Temeljni financijski izvještaji

8/8/2019 Temeljni financijski izvjetaji

1/30

1. UVOD

Raunovodstvo je osnovni nain kako se organiziraju i prezentirajufinancijske informacije. Iako ima razlika u detaljima, osnovna struktura ipravila slina su u svim zemljama i vrijede za gotovo sve vrste pravnihosoba. U poslovnom svijetu se kae da je raunovodstvo "poslovni jezik".Stoga bi svaki poslovan ovjek trebao znati i razumijeti logikuraunovodstvenog evidentiranja poslovanja, odnosno mora znati itatifinancijske izvjetaje.

Danas u svijetu postoji nekoliko raunovodstvenih pravila temeljemkojeg se sastavljaju financijska izvjea: Ameriki raunovodstvenistandardi, Smjernice Europske unije, Meunarodni raunovodstvenistandardi i nacionalni raunovodstveni standardi pojedinih zemlja.Hrvatska nije donijela nacionalne raunovodstvene standarde veprimjenjuje Meunarodne raunovodstvene standarde.

Diplomski rad podijeljen je na sedam poglavlja, s tim da je sedmopoglavlje zakljuak. U drugom, uvodnom poglavlju obrauje se temasastavljanju financijskih izvjetaja. Tko ih sve mora sastavljati, koji im jecilj. Pojanjena su i kvalitativna obiljeja izvjetaja i s tim je zakljuenopoglavlje.

Tree poglavlje nadovezuje se na uvodno razmatranjem jednog odtemeljnih izvjetaja, bilance. Posebno su se obradili elementi bilance:imovina (dugotrajna i kratkotrajna), kapital i obveze (dugorone ikratkorone). Zatim je objanjena bilanna jednadba koja kae da aktivamora biti jednaka pasivi. Napisana su i osnovna pravila bilace. Ovopoglavlje zavrava stvarnom bilancom Podrunice Zagrebpraking.

etvrto poglavlje posveeno je biljekama koje su napisane uzfinancijske izvjetaje. One su isto tako stvarne i njihova svrha je daobjasne pojedine stavke izvjetaja.

Peto poglavlje posveeno je drugom temeljnom financijskomizvjetaju. To je raun dobiti i gubitka ili izvjetaj o dobiti. Taj financijskiizvjetaj ukazuje na uspjenost poslovanja poduzea u odreenomobraunskom razdoblju. Ako je poduzee poslovalo uspjeno krajnjirezultat e bit dobit, a u suprotnom gubitak.

esto poglavlje takoer obrauje temeljni financijski izvjetaj,izvjetaj o novanom toku. Polazni model tog izvjetaja sastoji se novcana poetku razdoblja kojem se pridodaju primici, oduzmu izdaci. Kad to

izraunamo dobijemo novac na kraju razdoblja. Ti primici i izdaci mogubiti poslovne, financijske ili investicijske prirode.

1


2/30


3/30

Ova informacija, zajedno s drugim informacijama u biljekama uzfinancijske izvjetaje pomae korisnicima u predvianju buduih novanihtokova te u odreivanju vremena stvaranje novca i novnih ekvivalenata.

Temeljni financijski izvjetajji trebaju se prezentirati najmanje jednomgodinje.

2.1. KVALITATIVNA OBILJEJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

1. Razumljivost

Informacije u financijskim izvjetajima moraju biti lako razumljivekorisnicima koji imaju osnovno znan je o raunuvodstvu. Isto takosloenije informacije se ne izostavljaju zato to bi mogle bit tekoshvatljive korisnicima.

2. Vanost

Korisniku pri donoenju ekonomskih odluka informacija mora bitivana. Na vanost informacija utjee njezina priroda i znaaj. Ponekadpriroda informacije je dovoljna da definira njezinu vanost. Znaajnainformacija je ona ije bi pogreno iskazivanje moglo utjecati na odlukekorisnika.

3. Pouzdanost

Pouzdana informacija je ona u koju se korisnici mogu pouzdati u njenuvjerodostojnost tj. da prikazuje ono to predstavlja. Da bi informacijabila pouzdana mora biti neutralna odnosno bez predrasuda.

4. Usporedivost

Financijski izvjetaji moraju imati usporedive informacije kako bikorisnik bio u mogunosti usporeivati ih s prolim izvjetajima i sadrugim poduzeima.

3


4/30

3. BILANCA

Bilanca dolazi od latinske rijei bi lanx to znai vaga s dvijezdjelice i od francuske rijei bil an to znai godinji raun.

Izvjetaj o financijskom poloaju ili bilanca je sistematizirani prikazimovine, obveza i kapitala na odreeni dan. Prikazuje s kojom imovinompoduzee raspolae i odakle ta imovina (izvori imovine). Imovina se se jonaziva i aktiva dok se izvori te imovine nazivaju pasiva.

Svaka bilanca treba imati naslov, naziv bilanca, elemente imovine,obveza i kapitala. Oblik bilance moe bit jednostrani i dvostrani raun pokriteriju opadajue ili rastue likvidnosti. Sastavlja li se u oblikudvostranog rauna ili T- konta na lijevoj strani bilance nalazit e seimovina, a na desnoj strani izvori imovine. Raun koji se manje koristi, aliima isti sadraj je jednostrani raun u kojemu se prvo upisuje imovina, aispod nje pasiva. Naelo rastue likvidnosti za aktivu kae da se prvounose pozicije dugotrajne pa tek onda kratkotrajne imovine. U tom sesluaju u pasivi prvo unose pozicije kapitala, pa tek onda obveza. Naeloopadajue likvidnosti nalae da se u aktivi prvo unosi kratkotrajnaimovina, a nakon nje dugotrajna imovina. Tada se u pasivi prvo upisujupozicije obveza, pa kapitala.

Pravna osoba treba novac, opremu i ostala sredstva da bi moglaposlovati. Ta sredstva su njezina imovina koja imaju neku vrijednost i u

vlasnitvu su pravne osobe. Stoga lijeva strana bilance prikazuje vrstuimovine i vrijednost svake stavke. Radnici se ne upisuju u bilancu jer nisuu vlasnitvu firme iako moda predstavljaju najvanije srdestvo poduzea.Imovina u bilanci nije prikazana po trinoj vrijednosti ve po nabavnoj.Imovina se dijeli na dugotrajnu i kratkotrajnu. Dugotrajna imovina jo sedijeli na materijalnu ( zgrade, ume, zemljita ), nematerijalnu ( patenti,franize, lincence ), financijsku ( dani depoziti ) i potraivanja ( odzaposlenih ). Za razliku od dugotrajne, kratkotrajna imovina je ona kojae se upotrebljavati krae od godine dana. Tekua/ obrtna/ kratkotrajnaimovina dijeli se na zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i novac.

