M. LevakIstra u ranom srednjem vijekuBilješke s predavanja- Granica antičke Istre – rječica Timav – rijeka Raša (preko granice rijeke Raše živjeli Liburni)

KronologijaOd 476 (pad ZRC do sredine 11. stoljeća rani srednji vijek – tada nastaje mark grofovija Istre – samostalna jedinica unutar njemačkog carstva cca 1050 godine)- Rat Kambrijske lige – Venecija protiv saveza na čelu s Njemačkog (1508 – 1524) – kraj srednjeg vijeka u

Istri

Kasna antika – promjene u Istri kao i u zapadnom rimskom carstvu; dolazak kršćana; progoni kršćana (Sv. German u Puli, Sv. Mauro – Poreč); legenda od Sv. Floru (posebno se poštivao u Puli), živio je u neodređeno vrijeme, na povratku iz svete zemlje, ostao u Puli i propovijedao kršćanstvo); u jednoj kronici iz 7 st. spominje se da je otišao misionariti, crkva Sv. Flora u Pomeru, Loborici, otok Uljanik), ako se radi o Sv. Floru iz 7 st. - zanimljivo je da 10-tak km od Pule su živjeli pogani;

Istra je u Italiji – granica je na Raši, granice između RC i ostatka svijeta (provincije), tek od 4. stoljeća i Dioklecijana, sve su provincije ravnopravne sa Italijom, tek od X stoljeća Istra nije u sastavu Italije, pripala je njemačkim plemićima kao dio vojvodstva;

ZRC – Ostrogoti (istočni Goti) – srušio ih Justinijan (rat trajao 20-tak godina), borbe na Apeninskom poluotok, 539/540 - Istra potpala pod istočno rimsko carstvo, Ostrogoti (Germani) zauzeli Apeninski poluotok i Istru, Istra pala bez borbe (što znači da Ostrogota nije bilo puno kada ih je porazio Justinijan), pronađeno nešto nakita i grobovima oko arene u Puli, par novčića iz tog doba, ostaci crkve kod Poreča za koje se sumnja da je arijevska, ali nije dokazano, upravitelj – komes, nisu mijenjiali strukturu vlasti u osvojenim područjima, već su samo postavili svoje ljude na vojne funkcije, ostavili su porezni sustav, nema pisanih dokumenata o ostrogotskoj vladavini.

Kasiodor – upravitelj Italije, za sve je morao pitati kralja, sačuvano mnogo njegovih djela, nakon što je započeo rat, pozivao Istrane da se odazovu na obavezno otkupljivanje poljoprivrednih proizvoda jer je situacija u Italiji vrlo teška; 30-te godine 6. stoljeća; Istra je sačuvala svoje snage od 4-6 stoljeća, Ostrogoti su se smatrali dijelom rimskog carstva i smatrali su da vladaju u ime rimskog cara;

Od 4 – 6 stoljeća gospodarski i demografski Istra nije nastradala, kriza u carstvu utjecala je na trgovinu, izbjeglice iz Panonije i Norika vjerojatno su došle i u Istru;

- kastrizacija, dolazi od riječi castrum – utvrđena mjesta; naselja se fortificiraju, započelo prije prvih barbarskih upada u Istru, duži proces koji traje od 4 – 7 stoljeća, nastaje niz potpuno novih naselja, drugačijih od antičkih, naselja nastala na vrhovima brda, otočića, poluotočića, obala, uz zidine i prirodne prepreke za obranu, naselja zbijena radi obrane, kraći opseg zidova – manje ljudi potrebnih za obranu, vlastiti stanovnici su branili grad, naselja nepravilnog oblika, nastala na mjestima povijesnih gradina, koju su tijekom antike bila napuštena;

- car Justinijan – promjene u upravljanju državom, prva polovica 6. stoljeća, dolaze istočno rimske vlasti, bitne promjene, Italija nakon 20-godišnjeg rata osiromašila, car povećao poreze, stanovništvo nakon početnog odobravanja pokazalo otpor; epidemija kuge 30-te godine 6. stoljeća, vlast gradila reprezentativne građevine (Eufrazijeva bazilika, crkva Sv. Marije Formoze), puno više građeno u Ravenni tada gl. gradu Italije; gradnja financirana iz Konstantinopola, Sv. Maksimilijan ravenski nadbiskup, koji je prije bio đakon u Puli, dao sagraditi crkvu Sv. Marije Formoze;

