INFORMACIJSKA TEHNOLO[KAREVOLUCIJA NAPO^ ]A

INFORMACIJSKATEHNOLO[KA REVOLUCIJANA POÊTKU 21. STOLJE]AVitomir GRBAVACAgronomski fakultet, Zagreb

Boìdar TEPE[Filozofski fakultet, Zagreb

Franko ROTIMFakultet prometnih znanosti, Zagreb

UDK: 007"200"Pregledni rad

Primljeno: 26.9.2001.

U radu se opisuje informacijska tehnolo{ka revolucija kaonajzna~ajniji i najutjecajniji pratilac iz industrijskog upostindustrijsko dru{tvo. Provedeno istraìvanje je pokazaloda se sve uspje{nijom i u~inkovitijom primjenommikroelektronike neprekidno unapre|uje i mijenja ~ovjekovpredmetni i virtualni svijet, kako u kompjutorski integriranojproizvodnji, telekomunikacijama, tako i u optoelektronici ibiotehnologiji. Istraìvanja su pokazala da povezanostznanosti i tehnologije sa znanjem generira i odràvaistraìva~ko i stvarala~ko okruènje, u kojem permanentnorevolucioniranje tehnologije prati isto tako stalno inoviranje iunapre|ivanje na~ina i odnosa dru{tvene proizvodnje,sveukupne djelatnosti i svakodnevnog ìvota ljudi. Zapravo,u raspravi se potanko prate ti procesi u materijalnojproizvodnji, dru{tvenoj povezanosti i angaìranostipojedinaca, njihovih organizacija i zajednica. U radu jetako|er prikazan tijek tih promjena, ~iji su temelji i poticaji uinformacijskoj tehnolo{koj revoluciji i njenim postignu}ima.No, doista te{ko je znanstveno predvidjeti i opisati {to }e sesve zbiti i kakvim }e se revolucionarnim promjenamaneizvjesna sutra{njica ispuniti. Zato se i rasprava ograni-~ava na predvi|anje osnovnih pravaca budu}eg tehno-lo{kog i dru{tvenog razvitka koji }e u posvema{njojglobalizaciji sve vi{e ujediniti ljude i omogu}iti im da serasterete svakog rutinskog rada i posvete razvitku svojihljudskih potencijala.

Vitomir Grbavac, Agronomski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,Sveto{imunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska.E-mail: [email protected]

�

UVODDanas, na po~etku tre}eg tisu}lje}a Kristove ere, sa sigurno-{}u moèmo kazati da je nekoliko povijesno va`nih informa-cijsko-tehnolo{kih otkri}a preobrazilo dru{tveni krajolik ljud-skoga rada i ìvljenja diljem na{eg planeta. Zapravo, suvreme-no povijesno razdoblje u kojem se odvija smjena drugog s tre-}immilenijem, obiljeèno je epohalnim promjenama u ìvotui djelovanju svakog pojedinca, svih naroda i ukupnog ~ovje-~anstva. U osnovi svega leì znanstveno-tehnolo{ka revoluci-ja u kojoj vode}u ulogu ima visoka informacijska tehnologija,izrasla na {irokoj i svestranoj primjeni mikroelektronike u svimdru{tvenim djelatnostima. Pod njenim utjecajem, ve} gotovopet desetlje}a, permanentno se razvijaju i mijenjaju ustaljenina~ini rada, djelovanja i razmi{ljanja, a usporedo s time i od-nosi me|u ljudima, njihovim organizacijama i dru{tvenim za-jednicama.

Danas op}enito pod informacijskim tehnologijama razu-mijevamo skup tehnologija koje se baziraju na mikroelektro-nici, a to su: kompjutorske tehnologije, telekomunikacijske/radio-televizijske tehnologije, tehnologije bazirane na opto-elektronici i tehnologije genetskog inènjerstva. One ~ine uùtehnolo{ku jezgru informacijskih tehnologija, koje }e u sljede-}ih 50 godina izmijeniti na{u realnu sliku poimanja svijeta.Predvi|anja se temelje na logici Moorova zakona po kojoj bira~unala 2050. godine dosegla procesnu snagu ljudskoga mo-zga, i kao takvi mogli bi biti osobna pomo} svakom ~ovjeku,jer }e biti u stanju memorirati sve {to je jednom pro~itano, slu-{ano ili gledano. Naime, brojna predvi|anja razvitka informa-cijskih tehnologija, i na njima temeljenih znanja, kazuju namda }e se do 2050. godine gotovo sve relevantne informacijenalaziti u tzv. virtualnom prostoru (engl: cyberspace), uklju~u-ju}i i veliki dio ljudskoga znanja i kreativnoga rada, pa zatovjerujemo da }e se odgovor na pitanje – kako pristupiti tim no-vim resursima, traìti u izgradnji takvog kompjutorskog susta-va koji }e "u sebi sadràvati samoga ~ovjeka".

O informacijskoj tehnolo{koj revolucijiînjenica jest da bi se tehnolo{ke promjene trebale odvijati po-stupno i postojano, bez velikih turbulencija, ali je isto tako ~i-njenica da se kao takve kroz povijest nisu nikada doga|ale,nego su uobi~ajno predstavljale jednu kulturnu predrasudu gle-de objektivnog ili neobjektivnog poimanja i prihva}anja tih pro-mjena. Gledano u tom kontekstu, povijest ljudskoga ìvota idru{tva, kao {to ga mi i mnogi drugi autori vidimo, ~ine du-govremenska razdobljamirnih/postojanih stanja (u smislu tehno-lo{kih inovacija), obiljeènih rijetkim intervalima ve}ih doga-|aja (tehnolo{kih revolucija), koji se pojavljuju velikom brzi-848

nom i uglavnom pomaù uspostavi sljede}e/nove "postojaneere". (Gould, 1980.) Stoga je na{e mi{ljenje, a nismo usamljeniu tome (Kranzberg, 1992.), da na po~etku 21. stolje}a proìv-ljavamo jedan od takvih rijetkih povijesnih intervala, a oka-rakteriziran je izgradnjom nove tehnolo{ke, dru{tvene i eko-nomske paradigme (Fisher, 1985.) organizirane oko informa-cijskih tehnologija, pri ~emu pod tehnologijom podrazumije-vamo "kori{tenje nau~nog znanja za odre|ivanje radnih pos-tupaka, na na~in da se isti mogu ponavljati."

Za razliku od nekih drugih autora, me|u informacijsketehnologije svrstavamo srodnu grupu tehnologija baziranihna mikroelektronici (Saxby, 1990.), uklju~uju}i geneti~ki inè-njering i njegov nagli razvoj te sve {iru primjenu (Marx, 1989.).Tome je ponajprije razlog usmjerenost geneti~kog inènjerin-ga na de{ifriranje, postupak i mogu}e reprogramiranje infor-macijskih kodova ìve materije, jer se od 1990-ih biologija, e-lektronika i informatika sve vi{e pribliàvaju i prekrivaju uprimjenama, materijalima, i {to je jo{ va`nije u konceptualnompristupu, {to svakako zasluùje daljnju analizu kojoj }emo ta-ko|er pokloniti du`nu pozornost. Tako|er valja istaknuti dase oko navedene jezgre informacijske tehnologije, u zadnja tridesetlje}a dvadesetog stolje}a, grupirao sastav ve}ine tehno-lo{kih prodora koji je obuhva}ao napredne materijale, izvoreenergije, medicinske aplikacije, tehnike proizvodnje (kao {toje nano-tehnologija) i tehnologije prijenosa (Lyon, 1995.). Pre-ma tome, sve upu}uje na to da ìvimo u svijetu koji je, premarije~ima Nicholasa Negroponte, ve} postao digitalan i svepri-sutan (Negroponte, 1995.).

Istraìvanja su pokazala da sada{nju tehnolo{ku revolu-ciju ne karakterizira samo centralizacija znanja i informacija,ve} njihova primjena na stvaranje novoga znanja i strojeva zaobradu i distribuciju informacija, kada tu promjenu gledamokroz povratnu vezu izme|u inovacije i njenog kori{tenja (Hall,Preston, 1988.). Sukladno kazanomu, i uporaba novih teleko-munikacijskih tehnologija (u prethodna tri desetlje}a), pro{laje kroz tri razli~ite faze, i to: automatizaciju zadataka, kori{tenjeeksperimenata i preoblikovanje aplikacija (Bar, 1990.). Po Ro-senbergu, u prve dvije faze tehnolo{ke su inovacije napre-dovale u~enjem kroz kori{tenje (Rosenberg, 1982.), dok su utre}oj fazi korisnici u~ili tehnologiju radom te su na taj na~inovladavali novim primjenama. Na taj je na~in dinamika po-vratne veze izme|u uvo|enja nove tehnologije, njenog kori-{tenja i razvoja u novim podru~jima postala mnogo brà u o-kviru nove tehnolo{ke paradigme.

No, sve rastu}a integracija izme|u ljudskog uma i stroja(uklju~uju}i DNA stroj), poni{tava ono {to Bruce Mazlish na-ziva "~etvrtim diskontinuitetom" izme|u ljudi i strojeva (Maz-lish, 1993., 9), i to na na~in da iz temelja mijenja osnovu na-849

DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 12 (2003),BR. 5 (67),STR. 847-870

GRBAVAC, V., TEPEŠ, B.,ROTIM, F.:INFORMACIJSKA...

{ega ra|anja, ìvota, u~enja, rada, proizvodnje, potro{nje, sno-va, borbe ili umiranja. Naravno, organizirani kulturno-insti-tucionalni kontekst i svrhovito dru{tveno djelovanje imajuodlu~uju}i utjecaj na novi tehnolo{ki sustav, ali taj sustav imavlastitu ugra|enu logiku, koju karakterizira sposobnost prije-nosa svih podataka u zajedni~ki informacijski sustav preko po-tencijalno sveprisutne globalne mreè putem koje se odvijakomunikacija.

