SUBOTA, 15. RUJNA 2018.Večernji list24

Hrvatska je savršena zemlja

za nametanje okolišnih pitanja. Zašto vam treba

LNG terminal? Možete se

orijentirati na cirkularnu

ekonomiju, to donosi razvoj i

nove poslove na održiv način

ko imamo narativ “svi ćemo umrijeti”, sad je pet do 12, to je loše. Radije prijeđimo na onaj “što se još može napraviti” – jer se može. Ljudi već rade na tome, po-stoji velik potencijal za izgradnju bolje budućnosti. Imamo Europ-sku uniju, uz sve njezine slabosti, to je najbolja ideja koju imamo, zaustavila je ratove među člani-cama na dugo razdoblje. Branit ćemo EU i raditi na tome da je promijenimo, optimistično i sa-mouvjereno najavljuje Ska Keller, 36-godišnja europarlamentarka, potpredsjednica Europske stran-ke zelenih (EGP), dok ispijamo poslijepodnevni macchiato na komiškoj rivi, u kratkoj stanci nabijenog programa Zelene aka-demije koju svake dvije godine organizira Institut za političku ekologiju. Mlada njemačka po-litičarka sudjelovala je na za-vršnom panelu programa pod lajtmotivom “Moving Beyond Fragments”.– Šaljemo poruku o promjeni: možemo ispuniti obećanja na kojima je izgrađen EU koja su još vrlo bitan faktor integracije – da je to zajedničko područje slobo-de i pravde. U mnogim zemlja-ma postoje problemi, u Poljskoj, Rumunjskoj... Treba ponovo urediti ta obećanja. Nedostaje nam instrumenata kojima bi-smo pomogli lokalne pokrete u borbi za njihovu slobodu. Treće je obećanje prosperitet. Imamo ga u nekim zemljama, ali gledamo i njegovo gušenje, primjerice, u

Ekonomija bi trebala raditi za ljude, a ne eksploatirati ih

Veliku smo pogrešku napravili u prethodnom desetljeću prepustivši tržištu da sve uredi. Moramo promijeniti način na koji ekonomija funkcionira, trebamo socijalnu i ekološku transformaciju ekonomije, kaže mlada političarka i poručuje:

Ska Keller

Intervju

ARazgovarala Valentina Wiesnervalentina.wiesner@vecernji.net

litikama, ali i pozitivno lobirati za ljude, za planet.

Kakva je budućnost lijevih ideja u Europi?Imamo dosta izazova u Europi u ovom trenutku, ne samo onih koji su vezani uz migracije, a odnose se na činjenicu da nije sigurno da će te ljude spašavati od utapanja ili gladi, primjerice, u Mađarskoj gdje im ne daju nikakvu hranu. Nevjerojatan je način na koji se odnose prema ljudima koji tre-baju zaštitu, na koje se, umjesto spasilaca, šalje vojska. Drugi je izazov način na koji ćemo se no-siti s problemima demokracije jer neke vlade ne streme naprednoj demokraciji u svojim zemljama: demokracija nije statična stvar, ne možete reći: OK, imamo de-mokraciju i to je to! Morate je konstantno unapređivati. Polj-ska se bori s problemima u pra-vosuđu, u Mađarskoj su civil-

ne organizacije financirane donacijama iz inozemstva

i potkopava im se djelo-vanje, radi se pritisak

na neovisno novi-narstvo, Rumunj-

ska se muči s korupcijom...

Ljudi koji se bore za svo-ja prava i protestiraju, čine to pod

europskom zastavom, oče-

kuju da Europa ustane jer to ne

očekuju od svojih vlada. Za to još ne-

mamo oruđa, kao ni za socijalna pitanja.

