Interkult&Obraz - Temeljni Pojmovi

7/25/2019 Interkult&Obraz - Temeljni Pojmovi

1/44

Prof. dr. Vedrana Spaji-VrkaKolegij: Interkulturalizam i obrazovanje 2004./2005.

TEMELJI !"JM"#I

"bjavljeno u:

$%aji&'#rka() #.* Kuko+) M. i ,a(i&) $. Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarnirjenik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNES! i Projekt "!brazovanje za #ir i $j%dska prava za&rvatske osnovne ko$e' ())*.

-IM-TI#- -KIJ- +$at. ad + firmus , vrst' tvrd actio, dje$ovanje' rad/ eng$.affirmative action0 izraz koji se ezdeseti& godina (). sto$jea pojavio % S12' kao dio so3ija$ni&refor#i koji#a se trebao pobo$jati dr%tveni po$o4aj povijesno diskri#inirani& gr%pa' osobitoetniki& #anjina i 4ena. 5rajnji 3i$j bio je %sk$aditi %dio pripadnika neke gr%pe % odre6eno#dr%tveno# seg#ent% s nji&ovi# %dje$o# % %k%pno# stanovnitv%.

Poe3i afir#ativne ak3ije ve4% se %z odgovor savezne v$ade na po$itike i so3ija$neza&tjeve 3rnakog pokreta. Usvajanje# 7Zakona o gra6anski# pravi#a8 *9;. godine' izrijeko#je zabranjena diskri#ina3ija % zapo$javanj% koja po$azi od rasnoga' spo$noga' vjerskoga ina3iona$noganepro#jenjive rasne kvote?.

Usprkos poetni# %spjesi#a' zabrana diskri#ina3ije i %vo6enje afir#ativni& progra#a nesa#o da nis% %k$oni$i prepreke ostvarenj% prava na jednakost' nego s% proizve$i nove ob$ikediskri#ina3ije. 5raje# seda#deseti& godina preispit%j% se po$azita afir#ativne ak3ije' osobitofiksne rasne kvote % zapo$javanj% i obrazovanj%' koje s% dove$e do pojave >obrn%tediskri#ina3ije?' tj. krenja prava pripadnika dr%gi& gr%pa. Stoga se kraje# osa#deseti& godinasavezna po#o ograniava sa#o na s$%ajeve kod koji& postoje nepobitni dokazi odiskri#ina3iji' a od godine *99@. Vr&ovni s%d odobrava potpor% sa#o oni# afir#ativni#progra#i#a koji >izravno pridonose rjeavanj% gor%i& dr4avni& prob$e#a?. 2vije godinekasnije' 5a$ifornija %kida progra# preferen3ija$nog tret#ana #anjina i 4ena % dr4avni#s$%4ba#a.Nae$o afir#ativnog dje$ovanja % korist povijesno obesprav$jeni& gr%pa %vedeno je kao dio

progra#a so3ija$ne zatite starosjedi$aki& i neki& etniki& gr%pa % 1%stra$iji i 5anadi' as%sree#o ga i % ze#$ja#a $ani3a#a Vijea E%rope % sk$op% provo6enja zajednike po$itikepobo$janja dr%tvenog po$o4aja Ao#a.

-1E$IJ-+$at.aggressio, napad' gr%b nasrtaj/ eng$. aggression0 ponaanje koji# se na#jernonanosi teta i$i bo$ dr%gi#a. U so3ija$noj psi&o$ogiji t%#ai se kao odgovor na stvarn% i$iza#i$jen% prijetnj% i$i fr%stra3ij% pa se pravi raz$ika iz#e6% neprijateljske agresije' koja je sa#asebi 3i$j' osvetnike agresije' koja se jav$ja kao odgovor na t%6% agresij% i instrumentalneagresije' koja je sredstvo za postizanje dr%gi& 3i$jeva. E. Bro## raz$ik%je benign% od #a$igneagresije. Benigna agresija pojav$j%je se kod svi& vrsta kao odgovor na prijetnje vita$ni#

interesi#a pojedin3a i$i gr%pe. Maligna agresija je isk$j%ivo obi$je4je ovjeka. !na #o4e

1


2/44

dovesti do %#orstva' organiziranog z$oina i$i geno3ida. Co4e se javiti i kao pos$jedi3a pretjeraneprivr4enosti ko$ektivni# >objekti#a obo4avanja?. D. =a$t%ng je poetko# seda#deseti& %veopoja# str%kt%rne agresije za oznaavanje nasi$ja koje dr%tveni s%stav vri nad pojedin3e# i%porab% or%4ane si$e od strane jedne dr4ave protiv s%vereniteta' teritorija$ne3je$ovitosti i po$itike neovisnosti dr%ge dr4ave' a$i i svaki ob$ik dje$ovanja koji je s%protannae$i#a 7Pove$je UN-a8.

ako se veina s%vre#eni& teorija agresije pojavi$a % dvadeseto# sto$je%' sredinje te#enji&ovi& rasprava znatno s% starije' kao npr. pitanje podrijet$a agresije. Iio$oke teorije' kojepo$aze od %enja J. Hobbesa i D. D. Ao%ssea%a te 2arKinovi& istra4ivanja % bio$ogiji' povez%j%agresij% s %ro6eni# ponaanje#. !na se dr4i k$j%e# opstanka $j%dske vrste' jer osig%ravapre4iv$javanje najjai&. ako % potp%nosti ne nije% %tje3aj dr%tveni& i po$itiki& i#benika naagresivno ponaanje' bio$ozi prvenstvo daj% i$i >agresivno# instinkt%? +S. Bre%d i 5.Z. Lorenz0'i$i tzv. >agresivno# i teritorija$no# i#perativ%? +A. 1rdreM0.

So3io$oke teorije tra4e %zroke agresije % pojavi privatnog v$asnitva i poe3i#adr%tvenog ras$ojavanja. 1gresivno ponaanje objanjava se so3ija$iza3ijo#' i#ita3ijo#'si#bo$iki# #ode$iranje# i #edijsko# propagando# te #e&aniz#o# nagrada i kazni. S%protnobio$oki# %enji#a po koji#a je agresija pretpostavka opstanka i razvoja $j%dske vrste' nekidr%tveni teoreti3i nag$aavaj% %$og% a$tr%iz#a' s%radnje i #e6%$j%dske so$idarnosti. 2okaz s%zajedni3e koje ne poznaj% agresivno ponaanje i istra4ivanja koja pokaz%j% da iz$o4enostneagresivni# #ode$i#a' neodgo6eno ka4njavanje nasi$ja i razvoj sposobnosti s%osjeanjas#anj%j% agresivno ponaanje.

U 7Sevi$jskoj izjavi o nasi$j%8 koj% je *9. godine potpisa$o dvadesetak #e6%narodnopoznati& znanstvenika i koja je *99. godine pri&vaena na !poj konferen3iji UNES!-a'izrijeko# se odba3%j% tvrdnje da je nasi$no ponaanje kod ovjeka genetski progra#irano' da jetijeko# evo$%3ije ono odabrano na tet% dr%gi& ob$ika ponaanja' da ovjek i#a >nasi$niki %#? ida je rat stvar $j%dskog instinkta' odnosno poriva.

-KIJ$K" I$T-I#-JE 3 "1"J3 I ",-"#-J3 +eng$. action research ineducation0 poseban ob$ik e#pirijskog istra4ivanja koje objedinj%je istra4ivanje i ak3ij%' pri e#%se istodobno provjeravaj% znanstvene &ipoteze i %nose pro#jene % odgojnoobrazovn% dje$atnost.Jo je znanstveno %te#e$jeno #ijenjanje pedagokog pro3esa % koje#% kao $anovi istra4ivakogti#a ravnopravno s%dje$%j% %ite$ji i znanstveni3i' pa se naziva jo inova3ijsko istra4ivanje iak3ijski eksperi#ent. U$oga pedagoga praktiara je dvostr%ka' jer on istodobno i organiziranastav% i ostvar%je istra4ivaki zadatak' a$i i prot%rjena' jer istodobno #ora ostati objektivan+za%zeti distan3%0 i profesiona$no se anga4irati. Posebnost ak3ijskog istra4ivanja %pravo je % to#eto se nji#e ne rjeavaj% teorijska nego praktina pitanja odgoja i obrazovanja.

Jer#in se % znanosti o odgoj% i obrazovanj% koristi dvoznano. U jedno# znaenj%'ak3ijsko istra4ivanje podraz%#ijeva pri#jen% e#pirijskoana$itiki& znanstveni& #etoda %refor#iranj% odgojnoobrazovnog s%stava. Je pro#jene i#aj% s$jedei tijek: a0 odre6ivanje iteorijsko rasvjet$javanje prob$e#a/ b0 izrada i %vo6enje novog progra#a/ 30 praenje ivrednovanje pri#jerenosti progra#a/ d0 #ijenjanje dije$ova progra#a koji se % istra4ivanj%poka4% nepri#jereni# i e0 potvr6ivanje +i$i odba3ivanje0 progra#a. Svr&a istra4ivanja je ana$izadje$otvornosti pod%zeti& ak3ija' kako bi se do$o do spoznaja koji#a se %naprje6%je pedagokadje$atnost i posti4% dr%tveno po4e$jni 3i$jevi.

2


3/44

U dr%go# znaenj%' osobito raireno# % radovi#a s nje#akog govornog podr%ja'ak3ijsko istra4ivanje predstav$ja g$avn% #etod% kritike znanosti o odgoj%' odnosnoe#an3ipa3ijske pedagogije. Nai#e' e#pirijskoana$itiki znanstveni 3i$j verifi3iranja &ipotezeza#jenj%je se za&tjevo# za sta$ni# #ijenjanje# pred#eta istra4ivanja tijeko# sa#ogistra4ivanja. Pri to#e s% znanstveno#etodo$oka nae$a' kao to s% nepro#jenjivost pred#eta'

odvojenost s%bjekta od objekta' objektivnost provjere &ipoteza i vrijednosna ne%tra$nost' #anjeva4na od e#an3ipa3ije svi& s%dionika % s#is$% dostizanja po$itike zre$osti i dr%tvenokritikeko#peten3ije. Stoga se #e6% najva4niji# nae$i#a spo#inj%: raz%#jevaj%a ana$iza 4ivota'sta$na ko#%nika3ija iz#e6% znanstvenika i praktiara koji s%dje$%j% % istra4ivanj% i ostvarenjee#an3ipa3ije %ite$ja i %enika. =$avni #etodiki prob$e# koji se pri to#e jav$ja jest kako%spostaviti si#etrin% ko#%nika3ij% iz#e6% svi& s%dionika. 1k3ijsko istra4ivanje se' kao #etodakritike i e#an3ipa3ijske pedagogije' dr4i jedno# od najva4niji& #etoda istra4ivanja i razvojateorije i prakse gra6anskog odgoja i obrazovanja i nje#% srodni& podr%ja.

-KTI#" $L36-JE +$at. activus, dje$atan' radin/ eng$. active listening0 va4na di#enzijaso3ija$nog %enja i proso3ija$nog ponaanja. Sastavni je dio progra#a odgoja i obrazovanja za#ir' sno$jivost i nenasi$je koji#a se potie raz%#ijevanje i potivanje dr%gi& i dr%gaiji&. Uistra4ivanji#a i#benika %spjenog odnosa iz#e6% %ite$ja i %enika spo#inj% se tri vjetine i$i%#ijea aktivnog s$%anja: fizika pris%tnost +obraanje pa4nje0' reagiranje na sadr4aj i afektivniodgovor.Fizika prisutnost se odnosi na neverba$no %#ijee aktivnog s$%anja koji# %ite$j pokaz%je%eni3i#a da zaista s$%a ono to oni govore. Neverba$ni naini pokazivanja fizike pris%tnostiraz$ik%j% se #e6% k%$t%ra#a. U zapadni# dr%tvi#a' po%zdani pokazate$ji fizike pris%tnosti%k$j%%j% otvoreno sjedenje' nez%ree g$edanje govornika' $agan% nagn%tost tije$a pre#agovornik% i s$. Reagiranje na sadraj je verba$no %#ijee aktivnog s$%anja koji# %ite$jpokaz%je %enik% da je s&vatio njegov% por%k% ti#e to ispravno parafrazira njezin sadr4aj.fektivni odgovorpredstav$ja verba$no %#ijee aktivnog s$%anja koji# %ite$j pokaz%je %enik%ne sa#o da raz%#ije sadr4aj njegove por%ke nego i njegove osjeaje' i#e potie razvoj e#patijekod %enika.

-K3LT3-IJ- +eng$. acculturation0 pro3es pro#jena % s&vaanji#a' vjerovanji#a'obiaji#a i organiza3iji dr%tvenog 4ivota kao pos$jedi3a s%sreta dvij% i$i vie k%$t%ra.1ntropo$ogija raz$ik%je dva g$avna ob$ika ak%$t%ra3ije: a0slobodna kulturna promjena' % s#is$%raz#jene k%$t%rni& e$e#enata #e6% pripadni3i#a raz$iiti& gr%pa' koja nije rez%$tat vojne'po$itike i$i gospodarske prisi$e nego ne%vjetovanog %k$j%ivanja novi& e$e#enata % postojeik%$t%rni s%stav i b0 usmjerena ili prisilna kulturna promjena' koja se % %vjeti#a dr%tvenenejednakosti pro#ie vojni# i$i po$itiki# sredstvi#a.

Poja# je %veden % antropo$ogij% % prvoj po$ovi3i (). sto$jea za opisivanje pro#jena krozkoje pro$aze starosjedi$ake k%$t%re pod ko$onija$no# v$a%. Sastavni dio ko$onija$ni& pro3esabi$a je prisi$na ak%$t%ra3ija koja je s&vaena kao dio #oderniza3ije >nerazvijeni&? dr%tava' zbogega se benigno oznaava$a kao >k%$t%rni s%sret? +kontakt0 i$i >k%$t%rna pro#jena?. Predstavni3ikritike teorije dr%tva %spje$i s% %zdr#ati progresivistiki #it o #oderniza3iji >nerazvijeni&? %zobjanjenje da je ko$onija$iza# na r%evina#a starosjedi$aki& k%$t%ra podigao &ibridnetvorevine koje s% razvijeni#a osig%ra$e gospodarsk% i k%$t%rn% prev$ast.

