro-gramski dokumenti koji usmjeravaju razvoj Europske unije te definiraju njene ciljeve i prioritete u tom razdoblju. Fondovi Europske unije su instrument ostvarivanja strateških ciljeva i prioriteta jer bi se sredstvima fondova trebali financirati pro-jekti koji doprinose ostvarenju strateških ciljeva. EU strateški dokumenti te propisi vezani za fondove obvezuju sve države članice Unije pa tako i Hrvatsku. Strategije, ciljevi, prioriteti, mjere, EU regulativa, nacionalni strateški referentni okvir, operativni programi… okvir su u kojem se odvija financiranje razvojnih projekata svih korisnika EU fondova.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvoreno je novo poglavlje u korištenju EU fondova u kojem instrumenti Kohezijske, Pol-joprivredne i Ribarske politike, koji zamjenjuju 5 komponenti IPA-e, sa sobom nose deseterostruko veće iznose u odnosu na pretpristupno razdoblje.

Tako je, primjerice, godišnja alokacija iz IPA-e iznosila oko 150 milijuna eura, dok ukupan iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju kroz instrumente Kohezijske politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski pomorski rib-arski fond doseže gotovo 1,5 milijardi eura na godišnjoj razini.

Preduvjeti za kvalitetno povlačenje sredstava

Uspostava funkcionalnog institucionalnog okvira i priprema strateških dokumenata ključni su preduvjeti korištenja instru-menata Kohezijske, Poljoprivredne i Ribarske politike za razdoblje 2014.-2020.

Taj proces pripreme strateških dokumenata jest pro-gramiranje i ima za cilj odgovoriti na pitanje koji dijelovi nacionalne strategije će se moći sufinancirati iz fondova EU. Programiranje podrazumijeva proces kojim se definiraju preduvjeti za povlačenje sredstava, razvojni ciljevi, područja ulaganja, strateški dokumenti te koncentracija sredstava. Ključni dokumenti u procesu programiranja su Partnerski ugovor i operativni programi.

Partnerski ugovor

Potpisuju ga Republika Hrvatska i Europska komisija. To je dokument koji treba odrediti tematske ciljeve iz Strategije Europa 2020 koji će se provoditi na nacionalnoj razini te pro-pisati akcije koje je Hrvatska dužna provesti kako bi ispunila ciljeve Strategije Europa 2020.

Operativni programi

Presudno je dobro definirati područja koja želimo financirati jer niti jedno područje koje nije navedeno u programskim dokumentima neće biti moguće financirati iz EU. Pogreške u programiranju višestruko se negativno reflektiraju na kasniju provedbu, jer svaka izmjena operativnih programa, koja bi imala za cilj ispravak početnih pogrešaka, zahtijeva jako puno vremena.

Ključan preduvjet dobrog programiranja jest definiranje raz-vojnih prioriteta Hrvatske koji proizlaze iz onih na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i iz potreba hrvatskog gospodarskog sektora. Upravo iz tog razloga nužno je ostvariti interakciju između svih dionika tijekom postupka programiranja. Međutim, očito je da Vlada tijekom procesa definiranja sadržaja strateških dokumenata ne kontaktira ostale sudion-ike te potrebna interakcija i partnerstvo u radu i odlučivanju izostajete. Veliki broj predstavnika lokalne i područne (region-alne) samouprave isključen je iz postupka programiranja. Nedostatak zajedničkog rada uobičajeno dovodi do sman-jenja obuhvata budućih mjera te slabe disperzije projekata i u konačnici slabijeg iskorištenja sredstava. Hrvatska za postojeće proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. ima 4 operativna programa: OP Promet, OP Okoliš, OP Regionalna konkurentnost i OP Raz-voj ljudskih potencijala.

Treba naglasiti da je izrada operativnih programa za 2013. započeta u 2008. (primjerice OP Promet) te su navedeni operativni programi još 2011. bili u vrlo visokoj fazi priprem-ljenosti, dok je izrada operativnih programa za razdoblje 2014.-2020. danas, početkom rujna 2013. još uvijek u inici-jalnoj fazi pripreme. Ono što je javnosti poznato jest da će za nadolazeće proračunsko razdoblje EU (2014.-2020.) Hrvatska imati tri operativna programa koja će pokrivati slična područja kao i dosadašnji operativni programi.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije (MRRFEU), kao tijelo odgovorno za organizaciju i koordinac-iju procesa pripreme programskih dokumenata u Hrvatskoj započelo je u travnju 2012. proces pripreme dokumenata (operativnih programa) koji će predstavljati osnovu korištenja sredstava fondova EU za razdoblje 2014.-2020.

Taj proces izrade novih operativnih programa trajat će, po planu MRRFEU, do kraja ove godine, nakon čega se očekuje slanje operativnih programa na odobrenje u Europsku komis-iju.

Hrvatska se za razdoblje 2014.-2020. odlučila za 3 operativna programa:OP Konkurentnost i kohezija - 80% sredstava; provedba kroz Europski fond za regionalni razvoj i Europsku socijalni fond,OP Učinkoviti ljudski resursi – 16% sredstava; provedba kroz Europski socijalni fond,OP Tehnička pomoć – 4% sredstava; provedba kroz Europski fond za regionalni razvoj.

Nakon odobrenja operativnih programa od strane EK, u Hrvat-skoj će se moći početi provoditi natječaji za prijavu projekata za sufinanciranje iz fondova Kohezijske politike. S obzirom na vrlo spor proces programiranja i kašnjenja vrlo je teško očekivati bilo kakve natječaje u 2014. Kojima će se trošiti sredstva iz omotnice 2014.-2020.

3

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

4

Takav razvoj situacije već sada ukazuje na opasnost od pov-rata sredstava u Proračun EU u skladu s pravilom n+3, koje propisuje da se sredstva alocirana primjerice u 2014. godini moraju isplatiti do konca 2017. jer mi, već duboko u polovici 2013. godine, nemamo jasnu sliku u što će biti moguće ulagati u razdoblju 2014. - 2020.

Priprema projekta

Provedbena razina, mada ovisna o programiranju, jednako je važna u uspješnom korištenju fondova. Osim uspostave provedbenih struktura na razini države najvažnije je stvoriti okvir za korištenje sredstava kroz pravovremenu pripremu projekata i njihovo financiranje. Ta je potreba prepoznata i u operativnim programima za razdoblje 2007.- 2013. te su njihov sastavni dio i mjere nami-jenjene stvaranju zalihe projekata za razdoblje 2014.-2020. Kada govorimo o investicijskim projektima, koji bi trebali privući najveći dio sredstava, treba znati da s njihovom pripr-emom treba započeti ranije te unaprijed osmisliti projekt i uklopiti projektnu ideju u okvire zadane operativnim pro-gramom, odnosno natječajem koji iz njega proizlazi. Upravo zato stanje koje je trenutno u Republici Hrvatskoj pot-puno je suprotno od onog što je potrebno za dobro korištenje EU fondova. Nema operativnih programa i korisnici nisu informirani o projektima koji će se moći financirati iz EU fon-dova kako bi ih što prije počeli pripremati.