Shizma triju poglavlja (istarski raskol) – ispitno pitanjeJustinijan zamislio da se vlast u provincijama temelji na 3 stupa (uprava, vojska, crkva)- uprava; državno činovništvo – porez i održavanje sustava;- vojska – obrana od vanjskih i unutarnjih neprijatelja;- crkva – duhovno jedinstvo unutar države; vjersko jedinstvo pokušao stvoriti, ali nije uspio, najveći problem

monofiziti (najbrojniji u Egiptu, Siriji i Palestini) – otpor prema Konstantinopolu, vojska nije bila pouzdana (limitaneji) – njihove plaće prebacio na lokalnu upravu pa je ona postala nepouzdana – jer je bila slabo plaćena i osiromašena

- nadbiskup ravenski podložan caru, čovjek od careva povjerenja, biskup može biti i svjetovni gospodar (knez) u feudalnom društvu, u Bizantu je to nemoguće, crkvena i svjetovna vlast su odvojene;

1

- među lokalnim stanovništvom, a i bilo je na platnom spisku lokalnih vlada, ozbiljne promjene u upravi gradova (kriza vojske, kriza uprava – svojom imovinom odgovarali), latifundistima je bilo zabranjeno sudjelovati u gradskoj vlasti što je sada dozvoljeno i car Justinijan gura biskupe u gradsku vlast, služba u gradskom vijeću nije plaćena, to je čast i mogućnost da se time okoriste;

554. godine dokument PRAGMATIČKA SANKCIJA – gradske i pokrajinske dužnosnike biraju biskupi i veliki zemljoposjednici, jača uloga biskupa i veleposjednika, Justinijan bira biskupe, ali ne formalno, kao i pape, imao je utjecaj kod izbora, Justinijan vladao na način da je on vrhovni poglavar kršćana, car saziva crkvene sabore, vodio je glavnu riječ, nametao svoja politička mišljenja i rješenja, tada su se sabori uglavnom bavili dogmom, definicijom dogme, pokušavalo se stvoriti jedno zajedničko vjerovanje, sabori biskupa, na sabor su se pozivali svi biskupi, kada bi dogma koju zastupaju bila proglašena herezom, oni su i dalje ostajali biskupima na svom području, više ne bi bili pozivani na sabor, ali nisu bili proganjani

- Maksimilijan i Eufrazije su neupitno Justinijanovi ljudi- Ozbiljan problem u crkvi – shizma triju poglavlja (istarski raskol)

Justinijan pokušao naći kompromis između pravovjernim kršćana i monofizita, Justinijan zamislio (imao pauze u progonima monofizita) da u snažnom napadu na nestorijevce (koji više nisu problem, otišli su iz carstva na istok u Perziju), da bi ujedinio monofizite i pravovjerne kršćane

451 godine – 4. Kalcedonski koncil, na njemu osuđena 3 nestorijevska teksta, ali ne i autori teksta, Justinijan odlučio ponovno osuditi ta tri teksta, ali i njihove autore (Teodor iz Mapsuestije, Iba iz Edese i Teodor iz ?), provjeriti imena – piše u „Istra kroz vrijeme“ Manihejci, monofiziti, nestorijevciNicejstvo, arijanstvo

- o tome se počelo raspravljati u crkvi (ukaz Justinijan o osudi tih tekstova i autora, Justinijan mislio da je vrhovni autoritet i po pitanju vjere, pokazalo se potreba da se sazove crkvene sabor i sazvan je 5. Carigradski ekumenski (sveopći) sabor i to 553. godine (zapadni biskupi, afrički, hispanski itd.) su se pobunili protiv osude autora; odbijanje da se priznaju odluke 5. sabora, bio je otpor državnom centralizmu; gdje je Justinijan imao utjecaja postavio je nove biskupe, a tamo gdje nije imao utjecaja nije mogao smijeniti biskupe;

- u Ravenni nije bilo problema, svjetovna vlast nije poduzimala ništa jer se bojala intervencije protiv lokalnih biskupa,

- problem je nastao u sjevernoj Italiji (nadbiskup Aquileje i Milana), oni su se smatrali pravovjernicima, a odluke 5. koncila herezom;

- nakon 568. godine u Italiji provaljuju Langobardi i osnivaju svoju državu (arijevci) i na svom teritoriju nemaju razloga proganjati biskupe (odgovara im da su u sukobu sa Carigradom), jedan dio teritorija ostao je u vlasti Carigrada – Istra i dio laguna oko Venecije, Eufrazije je postao raskolnik, u to doba nije se ubijalo raskolnike, već ih se kažnjavalo progonstvom (izolacija pod kontrolom najčešće u samostanu); Istra je u 6. 7. i 8. stoljeća bila pod Bizantom;