5ako je ak%$t%ra3ija pos$jedi3a s%sreta dvij% i$i vie k%$t%ra' va$ja je raz$ikovati od k%$t%rnedif%zije i$i pos%dbe k%$t%rni& e$e#enata' tj. pro3esa koji se zbivaj% pod %tje3aje# g$oba$iza3ije.!na se raz$ik%je i od asi#i$a3ije. ako je rije o dva povezana pro3esa' ak%$t%ra3ija se prije svegaodnosi na k%$t%rne' a asi#i$a3ija na dr%tvene pro#jene. C. =ordon naziva ak%$t%ra3ij%>ponaajno# asi#i$a3ijo#?' za raz$ik% od dr%tvene integra3ije i$i asi#i$a3ije % pravo# s#is$% te

3


4/44

rijei. Neki so3ija$ni psi&o$ozi ak%$t%ra3ij% izjednaavaj% sa so3ija$iza3ijo#' a$i je za %enjespoznajni&' vrijednosni& i ponaajni& obraza3a k%$t%re bo$je koristiti ter#in >ink%$t%ra3ija?.Zadnji& godina spo#inje se i poja# interne akulturacije% znaenj% pro#jena kroz koje pro$azes%pk%$t%rne gr%pe koje 4ive na prostor% iste dr4ave. Aije je o k%$t%rnoj integra3iji i


5/44

predstav$jaj% pojedinane' a G nov% k%$t%r% nasta$% nji&ovi# spajanje#. Pri#jer takvea#a$ga#a3ije je po$itiki projekt nazvan >$ona3 za ta$jenje? +eng$. melting!pot0' koji se % S12pojavio pod %tje3aje# f%nk3iona$istike teorije dr%tvene ravnote4e i prev$adavao do krajapedeseti& godina dvadesetog sto$jea. 5ritika je' #e6%ti#' ospori$a njegov% vrijednostdokaz%j%i da se a#erika k%$t%ra ne %spostav$ja k%$t%rno# raz#jeno# nego asi#i$a3ijo#. U

asi#i$a3iji' nai#e' prev$adava asi#etrian 1 I , 1 obraza3' pri e#% 1 oznaava k%$t%r%do#inantne' a I i k%$t%re #anjinski& gr%pa' koje pod %tje3aje# do#inantne k%$t%re g%be svojaizvorna obi$je4ja. Neki a%tori' #e6% koji#a i C. =ordon' s#atraj% da se % p$%ra$ni# dr%tvi#ap%na a#a$ga#a3ija posti4e sa#o preko tzv. brane asi#i$a3ije' tj. #asovni# sk$apanje# rasno i$ietniki #ijeani& brakova.

-!-T7EI +afrikanerski , odije$jenost' odvojenost/ eng$.partheid0 ekstre#ni ob$ik rasnograzdvajanja. ako takv% praks% tijeko# povijesti na$azi#o % raz$iiti# dije$ovi#a svijeta' izraz seponajprije odnosi na s$%4ben% po$itik% D%4noafrike Aep%b$ike do sredine devedeseti& godina ().sto$jea. Sredinja nae$a apart&eida bi$a s%: a0 antiasi#i$a3ija i$i podje$a stanovnitva pre#arasno# podrijet$% i b0 antiintegra3ija i$i odr4avanje odvojeni& identiteta i prava3a razvoja rasnoraz$iiti& gr%pa % sk$ad% s nji&ovi# posebni# tradi3ija#a i sposobnosti#a. U praktino# s#is$%apart&eid je znaio zabran% #ijeanja bije$a3a i 3rna3a % svi# sfera#a 4ivota' od stanovanja'javnog pro#eta' zabave' %s$%ga' ko$ovanja i sk$apanja braka do g$asovanja na izbori#a.deo$ogija bije$e do#ina3ije te#e$ji$a se na bio$oko# deter#iniz#% i evo$%3ioniz#% to sepre#a potrebi nadop%njava$o teza#a o >Io4joj vo$ji? i >prirodno# poretk% stvari?.

Nakon #asovni& %bojstava % S&arpevi$$e% *9). godine' #e6%narodna zajedni3a pre%zi#aaktivnij% %$og% % %kidanj% po$itike apart&eida. Nakon 7Je&eranske izjave8 iz *9.' % kojoj seapart&eid odre6%je kao z$oin protiv ovjenosti' a svaka se borba protiv >tog z$a? %naprijedprog$aava zakonito#' godine *9F. pri&vaena je 7Ce6%narodna konven3ija o sprjeavanj% ika4njavanj% z$oina apart&eida8' sainjena po %zor% na 75onven3ij% o sprjeavanj% i ka4njavanj%z$oina geno3ida8' % kojoj se potvr6%je da je apart&eid z$oin protiv ovjenosti i da se nji#enije% te#e$jna nae$a #e6%narodnog prava. Sa# izraz >z$oin apart&eida?' odre6en je kaopo$itika i praksa rasne segrega3ije i diskri#ina3ije % D%4noafrikoj Aep%b$i3i kojo# se krete#e$jna $j%dska prava i s$obode 3rnakog stanovnitva' %k$j%%j%i pravo na 4ivot' sig%rnost iosobno dostojanstvo.

etiri godine nakon %svajanja 75onven3ije8' % Logos% je odr4ana Svjetska konferen3ijaprotiv apart&eida na kojoj je pri&vaena 7Logoka dek$ara3ija o #jera#a protiv apart&eida8' %kojoj stoji da je apart&eid po$itika instit%3iona$izirane rasne diskri#ina3ije' $iavanja iiskoritavanja veinskog 3rnakog stanovnitva' koja predstav$ja z$oin protiv savjesti idostojanstva ovjeanstva. =odine *9@. %svojena je i 7Ce6%narodna konven3ija protivapart&eida % sport%8.5onani s$o# apart&eida %s$ijedio je sredino# devedeseti& godina (). sto$jea' nakon p%tanja iz

zatvora 3rnakog vo6e Ne$sona Cande$e i njegovo# pobjedo# na izbori#a za predsjednikaD%4noafrike Aep%b$ike.

-$ETI#"$T +$at. asserere , tvrditi' assertus , potvr6en' dokazan/ eng$. assertiveness0sa#ozast%panje' vrsta ponaanja obi$je4ena sig%rni# ist%po# pojedin3a % iznoenj% i obranisvoga stava' #i$jenja i$i interesa. Poja# se zadnji& godina pojavio % teoriji odgoja i obrazovanja% svezi s progra#i#a osa#osta$jenja na#ijenjeni& dje3i s posebni# potreba#a' odak$e seproirio na osta$e %enike kako bi se nji#e oznai$o tzv. konstr%ktivno agresivno ponaanje kojene pripada kategoriji ko$skog nasi$ja i$i bullinga. Aije je o dr%tveno pri&vat$jivo# ponaanj%

koji# %enik nastoji iznijeti' zatititi' pa i na#etn%ti svoje stavove % rasprava#a' zajedniko#

5


6/44

rjeavanj% prob$e#a' pregovaranj% i s$. !no se te#e$ji na %vjerenosti pojedin3a % ispravnostv$astitog #i$jenja i stava' a$i i na osjeaj% s$obode i osobne sig%rnosti.Uite$j i#a od$%%j%% %$og% % njegovanj% i iskazivanj% asertivnog ponaanja % ko$i. Qe$i $i kodsvoji& %enika razviti sposobnost sa#ozast%panja' on #ora poti3ati %ioniko ozraje % koje# enjegovi za&tjevi biti povezani s potreba#a i interesi#a %enika' koje e odra4avati potivanja

raz$iitosti i koje e o#og%iti nes#etan razvoj kreativnosti i #atovitosti te osig%rati pravo nas$obod% i sa#osta$nost. !zraje koje pogod%je pojavi asertivnog ponaanja' o#og%%je i %ite$j%i %enik% da zadr4e potrebn% razin% sa#osta$nosti. !no i& ne prisi$java na pop%tanje' a$i i# nine dop%ta nasi$no na#etanje stavova ve pogod%je akt%a$iziranj% raz$iiti& potreba p%te#arg%#entiranog i partnerskog nad#etanja. 1sertivni# ponaanje# ne sa#o da se do$azi do novi&i neoekivani& rjeenja' nego ono %ite$j% o#og%%je stje3anje istinskog a%toriteta' a %enik%sa#opo%zdanje.

-$IMIL-IJ- +$at. assimilatio , pri$ago6ivanje' pri$j%b$jivanje/ eng$. assimilation0 izvornoznai pro3es %noenja &ranjivi& tvari % organiza#. U dr%tveni# znanosti#a koristi se zaoznaavanje pro3esa &o#ogeniza3ije koji se' pre#a raz$iiti# obras3i#a' zbiva iz#e6%do#inantne i #anjinski& gr%pa.

2o kraja pedeseti& godina (). sto$jea % S12 se asi#i$a3ija spo#inje isk$j%ivo kaosinoni# za a#erikaniza3ij%' odnosno za integra3ij% #anjinski& gr%pa % do#inantn% k%$t%r%. !dpoetka ezdeseti& pojav$j%je se % naj#anje tri znaenja: a0 anglokonformizam - pri&vaanjedo#inantnoga O1SP +eng$. 'hite( nglo!#a%on( $rotestant0 k%$t%rnog i dr%tvenog #ode$a tenjegovi& instit%3ija/ b0 melting!pot i$i akulturacija - stapanje raz$iiti& k%$t%ra % jedn% nov%'zajednik% k%$t%r% i 30pluralizam- s%4ivot raz$iiti& k%$t%ra. C. =ordon' koji je izradio prvi i dodanas naj%tje3ajniji teorijski #ode$ asi#i$a3ije' raz$ik%je seda# di#enzija tog pro3esa: a0kulturna asimilacija R pri&vaanje veinske k%$t%re bez dr%tvene integra3ije/ b0 strukturnaasimilacija R %$azak % dr%tvene str%kt%re koje pripadaj% do#inantnoj gr%pi/ 30 branaasimilacijaR sk$apanje rasno i etniki #ijeani& brakova/ d0 identifikacijska asimilacijaR svjesnopri&vaanje vrijednosti do#inantne gr%pe/ e0 asimilacija stavovaR os$oba6anje od predras%da istereotipa pre#a do#inantnoj gr%pi/ f0 pona)ajna asimilacija R ods%stvo dr%tvenediskri#ina3ije i g0gra*anska asimilacijaR ods%stvo s%koba %zrokovanog raz$ika#a % dr%tvenoj#oi i s%stavi#a vrijednosti.

ako se asi#i$a3ija s&vaa kao bitno individ%a$an pro3es' seda#deseti& se godina'dr%tvene znanosti sve vie bave pitanje# raz$ika #e6% #anjinski# gr%pa#a % st%pnj%asi#i$a3ije % do#inantn% k%$t%r% i i#benika koji %vjet%j% te raz$ike' a rez%$tati nji&ovi&istra4ivanja %tje% na po$itike %se$javanja +npr. odre6ivanje i#igrantski& kvota % S120. U pravi$%se nastoji ograniiti %se$javanje pripadni3i#a oni& gr%pa koje se na$aze na dn% asi#i$a3ijske$jestvi3e.

Zadnji& godina asi#i$a3ija se rijetko spo#inje kao te#a dr%tveni& istra4ivanja.Pri&vaanje# ideje k%$t%rnog p$%ra$iz#a' poja# integra3ije se sve #anje povez%je sa za&tjevo#za %ratanje# #anjinski& k%$t%ra % do#inantn% k%$t%r%' a sve vie s pri&vaanje# zajedniki&vrijednosti de#okratskog dr%tva' % sk$op% koji& asi#i$a3ija znai krenje neki& od te#e$jni&prava i s$oboda gra6ana. No asi#i$a3ionistiki d%& s kraja pedeseti& i danas izvire iz tekstova %koji#a se p$%ra$iza# poistovje%je s triba$iz#o# i napada zbog %gro4avanja Zapadne 3ivi$iza3ijei stabi$nosti Zapadni& dr%tava. tovie' neki a%tori %pozoravaj% da asi#i$a3ioniza# nije nestao sdr%tvene s3ene nego da je sa#o popri#io nove ob$ike. Na to# trag% se propit%j% stvarni dosezip$%ra$iz#a' osobito provo6enje nae$a jednaki& ansi % koritenj% dr%tveni& res%rsa i dr%tvenojpro&odnosti' a istra4ivai svoj% pozornost %s#jeravaj% na narav integra3ijski& pro3esa %de#okratsko# dr%tv%' postojanje str%kt%rni& prepreka' te na #anjinske gr%pe koje svjesnoodbijaj% integra3ij% i koje %spostav$jaj% neovisne s%stave dr%tveni& instit%3ija.

6


7/44

,ILI1#I-M +$at. bini, dva lingua, jezik/ eng$. bilingualism0 dvojezinost' sposobnostpojedin3a' gr%pe i$i svi& pripadnika nekog dr%tva da % svakodnevnoj ko#%nika3iji naiz#jeninokoriste dva jezika ne osjeaj%i pri to#e da i# je jedan od nji& stran. Ii$ingviza# se jav$ja % trig$avna ob$ika: a0 neobvezna komunikacijska praksa u pograninim podrujima/ b 0 obvezna

uporaba dvaju jezika u upravi i javnim slubama% nekoj dr4avi koj% ine dva konstit%tivnanaroda koji govore raz$iiti# jezi3i#a i$i na podr%j% na koje#% pripadni3i na3iona$ne #anjineine veinsko stanovnitvo i preko bi$ingviz#a ostvar%j% %stavno pravo na k%$t%rn% a%tono#ij% i30 kao komunikacijska praksa migranata i njihove djecekoji #aterinski jezik %e % sk$op%pri#arne zajedni3e' a s$%4beni jezik %k$j%enje# % ko$ski s%stav ze#$je do#aina. Dezikpri#arne zajedni3e se tada nastoji njegovati i kao %var tradi3ije i kao znaajan i#benikob$ikovanja k%$t%rnog identiteta #igranata. U dr%go# i tree# s$%aj% bi$ingviza# se s%stavnonjeg%je kroz bi$ingva$ne ko$ske progra#e' % koji#a se dio nastave izvodi na #aterinsko#' a diona jezik% do#inantne k%$t%re.Najvia razina bi$ingviz#a oit%je se kao dvostr%ka pis#enost' to znai da osoba #o4e itati'pisati i s$%ati s raz%#ijevanje# na oba jezika s isto# vrsnoo# kao i do#ai govorni3i. Potp%nibi$ingviza# vr$o je rijetka pojava. !bino je rije o raz$iiti# razina#a bi$ingva$ne pis#enosti'pa se govori ojaemu' koji se %i pri#arno# so3ija$iza3ijo# islabijemjezik%' koji se %iko$ovanje# na jezik% do#inantne gr%pe. U sk$ad% s ti#' bi$ingviza# se dije$i na: a0spojenii b0uskla*eni. 5odspojenog bilingvizmaoba jezika se %e % istoj sredini pa se poj#ovni s%stavirazvijaj% ovisno jedan o dr%go#e i rabe se naiz#jenino. skla*eni bilingvizamposti4e se%enje# dvaj% jezika % raz$iiti# sredina#a +obite$jska' ko$ska0 to dovodi do razvoja dvaj%poj#ovni& s%stava. stra4ivanja pokaz%j% da poznavanje dvaj% jezika povo$jno %tjee naspoznajni razvoj. Ii$ingva$ne osobe' nai#e' posti4% bo$ji ko$ski %spje&' to se dovodi % vez% spoveanje# kognitivne f$eksibi$nosti' $aki# ob$ikovanje# poj#ova i raznovrsnijo#organiza3ijo# #enta$ni& obraza3a.

ILJ "1"J- I ",-"#-J- 3 EM"K-T$K"M 36T#3 +eng$, objective ofeducation in democratic societ-0 iskaz o s#jerni3a#a odgoja i obrazovanja koji proiz$aze izte#e$jni& vrednota de#okratske zajedni3e i fi$ozofije odgoja za de#okra3ij% i gra6ansko dr%tvo.Nag$asak je na: a0 samosvijesti i odgovornosti' % s#is$% zna$akog' #otiviranog i odgovornog%k$j%ivanja % de#okratske pro3ese/ b0sudjelovanju i suradnji' % s#is$% pristanka na tra4enjezajedniki& rjeenja % %vjeti#a jednakosti % raz$iitosti te 30 emancipaciji' % s#is$% os$obo6enostiod i#benika i pojava koje prijee p%no %4ivanje $j%dski& prava i s$oboda svi&.