Jer, europsko je obeća-nje mir, ali i prosperitet

i vladavina zakona. Nakon krize su relevantna posebno

ekonomska pitanja, primjerice u Grčkoj, gdje se Europa ne jav-lja kao onaj tko će zaštititi, nego razoriti sustav zaštite. Na to se nastavljaju i ekološka pitanja koja nisu obećanja iz prošlosti jer ljudi tada nisu bili toliko svje-sni klimatskih promjena. Ali, svi bi nas ti izazovi trebali spojiti u traženju rješenja. Mislim da ljevi-

Grčkoj – deklamira Ska (Franzi-ska) Keller koja je u političku are-nu ušla uistinu mlada – već u 19. pridružila se njemačkoj Zelenoj mladeži, u 27. je prvi put izabra-na u Europski parlament i nakon studija islamskih znanosti, turko-logije i judaistike specijalizirala za pitanja migracije i odnosa EU i Turske. Njezini su stavovi prema nacionalizmu u Europi očekiva-ni: – Ona treba biti simbol otvore-nih granica prema izbjeglicama, taj je simbolizam važan, multi-kulturalizam – kaže ta snažna žena krhkog tijela, mjestimično iscrtanog tetovažama zmajeva. Njezini su Zeleni dio grupe Greens-European Free Allian-ce  (Greens-EFA) u Europskom parlamentu koja okuplja zelene, regionalne i lijeve nacionalne po-litičke stranke. Uz zaštitu okoliša i jednake mogućnosti, u fokusu su im socijalna pravda, otvo-rena i demokratska Euro-pa u kojoj građani aktivno participiraju u politici i u kojoj korporacijski inte-resi nisu važniji od njih. – Dolazimo iz istog pokreta sa socijal-d e m o k r a t i m a , imamo nešto što nazivamo „lije-vi korpus“ koji okuplja pro-gresivne grupe koje su napu-stile stranke, neki su i libera-li. Imamo i kon-stantnu suradnju: s liberalima može-mo raditi na proble-mima migranata, ali na porezu ne možemo. Gle, iznenađenja! (smije se). Sa socijaldemokratima se nekad ne možemo naći na problemima okoliša... Igramo različite uloge, to je i benefit jer radimo konstantne kompromi-se. Postoje ujedinjavajući faktori unutar Europe jer mnogo ljudi trpi zbog zagađenja zraka, pesti-cida u hrani... – vraća se aktivisti-ca na svoj osnovni habitus. Uvje-rena je da građani Europe nisu bespomoćni – moguće je stvari raditi drukčije, reći ne lošim po-

BOJA

N M

RĐEN

OVI

Ć

SUBOTA, 15. RUJNA 2018. Politički magazin Obzor25

ca, uključujući zelene, treba naći odgovore.

Hoće li?To je vrlo dobro pitanje. Trebali bismo! Istina je da su lijevi dugo previše defenzivni: ustali su pro-tiv mjera štednje, što je jako do-bro, ali nije dovoljno. Trebamo razviti nove ideje, biti ofenzivni. I reći, dogodit će se “to i to” ako pobijedimo na izborima.