No, kako se razvoj ne odvija istovremeno i proporcional-no diljem zemaljske kugle (kroz sve nacije i kontinente), a iMokyr je ukazivao (Mokyr, 1990.) da se tehnolo{ka revolucijadogodila samo u malom broju dru{tava i pro{irila u relativnoograni~enom zemljopisnom podru~ju, postoje i brojni kon-flikti pa i sukobi razli~ito razvijenih civilizacija. Zapravo, po-vijest nas u~i da dodir civilizacija razli~itih tehnolo{kih razina~esto ima za posljedicu uni{tenje manje razvijene ili one civi-lizacije koja znanje preteìto koristi za mirnodopske svrhe,kao {to je to bio slu~aj s uni{tenjem drevne ameri~ke civiliza-cije od {panjolskih osvaja~a (Hugh, 1993.).

Gledano u tom kontekstu, vidimo da je trebalo gotovodva stolje}a da se industrijska revolucija sa zapadnoeuropskihobala pro{iri na ve}i dio zemaljske kugle. Pri tome je njeno {ire-nje bilo vrlo selektivno a ritam usporen. âk niti u Engleskojsredinom devetnaestog stolje}a, podru~ja koja su zapo{ljava-la ve}inu radne snage i davala najmanje polovinu bruto na-cionalnog proizvoda, nisu bila pod utjecajem novih industrij-skih tehnologija (Ibid 12, 83). Za razliku od industrijskih, no-ve informacijske tehnologije ne~ujno su se pro{irile zemalj-skom kuglom za manje od tri desetlje}a i ovladale mnogim a-spektima ljudskog rada i djelovanja. Me|utim, informacijskatehnolo{ka postignu}a u dana{njem svijetu kazuju da i danaspostoje velika podru~ja i zna~ajan dio stanovni{tva koji su i-sklju~eni iz novog tehnolo{kog sustava. Slijedom toga, mo-èmo re}i da je danas ve}i dio teritorija zemaljske kugle biopovezan sredinom 1990-ih godina u novi tehnolo{ki sustav(koji se po~eo razvijati jo{ 60-tih godina pro{loga stolje}a u A-merici) te da se ubrzano razvija sukladno ciljevima i zadacimakoji se pred njega postavljaju.

ZBÍLJA INFORMACIJSKE TEHNOLO[KE REVOLUCIJEBudu}i da obol dana{njem vremenu daje aktualna informa-cijska tehnolo{ka revolucija, koja se ve} vi{e od tri desetlje}anezadrìvo {iri diljem na{ega planeta sudaraju}i se sa svim o-stacima industrijske pro{losti, mi{ljenja smo da je opravdanoi znanstveno korisno istraìti odre|ene ~injenice koje daju ne-izbrisivi pe~at ovom svjetskopovijesnom prevratu. O kratkoj,ali intenzivnoj povjesti informacijske tehnolo{ke revolucije pi-sali su mnogi autori (Castells, 1997.) s razli~itog aspekta pa za-



850

to smatramo da je neophodno potrebno znanstvenoj i inoj jav-nosti dati jedan noviji i potpuniji pregled vezan uz zbilju in-formacijsko-tehnolo{kog razvitka.

Iako se znanstvene i industrijske prethodnice tehnologi-ja temeljenih na elektronici mogu na}i desetlje}ima prije 1940-ihgodina (telefon, radio, vakuumska cijev), ve}i tehnolo{ki pro-dori su se dogodili za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakonnjega, a me|u njih ubrajamo prvi programibilni ra~unar i tran-zistor, kao po~etnu jezgru informacijske tehnolo{ke revoluci-je dvadesetog stolje}a.

Tranzistor, kojega su 1954. godine u Bell laboratorijima(New Jersey), izumila tri fizi~ara – Bardeen, Brattain i Shock-ley, omogu}io je procesiranje elektri~kih impulsa brzim rit-mom u binarnom obliku, ~ime se kodira logika i ostvaruje ko-munikacija izme|u strojeva, a te ure|aje za procesiranje naz-vali smo poluvodi~ima odnosno ~ipovima. Zapravo, prvi ko-rak u {irenju tranzistora u~inio je Shockley izumom spojnogtranzistora 1951. godine. Njegova proizvodnja i rasprostranje-na upotreba zahtijevali su nove proizvodne tehnologije i ko-ri{tenje odgovaraju}eg materijala. Prijelaz na silicij, doslovcegra|enje nove revolucije na pijesku, prvi je zapo~eo Texas In-struments (u Dallasu) 1954. godine. No, odlu~uju}i korak umikroelektronici u~injen je 1957. godine, konstrukcijom inte-griranog kruga kojega su zajedni~ki izumili Jack Kilby, inè-njer u Texas Instruments, i Bob Noyce, jedan od osniva~a Fa-irchilda. Noyce je prvi proizveo integrirani krug kori{tenjemplanarnog postupka. To je pokrenulo tehnolo{ku eksplozijujer su u samo tri godine, izme|u 1959. i 1962. godine cijenepoluvodi~a pale za 85%, a u sljede}ih deset godina proizvod-nja je porasla 20 puta, od ~ega 50% za vojne svrhe (Braun,Mac-donald, 1982.). Radi usporedbe navedimo, u vrijeme industrij-ske revolucije za pad cijena pamu~ne odje}e od 85% u Bri-taniji trebalo je oko 70 godina (1780.-1850.). Daljnja tehno-lo{ka kretanja ubrzala su se 1960-ih pobolj{anjem tehnologijeproizvodnje i boljom konstrukcijom ~ipova. Na taj na~in pro-sje~na cijena integriranog kruga pala je, s 50 dolara 1962. go-dine na 1 dolar 1971. godine.

Divovski skok u {irenju mikroelektronike na sve strojeveu~injen je 1971. godine izumom mikroprocesora (ra~unala na~ipu) Intelovog inènjera Teda Hoffa. Taj tehnolo{ki izumomogu}io je da obrada podataka moè biti locirana na razli-~itim mjestima, a utrka u koncepciji izgradnje mikroproceso-ra odvijala se na podru~ju sve ve}e integracije kapaciteta kru-gova na jednom ~ipu. Na taj je na~in tehnologija konstrukci-je i proizvodnje stalno prekora~ivala granice integracije, za ko-je se prije mislilo da su fizi~ki nemogu}e bez kori{tenja novihmaterijala i napu{tanja silicija. Unato~ predvi|anjima iz 1990-851



-ih, po kojima se daje daljnjih 10 do 20 godina opstanka kru-govima na silicijskoj osnovi, razina integracije je u zadnja dvadesetlje}a napredovala velikim skokovima.

Zapravo, mikroelektronika je dovela do bitnih promjenauvode}i "revoluciju unutar revolucije", a pojava mikroproce-sora 1971. godine, sa sposobno{}u ugradnje ra~unala na ~ip,preokrenula je svijet elektronike, pa i ~itav svijet, naglava~ke.Godine 1975. Ed Roberts, inènjer koji je stvorio malu kompa-niju za ra~unala MITS u Albukverku, Novi Meksiko, konstru-irao je ra~unalo naziva Altair. Stroj je bio primitivan proizvod,ali je bio sagra|en na temelju mikroprocesora kao ra~unalomalih dimenzija. To je ra~unalo bilo temelj za konstrukcijuApple I, a zatim Apple II, prvih komercijalno uspje{nih mi-krokompjutora. No, ve} 1982. godine tvrtka Apple Compu-ters dosegla je prodaju od 583 milijuna dolara, najavljuju}ieru neprekidnog pove}anja snage ra~unala. IBM je brzo rea-girao i 1981. uveo svoju seriju mikrokompjutora jednostav-nog naziva "osobno ra~unalo" (engl. Personal Computer-PC), {toje uskoro prihva}eno kao sinonim za mikrokompjutore. No,budu}i da nije izgra|en na vlastitoj tehnologiji, nego na te-hnologiji razvijenoj iz drugih izvora, postao je ranjiv na kloni-ranje. Iako je ta ~injenica, kao i pogre{na poslovna predvi-|anja glede budu}nosti osobnih kompjutora, ugrozila IBM--ovu poslovnu dominaciju na trì{tu PC-a, tako|er je omo-gu}ila {iroku rasprostranjenost i dominaciju IBM-ovih klono-va usprkos nadmo}nosti Apple strojeva. Appleov Macintoshiz 1984. bio je prvi korak prema obradi podataka prikladnoj zakorisnike (engl. user-friendly), s uvo|enjem korisni~kog su~e-lja temeljenog na ikonama. Naime, temeljni uvjet za {irenjemikrokompjutora bio je ispunjen ve} prije razvojem novogasoftvera prilago|enog njihovom radu (Egan, 1995.). Softverza osobna ra~unala po~eo se razvijati sredinom 1970-ih u Al-tairu kada su tada dva mlada harvardska stru~njaka, Bill Ga-tes i Paul Allen, prilagodili programski jezik BASIC za rad naAltair stroju 1976. Uo~iv{i njegove mogu}nosti osnovali sutvrtku Microsoft, dana{njeg softverskog diva za sustavni soft-ver u klasi osobnih ra~unala.

Rastu}a snaga ~ipova posljednjih 15 godina rezultirala jeeksponencijalnim pove}anjem mikrora~unarske obrade po-dataka, smanjuju}i sve vi{e dominaciju i ulogu velikih kom-pjutora. Tako su po~etkom 1990-ih godina mikrokompjutori sjednim ~ipom imali snagu procesiranja nekih velikih IBM ra-~unala od samo pet godina ranije. Kao posljedica toga, umre-èni sustavi temeljeni na mikroprocesorima, sastavljeni odmanjih stolnih ra~unala (klijent) i opsluìvanih od sna`nijihnamjenskih strojeva (servera), sve vi{e zamjenjuju specijalno--namjenske kompjutore za obradu podataka, kao {to su totradicionalni mainframi i superkompjutori.



