066glasilo Hrvatskog drutva karikaturistasijeanj2009.

ISS

N 1

331-

8411

ICO VOLJEVICA (1922-2008.) GRAND PRIX Zagreb 1988.

2 KARIKA sijeanj 2009.

Antun SMAJIs izlobe karikatura lanova HDK

KATHMANDU (Nepal):1. nagrada

Husejin HANUITema:

RAZLIKA IZMEUMONIH I NEMONIH

Halandri (Grka): Posebno priznanje, Marko Ivi

KARIKAsijeanj 2009.

SADRAJ IMPRESSUMIzdava:

Hrvatsko drutvokarikaturistaSavska 100

10000 Zagreb

Telefon:(01) 4923 673

(samo etvrtkomod 19 do 21 sat)

Fax:(01) 6687 695

E-mail:hrvdrukar@gmail.com

iro-raun:2360000-1101453975kod Zagrebake banke

Glavni urednici:Zdenko Puhin

Predrag Raievi

Grafiki urednik:Predrag Raievi

Urednitvo:Ivan ari

Janko Buar

Dizajn i prijelom:MEDIAVEKTOR

Studio zagrafiko oblikovanje

4 GODINJA IZLOBA KARIKATURA LANOVA HDK6 In memoriam: ICO VOLJEVICA8 Predstavljanje knjige TEFEKOVE PUSTOLOVINE10 PISMESTROVI U ATENI12 MIDHAT AJANOVI: Tumaenje karikature14 Retrospektivna izloba MLADENA BAIA16 UKRATKO...17 IZLOBE: tambuk i Felix18 SMRT CRTEA U ZEMLJI PARADOKSA...20 Lex CRNO NA BIJELO u Osijeku21 ODJECI S FESTIVALA22 TABLICA FESTIVALA

Osor 2008: Druga nagrada, Mojmir Mihatov

4 KARIKA sijeanj 2009.

GODINJA IZLOBAKARIKATURA LANOVA HDK

U utorak, 02. prosinca 2008. u Izlobenom pros-toru Kule Lotrak u Zagrebu, s poetkom u 19 sati otvorena je Godinja izloba karikatura lanova Hr-vatskog drutva karikaturista.

- U 25 godina koliko postoji Drutvo, nai su lanovi osvojili nebrojene nagrade u zemlji i inozemstvu, te moemo mirne due ustvrditi kako Hrvatsko drutvo karikaturista spada u sam vrh europske i svjetske karikature - kazao je dopredsjednik drutva Davor Trgovevi prigodom otvorenja izlobe.

Kustosica Iva Sudec iz Galerije Klovievi dvori, kojoj takoer pripada prostor u kojem je izloba ot-vorena, istaknula je da je njezina galerija svesrdno podrava karikaturu u Hrvatskoj, pa je uz injenicu da je opetovano ugostila godinju izlobu HDK-a, ugledna galerija ove godine postavila i retro-spektivnu izlobu naeg vrhunskog karikaturista Ota Reisingera. Upravo je Reisinger na preksinonjem otvorenju primio nagradu za ivotno djelo, koja nosi ime preminulog uglednog karikaturista Mlade-na Baia Bibija, a njegovim je radovima posveen i velik dio izlobenog prostora.

57 lanova drutva - od njih stotinjak - zastupljeno je svojim radovima na izlobi.

Ivica Pezo

KARIKAsijeanj 2009.

Miroslav Gerener Gero

arko Lueti

KARIKATURA U HRVATA Gospodine Reisinger, sigurno pratite to se zbiva na podruju karikature u Hrvat-skoj.Imamo dobre karikaturiste, ali je prob-lem to u Hrvatskoj ne mogu negdje neto i objaviti, a bez toga se ne mogu usavravati. Ako i objave, honorari su mizerni. Za to vam automehaniar nee ni haubu otvoriti. Oni mogu crtati za sebe ili za meunarodne natjeaje. to biste onda preporuili svima koji se karikaturom ele baviti?Neka se bogato oene i ive po mogunosti od rente, a doma neka crtaju svaki dan, najbolje po dvije karikature - za svoje veselje.