Nakon priličnog rasapa europ-ske socijaldemokracije, jesu li zeleni postali zadnje utočište za oporavak lijevih ideja?Ne bih rekla da smo baš zadnja brana lijevih ideja. Recimo, u Grčkoj imamo lijevu vladu koja je uspjela zemlju provesti kroz memorandum, nešto promijeni-ti. Španjolska i Portugal također imaju lijeve, socijaldemokratske vlade, kojima ide prilično dobro, sposobne su dati nova socijalna obećanja i nešto učiniti. Možda ne pokreću svjetsku revoluciju, ali nešto su uspjeli promijeniti. Doista, socijaldemokracija je u krizi u dosta europskih zemalja, i zeleni su malo zabrinuti. Re-cimo, u Nizozemskoj su socijal-demokrati na zadnjim izborima dobili 14 mjesta, jedan mandat manje, a zelena ljevica povećala je broj zastupnika za četiri, na 16. Zeleni rastu. Čak i u Njemačkoj, gdje socijaldemokrati imaju 20 posto glasova, što je za njih jako, jako malo, zeleni su na 15 do 17 posto. Na neki način da, zeleni mogu biti novi lijevi projekt jer, s jedne strane pitanja klime i okoliša postaju sve važnija i ljudi shvaćaju da su to egzistencijalna pitanja koja imaju utjecaj na ci-jene hrane, zagađenje zraka koje posebno pogađa siromašne ljude koji žive u gužvi, uz prometnice. Sve je vidljivije da su socijalna i ekološka pitanja posve ispreple-tena. Imamo i vrlo jasne stavove o Europi: naklonjeni smo europ-skom projektu i želimo unaprije-diti i zadržati EU. Važno je kako EU stoji s politikama i simbolički; što za nju predstavljaju demo-kracija i ljudska prava, i EU kao simbol svega toga. Ali ne kažem da to možemo provesti sami. Ako gledamo zelene u cijeloj Europi, imamo dobre rezultate, negdje izvrsne, negdje stabilne, ali to još nije dovoljno za lijevu većinu.

Znači, kanite se izdići iznad fra-gmentiranja, kao što glasi moto Zelene akademije?Da, upravo tako. Lijeve snage mo-raju ići zajedno. To ne znači odu-stajanje od vlastitog identiteta, ovo se može postaviti kao projekt

S njemačkom europarlamentarkom, potpredsjednicom Europske stranke zelenih

koji zajedno moramo provesti.

U kakvom ste odnosu s njemač-kim socijaldemokratima?Vrlo dobrim, zajedno smo bili u vladi. Nismo ista stranka, ali ne moramo ni biti. I u Europskom parlamentu izvrsno surađujemo sa socijaldemokratima, također i s drugim lijevima. To ne znači da nekad nemamo razlika, pri-mjerice oko zatvaranja rudnika ugljena, gdje će zeleni reći da je to veliki ekološki problem, a so-cijaldemokrati će prvo misliti na radna mjesta. Naš je argument da, ako svijet kolabira i nema lju-di, nema ni poslova. Bitno je da radimo zajedno, ne moramo se oko svega slagati.

U Hrvatskoj je asocijacija na njemačke Zelene još uvijek Jos-chka Fischer. Je li još aktivan u politici?Nije baš. Još je važna figura, napi-sao je nekoliko knjiga. Ljudima je važno što ima reći, ali ne bavi se svakodnevnom politikom, nego promišljanjima šireg spektra.

Koje su vam temeljne program-ske odrednice?S jedne strane, ujediniti ekono-miju i ekologiju. Zeleni vjeruju da ekonomiju treba napraviti održivom, i u ekološkom i u soci-jalnom smislu. Da biste se pobri-nuli za okoliš, trebate ekonomiju, drukčije ne funkcionira, nužno je kreirati poslove koji su dobri za ljude i okoliš, primjerice u sek-torima njege, obrazovanja, ali i u obnovljivoj energiji. Europa mora biti predvodnik. A ako ste pred-vodnik, imate i benefite od toga, najnapredniju tehnologiju, mo-gućnost oblikovanja stvarnosti. Trenutačno tu ulogu ima Kina. Također, treba povezati ekologiju i socijalna prava jer si siromašni ljudi ne mogu priuštiti ekološku hranu iz specijaliziranih dućana, bez pesticida, flaširanu vodu ako ona iz vodoopskrbnog sustava nije pitka, život u okruženju bez zaga-đenja. To je pitanje ljudskih prava, prisutno u svim našim politikama.

Znači, redoslijed je “planet, ljudi, profit” ili “ljudi, planet, profit”?Naše politike vidimo s osobom, ljudskim bićem i njegovim oko-lišem u središtu, ali to nam nije odijeljeno. Jer, što je loše za pla-net, loše je i za ljude, imamo samo taj jedan planet za život.