Desna strana bilance prikazuje izvore kapitala pomou kojih je stvorenaimvina pravne osobe. Postoje dvije osnovne vrste izvora: glavnica iobveze. Obveze su dugovanja pravne osobe drugim stranama zaisporuenu imovinu. Te strane openito se zovu vjerovnici koji mogu bitidobavljai usluga ili roba i dobavljai novca iliti zajmodavci. Stoga epravna osoba upotrijebiti svoju imovinu kako bi platila svoje obveze, te suobveze pravo na tu imovinu. Obveza je pravo na cjelokupnu imovinu,a nena neki njezin dio. Vjerovnici imaju jae pravo na imovinu. Za razliku odulagaa, oni mogu tubom naplatiti svoja prava. Ulagai ili vlasniciglavnice imaju samo pravo na ostatak imovine, nakon podmirenja svih

obveza.

4


5/30

3.1. OSNOVNA PRAVILA BILANCE

1. PRAVILO RAVNOTEE

Ovo pravilo je vrlo jednostavno i razumljivo za sve korisnike

financijskih izvjetaja. Ono kae da ukupna imovina mora bitijednaka, odnosno uravnoteena s ukupnim obvezama i glavnicom.Ta jednakost sama po sebi nita ne govori o financijskom stanjupravne osobe. Ukratko reeno aktiva=pasiva. Ta se jednadba moenapisati i proiriti na:

dugotrajna imovina + kratkotrajna imovina = glavnica +kratkorone obveze + dugorone obveze

2. PRAVILO NOVANOG ISKAZIVANJA

U raunovodstvenim izvjetajima pojavljuje se novana jedinica. Dabi se iznosi mogli zbrajati moraju biti izraeni u istim jedinicama. Totrai pravilo novanog iskazivanja. Pretvaranjem stvari u novaneiznose mi s njima moemo aritmetiki upravljati; to znai da ihmoemo dodavati jedne drugima ili oduzimati jedne od drugih.Budui da financijski izvjetaji ukljuuju samo one injenice koje semogu novano izraziti, raunovodstvo ne iskazuje cjelovitu slikustanja poduzea i ne daje uvijek najvanije injenice o njoj.

3. PRAVILO PRAVNE OSOBEKnjige se vode za pravne osobe,a ne za osobe koje su vlasnici jer suono fizie osobe. Vlasnici malih trgivina tzv. maminih i tatinih uanane knjie cijenu robe koju uzimaju za osobne potrebe. To bi znailoda se oni ne dre pravila pravne osobe i da financijski izvjetaji tihtrgovina nisu toni.

4. PRAVILO TRAJNOSTI POSLOVANJA

Svake godine odreen broj pravnih osoba bankrotira ili prestaneposlovati zbog nekog razloga. Veina pravnih osoba, ipak, nastavljaposlovati iz godine u godinu. Raunovodstvo mora pretpostaviti dapravne osobe mogu prestati s poslovanjem ili namjeravaju trajnoposlovati. Realnija je pretpostavka da e pravna osoba poslovatitrajno, a ta se pretpostavka zove pravilo trajnosti poslovanja.Detaljnije reeno, pravilo trajnosti poslovanja kae daraunovodstvo pretpostavlja da e neka pravna osoba poslovatitrajno sve dok nema dokaza o suprotnome. Zbog pravila trajnostiposlovanja raunovodstvo ne iskazuje za koliko bi se imovina pravneosobe mogla prodati ukoliko ona prestane postojati. Kad bi poduzee

istog dana prestalo postojati, ne znamo za koliko bi se mogla prodatiimovina.

5


6/30

5. PRAVILO NABAVNE CIJENE

Kada pravna osoba nabavi neku imovinu, ona se knjii po nabavnojcijeni. Iznos za koji se neka imovina moe prodati na tritu naziva setrina vrijednost. Neka se imovina s vremenom troi. Inflacija dodatno

smanjuje njenu vrijednost. Radi tih i drugih razloga trina vrijednostimovine mijenja se tijekom vremena. Za veinu imovine raunovodstvone prati promjene njene trine vrijednosti. Pravilo nabavne cijene kaeda raunovodstvo barata s nabavnom cijenom imovine, a ne s njenomtrinom vrijednosti. Pravilo nabavne cijene esto se naziva pravilo"povijesne" cijene. Time se eli naglasiti da brojevi u bilanci iskazujukoliko je pravna osoba platila neku imovinu. Trinu vrijednost je tekoprocijeniti i to je jedan od razloga zazo se raunovodstvo temelji napravilu nabavne cijene. Procijeniti trinu vrijednost neke imovine svakiput kad se radi bilanca bilo bi teko. Osim toga, procjena bi bila

temeljena na neijem miljenju i stoga subjektivna. Drugi razlog zbogkojeg se primjenjuje to pravilo je taj to pravna osoba veinu svojeimovine nee odmah prodati. Umjesto toga upotrijebljavat e je u svomposlovanju. Pravnu osobu stoga i ne zanima trina vrijednost teimovine. Raunovodstvo ne kae koliko na tritu vrijedi cjelokupnapravna osoba.

3.2. STAVKE BILANCE

Imovina

Da bi se u raunovodstvu neka stvar smatrala imovinom, potrebnoje da zadovolji tri uvjeta.

Prvi uvjet je da pravna osoba upravlja njome. To bi tonije znailoda pravna osoba posjeduje tu imovinu. Tako naprimjer radnici nisu uvlasnitvu poduzea i zbog toga se ne iskazuju kao imovina. Akopoduzee iznajmljuje zgradu koja je u vlasnitvu druge firme, ta zgradanije imovine firme koja iznajmljuje.

Drugi uvjet je da imovina mora imati vrijednost za pravnu osobu.Zbog tog uvjeta za firmu koja se bavi proizvodnjom obue, obuu kojunitko ne eli kupiti ili razbijen auto koji se ne da popraviti ne smatra seimovinom firme.

Trei uvjet je da je imovina nabavljena po nekoj nabavnoj cijeni.

Imovina je podijeljena u dvije grupe: kratkoronu i dugoronu.

6


7/30

Obrtna imovina

Obrtna ili kratkotrajna imovina je novac i ostala imovina koja e ubliskoj budunosti, obino za godinu dana, biti pretvorena u novac.Roba na policama trgovine je obrtna imovina, dok zgrada u kojoj se

nalazi roba nije.

Novac je novac u blagajni ili na bankovnom raunu s kojeg moe bitipodignut u svako vrijeme. Kad pravna osoba napie nalog za isplatu,stanje novca stvarno se ne smanjuje sve dok se taj nalog ne realizira.Ipak,uobiajeno je da se smanjenje knjii s datumom naloga za isplatu.

Vrijednosnice su dionice i obveznice. Pravna osoba koja ih posjedujeima na temelju njih novana, imovinska prava. Brzo unovivevrijednosnice su vrijednosnice koje se mogu pretvoriti u novac u roku

od jedne godine. Pravna osoba kupuje takve vrijednosnice da bistvorila prihod od onih dijelova imovine koji bi inae bili izvan obrtajatj. koji bi se pojavili kao trenutni viak obrtne imovine. Ulaganja usigurne, vrlo brzo unovive vrijednosnice esto se knjie kao novac, ane kao vrijednosnice. U tim sluajevima konto se zove novac i novaniekvivalenti.

Potraivanja od kupaca je iznos koji firma potrauje od kupaca, arezultat je uobiajena odgoda plaanja. Ako kupac potpie priznanicu itako se uredi plaanje duga firmi, iznos e biti knjien kad dani zajam,

a ne kao potraivanje. Priznanica je pismena potvrda s iznosom kojizajmoprimac duguje zajmodavcu.