852

Napretku u mikroelektronici i softveru moramo dodative}e tehnolo{ke skokove u mogu}nostima umreàvanja. Takose od sredine 1980-ih mikrokompjutori sve manje koriste kaoautonomni sustavi, ve} kao sustavi koji rade u mreàma s po-ve}anom pokretljivo{}u na bazi prijenosnih ra~unala. Izvan-redna prilagodljivost i sposobnost pove}avanja memorije ikapaciteta obrade podataka dijeljenjem snage u elektroni~kojmreì na odlu~uju}i na~in je pomakla kompjutorsko doba1990-ih, iz centralizirane pohrane i serijske obrade podatakau umreènu interaktivnu podjelu snage ra~unala. Zapravo, ni-je se samo promijenio ~itav tehnolo{ki sustav, nego i njegovedru{tvene i organizacijske interakcije. Tako je prema ameri-~koj statisti~koj evidenciji prosje~na cijena obrade podatakapala s oko 75 dolar na milijun operacija u 1960. godini namanje od jedne stotinke centa u 1990. godini.

Telekomunikacije su tako|er doìvjele revoluciju kombi-nacijom "~vornih" tehnologija i novih veza (tehnologije prije-nosa). Tako je prvi industrijski proizvedeni elektroni~ki preki-da~ ESS-1 (u Bell Labsu 1969.), sredinom 1970-ih godina biousavr{en tehnologijom integriranih krugova digitalnim pre-kida~ima. Time se znatno pove}ala brzina, snaga i fleksibil-nost uz maksimalnu u{tedu prostora, energije i rada u odno-su na analogne ure|aje. Iako je ATT, osniva~ Bell Labsa, zbogvelikih ulaganja u analognu opremu u po~etku imao odbojanstav prema njihovom uvo|enju, pridruìo se utrci kada je1977. godine kanadski Northern Telecom, zahvaljuju}i digi-talnim prekida~ima, osvojio udio trì{ta SAD-a.

Napredak u optoelektronici (opti~ki kablovi i laserski pri-jenos) i tehnologiji paketnog digitalnog prijenosa rapidno supove}ali kapacitet linija za prijenos. Tako je Integrated Broad-band Networks (IBN) uspio zna~ajno prete}i revolucionarneprijedloge iz 1970-ih za Integrated Services Digital Network(ISDN). Naime, dok se kapacitet prijenosa ISDN bakrenomìcom procjenjivao na 144.000 bitova, 1990-ih bi se IBN op-ti~kim kabelom, da je bio ostvaren, moglo prenijeti kvadrili-jun bitova. Radi usporedbe, podsjetimo se da je 1956. prvitransatlantski telefonski kabel prenosio 50 komprimiranih kru-gova glasa, dok je 1995. godine opti~ki kabel mogao prenijeti85.000. Taj kapacitet prijenosa, temeljen na optoelektronici, za-jedno s naprednom gra|om prekida~a i usmjeriva~a, poputasinkronog na~ina prijenosa (ATM) i protokola za kontroluprijenosa (TCP/IP), temelj su tzv. informacijske superpromet-nice 1990-ih (engl. superhighway).

Stani~na telefonija sna`no se ra{irila diljem svijeta 90-ih,doslovce prekrivaju}i Aziju pejdèrima i LatinskuAmerikumo-bitelima, oslanjaju}i se na obe}anje (npr. od Motorole) o po-rastu sveop}e pokrivenosti ure|ajima za osobnu komunikaci-853



ju prije 2005 godine. Tako mobilna telefonija, oslanjaju}i se nasnagu ra~unala za usmjeravanje poruka, daje u isto vrijemeosnovicu za sveprisutnu obradu podataka i za neograni~enu,interaktivnu elektroni~ku komunikaciju u stvarnom vremenu(engl. real time).

Kao izazov novom tehnolo{kom razvoju ubrzo se namet-nula biotehnologija. Za~etke biotehnologije nalazimo ve} na ba-bilonskim plo~icama, s opisom priprave piva; kretanja u mi-krobiologiji 6.000 godina prije Krista. Daljnji poticaj nalazimou znanstvenom otkri}u osnovne strukture ìvota, dvostrukespirale DNA, Francisa Cricka i Jamesa Watsona na Sveu~ili{tuu Cambridgeu 1953. godine. No, tek je po~etkom 1970-ih godi-na DNA, koja preple}e i mijenja raspored gena, a u tehnolo-{koj je osnovi geneti~kog inènjeringa, omogu}ila primjenucjelokupnog znanja. Tako se Stanleyu Cohenu, Sveu~ili{te Stan-ford, i Herbertu Boyeru, Sveu~ili{te u San Francisku, pripisu-je otkri}e postupaka kloniranja gena 1973. godine, iako je nji-hov rad bio temeljen na istraìvanjima nobelovca Paula Bergasa Stanforda. Prethodnomu valja dodati, da su u istraìvanji-ma 1975. godine na Harvardu izolirani prvi geni sisavaca izhemoglobina kuni}a te da je 1977. godine bio kloniran prvi ljud-ski gen.

Ubrzo nakon tih otkri}a uslijedila je utrka u stvaranjukomercijalnih firmi, od kojih su ve}ina bile ogranci ve}ih sve-u~ili{ta i bolni~kih istraìva~kih centara. Veliki broj takvih fir-mi pojavio se u Sjevernoj Kaliforniji, Novoj Engleskoj i Meri-lendu. Tvrtke Genentech u ju`nom San Franciscou, Cetus uBerkeleyu, Biogen u Cambridgeu, Massachusetts, bile su me-|u prvima koje su koristile nove genetske tehnologije u medi-cinske svrhe. Nakon toga slijedila je primjena u poljodjelstvuputem mikroorganizama, od kojih su neki bili geneti~ki iz-mijenjeni, a dodjeljivan im je sve ve}i broj zadataka, me|ukojima i ~i{}enje zaga|enja ~esto izazvanog od istih kompa-nija i agencija.

Istovremeno, javnost se kroz medije upoznaje sa zastra-{uju}im mogu}nostima koje je otvarala potencijalna sposob-nost inènjeringa ìvotom, uklju~uju}i i ljudski ìvot. Sve vi{eizraène znanstvene te{ko}e i tehni~ki problemi, moralne i e-ti~ke nedoumice, ve}e pravne prepreke proizi{le iz opravda-ne zabrinutosti, usporile su ~esto hvaljenu biotehnolo{ku re-voluciju 1980-ih godina. Zna~ajne investicije bile su izgubljene,dok su neke od najinovativnijih kompanija, uklju~uju}i Ge-nentech, bile preuzete od farmaceutskih divova, poput Hoff-man-La Roche i Mercka, koji su bolje od bilo koga drugogashva}ali da ne mogu ponoviti skupu aroganciju, koju su kom-pjutorske tvrke pokazivale prema inovativnim po~ecima. No,kupnja malih inovativnih firmi zajedno s njihovim znanstve-



854

nim resursima, postala je glavna orijentacija farmaceutske ikemijske industrije zbog kontrole nad komercijalnim koristi-ma biolo{ke revolucije.

Krajem 80-ih i tijekom 90-ih sna`niji su znanstveni pritis-ci, kao i nova generacija smionih poduzetnika koji su revitali-zirali biotehnologiju, s odlu~uju}im usmjeravanjem na ge-netski inènjering kao revolucionarnu tehnologiju na tompolju. Genetsko kloniranje je u{lo u novu fazu kada je 1988.godineHarvard formalno patentirao dobivanjemi{a genetskiminènjeringom. Na tragu o~ekivanja stvorenih tim otkri}em,vlada SAD-a je 1990. odlu~ila sponzorirati i osnovati 15-go-di{nji program kolaboracije vrijedan 3 milijarde dolara. On seostvarivao pod koordinacijom Jamesa Watsona, koji je okupioneke od najnaprednijih mikrobiolo{kih istraìva~kih timovaza stvaranje mape ljudskog genoma, tj. prepoznavanja i utvr-|ivanja poloàja 60.000 do 80.000 gena koji sa~injavaju abece-du ljudske vrste (Teitelman, 1989.). Tako su stvoreni uvjeti zaprepoznavanje neprekidnog niza ljudskih gena odgovornihza razli~ite bolesti. Omogu}ilo je to da se ve} sredinom 90-ihutvrdi poloàj za oko 7% ljudskih gena, s odgovaraju}im ra-zumijevanjem njihove funkcije. Naravno da to stvara mo-gu}nost djelovanja na takve gene, kao i na one koji }e tek bitiotkriveni, ~ine}i ljudsku vrstu sposobnom ne samo za kon-trolu nekih bolesti, nego i za prepoznavanje biolo{ke sklono-sti i utjecaja na njih, s potencijalnom izmjenom genetske sud-bine.

Sudionici i mjesta nastajanja informacijske tehnolo{ke revolucijeIako je industrijska revolucija bila britanska, a informacijskaameri~ka, u oba su slu~aja znanstvenici i industrijalci iz dru-gih zemalja igrali va`nu ulogu u otkri}u i {irenju novih teh-nologija. Zapravo, zemlje kao {to su Francuska i Njema~ka bi-le su glavni izvori talenata i primjene u industrijskoj revoluci-ji, dok su znanstvena otkri}a nastala u Engleskoj, Francuskoj,Njema~koj i Italiji bila u samim korijenima novih tehnologijau elektronici i biologiji. Tako|er je domi{ljatost japanskih kom-panija bila presudna u ja~anju proizvodnih procesa u podru-~ju elektronike te u prodiranju informacijskih tehnologija usvakodnevni ìvot kroz nalet novih inovativnih proizvoda(Forester, 1993.).