- 557. godine akvilejski patrijarh sazvao je sinodu na kojoj je javno i pismeno osudio odluke 5 koncila i proglasio se patrijarhom (što je isto što i nadbiskup), nitko to nije priznao (patrijarh je nadbiskup utjecajnog grada)

- 607. godine raskol akvilejskog patrijarhata (568. godine Langobardi osvojili Aquileju, a patrijarh je tada pobjegao u Grado, ali se i dalje naziva akvilejskim patrijarhom, u Gradu ili Gradežu izgradio crkvu Sv. Eufemije (u Kalcedonu u crkvi Sv. Eufemije održan sabor – simbol); počeo se na području biskupa raskolnika poticati kult Sv. Eufemije;

- 606. godine, umro patrijarh Sever (nije isti kao i onaj iz 568), 607. godine car prisilio da se za patrijarha imenuje njegov čovjek koji je priznao 5. carigradski koncil (patrijarh Kandidijan), jedan dio biskup (uglavnom sa langobardskog teritorija) nisu se složili sa izborom i 608. u Aquileji izabrali svoj patrijarha raskolnika Ivana, a u Gradežu je ostao patrijarh izabran od Carigrada – oni su se i jedan i drugi nazivali akvilejski patrijarh, pape su također htjeli vratiti biskupe raskolnike u okrilje crkve (pogotovo one na teritoriju Italije); 607. car Foka; sumnja se da je langobardski kralj kumovao sukobu, ali nema dokaza;

- 607. godine istarski biskupi priznaju papu i vraćaju se u okrilje katoličke crkve; langobardski biskupi krajem 7 stoljeća, raskolnici su bili crkveno i upravno neovisni i tom im je odgovaralo;

- 2 patrijarhata nastavila djelovati, jedan uz drugoga do 9 stoljeća i Karla Velikoga, Franci vratili istarske biskupe pod akvilejski patrijarhat, gradeški patrijarhat ostao bizantski, sjedište mu je u 9. stoljeću preseljeno u Veneciju; u 15. st. formalno preseljeno u Mletke i postao mletački patrijarhat što je ostao do danas (svi drugi imaju naziv nadbiskup, a on se i danas zove patrijarh);

2

- Militarizacija uprave i društva (ispitno pitanje)6. stoljeće – dinamičko stoljeće sa mnogo promjena, pa se i društvo i uprava militalizira;Justinijan na tragu tradicije rimskog carstva strogo odijelio vojnu i civilnu upravu (vojska nije boravila u gradovima do provale barbara); Justinijan na tome inzistirao, to se pravilo počinje napuštati nakon Justinijanove smrti u drugoj polovini 6 stoljeća zbog ugroze granicama i upada Slavena i drugih naroda,

- car Mauricije osnova 2 egzarhata(kartaški i ravenski)- egzarh – vojni upravitelji, postojao je i civilni upravitelj, ali je bio podređen egzarhu; kako se uprava sve

više militalizirala perfekt pretorija – civilni upravitelj se ukida i krajem 6. stoljeća ostaje samo egzarh koji postaje istovremeno i vojni i civilni upravitelj;

- egzarhati osnovani da se pokrajne mogu same braniti (svo stanovništvo uključiti u obranu pokrajina), to je bila namjera kod objedinjavanja vojne i civilne uprave; svi posjednici zemlje (a takvi su bili gotovo svi) bili su uključeni u obranu (vojni obveznici) – temati su nastali po uzoru na egzarhat (car Heraklije osnovao temate),, imaju pravo na naknadu (s obzirom na mogućnosti pokrajine), ali su morali imati svoje oružje; bizant u to vrijeme ima profesionalnu vojsku koja brani granice;

- u 7. stoljeću car Heraklije započinje sa ukidanjem koncepcije profesionalne vojske, snaga počiva na stratiotima (vojni obveznici);

- egzarhat se dijeli na dukate (vladar dux);- Istra u Mletačkom dukatu, ne zna se kada se izdvojila, postaje samostalna, vladar vojni magistar (civilni i

vojni upravitelj), stanovništvo podijeljeno u numere (vojne postojbe, 1 numer od 300 – 500 vojnika);- U Istri neki dužnosnici: vojni magistar (magister militum) - tribuni (upravitelji gradova) - lokoservatori -

vikariji – domestici; ne zna se točno hijerarhija; sve službe zajedno zovu se tribunat;- Veleposjednici postaju vojni zapovjednici što nije bilo dobro jer je vlast i upravljanje vojskom bila u rukama

malog broja ljudi;