U de#okratsko# dr%tv% 3i$j odgoja i obrazovanja openito se odre6%je kao sa#osta$an'odgovoran te dje$atno sposoban i #otiviran gra6anin. Ja odredni3a predstav$ja op% vrijednosn%orijenta3ij% koja se konkretizira na raz$iiti# razina#a odgojnoobrazovnog pro3esa.z opeg 3i$ja izvode se posebni zada3i: a0 g$ede odnosa pojedin3a pre#a sebi' to s% otvorenost zasvijet sta$ni& pro#jena' sposobnost i spre#nost na rjeavanje prob$e#a' objektivnost' odnosnoos$obo6enost od kr%ti& i krivi& predod4bi' sa#opo%zdanje i sa#opotovanje' sa#osta$nost isa#okritinost' %n%tarnja kontro$a' #ata i kreativnost te spre#nost na osobno #ijenjanje i%savravanje/ b0 g$ede odnosa pojedin3a pre#a dr%gi#a' to s% otvorenost i #otiviranost za s%srets dr%gi# i dr%gaiji#' spre#nost na s%radnj%' sno$jivost' so$idarnost' s%osjeanje i odgovornostza dr%goga i dr%gaijega i 30 g$ede odnosa pojedin3a pre#a zajedni3i kao 3je$ini' to s% s$oboda'jednakost' pravda' #ir' sig%rnost' raz$iitost i #e6%sobna ovisnost. Pri&vaanje ti& vrednotate#e$j je razvoja dr%tva kao de#okratske zajedni3e ravnopravni& gra6ana.

8ETII $L","E +eng$. four freedoms0 s$obode koje je B. Aooseve$t' obraaj%i se *9;*.godine a#eriko# 5ongres% % svezi s prijetnjo# opeg rata i potrebo# s#anjenja naor%4anja %

7


8/44

svijet%' izdvojio kao te#e$je razvoja de#okra3ije i gra6anskog dr%tva. Aije je o s$obodi govora's$obodi vjeroispovijedi' s$obodi od g$adi i bijede te s$obodi od stra&a koje s%' pre#a njegovi#rijei#a' bi$e g$avni pokretai savezni& snaga i svi& s$obodo$j%bivi& naroda % borbi protivfaiz#a. zraz se pojav$j%je i % dok%#enti#a E%ropske %nije % svezi s %k$anjanje# raz$ika %gospodarsko# razvoj% #e6% dr4ava#a $ani3a#a' kao pretpostav3i nji&ova vreg po$itikog

povezivanja. Pre#a tekst% %govora potpisanog *9@. godine % Ai#% na te#e$j% kojega s%osnovani E%ropska ekono#ska zajedni3a i E%ropska zajedni3a za ato#sk% energij%' pro3ese%ropske integra3ije poiva na s$obodnoj raz#jeni osoba' dobara' %s$%ga i kapita$a. Jridesetakgodina kasnije E%ropska ko#isija je objavi$a 7Iije$i papir o zavravanj% izgradnje %n%tarnjegtr4ita8' odre6%j%i kraj *99(. godine kao rok za ostvarenje tog 3i$ja' % e#% se %g$avno#%spje$o' %z iz%zetak p%nog ostvarenja prava na s$obod% kretanja gra6ana E%ropske %nije.

-#II-M +od .harles /ar'in , eng$eski bio$og/ eng$. /ar'inism0 stav i$i %enje %prirodni# i dr%tveni# znanosti#a koje po$azi od 2arKinove teorije o razvoj% 4ivotinjski& vrstai podrijet$% ovjeka. !s$anjaj%i se na opse4n% e#pirijsk% gra6%' 2arKin je poetko# dr%gepo$ovi3e *9. sto$jea postavio teorij% evo$%3ije os$anjaj%i se na tri k$j%ne postavke: *0 sviorganiz#i i#aj% zajedniko podrijet$o/ raz$ike #e6% nji#a pos$jedi3a s% naknadni&diferen3ija3ija/ (0 evo$%3ija je d%gotrajan pro3es ovisan o %zaja#no# %tje3aj% organiz#a injegove oko$ine/ F0 evo$%3ija je f%nk3ija prirodne se$ek3ije jaega' koja je kod neki& vrstapojaana spo$no# se$ek3ijo#.

2arKinovo %enje i danas i#a ve$ik %tje3aj na razvoj prirodni& i dr%tveni& znanosti.Neodarviniza# je teorij% evo$%3ije % prirodni# znanosti#a %vrstio novi# spoznaja#a ogenetsko# nas$je6ivanj%' dok j% je so3ija$ni darviniza# pri#ijenio % objanjenj% dr%tvenograzvoja.

-#II-M) $"IJ-LI +eng$. social /ar'inism0 prava3 #i$jenja % dr%tveni#znanosti#a koji po$azi od 2arKinove teorije evo$%3ije' osobito njegova %enja o prirodnojse$ek3iji i pre4iv$javanj% najjai&. Dav$ja se % neko$iko varijanti koje dije$e %vjerenje da sedr%tveni feno#eni #og% objasniti genetski# i nas$jedni# i#beni3i#a' a dr%tveni razvojteorijo# evo$%3ije.

Predstavni3i so3ija$nog darviniz#a i#a$i s% znaajan %tje3aj na razvoj dr%tveni&znanosti' osobito % prvoj po$ovi3i (). sto$jea. Nji&ove tvrdnje da e te&no$oki i znanstveninapredak' ind%strija$iza3ija i ra3iona$no po$itiko dje$ovanje' dovesti do ostvarenja $ibera$no-%topijski& ideja *. sto$jea' tj. do pojave dr%tva % koje#% e $j%di biti os$obo6eni tradi3ije itiranije' posta$e s% opepri&vaene #e6% znanstveni3i#a i fi$ozofi#a. 1#eriki so3ija$nidarvinisti s% pod %tje3aje# britanskog fi$ozofa i so3io$oga H. Spen3era zagovara$i krajnji ob$ik

individ%a$iz#a % svi# sfera#a 4ivota' od laissez fairegospodarstva do nap%tanja opeg iobveznog ko$ovanja. stovre#eno' ideja o prirodnoj se$ek3iji i pre4iv$javanj% najjai&' ojaa$a jeetno3entriza# i rasiza#. !na je pon%di$a vrst teorijski okvir za opravdanje ko$onija$iz#a'i#perija$iz#a' rasne segrega3ije i diskri#ina3ije' %k$j%%j%i %vo6enje i#igrantski& kvota koji#as% %se$jenike ze#$je ograniava$e %$azak oni# pripadni3i#a etniki& i$i rasno dr%gaiji& gr%paza koje se dr4a$o da s% na ni4i# st%pnjevi#a dr%tvene evo$%3ije.

EM"K-IJ- +gr. d%%0mos, p%k' narod krate1n, v$adati/ p%ka' narodna v$adavina/eng$. democrac-0 poja# se izvorno javio % po$itikoj fi$ozofiji i praksi antike =rke gdje je' zaraz$ik% od #anjinske v$adavine +#onar&ija' aristokra3ija' o$igar&ija' tiranija0 oznaavao veinsk%

narodn% v$adavin%' odnosno v$ast %g$avno# siro#anog p%ka. Coderni poja# de#okra3ije od

8


9/44

vre#ena gra6anske revo$%3ije ne predstav$ja vie jedno od #og%i& dr4avni& %re6enja' negoopenito pri&vaeni po$itiki poredak' kakvi# se prog$aavaj% svi #e6%sobno veo#a raz$iitipo$itiki s%stavi. Stoga se navode raz$iite vrste de#okra3ije: $ibera$na' gra6anska' narodna'so3ija$istika' veinska' tota$itarna' %stavna' neposredna' predstavnika itd. Poja# de#okra3ijerabi se i % #etodo$ogijski raz$iiti# znaenji#a: de#okra3ija % pro3ed%ra$no# s#is$% predstav$ja

#etod% izbora predstavnikog tije$a za donoenje ko$ektivni& od$%ka i obnaanje v$asti. U s#is$%krajnjeg 3i$ja' de#okra3ijaozna%je odre6ene kva$itete za koje se s#atra da bi i& svako dr%tvokoje sebe dr4i de#okratski# #ora$o i#ati: s$obod%' jednakost' v$adavin% prava' p$%ra$iza#'iroko s%dje$ovanje naroda % v$asti' #anjinska prava itd.

Nakon s$o#a ko#%niz#a' % zapadnoj 3ivi$iza3iji openito je pri&vaen poja# $ibera$nede#okra3ije koji objedinj%je oba #etodo$ogijska znaenja' s te#e$jni# znaajka#a: gra6anskodr%tvo robnotr4inog gospodarstva i pravna dr4ava sa s$obodno izabrani# tije$i#a %zaja#noneovisne i od naroda s#jenjive zakonodavne' s%dske i izvrne v$asti. Jako se % noviji#dok%#enti#a Vijea E%rope sve vie pro#ie idejaparticipativne demokracijekoja' za raz$ik%od reprezentativne demokracije' po$azi od izravnog s%dje$ovanja svi& gra6ana i interesni& gr%pa %donoenj% od$%ka od opeg dr%tvenog interesa.

Neki a%tori nag$aavaj% raz$ik% iz#e6%formalistikihodre6enja de#okra3ije' koja po$azeod pitanja izbora' %stava i s$ini& instit%3ija' od substantivnih odre6enja de#okra3ije' % koji#a senag$aava jednakost' pravda i s$ine dr%tvene vrednote. 2r%gi pak isti% da se ana$izade#okra3ije treba te#e$jiti na etiri k$j%na kriterija: a0 distrib%3iji #oi/ b0 potivanj% svi& $j%dibez obzira na nji&ovo podrijet$o/ 30 pravednoj raspodje$i dr%tveni& bogatstava i d0 s$obodno# iravnopravno# prist%p% obrazovanj% i %savravanj%.

IJ-L"1 3 "1"J3 I ",-"#-J3 +eng$. dialogue in education0 odgojnoobrazovna#etoda % kojoj do#inira razgovor iz#e6% %ite$ja i %enika i$i sa#i& %enika. Za raz$ik% odsvakodnevnog razgovora' razgovor % nastavi i#a jasno odre6en 3i$j %enja i tra4i pripre#% i%ite$ja i %enika' g$ede odre6eni& znanja' podataka i isk%stva o pred#et% razgovora. Pri#jenadija$oke #etode doprinosi potp%nije# raz%#ijevanj% poj#ova i prob$e#a % 3je$ini' razvoj%kritikog #i$jenja i sposobnosti rjeavanja prob$e#a. U odnos% na dr%ge nastavne #etode' onai#a vei %tje3aj na stavove i ponaanje %enika te na razvoj &orizonta$ni& +%enik-%enik0 odnosa% gr%pi. 2ija$oka #etoda pretpostav$ja osposob$jenost %ite$ja za vo6enje i %s#jeravanje tijekarazgovora pre#a odre6eno# 3i$j%. Nae$a na koji#a se te#e$ji %spjean razgovor % nastavi s%:f$eksibi$nost' de#okratinost i sno$jivost % odnosi#a iz#e6% %ite$ja i %enika te %enika#e6%sobno' osjet$jivost za ideje i potrebe dr%gi&' k%$t%ra verba$nog ko#%ni3iranja i vjetinavo6enja rasprave. !si# po%zdani& infor#a3ija i va$jani& arg%#enata' za rasprav% s% prijekopotrebne odre6ene so3ija$ne vjetine i pozitivno e#o3iona$no ozraje koje potie s$obod%izra4avanja osobni& stavova. Uenje vjetine vo6enja i s%dje$ovanja % raspravi #ijenja prist%pnastavi. Aaz$ike koje se jave % gr%pi postaj% visokotra4eni izvori infor#a3ija' a s%kob stvara$aka#og%nost.

I$K"TI3ITET 3 "1"J3 I ",-"#-J3+eng$. discontinuit- in education0 nag$apro#jena 3i$jeva' zadataka' sadr4aja' #etoda i organiza3ije po%avanja i %enja tijeko# rasta irazvoja djeteta' osobito pris%tna % visokorazvijeni# dr%tvi#a i dr%tvi#a % tranzi3iji. 5$asinaantropo$oka $iterat%ra spo#inje dva aspekta diskontin%iteta % odgoj% i obrazovanj%: a0nesrazmjer u dru)tvenom zahtjevu za dominantnim poloajem odraslih i submisivnim poloajem

djece i b0 nesrazmjer izme*u djetetova ivota u obitelji' % kojoj ono ne#a vei& odgovornosti' injegova ukljuivanja u dru)tvo' % koje#% #ora pre%zeti odre6ene dr%tvene' gospodarske'po$itike i dr%ge odgovornosti.

9


10/44

Sve do poetka seda#deseti& godina (). sto$jea diskontin%itet se objanjavao % sk$op%so3ija$iza3ije' % svezi s pro#jeno# odgojni& i#benika pri$iko# prije$aza iz ranije % nov% faz%odrastanja. 2r4a$o se da diskontin%itet % odgoj% i obrazovanj% osig%rava kontin%itet k%$t%re kao3je$ine' jer o#og%%je %vrivanje raniji& i %svajanje novi& infor#a3ija' vrijednosti' stavova iponaanja' koji s% potrebni ne sa#o za nor#a$no f%nk3ioniranje dr%tvenog s%stava nego i za

nor#a$an razvoj pojedin3a. 5ad je poja# odgoja i obrazovanja istisn%o so3ija$iza3ij% %objanjenj% prijenosa i %enja k%$t%re' odnos pre#a pojavi diskontin%iteta se st%boko#pro#ijenio. 1ntropo$ozi ga povez%j% s raz$ika#a % dr%tvenoj #oi i nji#e objanjavaj% %zrokeko$skog ne%spje&a %enika pripadnika #anjina' istovre#eno osporavaj%i znaaj so3io$oketeorije k%$t%rne depriva3ije' koja po$azi od indikatora obite$jske osk%di3e i $egiti#ira strategij%>okriv$javanja 4rtve?' a$i i psi&o$oke teorije s#anjeni& #enta$ni& sposobnosti' koja se os$anja narez%$tate k%$t%rno neosjet$jivi&' odnosno etno3entrini& testova inte$igen3ije i $egiti#ira rasiza#.Sredinja teza antropo$oga jest da je ko$ski ne%spje& #anjinske dje3e pos$jedi3a k%$t%rnogdiskontin%iteta koji se jav$ja % viek%$t%ra$ni# sredina#a % koji#a ko$e' kontro$irane od stranedo#inantne gr%pe' zane#ar%j% potrebe i k%$t%rni kapita$ dje3e koja do$aze iz dr%gi& k%$t%rni&sredina.