Zalihe su roba koja se nabavlja radi daljnje prodaje, jednako kao isirovine i poluproizvodi koji e se nakon proizvodnje prodavati kaogotovi proizvodi.

Dugotrajna imovina

Kao to samo ime kae, imovina za koju se oekuje da e seupotrijebljavati vie od jedne godine.

Materijalna imovina je imovina koja je opipljiva. Zgrade, kamioni,strojevi, zemljita, oprema, alati,ume, itd. su materijalna imovina.Uobiajeno ime za materijalnu imovinu, dugotrajnu imovinu jezemljita , zgrade i oprema. Poto ta imovina nije obrtna, oekuje seda e je pravna osoba koristiti due od jedne godine.

7


8/30

Ostala dugotrajna imovina je nematerijalna, to znai da nemamaterijalnu supstancu, osim komada papira. Nematerijalna imovinavie je pravo, nego imovina. Stavka ulaganja sastoji se odvrijednosnica, kao to su npr.dugorone obveznice. Oito je dapoduzee ne namjerava svoje vrijednosnice pretvoriti u novac unutar

godine dana. Da to eli vodila bi ih pod stavkom brzo unovivevrijednosnice.

Patenti i zatitni znakovi su prava na upotrebu tih patenata i prava nakoritenje naziva proizvoda.

Goodwill, posljednja stavka na strani imovine, ima u raunovodstvuposebno znaenje. Pojavljuje se kada jedna firma kupi drugu firmu iplati vie od neto vrijednosti imovine.

Obveze

Kratkorone obveze

Kratkorone obveze su prava potraivanja vjerovnika koja dospijevajuu kratkom roku, obino tijekom jedne godine. Jedna od najeihobveza koja se pojavljuju u gotovo svim bilancama je obveza premadobavljaima. One su suprotne potraivanjima od kupaca. Te obveze

predstavljaju iznose koje poduzee duguje svojim dobavljaima.Kratkoroni zajam od banke je isto svima dobro poznata obveza. Onase iskazuje odvojeno od obveza prema dobavljaima zato jer je toobveza koja se evidentira priznanicama ili ugovorom o kratkoronomzajmu. To je obveza sa kamatom, za razliku od obveza premadobavljaima koja je beskamatna. Porezne obveze mora platiti svakopoduzee. To je iznos koji firma mora platiti dravi za porez. One seprocjenjuju i iskazuju odvojeno os ostalih obveza iz dva razloga: zatoto su to veliki iznosi i zato jer toan iznos moda nije poznat na datumkada se radi bilanca u toku godine. Na kraju godine toan iznos morabiti poznat. To je kratkorona obveza jer se mora podmiriti u rokumanjem od godine dana.

Tekui omjer

Obrtna imovina i kratkorone obveze prikazane su odvojeno oddugotrajne imovine i dugoronih obveza, jer se kroz njih vidimogunost pravne osobe da plaa svoje tekue obveze. Ta mogunostizraava se tekuim omjerom (obrtna imovina/kratkorone obveze).

8


9/30

Dugorone obveze

Dugorone obveze su one obveze poduzea iji je rok plaanja duiod jedne godine. Podmirenje dugoronih obveza moe biti

jednokratno ili podmirenje obveza u cijelosti na kraju roka dospijea i

viekratno ili podmirenje obveza u obrocima ili ratama u razdobljuotplate. Najee dugorone obveze (dugovi) jesu npr. hipotekarnizajmovi, obveze po osnovi emitiranih obveznica, obveze s osnoveprikupljenih dugoronih bankarskih kredita i razni drugi dugoronizajmovi.

Obveze za dugorone kredite banaka i financijskih institucija. U ovojstavci potrebno je navesti obveze temeljem primljenih dugoronihkredita od banaka i ostalih financijskih institucija s dospijeem duljimod 1 godine.

Obveze za dugorone kredite domaih banaka i financijskihinstitucija. U ovoj stavci potrebno je navesti obveze temeljemprimljenih dugoronih kredita od domaih banaka i ostalih financijskihinstitucija (rezidenata) s dospijeem duljim od 1 godine.

Obveze za izdane dugorone vrijednosne papire. U ovoj stavcipotrebno je navesti obveze na osnovi izdanih dunikih vrijednosnihpapira s izvornim rokom dospijea duljim od 1 godine.

Glavnica

Glavnica se esto naziva "Dioniarska glavniva" ili "Vlasnikaglavnica". Sastoji se od izvora kapitala koji nisu obveze : ukupnouplaeni kapital (ulog) i zadrana dobit.

Uplaeni kapital je iznos koji su platili ulagai. Nain na koji se ovastavka prikazuje zavisi o vrsti pravne osobe. Dioniari svoje dionicemogu prodati, no to ne utjee na bilancu trgovakog drutva. Trina

cijena dionica mijenja se svakodnevno; meutim iznos ukupnouplaenog kapitala ostaje isti. Transakcije izeu fizikih osoba nemajuutjecaja na pravnu osobu.

Zadrana dobit je ukupno poveanje glavnice stvoreno od poetkapostojanja pravne osobe, a ne samo tijekom jedne godine. Iznoszadrane dobiti pokazuje iznos kapitala ostvarenog poslovnimaktivnostima. Vano je naglasiti da to nije novac jer je novac imovina.Ona je dio vlasnikova prava na imovinu pravne osobe.

9


10/30

Svaka raunovodstvena transakcija mijenja barem dva konta stavke bilance, ali pritom vrijedi temeljna bilanna jednadba.

Neki poslovni dogaaji nisu transakcije; stoga oni ne mijenjajukonta. Primjer za to su : promjena trine vrijednosti zemljita,

goodwill koji nije plaen te promjena pravne osobe iz iskljuivogvlasnitva u dioniko drutvo.

Neki poslovni dogaaji su transakcije koje mijenjaju stanje imovine iobveze, ali nemaju utjecaja na glavnicu. Za primjer se mogu navesti:pozajmljivanje novca, nabava zaliha, polica osiguranja, uzimanjehipotekarnog zajma, kupovina i prodaja zemljita po nabavnoj cijeni teotplata bankovnog zajma.

Naravno da postoje i poslovni dogaaji koji mijenjaju kako glavnicu

tako i imovinu i obveze. Prihodi kao posljedica poslovnih aktivnosti krozneko vremensko razdoblje poveavaju glavnicu dok je trokovismanjuju. To se odraava u stavci glavnice koja se naziva zadranadobit. Glavnica se takoer poveava kad vlasnici uloe kapital, asmanjuje se kada ga podiu. Ove transakcije ne utjeu na dobit.Prodaja se sastoji od dva dijela: prihoda i trokova. Prihodi su rezultatprodaje, bez obzira da li je u isto vrijeme primljen i novac za to.Pripadajui trokovi pritom se knjie u visini nabavne cijene te prodanerobe.