Financiranje projekata

Drugi bitan element korištenja EU sredstava jest osiguranje predfinanciranja i sufinanciranja projekata. Vlada koja želi osigurati dobro korištenje EU sredstava mora uzeti u obzir financijska ograničenja nositelja projekata i činjenicu da su krediti kao izvor financiranja vrlo skupi i često mnogim potencijalnim korisnicima EU sredstava nedostupni. Upravo zato potrebno je osigurati model po kojem će krajnji koris-nici (nositelji projekata) dobiti predujam te dodatna sredstva tijekom provedbe projekta, a nikako tražiti od korisnika da u potpunosti provedu projekt i tek po završetku dobiju refun-daciju EU sredstava.

Korisnik se i prije pokretanja projekta susreće s troškovima njegove pripreme i tu je neophodna pomoć države u finan-ciranju pripreme projekata, pogotovo jedinicama lokalne samouprave koje nemaju dovoljno financijskih kapaciteta za samostalnu pripremu kompleksnih projekata. Pomoć središnje države jedinicama lokalne i područne (region-alne) samouprave toliko je mala da razina projekata koja se priprema nije dovoljna niti za korištenje sredstava dodi-jeljenih Republici Hrvatskoj za prvu polovinu godine članstva odnosno za 2013. Vlada javno iznosi brojku o projektima u pripremi za korištenje EU fondova vrijednima oko 600 milijuna eura. To je brojka iz 2011. i projekti za trošenje sredstava iz 2013. Godinu i pol

Vlada se nije pomaknula, nema snažnih i vidljivih, ozbiljnih ulaganja u pripremu projekata za korištenje 8,1 milijarde eura iz razdoblja 2014.-2020.

Provedba projekata

Sljedeći važan korak, kada je riječ o projektima koji uključuju gradnju ili rekonstrukciju, jest ishođenje građevinske doku-mentacije koja podrazumijeva i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, problema koji dosta često koči kvalitetnu provedbu projekata. Kvalitetna građevinsko-tehnička dokumentacija predstavlja okosnicu za provedbu projekata jer iz nje proizlaze troškovnici koji su osnova za pokretanje postupka prikupljanja ponuda, bilo kroz postupak javne nabave, bilo kroz postupak pozivnog natječaja ovisno o iznosima nabave.

Uz navedeno vrlo je važno uskladiti projekt sa zahtjevima okolišne direktive te ishoditi potrebnu dokumentaciju (studije utjecaja na okoliš) te uklopiti projektne ciljeve u okvir zadan okolišnim kriterijima.

Izrada investicijske studije - postupak je kojim se dokazuje koliko je projekt održiv u budućnosti, odnosno mogu li se iz prihoda bilo samog projekta ili cjelokupnog poslovanja korisnika pokriti troškovi financiranja i održavanja predmeta ulaganja. Često među korisnicima vlada krivo mišljenje da je investicijska studija alat koji služi isključivo banci ili, u ovom slučaju, nekom od provedbenih tijela kako bi ustanovili je li projekt održiv ili ne. Investicijska studija služi i korisniku kako bi sam mogao ocijeniti koliko je neko njegovo ulaganje ispla-tivo i održivo.

Kod javnih projekata izrađuje se Analiza troškova i koristi koja ima manje-više sličan cilj kao i investicijska studija te pokazuje odnos koristi troškova na dulji rok, opisujuću stanje „bez“ projekta i stanje „s“ projektom kako bi se odredila neto korist projekta.

Osim ovih ključnih koraka potrebno je prikupiti i dokumente propisane svakim pojedinačnim natječajem, koji imaju za cilj potvrditi prihvatljivost korisnika i njegovog projekta (potvrde o plaćenom porezu, bilance, račun dobiti i gubitka, klasifi-kacija po NKD-u i sl.).

Po izvedbi gore navedenih radnji potrebno ih je sve objediniti u jedinstveni projektni prijedlog i podnijeti ga nadležnom provedbenom tijelu u roku propisanom natječajem. Vrlo važan element izrade projekta jest i postupak prikupl-janja ponuda kroz pozivne natječaje za privatne subjekte ili kroz postupak javne nabave. U pretpristupnom razdoblju, postupak javne nabave provodio se po PRAG procedurama, dok je u postpristupnom temelj za provedbu Zakon o javnoj nabavi.

U pravilu, s provedbom projekta ne smije se započeti prije potpisivanja ugovora s provedbenim tijelom. Treba naglasiti da projekt ne završava s postupkom ugovaranja. On zapravo tek tada započinje te u njegovoj provedbi treba voditi računa

5

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

da su sve aktivnosti u skladu s ugovornim obvezama te obavještavati provedbeno tijelo o svim izmjenama.

Po dovršetku projekta, ili njegovih pojedinih faza, podnosi se zahtjev za isplatu koji se sastoji od računa i pratećih dokume-nata koji potvrđuju da su projekt i korisnik i dalje u skladu s propisanim kriterijima.

Projekt u pravilu mora održati svoju svrhu i namjenu kroz 5 godina po njegovom dovršetku.

Ovi temeljni koraci čine se relativno jednostavni, ali u sebi sadrže jako puno dodatnih aktivnosti koje zahtijevaju izniman angažman zaposlenika subjekta koji se javlja na natječaj. Vrlo često korisnik nema dostatne kapacitete za pripremu projekta te je u takvom slučaju potrebno angažirati vanjske konzult-ante koji imaju potrebna znanja. I u tom koraku treba biti jako oprezan te odabrati one koji imaju potrebne reference i koji će korisnikov projekt znati učiniti prikladnim za financiranje. Dobar broj provedbenih tijela objavljuje na svojim stranicama popis konzultanata te takvi popisi mogu predstavljati dobar putokaz za pravi odabir.

Značaj EU fondova za poticanje investicija, rasta i razvoja

Zaključno se može reći da je za iskorištenje financijske omot-nice potreban sveobuhvatan angažman svih sudionika u provedbi EU fondova, s naglaskom na središnju državu koja

mora stvoriti programski okvir prihvatljiv što širem krugu korisnika s kvalitetnim projektima. Ta zadaća zahtijeva dvosm-jernu komunikaciju koje nema. Potrebno je prenijeti sve potrebne informacije potencijalnim korisnicima, kako bi ih se pripremilo za natječaje koji dolaze te pripremiti što veću zalihu projekata za kvalitetno višegodišnje korištenje fondova.

Puko iskorištavanje novaca na projekte koji nisu utemeljeni na razvojnim strategijama, ili nemaju dugoročan učinak na razvoj regija i pripadajućih jedinica uprave i samouprave može imati za posljedicu povrat sredstava. Važnost postojanja kvalitetnog sustava upravljanja sredst-vima fondova EU ogleda se i u činjenici da je u čak 10 država članica EU udio sredstava kohezijske politike EU (uključujući nacionalno sufinanciranje) bio preko 50 posto u ukupnim javnim investicijama.