Kako gledate na smjer u kojem se razvija ekonomija u postkri-znom razdoblju? Mislim da je velika greška u pro-

teklom desetljeću prepuštanje ideji da će tržište sve urediti. Znamo da neće, imamo sad već jako puno iskustva o tome. Mo-ramo promijeniti način na koji ekonomija funkcionira, trebamo socijalnu i ekološku transforma-ciju ekonomije koja ne zagađuje okoliš i ne eksploatira ljude, nego je radi za njih.

Odmak od ekonomskog “larpur-lartizma”?Da. Naravno, trebamo mnogo instrumenata i politika da to po-stignemo. Recimo, da smanjimo razlike u plaćama između žena i muškaraca. Ne znam kako je u Hrvatskoj, ali ženski je rad po-dcijenjen u mnogim sektorima koji su “tradicionalno” ženski. Recimo u njezi, koja je krucijal-na za društvo, žene su plaćene puno manje nego radnici na gra-đevini. Taj bi rad trebao biti bolje vrednovan, kao i školstvo. To su najvažniji poslovi, bave se ljudi-ma, a to treba pokazati i plaćama. Treba mijenjati i poreze. Trenu-tačno lokalni kafić plaća mnogo veći porez nego, primjerice, Star-bucks. Trebamo pravedne poreze i ne bi smjelo biti konkurencije među zemljama EU, da neka nudi niže poreze po istoj osnovi i bude porezno utočište.

No, trenutačno je u Europi pre-vladavajući svjetonazor neoli-beralan, većina je sklona ideji diktata tržišta. Može li se to promijeniti?I tu je jedan od problema defenzi-van pristup u proteklim desetlje-ćima. Trebalo bi biti ofenzivniji u pokazivanju da je drukčiji sustav moguć.

Vodi li ijedna europska država politiku koja podržava održiv razvoj?Švedska je dobar primjer, mada nije savršena. Radno pravo bolje je nego drugdje, imaju i zakon o klimi, jako dobar, koji je donijela Zelena stranka. Imaju i problema, jedan od većih je kvaliteta života ljudi imigrantskog porijekla, oni žive marginalizirani u siromaš-nim kvartovima, ne kao u Fran-cuskoj, ali nisu jednaki.

Gdje je najgore? U kojoj zemlji vi ne biste živjeli?Volim sve europske zemlje. Ali, recimo, i Njemačka ima najveće razlike u plaćama između žena i muškaraca u Europi, užasne internetske veze... No, s druge strane, imamo Poljsku u kojoj je neovisnost sudstva pod velikim pitanjem, ali i tamo živi puno nevjerojatnih ljudi, aktivnih i

otvorenih pogleda... Rumunjska je skoro legalizirala korupciju, ali ljudi su izašli na ulice, također su jako aktivni. Generalno, mislim da smo jako sretni što živimo u Europi.

Bavite se migracijama i odno-som EU i Turske. Trenutačno je Turska u žarištu zbog valutnog rata – vidite li to kao potencijal-nu tempiranu bombu?Odnosi s Turskom ne idu do-bro, očito najviše zbog kršenja ljudskih prava u toj zemlji pod Erdoğanovim predsjedavanjem. To je velika šteta jer mnogi ljudi ondje imaju oči uprte u Euro-pu i moramo ih podržati. Stvari se mogu popraviti jedino ako Erdoğan promijeni smjer. Tre-nutačni ekonomski problemi u Turskoj stvarno su duboki i ne iznenađuju. Čini se da je tu Er-doğan shvatio da treba prijatelje, a ne neprijatelje. Ta ekonomska kriza može biti prilika i da se raz-govara o drugim stvarima. Jer ako hoće ekonomsku podršku, treba-lo bi mu reći da pusti te sve poli-tičke zatvorenike, a onda se može razgovarati o ekonomiji. Mnoge vlade promatraju tamošnju gos-podarsku situaciju, španjolske su banke, recimo, puno uložile u Tursku, i mnoge tvrtke. Ali u tome nije bit. Nego u ljudima koji su u zatvoru, a da nisu napravili ništa. Koji su izgubili posao i ne-maju nikakvu pomoć. To se treba promijeniti da bi bili bolji odnosi s Turskom.