Zaduivanje se uvijek knjii na lijevoj/ dugovnoj strani, apotraivanje na desnoj/ potranoj strani konta. Poveanja kontaimovine i trokova su zaduivanja. Poveanje konta obveza, glavnice iprihoda su potraivanje. Za smanjenje vrijedi sve suprotno. Kodknjienja svake transakcije zaduivanje mora biti podjednakopotraivanju. Transakcije se najprije knjie u dnevnik. Nakon toga seprenose na konta glavne knjige.

Konta prihoda i trokova su privremena konta. Na kraju svakogobraunskog razdoblja oni se zatvaraju kontom zadrana dobit. Razlika

prihoda i trokova u nekom razdoblju jednaka je istoj dobiti. Prihodi itrokovi iskazuju se u izvjetaju o dobiti

Konta imovine, obveza i glavnice su trajna konta. Njihova zavrnastanja prenose se u sljedee obraunsko razdoblje kao poetna stanja.

10


11/30

Trgovako drutvo / Podrunica: ZAGREBAKI HOLDING d.o.o., Podrunica Zagrebparking

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

Rednibroj Pozicija

Stanje na dan

31.12.2007. 30.06.2008.

Iznos Udjel Iznos Udjel

1 2 3 4 5 6

AKTIVA

1. A)POTRAIVANJA ZA UPISANI ANEUPLAENI KAPITAL

2. B)DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva)(3+9+18+27)

146.039.322,53 63,2 164.879.035,41 62,8

3. I. Nematerijalna imovina (4+5+6+7+8) 6.644.886,90 2,9 7.267.836,69 2,84. 1. Osnivaki podaci5. 2. Izdaci za istraivanje i razvoj

6. 3. Patenti, licencije, koncesije, zatitni znacii ostala slina prava

1.560.836,80 0,7 7.145.412,69 2,7

7. 4. Goodwill8. 5. Predujmovi za nematerijalna sredstva 5.084.050,10 2,2 122.424,00 0,0

9. II. Materijalna imovina(10+11+12+13+14+15+16+17)

136.489.614,61 59,0 154.710.554,66 58,9

10. 1. Zemljite i ume11. 2. Graevinski objekti 32.753.615,34 14,2 83.255.001,54 31,712. 3. Postrojenja i oprema (strojevi) 10.321.983,79 4,5 10.020.680,81 3,8

13. 4. Alati, pogonski i uredski inventar,

namjetaj i transportni ureaji4.538.565,92 2,0 4.037.715,33 1,5

14. 5. Predujmovi za materijalna sredstva 34.160,00 0,0 716.716,11 0,315. 6. Materijalna sredstva u pripremi 88.729.722,37 38,4 56.564.119,26 21,516. 7. Stambene zgrade i stanovi17. 8. Ostala materijalna imovina 111.567,19 0,0 116.321,61 0,0

18. III. Financijska imovina(19+20+21+22+23+24+25+26)

2.843.548,56 1,2 2.843.548,56 1,1

19. 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima20. 2. Zajmovi povezanim poduzeima21. 3. Sudjelujui interesi (participacije)22. 4. Ulaganja u vrijednosne papire 947.100,00 0,4 947.100,00 0,423. 5. Dani krediti, depoziti i kaucije 1.896.448,56 0,8 1.896.448,56 0,724. 6. Obvezna dugorona ulaganja25. 7. Otkup vlastitih dionica26. 8. Ostala dugorona ulaganja

27. IV. Potraivanja (28+29+30) 61.272,46 0,0 57.095,50 0,028. 1. Potraivanja od povezanih poduzea29. 2. Potraivanja s osnove prodaje na kredit 61.272,46 0,0 57.095,50 0,030. 3. Ostala potraivanja

31. C)KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva)(32+38+45+52)

84.908.326,35 36,7 97.430.699,20 37,1

32. I. Zalihe (33+34+35+36+37) 388.157,95 0,2 1.352.409,78 0,533. 1. Sirovine i materijal 388.157,95 0,2 1.352.409,78 0,5

34. 2. Proizvodnja u toku (nedovrena

proizvodnja i poluproizvodi)

35. 3. Trgovaka roba36. 4. Gotovi proizvodi37. 5. Predujmovi

38.

II. Potraivanja (39+40+41+42+43+44) 54.952.847,78 23,8 52.762.285,42 20,1

11


12/30

39. 1. Potraivanja od povezanih poduzea 30.536.163,27 13,2 14.772.341,57 5,640. 2. Potraivanja od kupaca 24.054.167,99 10,4 37.731.806,82 14,4

41. 3. Potraivanja od vie plaene svote s

osnove dobiti

42. 4. Potraivanja od zaposlenih 300,00 0,043. 5. Potraivanja od drave i drugih institucija 234.755,59 0,1 221.615,17 0,1

44. 6. Ostala potraivanja 127.760,93 0,1 36.221,86 0,045.

III. Financijska imovina(46+47+48+49+50+51)

92.575,00 0,0 32.334,78 0,0

46. 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima47. 2. Zajmovi povezanim poduzeima48. 3. Vrijednosni papiri 3.412,00 0,0 3.959,78 0,049. 4. Dani krediti, depoziti i kaucije 89.163,00 0,0 28.375,00 0,050. 5. Otkup vlastitih dionica51. 6. Ostala kratkorona ulaganja52. IV. Novac na raunu i u blagajni 29.474.745,62 12,7 43.283.669,22 16,5

53.D) PLAENI TROKOVI BUDUEGA

RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATAPRIHODA

230.464,71 0,1 248.114,60 0,1

54. E) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA55. F) UKUPNA AKTIVA (1+2+31+53+54) 231.178.113,59 100,0 262.557.849,21 100,0

56.G)

IZVANBILANNI ZAPISI

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

Rednibroj Pozicija

Stanje na dan

31.12.2007. 30.06.2008.

Iznos Udjel Iznos Udjel1 2 3 4 5 6

PASIVA

57. A) KAPITAL I REZERVE (58+59+60+61+66-67+68-69)

85.954.213,95 37,2 123.750.238,65 47,1

58. I. Upisani kapital 3.415.600,00 1,5 3.415.600,00 1,3

59. II. Premije na emitirane dionice (kapitalnidobitak)

60. III. Revalorizacijska rezerva61. IV. Rezerve 15.228.259,35 6,6 15.228.259,35 5,862. IV.a) zakonske rezerve63. IV.b) rezerve za vlastite dionice

64. IV.c) statutarne rezerve65. IV.d) ostale rezerve 15.228.259,35 6,6 15.228.259,35 5,866. V. a) zadrana dobit 34.509.378,55 14,9 67.310.354,60 25,667. V. b) preneseni gubitak68. VI. a) dobit tekue godine 32.800.976,05 14,2 37.796.024,70 14,469. VI. b) gubitak tekue godine

70. B)DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKEI TROKOVE

1.321.329,54 0,6 1.321.329,54 0,5

B. 1) rezerviranja za mirovine i slinetrokove (obveze)

927.907,11 927.907,11 0,4

B. 2) rezerviranja za poreze i doprinose

B. 3) ostala rezerviranja 393.422,43 393.422,43 0,1

74. C)DUGORONE OBVEZE(75+76+77+78+79+80+81)

124.373.175,57 53,8 120.159.789,58 45,8

12


13/30

75. 1. Obveze prema povezanim poduzeima76. 2. Obveze s osnove zajmova77. 3. Obveze prema kreditnim institucijama 124.373.175,57 53,8 120.159.789,58 45,878. 4. Obveze za predujmove

79. 5. Obveze prema dobavljaima (vjerovnici sosnove poslovanja)

80. 6. Obveze s osnove vrijednosnih papira81.