U trenucima kada je Hrvatskoj nužna fiskalna konsolidacija, kohezijska politika postaje gotovo jedini izvor koji doprinosi rastu i razvoju. Jasno je da pitanje korištenja fondova EU nadilazi kapacitete jednog ministarstva i zahtijeva organ-izirano funkcioniranje cijele Vlade. Stoga amaterski pristup ovako važnom razvojnom segmentu kao što je korištenje fondova EU, nesnalaženje i zaostajanje u pripremama za korištenje europskih fondova, mogu stvoriti dugoročno nega-tivne učinke na hrvatsko gospodarstvo i društvo općenito.

Graf 1. Kohezijska politika i nacionalno su-financiranje kao postotni udio u javnim investicijama za razdoblje 2010.-2012., Izvor: EK

6

Lokalne akcijske grupe(LAG-ovi) još uvijek na čekanju

Izvor: http://www.flickr.com

7

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

Lokalne akcijske grupe (LAG) temelj su izgradnje lokalnih partnerstava za rast i razvoj ruralnih područja. U rad LAG-ova uključuju se predstavnici lokalne samouprave i javnih ustanova, profesionalne organizacije i savezi (poljoprivred-nika, malih poduzetnika i drugih djelatnosti), udruge (za razvoj zajednice, za zaštitu okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih itd.), razvojne agencije, trgovačka društva, poslovni inkubatori i druge organizacije poslovnog sektora, mediji, zainteresirani pojedinci.

LAG-ovi su nositelji važnih zadataka te bi Vladi trebalo biti od posebnog interesa osiguranje sredstava za što bolje funkcion-iranje ovih udruženja, a osobito zato što se sredstva izdvajaju iz IPARD programa.

Zadaće LAG-ova su:- priprema lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja, - informiranje lokalnog stanovništva o postojećim mogućnostima i prijavama za projekte u okviru programa IPARD sukladno lokalnim strategijama razvoja, dogovor o usavršavanju i radionicama za lokalno stanovništvo, npr. o pripremi pojedinačnih poslovnih planova, prijedloga pro-jekata, vođenja računovodstva, itd.- davanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u okviru lokalne razvojne strategije,- upravljanje aktivnostima LAG-a (vođenje projekta, pro-gramiranje aktivnosti, računovodstvo, mjesečna i kvartalna izvješća, itd.).

Ulazimo u novo proračunsko razdoblje u EU, no nažalost još se uvijek ne zna na koji način će se sufinancirati i predfinanci-rati EU projekti, kakvu ulogu su banke spremne preuzeti i što je učinjeno kako bi se ubrzala apsorpcija novca u Republici Hrvatskoj, sada kao zemlji članici. U aktualnoj Vladi ističu kako je ključno osigurati dobre pro-jekte i izgraditi kapacitete za pripremu i provedbu, a sve ostalo bi trebalo, kako dalje navode, biti manje važno. Kakav prob-lem može uzrokovati nekoordiniranost resornih ministarstava u ovom slučaju vjerodostojno prikazuje primjer lokalnih akci-jskih grupa, LAG-ova, koje su u lipnju 2013. uspješno aplicirale na pokrenutu IPARD mjeru 202. Riječ je o udrugama koje okupljaju predstavnike javnog, pri-vatnog i civilnog sektora koji se dogovaraju o prioritetima razvoja zajednice u kojoj žive i djeluju. Posebnost LAG-ova jest prepoznavanje specifičnih potreba jednog lokaliteta, te učinkovitije kanaliziranje dobivenih sredstava u svrhu zadržavanja ljudi u ruralnih sredinama, lakšeg uključivanja žena i mladih u poslovne procese, stvaranja konkurentnosti u proizvodnji hrane, te mogućnost pozitivnog utjecaja na stvaranje radnih mjesta u ruralnim sredinama. Kao takvi LAG-ovi su značajan čimbenik europske politike ruralnog razvoja, te se udružuju u šire međunarodne asocijacije i koriste sred-stva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, ali i iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog rib-arskog fonda, Europskog socijalnog fonda i drugih fondova. Prvi natječaji na Mjeru 202. trebali su pokrenuti ovaj proces

i u Republici Hrvatskoj, te se nakon natječaja očekivalo ugo-varanje kreditnih linija za predfinanciranje, kao i u ostalim mjerama IPARD-a putem posredovanja HBOR-a. Ali, HBOR i poslovne banke ne daju zajmove bez jamstava i tu počinje začarani krug. LAG-ovi su, sukladno Pravilniku nadležnog ministarstva, osnovani kao udruge, a gradovi i općine ne mogu davati jamstva udrugama, kako to tumači Ministar-stvo financija. Jedinice lokalne i područne samouprave koje su suosnivači LAG-ova ne mogu, bez obzira na proračunsku zalihu, davati izravna jamstva LAG-ovima, jer prema Zakonu o proračunu takva se sredstva ne mogu upotrebljavati za davanje pozajmica. I tako, iako su LAG-ovi uspješno aplici-rali, te je dio njih na natječaju osigurao sredstva u visini od 450 000,00 do 900 000,00 kuna, ta sredstva ne mogu ugo-voriti, niti potom iskoristiti za zapošljavanje educiranih ljudi i pripremu dobrih projekata. Dok u Ministarstvu poljoprivrede tvrde kako se „intenzivno radi na kreiranju mjera koje će se uvrstiti u Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. kao temelj za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i drugih fondova u predstojećem proračunskom razdoblju“, istina je da, ne samo da aktualna Vlada nije usvojila strateške doku-mente koji omogućuju efikasnu uporabu EU sredstava od 2014. godine, već nije u stanju omogućiti niti korištenje već osiguranih sredstava na kraju tekućeg proračunskog razdoblja 2007.-2013. Čini se kako nije sve samo u osiguranju dobrih projekata od strane lokalnih aktera, budući da i kada ih imaju, nepostojanje središnjeg sustava onemogućuje ugovaranje projekata, nakon uspješnog natjecanja.

Dok Vlada stoji, Hrvatska LEADER mreža koju čine ustrojeni LAG-ovi već neko vrijeme nastoji prijedlozima premostiti nepostojanje sustava za predfinanciranje i sufinanciranje poslovanja ovih vrlo važnih dionika ruralnog i regionalnog razvoja, predlažući rješenja poput primjerice mogućnosti da HAMAG izda jamstva za sve LAG-ove na temelju kojih bi HBOR kreditirao provođenje mjere 202. Postavlja se pitanje zašto Ministarstvo poljoprivrede nije dogovorilo takav sustav prije pokretanja mjere 202 i stvorilo uvjete za stalnu i profesionalnu koordinaciju koja bi osiguravala ono što kronično nedostaje ovoj Vladi, a tu su brza i praktična rješenja. Rezultati s prvog natječaja su bili poznati krajem srpnja 2013.. Novi i posljednji natječaj za mjeru 202 IPARD-a je najavljen za sredinu(?) rujna 2013., ali način osiguranja likvidnosti koji su trebali dogovoriti Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo financija i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju još nije poznat.

Ako se svemu navedenom doda još i činjenica kako su resorna tijela ostala zatečena činjenicom da su LAG-ovi obveznici plaćanja PDV-a (što se u potpunosti previdjelo u prethod-noj proceduri), te se naknadno rješava pitanje kako LAG-ove osloboditi plaćanja PDV-a, tada je doista jasno kolika je doza neusklađenosti i površnosti resornih tijela u vođenju jedne od najznačajnijih europskih politika – zajedničke poljoprivredne politike. Koliko će nas takvo nesnalaženje koštati?