Pre#a D. U. !gb%%' jedno# od vodei& a#eriki& antropo$oga obrazovanja' nizak ko$ski%spje& i ranije nap%tanje ko$e od strane pripadnika neki& #anjina nije sa#o pos$jedi3adiskontin%iteta % k%$t%rni# vrijednosti#a' nego i nedovo$jne vertika$ne pro&odnosti dr%tvenogs%stava za te gr%pe' to je opet % svezi s naino# na koji se oni ini3ija$no %k$j%%j% % do#inantnodr%tvo. Potvrd% za svoje teze on na$azi kod a#eriki& 3rna3a' koji s% kao nedobrovo$jna#anjina' preko instit%3ije ropstva' inkorporirani % a#eriko dr%tvo' nakon ega s% razvi$ik%$t%rni identitet i k%$t%rni referentni okvir % opozi3iji pre#a do#inantnoj gr%pi' kao instr%#entko$ektivne sa#ozatite % %vjeti#a diskri#ina3ije i opresije. Sastavni dio opozi3ijskog k%$t%rnogidentiteta jest odbijanje ko$e' ponajvie stoga to i# bo$ji ko$ski %spje& n%4no ne donosidr%tvene nagrade' kao to je to s$%aj s bije$o# dje3o#.

I$KIMI-IJ- 3 "1"J3 I ",-"#-J3+eng$. discrimination in education0izdvajanje' odvajanje i$i osporavanje prava na obrazovanje % odre6eni# %vjeti#a i$i ko$a#apripadni3i#a odre6eni& gr%pa' i$i pak %stanov$jenje posebni& ko$a za takve gr%pe. Naziva se joi ko$ska segrega3ija. Pre#a 75onven3iji protiv diskri#ina3ije % odgoj% i obrazovanj%8' koja je*9(. godine pri&vaena na !poj konferen3iji UNES!-a' diskri#ina3ija % odgoj% iobrazovanj% ob%&vaa: a0 sprjeavanje pojedin3a i$i gr%pe da ravnopravno koristi postojeeob$ike i razine obrazovanja/ b0 prisi$javanje pojedin3a i$i gr%pe da ostan% na ni4i# st%pnjevi#aobrazovanja/ 30 %vo6enje i$i odr4avanje posebni& ko$ski& s%stava i$i pojedini& ko$a za nekeosobe i$i gr%pe i d0 stav$janje pojedin3a i$i gr%pe % po$o4aj koji# se kri nae$o $j%dskogdostojanstva. Pre#a odredba#a istog teksta' s$jedee sit%a3ije ne spadaj% pod diskri#ina3ij%' pod%vjeto# da i& odobri dr4ava: a0 osnivanje i odr4anje odvojenog s%stava odgoja i obrazovanja za#%k% i 4ensk% dje3% ako se pot%je nae$o jednakog prist%pa te ja#i kva$itetno nastavnoosob$je i %jednaeni nastavni progra#i' sredstva i po#aga$a/ b0 osnivanje i odr4avanje odvojenogodgojnoobrazovanog s%stava iz vjerski& i$i jezini& raz$oga ako je ono dobrovo$jno i akozadovo$java ope dr4avne standarde koji s% %tvr6eni za t% razin% odgoja i obrazovanja/ 30osnivanje i odr4avanje privatni& odgojnoobrazovni& %stanova ako one ne te4e izdvajanj% negopr%4aj% dodatne #og%nosti %enja i ako zadovo$javaj% ope dr4avne standarde koji va4e zaodre6en% razin% obrazovanja.

931I +eng$. the 23ther?0 poja# koji % sebi objedinj%je diferen3ija3ij%' &ijerar&ij% isegrega3ij% #e6% pojedin3i#a' gr%pa#a i narodi#a. Povijest je p%na pri#jera postav$janjastvarni& i$i si#bo$iki& ograda iz#e6% >nas? i >nji&?. U Ai#% je to bi$a podje$a iz#e6% ri#ski&

10


11/44

gra6ana i barbara/ % srednje# vijek% iz#e6% krana2r%goga? proizvod ko$onija$ne konstr%k3ije' koja je

bi$a pog%bna za ko$onizirane narode jer je % pravi$% znai$a nji&ov% dek%$t%riza3ij% ide&istoriza3ij%. Stoga se vie nije pita$o tko je i kakav je >2r%gi? nego tko je nosite$jpredstav$janja i tko i#a %$og% s%bjekta' a tko objekta.

5ritika je %brzo pokaza$a da stat%s >2r%goga? ne#aj% sa#o ko$onizirani nego i niz dr%gi&

naroda i obesprav$jeni& gr%pa na zapad%' %k$j%%j%i 4ene' vjerske' jezine i etnike #anjine'

starosjedio3e' besk%nike i dr. Aije je o gr%pa#a koji#a je tijeko# povijesti od%zeta #og%nost

sa#opredstav$janja' zbog ega s% se na dr%tvenoj pozorni3i pojav$jiva$i isk$j%ivo kao

predstav$jeni >2r%gi?. Ne#og%nost sa#opredstav$janja dove$a je do for#a$iza3ije nji&ova

identiteta' do statini& i predras%dni& opisa nji&ove dr%tvene str%kt%re' k%$t%re' gospodarstva idr%gi& aspekata 4ivota' to s% i oni sa#i tijeko# vre#ena pri&vati$i' sa#oodre6%j%i se kao

>2r%gi?.Zadnji& godina pitanje +re


12/44

regija' gradova i se$a' 3entra i periferije i s$. Nejednakost se #o4e pojaviti i kao pos$jedi3ako#bina3ije ti& i#benika' kao to je s$%aj npr. s etnoklasom' tj. etniko# gr%po# koja trajnopripada ni4oj k$asi.

ako $ibera$ni teoretiari +npr. B. HaMek0 isti% da je dr%tvena nejednakost 3ijena koja sep$aa za dina#ian ekono#ski razvoj kapita$iz#a' za to arg%#ent na$aze i % propasti

ko#%niz#a' novija istra4ivanja %zroka i pos$jedi3a nejednakosti' osobito trajnosti podk$asa'str%kt%rni& prepreka pro&odnosti za pripadnike odre6eni& etniki& gr%pa' diskri#ina3ije 4ena'zaosta$osti odre6eni& regija i s$.' dovode ozbi$jno % pitanje opravdanost i pri&vat$jivost nji&ovi&teza.

36T#E- !"KETLJI#"$T +eng$.social mobilit-0 kretanje pojedin3a i$i gr%pe %n%tars%stava dr%tvene stratifika3ije. !it%je se % dva do#inantna ob$ika: a0 horizontalna pokretljivost'oznaava pre$a4enje iz jedne dr%tvene gr%pe % dr%g%' pri e#% se dr%tveni stat%s ne #ijenja'kao npr. kod pro#jene radnog #jesta i b0 vertikalna pokretljivost' podraz%#ijeva pro#jen%dr%tvenog stat%sa pre#a vii# i$i ni4i# razina#a. 2ok pro#jena na gore znai %spje& praenvei# dr%tveni# privi$egija#a' pro#jena pre#a do$je znai ne%spje& i oit%je se kao g%b$jenjeprivi$egija. Veina noviji& istra4ivanja bavi se pitanje# #e6%genera3ijske pokret$jivosti' osobito%$ogo# koj% obrazovanje' nas%prot so3ioekono#skog stat%sa i rasne i$i etnike pripadnosti' i#ana pos$ovni %spje&.

ako se openito dr4i da je visok st%panj dr%tvene pokret$jivosti na Zapad% pos$jedi3asna4nog i kontin%iranog gospodarskog rasta i razvoja' % sk$op% kojega srednja k$asa do$azi %do#inantan po$o4aj' a stvaraj% se i %vjeti za razvoj novog ob$ika besk$asnog dr%tva b$agostanja'neki a%tori %pozoravaj% da se ti# pro#jena#a sa#o na nov nain %vr%j% k$asne podje$e te dapostojanje for#a$nopravni& pretpostavki jednakosti ni iz da$eka ne osig%rava dr%tven%pokret$jivost svi# gra6ani#a' ponajprije zbog toga to str%kt%rne prepreke' %te#e$jene na rasnoj'etnikoj' vjerskoj i$i jezinoj pripadnosti' nis% %k$onjene. stra4ivanje =o$d&orpa i s%radnikasredino# osa#deseti& godina (). sto$jea pokaza$o je da se' d%gorono g$edano' k$asna str%kt%ranekog dr%tva bitno ne #ijenja i da je %spon po dr%tvenoj $jestvi3i znatno ogranieniji nego tose ranije pretpostav$ja$o. U svezi s ti#' % antropo$ogiji se pojavio poja# etnok$ase za oznaavanjeoni& gr%pa koji#a str%kt%rne prepreke kontin%irano prijee dr%tveni %spon.

36T#E- $T-TIIK-IJ-+$at.stratificatio 5 s$ojevitost' raspored s$ojeva' odstratum, pokriva facere, initi' raditi/ eng$.social stratification0 pro3es k$asne i stat%sne for#a3ije idiferen3ija3ije' to ini te#e$j dr%tvenog poretka' % s#is$% 5antove izjave da je dr%tvenanejednakost >bogat izvor #nogoega $oega' a$i i svega onoga to je dobro?. U $iterat%ri sespo#inj% tri ob$ika dr%tvene stratifika3ije: a0 kastinska stratifikacija' koja i#a obi$je4japer#anentnosti/ kaste se obnav$jaj% %n%tar sebe for#a$nopravno zadr4avaj%i raz$iita gra6anskai po$itika prava/ b0 stale)ka stratifikacija' koja tako6er i#a obi$je4ja per#anentnosti/prev$adava$a je % srednjovjekovnoj E%ropi' a ini$a s% je etiri dr%tvena s$oja: p$e#stvo'sveenstvo' trgov3i i se$ja3i sa s$%ga#a i 30 klasna stratifikacija' koja se od prve dvije raz$ik%jepo to#e to postojea dr%tvena &ijerar&ija ne#a for#a$nopravne te#e$je/ pripadni3i svi& k$asa%4ivaj% isti stat%s gra6anina' to znai da k$asna stratifika3ija ne koi dr%tven% pro&odnost.

Novija istra4ivanja bave se pitanje# stratifika3ije % kontekst% dr%tvene stabi$nosti ipro#jene' nastojei objasniti strategije koje pri to#e koriste do#inantne i nedo#inantne gr%pe'prve radi o%vanja' a dr%ge radi prisvajanja postojei& dr%tveni& privi$egija. Sredinja pitanja s%:a0 odre6%je $i i % kojoj #jeri k$asni i stat%sni s%stav dr%tven% ak3ij%/ b0 kakva je narav k$asne istat%sne str%kt%re i njezini& i#benika i 30 koje ob$ike nejednakosti koriste pojedine gr%pe kakobi odr4a$e k$asne i$i stat%sne raz$ike.

12


13/44

36T#EI $T-T3$ +eng$.social status0 po$o4aj koji pojedina3 i$i gr%pa za%zi#a svojo#%$ogo# % dr%tvenoj &ijerar&iji %re6enoj na nae$i#a asti i presti4a' to %k$j%%je odgovaraj%aprava' odgovornosti i nain 4ivota. S obziro# na s$o4enost i #nogostr%kost #e6%$j%dski&odnosa' svatko je istodobno nosite$j raz$iiti& dr%tveni& stat%sa. Aaz$ik%je#opripisani dru)tveni

status' koji pojedina3 stjee ro6enje# bez obzira na njegove sposobnosti i steeni dru)tvenistatus' koji pojedina3 %g$avno# d%g%je svoji# sposobnosti#a' izbor% i %$o4eno# napor% zapostign%e#. Pripisani dr%tveni stat%s odre6en je spo$o#' dobi' obite$jski# podrijet$o#' raso#'etni3iteto# i s$.' a steeni obrazovanje#' zani#anje#' brano# vezo# i s$. Pre#a C. Oeber%'dr%tveni' gospodarski i po$itiki stat%s zajedno proizvode dr%tven% stratifika3ij%. 2ok jebogatstvo te#e$j gospodarskoga' a #o po$itikog stat%sa' dr%tveni stat%s ovisi o %g$ed%'potovanj% i$i priznanj% koji pojedina3 %4iva % javnosti. Vii dr%tveni stat%s ne #ora %vijekznaiti i vii gospodarski i$i po$itiki stat%s' i obratno. 2r%tveni stat%s je pro#jenjiv i ovisan odr%tveno# kontekst%. 2ok je % p$e#enski# zajedni3a#a on gotovo isk$j%ivo odre6enobite$jski# podrijet$o#' % razvijeni# dr%tvi#a ovisi o niz% i#benika' kao to s% obite$jskopodrijet$o' obrazovanje' zani#anje' p$aa' fiziki izg$ed' ponaanje i s$.

EM$KI/ET$KI+eng$. emic6etic0 par poj#ova koji oznaava dva raz$iita istra4ivaka post%pka'od izbora te#e i ispitanika' do naina prik%p$janja podataka' nji&ove ana$ize i interpreta3ije teeva$%a3ije. ako proiz$aze iz ope disk%sije o kva$itativni# i kvantitativni# istra4ivaki#post%p3i#a te se #og% pri#ijeniti i na dr%ge znanosti' ti se poj#ovi najee spo#inj% %kontekst% antropo$oki& i$i etnografski& istra4ivanja k%$t%re' % svezi s pitanje# treba $ietnografija otkrivati ope zakonitosti i ti#e izdvajati podatke iz nji&ova prirodnog konteksta i$iostati na razini opisivanja i interpreta3ije k%$t%rni& feno#ena % nji&ovoj posebnosti ipojedinanosti.

Pre#a 5. Pike% koji je poj#ove e#skog i etskog prvi %veo % antropo$ogij% sredino#pedeseti& godina (). sto$jea po %zor% na fone#ske i fonetske prist%pe % $ingvisti3i' e#ski# seprist%po# nastoji o%vati 3je$ovitost izvornog podatka' to znai da se % nje#% po$azi odispitanikovi& i$i kazivaevi& spoznajni& kategorija' odnosno od >starosjedi$ake? s$ike svijeta'koja postaje te#e$j znanstvene istine. 1priorne teorijske kategorije i kon3epti istra4ivaa s%sek%ndarni pa je njegov g$avni zadatak da se to je #og%e vie prib$i4i pred#et% istra4ivanjakako bi ponaanje #ogao pro#atrati >izn%tra?' kao da je i sa# pripadnik k%$t%re koj% istra4%je.S%protno to#e' etski prist%p po$azi od znanstveni& kategorija i apriorni& teorijski& obraza3a kojiistra4iva% s$%4e kao po$azite i okvir za prik%p$janje' ana$iz% i interpreta3ij% e#pirijski&podataka. Etska perspektiva je ekstrinzina k%$t%ri koja se istra4%je' njezine kategorije s%%naprijed odre6ene' pri#jenjiva je i na dr%ge s$%ajeve pa s% i poda3i koji se dobij% na taj nainko#parabi$ni. E#ska perspektiva pak %vijek je intrinzina k%$t%ri' nesvod$jiva na dr%ges$%ajeve' njezine se kategorije ob$ik%j% tijeko# sa#og istra4ivanja pa poda3i koji se tako dobij%nis% ko#parabi$ni. Usprkos raz$ika#a' e#sko i etsko s% ko#p$e#entarni post%p3i koji' ako sepri#ijene zajedno' osig%ravaj% da etnografsko istra4ivanje zadr4i izvornost podataka i postaneko#parabi$no.