7. Ostale dugorone obveze, ukljuivo porez isocijalno osiguranje

82. D) KRATKORONE OBVEZE(83+84+85+86+87+88+89+90+91+92)

17.519.307,87 7,6 17.025.095,79 6,5

83. 1. Obveze prema povezanim poduzeima 1.326.052,22 0,6 1.389.545,38 0,584. 2. Obveze s osnove zajmova85. 3. Obveze prema kreditnim institucijama 98.385,39 0,0 32.325,96 0,086. 4. Obveze za predujmove, depozite i jamstva 151.778,68 0,187. 5. Obveze prema dobavljaima 12.466.160,39 5,4 11.550.027,85 4,488. 6. Obveze prema mjenicama i ekovima89. 7. Obveze prema zaposlenima 2.080.887,74 0,9 2.443.198,18 0,9

90.

8. Obveze za poreze, doprinose i druge

pristojbe 1.396.043,45 0,6 1.609.998,42 0,691. 9. Obveze s osnove udjela u rezultatu92. 10. Ostale kratkorone obveze

93.E) ODGOENO PLAANJE TROKOVA I

PRIHOD BUDUEGA RAZDOBLJA2.010.086,66 0,9 301.395,65 0,1

94. F) UKUPNA PASIVA (57+70+74+82+93) 231.178.113,59 100,0 262.557.849,21 100,0

95.G)

IZVANBILANNI ZAPISI

Izvor: Bilanca na dan 30.6.2008./31.12.2007.;(Obrazac kreiran prema Obrascu Narodnih novina, oznaka zanarudbu B/POD-V)

Ovu bilancu sastavilo je trgovako drutvo Zagrebaki holdingd.o.o., Podrunica Zagrebparking na dan 30.6.2008. Bilanca je sastavljenau obliku jednostranog rauna primjenom naela rastue likvidnosti. Uzfinancijske izvjetaje Zagrebparkinga sastavljene su i raunovodstvenebiljeke za razdoblje 01.01. 30.06.2008. godine.

4. BILJEKE

13


14/30

RAUNOVODSTVENE BILJEKE UZ FINANCIJSKA IZVJEAZA RAZDOBLJE 01.01. 30.06.2008. GODINE

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina iskazuje se u bilancipo troku nabave. Nabavna vrijednost ukljuuje sve trokove koji su uizravnoj vezi s dovoenjem osnovnog sredstva u radno stanje zanamjeravanu uporabu. Amortizacija dugotrajne imovine obavlja sepravocrtnom vremenskom metodom, za svako sredstvo posebno, popripadajuim jedinstvenim stopama na nivou Zagrebakog holdinga d.o.o.

Nematerijalna imovina u svojoj strukturi biljei poveanje na poziciji

patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i slina prava koja sa30.06.2008. godine sadri iznos utroen za ureenje poslovnog prostoraubieva 40. Obzirom da se ulagalo na imovini koja nije u vlasnitvuPodrunice, ve se koristi temeljem ugovora o zakupu prostora naneodreeno vrijeme sklopljenim s gradom Zagrebom, trokovi ureenjaimaju obiljeja dugoronih izdataka. Istovremeno, po primitku okonanesituacije izvoaa radova, iznos predujmova se smanjio, te knjiio kaodugotrajna imovina u okviru ulaganja u tuu imovinu.

Predujmovi za nematerijalna sredstva su ulaganja u informatike

podsustave ''Naplata stranih kazni'' i ''Plaanje kazni mobilnim telefonom''.Graevni objekti sadre vrijednost novoizgraene javne podzemnegarae KVATERNIKOV TRG u iznosu od 51.378.340,62 kune.

Predujmovi za materijalna sredstva predstavljaju plaeni iznos zaradnje vezane uz upis objekta (garaa Petrinjska 59) u zemljine knjige(izrada elaborata za upis objekta u zemljine knjige, te izrada etanogelaborata) koji do 30.06.2008. godine jo nije realiziran. Od ukupnogiznosa predujmova, 628.556,11 kuna je plaeni predujam tvrtki SIEMENS

d.d. za nabavu 72 nova parkirna automata.Materijalna sredstva u pripremi ine financiranja pripreme graenja iizgradnje javnih garaa TUKANAC, KLAIEVA i TRG STJEPANA RADIA.

Ulaganje u vrijednosne papire su dionice Zagrebake banke d.d.nominalne vrijednosti 31.160 kuna za koje je provedeno vrijednosnousklaenje u korist prihoda, te se u poslovnim knjigama vode po trinojvrijednosti.

Dani krediti, depoziti i kaucije je depozit Banci za investicijski kredit izgradnja javne garae Langov trg.

14


15/30

Zalihe materijala, priuvnih dijelova, sitnog inventara i auto guma biljeese po troku nabave, a obraun utroka po metodi FIFO. Poveanje zalihau odnosu na prolu godinu rezultat je nabave novih radnih odora zadjelatnike ije je koristan vijek trajanja procijenjen na dvije godine, te seprimjenom metode kalkulativnog troka u istom roku otpisuju.

Potraivanja od povezanih poduzea sadre iznos od 14.383.803,11kuna koji predstavlja neiskoriteni iznos dugoronog kredita Zagrebakebanke d.d. za izgradnju javnih garaa. Cjelokupni iznos kredita od100.000.000,00 kuna u mjesecu sijenju 2007. godine doznaen je naraun Zagrebakog holdinga d.o.o. , te se po dospjelim privremenimsituacijama izvoaa radova Podrunici doznauje neto iznos izvrenihradova.

Prihod budueg razdoblja je s osnove prihoda od garaa i ostalih

usluga zakljuno s 30.06.2008. - evidentiran na iro raunu u mjesecusrpnju 2008. godini.Dugorone obveze prema kreditnim institucijama imaju sljedeustrukturu:

96.716.686,58 kn kredit Zagrebaka banka d.d.

Namjena: Izgradnja javnih garaa Tukanac i Kvaternikov trg

22.337.304,95 kn kredit Erste Bank d.d.

Namjena: Izgradnja javne garae Langov trg

1.105.798,05 kn financijski leasing Hypo Leasing

Namjena: Nabava novih pauk vozila

Kratkorone obveze prema kreditnim institucijama ini obveza za glavnicui kamatu za lipanj 2008. godine koja je plaena u srpnju 2008. pofinancijskom leasingu za nabavu novih ''pauk'' vozila.

Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja su pasivnavremenska razgranienja koja sadre ukalkulirane trokove koji seodnose na razdoblje I. VI. 2008. godine.