8

Pametnaspecijalizacija uRepublici Hrvatskoj

* „Quadriple hellix“

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

Korištenje fondova Europske unije podrazumijeva ispunja-vanje niza uvjeta vezanih uz sposobnost korištenja financijskih sredstava na pravilan i, za regionalni razvoj, djelotvoran način. Strategija pametne specijalizacije je preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Pametna specijalizacija predstavlja novi koncept inovacijske politike Europske unije koja promovira učinkovito korištenje ulaganja u istraživanje, s ciljem poticanja regionalne inovacije, a kako bi se postigao gospodarski rast, kroz omogućavanje regijama da se usmjere na svoje vlastite snage.

Strategija Pametne specijalizacije zasniva se na analizi region-alnih potencijala i tehnologije te analizi potencijalnih partnera u drugim europskim regijama kako bi se izbjegla nepotrebna duplikacija. Pored toga pametna specijalizacija se bazira na snažnom partnerstvu između poslovne zajednice, tijela javnih vlasti i znanstveno-istraživačkih institucija.

Europska unija promovira koncept pametne specijalizacije u dokumentima kojima nastoji kreirati ekonomsku politiku za 21. stoljeće kao odgovor na globalnu gospodarsku krizu kra-jem prošlog desetljeća i sve oštriju konkurenciju na globalnoj razini.

U Strategiji Europa 2020 kao temeljnom strateškom doku-mentu za nadolazeće financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine definirani su sljedeći prioriteti kojima EU nastoji prev-ladati svoje strukturne probleme: pametan rast utemeljen na znanju i inovacijama; održivi rast koji promovira izvorno učinkovitije, zelenije i konkurentnije gospodarstvo; te uključiv rast koji podupire gospodarstvo visoke zaposlenosti koje don-osi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Kako bi se uvećali europski, nacionalni i regionalni, istraživački i inovacijski potencijali, te pronašao odgovor na trenutnu gospodarsku krizu u Europskoj uniji, Strategija EU 2020 usm-jerava se na ulaganja u istraživanje, razvoj i poduzetništvo.

U Republici Hrvatskoj je tek u drugom kvartalu ove godine započeo rad na strategiji pametne specijalizacije. Ovom strategijom trebaju se utvrditi ciljane niše unutar prioritet-nih sektora u Republici Hrvatskoj i identificirati jedinstvene karakteristike i komparativne prednosti Republike Hrvatske, kako bi se usmjerila ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija i na najbolji način iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi.

Pametna specijalizacija podrazumijeva identifikaciju jedinst-venih obilježja i potencijala svake zemlje i regije, uz isticanje konkurentskih prednosti te okupljanje regionalnih dionika i sredstava oko vizije budućnosti utemeljene na izvrsnosti. Ona također uključuje i jačanje nacionalnog i regionalnih inovaci-jskih sustava, identifikaciju i razvoj sektorskih tehnoloških platformi i povećavanje razmjene znanja te širenje prednosti inovacija kroz cjelokupno gospodarstvo.Prilikom izrade Strategije pametne specijalizacije potrebno je uključiti što širi krug ljudi i institucija bilo da se radi o pred-

stavnicima javnog, znanstveno-istraživačkog, poslovnog ili civilnog sektora (tzv.„Quadriple hellix“*).

Kao prvi korak u izradi Strategije pametne specijalizacije, na osnovi provedene analize hrvatskog gospodarstva, kao rezultat detaljnog mapiranja postojećih sektora u Republici Hrvatskoj, sukladno „3 stars“ metodologiji Europske komisije, te na osnovi iskazanog interesa područne (regionalne) samou-prave za razvoj određenih sektora, identificirani su prioritetni sektori za razvoj Republike Hrvatske.1

Daljnji cilj je u okviru Strategije pametne specijalizacije utvrditi niše u prioritetnim sektorima u kojima Republika Hrvatska može biti konkurentna na EU i globalnom tržištu i u kojima može postići veću dodanu vrijednost po zaposlenom.

Kako bi se povećala konkurentnost utvrđenih prioritetnih sektora u Republici Hrvatskoj prepoznat je značaj horizon-talnih sektora kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi u budućnosti trebali jačati konkurent-nost tradicionalne industrije putem primjene inovacija i nove tehnologije.

Osim utvrđivanja konkurentnih gospodarskih niša u Repub-lici Hrvatskoj, Strategija pametne specijalizacije za cilj ima fokusiranje dostupnih izvora financiranjana na ključne nacionalne/regionalne prioritete koji mogu doprinijeti iskorištavanju komparativnih prednosti, jačanju izvrsnosti industrije i atraktivnosti pojedinog područja u Republici Hrvatskoj za poticanje investicija.

Iskustvo Europske unije pokazuje kako je najbolji instrument za pametnu specijalizaciju uspostava klastera konkurentnosti za sektore koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu. Republika Hrvatska započela je još 2011. aktivnosti u tom pravcu.

Republika Hrvatska ima specifični teritorijalni kapital kojim se razlikuje od drugih zemalja Europske unije i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje investicija. Politika razvoja klastera treba pomoći da iskoristimo svoj teritorijalni kapital i na taj način povećamo konkurentnost u odnosu na druge EU države. Klasteri konkurentnosti koristit će se kao instrument za podi-zanje sektorske i regionalne konkurentnosti, instrument za učinkovito korištenje EU fondova i Programa EU, instrument za internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje, instru-ment za lobiranje, instrument za promociju i brendiranje sektora i instrument za ciljano privlačenje investicija i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora.

Osim pametne sektorske specijalizacije Republike Hrvatske i razvoja klastera konkurentnosti kao glavnog instrumenta za sektorsku specijalizaciju potrebno je provesti i pametnu regionalnu specijalizaciju. Pri tom treba voditi brigu o raz-vijenosti određenog područja i tipologiji pojedine regije u Republici Hrvatskoj.

Kako bi se postigla pametna specijalizacija regija potrebno

1 Prehrambeno-prerađivačka industrija, Drvno-prerađivačka industrija, Automobilska industrija, Maritime industrije (brodogradnja i mala brodogradnja), Obrambena industrija, Kreativna industrija, ICT industrija, Tekstilna industrija i proizvodnja kože i obuće, Građevinska industrija, Zdravstvena industrija (farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme), Kemijska industrija, Proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i opreme

10

je identificirati i implementirati miks politika namijenjenih jačanju konkurentnosti proizvodnih regija s naglaskom na razvoj regionalne infrastrukture, poboljšanje poslovne klime, identifikaciju i popunjavanje praznina u sektorskim lancima vrijednosti, internacionalizaciju poslovanja, razvoj novih financijskih mehanizama, primjenu socijalne inovacije.