ETIITET +gr. 7thnos , narod/ eng$. ethnicit-0 pripadnost etniji' odnosno etnikoj gr%pis&vaenoj kao stvarno i$i za#i$jeno povijesno kontin%irano zajednitvo %te#e$jeno na posebni#oznaka#a' kao to s% i#e' jezik' vjera' obiaji' teritorij i dr. =rki ethnospojav$j%je se % neko$ikoznaenja' od gr%pe prijate$ja i p$e#ena' do negrkog' barbarskog naroda. Jaj dvojni prist%p' tj. dase ethnosom' s jedne strane' oznaava gr%pa $j%di koji dije$e iste bio$oke i k%$t%rne znaajke i' sdr%ge strane' oni >dr%gi?' zadr4at e se sve do novijeg vre#ena +pri#jeri3e' >bezbo4ni3i? i$i>pogani? nas%prot krani#a i Qidovi#a0 i odrediti znaenje poj#a etni3itet koji se % dr%tveni#

13


14/44

znanosti#a pojav$j%je poetko# dr%ge po$ovi3e (). sto$jea +>etnika #anjina? nas%prot dr%tvakao 3je$ine0' kao jedan od do#inantni& ob$ika ko$ektivne pripadnosti' %z ve postoje% vjersk%'na3iona$n%' zaviajn% i donek$e' k$asn% pripadnost.

I%d%i da etnik% pripadnost prati sna4an osjeaj zajednitva' a$i i da je ona pro#jenjiva iza#jenjiva dr%gi# ob$i3i#a pripadnosti' rasprave se vode oko toga je $i rije o pri#ordija$no#

+pripisano zajedniko podrijet$o0 i$i so3ija$no#' odnosno sit%a3ijsko# konstr%kt% +steenizajedniki 3i$jevi0. >U#jereni? pri#ordija$isti +=. =eertz0 etni3itet objanjavaj% os$anjaj%i sepostojanje sna4ni& i kontin%irani& srodniki&' jezini&' vjerski&' zaviajni& i$i obiajni& veza'koje se % so3iobio$okoj verziji pri#ordija$iz#a +van den Ierg&e0 izvode iz %ro6ene sk$onostinepotiz#%. nstr%#enta$isti' pak' +1. o&en0 feno#ene odanosti gr%pi i osjeaj so$idarnosti'izvode iz interesa odre6eni& dr%tveni& gr%pa. Nji& ne zani#a narav i podrijet$o etniki& oznaka'b%d%i da se one #ijenjaj%' nadop%nj%j% i2r%go#e?' koja dje$%je svaki p%t kad se>2r%gi? opa4a kao opasnost. S%protno nji#a' predstavni3i teorije ra3iona$nog izbora isti% %$og%s%koba #e6% dr%tveni# e$ita#a za rijetke res%rse +po$itika #o' teritorij' stat%s' bogatstvo i

14


15/44

s$.0' % sk$op% koje svaka gr%pa razvija svoj% strategij% >dobri& i $oi& #o#aka?. Najvei %tje3ajna irenje etno3entriz#a i#aj% #ediji i ko$a' a$i i sa#a znanost koja proizvodi i$i opravdavapostojee etno3entrine >istine?. Jako e%ro3entriza# svoj% snag% najvie d%g%je razvoj%znanosti' te&no$ogije i ko#%nika3ijski& s%stava % E%ropi' a$i i obrazovanj% koje nije sa#opreoptereeno e%ropski# sadr4aji#a nego i prist%po# >2r%gi#a? isk$j%ivo kroz priz#%

e%ropskog isk%stva.

E3"!$K- ITE1-IJ- +eng$. 8uropean integration0 pro3es dr%tvenog' po$itikog'gospodarskog' #onetarnog i k%$t%rnog %jedinjenja E%rope kojeg je najavio O. &%r3&i$$ *9;.godine na Sve%i$it% % ZTri3&% govorei o potrebi osnivanja >jedne vrste Ujedinjeni& dr4avaE%rope?' a stvarno zapoeo A. S3&%#an *9@). svojo# dek$ara3ijo# koja je godin% dana kasnijedove$a do potpisivanja 7Parikog sporaz%#a8 iz#e6% Bran3%ske' Nje#ake' Ie$gije' Nizoze#ske'L%kse#b%rga i ta$ije. Ji#e je %spostav$jena E%ropska zajedni3a za %g$jen i e$ik +8uropean.oal and #teel .ommunit- ! 8.#.0. =odine *9@. iste dr4ave potpis%j% 7Ai#ski sporaz%#8koji# %spostav$jaj% E%ropsk% gospodarsk% zajedni3% +8uropean 8conomic .ommunit- ! 88.0 iE%ropsk% zajedni3% za ato#sk% energij% +8uropean tomic 8nerg- .ommunit- ! 8uroatom0'koji#a e se kasnije pridr%4iti i E%ropska te&no$oka zajedni3a +8uropean 9echnological.ommunit- ! 89.0. 2oprinos % to# prav3% bi$o je i osnivanje E%ropskog %dr%4enja za s$obodn%trgovin% +8uropean Free 9rade ssociation ! 8F90 te donoenje %redbi koji#a se poinje%re6ivati jedinstvena agrarna po$itika.

!d$%%j%i korak % prav3% integra3ije naprav$jen je *9@. godine %jedinjenje# izvrni&tije$a tri sa#osta$ne zajedni3e % E%ropsk% zajedni3% s 5o#isijo# i Vijee#. S$jedei& godinadovrit e se i pos$jednja faza prije$aza na zajedniko tr4ite' poeti pripre#ati p$an za %spostav%gospodarske i #onetarne %nije te zajednike vanjske po$itike' a *9F. do$azi do prvog proirenjaZajedni3e' kad joj se pridr%4%j% 2anska' rska i Ve$ika Iritanija. U dr%go# proirenj%' *9*.godine' pridr%4%je se =rka' a % tree#%' *9. godine' panjo$ska i Port%ga$. ste godinepri&vaa se 7Dedinstveni e%ropski zakon8' a *99F. 7Caastri3&tski# %govoro#8 E%ropskazajedni3a #ijenja svojnaziv % E%ropska %nija. Jri godine kasnije' % Unij% e jo %i 1%strija'Binska i vedska' kad st%pa na snag% S3&engenski sporaz%# o %k$anjanj% granini& prije$aza naprostor% Unije. 71#sterda#ski# %govoro#8 iz *99. %vreno je gospodarsko i #onetarno%jedinjenje' a *999. s$%4beno je $ansiran e%ro kao zajednika e%ropska novana jedini3a.stovre#eno' E%ropska %nija se poe$a pripre#ati i za peto proirenje koje bi treba$o ob%&vatitidio tranzi3ijski& ze#a$ja Srednje i D%goistone E%rope.

=$avni 3i$jevi pro3esa e%ropske integra3ije s% zb$i4avanje i povezivanje e%ropski& narodana nae$i#a: a0 zatite $j%dski& prava' jednakosti' v$adavine prava' de#okra3ije' #ira' stabi$nostii so$idarnosti/ b0 osig%ranja odr4ivog dr%tvenog i gospodarskog razvoja otvaranje# zajednikogtr4ita i o%vanje# oko$ia/ 30 pro#i3anja zajednikog e%ropskog identiteta/ d0 osig%ranjee%ropske ko#petetivnosti na svjestsko# tr4it% i e0 %vo6enja jedinstvenog e%ropskogdr4av$janstva za gra6ane ze#a$ja $ani3a.

IL-T"!I-M+eng$.philantrophism0 poja# se pojav$j%je % dva te#e$jna znaenja: a0fi$antropija %zdign%ta do razine svjetonazora i 4ivotnog sti$a i b0 refor#ni pedagogijski prava3os$onjen na Ao%ssea%ovo %enje koji je do#inirao nje#ako# pedagogijo# % prvoj po$ovi3i *9.sto$jea. Bi$antropisti s% prista$i3e prosvjetite$jskog %enja' osobito ideje neodgajanja D. D.Ao%ssea%a. Po$azei od s&vaanja da je ovjek po svojoj naravi dobar' fi$antropisti zast%paj%kon3ept odgoja i obrazovanja koji po$azi od prirode djeteta i potreba odre6enog vre#ena'koz#opo$itskog d%&a' prirodne re$igije i &%#aniteta. 2je3a se ra6aj% dobra' a $oi# i& inenepri#jerene dr%tvene oko$nosti pa ovjeko$j%b$je #ora biti % sredit% svakog odgojnognastojanja. U svoji# odgojni# zavodi#a fi$antropisti s% %z nastavne pred#ete birane pre#a

15


16/44

nae$% korisnosti' ve$ik% brig% posveiva$i tje$esno# odgoj%: igra#a' tranj%' p$ivanj%' natje3anj%itd. !dba3iva$i s% svaki verba$iza#' a %enje na osnovi isk%stva % prirodi i iz prirode s#atra$i s%najva4niji# izvoro# znanja. Pored D. I. IasedoKa' koji se s#atra osnivae# fi$antropiz#a %pedagogiji' i &. Jrappa' koji je pedagogij% %veo na sve%i$ite' znaajni fi$antropisti s% jo D. H.a#pe i &. =. Sa$z#an.

1-I-M+od i#ena indijskog vo6eMahatme :andhija/ eng$. :andhism0 izraz za nazor'stav i ponaanje koji po$aze od ideje nenasi$nog otpora nepravdi' koj% je svoji# %enje# irioCa&at#a =and&i' najvea d%&ovna i po$itika $inost s%vre#ene ndije. =and&i je bio vo6apokreta za neovisnost ndije od Ve$ike Iritanije. !dba3ivao je nasi$je i zast%pao ostvarenjepo$itiki& pro#jena #irni# otporo#. Iorio se i protiv so3ija$nog isk$j%enja najni4e kaste'nedodir$jivi&' % indijsko# dr%tv%. Nakon stje3anja neovisnosti pok%ao je po#iriti &ind%istik% i#%s$i#ansk% zajedni3%. Pogin%o je % atentat% koji je na njega izvrio &ind%istiki fanatik.

1L",-LI-IJ- +$at.globus, k%g$a' $opta/ eng$.globalisation0 s$o4en i prot%rjean pro3esizgradnje svijeta kao 3je$ine stvaranje# g$oba$ni& instit%3iona$ni& str%kt%ra' tj. str%kt%ra kojeorganiziraj% ve postojee g$oba$no po$je' i g$oba$ni& k%$t%rni& ob$ika' tj. ob$ika koji s% i$iproizvedeni g$oba$no dost%pni# objekti#a i$i reprezenta3ija#a' i$i nji#a transfor#irani. !it%jese kao: a0 gospodarskotri)no ujedinjenje svijeta s %nifor#irani# obras3i#a proizvodnje ipotronje/ b0 demokratsko ujedinjenja svijeta na te#e$j% postojanja zajedniki& interesaovjeanstva' kao to s% jednakost' zatita $j%dski& prava' v$adavina prava' p$%ra$iza#' #ir isig%rnost te 30 moralno ujedinjenje svijetaoko neki& sredinji& &%#anistiki& vrijednosti bitni&za odr4iv razvoj ovjeanstva. Pozornost istra4ivaa neopravdano je %s#jerena gotovo isk$j%ivona pitanje interna3iona$iza3ije gospodarstva i stvaranje svjetskog tr4ita' zajedno s #edijsko# iko#%nika3ijsko# integra3ijo# kojo# se kreiraj% obras3i #asovne g$oba$ne k%$t%re.

Zapadnjaka interpreta3ija svijeta kao jedinstvenog %stroja jo nije g$oba$iza3ija sve dot$edok to ne postane prev$adavaj%a interpreta3ija za vein% svjetskog stanovnitva. S%k$adno to#e'g$oba$iza3ij% treba raz$ikovati od g$oba$ni& pro3esa koji najee nastaj% kao odgovor nainterna3iona$iza3ij% gospodarstva i k%$t%re. !bnova etni3iteta' porast broja a$ternativni& re$igija'jaanje f%nda#enta$iz#a i dr%gi& ob$ika separatiz#a te jaanje na3iona$ni& dr4ava' pri#jeri s%g$oba$ni& pro3esa koji dje$%j% tako da frag#entiraj%' a ne g$oba$iziraj% svijet.

1L",-LI-M +$at.globus, k%g$a' $opta/ eng$.globalism0 stav' na%k i ideo$ogija koja pro#ienae$o #e6%ovisnosti i jedinstva itavog svijeta' svi& naroda i dr4ava na ra%n na3iona$nog idr4avnog partik%$ariz#a. Za raz$ik% od srodni& poj#ova koz#opo$itiz#a' koji nag$asak stav$jana k%$t%rni identitet predna3iona$nog >gra6anina svijeta? i interna3iona$iz#a' koji zast%paideo$ogij% revo$%3ionarnog >bratstva? #e6% narodi#a' ideja g$oba$iz#a te#e$ji se napostna3iona$no# gospodarsko#' infor#atiko# i interk%$t%ra$no# p$anetarno# povezivanj% i#e6%ovisnosti. No' kao i % s$%aj% pro$eterskog i$i so3ija$istikog interna3iona$iz#a koji je s$%4iokao ideo$ogijsko pokrie za sovjetsk%' odnosno ve$ikor%sk% &ege#onij% nad osta$i# narodi#ako#%nistikog b$oka' tako se i iza ideo$ogije g$oba$iz#a #o4e skrivati nakana gospodarske ik%$t%rne &ege#onije zapadni& si$a +tzv. #ekdona$diza3ija0.

1-;-I +gr.pol1tes/ $at. civis/ eng$. citizen0 pre#a izvorno# znaenj% % antikoj =rkojpoja# >gra6anin? ozna%je po$itiki s%bjekt' odnosno onog 4ite$ja dr4ave koji' za raz$ik% odrobova' #a$odobnika i osta$i& deprivi$egirani& s$ojeva' dr4avo# >v$ada i koji# se v$ada?' nai#e'koji i#a pravo s%dje$ovati % savjetodavnoj i s%dbenoj v$asti' a$i i d%4nost pokoravati se zakoni#a

16


17/44

i dr4avnoj v$asti +1ristote$0. Pre#a ri#sko# prav% gra6anin +civis Romanus0 privi$egirani jea%to&toni 4ite$j Ai#skoga 3arstva koji' za raz$ik% od podanika iz osvojeni& ze#a$ja' %4ivagra6anska prava i s$obode' dak$e' posebni zatieni stat%s. U srednje# vijek% gra6aninjestanovnik >s$obodnog kra$jevskog grada?' koji kao takav %4iva prava i s$obode rada' trgovine istje3anja i#etka. Uto$iko se svoji# spe3ifini# dr%tveni# i pravni# stat%so# gra6aninraz$ik%je

od p$e#ia i k#etova. =ra6anska revo$%3ija koja je obi$je4i$a #odern% epo&%' r%i v$astpov$ateni& fe%da$ni& sta$e4a p$e#stva i sveenstva te stat%s gra6aninadodje$j%je svi# $anovi#adr%tvene zajedni3e. Ce6%ti#' nakon gra6anske revo$%3ije razdvajaj% se sfere dr4ave i dr%tva tese % to# s#is$% i ovjek na jednoj strani odre6%je kao gra6anin dr%tva +fran3. burgeois0' a nadr%goj kao gra6anin dr4ave i$i dr4av$janin +fran3. cito-en0.