Ostali prihodi osnovne djelatnosti iskazani u Raunu dobiti i gubitka uiznosu od 3.896.542,26 kune sadre:

Naplaena otpisana potraivanja OVRHE-PAUK 982.881,60

Naplaena otpisana potraivanja OVRHE-PARKING 1.619.219,87

Naplaena otpisana potraivanja OPOMENE-PARKING 1.154.163,37

Ostali prihodi 140.277,42

15


16/30

Vrijednosno usklaenje kratkotrajne imovine predstavlja vrijednosnousklaena potraivanja temeljem ovrha za neplaena premjetanjavozila ''paukom'' i ovrha za neplaene kazne za pakiranje. Iznos od6.080.846,92 sastoji se od:

potraivanja po ovrhama ''pauk'' 1.501.104,23

potraivanja po ovrhama ''parking'' 4.579.742,69

5. RAUN DOBITI I GUBITKA

Razlika prihoda i trokova u nekom vremenskom razdoblju jednakaje istoj dobiti u tom razdoblju. Prihodi, rashodi i trokovi iskazuju se uizvjetaju o dobiti. ista dobit je rezultat poslovnih aktivnosti poduzea.Iznos iste dobiti je jedna od najvanijih informacija koju dajeraunovodstvo.

Za veinu pravnih osoba slubeno obraunsko razdoblje je jednagodina. Za kraa razdoblja obino se rade izvjetaji o dobiti koji senazivaju periodini izvjetaji. Neke pravne osobe zavravaju svoju

poslovnu godinu onda kada su im aktivnosti najnie. Primjerice na naemfakultetu, Ekonomskom fakultetu Zagreb, ljetni semestar zavrava 15.5. itada e se smanjiti aktivnost na fakultetu zbog zavretka predavanja.

Pravne osobe ne otputaju svoje radnike, niti prekidaju svojeposlovanje na kraju obraunskog razdoblja. Poslovanje se nastavlja iz

jednog razdoblja u drugo.

Izvjetaj o dobiti saetak je odreenih promjena u zadranoj dobiti kojesu se dogodile tijekom nekog obraunskog razdoblja, odnosno dvijebilance.

200x.god. 200y.god.

BILANCA RAUN O DOBITI BILANCA

Imovina 2.000 Prihodi 2.000 Imovina 3.000Obveze 1.000 Rashodi 1.000 Obveze 1.000Kapital 500 Dobit 1.000 Kapital 1.500

6. PRAVILO KONZERVATIZMA

16


17/30

Prihod iz prodaje knjii se kada je roba isporuena. Poveanjeglavnice knjii se tek onda kada su gotovo sigurna. Po tom istom pravilusmanjenja glavnice moraju se knjiiti im su vjerojatno nastala

7. PRAVILO VANOSTI

Pravilo vanosti kae da raunovoa moe zanemariti nevanetransakcije. Vane transakcije su one transakcije koje pridonose boljemrazumijevanju poslovanja pravne osobe. Drugi zahtjev ovog pravila kaeda financijski izvjetaji moraju prikazati sve vane transakcije.

8. PRAVILO REALNOG PRIKAZIVANJA PRIHODA IZ PRODAJE

Prihod iz prodaje raunovodstvo knjii onog trenutka kad je robaisporuena kupcima, a ne kad je proizvedena. Roba je materijalni proizvoddok su usluge nematerijalni. Kae se da je prihod iz prodaje realiziran utrenutku isporuke. Pravilo realnog prikazivanja prihoda iz prodaje kae dase prihod iz prodaje priznaje i knjii onda kada je realiziran. Prihod izprodaje moe se priznati prije, u isto vrijeme ili nakon to je primljennovac od prodaje.

9. PRAVILO POVEZIVANJA

Pravilo koje govori o priznavanju trokova u nekom obraunskomrazdoblju je pravilo povezivanja. Ono kae da su nabavne cijene povezanes prihodima iz prodaje nekog obraunskog razdoblja trokovi tog istogobraunskog razdoblja.

Nakon objanjenja svih devet osnovnih raunovodstvenih pravilaslijedi jo jedan konkretan primjer Podrunice Zagrebparking. Za razlikuod prijanjeg primjera ovaj prikazuje raun dobiti i gubitka.

Raun dobiti i gubitkaza tekui mjesec lipanj 2008. i za

17


18/30

kumulativno razdoblje I.-VI.2008. / I.-VI.2007.

PODRUNICA ZAGREBPARKING

Rednibroj. Pozicija KONTA 1.1.-30.06.2007. 1.1.-30.06.2008.

1 2 3 3 41. A.POSLOVNI PRIHODI

(red.br. 2 + 3 + 4 + 5 + 6+7)66.445.356,95 92.963.063,15

2. 1. Prihodi od prodaje u zemlji 750000,751,757,760,761,769

62.355.563,81 88.564.708,68

3. 2. Prihodi od prodaje u inozemstvu 7501,752,762 0,00

4. 3. Prihodi od kompezacija,subvencija,dotacija 753,763 0,00

5. 4. Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda,robe iusluga za vlastite potrebe

755,765 0,00

6. 5. Ostali prihodi osnovne djelatnosti 756,758,759,766,768,78

3.694.289,14 3.896.542,26

7. 6. Prihodi ostvareni izmeu podrunica 754 395.504,00 501.812,21

8. B. POSLOVNI RASHODI(red.br. 10 - 8) ili (red.br. 10 + 9)

36.993.444,06 51.108.316,74

9. I. a) Poveanje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda

10. I. b) Smanjenje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovihproizvoda

10. II. Rashodi razdoblja(red.br. 11 + 15 + 18 + 19 + 20 + 21+22)

36.993.444,06 51.108.316,74

11. 1. Materijalni trokovi(red.br. 12 + 13 + 14) 5.807.502,81 9.477.595,4612. a) trokovi sirovina i materijala 400,402,403,

404,405,406,408,409

1.448.765,72 1.906.895,26

13. b) trokovi prodane robe 71 0,00 0,00

14. c) ostali vanjski trokovi(trokovi usluga) 401,sk.41 i42

4.358.737,09 7.570.700,20

15. 2.Trokovi osoblja(red.br. 16 + 17)

16.123.635,10 25.269.403,17

16. a) nadnice i plae(neto) 470,475 9.546.040,30 14.625.945,54

17. b) trokovi poreza,socijalnoga i mirovinskog osiguranja idrugo 471,472,476,477 6.577.594,80 10.643.457,6318. 3.Amortizacija i vrjednosno usklaivanje dugotrajne

imovine43,740,741,7

422.698.785,85 3.139.469,95

19. 4.Vrijednosno usklaivanje kratkotrajne imovine 743,744,745,746,747,748

7.597.921,00 6.080.846,92

20. 5. Rezerviranje trokova i rizika sk. 45 0,00 0,00

21. 6.Ostali trokovi poslovanja sk,44,46,478,730,731,733,734,735,736,737,739

3.189.542,09 4.940.143,77

22. 7.Rashodi izmeu podrunica 732 1.576.057,21 2.200.857,47

22. C. FINANCIJSKI PRIHODI(red.br. 23 + 24 + 25 + 26 + 27 + 28)

29.685,80 35.400,34

18


19/30

23. 1. Prihodi od sudjelujuih interesa s povezanimpoduzeima

770,773

24. 2. Prihodi od sudjelujuih interesa s nepovezanimpoduzeima

25. 3. Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduzeima

26. 4.Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine snepovezanim poduzeima 29.685,80