Postojeća Strategija regionalnog razvoja RH vrijedi do kraja 2013., kao i postojeće županijske razvojne strategije. Ove dokumente, kao temeljne strateške dokumente na razini područne (regionalne) samouprave, važno je što prije napi-sati za razdoblje od 2014. do 2016. (što je trenutni vremenski okvir zadan Zakonom o proračunu i Zakonom o regionalnom razvoju) te u njihovo revidiranje uključiti činjenicu da kao zemlja članica imamo na raspolaganju značajna sredstva europskih fondova, princip pametne specijalizacije i utjecati na pojedine dijelove tzv. Šešira regionalne konkurentnosti kako bi se povećala atraktivnost i konkurentnost hrvatskih regija.

Vlada, umjesto da pomogne i potakne županije da što prije i što kvalitetnije pripreme nove strategije, traži produženje roka primjene postojećih strategija do kraja 2014. To poka-zuje da Vlada uopće ne razumije trenutak u kojem se nalazi i važnost pravovremene izrade dokumenata na razini regija. Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske trebala bi na kraju biti spoj sektorskog i regionalnog pristupa speci-jalizaciji i dati odgovor na pitanje koji je to najoptimalniji miks politika potreban za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i omogućavanje ravnomjernog razvoja Repub-like Hrvatske. Kako bi se pratila provedba Strategije pametne specijalizacije potrebno je postaviti učinkoviti sustav praćenja i evaluacije na nacionalnoj i regionalnoj razini te utvrditi poka-zatelje uspješnosti.

Europska Komisija je izdvojila četiri tematske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti glavninu europskih sredstava koji će joj biti dostupni unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkurentnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirodnih resursa te jačanje administrativnih kapaciteta i veću uključenosti civil-nog sektora.

U okviru tematske cjeline jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva naglasak je stavljen na jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, promociju održivog prometa i uklanjanja barijera u ključnim mrežnim infrastrukturama i poboljšanje pristupa i upotrebe informatičko-komunikacijske tehnologije.

Strategijom pametne specijalizacije Republika Hrvatska treba identificirati sektorske niše i regionalna područja gdje će ciljanim usmjeravanjem EU fondova omogućiti jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i ravnomjerni region-alni razvoj.

Na kraju je potrebno naglasiti da je u cilju jačanja konkurent-nosti hrvatskog gospodarstva i provedbe Strategije pametne specijalizacije potrebna stalna komunikacija i učinkovita koordinacija svih resornih tijela državne uprave, regionalne i lokalne samouprave ali i partnera iz poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora i civilnog društva jer samo zajedničkim naporom i suradnjom može se postići povećanje konkurent-nosti hrvatskog gospodarstva, povećanje priljeva investicija, smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje standarda života hrvatskih građana što je na kraju svima osnovni cilj i zadatak.

- na činjenicama utemeljena analiza koja uzima u obzir sve prednosti i nedostatke regije- dinamičan, poput poduzetničkog, proces otkrivanja zajedničke vizije svih sudionika bez donošenja odluka odozgo prema dolje - mobilizacija investicija i postizanje sinergije između različitih razina države (EU-nacionalna-regionalna-lokalna)- svi oblici inovacija- analiza snaga i slabosti, šansi i opasnosti, konkurentnih prednosti, potencijala za izvrsnost- koncentracija sredstava na prioritete, izazove i ključne potrebe- ekonomska transformacija tradicionalnih sektora kroz aktivnosti veće dodane vrijednosti, sektorska povezivanja, nove tržišne niše, nove forme inovacija.

Što je pametna specijalizacija?

11

REGIONALNI ISHODGDP/zaposlenihBroj zaposlenih

BDP/per capital

Regionalni transferi

Neto - tržišna bruto dodana vrijednost

Suma nadnica Suma profita

REGIONALNI REZULTATRegionalna produktivnostJedinični trošak radaProfitabilnostTržišni udjei

Tržišna bruto dodana vrijednost

Sektorska kompozicijaSpecijalizacija

Kapital

Rad

Zemlja

TvrtkaTvrtka

Institucije

Tehnologija

Inovativnost

Poduzetništvo

Internacionalizacija Socijalni kapital

Infrastruktura znanja

Kultura

Demografija

Okruženje

Ljudskiresursi

Kvaliteta mjesta za život

Okoliš

Osnovna infrastruktura

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

Što je pametna specijalizacija?

Kasne natječaji za prijavu projekata za financiranje iz EU fondova

12

Premda je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU) višekratno najavljivano raspisivanje tri otvorena poziva na dostavu projektnih prijedloga u rujnu 2013., danas polovicom rujna ne samo da natječaji nisu raspisani već javnosti nisu poznate niti detaljnije informacije vezane za primjerice točne kriterije odabira ili ukupnu alokaciju sredstava. U nastavku iznosimo koji natječaji bi, nadamo se u skoro vrijeme, trebali biti raspisani a, sve kako biste bili informirani o tome što se očekuje i kakvu dokumentaciju možete pripremati.

Shema bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu

Cilj ove sheme prema najavi Ministarstva regionalnog raz-voja i fondova EU je pružiti podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi i drugim prihvatljivim korisnicima (1) u izgradnji/dogradnji javne poslovne infrastrukture kojom se pridonosi privlačenju poduzetnika, osobito MSP te stvaranju novih radnih mjesta, i (2) u izgradnji/dogradnji javne turističke infrastrukture, osobito one kojom se pridonosi produljivanju turističke sezone, razvoju selektivnih oblika turizma, razno-likosti turističke ponude, razvoju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta. Ključni podaci:Natječaj će biti otvoren 60 dana.Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 26.500.000 €Podrška korisnicima u provedbi: 450.000 €Vrijednost granta: 1.000.000 – 10.000.000 €Osnovna stopa sufinanciranja – ista za sve projekte Dodatna razvojna stopa sufinanciranja prema indeksu razvi-jenosti

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTIOsnovni uvjeti Kako bi projekti bili prihvaćeni za financiranje moraju udo-voljiti različitim uvjetima od kojih su osnovni uvjeti sljedeći: - projekti u skladu sa županijskom razvojnom strategijom i odgovarajućim nacionalnim sektorskim strategijama - projekti potpuno spremni za provedbu (važeća građevinska dozvola, studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi) - trajanje projekata - do 30 mjeseci

Prihvatljive aktivnosti - Ulaganja u izgradnju, obnovu ili širenje osnovne poslovne infrastrukture u postojećim poslovnim zonama gdje nedosta-tak infrastrukture predstavlja prepreku za razvoj MSP; - Uspostava ili razvoj poduzetničkih potpornih organizacija na regionalnoj razini (poslovne zone, gospodarske zone, poslovni

inkubatori, centri za transfer tehnologije i sl.); - Ulaganja u javnu turističku infrastrukturu (infrastrukturna i kapitalna ulaganja) te ulaganja u poboljšanje kvalitete usluga; - Potporne usluge kojima se maksimizira učinak investicija, upravljanje projektom, vidljivost projekta i sl.

Prihvatljivi korisnici- Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) i njihove razvojne agencije; - Nacionalne/regionalne/lokalne javne institucije ili udruženja; - Druge regionalne poslovne potporne organizacije i institucije koje zastupaju poslovnu zajednicu, gospodarstvo, profesion-alna udruženja, gospodarske komore, obrtničke komore, udruženja zadruga; - Javna poduzeća u vlasništvu JLP(R)S; - Nacionalne/regionalne/lokalne turističke zajednice i udruženja; - Neprofitne organizacije iz privatnog sektora kao što su organizacije civilnog društva, zaklade i udruženja, uključujući profesionalne udruge; - Nacionalno uspostavljena tijela s lokalnom nadležnosti (npr. nacionalni parkovi i parkovi prirode).