Sredinom 1970-ih Silicijska dolina je privukla desetke ti-su}a sjajnih mladih umova iz cijeloga svijeta koji su dolaziliradi izazova nove "tehnolo{ke meke". Sastajali su se na istimmjestima radi razmjene ideja i informacija o novim inovacija-ma. Jedno od takvih mjesta bio je Home Brew Computer Club,~iji su mladi vizionari (uklju~uju}i Billa Gatesa, Stevea Jobsa iStevea Wozniaka) sljede}ih godina osnovali 22 kompanije, u-855



klju~uju}i Microsoft, Apple, Comenco i North Star. Klupskirazgovor o ~lanku iz Popular Electronicsa o Altair ra~unalu EdaRobertsa inspirirao je Wozniaka na konstrukciju mikrokom-pjutora Apple I, u njegovoj garaì uMenlo Parku, ljeti 1976. go-dine. Otprilike, u isto vrijeme, Bill Gates je osnovao Micro-soft radi stvaranja operativnog sustava za mikrokompjutore.Sli~na pri~a moè se ispri~ati o razvoju geneti~kog inènje-ringa, anga`manom vode}ih znanstvenika sa Stanforda, SanFrancisca i Berkeleya, koji su uglavnom bili povezani s kompa-nijama lociranima u podru~ju Zaljeva (Blakely, Scotchmer,Levine, 1988.). Njihov primjer slijedili su u Bostonu/Cam-bridgeu oko Harvard-MIT-a, zatim u istraìva~kom trokutuoko Sveu~ili{ta Duke i Sveu~ili{ta Sjeverna Carolina te u Ma-rylandu oko ve}ih bolnica, nacionalnih zdravstvenih istraì-va~kih instituta i Sveu~ili{ta John Hopkins.

Nadalje, zbog svog poloàja u mreì tehnolo{kih inova-cija podru~je zaljeva San Francisco je moglo prije}i na svakinovi razvoj. Tako je, na primjer, dolazak multimedijskih alatasredinom 1990-ih stvorio mreù poslovnih veza izme|u te-hnolo{kih potencijala u kompanijama iz Silicijske doline i stu-dija za proizvodnju slike u Hollywoodu, koja je nazvana "Sili-wood" industrija. Iznena|uje, za razliku od SAD-a glavni cen-tri inovacija i proizvodnje u drugim zemljama postaju indus-trijski centri locirani na podru~ju i u okolici velikih gradova.

Uloga dràve je priznata kao odlu~uju}a u Japanu, gdjesu velike korporacije dugo vremena, a naro~ito 80-ih, bile po-dràvane i vo|ene od Ministarstva za me|unarodnu trgo-vinu i industriju (MITI) kroz serije istaknutih tehnolo{kih pro-grama, od kojih su se neki pokazali proma{enima (npr. petageneracija ra~unala), dok su drugi pomogli pretvorbi Japanau tehnolo{ku velesilu u samo 20 godina, kao {to je to pisaoMichael Borrus (Borrus, 1988.). Za razliku od ameri~kog, u ja-panskom iskustvu ne postoje nove po~etni~ke inovativne fir-me a sveu~ili{ta imaju malu ulogu. Strate{ko planiranje MITI--a, neprekidna suradnja izme|u gospodarstva i vlade, glavnisu elementi za obja{njenje japanske smjelosti i uzleta, kojimaje nadja~ao Europu i pretekao SAD u nekim segmentima in-formacijske tehnolo{ke industrije.

Sli~na pri~a vrijedi za Ju`nu Koreju i Taiwan, iako su kodnjih multinacionalne kompanije imale ve}u ulogu. Jake teh-nolo{ke baze Indije i Kine neposredno su povezane s njihovimvojno-industrijskim kompleksom, uz dràvno financiranje iupravljanje. Tako je bilo i u slu~aju mnogih britanskih i fran-cuskih tvrtki u elektroni~koj industriji do 1980. (Hall i sur.,1987.) No, u zadnjoj ~etvrtini dvadesetog stolje}a Europska za-jednica je nastavila sa serijama tehnolo{kih programa radi o-dràvanja koraka u me|unarodnom natjecanju, sustavno po-



856

dràvaju}i "nacionalne {ampione" ~ak i uz gubitak, ali bezmno-go rezultata. Ubrzo se pokazalo, da je jedini na~in tehno-lo{kog preìvljavanja za europske kompanije kori{tenje nji-hovih zna~ajnih sredstava radi stvaranja saveza s japanskim iameri~kim tvrtkama, koje sve vi{e postaju njihov glavni izvorknowhowa u naprednoj informacijskoj tehnologiji (Freeman,Sharp, Walker, 1991.).

I u SAD-u su vojni ugovori i tehnolo{ke inicijative Mini-starstva obrane imali odlu~uju}u ulogu u fazi oblikovanjainformacijske tehnolo{ke revolucije. Tako je npr. DARPA, ino-vativna istraìva~ka agencija za napredne istraìva~ke pro-jekte Ministarstva obrane, imala u SAD-u ulogu koja se nijemnogo razlikovala od uloge MITI-a u tehnolo{kom razvojuJapana. O tome najbolje svjedo~i inicijativa, u~e{}e i po~etno fi-nanciranje ARPANET-a, mreè iz koje je kasnije nastao Internet(Stowsky, 1992.). U prilog tome govori i osnivanje SEMATECH-aod straneMinistarstva obrane, kada je suvi{e popustljiva Rea-ganova administracija poklekla pod japanskim pritiskom. Za-pravo, taj konzorcij ameri~kih elektroni~kih kompanija osno-van je radi podr{ke skupih razvojnih i istraìva~kih programau proizvodnji elektronike, i to iz razloga nacionalne sigurno-sti. Savezna ameri~ka vlada je tako|er potpomogla koopera-tivne napore ve}ih tvrtki, u suradnji na mikroelektronici kodstvaranja MCC, i to zajedno sa SEMATECH-om (Gibson, Eve-rett, 1994.). Tako|er se valja prisjetiti da su 50-ih i 60-ih godi-na vojni ugovori i svemirski program bili va`no trì{te za e-lektroni~ku industriju, posebice za one koji su opskrbljivalivojnu industriju u ju`noj Kaliforniji, kao i za po~etni~ke ino-vatore u Silicijskoj dolini i Novoj Engleskoj (Roberts, 1991.). Tekompanije ne bi mogle preìvjeti bez velikodu{nog finan-ciranja i za{ti}enog trì{ta koje im je osigurala vlada SAD-a.Posljedica je to èlje za tehnolo{kom nadmo}no{}u nad Sovjet-skim Savezom, {to se ubrzo pokazalo isplativom strategijom.

Istraìvanja na podru~ju genetskog inènjeringa, na ve-}im istraìva~kim sveu~ili{tima i zdravstvenim istraìva~kiminstitutima, obilno su financirana i poduprta vladinim nov-cem (Kenney, 1986.). Tako je dràva, a ne inovativni poduzet-nici, u svojim garaàma u Americi i diljem svijeta bila za~et-nikom informacijske tehnolo{ke revolucije (Castells, 1988.).Do po~etka 70-ih tehnolo{ke inovacije su bitno poticane trì{-tem (Banegas, 1993.), a inovatori su, iako ~esto jo{ uvijek za-posleni kod ve}ih kompanija (naro~ito u Japanu i Europi), na-stavili uspostavljati vlastite poslovne odnose u Americi i di-ljem svijeta, {to je jo{ vi{e dalo poticaj ubrzavanju tehnolo-{kog razvoja. Na taj na~in, oni su se koncentrirali oko mreàtvrki, organizacija i institucija, radi stvaranja nove dru{tveno--tehnolo{ke paradigme.857



Paradigma informacijskog tehnolo{kog razvitkaPojam "tehnolo{ka paradigma", kojeg su razradili Carlote Perez,Christophera Freeman i Giovannia Dossi prihva}aju}i klasi~-nu analizu znanstvene revolucije Kuhna, pomaè u organizi-ranju temelja sada{nje tehnolo{ke transformacije, budu}i dauzajamno djeluje s ekonomijom i dru{tvom (Dosi, Freeman,Nelson, Silverberg, Soete, 1988.). Umjesto {irenja definicije ra-di uklju~ivanja drugih dru{tvenih procesa pored ekonomskih,mislimo da je korisnije ozna~iti one karakteristike koje sa~inja-vaju temelj informacijsko-tehnolo{ke paradigme (Castells, 1997.),a ~ine materijalne temelje informacijskog dru{tva. To su: infor-macija je sirovina, devijantnost u~inaka novih tehnologija; lo-gika umreàvanja; fleksibilnost informacijske tehnologije i kon-vergencija specijalno-namjenskih tehnologija.

(1) Informacija je sirovina. Rije~ je o tehnologijama kojerade s informacijama, a ne kao {to je to bilo u prethodnim te-hnolo{kim revolucijama – da upravo informacije rade na te-hnologijama.

(2) Devijantnost u~inaka novih tehnologija. Polazi od ~i-njenice da je informacija sastavni dio svih ljudskih djelatnos-ti pa su stoga svi postupci na{eg pojedina~nog ili zajedni~kogpostojanja i djelovanja neposredno oblikovani novim tehno-lo{kim medijem.

(3) Logika umreàvanja. Polazi od dobro prilago|enemor-fologije mreè rastu}oj sloènosti interakcija i nepredvidlji-vim paradigmama razvoja koje potje~u iz kreativne snage ta-kve interakcije. Ta topolo{ka konfiguracija mreè sada moèbiti materijalno primijenjena u svim vrstama procesa i orga-nizacija pomo}u, u novije vrijeme dostupnih, informacijskihtehnologija.