27. 5. Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanimpoduzeima

771,772

28. 6.Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s nepovezanimpoduzeima

775,776 777,778, 779

35.400,34

29. D. FINANCIJSKI RASHODI(red.br. 30 + 31)

1.893.822,23 4.094.122,05

30. 1. Kamate,teajne razlike i slini trokovi iz odnosa spovezanim poduzeima

720,480. 0,00

31. 2. Kamate,teajne razlike i slini trokovi iz odnosa snepovezanim poduzeima

481,721,726,727, 729

1.893.822,23 4.094.122,05

32. UKUPNI PRIHODI

(red.br. 1 + 22)

66.475.042,75 92.998.463,49

33. UKUPNI RASHODI(red.br. 7 + 29)

38.887.266,29 55.202.438,79

34. Dobit/Gubitak prije oporezivanja(red.br. 32 - 33)

27.587.776,46 37.796.024,70

35. Porez na dobit

42. IV. a) DOBIT/GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA(red.br. 34-35)

27.587.776,46 37.796.024,70

Ostvareni prihod u prvom polugoditu 2008. godine iznosi

92.998.463,49 kn, ukupni rashodi su 55.202.438,79 kn, te je

Podrunica ostvarila dobit prije oporezivanja od 37.796.024,70 kn.

6. IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

19


20/30

Trei temeljni financijski izvjetaj, izvjetaj o novanom toku,prikazuje priljeve i odljeve novca tijekom nekog obraunskog razdoblja.Postoje dvije metode za izradu izvjetaja. Prva prikazuje samo direktnapoveanja i smanjenja konta novac. Stoga se zove direktna metoda.Indirektna metoda se vie koristi jer pokazuje vezu izmeu izvjetaja o

dobiti i bilance i time pomae u analizi financijskih izvjetaja.Indirektna metoda analizira sve stavke izvjetaja o dobiti i bilance snamjerom da otkrije da li su zaduivanja i potraivanja tih kontaprouzroila zaduivanje i potraivanje konta novac. Ako se potraionovac, to je bio novani izdatak. Ako se novac zaduio onda je ti bionovani primitak. Novac ne ukljuuje samo novac u banci i blagajni,nego i imovinu kao to su potvrde o depozitu i brzo unovivevrijednosnice. To su ekvivalenti novca.

Prvi dio izvjetaja o novanim tokovima odgovara na pitanje koliko

je poveanje novca stvoreno u nekom obraunskom razdobljuposlovnim aktivnostima, tj. svim onim dnevnim tekuim poslovimapomou kojih je novac uao od kupaca i izaao za plae i dobavljae.

Kada poduzee kupuje novu dugotrajnu imovinu, iznos koji pritomdaje je odljev novca iz firme. Novac se ne mora odmah smanjiti za tajiznos. Smanjenje novca zbog plaanja moe se nadoknaditipozajmljivanjem. Unato tome, ta se kupovima smatra smanjenjemnovca, a pozajmljivanje se biljei kao financijska aktivnost. Kao to jeprije objanjeno, poduzea stvaraju novac poslovnim aktivnostima. Ali

one mogu dobiti novac izdavanjem vrijednosnicama a to izdavanjebiljei se isto kao financijska aktivnost. Zajmovi prikazani ufinancijskom dijelu izvjetaja su dugoroni zajmovi. Kratkoronizajmovi su kratkrone obveze i njihove promjene iskazuju se u dijelunovani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Nova emisija dionica, isplaenedividende takoer su financijska aktivnost. U financijske aktivnostispada davanje i vraanje zajmova nekome kao i povrat pozajmljenognovca Investicijske aktivnosti su nabava ove dugotrajne imovine iprodaja postojee. Dakle, nije svaka investicijska aktivnost odljev, afinancijska aktivnost priljev novca.

Kada firma raste ili se nalazi u financijskoj krizi, mora vie panjeposvetiti izvjetaju o novanim tokovima nego izvjetaju o dobiti.

20


21/30

Izvjetaj o novanom tijeku (po direktnoj metodi)za razdoblje: 01.01.-30.06.2008.g.

Podrunica ZAGREBPARKING

Opis Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Ukupno

Novani tok iz poslovnih aktivnosti Naplata proizvoda, roba i usluga od kupaca 15.756.884 15.285.586 16.487.535 16.292.933 14.781.090 14.209.778 92.813.805Naplaene kamate i dividendi 72.648 39.998 47.006 100.145 57.271 -16.044 301.025Naplata od osiguravajuih drutava 0 85.524 0 0 0 2.450 87.974Naplata od subvencija, dotacija i potpora 0

Povrat PDV-a 0Ostali primici i sl. 0 445.327 0 61.915 52.935 52.068 612.245Isplate dobavljaa -3.738.049 -4.086.116 -3.129.767 -2.455.558 -4.410.419 -2.723.445 -20.543.354Isplate plaa zaposlenima -2.078.888 -2.264.771 -2.250.471 -2.257.068 -2.237.341 -3.327.883 -14.416.421Isplate kamata -1.760.483 -208.891 -1.708.892 -194.247 -184.009 -1.630.798 -5.687.320Isplaeni porez na dobit, PDV i ostali porezi -1.396.124 -4.466.295 -4.018.402 -3.978.503 -3.022.972 -4.410.929 -21.293.223Ostali odljevi -133.071 -2.133.736 -145.281 -301.652 -140.560 -511.232 -3.365.533

1. Neto novani tok iz poslovnih aktivnosti 6.722.917 2.696.626 5.281.728 7.267.967 4.895.995 1.643.965 28.509.198

Novani tok iz ulagateljskih aktivnosti Izdaci za kupnja udjela, vrijednosnih papira i sl. 0 0 0 0 0 0 0Izdaci za kupnju dugotrajne imovine -4.414.920 -3.962.755 -5.044.556 -4.413.659 -5.918.035 -1.400.965 -25.154.889Primici od prodaje vrijednosnih papira 0 0 0 0 0 0 0Primici (odgoeni prihodi) po investicijama 0 0 0 0 0 0 0Primici od prodaje imovine 0 0 0 0 0 0 0Primici od prodaje nekretnina 0

2. Neto novani tok iz ulagateljskihaktivnosti

-4.414.920 -3.962.755 -5.044.556 -4.413.659 -5.918.035 -1.400.965 -25.154.889

Novani tok iz financijskih aktivnostiPrimici od naplate zajmova i kredita 2.739.007 1.916.087 2.552.671 3.560.239 4.064.264 0 14.832.268Primici od prodaje obveznica 0Izdaci od otplate kredita i zajmova -198.975 -154.838 -1.797.498 -154.949 -155.105 -1.795.681 -4.257.046Izdaci od plaene dividende/udjela u dobiti 0 -26.972 -17.929 -19.977 -37.388 -18.340 -120.607Ostali primici 0 0 0 0 0 0 0

21


22/30

Ostali izdaci 0 0 0 0 0 0 03. Neto novani tok iz financijskih aktivnosti 2.540.032 1.734.277 737.243 3.385.312 3.871.772 -1.814.021 10.454.615