=ra6aninkao s%bjekt gra6anskog i$i 3ivi$nog dr%tva s%dje$%je % robno-tr4ini# odnosi#aproizvodnje dr%tvenog 4ivota' % koji#a % sk$ad% s v$astiti# interesi#a zadovo$java potrebesvoje #aterija$ne' d%&ovne i k%$t%rne egzisten3ije. Prava gra6anina ja#e se 3ivi$ni#+gra6anski#0 i gospodarski# pravo#' a gra6ani se %dr%4%j% % raz$iite interesne gr%pe' sta$ekeorganiza3ije i raznorazne gra6anske %dr%ge kako bi se a%tono#no izbori$i za svoja gra6anskaprava % okvir% a%tono#ije 3ivi$nog dr%tva.=ra6anindr4ave oznaka je osobe s po$itikopravni# stat%so# dr4av$janina' to se svodi napo$itiko pravo ravnopravnog s%dje$ovanja % %prav$janj% dr4avo#' a % #oderni# predstavniki#de#okra3ija#a koristi sepasivno' i to g$asovanje# na izbori#a za tije$a v$asti te aktivno' pravo#na isti3anje v$astite kandidat%re na izbori#a za tije$a v$asti.

1-;-$K-/I#IL- -KIJ- +eng$. civil action0 i$i 3ivi$na ini3ijativa' odnosi se nadje$ovanje %dr%ga gra6ana' nev$adini& organiza3ija' k$%bova i dr%gi& spontano organizirani& i$isa#oorganizirani& gr%pa % iroko# prostor% dr%tvenog 4ivota o#e6enog s jedne stranedr4avni#' a s dr%ge strane privatni# interesi#a. Aije je o dina#ino# i p$%ra$istiko#neinstit%3iona$izirano# prostor% individ%a$ni& i ko$ektivni& ini3ijativa p%te# koji& gra6aniizravno propit%j%' potvr6%j% i


18/44

!pravdanje za gra6ansk% nepos$%nost neki a%tori izvode iz prava na s%protstav$janjenepravedni# zakoni#a' dok dr%gi kao arg%#ent navode s%protstav$janje nepravdi' %skraivanj%prava na jednakost' s$obod% i$i g$asovanje i s$. Ponekad se #og% %ti i tvrdnje da je gra6anskanepos$%nost % de#okratski# dr%tvi#a nepotrebna i ne$egiti#na' jer se svi dr%tveni prob$e#i#og% i trebaj% rjeavati kroz postojee de#okratske instit%3ije' to predstav$ja pri#jer krivog

s&vaanja po$itikog dje$ovanja' b%d%i da se gra6anska nepos$%nost jedino i #o4e provesti i bitidje$otvorna % $ibera$ni# de#okra3ija#a. U tota$itarni# dr%tvi#a' naprotiv' svaki takav pok%ajse zabranj%je i ka4njava.

1-;-$K"/I#IL" 36T#"+eng$. civil societ-0 pre#a antiko# s&vaanj%gra6ansko dr%tvo +gr. koin;nia politik7/ $at.societas civilis0 predstav$ja po$itiko dr%tvoiidentino je s dr4avo#. Jakvo s&vaanje zadr4a$o se sve do kraja *. st. No % dje$i#a pojedini&so3ija$ni& fi$ozofa i po$itiki& ekono#ista +Lo3ke' Paine' 1. S#it&0 e$aboriraj% se so3ija$ne iekono#ske ideje na te#e$j% koji& se %ob$i%je zasebna sfera gra6anskog dr%tva odije$jena oddr4ave. Coderno znaenje poj#a>gra6ansko dr%tvo? prvi je for#%$irao nje#aki fi$ozof =. O.B. Hege$' odre6%j%i ga kao sfer% %dorednog 4ivota koja povez%je obite$j i dr4av%. Sadr4ajno segra6ansko dr%tvo pog$avito odre6%je s$obodno# igro# gospodarski& snaga i individ%a$ni&&tijenja. No' ono tako6er %k$j%%je dr%tvene i gra6anske %stanove koje kontro$iraj% i reg%$iraj%gospodarski 4ivot' vodei na taj nain do neizbje4nog pro3esa obrazovanja ra3iona$nog 4ivota %dr4avi. Car je s%zio poja# >gra6ansko dr%tvo?na egoistiko 3arstvo privatnog v$asnitva ieksp$oatatorski& robnotr4ini& odnosa. 5asnije se poja# >gra6ansko dr%tvo? g%bi' a % teoriji gaza#jenj%je di&oto#ija dr4ava - dr%tvo. No ponovno se reakt%a$izira seda#deseti& i osa#deseti&godina (). st. kao reak3ija na tota$itarne tenden3ije #oderne dr4ave' nav$astito na ko#%nistiko#istok%. U to# se kontekst% nag$aava a%tono#ija >k%$t%rne po$itike? koj% provode %stanove'organiza3ije i %dr%ge gra6anskog dr%tva: 3rkva' sve%i$ite' ko$e' sindikati' str%ne' sta$eke'k%$t%rne %dr%ge i dr%ge dr%tvene %stanove' kroz koje se gra6ani od%pir% tota$itarni#tenden3ija#a v$adaj%i& po$itiki& i dr4avni& str%kt%ra. !jaane organiza3ije gra6anskog dr%tva+npr. sindikat >So$idarnost? % Po$jskoj' rkva % nekadanjoj stonoj Nje#akoj0 igra$e s%k$j%n% %$og% % r%enj% ko#%niz#a. % ko#%nistikoj Hrvatskoj organiza3ije gra6anskogdr%tva' pop%t 2r%tva sve%i$ini& nastavnika i 2r%tva knji4evnika' #jesta s% na koji#a s% seosnova$e prve de#okratske po$itike stranke' a to je % konani3i dove$o do s$o#a ko#%niz#a ina nai# prostori#a.

IETITET+$at. idem, isti' sr$at. identitas/ eng$. identit-0 openito' istovjetnost bitni&svojstava' ono po e#% je neko bie' stvar i$i pojava jednako sa#o# sebi. Udr%tveno&%#anistiki# znanosti#a identitet se odre6%je kao f%nk3ija posebnog odnosa iz#e6%$j%di' tijeko# kojega do$azi do %tvr6ivanja #e6%sobni& s$inosti' odnosno raz$ika % oni#obi$je4ji#a koja s% bitna za ob$ikovanje individ%a$ne i ko$ektivne svijesti o sebi i dr%gi#a. Pre#aopepri&vaeno# eksp$ikatorno# #ode$% dr%tveni& znanosti' identitet $j%dske osobe ine tris$oja. Prvi se odnosi na op


19/44

pripisaniodsamoprihvaSvi s% $j%di stvoreni jednaki?' ges$% Bran3%skegra6anske revo$%3ije iz *9. =ibert7( 7galit7( fraternit7 +s$oboda' jednakost' bratstvo0 te %Prea#b%$i 7!pe dek$ara3ije o $j%dski# pravi#a8 iz *9;.: >Sva $j%dska bia ra6aj% se s$obodna ijednaka % dostojanstv% i pravi#a?.

Pre#da je nae$o jednakosti opepri&vaeno % s%vre#eno# svijet%' ne postoji s%g$asnost% koji# sfera#a 4ivota ga treba pri#jenjivati. U to#e se s#is$% raz$ik%j%: politika jednakost'kao jednako pravo na po$itik% parti3ipa3ij%' to se #anifestira kao ope pravo g$asa' odnosnojednako pravo svi& da biraj% i b%d% birani % tije$a po$itike v$asti/ pravna jednakost' topodraz%#ijeva jednak% pravn% zatit%' kao i jednak% odgovornost svi& g$ede potivanja %stava i

19


20/44

zakona/ dru)tvena jednakost' koja ozna%je jednakostansi svi& $j%di g$ede razvijanja v$astiti&sposobnosti i stje3anja znanja te % za%zi#anj% odre6enog po$o4aja na dr%tvenoj $jestvi3i' bezobzira na so3ija$no podrijet$o' spo$' ras%' vjer%' narodnost' po$itiko i dr%go %vjerenje teekonomskajednakost' to znai jednak% raspodje$% dr%tvenog bogatstva na sve pripadnikedr%tva.

2ok se pravna i po$itikajednakost ozbi$j%j% % sferi po$itike dr4ave te se bezpogovornopri&vaaj% kao te#e$jni %vjeti njena de#okratskog %stroja' % odnos% na dr%tven% i ekono#sk%jednakost' koje se odnose na sfer% gra6anskog dr%tva' postoje ozbi$jni prijepori. Nai#e' $ibera$nina%k' to zast%pa sfer% #ini#a$ne dr4ave' dr4i da se dr%tveni i gospodarski odnosi s$obodnoob$ik%j% na tr4it% roba' kapita$a i rada. Pre#da pravna dr4ava nae$no treba o#og%iti dr%tven%jednakost #og%nosti svi&' ozbi$jenje so3ija$ni& ansi i stje3anje dr%tvenog stat%sa %sko jepovezano s ekono#ski# #og%nosti#a pojedina3a.

Ekono#ska jednakost pak za&tijeva redistrib%3ij% dr%tvenog bogatstva i stoga zadire %jedn% od te#e$jni& s$oboda i prava pojedin3a - pravo na stje3anje i posjedovanje privatnogv$asnitva. S#anj%j%i #otiva3ij% za rad i privre6ivanje' ekono#ska jednakost %z to negativno%tjee na gospodarski razvoj i rast dr%tvenog bogatstva. Zato se $ibera$ni #is$io3i najotrijeprotive ideji ekono#ske' sa#i# ti# dije$o# i dr%tvene jednakosti. Na dr%goj strani' razneko$ektivistike doktrine % veoj i$i #anjoj #jeri zast%paj% kon3ept ega$itarnog dr%tva % koje#%se ostvar%je potp%na dr%tvena jednakost te dje$o#ina +so3ija$de#okra3ija0' odnosno potp%na+ko#%niza#0 ekono#skajednakost.

JE-K"$T 6-$I+eng$. e4ual opportunit-0 nae$o koje se % dananje# znaenj% pojavi$o %sk$op% Pokreta za gra6anska prava % S12 i koje s% ta#onje konzervativne v$asti pri&vati$eseda#deseti& godina (). sto$jea kao a$ternativ% za&tjev% za jednako% rez%$tata. Dednakost#og%nosti i$i ansi' iz#e6% osta$og' %k$j%%je: a0 pravedn% raspodje$% dr%tveni& res%rsa pre#asposobnosti#a i za$aganj%/ b0 %kidanje diskri#ina3ije % zapo$javanj%/ 30 standardiza3ij% kriterijapri$iko# zapo$javanja i d0 str%kt%rne pro#jene koji#a se osig%rava provedba nae$a jednaki&ansi. U veini razvijeni& de#okra3ija jednakost ansi zaja#ena je zakono#. Najvei %spje& je% to# s#is$% postign%t % podr%j% jednake naknade za jednakovrijedan rad. U pravno# s#is$%'nae$o jednaki& ansi #ora se s&vatiti kao zabrana de jurediskri#ina3ije zbog rasne i$i vjerskepripadnosti' etnikog i$i na3iona$nog podrijet$a' spo$a te branog stanja i spo$ne orijenta3ije.

JE-K"$T 3 "1"J3 I ",-"#-J3 +eng$. e4ualit- in education0 nae$o pre#akoje#% sve osobe koje stje% znanja te razvijaj% svoje sposobnosti i vjetine % for#a$no# inefor#a$no# s%stav% odgoja i obrazovanja' i#aj% ist% vrijednost i izjednaene s% % pravi#a iodgovornosti#a' bez obzira na rasno' spo$no' na3iona$no' etniko' vjersko' so3ija$no i$i kakvodr%go podrijet$o' kao i na fizike i$i #enta$ne osobine' pa se pre#a nji#a treba ponaati % sk$ad%s ti# nae$o#. Dednakost % odgoj% i obrazovanj%' dak$e' podraz%#ijeva jednakost post%pka i$itret#ana pre#a korisni3i#a odgojnoobrazovni& %s$%ga +dje3e i odras$i&0' a ne jednakost nji&ovi&osobina i$i kva$iteta. Ja se jednakost oit%je %: a0 prist%p% #og%nosti#a odgoja i obrazovanjakoji#a raspo$a4e dr%tvena zajedni3a/ b0 zatiti fizikog i #enta$nog zdrav$ja/ 30 zatiti oddiskri#ina3ije/ d0 potivanj% individ%a$ni& raz$ika/ e0 koritenj% odgojnoobrazovni& res%rsa i f0p%no# razvoj% svi& poten3ija$a pojedin3a.

K3LT3- +$at. cultusod colere, tovati' astiti/ obra6ivati ze#$j%/ eng$. culture0 vieznanipoja# koji % novije vrije#e trpi znaajne pro#jene. U najire# s#is$% odnosi se na njegovanjeovjekovi& prirodni& sposobnosti i 4ivota %ope' stvaranje# #aterija$ni& i d%&ovni& dobara kojise po%avanje# i %enje# prenose sa stariji& genera3ija na #$a6e. zraz se pojavio % ri#sko

20


21/44

doba' najprije kao oznaka za obra6ivanje ze#$je' a kasnije za njegovanje' obrazovanje' vje4banjed%&a. 2r%go znaenje pripis%je se i3eron%' za kojega je cultus isto to i humanitas' tj.obrazovanje i %savravanje d%&a pre#a %k%pnosti #ora$ni& nae$a' vrijednosti i znanja kojari#sko# gra6anin% osig%ravaj% pov$aten stat%s g$ede dr%gi& naroda. Jradi3ija dvostr%kogprist%pa k%$t%ri nastavit e se i kroz srednji vijek' pri e#% se %savravanje d%&a povez%je s

vjero# i #og%no% proienja d%e. 2o poetka (). sto$jea poja# e jo neko$iko p%taproiriti svoj sadr4aj. !si# k$asinog znanja i #ora$ni& vrijednosti to ine sadr4aj seda#s$obodni& %#ijea' obogatit e se idejo# individ%a$ne d%evnosti +teo$ogija0' a%torstva+renesansa0' reda +ra3iona$iza#0' genija i osjeajnosti +ro#antiza#0' e#pirije +doba znanosti0 iko#%nika3ije +doba te&no$ogije0. Pro#atranje k%$t%re kao pos$jedi3e $j%dski& sposobnostiotvori$o je #og%nost da #aterija$ni proizvodi postan% dio k%$t%re' a$i i da se postavi grani3aiz#e6% prirodnog i $j%dskog svijeta' odnosno da se k%$t%ra pone vezivati za prostor i vrije#e iobjanjavati kao nain 4ivota dr%tveni& gr%pa i$i povijesni& razdob$ja pa se %vode poj#ovinarodne' vjerske i k$asne k%$t%re' k%$t%re E%rope' 1frike' a$i i k%$t%re 1ntike' srednjega vijeka is$.