Studirali ste islamske znanosti, turkologiju i judaistiku. To si-gurno pomaže da bolje razumi-jete različitosti...U odnosima s Turskom, recimo, pomaže, primjerice u debatama u kojima se uvijek otvore i brojna povijesna pitanja koja su važna da se razumiju stvari. S te je strane vrlo korisno.

Uskoro će novi izbori za Europ-ski parlament. Kakva su vam očekivanja i strategija?Bit će to vrlo zanimljivi izbori. Mi zeleni stojimo dobro. U ovom trenutku ima zemalja gdje smo odlični, negdje smo stabilni, a u nekim zemljama ne ide nam baš

najbolje, recimo u Austriji. Opti-mistični smo. Upravo radimo na manifestu koji ćemo obznaniti u studenome, nakon demokrat-skog usvajanja unutar stranke pa vam sad ne mogu otkriti detalje. Agenda je socijalna i demokrat-ska Europa. No, ako članovi od-luče govoriti o nečemu drugom, OK.Konzervativci imaju svoje pro-bleme, recimo Orbána, i mora-ju odlučiti što s njim. Imamo i Macrona koji želi vlastitu grupu u Parlamentu EU, što bi moglo progutati dio glasova liberala, što je za nas dobro. Nakon izbora bit-no je koje će se koalicije formirati. Socijalisti se žele izuzeti od toga i bit će zanimljivo vidjeti kako ćemo formirati progresivne ve-ćine i pogurati Europu naprijed.

Pratili ste i zbivanja u Hrvatskoj, propitkivali našeg premijera o otporima usvajanju Istanbulske konvencije... Koliko ste upozna-ti s društvenom klimom kod nas?Da, rastu ekstremizmi, imate i problema s tretmanom migra-nata na granicama, pratimo zbi-vanja i kontaktiramo s ljudima tu. Nevjerojatno je koliko je ljudi ak-tivno u Hrvatskoj, između ostalog i na ekološkim pitanjima, zadnjih godina. Hrvatska je tako divna ze-mlja, s predivnom obalom i otoci-ma, savršena za nametanje oko-lišnih pitanja. Osim što to vlast ne zanima; zašto vam treba LNG terminal? Možete se orijentirati na obnovljivu energiju, cirkular-nu ekonomiju, to donosi razvoj i nove poslove na održiv način. Šteta je da se propušta ta moguć-nost, ali ne treba odustati, vidim da se jako puno ljudi aktiviralo oko toga. Teško je mobilizirati građane na klimatskim pitanjima jer misle da će se loše stvari do-goditi za 100 godina. Ali, veliku politiku treba spustiti na lokalnu razinu, pokazati ljudima kako se odražava na njih. Treba vremena, ali to daje uspjeh.

Imate neki savjet kako pota-knuti građane da se više uklju-če u politiku koja im se gadi, ali utječe na njihov život svaki dan?Tako da se upogone sve ove male inicijative koje postoje svugdje kao aktivistički potencijal. Po-sebno one koje nisu sklone ak-tivizmu. Mnogi ljudi željeli bi nešto poduzeti ili se ne slažu s onim što se događa, ali misle da su usamljeni u tome, nemaju s kim podijeliti ideje. Te bi poseb-ne grupe trebale postati vidljivi-je, biti dostupne onima koji bi se možda priključili. •

Ljevica je dugo previše defenzivna. Ustali su protiv mjera štednje, što je jako dobro, ali nije dovoljno. Trebamo razviti nove ideje, biti ofenzivni

O zamiranju aktivizmaMnogi ljudi željeli bi nešto poduzeti, ali misle da su usamljeni u tome