(4) Fleksibilnost informacijske tehnologije. Dervira se izlogike mre`nog rada, a omogu}ava ne samo da su procesi re-verzibilni, nego se organizacije i institucije mogu prilago|a-vati i ~ak temeljno promijeniti prestrojavanjem njihovih ele-menata. Konfiguracija nove tehnolo{ke paradigme se izdvajasposobno{}u preoblikovanja, {to je odlu~uju}a sposobnost udru{tvu kojega karakteriziraju neprekidne promjene i potre-be organizacijske prilagodljivosti. Kao {to je Mulgan napisao:"Mreè su stvorene ne samo radi komuniciranja, nego radi za-uzimanja poloàja, odnosno izdvajanja" (Mulgan, 1991., 21). Za-to je bitno zadràti distancu izme|u procjene pojave novih dru-{tvenih oblika i procesa, uvedenih i dopu{tenih novim tehno-logijama, te ekstrapoliranja mogu}ih posljedica takvog razvo-ja za dru{tvo i ljude, pri ~emu valja imati na umu da samo po-sebne analize i iskustvena promatranja mogu utvrditi rezultatinterakcije izme|u novih tehnologija i pojave novih dru{tve-nih oblika.858

(5) Konvergencija specijalno namjenskih tehnologija. Kon-vergencija tehnologija dovela je do toga da su sada mikro-elektronika, telekomunikacije, optoelektronika i kompjutoriintegrirani u isti informacijski sustav. âk i razlike koje posto-je me|u njima gube se rastu}om integracijom poslovnih firmiu strate{kim savezima i kooperativnim projektima. Nadalje, uokviru tehnolo{kog sustava, jedan element se ne moè vi{ezamisliti bez drugoga. Tako su npr. mikrokompjutori potpunoodre|eni snagom ~ipa, a konstrukcija i paralelno procesira-nje mikroprocesora ovise o gra|i kompjutora. Telekomuni-kacije su sada samo jedan oblik procesiranja informacija, sto-ga su tehnologija prijenosa i povezivanja u isto vrijeme svevi{e razli~ite i integrirane u istu mreù, podràvanu kompju-torima (Williams, 1991.).

Daljnji pravci tehnolo{kog razvitka seù ka biolo{kim is-traìvanjima, gdje se odlu~uju}i napreci u prepoznavanju ljud-skih gena i segmenata ljudskog DNA mogu posti}i samo zah-valjuju}i velikoj snazi kompjutora (Bishop, Waldholz, 1990.).S druge strane, uporaba biolo{kih materijala u mikroelektro-nici, iako jo{ vrlo daleko od uop}ene primjene, bila je u eks-perimentalnoj fazi ve} 1995. godine kada je Leonard Adle-man, kompjutorski znanstvenik na Sveu~ili{tu u ju`noj Kali-forniji, po~eo rabiti sintetske molekule DNA te pomo}u kemij-ske reakcije postigao da one rade kao materijalna osnovica zaobradu podataka, i to prema logici kombinacije DNA (Allen,1995.). Iako su istraìvanja jo{ daleko od materijalne integra-cije biologije i elektronike, logika biologije sve se vi{e uvodi uelektroni~ke strojeve (Millan, 1996.). Tako Bruce Mazlish za-govara nu`nost spoznavanja ljudskog biolo{kog razvoja, sna-ga koje vladaju ~ovje~anstvom i svijest da su alati i strojevineodjeljivi od razvoja ljudske naravi. To od nas traì shva-}anje da razvoj strojeva, koji kulminira s kompjutorima, ~inineizbje`nim svijest da iste teorije kojima obja{njavamo radme-hani~kih izuma vrijede tako|er i za razumijevanje ljudskogbi}a i obratno, te da je razumijevanje ljudskog mozga u priro-di umjetne inteligencije (Mazlish, 1993.).

Zapravo, dru{tvena dimenzija informacijske tehnolo{kerevolucije ograni~ava se na slijed zakona o odnosu izme|utehnologije i dru{tva, kojega je prije nekog vremena predlo-ìo Melvin Kranzberg. Kranzbergov Prvi zakon glasi: "Tehnolo-gija nije ni dobra ni lo{a, niti je neutralna" (Kranzberg, 1985., 50);ona je doista sila koja, vjerojatno vi{e nego ikada u okviru sa-da{nje tehnolo{ke paradigme, prodire u jezgru ìvota i uma.

VIZIJA INFORMACIJSKE TEHNOLO[KE REVOLUCIJEJedan od zna~ajnih izazova u pogledu predvi|anja tehno-lo{ke budu}nosti jest – razlu~iti iz mogu}e tahnolo{ke premi-se {to }e biti izvedivo, i to kroz pogled u virtualni svijet, kom-pjutorske i mre`ne platforme i njihove zna~ajke. Po svemu su-859



de}i, virtualni prostor }e se sastojati od hijerarhijski pore-danih mreà koje povezuju razli~ite ra~unalne platforme, ko-je procesuiraju, spremaju i su~eljavaju se s okolinom korisni-ka virtualnog prostora u stvarnom svijetu. Taj }e prostor, posvemu sude}i, biti izgra|en od triju me|usobno zavisnih vr-sta komponenti, i to:

– kompjutorskih platformi i sadràja koje one sadrè,sastavljenih od procesora, memorija i osnovnih sustavnihsoftvera

– tehnologije su~elja (hardvera i softvera) koje povezujuplatforme s ljudima i drugim fizi~kim sustavima te

– mre`ne tehnologije za komunikaciju jednih s drugima.Zapravo, s pove}anom procesnommo}i, memorijom i mo-

gu}no{}u povezivanja s fizi~kim svijetom, kompjutori imajurazvijen i sustav rukovanja s kompleksnim vrstama podataka.Iz retrospektive razvitka vidimo da su prvi kompjutori biliskalarni i rukovali su s jednostavnim podacima, da bi s vre-menom pre{li na vektorski na~in rada i rukovanje s komplek-snim bazama podataka, grafi~kim objektima za vizualizaciju ivremensko-upozoravaju}im signalima za razumijevanje go-vora. Ubrzo zatim razvija se rad sa slikama, video i audio za-pisima te se osigurava prividna stvarnost za sinteze i analize.

Zapravo, nevjerojatnim se ~ini da }e ku}ni kompjutori, sa-gra|eni na jednostavnoj procesorsko-memorijskoj strukturi,biti zamijenjeni. No, gotovo sasvim je sigurno da }e glavni e-volucijski pravac biti {irokonamjenski (vrlo jeftini) mikrosus-tavi (sustavi na ~ipu), kao kompjutori za pojedine aplikacije.

Po svemu sude}i, koncepcija gra|e multikompjutora za-snivat }e se na fizi~kom povezivanju kompjutora, i to na na~inda budu kori{teni kao jedan sustav, ali s daleko ve}om sna-gom od bilo kojega kompjutora pojedina~no. Tako bi multi-kompjutori udovoljili sve ve}im potrebama glede procesira-nja i pohranjivanja podataka na razne servere, hostove i vir-tualne sustave. Tako|er, oni mogu biti povezani u jedan dis-tribucijski sustav preko odgovaraju}ih mreà putem kojih semogu pretvoriti u kolekciju neovisnih kompjutora, tzv. kla-ster blok ra~unala. Na taj na~in mogu se, izme|u ostaloga, ko-ristiti i za ubrzavanje procesiranja i pohranjivanja informacij-skih sadràja na raznim mre`nim ~vorovima. Tako klasteri po-staju serveri distribuiranih ~vorova me|usobno povezani In-ternetom.

Iz dana{njega kuta gledano, za otprilike 5 godina novami-krosustavna indrustrija }e eskalirati. Vi{e me|usobno pove-zanih firmi graditi }e specijalizirane sustav-~ip kompjutore kao"pametne aplikacije". Jedno~ipni, punomre`ni sustavi, mo}i}e biti ure|eni tako da mogu biti upotrijebljeni svugdje. Nekiprimjeri objekata u koje }e kompjutori biti uklju~eni su: apli-



860

kacije, knjige, slike ili igra~ke koje komuniciraju jedna s dru-gom i s nama pomo}u glasa, slike i pokreta.

înjenica je da mnoga predvi|anja tehnolo{kog razvojagovore samo o brzom razvoju kompjutora, dok se najva`nijinapredak ogleda u pove}anju gusto}e pri izgradnji poluvo-di~kih krugova i gusto}i pohranjivanja na magnetske medije,izraènoj u bitovima po kvadratnom in~u (Sematech, 1994.).Zapravo, od 1958. godine, kada su izumljeni integrirani kru-govi, do 1972. godine broj tranzistora po jednom ~ipu je u-dvostru~en svake godine. U 1972. godini taj se broj po~eo u-dvostru~avati svakih godinu i pol ili 60% godi{nje, {to je re-zultiralo pobolj{anjem za faktor 100 svakoga desetlje}a (Bell,McNamara, 1991.). Slijedom toga, svake tri godine kapacitetmemorije poluvodi~a ~etverostruko se pove}ao. Taj fenomenje poznat kao Moorov zakon, po osniva~u i rukovoditelju In-tela Gordonu Mooru (Moore, 1980.). Kao i u pro{losti, uobi-~ajena arhitektura je potrebna kako bi podràla bezbrojne mo-gu}nosti novih ~ipova (Patterson, 1995.), {to je u biti opravda-no iz razloga ekonomi~nosti. Doista, tehnolo{ki napredak }estimulirati novu industriju na konstruiranje ra~unala speci-fi~nih za aplikacije, koje zahtijeva partnerstvo korisnika, pro-izvo|a~a integriranih sklopova, ECAD dobavlja~a, vlasnika in-telektualnih prava i graditelja sustava. Opseg ove mikrosus-tavne industrije biti }e ogroman, proizvode}i za najmanje dvi-je veli~ine vi{e jedinica nego PC industrija. Zapravo, veliki su-stavi sastavljat }e se od jeftinih jedinica-klastera, prilagod-ljivih, multiprocesorskih ra~unala koja komuniciraju me|u-sobno putem brze sustavne mreè (SAN), a sami klasteri omo-gu}avaju nadogradnju do tisu}e ~vorova i mogu samostalnoraditi kao sustav za baze podataka ili za prijenos podatakapreko ìce (OLPT), a mo}i }e iskoristiti i paralelizam nastao si-multanim opsluìvanjem vi{e korisnika ili procesuiraju}i velikbroj upita koji podrazumijevaju velike ure|aje za pohranu.