5%$t%ra kraje# *9. sto$jea postaje sredinji poja# nove znanstvene dis3ip$ine - k%$t%rneantropo$ogije kojoj je zadatak opisivanje i interpretiranje k%$t%rni& raz$iitosti pre#a #jeri$i#a%savrenosti' rafiniranosti i dotjeranosti zapadne 3ivi$iza3ije. Za E. JM$ora' osnivaaantropo$ogije' k%$t%ra je s$o4ena 3je$ina koja %k$j%%je znanja' vjerovanja' %#jetnost' #ora$'pravo' obiaje i svak% dr%g% sposobnost i$i navik% koj% ovjek stjee kao $an dr%tvenezajedni3e. Vie od po$a sto$jea kasnije' 1. 5roeber i . 5$%3k&o&n e navesti oko (@) raz$iiti&defini3ija k%$t%re koje se #og% svrstati % s$jedee sk%pine: a0 deskriptivne' % koji#a je nag$asakna nabrajanj% dije$ova k%$t%re +najee obiaja i navika0 s&vaene kao 3je$ina/ b0 povijesne' kojenag$aavaj% e$e#ente ko$ektivne batine i$i tradi3ij%/ 30 normativne' koji#a se ob%&vaaj% nor#ei$i pravi$a ponaanja' idea$i i vrijednosti i stvarni obras3i ponaanja/ d0 psiholo)ke' % koji#a senag$aava sposobnost pri$ago6ivanja' %enja i$i navikavanja/ e0 strukturne' koje po$aze odorganiza3ije k%$t%re i f0genetske' koje nag$aavaj% znaenje k%$t%re kao proizvoda' ideje i$i kaosi#bo$a. 2o$asko# B. Ioasa' A. Ienedi3t' C. Cead' $. Lvi-Stra%ssa' I. Ca$inoKskog' 1. A.Aad3$iff-IroKna' D. SteKarda i dr.' antropo$oke disk%sije se %s#jeravaj% na pitanje organiza3ijei$i konfig%ra3ije k%$t%re +k%$t%rnog etosa0' dif%zije k%$t%rni& oznaka +obiaja' ideja' stavova0'k%$t%rni& %niverza$ija' kao to s% dr%tvena str%kt%ra i organiza3ija' obras3i proizvodnje ipotronje' s%stav znaenja' vjerovanja i ponaanja te #aterija$na dobra. U#jesto podje$e L.Corgana na divlja)tvo' barbarstvo i civilizaciju' k%$t%rni razvoj se pro#atra % svezi spostojanje#: a0 nomadskih k%$t%ra +prik%p$janje &rane0/ b0 sjedilakih k%$t%ra +proizvodnja&rane0 i 30 urbanihk%$t%ra +potronja &rane0.

!d sredine (). st. sadr4aj poj#a k%$t%re znatno je proiren pri&vaanje# nae$are$ativiz#a' &o$iz#a i p$%ra$iz#a. 5$j%ni poj#ovi s%vre#eni& istra4ivanja k%$t%re postaj%k%$t%rna dina#ika/ k%$t%rna raz$iitost/ k%$t%rna do#ina3ija/ opresija i e#an3ipa3ija/ k%$t%rnidiskontin%itet/ konstr%k3ija k%$t%re/ prijenos i %enje k%$t%re i s$. U sredit% interesa je pojedina3sa svojo# interpreta3ijo# naina 4ivota svoje i dr%gi& gr%pa' a ne apriorni teorijski konstr%kti.=ovori se o k%$t%risvakodnevnice/ individualnoji kolektivnojk%$t%ri/ etnikoj' nacionalnoj'regionalnojiglobalnojk%$t%ri/ urbanoji ruralnojk%$t%ri/ tradicionalistikoj( autoritarnojidemokratskojk%$t%ri/ k%$t%risiroma)tva/ masovnoj' elitnoji upravljakojk%$t%ri/ opozicijskojk%$t%ri i k%$t%ri otpora/supkulturii kontrakulturii s$.

K3LT3- "-K-+eng$. culture marker0 pojedino obi$je4je i$i niz obi$je4ja' nazvani& joi k%$t%rni# #arkeri#a' a#b$e#i#a i$i si#bo$i#a' koje neka dr%tvena gr%pa s#atra bitni#dokazo# i$i aspekto# svoje posebnosti i$i identiteta % odnos% na dr%ge gr%pe +pri#jeri3e' kri4kod krana' 2avidova zvijezda kod Qidova' po$%#jese3 kod #%s$i#ana0. 5%$t%rne oznakevariraj% ovisno o niz% i#benika' %k$j%%j%i narav' &o#ogenost i povijesno isk%stvo gr%pe'

21


22/44

3i$jeve koji se nji&ovi# isti3anje# nastoje postii' odnos% dr%gi& gr%pa i dr%tva % 3je$ini pre#apraksi ko$ektivnog oznaavanja i s$. Ce6% najva4nije oznake pri#ordija$ni&' osobito etniki&identiteta %brajaj% se i#e' jezik' vjera' rasa' boja ko4e' teritorij' zajednika povijest' viz%a$nisi#bo$i gr%pe' dr%tvene instit%3ije i obiaji +%k$j%%j%i pre&ran%' odje% i nain stanovanja0 tes%stav vrijednosti i vjerovanja. ako se veina k%$t%rni& oznaka izdvaja tijeko# povijesti' zbog

ega i ine te#e$j si#bo$ike ko$ektivne #e#orije i dje$%j% kao sna4an instr%#ent ko$ektivne&o#ogeniza3ije i #obi$iza3ije' #noge s% rez%$tat konstr%k3ije' najee potakn%te potrebo# zapostav$janje# si#bo$iki& grani3a pre#a dr%gi# gr%pa#a +>#i? nas%prot >nji&?0. U pravi$%' toje opstojnost gr%pe %gro4enija' to s% njezine oznake va4nije njezini# $anovi#a.

K3LT3- !I$ME"$T +eng$. cultural literac-0 poja# se pojavio % svezi s poj#o#k%$t%rnog kapita$a koji je %veo I. Io%rdie% kako bi nji#e oznaio f%nd%s znanja' vrijednosti ivjerovanja koji stoje na raspo$aganj% do#inantnoj dr%tvenoj gr%pi i koji se najee prenosefor#a$ni# s%stavo# odgoja i obrazovanja. =$avni prijenosni3i kapita$a s% jezik i s%stav spoznajao koji#a ovisi s%dje$ovanje pojedina3a i gr%pa % raspodje$i dr%tveni& res%rsa i dr%tvene #oi.U 3entra$istiki %re6eni# dr%tvi#a k%$t%rna pis#enost ob%&vaa prijenos k%$t%rnog kapita$akoji# raspo$a4e do#inantna gr%pa na #anjine i dr%ge dr%tveno #argina$izirane gr%pe. S%protnoto#e' % de3entra$izirani# de#okratski# dr%tvi#a' k%$t%rna pis#enost podraz%#ijevapriznavanje i njegovanje k%$t%rnog kapita$a svi& gr%pa i zajedni3e kao 3je$ine pa se #o4epovezati s idejo# interk%$t%ra$nog i$i #%$tik%$t%ra$nog odgoja i obrazovanja.

K3LT3I K-!IT-L+eng$. cultural capital0 poja# koji je %veo P. Io%rdie% kako bi nji#eobjasnio s%stav sofisti3irani& znanja' jezini& kodova' vrijednosti' vjerovanja' obiaja i obraza3aponaanja koji#a raspo$a4e do#inantna dr%tvena gr%pa. Aije je o res%rsi#a koji danasob%&vaaj% inte$ekt%a$ni' infor#a3ijsko-ko#%nika3ijski i znanstveno-te&no$oki kapita$odgovoran za #jesto pojedin3a i dr%tveni& gr%pa na 3entar-periferija kontin%%#%. Posjedovanjek%$t%rnog kapita$a o#og%%je do#inantni# dr%tveni# s$ojevi#a da reprod%3iraj% svoj%si#bo$ik%' k%$t%rn%' po$itik% i gospodarsk% #o' ne sa#o preko proizvodnje novi& znanja ivrijednosti' nego i preko s%stava for#a$nog odgoja i obrazovanja' koji je %z #edije g$avniinstr%#ent trans#isije nji&ove k%$t%re. za nae$a jednakosti i %niverza$nosti krije se #oaninstr%#ent dr%tvene reprod%k3ije' b%d%i da se ko$a obraa sa#o oni# %eni3i#a kojiraspo$a4% k%$t%rni# nas$ije6e# na koje#% se te#e$je sadr4aji' #etode i pro3jene ko$skog' aonda i dr%tvenog %spje&a. U svezi s ti#' Io%rdie% raz$ik%je k%$t%rni od ko$skog kapita$a.5%$t%rni kapita$ se 4ivi' a ko$ski po%ava i %i. Prvi stvara >objektivne? nor#e' dr%gi %p%%je nakoji nain treba s$ijediti te nor#e/ prvi proizvodi >sveenike?' dr%gi >vjernike?. nstr%#enta$naveza % to# odnos% je tzv. >kariz#atska ideo$ogija? koja i#a %$og% opravdanja neravnopravni&dr%tveni& odnosa reprod%3irani& s%stavo# odgoja i obrazovanja' na nain da ko$ski' a onda idr%tveni ne%spje& objanjava kao pos$jedi3% prirodni& raz$ika % darovitosti.

K3IK3L3M) $KI#EI+eng$. hidden curriculum0 i$i tajni p$an %enja' odnosi se nanep$anirane %zgredne rez%$tate i pos$jedi3e organiziranog %enja i po%avanja koje nastaj% pod%tje3aje# vanjski& i#benika +k%$t%ra dr%tvene zajedni3e/ stavovi rodite$ja/ #i$jenje javnosti o%$ozi %ite$ja i ko$e te o povezanosti znanja


23/44

%tje3aj i#aj% i#p$i3itni' neizreeni stavovi i za&tjevi %ite$ja pre#a svako# pojedino# %enik%'a$i i odnosi #e6% sa#i# %eni3i#a. ! %esta$osti i kva$iteti ko#%nika3ije i interak3ije iz#e6%%ite$ja i %enika' kao i #e6% %eni3i#a' ovisi &oe $i skriveni k%rik%$%# i#ati pozitivne i$inegativne pos$jedi3e na %enje i razvoj svakog pojedinog %enika. Skriveni k%rik%$%# je zapravos$o4ena #re4a skriveni& por%ka koje se oit%j% % ono#e to se i kako %i i po%ava % ko$i.

MI +eng$. peace0 sk$adan odnos #e6% $j%di#a/ beskonf$iktno stanje koje#% se kaoso3ija$no# i po$itiko# idea$% te4i tijeko# itave $j%dske povijesti' a$i i stanje koje se %dosadanjoj povijesti s#jenj%je s nas%protni# stanje# rata. Stoga se % po$itiko# kontekst% #ir iodre6%je kao stanje s%protno rat%' odnosno kao stanje % koje#% se % #e6%dr4avni# odnosi#a nepri#jenj%je si$a. Cir' #e6%ti#' nije naprosto ods%tnost rata ve stanje pozitivni&' prijate$jski& i#iro$j%bivi& #e6%$j%dski& odnosa' koji isk$j%%j% rat kao rjeenje za $atentne dr%tvene i$ipo$itike s%kobe i napetosti. 5ao dr%tveni idea$ #ir se pojav$j%je od poetka razvoja $j%dske3ivi$iza3ije i k%$t%re % raz$iiti# re$igijski# i fi$ozofski# kon3ep3ija#a i po$itiki#ini3ijativa#a' od starozavjetnog >pretapanja #aeva % p$%gove?' novozavjetnog >&osana % visini'a na ze#$ji #ir $j%di#a?' starokineske ideje osnivanja Lige za #ir +oko @F@. g. pr. 5r.0'&e$enistike ideje opega #ira' srednjovjekovnog #ira #e6% ze#$ja#a +=andfriede0 i gradovi#a+Burgfriede0' =roti%sovi& i 5antovi& ideja >vjenog #ira?' do re3entni& ideja svjetskog #ira kojepro#i% #e6%narodne %dr%ge i organiza3ije +Liga naroda' UN' Vijee E%rope' !ESS0 kao i sve#asovniji #irovni pokreti' koji se od ezdeseti& godina (). sto$jea sa Zapada ire po svijet%.

MI) "3-I+eng$. armed peace0 poja# koji se pojavio % sk$op% doktrine o ravnote4i vojnesi$e kao pretpostavke g$oba$nog #ira i sig%rnosti % vrije#e &$adnog rata i b$okovske podje$esvijeta. Postao je po$azite# %trke % naor%4anj% iz#e6% S12-a i biveg Sovjetskog Saveza' to jena kraj% dove$o do doga da se #ir #jeri broje# n%k$earni& g$ava po stanovnik% p$aneta. 2oktrinao osig%ranj% #ira stra&o# bi$a je %korijenjena % viesto$jetn% e%ropsk% tradi3ij% ratovanja i%vrena tezo# o prav% jaega i %ro6enoj agresivnosti ovjeka' to s% % dr%tveni# znanosti#azagovara$i so3ija$darvinisti. Aavnote4a stra&a tako je posta$a referentni okvir za opravdanje jedneaps%rdne po$itike % sk$op% koje se interes ovjeanstva branio #og%no% sveopeg %nitenja.

Porast #asovnog osjeaja %gro4enosti doveo je rani& ezdeseti& godina (). sto$jea doosnivanje brojni& #irovni& i antin%k$earni& pokreta koji s% tra4i$i %kidanje i$i radika$nos#anjenje proizvodnje or%4ja' %spostav% s%stava #e6%narodne kontro$e i prena#jen% vojneind%strije % 3ivi$n%. vrsto zast%paj%i stav da se #ir ne #o4e osig%rati or%4je# i zastraivanje#'nego potivanje# $j%dski& prava i s$oboda te provo6enje# nae$a jednakosti i pravde' #irovnipokreti s% znatno %tje3a$i na nap%tanje doktrine o or%4ano# #ir% i %vo6enje ideje pozitivnog#ira.

MI) !"ITI#I+eng$.positive peace0 &%#anistika doktrina koja #og%nost g$oba$nog #irai sig%rnosti ne izvodi iz ods%stva nasi$ja' s%koba i rata nego iz nae$a dje$otvorne zatite $j%dski&prava' jednakosti' v$adavine prava' p$%ra$iz#a i so$idarnosti. ako se % fi$ozofski# rasprava#apojavi$a znatno ranije i bi$a % g$avni# 3rta#a %ob$iena % sk$op% #irovnog aktiviz#a poetko#ezdeseti& godina (). sto$jea' tek je svretko# &$adnog rata posta$a vrsto po$azite#e6%narodne #irovne po$itike. Jaj je preokret oznaio poetak novog razdob$ja % koje#% se#og%nost #ira dovodi % vez% s idejo# pravedne raspodje$e #oi +>#oi s?' nas%prot >#oinad?0 i zajedniko# odgovorno%.

2oktrina o pozitivno# #ir% s%protstav$jena je doktrini o ravnote4i stra&a % svi# bitni#aspekti#a s&vaanja #ira. !kosni3% doktrine o or%4ano# #ir% ini nepovjerenje % #ironosn%%$og% pojedin3a i naroda' odnosno % sposobnost ovjeka da s$obodno %prav$ja svojo# s%dbino#'

23


24/44

zbog ega se osig%ranje #ira i #og$o koristiti kao pokrie za %vo6enje starate$jstva #a$og broja>ve$iki&? nad ve$iki# broje# >#a$i&? naroda % svijet%. S%protno to#e' ideja pozitivnog #irapo$azi od s&vaanja da je #ir #og% jedino kao sprega' s jedne strane' prava i' s dr%ge strane'sa#oodgovornosti i s%odgovornosti za p%n% pri#jen% dogovora o nain% 4ivota % koje#% neepostojati ograde iz#e6% >ve$iki&? i >#a$i&?' odnosno iz#e6% oni& koji %4ivaj% prava i oni&

koji#a se na#e% odgovornosti' a sve % i#e g$oba$nog #ira i sig%rnosti.