KRITERIJI ODABIRA- Iskustvo i kapacitet korisnika (uspješno realizirani projekti, ljudski resursi) - Kvaliteta projekta i projektnih aktivnosti (relevantnost pro-jektnih aktivnosti za ostvarenje ciljeva, usklađenost aktivnosti, proračun projekta) - Relevantnost i održivost (uklopljenost u nacionalne i regionalne strateške dokumente, definicija ciljanih skupina, uključenost relevantnih partnera, mogućnost sinergije s dru-gom infrastrukturom) - Doprinos indikatorima Operativnog programa (doprinos odgovarajućim indikatorima u odnosu na tražena sredstva) - Promocija horizontalnih pitanja i ujednačeni regionalni raz-voj (ravnopravnost spolova, održivi razvoj - osobito zaštita okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije, ujednačeni regionalni razvoj)

Shema bespovratnih sredstava „Povećanje gosp-odarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva”

Ciljevi: - Poboljšanje učinkovitosti i produktivnosti MSP kroz inves-ticije vezane za nove tehnologije u proizvodnim procesima i kroz uvođenje rezultata istraživanja i razvoja (R&D) u proiz-vodnju, što dovodi do povećanja razvojnog potencijala za

13

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

nove i konkurentne proizvode; - Poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda podizanjem učinkovitosti malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i prateće komplementarne infrastrukture i razvoj dodatne turističke ponude, čime se pridonosi kvaliteti turističke ponude, povećanju popunjenosti kroz cjelogodišnje poslovanje, a time i povećanju zaposlenosti; - Stvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta. Ključni podaci:Predviđena objava: rujan 2013Natječaj će biti otvoren 60 dana.Ukupan iznos bespovratnih sredstava je 30.300.000 euraSredstva će biti podijeljena između konkurentnosti MSP i MSP u turizmu u omjeru 50:50Maksimalni iznos sufinanciranja prihvatljivih troškova (suk-ladno karti regionalnih potpora) po projektu je : - 50% za srednja poduzeća - 60% za mala i mikro poduzeća Iznos bespovratne potpore po projektu (prema GBER-u): 500.000 – 3.500.000 €

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI Osnovni uvjeti- Projekt je potpuno spreman za provedbu – zrelost projekta na temelju dostavljene dokumentacije - Razdoblje provedbe projekta je unutar definiranih granica – provedba najviše 28 mjeseci, odnosno mora završiti do 30. 06. 2016. godine - Aktivnosti moraju biti provedene u RH

Prihvatljive aktivnostiUlaganje u materijalnu i / ili nematerijalnu imovinu povezanu s: - proširenjem postojeće proizvodnje, proširenjem proizvod-nog programa na nove proizvode ili temeljitu promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće proizvodnje; - kupnjom novih tehnologija i opreme (npr. proiz-vodne linije, strojevi, uređaji i sl.), s uvođenjem novih procesa ili metodologija proizvodnje i/ili uvođenjem rezultata istraživanja i razvoja (R&D) u proizvodnju - ciljem da se postigne viši stupanj zaštite okoliša ili sprečavanje šteta fizičkom okolišu ili prirodnim resursima nastalih uslijed posljedica proizvodnog procesa, uključujući mjere uštede energije i korištenja obnovljivih izvora energije; Ulaganje u materijalnu i / ili nematerijalnu imovinu povezanu s: - mjerama energetske učinkovitosti kroz aktivnosti koje omogućavaju smanjenje korištenja količine energije u proiz-vodnom ciklusu; - izgradnjom novih te osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem kvalitete ugostiteljskih smještajnih objekata vrsta hotel i apar-thotel kvalitete od tri i više zvjezdica, kao i vrsta hotel baština i pansion (standard i comfort), te i njihovih pripadajućih pomoćnih objekata namijenjenih pružanju usluga kao npr. sastanci, kongresi, konferencije i izložbe (MICE), slobodno vrijeme i rekreacija, sport i zdravlje (medicinske, spa, well-ness usluge), u svrhu povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata.

Prihvatljivi korisniciPravne i fizičke osobe: - Definirane sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gosp-odarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12) - imaju sjedište na području Republike Hrvatske, - imaju podmirene obveze prema državi, - imaju podmirene obveze prema zaposlenicima, - nisu za iste namjene u svom projektnom prijedlogu koristili bilo koju drugu vrste državne potpore, - registrirani po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD - NN 58/2007) u jednom od prihvatljivih sektora (industrija i usluge, turizam).

Shema bespovratnih sredstava iz Fonda za znanost i inovacije

Na području inovacija i transfera tehnologije jedan od najvažnijih alata predviđenih u Operativnom programu za regionalnu konkurentnost je „Fond za ulaganje u znanost i inovacije“ (Science and Innovation Investment Fund - SIIF).

Cilj: Izgradnja administrativnih kapaciteta i priprema za korištenje EU fondova u 2014.-2020. godini (kohezijska politika i ostalih instrumenata) za istraživanje, razvoj i inovacije. Projekt se fokusira na razvoj projektne dokumentacije potrebne za uspješnu prijavu i daljnju provedbu infrastruk-turnih projekata iz područja istraživanja, razvoja i inovacija kroz Europski fond za regionalni razvoj. Dostupna EU sredstva: 5.100.000,00 €

Prihvatljive aktivnosti: Izrada dokumentacije za infrastrukturne projekte (što uključuje: sve vrste potrebne dokumentacije, kao što su analiza troškova i koristi, izrada idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta, procjena utjecaja na okoliš, studija izvedivosti). Plaćanje doprinosa potrebnih za dobivanje dozvole za glavni projekt (vodni, komunalni doprinosi i sl.).

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta koja se financiraju preko 50% iz državnog proračuna i koja su upisana u Upisnik visokih učilišta Javne istraživačke organizacije koje se financiraju preko 50% iz državnog proračuna i koje su upisane u Upisniku znanstvenih institucija

Znanstveno tehnološki parkovi

Kriteriji odabira – odobrenje pisanom procedurom

1. Značaj projekta 2. Kapacitet korisnika za realizaciju projekta 3. Tehnička spremnost / Zrelost projekta 4. Utjecaj i održivost projekta 5. Dodana vrijednost 6. Procjena rizika

14

Pitanje: Puno se govori i piše u zadnje vrijeme o mogućnostima korištenja EU fondova vezano uz obrazovanje i edukaciju. Smatram da je niska stopa zaposlenosti u Republici Hrvatskoj jednim dijelom rezultat loše povezanosti obrazovnog sustava i sustava tržišta rada, odnosno potražnja za određenim zani-manjima nema gotovo nikakog utjecaja na obrazovni sustav koji je zastario i nefleksibilan. Zanima me na koji način se ova tematika tretira u EU, jer je premalo informacija, a vjerujem da je došlo vrijeme da se preuzme pozitivna praksa iz zemalja članica EU i napravi značajan iskorak u sustavu obrazovanja u Hrvatskoj.