U biti, klasteri }e zamijeniti glavna ra~unala i minira~u-nalne servere gra|ene kao velike multiprocesore s desetina-ma procesora neovisno o mjestu na kojem se nalaze. Osobnara~unala s jednim do ~etiri procesora u osnovi }e biti ~vorovis najboljim omjerom ko{tanja i u~inka; mnogo su jeftiniji odglavnih ra~unala, a mogu se i nadogra|ivati. Tako je u 1996.godini PC klaster od nekoliko desetina ~vorova mogao obav-ljati milijardu transakcija dnevno (Moore, 1980.), a to je ukup-no vi{e transakcija nego {to je mogu}e izvesti na bilo kojemklasteru glavnog ra~unala. Zahtjev za mogu}no{}u pro{iri-vanja ra~unala dolazi tako|er i od neprekidne hipertrofije in-formacija s World Wide Web-a, ~iji se promet kao i broj koris-nika svake godine udvostru~uje. Usporedo s rastom broja in-formacija rastu i o~ekivanja korisnika pa }e u budu}nosti Webserveri morati prenositi mnogo sloènije multimedijalne zapise.861



Doista, malo je vjerojatno da }e klasteri, koji su ni{ta vi{eod zbirke slabo povezanih ra~unala, biti koristan temelj zatehni~ke izra~une jer ovaj problem zahtijeva zna~ajnu komu-nikaciju izme|u ra~unala za svaku kalkulaciju. No, ako sera~unalo razvija da postane op}i korisni ure|aj, mora se ot-kloniti i trenutni softverski paradoks, gdje bolji softver omogu-}uje vi{e funkcija koje {tede vrijeme, ali i pove}ava sloènostsustava i tro{kove odràvanja.

Internet i njegov najkomercijalniji servisWorldWideWebpotaknuli su stvaranje novih vrsta ra~unala kao {to su: mre-`na ra~unala za potrebe tvrtki, telera~unala i televizijska ra-~unala spojena na telefon ili televiziju. Dugoro~no, bit }e inte-grirani u sve telekomunikacijske ure|aje, uklju~uju}i i mobil-na ra~unala i telefone. Ugradnjom Web ra~unala u telefone,televizore (npr. Web TV) i igra~e konzole, veliki dio svijeta do-bit }e direktan pristup Internetu bez uporabe osobnog ra~unala.

Evolucija informacijske tehnolo{ke revolucije nas o~eku-je i na podru~ju razvoja komunikacijske infrastrukture, tj. mre-à. Matcalfov zakon kaè da je ukupna vrijednost neke mreèproporcionalna kvadratu broja korisnika, dok je cijena pretpla-te jednog korisnika proporcionalna broju svih pretplatnika.No, ~etiri vrste mreà bit }e potrebne kako bi se upotpunio sano virtualnom svijetu i informacijskoj superprometnici, a to su:

– [iroko-pojasne mreè (engl. Wide Area Networks-WANs),koje sluè za povezivanje na tisu}e ve}ih i manjih korisnika.

– Konvencionalne telefonske mreè (engl. Plain Old Tele-phone Services-POTS), koje sluè za povezivanje raznih koris-nika.

– Lokalne i ku}ne mreè (engl. Local and Home Network--LaHoNs), koje sluè za povezivanje na javne ili privatnemreè.

– Beì~ne mreè (engl. Wireless Networks), koje sluè zapovezivanje raznih korisnika i brzi prijenos informacijskih sa-dràja.

Statisti~ki pokazatelji u domeni komunikacijskih mreànam kazuju da se svake tri godine udvostru~uju, {to u pos-totcima iznosi 10% za svaku dekadu. Gledano u tom kontek-stu, Internet je u ranim 80-ima omogu}avo prijenos od 10 me-gabajta u sekundi, da bi ve} 1994. to iznosilo 100 MB, a 1997.1 GB ... Uskoro }e nestati mnogi problemi s podru~ja po-mo}nih mreà, i to inkorporacijom inovacija novih vlakana(engl. New Fiber) i beì~nog prijenosa uz kori{tenje postoje}ekablovske TV i POTS-a. Po svemu sude}i, u razdoblju od 10do 20 godina instalirat }e se mreè koje mogu primiti od 5 do20MB, a do 2050. godine vlakna s prijenosnim kapacitetom odtera i peta bita bit }e na raspolaganju svakom korisniku, {todana{nji korisnik/~ovjek moè te{ko i zamisliti, aplikacije tako{irokog frenkvencijskog spektra.



862

OÊKIVANI UÎNCI INFORMACIJSKE TEHNOLO[KE REVOLUCIJENaro~itu dragocjenost, proisteklu iz informacijskog tehnolo-{kog razvitka, ~ini tzv. "daljinski pristup" koji, zanemaruju}iprostorna i vremenska ograni~enja, omogu}ava korisniku ko-munikaciju s drugim korisnicima putem teksta, slike, audio ilivideozapisa s djeljivim programskim operacijama. Daljinskipristup je mogu}e koristiti za posao, zabavu, edukaciju, kao ijednostavnu komunikaciju koja moè i}i dalje od telefona, vi-deotelefonije, elektroni~ke po{te i }askanja. Me|utim, pitanjeje moèmo li razviti mehanizme koji }e u~initi daljinsku pri-sutnost tako dobromkao fizi~ku, ili mo`da boljom i od nje same?

Zapravo, 1960. godine Bell se odlu~io raditi na izgradnjira~unala s govornim su~eljem, jer je predvidio da }e biti po-trebno dvadeset godina prije no {to }e se koristan programmo}i sastaviti (Krankel, 1995.). Me|utim, napredak je biodvostruko sporiji nego {to je o~ekivao, a i kasnije, 1997. govor-no je su~elje kori{teno na relativno skromnoj razini, iako jesustav za govorno diktiranje bio dostupan ve} 1990. godine.No, bez obzira na to vjerujemo da moèmo optimisti~no pret-postaviti da }e do 2010. govorni ulaz i izlaz biti sveprisutni idostupni za svaki elektroni~ki ure|aj, uklju~uju}i i automo-bile, ra~unala, ku}anske aparate, radio prijemnike, televizore,igra~ke, satove, uredske i sigurnosne sustave i ure|aje kontro-le okoline (npr. grijanje i osvjetljenje).

Tako|er je mogu}nost sinteze videa u realnom vremenusljede}a barijera ljudskog su~elja. Ono }e doista omogu}iti dase ~itave predstave i filmovi sinteti~ki generiraju, odnosno dase stvore pretpostavke za su~eljavanje sintetizirane ra~unalneslike i osobe. îni se nevjerojatnim da }e ra~unalo kao osobamo}i ostvariti vizualnu interakciju s ~ovjekom u sljede}ih 50godina. (Kurzweil, 1990.) Zapravo, pitanje je mogu li se u sko-roj budu}nosti izraditi roboti za op}u namjenu koji su sposob-ni nositi se sa svakodnevnim radnim i ku}nim ure|ajima ialatima kao {to su stroj za pranje su|a, usisava~, pe}nica, ko-pirni stroj, razni alati ili oprema te uredska opskrba? Ili }emojednostavno usavr{iti pojedine ure|aje koji zaista pojedno-stavljuju posao? Ho}emo li vidjeti kombinaciju oba pristupa?Za o~ekivati je da se u po~etku sagrade specijalizirani ali kom-patibilni ure|aji, koje }e zatim slijediti roboti s mogu}no{}uizvo|enja {irokog spektra aktivnosti.

Tako|er se dizajnira, upotrebljava i istraùje niz prote-ti~kih ure|aja, uklju~uju}i i umjetne o~i. Nije sigurno kada }ese kompjutor biolo{ki stopiti s ~ovjekom pomo}u implantatau vizualni korteks radi umjetnog vida. Raspon aplikacija mo-è varirati, od osobne zdravstvene njege, kontrole pomo}i ipobolj{anja ìvotnih funkcija do sigurnosti i komunikacije.

Moèmo ~ak zamisliti gradnju osobnog pomo}nika, kojise sastoji od tjelesnog kompjutora s mogu}no{}u snimanja,863

razvrstavanja i reprodukcije svega {to smo pro~itali, ~uli ilividjeli. Tjelesni, umreèni kompjutor za nadzor mogao bi dje-lovati kao "an|eo ~uvar" upozoravaju}i nas na potencijalne o-pasnosti i alarmiraju}i druge na pomo}. Izme|u ostaloga,WorldWide Web nudi najve}i potencijal promjena na svim nivoimazdravstvene njege putem standardizacije i univerzalnog pri-stupa, uklju~uju}i on-line integraciju informacije vezane uzpreventivno djelovanje.

TAMNA STRANA INFORMACIJSKE TEHNOLO[KE REVOLUCIJEBrzina razvoja i {irenja novih informacijskih tehnologija imakao posljedicu to da i danas postoje velika podru~ja i zna-~ajan dio stanovni{tva koji su isklju~eni iz novog znanstveno--tehnolo{kog sustava. Naime, rasprostiranje tehnologije je se-lektivno, kako u dru{tvenom tako i u funkcionalnom smislu,a razli~it vremenski redoslijed dostupnosti tehnologije za lju-de, zemlje i regije kriti~ni je izvor nejednakosti u suvreme-nom dru{tvu. Isklju~ena podru~ja su komunikacijski, kultur-no i prostorno nepovezana, a postoje u ameri~koj unutra-{njosti ili u Europi, u siroma{nim afri~kim prostorima ili nera-zvijenim poljoprivrednim podru~jima Kine, Indije i sredi{njeAustralije.