Poziv lanovima HDKPrema pravilniku o dodjeli Priznanja Mladen Bai Bibi pozivaju se lanovi HDK da predloe do-bitnika priznanja za 2009.godinu. Prijedlozi se dostavljaju na adresu Drutva do 31.sijenja 2009.godine, a trebaju sadravati osnovne podatke o predloenom kandidatu uz obrazloenje, a u skladu s kriterijima za ocjenjivanje (Karika br. 53).

GODINJA IZLOBA IZ DRUGE PERSPEKTIVE:KRATKI SPOJ MEDIJA I KARIKATURAU utorak 2. prosinca 2008. odran je jo jedan karikirano karikaturalni dogaaj, koji je pobudio jo jednom veliku pozornost svih osim policajaca pozornika. Izloba kakvu Hrvatsko drutvo karika-turista ve desetak godina prireuje.

Odmah u dolasku na prvi kat Kule Lotrak s lijeve strane nas je doekalo sedam izloenih mapa s 28 crtea dobitnika ovogodinjeg priznanja Mladen Bai Bibi Ota Reisingera, za njegov doprinos i razvitak karikaturalnog stvaralatva. Nagraeni se u svojem obraanju mnotvu obratio krto s neko-liko rijei jer je ovo priznanje samo duhovno, a u ovom sluaju i vie nego duhovito od hrvatskog i svjetskog velemajstora.

Na sljedea dva kata nije se u vrijeme otvaranja zbog nestanka svijetla koje je prouzroio kratki spoj nekih medija s karikaturama i karikaturisti-ma, pa smo ne samo zbog njih tapkali u mraku, ali samo do sljedeega dana.

Karikaturisti uvijek nau izlaz, kao u ovoj situaciji Sreko Punatri rijeima:

- Ovo je prava danska izloba!- Zato? - upita Feliksa Ljubica Leki, bolja polovi-ca od skoro najboljeg portretista Milana Lekia.- Pa vidi se samo po danu! - odgovori Puntari.

U atmosferi gdje je odisalo gromoglasnim smije-hom koji nisu mogli sprijeiti ni gromobrani, kao ni prisluni ureaji s okolnih vladinih zgrada, ka-rikaturistice i karikaturisti pokazali su da su nam itekako potrebni u svakom vremenu naega pos-tojanja.

Janko Buar, Hrvatsko slovo

6 KARIKA sijeanj 2009.

In memoriam:

ICO VOLJEVICA1922. - 2008.

lan Hrvatskog drutva karika-turista Ico Voljevica, otac Grge, legendarne Veernjakove kari-kature, jedan od naistaknutijih i najnagraivanijih naih karika-turista, umro je 29.10.2008. u Za-grebu nakon duge i teke bolesti. Ismet Ico Voljevica roen je 18. srpnja 1922. godine u Mostaru, gimnaziju je polazio u Sarajevu i studirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Ve kao student poeo je suraivati u humoristikom tjedniku Kerem-puh gdje je tri godine, do 1954., objavljivao karikaturu Grga Pro-tokol. Potom je Grgu objavljivao u Globusu i Narodnom listu, a onda je preao u tadanji NIP Vjesnik gdje je najprije u Vjesniku, a onda od 1. lipnja 1962. godine u Veernjem listu objavljivao popularnog Grgu, bez prekida punih 39 godina.Stariji itatelji Veernjeg lista zasigurno se sjeaju te strip-karikature koja je zapravo bila svakod-nevni komentar aktualnih zbivanja iz kuta obinog ovjeka, koja je svakodnevno izlazila na posljedn-joj stranici. Na radost itatelja ije je misli pretakao u crte i koji su pravilu bili poruka vlasti ili kritika vladajuih, Voljevica je Grgu nastavio crtati i u mi-rovini.Ico Voljevica u svoje je vrijeme bio, kao to su to danas drugi autori dnevnih karikatura, jedan od najjaih kolumnista Veernjeg lista, posebno ci-jenjen i omiljen meu itateljima iji je zastupnik bio cijeloga radnog vijeka. Veernji i Grga bili su zapravo sinonimi, na spomen Grge znalo se da je rije o Veernjem, a Veernji se itao od posljednje