Odgovor: Europska je unija već je strateški odredila ciljeve koje želi postići u razdoblju 2014. - 2020. (pogledati detaljnije strategiju Europe 2020). Od ukupno sedam europskih inici-jativa istaknutih u temeljnoj europskoj strategiji pet ih izravno ovisi o sustavu obrazovanja, edukacije i obuke. Nastavno na temeljni strateški dokument, donesene su i sektorske strate-gije, pa je tako definiran strateški okvir za Europsku suradnju u obrazovanju i obuci do 2020. godine, pod nazivom Educa-tion and Trainig (ET 2020).

Obrazovanje i obuka imaju ključnu ulogu u postizanju mnogih društveno - ekonomskih, demografskih, tehnoloških i ciljeva u zaštiti okoliša. Ulaganja u ljudski kapital kroz obrazovanje i obuku ključna su komponenta za postizanje visokih razina održivog i na znanju zasnovanog rasta i zapošljavanja.

Zbog opisane važnosti sektora obrazovanja osnovni će cilj europske suradnje do 2020. godine biti potpora daljnjem razvoju sustava obrazovanja i obuke u zemljama članicama kako bi se osigurala:- osobna, društvena i profesionalna ispunjenost građana i održiv ekonomski napredak i zaposlenost uz promicanje demokratskih vrijednosti, socijalne kohezije, aktivnosti građana i međukulturalni dijalog.

ET 2020 ističe četiri ključna strateška cilja koja Europa u području obrazovanja do 2020. godine treba postići:- Potpuno zaživljavanje cjeloživotnog obrazovanja i mobil-nosti u obrazovanju- Povećanje kvalitete obrazovanja i obuke- Promicanje jednakosti, društvene kohezije i aktivnosti građana- Poticanje i jačanje kreativnosti i inovacija, uključujući poduzetništvo, na svim razinama obrazovanja i obuke.Osim ovih općih i širokih ciljeva određeni su i vrlo konkretni

i mjerljivi ciljevi koje se želi postići do 2020. godine. Ti ciljevi su:- sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom obrazovanju od mini-malno 15%,- udio mladih koji posjeduju samo osnovne obrazovne vještine (čitanje i pisanje) svesti na najviše 15%,- povećanje udjela visoko obrazovanih ljudi na 40%,stopu ranog napuštanja obrazovnog sustava svesti na najviše 10%,- sudjelovanje u predškolskom obrazovanju djece starosti između 4 godine starosti i polaska u školu podići na 95%.

Europska unija će ciljeve i prioritete definirane u području obrazovanja i obuke pomagati i poticati putem raznih fon-dova, programa i financijskih inicijativa (Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Erasmus for All...)

EU je uočila kako je brojnost različitih mjera i aktivnosti u prošlom razdoblju, te složenost programa kroz koje su se financirali projekti u ovom području, prepreka za još bolje rezultate. Zato je za razdoblje 2014. - 2020. predviđen jedin-stveni program Erasmus for All koji će pomagati i financirati obrazovanje, obuku, mlade i sport. Ovim programom će se riješiti slabosti dosadašnjih programa i povećati sinergija s drugim EU fondovima. Financijska omotnica za program Erasmus for All za razdoblje 2014. - 2020. iznosi 17,3 milijardi eura. Od ovog se iznosa za aktivnosti iz područja obrazovanja, obuke i mladih planira utrošiti 16,7 milijardi eura i dijeli se prema postocima između tri aktivnosti na način:- osobna mobilnost u učenju 65%,- suradnja na inovacijama i dobroj praksi 26%, - potpora za reforme politike 4%.

Ovo je iznimno velika prilika i za Hrvatsku koja će se od 2014. godine moći uključiti u korištenje ovih izvora financiranja za jačanje vlastitog obrazovnog sustava kako bi ga učinila učinkovitim i konkurentnim u odnosu na druge zemlje članice EU.

Pitanja i odgovori

15

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

Pitanje: Vlasnik sam trgovačkog društva koje se bavi proiz-vodnjom metalnih konstrukcija za građevinu, veći dio proizvodnje namijenjen je izvozu, zapošljavam 12 djelatnika. Želio bih nabaviti nove strojeve i tražio bih potporu iz EU fon-dova. Budući da ne znam odakle krenuti savjetovano mi je da angažiram nekog konzultanta. Čuo sam da se nudi svašta, po različitim uvjetima i cijenama... Kako i gdje naći pouzdanog konzultanta?

Odgovor: Za pripremu projekta za prijavu na neki od EU natječaja potrebno je poznavati pravila i metodologiju pripreme. Za prijavu na domaće natječaje koji potiču male i srednje poduzetnike (npr. Poduzetnički impuls) i one EU metodologija prijave projekta je propisana pri objavi poziva na dostavu projektnih prijedloga (natječaj). Nije neostvarivo da poduzetnik koji je iskusan u vođenju projekta sam pripremi projektni prijedlog, ali ako nemate nikakvog iskustva u ovom području preporučljivo je angažiranje stručne pomoći.

S obzirom da se doista na tržištu usluga pripreme projekt-nih prijedloga za EU i druge natječaje nude usluge različite kvalitete i neuravnoteženih cijena, potrebno je pažljivo pristu-piti odabiru.

Preporučamo da pri odabiru:- provjerite reference koje konzultant ima u ovom području, nazovete nekog od klijenata koje konzultant navede kao ref-erencu kako biste dobili informaciju iz prve ruke,- provjerite cijene kod nekoliko konzultanata definirajući istu uslugu koju očekujete.

Želimo napomenuti kako pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Udruga konzultanata u području EU fondova koji dijele slične etičke i stručne kvalifikacije, te je moguće savjet i pre-poruku zatražiti i ondje.

Izvor: http://www.flickr.com

Naša je Hrvatska u rukama Vlade koja ne zna što radi i gdje ide. Donijeli su Plan 21 kojeg ne provode jer njima realizacija bilo čega teško ide pa tako i vlastitog Plana. Za provedbu i rezultate treba raditi, a ovoj Vladi se nakon osam godina spavanja u oporbi i dalje samo spava. U nastavku dajemo pregled točaka Plana 21 za područje regionalnog razvoja i pokazujemo kako Vlada ne zna i ne provodi što je obećala i isplanirala.

Plan 21: “U okviru nove financijske perspektive Europske unije od 2014. godine zatražit ćemo dogovor s Europskom unijom o novom preus-troju statističkih (razvojnih) regija u Hrvatskoj sa sadašnje tri na pet, kako bismo u punoj mjeri osig-urali uvjete za ravnomjeran i brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije.”

U Planu 21 obećali pet regija, a u tajnosti dogovorili dvije, što je potpuno suprotno EU načelima partnerstva i otvorenosti države.