No, i tamo gdje se ona ponajvi{e pro{irila, a dru{tvo u krat-kom roku postalo ovisno o njenom nesmetanom funkcioni-ranju i kori{tenju, uo~eni su brojni problemi. Tako je 1975. go-dine, u djelu [ok budu}nosti, Alvin Tofler (Tofler, 1975.) poznatiameri~ki futurolog, nagovijestio mogu}e posljedice koje novatehnologija i ubrzani tempo ìvota nose sa sobom te upozoriona pojavu nove bolesti, tzv. "bolest mijene". Poreme}aj do ko-jega dolazi posljedica je nesnalaènja i nepravodobnog prila-go|avanja ~ovjeka novonastalim promjenama, koje uzrokujerazvoj visoke tehnologije, njezino sve {ire kori{tenje i sve ve-}e oslanjanje dru{tva na njezina postignu}a u svakodnevnomìvotu. Mijenja to iz osnove stari na~in ìvota i rada te unosipromjene, ne samo u poslovnom djelovanju ~ovjeka ve} i unjegovoj svakodnevici. Dovodi to do fizi~kih i psihi~kih po-sljedica kod njega. Tipi~ni takvi poreme}aji su "preoptere}e-nost informacijama" i "stres odlu~ivanja".

Istovremeno, informati~ka je tehnologija donijela sa so-bom nove oblike kriminalnih pona{anja te omogu}ila da sebrojna ve} tradicionalna kaznena djela izvr{avaju na jedan no-vi, druga~iji i lak{i na~in nego ikada prije. Tome je posebnopridonio razvoj Interneta. Mogu}nosti da Internet postane i-zvorom raznih nemoralnih i nezakonitih radnji kojima se svevi{e ugroàvaju prava i interesi pojedinaca i dru{tva uo~enisu ve} neko vrijeme. Tako se 1996. u izvje{}u Europske komi-sije pod nazivom Action Plan on promoting safe use of the Internet



864

upozorava na nu`nost borbe protiv razli~itih {tetnih i nezako-nitih sadràja na Internetu, protiv njegove zloporabe kroz kri-minalne aktivnosti uperene protiv {irokog kruga zakonomza{ti}enih interesa, kao {to su:

– nacionalna sigurnost (upute o izradi bombi, ilegalnojproizvodnji droga, teroristi~kim aktivnostima)

– za{tita maloljetnika (pogrdni oblici marketinga, nasilje,pornografija)

– za{tita ljudskog dostojanstva (poticanje na rasnu mr`-nju i rasnu diskriminaciju)

– ekonomska sigurnost (prijevare, uputstva o krivotvo-renju kreditnih kartica)

– informacijska sigurnost (neovla{teni pristup tu|em kom-pjutorskom sustava)

– za{tita privatnosti (neovla{teni prijenos osobnih poda-taka, elektroni~ko maltretiranje)

– za{tita ~asti i ugleda (kleveta, nezakonito ogla{avanje)– intelektualno vlasni{tvo (nedopu{tena distribucija au-

torskih djela, npr. softvera ili muzike).Za{tita navedenih interesa i opisane karakteristike toga

novog virtualnog prostora zahtijevaju da se ovome problemupristupi na jedinstven na~in diljem svijeta. To podrazumijevadono{enje i uskla|enost zakonodavstava, pravnu pomo} i me-|unarodnu suradnju zemalja; pomo} informati~ke industrijeu razvoju sigurnosnih rje{enja, ali tako|er i niz drugih mjerana podru~ju obrazovanja; podizanje svijesti o mogu}im opas-nostima te razvoj kompjutorske etike. No, kako se tome jo{ u-vijek u velikom dijelu ne poklanja odgovaraju}a pozornost, po-~initelji ~esto ostaju neka`njeni za svoja djela zato {to u nji-hovoj zemlji ona nisu sankcionirana ili ih `rtve rijetko pri-javljuju. Dodamo li tome iznimno visoku "tamnu brojku" kom-pjutorskog kriminala, tj. broj po~injenih djela koja nisu otkri-vena, i kriminalni potencijal kojega, zahvaljuju}i velikom bro-ju korisnika, nosi u sebi Internet, moèmo samo naslutiti po-tencijalne opasnosti i {tete koje nam u budu}nosti prijete.

Brojne su tako|er opasnosti koje prijete od biotehnologi-je i njenih mogu}ih zloporaba koje je na ovom mjestu nemo-gu}e sve popisati. Unato~ tome, ne treba zaboraviti da opas-nosti ne leè u samoj tehnologiji kao takvoj, ve} u ljudimakoji je koriste!

Dana{nja digitalna kultura ne podnosi stalnost i nepro-mjenjivost. Svojstvene su joj neprekidnemutacije, skokovite pro-mjene, sve sloènije inovacije i kombinacije ure|aja, progra-ma, podataka i informacija. Trajnija kruta ograni~enja njihovakolanja i kori{tenja sputavaju optimalno funkcioniranje infor-macijskih sustava i ometaju njihovo mogu}e unapre|ivanje,kori{tenje i razvijanje, koje nije uvijek plod namjerne akcije inije ga lako predvidjeti.865



ZAKLJUÂKInformacijsko-tehnolo{ka revolucija zasigurno je jedan od naj-ve}ih povijesnih doga|aja, proiza{ao iz nezaustavljivog slije-da otkri}a koja su uvelike promijenila na~in ìvota i rada ljudite odnosa me|u njima. Me|utim, ona je samo nastavak revo-lucija koje su se zbile prije nje; od agrarne preko industrijskerevolucije u 18. stolje}u.

Zapravo, industrijsko dru{tvo je obrazovanjem gra|ana ipostupnim organiziranjem gospodarstva oko znanja i infor-macija pripremilo tlo za osnaènje ljudskog uma i oslobo|e-nje ljudskih potencijala za kreativan rad. Uvo|enjem noveinformati~ke tehnologije korisnici ne samo da usvajaju noveinformacije, ve} je i samom uporabom usavr{avaju, unapre-|uju i oplemenjuju. Na taj na~in, ~ovjekov um po prvi put upovijesti predstavlja proizvodnu snagu, a ne samo odlu~uju}ielement proizvodnog sustava.

Pored navedenog, biotehnologija, elektronika i informa-tika pribliàvaju se i poklapaju u aplikacijama, materijalima ikonceptualnom pristupu postaju}i sve vi{e komplementarneznanosti. Zapravo, to je sve dovelo do neslu}enih pove}anjabrzine i snage informacijske tehnologije te razmjerno tomepove}ane proto~nosti i dostupnosti informacija uz smanjenetro{kove. Stoga ne iznena|uje da su se nove informacijske te-hnologije pro{irile diljem svijeta neslu}enom brzinom za ma-nje od dva desetlje}a, pri ~emu se to {irenje odvijalo selek-tivno, kako u dru{tvenom tako i u funkcionalnom pogledu.

Tako|er, pozitivni u~inci novih tehnologija na ekonom-ski rast, medicinu, biologiju, kemiju i druge znanosti drama-ti~no produùju ìvotni vijek, olak{avaju rad i pospje{uju ko-munikaciju zbog ~ega se posebnim mjerama poti~e razvoj dalj-njih tehnolo{kih inovacija koje vode gospodarskom prospe-ritetu. Dosada{nji razvoj pokazao je, tako|er, kako razvoj i {i-renje informacijsko-tehnolo{ke revolucije dovodi do stvara-nja proizvodnje inovacija koje teè privla~enju znanja, investi-cija i talenata iz cijeloga svijeta. Doista, nesumnjivo je da ta-kav razvoj nosi u sebi i brojne opasnosti. Zapravo, mnogi ve-liki pomaci i otkri}a nastaju gotovo spontano i iz te`nje da sepostigne ne{to drugo, a nova postignu}a ~esto nadma{e ideje,namjere i o~ekivanja njihovih tvoraca, a ponekad dovedu i doneèljenih posljedica. No, istovremene koristi i {tete od novihpostignu}a nije uvijek lako izbje}i pa stoga treba od slu~aja doslu~aja odmjeravati s koliko se `rtve moè ostvariti uspjeh iomogu}iti prosperitet.

Na temelju re~enoga, za o~ekivati je da }e se rast i razvojinformacijske tehnologije u narednim desetlje}ima odvijati ne-smanjenom brzinom, po ve} ustaljenim zakonima, jer se kon-vergencijom informatike, telekomunikacija i biotehnologije stva-866

raju pretpostavke za taj svjetskopovijesni prevrat. Stoga, ko-liko }e se on odvijati bez negativnih posljedica, ovisiti }e u prvomredu o sposobnosti ljudi, njihovih organizacija i zajednica dapravovremeno uo~e i odgovore na izazove i opasnosti kojepred njih stavlja aktualna informacijsko-tehnolo{ka revolucija.