stranice samo zbog Grge.Ismet-Ico Voljevica jedan je od najistaknutijih i najnagraivanijih karikaturista s podruja bive Jugoslavije. Uz ostalo, dobitnik je Grand prixa na Svjetskom festivalu karikature u Montrealu (1974.), te triju nagrada Hrvatskog novinarskog drutva (1950., 1965. i 1967.) i nagrade Otokar Kerovani za ivotno djelo (1980.).2004.godine Ico Voljevica je primio Priznanje Mlad-en Bai Bibi za doprinos i razvitak karikaturalnog stvaralatva od Hrvatskog drutva karikaturista, u kojem je bio lan od osnutka Drutva 1985.god-ine. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebr-nom zvijezdom (1977.). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1978.), a primio je i Zlatnu plaketu Vjes-nika (1984.).

7KARIKAsijeanj 2009.

IVOTNI PUT...S istom dozom humora s kojom je crtao, Ico Voljevica je govorio i o svom ivotnom putu. Veernjakovoj urednici Branki Primorac ispriao je kako je uope dospio u Zagreb na Arhitektu-ru. Rekao je: Spasio me Titov dekret. Priao je kako ga je zapalo domobranstvo, pa provjera je li ist, pa su ga htjeli slati u Rusiju i upisati u SKOJ, no izgovarao se da nije ba discipliniran. Onda je odjednom dola naredba odozgo da svi koji imaju gimnaziju moraju na fakultet jer su fakulteti 1947. zjapili prazni. Morali su ga pustiti da iz Sarajeva ide na Arhitekturu u Zagreb.

SJEANJE NA PRIJATELJA

Poetkom prosinca u klubu novinara Hrvatskog novinarskog druta susreli su se prijatelji, karikaturisti i novinski kolege svima dragog Ice Voljevice. Uz video projekciju njegovih uradaka prisutni su se prisjetili godina u kojima je Ico karikaturom komentirao svoje vrijeme, brige i probleme malog ovjeka kao i cijelog drutva.

ODLAZAK VELIKANAOsim za naeg Voljevicu, 2008. godina je bila kobna za nekoliko uvenih autora karikatura i crtia.

Umro je francuski karikaturista Roger Tetsu poznat kao karikaturista i ilustrator. Poslije rata bio je direktor u tvornici sapuna, zatim vlas-nik galerije slika, i konano, komercijalni direktor tvrtke za dobavu opreme za kuhinje. Crtati je poeo u francuskom tisku 1951. godine. Prvo se pojavio u Noir et Blanc, a uskoro nakon toga u Le Figaro Magazine, France-Dimanche, Paris Match ... kao i u inozemnim publikacijama Le Soir (Belgija), Pardon (Njemaka), Il travaso (Italija), a radio je i reklame za neke velike kompanije. Tetsu pripada Parikoj koli, koja takoer ukljuuje karikaturiste kao Chaval, Bosc, Trez i Mose.

Roger Blachon umro je 1. travnja 2008.godine u Marseju, gdje je ivio nekoliko posljednjih godina. Roen je u 1941. godine u Ro-mans-sur-Isre, a na poetku karijere radio je kao uitelj crtanja. Svoj prvi crte 1962.godine objavio je u asopisu Adam lEnrag, a zatim nastavlja crtati u asopisima Plante, Lui, Okapi, Tlrama Junior, Le Journal du Dimanche, Le Nouvel Observateur, Notre Temps. Objavio je niz knjiga sportske karikature, koje svjedoe o njegovom velikom talentu kao crtaa i vrsnog koloriste. Tijekom karijere je primio ne-koliko nagrada: Grand prix de lhumour blanc, Prix Antoine Blondin, Grand prix de lhumour noir, Prix 1999 de lAcadmie des sports.

Boris Yefimov, umro je u 108. godini ivota. Bogatu karijeru dugovjenog ruskog karikaturista Borisa Yefimova obiljeilo je ismi-javanje Hitlera, koji ga je ak stavio na popis ljudi koje treba objesiti ako Njemaka ikad zaposjedne Moskvu. Tijekom Drugog svjetskog rata Yefimovljeve su karikature gotovo svako