Jedino u čemu Vlada postiže kontinuitet su arogancija i obmane: tako je premijer koji je u dramatičnom tonu dao obećanje Slavoniji riječima „ruka mi se osušila ako te zabo-ravim“ prilikom nove podjele na dvije regije, donio novu Odluku o karti egionalnih potpora i odmah srezao Slavoniju za 10 posto. Umjesto da osmišljava i provodi mjere kojima će manje razvijena područja učiniti atraktivnijima za ulaganje Vlada je sve izjednačila i prednost koja Panonskoj Hrvatskoj pripada Odlukom je oduzela.

U praksi nije zaživio Zakon o regionalnom razvoju po kojem bi prema indeksu razvijenosti manje razvijene trebalo pomoći financijski i administrativno kako bi se pokrenuo razvoj.

Plan 21: “Važno je da novi sustav bude otvoren i jasan, lakše dostupan i da raspolaže svim potreb-nim informacijama prema svim zainteresiranim potencijalnim korisnicima sredstava.”

Strateški dokumenti za EU fondove koji su bitan preduvjet za povlačenje još nisu dani javnosti na uvid. Vlada kontinuirano ukazuje na position paper Europske komisije. Potrebni su naši prijedlozi i aktivan pristup, a ne samo pasivno praćenje Komisije. U proteklih godinu i pol se sa županijama i razvo-jnim agencijama kao regionalnim koordinatorima komunicira samo putem objava na web stranicama; nema sastanaka niti

razgovora.

Novi sustav ne „samo“ da nije otvoren i jasan, nego ga, još uvijek u rujnu 2013. niti nema.

Plan 21: “Po uzoru na mnoge zemlje članice Europske unije, decentralizirat ćemo upravljanje regionalnim operativnim programima tako što ćemo upravljanje operativnim programima za regionalnu konkurentnost prenijeti na NUTS 2 regionalnu razinu.”

Suprotno navedenom u Planu 21 na području hrvatskih županija umjesto decentralizacije, odvija se centralizacija. Operativni programi su isključivo nacionalni i to su upravo kritizirali zastupnici u Europskom parlamentu tijekom ras-prave o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanju Kohezijskoj politici.

Od općina, gradova i županija traži se da pripreme strateški dokument - Plan razvojnih programa prema Pravilniku kojeg su ministar financija i ministar regionalnog razvoja trebali donijeti još u travnju ove godine, ali od Pravilnika ni do danas ništa. Iz ovog je očito da Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova uopće nije zainteresirano za potrebe na lokalnoj razini. I u ovom važnom segmentu partnerstvo, kao temeljno načelo regionalne politike, Vlada odbacuje.

Uskraćeno je financiranje niza ranije postojećih pro-grama, a novi programi regionalnog razvoja nisu ponuđeni. Županijama, gradovima i općinama nude se kreditne linije HBOR-a za zaduživanje za projekte iz EU fondova umjesto da Vlada koristi povoljne instrumente financiranja koje je osmislila EU preko EIB-a, idealne za projekte jedinica loka-lne i područne (regionalne) samouprave. Potrebna je pomoć u pripremi i kompletnom financiranju projekata u onim djelovima Hrvatske koji znatno zaostaju po indeksu razvi-jenosti u odnosu na druge.

Plan 21: “Suprotno od sadašnjeg načina u kojem ima više državnih tijela nadležnih za različite europske programe, osnovat ćemo središnje državno tijelo sa snažnim kompetencijama i oper-ativnom samostalnošću, koje će se baviti prije svega sredstvima Unije iz kohezijske politike.”

I dalje je više različitih ministarstava i provedbenih tijela

Plan 21Vlada promašaja

16

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

nadležno za pojedine programe.

Čitavu godinu i pol Vlada se bavi reorganiziranjem i izbaci-vanjem ljudi koji znaju raditi, čime je nepovratno izgubljeno vrijeme koje je trebalo biti iskorišteno za pripremu strateških dokumenata i projekata. Administrativni kapaciteti su osla-bljeni. Rezultata nema, sustav nije pojednostavljen.

Europska komisija izrazila je zabrinutost i istaknula 5 ključnih slabost Hrvatske: 1. neadekvatni administrativni kapaciteti, 2. nedostatak koordinirane i strateške suradnje među mini-starstvima, 3. kompliciranost sustava i procedura te tendencija da se umjesto pojednostavljenja sustav i dalje komplicira, 4. nužnost jačanja partnerstva i procesa konzultacija te 5. premalo pripremljenih projekata.

Imamo Vladu koja ne razumije načela EU politika i same EU politike. Naravno da takva, neuka i nezainteresirana Vlada, ne može učiniti Hrvatsku snažnom članicom koja se argumenti-rano bori za svoje interese i koja zna iskoristiti sve prednosti članstva

Pripremiti se za europske fondove, za korištenje iznosa od preko 2 milijarde eura godišnje, znači imati jasno definirane strateške ciljeve i programske dokumente, te je trebalo tije-kom 2012. i 2013. kao najveće investicije u RH imati investicije u pripremu projekata. To je ova Vlada propustila učiniti. Izvore financiranja koje i Europska unija daje ne znaju koristiti i usmjeriti na pripremu projekata.

Plan 21 „Cilj je do kraja mandata znatno povećati udjel lokalne i regionalne samouprave u ukupnim prihodima javnog sektora.“

Navedeni cilj neće se ostvariti jer centralna vlast smanjenjem prihoda primjerice od korištenja poljoprivrednog zemljišta JLP(R)S radi suprotno. Smanjena su i sva sredstva za decen-tralizirane funkcije: školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, javno vatrogastvo. Decentralizacija se ne nastavlja i udio prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sman-juje se te se stupanj centralizacije u RH povećava što je ponovno suprotno načelima politike regionalnog razvoja...

Plan 21: „U što kraćem roku, većim ulaganje u podizanje kvalitete javnih usluga (stanovanje, školstvo, zdravstvo, socijala, komunalna oprem-ljenost, i sl.) potaknuti privlačnost života u slabije razvijenim regijama.“

Veća ulaganja? Proračun se smanjuje, a rezanja su najveća upravo na kapitalnim projektima društvene infrastrukture. Režu se rashodi koji nose rast i razvoj jer imamo Vladu koja ne zna upravljati rashodnom stranom proračuna. Ovaj cilj koji su sebi u Planu 21 postavili potpuno zapostavl-jaju, toliko da nisu sigurni hoće li društvena infrastruktura biti uključena kao prioritet u Operativni program za regionalnu

konkurentnost. Sve države članice su to imale, a Vlada koja u Planu postavlja ovu infrastrukturu kao cilj, nije sigurna hoće li biti dio prioriteta na koji će se koristiti europski fondovi. U Planu 21 obećano je „restrukturiranje i veća profitabilnost poljoprivrede i prehrambene industrije kao pokretača razvoja Slavonije i kontinentalne Hrvatske“, a u stvarnosti općine i gradovi više nemaju mogućnost izrade planova gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, nego je to preneseno na državnu razinu u Agenciju za poljoprivredno zemljište koja nema kapaciteta za brzo i efikasno realiziranje planova korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Poseban je problem OP za ruralni razvoj koji je vrlo šturo prezentiran javnosti, te se još uvijek ne znaju mjere koje će biti na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima i ruralnim sredinama.

17

Izvo

r: htt

p://

ww

w.fl

ickr

.com

www.hdz.hr