LITERATURAAllen, J. E. (1995.), New Computers may use DNA instead of chips,pp. 4, San Francisco Chronicle, May 13: B2.Banegas, J. (1993.), La industria de la información, Situación actual y per-spectives, Madrid: Fundesco.Bar, F. (1990.), Configuring the Telecommunications Infrastructure for theComputer Age: The Economics of Network Control, Berkeley, CA: Univer-sity of California.Bar, F. (1992.), Network flexibility: a new challenge for telecom policy,Communications and Strategies, special issue, June: 111-122.Bishop, J. E. &Waldholz,M. (1990.),Genome, NewYork: Simon& Schu-ster.Blakely, E., Scotchmer, S. & Levine, J. (1988.), The Locational and Eco-nomic Patterns of California's Biotech Industry, Berkeley, CA: Universi-ty of California.Bell, G., McNamara, J. (1991.), High Tech Ventures: The Guide to Enter-preneurial Success, Reading, Mass.: Addison-Wesley Publishing.Borrus, M. G. (1988.), Competing for Control: America's Stake in Micro-electronics, Cambridge, MA: Ballinger.Braun, E., Macdonald, S. (1982.), Revolution in Miniature: The Historyand Impact of Semiconductor Electronics Re-explored, 2nd Cambridge:Cambridge University Press.Castells, M. (1988.), The new industrial apace: information technolo-gy manufacturing and spatial structure in the United States, pp. 211.U: G. Sternlieb, J. Hughes: America's Newarket Geography: Nation, Re-gion and Metropolis, New Brunswick, NJ: Rutgers University.Castells, M. (1997.), The rise of the Network Society. Blackwell Publi-shers Inc, Oxford, UK.Dagnelie, G., Massof, R. W. (1996.), Towards and Artificial Eye, pp. 20-68,IEEE Spectrum (May).Dondero, G. (1995.), Information, communication, and wehicle technology,Berkeley, CA: University of California.Dosi, G., Freeman, C., Nelson, R., Silverberg, G., Soete, L. (1988.), Tech-nical Change and Economic Theory, London: Printer.Dragi~evi}, A. (1995.), Politi~ka ekonomija informacijskog dru{tva, â-kovec, Zrinski.Dragi~evi}, A., Dragi~evi}, D. (2000.), Leksikon ekonomije i informatike,Zagreb, Informator.Egan, T. (1995.), The development and location patterns of software indus-try in the U.S., Berkeley, CA: University of California.Fisher, C. (1985.), Studying technology and social life. U : M. Castells:High Technology, Space, and Society, Beverly Hills, CA: Sage.867

Forester, T. (1993.), Silicon Samurai: How Japan Conquered the World In-formation Technology Industry, Oxford: Blackwell.

Freeman, C., Sharp, M., Walker, W. (1991.), Technology and the Futureof Europe, London: Printer.

Gibson, D. G., Everett, R. (1994.), Collaboration on Trial. The Microelec-tronics Computer Technology Corporation, Boston, MA: Harvard BusinessSchool Press.

Gould, S. J. (1980.), The Panda's Thumb: More Reflections on Natural Hi-story, New York: Norton.

Grbavac, V. (1995.), Informatika, kompjutori i primjena, HZDP, Zagreb.

Gray, J. (1996.), Scalable Servers. (http://www.research.com/research/barc/)

Hall, P., Preston, P. (1988.), The Carrier Wave: New Information Technolo-gy and the Geography of Innovation, London: Unwin Hyuman.

Hall, P., Bornstein, L., Grier, R., Webber, M. (1987.),Western Sunrise: TheGenesis and Growth of Britain's Major High Technology Corridor, London:Allen & Unwin.

Hall, S. S. (1987.), Invisible Frontiers: The Race to Synthesize a HumanGene, New York: Atlantic Monthly Press.

Hugh, T. (1993.), The Conquest of Mexico, London: Hutchinson.

Kenney, M. (1986.), Biotechnology: The University-Industrial Complex,New Haven: Yale University Pres.

Krankel, K. A. (1995.), A Conversation with Gordon Bell, ACMInteractions, Vol. II, No. 4, pp. 66-79.

Kranzberg, M. (1985.), The information age: evolution or revolution?U: B. R. Guile: Information Technologies and Social Transformation, Wa-shington D. C.: National Academy of Engineering.

Kranzberg, M. (1992.), The scientific and technological age, pp. 63--65, Bulletin of Science and Technology Society.

Kurzweil, R. (1990.),The Age of IntelligentMachines, Cambridge:MITPress.

Lyon, J., Gorner, P. (1995.), Altered Fates: Gene Therapy and the Retoolingof Human Life, New York: W. W. Norton.

Marx, J. L. (1989.), A Revolution in Biotechnology, Cambridge: Cam-bridge University Press.

Mazlish, B. (1993.), The Fourth Discontinuity: The Co-evolution of Hu-mans and Machines, New Haven: Yale University Press.

Millan, J. del Rocio (1996.), Rapid, safe, and incremental learning of na-vigation strategies, 26 (6), IEEE Transactions on Systems, MAN, and Cy-bernetics.

Mokyr, J. (1990.), The Lever of Riches: Technological Creativity and Eco-nomic Progress, New York: Oxford University Press.

Moore, G. (1980.), Electronics 53, No. 9, pp. 633 (April 17).

Moore,G. (1996.),Nanometers andGigabucks –MooreOnMoore´s Law, Uni-versity Video Corporation Distinguished Lecture. (http://www.uvc.com/)

Mulgan, G. J. (1991.), Communication and Control: Networks and the NewEconomies of Communication, New York: Guilford Press.

Negroponte, N. (1995.), Being Digital, New York: Alfred a. Knoph.



868

Patterson, D. (1995.),Microprocessors in 2020, pp. 62-67 (September).

Roberts, E. B. (1991.), Entrepreneurs in High Technology: MIT and Be-yond, New York: Oxford University Press.

Rosenberg, N. (1982.), Inside the Black Box: Technology and Economics,Cambridge: Cambridge University Press.

Saxby, S. (1990.), The Age of Information, London: Macmillan.

Sematech (1994.), The National Semiconductor Roadmap, Sematech andSemiconductor Industry Association, NJ.

Stowsky, J. (1992.), From spin-off to spin-on: redefining the military'srole in American technology development. U: W. Sandholtz, M.Borrus, J. Stowsky, S. Vogel, S. Weber, K. Konka: The Highest Stakes:The Economic Foundations of the Next Security System, New York: Ox-ford University Press.

Teitelman, R. (1989.), Gene Dreams: Wall Street, Academia, and the Riseof Biotechnology, New York: Basic Books.

Tofler, A. (1975.), [ok budu}nosti, Otokar Ker{ovani, Rijeka.

Williams, F. (1991.), The New Telecommunications: Infrastructure for theInformation Age, New York: Free Press.

The Information Technological Revolutionat the Beginning of the 21st CenturyVitomir GRBAVACFaculty of Agriculture, Zagreb

Boìdar TEPEŠFaculty of Philosophy, Zagreb

Franko ROTIMFaculty of Transport and Traffic Engineering, Zagreb

This paper describes the information technological revolution asthe most important and most influential follower from theindustrial to postindustrial society. Through the more successfuland more efficient use of microelectronics the human world andCyberspace have been constantly changing and improving, incomputer integrated production, telecommunication relations, aswell as in optoelectronics and biotechnology. Research shows thatthe connection between science, technology and knowledgegenerates and maintains an explorative and creativeenvironment, in which permanent revolutionizing of technology isfollowed by continuing innovation and improvement of themeans and relations between social production, and theeveryday lives of people. The paper analyzes these processes inmaterial production, social interrelations and the participation ofeach person, their organizations and communities. It deals withthe flow of these changes based on the information technologicalrevolution and its achievements. However, it is hard toscientifically predict and describe what will occur and how theserevolutionary changes will develop in the future. Thus, this paper869



is limited to predicting the basic directions of future technologicaland social development which will in a totally globalized worldunite people more and help them withdraw from any routinework and turn to the development of their human potentials.

Die informationstechnologischeRevolution am Beginn des21. JahrhundertsVitomir GRBAVACLandwirtschaftliche Fakultät, Zagreb

Boìdar TEPEŠPhilosophische Fakultät, Zagreb

Franko ROTIMFakultät für Verkehrswesen

Der vorliegende Artikel beschreibt die informations-technologische Revolution als den bedeutendsten undeinflussreichsten Umstand, der die Wandlung der Industrie- zurpostindustriellen Gesellschaft begleitet. Die dem Artikelzugrunde liegende Untersuchung hat gezeigt, dass durch dieimmer erfolgreichere und wirksamere Anwendung derMikroelektronik die materielle und virtuelle Welt des Menschenunablässig verbessert und verändert wird. Dies gilt sowohl fürcomputergesteuerte Produktion und Telekommunikation als auchfür Optoelektronik und Biotechnologie. Untersuchungen habenergeben, dass in einem Rahmen, in dem Wissenschaft undTechnologie miteinander verbunden sind, ein der Forschung undKreativiät förderliches Ambiente generiert und bewahrt wird. Ineinem solchen Umfeld verläuft die permanente technologischeRevolutionierung parallel zu der ebenso permanentenInnovierung und Förderung der gesellschaftlichen Produktion,der gesamten Tätigkeit sowie dem Lebensalltag der Menschen.Der Artikel verfolgt im Detail diese Prozesse in der Güter-produktion, in der sozialen Verbundenheit und Engagiertheit vonEinzelpersonen, Organisationen und Gemeinschaften. DieAutoren präsentieren außerdem den Verlauf von Verän-derungen, die sich auf der informationstechnologischenRevolution und ihren Errungenschaften gründen. Es ist jedochschwierig, auf wissenschaftliche Weise zu prognosieren und zubeschreiben, was sich in Zukunft ereignen wird und welcherevolutionären Wandel eintreten werden. Der Artikel beschränktsich daher auf die Bestimmung der Hauptrichtungen, in denendie zukünftige technologische und gesellschaftliche Entwicklungverlaufen wird. Das Ziel dieser Entwicklung ist die Globa-lisierung, die die Menschen weltweit immer näher zusammen-bringen und ihnen ermöglichen wird, sich von jeglicherroutinemäßiger Arbeit zu befreien und sich voll und ganz derEntfaltung ihres eigenen Potentials zu widmen.



870

871



Documents

INFORMACIJSKA TEHNOLO[KAREVOLUCIJA NAPO^ ]A