MI- $3I#"T+eng$.peaceful co!e%istence0 poja# koji je pod nazivo# >#irno s%4iv$jenje?i$i >#irna koegzisten3ija? % po$itikopropagandne svr&e prvi %potrijebio bo$jeviki vo6a L. 2.Jro3ki *9*. godine objanavaj%i odnos iz#e6% Sovjetskog Saveza i dr%gi& dr4ava. S jaanje#na3iz#a % Nje#akoj prestaje iz$azi iz %porabe' a$i se ponovno jav$ja % govori#a prvog sekretaraPo$itbiroa' Nikite S. Hr%ova koji istie da S12 i Sovjetski savez' %sprkos po$itiki#' vojni# idr%gi# raz$ika#a' pa i napetosti#a' #og% s%4ivjeti bez posezanja za rato#. !n je te#e$j #irnogs%4ivota vidio % postizanj% dogovora o posjedovanj% one ko$iine n%k$earnog or%4ja koja bi bi$adovo$jna za %nitenje protivne strane. 2oktrina o #irno# s%4ivot% otvori$a je pro3es d7tanta%

sk$op% kojeg s% vo6eni razgovori o ogranienj% stratekog naor%4anja te s#anjenj% sta$ni& vojni&postrojbi % E%ropi. Prvi kr%g razgovora zavrio je potpisivanje# 7He$sinkog zavrnog akta8'koji# s% %tvr6ena nae$a #e6%dr4avni& odnosa % 3i$j% o%vanja e%ropskog #ira i sig%rnosti.2anas se izraz rabi kao po$azite strategija nenasi$nog rjeavanja #e6%narodni& i$i%n%tardr4avni& s%koba.

MI" JE6-#-JE $3K",- +eng$. peaceful conflict resolution0 prist%p nenasi$nogrjeavanja sporova na #e6%$j%dskoj' #e6%gr%pnoj i #e6%narodnoj razini %z koritenje te&nikaposredovanja' pregovaranja' #irenja i arbitriranja' koji#a se nastoji doi do rjeenja pri&vat$jivogza sve s%kob$jene strane +'in!'instrategija0' %#jesto da se ono na$azi % pobjedi jae strane +'in!

overstrategija0. S%kob #o4e biti tetan i$i koristan' ovisno o spre#nosti i vjetini da se rjeenjepotra4i zajedniki# naporo# i na op% korist. U raniji# prist%pi#a s%kob je s&vaen kaodestr%ktivna dr%tvena pojava pa se zagovara$a njegova e$i#ina3ija' najee s os$on3e# na>arg%#ent jaega?. S%vre#eni istra4ivai vide s%kob kao #og%e pozitivno isk%stvo. !ni isti%da je s%kob neodvojiv dio $j%dskog 4ivota i da ga je #og%e izraziti i rijeiti na #iran nain/ das% s%kobi dobra pri$ika za %enje i razvoj pojedin3a' odnosno po$azite za pobo$janje odnosa#e6% $j%di#a/ da se rjeenje s%koba ne s#ije odga6ati/ da % pro3es% rjeavanja #oraj% aktivnos%dje$ovati sve strane te da na rjeenje povo$jno %tjee dr%tveno ozraje % koje#% se njeg%jeodgovornost i briga za dr%goga. stra4ivanja pokaz%j% da se tijeko# #irnog rjeavanja s%kobaodr4ava ravnote4a #oi iz#e6% strana' generiraj% nove ideje i prist%pi te osig%rava fa3i$itativnapro#jena ponaanja.

U teoriji s%koba istie se da je konstr%ktivni


25/44

ovisi o #otiviranosti i str%noj pripre#i s%kob$jeni& strana. !sposob$javanje zadire % #nogedi#enzije #irnog %prav$janja s%kobo#' od e#patije' aktivnog s$%anja' korektnog odnosa'persona$iza3ije doga6aja' sa#ootkrivanja i ak3ijskog p$aniranja' do izra4avanja svoji& iprepoznavanja t%6i& osjeaja' senzibi$iza3ije na prob$e#e i te&nika re$aksa3ije.

MI"#E $-1E 3JEIJEI7 -"- +eng$. > $eace ?eeping Forces0#e6%narodne snage % sastav% UN-a osnovane *9;. godine kao instr%#ent nadzora i %vanja#e6%narodnog #ira i sig%rnosti' kad se pokaza$o da dip$o#atska sredstva' predvi6ena 7Pove$jo#UN-a8' nis% dovo$jna za #irno rjeavanje #e6%narodni& s%koba. Candat #irovni& snaga#ijenjao se ovisno o ve$iini i naravi s%koba. S kraje# &$adnog rata' prestaje dje$ovati prvageneracija mirovnih snaga' koja je po sastav% i na#jeni bi$a vojna +s$ab$jenje s%koba'nadg$edanje prekida vatre' izvi6anje de#i$itarizirani& podr%ja' osig%ranje $j%dstva % ta#pon-zona#a i s$.0./ruga generacija mirovnih snaga' koja dje$%je od *9.' 3ivi$novojne je naravi+izgradnja i jaanje de#okratski& instit%3ija' s#irivanje etniki& s%koba' organiza3ija 4ivota %podr%ji#a pogo6eni& katastrofo# i s$.0. Nakon objav$jivanja 71gende za #ir8 g$avnog tajnikaUN-a *99(.' #andat #irovni& snaga svodi se na izgradnj% povjerenja' prik%p$janje dokaza ipreventivno prestrojavanje osob$ja i$i %spostav% de#i$itarizirani& zona % podr%ji#apoten3ija$nog s%koba. Jri godine kasnije %vode se pro#jene % svezi s jaanje# s%stavajedinstvene ko#ande.2o sredine devedeseti& godina (). sto$jea' UN je pod%zeo vie od F) #irovni& opera3ija %koji#a je s%dje$ova$o oko * #i$ij%n vojnika i 3ivi$a. Ce6% opera3ija#a koje i danas traj% s%:UNC!=P +UN-ova gr%pa za pro#atranje % ndiji i Pakistan%' osnovana *9;9.0/ UNBWP+UN-ove snage za o%vanje #ira na ipr%' pokren%te *9;.0/ UN5!C +Pro#atraka #isijaUN-a % rak%-5%vajt%' %spostav$jena *99*.0/ UN!CUA +Pro#atraka #isija UN-a % Ugandi-A%andi' %spostav$jena *99F.0 i UNPA!B!A +Zatitne snage UN-a na prostor% bive D%gos$avije'pokren%te *99;.0' 5SB!A +Iosna i Her3egovina0 i SB!A +5osovo0. Za >za&tjevno i riskantnos$%4enje #ir%?' Cirovne snage UN-a s% *9. godine dobi$e Nobe$ov% nagrad% za #ir.

MI"#E $T-TE1IJE ME;3-"E -JEIE +eng$. international communit-peace strategies0 izraz koji se koristi % #e6%narodnoj po$iti3i za niz #jera koje UN i dr%ge#e6%v$adine organiza3ije pri#jenj%j% kao odgovor na poten3ija$no i$i stvarno %gro4avanje#e6%narodnog #ira i sig%rnosti. Pri#jena odre6ene strategije ovisi o naravi i trajanj% krize' kojase #o4e pojaviti zbog: a0 preve$ikog go#i$anja i


26/44

postign%tog dogovora iz#e6% s%kob$jeni& strana te ;0 strategije jaanja mira +eng$. peaceenforcement strategies0 - %s#jerene na postizanje dogovora iz#e6% svi& s%kob$jeni& strana' aob%&vaaj%: a0 #jere pritiska' kao to s% gospodarske sank3ije i b0 #jere zastraivanja i %porabevojne si$e.Pri#jena #irovni& strategija esto je ote4ana instit%3iona$ni#' interesni# i dr%gi# i#beni3i#a

koji %sporavaj% pa i za%stav$jaj% #e6%narodno dje$ovanje' to se pokaza$o i % s$%aj% agresije naHrvatsk% i Iosn% i Her3egovin%' ponajvie stoga to se tra4i re$ativno visok st%panj s$aganja %definiranj% prob$e#a i pod%zi#anj% praktini& #jera za njegovo rjeenje.

M3LTIK3LT3-LI-M +$at. multus, #nogi colere, obra6ivati ze#$j%' tovati/ eng$.multiculturalism0 % ire# s#is$%' idea$ sk$adnog s%4ivota k%$t%rno raz$iiti& gr%pa % kontekst%ideje p$%ra$nog dr%tva' koja od poetka seda#deseti& godina (). sto$jea postaje for#ativnonae$o dr%tvenog %stroja i razvoja de#okratski& ze#a$ja. Priznanje #%tik%$t%ra$iz#a kao novogdr%tvenog nazora oznai$o je prekid s asi#i$a3ioniz#o#' koji je zagovarao razvoj pre#aobras3% >ve$iki& k%$t%ra?' a k%$t%rn% raz$iitost % dr4avni# grani3a#a i svijet% % 3je$ini svodio nanerazvijenost' 3ivi$iza3ijski zastoj i$i dr%tven% ano#a$ij%. C%$tik%$t%ra$iza# nije sa#o noviteorijski okvir' koji# se %vijek pris%tna k%$t%rna raz$iitost opa4a kao dr%tveno bogatstvo' nego inovi po$itiki okvir za %spostav% takvi& dr%tveni& odnosa % koji#a raz$iite k%$t%re s$obodnorazvijaj% svoje posebne identitete istodobno s%dje$%j%i % jaanj% zajedniki& dr%tveni& ik%$t%rni& instit%3ija te#e$jeni& na nae$% jednakosti' v$adavine prava' p$%ra$iz#a i s%radnje.Stoga % po$iti3i #%$tik%$t%ra$iza# znai %vo6enje s%stava #jera koje i#aj% dva 3i$ja: a0osig%ranje %vjeta za %4ivanje prava na raz$iitost' s jedne i pro#i3anje sk$ada iz#e6% raz$iiti&k%$t%rni& gr%pa' s dr%ge strane te b0 %re6ivanje odnosa iz#e6% takvi& gr%pa i dr4ave. Dedna od tijera je %vo6enje progra#a #%$tik%$t%ra$nog odgoja i obrazovanja % s%stav odgoja i obrazovanjakao najva4nijeg instr%#enta trans#isije k%$t%rno p$%ra$ne stvarnosti.

Dedan od g$avni& prob$e#a provo6enja ideje #%$tik%$t%ra$iz#a proiz$azi iz nepre3izne%porabe ter#ina kad se on pojav$j%je % kontekst% rasprave o dr4avno# %stroj%' s jedne' idr%tveno# 4ivot%' s dr%ge strane. Jako se o #%$tik%$t%ra$iz#% govori % svezi sa sti$o# 4ivota i$is%pk%$t%ra#a' isk%stvo# diskri#ina3ije' odnoso# iz#e6% #anjine i veine i$i pak na3iona$ni#%stroje# dr4ave. !dre6%je se kao sinoni# za: a0 svak% ko$ektivno obi$je4en% raz$ik% % nain%4ivota' #ora$no# izbor%' identitet% i s$./ b0 neetnike gr%pe koje s% isk$j%ene i$i #argina$iziraneiz do#inantni& dr%tveni& tokova' kao to s% osobe s posebni# potreba#a' 4ene' ateisti'&o#oseks%a$3i i $ezbijke' radnika k$asa i dr./ 30 etniki p$%ra$iza#/ d0 na3iona$ni p$%ra$iza# te e0priznanje prava na k%$t%rn% posebnost na3iona$ni# #anjina#a i etniki# zajedni3a#a % sk$op%na3iona$ne dr4ave. U svezi s odre6enje# #%$tik%$t%ra$nosti % kontekst% odnosa iz#e6% veine i#anjine % nekoj dr4avi' neki a%tori prave raz$ik% iz#e6% k%$t%rnog p$%ra$iz#a dr4ava Starogasvijeta' % koji#a je po$itika podre6ena na3iona$no# nae$%' od k%$t%rnog p$%ra$iz#a dr4avaNovoga svijeta' % koji#a se te4i po$itik% odvojiti od na3iona$nosti' na isti nain na koji se onaranije odvoji$a od re$igije.

2r%gi aspekt poj#ovne i ter#ino$oke nepre3iznosti odnosi se na naiz#jenino koritenje#%$tik%$t%ra$iz#a i nje#% srodni& poj#ova' osobito interk%$t%ra$iz#a. !si# injeni3e da je izraz>#%$tik%$t%ra$iza#? karakteristian za eng$esko govorno podr%je' a >interk%$t%ra$iza#? zavein% e%ropski& ze#a$ja' neki a%tori %pozoravaj% i na raz$ike % nji&ov% znaenj%' koje se #og%iitati % radovi#a iz tog podr%ja: multikulturalizam je b$i4i statiko# i kvantitativno#' ainterkulturalizamdina#iko# i kva$itativno# prist%p%. S dr%ge strane' koritenje ti& izraza %#nogi# s$%ajevi#a ne znai da se k%$t%rno p$%ra$na stvarnost s&vaa kao interak3ija i$iraz#jena k%$t%rni& vrijednosti i dobara' to je te#e$jna pretpostavka ostvarenja idea$a jedinstva %k%$t%rnoj razno$ikosti.

Protivni3i #%$tik%$t%ra$iz#a tvrde i$i da on prijeti dr4avno# jedinstv% i$i da vodi novi#ob$i3i#a segrega3ije i getoiza3ije. Neki spo#inj% i %gro4avanje >%niverza$ni& k%$t%rni&

26


27/44

vrijednosti? zapadne 3ivi$iza3ije i opadanje >k%$t%rne pis#enosti? pod >najezdo# triba$istiki&festiva$a?.

-I"-LI-M+eng$. nationalism0 stav' %vjerenje' ideo$ogija' po$itiki i k%$t%rni pokret koji

se prvotno jav$ja % kontekst% ob$ikovanja na3iona$ne svijesti i na3ije te izra4ava te4nj% i pro#ieini3ijativ% za stvaranje na3iona$ne dr4ave. Na3iona$iza# se povijesno ra6a % kontekst% gra6anskerevo$%3ije i for#iranja na3ije kao zajedni3e s$obodni& i ravnopravni& gra6ana te kao izraz otpora#onar&istiko# apso$%tiz#%' k$erika$no# %niverza$iz#% i fe%da$no# partik%$ariz#%. U to#s#is$%' na3iona$iza# postaje vodea ideo$ogija *9. sto$jea koja' na3iona$no osvje%j%i narode'pokree sva najva4nija svjetska dr%tvena i po$itika gibanja to rez%$tiraj% stvaranje# novi&na3iona$ni& dr4ava % E%ropi i 1#eri3i. sti e#an3ipatorski tip liberalnog nacionalizmadje$atan jei tijeko# () sto$jea' % sk$op% r%enja nadna3iona$ni& ideo$ogija ko$onija$iz#a +#e6% narodi#aJreeg svijeta0 i ko#%niz#a +% srednjoj i istonoj E

Documents

Interkult&Obraz - Temeljni Pojmovi