4. Neto poveanje ili smanjenje novca(1+2+3)=(6-5)

4.848.029 468.148 974.415 6.239.620 2.849.732 -1.571.021 13.808.924

5. Novac i novani ekvivalenti na poetkurazdoblja

29.474.746 34.322.775 34.790.923 35.765.338 42.004.958 44.854.690

29.474.7466. Novac i novani ekvivalenti na krajurazdoblja

34.322.775 34.790.923 35.765.338 42.004.958 44.854.690 43.283.669

43.283.669

Napomena: isplate, izdatke i odljeve stavljajte sa minusnim predznakom

22


23/30

POJAM REVIZIJE

Revizija potjee od latinske rijei revidere, to u prijevodu znaiponovno vidjeti. Postoji mnogo definicija to je revizija, na zakon definirareviziju kao ''postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvjetaja te

podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskihizvjetaja, na temelju kojih se daje struno miljenje o realnosti iobjektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanjapoduzetnika.'' Taj dio odnosi se na eksternu reviziju dok se ovaj dioodnosi na internu reviziju i kae da ''revizija obuhvaa i ispitivanje i ocjenuposlovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, naina donoenja poslovnihodluka i funkcioniranja informacijskog sustava''. Kad ujemo rije revizijanajee mislimo na reviziju koju obavljaju revizorske tvrtke pa se kodnas naziva i komercijalna revizija.

Potrebno je istaknuti kako revizija, ponajprije, titi vlasnike kapitala

jer im pomae da dobiju objektivne i realne podatke.Reviziju provode revizorske tvrtke, ovlateni revizori imaju

nezavisnost u obavljanju svog posla i samo oni mogu potpisati revizorovoizvjee. Svojim radom revizori bi mogli poboljati poslovanje poduzea.Zakon o reviziji nalae da revizorska tvrtka mora zapoljavati barem

jednog ovlatenog revizora i minimalno 75% kapitala tvrtke mora biti uvlasnitvu ovlatenog revizora ili druge ovlatene revizorske tvrtke. Kodnas se revizija obavlja jer je zakonom tako regulirano za pojedinekategorije poduzetnika.

Obvezna revizija financijskih izvjetaja obavlja se svake godine kod

svih velikih i srednjih poduzetnika koji su organizirani kao dionikadrutva. Pod pojmom ''uvid u financijske izvjetaje'' podrazumijevamoreviziju malih poduzetnika koji posluju kao dionika drutva, svake treegodine.

Zakon o reviziji1

lanak 6.Jednom godinje reviziji podlijeu financijski izvjetaji svih dionikih

drutva te komanditnih drutva i drutva s ogranienom odgovornou iji

godinji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi30.000.000,00 kuna, banaka, osiguravajuih drutava, investicijskihfondova, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajuih drutava idrugih drutva po posebnim propisima, kao i povezanih drutava bezobzira na njihovu veliinu, ako vladajue drutvo podlijee reviziji.

1 Narodne novine, broj 146/05

23


24/30

Ovlateni revizor

lanak 7.

Ovlateni revizor je neovisna struna osoba koja je stekla

certifikat Komore za zvanje ovlatenog revizora.Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedee uvjete:

1. mora imati visoko struno obrazovanje

2. mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovimaobavljanja revizije, uz mentorstvo ovlatenog revizora

3. mora imati poloen ispit ovlatenog revizora

4. mora se aktivno sluiti hrvatskim jezikom u govoru i pismu

5. mora imati hrvatsko dravljanstvo

6. mora imati dokaz da nije pravomono osuivan za kaznena djela protivsigurnosti platnog prometa i poslovanja

Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlatenog revizora, ovlateni revizorima pravo i obvezu kontinuirano struno se usavravati prema programuobrazovanja koji donosi Komora.

Osobe koje nemaju visoko struno obrazovanje ekonomske struke, a elestei certifikat ovlatenog revizora obrazovat e se prema irem programuKomore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Program iz ovogastavka ukljuuje predmete neophodne za stjecanje strunih znanja izpodruja ekomonije.

Ispit za stjecanje zvanja ovlatenog revizora polae se prema programuKomore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija.

Ovlateni revizor mora djelovati u skladu s Kodeksom profesionalne etikerevizora.

Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se zaprekraj ovlateni revizor:1. ako kri obvezu zatite tajnosti podataka

2. ako sastavi i potpie revizorsko izvjee koje nije sastavljeno na nainpropisan odredbama lanka 17 ovog Zakona, odnosno ako propusti ilinepravilno ocijeni pojedine znaajnije stavke u financijskim izvjetajimakoji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, to imaza posljedivu pogreno miljenje o financijskim izvjetajima

24


25/30

7. ZAKLJUAK

Na kraju ovog diplomskog rada moe se zakljuiti da se pomoutemeljnih financijskih izvjetaja najlake ocjeni ope ''zdravlje'' poduzea.

Cilj takvih izvjetaja je pruanje informacija korisnicima ofinancijskom poloaju poduzea i uspjenosti poslovanja i novanimtokovima. U radu je na najjednostavniji nain prikazana osnovna razlika,putem tablica i jednadbi, izmeu pozicija bilance, prihoda i rahoda uraunu dobiti i gubitka te primitaka i izdataka iz izvjetaja o novanomtok. Bez obzira da li je krajnji rezultat gubitak ili dobit, financijski izvjetajise moraju sastaviti. Iz neto dobiti se vidi nain na koji se poslovalo i da li

je taj nain pogodan za poduzee.Menadment, kao najvaniji interni korisnik, odgovoran je za krajnji

rezultat poslovanja poduzea. Da bi se samo poslovanje poduzea tj.

upravljanje menadera poboljalo potrebno je usporediti planirane iostvarene rezultate. Ako je odstupanje veliko treba se utvrditi da li su sveposlovne aktivnosti bile u skladu s poslovnim planom, to znai da trebaprovesti analizu.

Takoer je vano naglasiti da, osim tri obraena izvjetaja udiplomskom radu, postoje jo dva temeljna izvjetaja. Jedan od njih jeizvjetaj o promjenama na glavnici. Taj izvjetaj prikazuje promjene uglavnici izmeu dva datuma. Zadnji temeljni izvjetaj su biljeke koje sepredaju u sudski registar zajedno sa drugim izvjetajima. Biljeke imajusvrhu pojanjenja pojedinih pozicija izvjetaja. Isto tako pruaju ope

informacije o poduzeu.

25


26/30

POPIS NAVODA I IZVORA PODATAKA

Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, lanak 6.....................23

Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, lanak 7.....................24

26


27/30

LITERATURA

Brkani V.: Raunovodstvo poduzetnika, RRiF, Zagreb, 2005.

Drai I. , Mami I. , Tuek B.: Raunovodstvo, Prirunik za vjebe,Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003.

Gulin D. , Tuek B. , ager L.: Poslovno planiranje, kontrola i analiza,Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, Zagreb, 2007.

Meunarodni revizijski standardi, Zagreb, 2007.

RRiF asopis, 12. mjesec 2007.



ager K. , Vaiek V. , ager L.: Raunovodstvo za neraunovoe,Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

27


28/30

28


29/30

29


30/30

Documents

Temeljni financijski izvještaji