751. godine Langobardi osvajaju Ravennu i ne zna se tko od tada postavlja vojnog magistra, a do tada postavljao ga je egzarh u Ravenni (u Istri);

U Istri od antike 3 agera: Pula, Poreč, Trst (to se nastavilo i dalje za vrijeme Ostrogota i Justinijana)- ager Poreč (od Lima – Draga – prema rijeci Mirni i Motovunu;- ager Pula (do Lima i rijeke Raše);- ager Trst (sjeverno od Mirne i unutrašnjost)

U 6. stoljeću nova podjela – Istra podijeljena na 9 općina:Pula, Poreč, Trst, Rovinj, Novigrad, Motovun, Buzet, Pićan i Labin (Labin do tada dio provincije Dalmacije);Trst se spominje kao numer tj. vojno područje – isturen prema neprijatelju – Langobardima (loši odnosi sa Bizantom);- razdoblje mira potrajalo do kraja 6. stoljeća (Istra izbjegla provale barbara), krajem 6. stoljeća dolaze

Slaveni; to je historijski problem oko kojeg povjesničari više od 100 godina raspravljaju i ne mogu se složiti (talijanski povjesničari smatraju da Slavena u Istri nije bilo do 11 stoljeća, hrvatski povjesničari smatraju da su Slaveni došli u Istru u 6. stoljeću),

- najstariji izvor – pismo pape Grgura I koji zahvaljuje ravenskom egzarhu na pobjedi nad Slavenima; Istra se izrijekom ne spominje, ali teško da su Slaveni došli do Ravenne; Slavenima je Istra ipak bila prva na udaru i to vjerojatno sjever Istre i Trst;

- već slijedeće 600 godine, pismo Grgura I salonitanskom biskupu gdje piše da je uzrujan što Slaveni prodiru u Italiju preko Istre, ali to još uvijek ne govori da su se Slaveni naselili u istri, već da upadaju i pljačkaju;

- drugi izvor Pavao Đakon (živio u vrijeme Karla Velikog) napisao kroniku u kojoj navodi da su oko 600.godine Langobardi sa Avarima i Slavenima napali Istru i opustošili je ognjem i mačem – oko 600 – 602. godine;

- 602. godine u Bizantu na vlast dolazi car Foka koji vlada do 610; nepopularan u bizantskoj historiografiji (u vrijeme Foke mirno razdoblje, relativno, sklapao mir i plaćao danak, nakon njegove smrti svi opet upadaju (prije Foke vladao car Mauricije));

- Pavao Đakon – 611 godine (vlada car Heraklije) – Slaveni u pljačku Istre poslali puno vojnika i izvršili klanje;

- ni jedan zapis ne govori o naseljavanju Slavena u Istri, već o pljački i nakon toga o povlačenju u svoja ishodišta

Arheologija:U to vrijeme (provale Slavena) stradali objekti na izvangradskom području; tragovi razaranja na sakralnim objektima, bazilika u Vrsaru (zaljev), crkva Sv. Foške kod Žminja, Rim kod Roča (nepoznati svetac); Rogatica kod starog Gočana (uništeni ostaci), crkva kod Rapavela, nastradale crkve koje nisu bile zaštićene unutar

3

gradskih zidina; Nezakcij je vjerojatno imao premalo stanovnika pa se nije mogao obraniti iako je imao gradske zidine, uništen u prodoru Slavena (to se desilo i u Saloni – stanovništvo se iseljavalo), Nezakcij uništen negdje sredinom 7. stoljeća (u 8. stoljeću Nezakcij se više ne spominje);

- 641. godine – priča o zadaći opata Martina (u jednoj papinskoj kronici stoji zapis da je papa Ivan IV (vjerojatno papa Ivan iz Dalmacije, papa od 640 – 642 godine), papa poslao opata Martina sa puno novaca da po cijeloj Istri i Dalmaciji da otkupljuje zatočenike od pogana (Slaveni ne izrijekom ne spominju); pogani u pljačkama odvode ljude (mlađe muškarce i žene) za koje se kasnije traži otkup; inače nema logike da se papa angažira da se ljudi otkupe – prošlo je neko vrijeme – što znači da Slaveni nisu s tim ljudima otišli, već su ostali u Istri i Dalmaciji, inače se ne bi mogao vršiti otkup, nakon nekoliko godina pljački i neotpora stanovništva Slaveni se više nisu vraćali u svoja ishodišta već su ostajali u Istri, u istoj kronici papa dao nalog da se kosti mučenika donesu (Mauro, Dujam, Gajan i dr), u kapelicu u Vatikanu gdje se čuvaju (smatrao da su gradovi ugroženi i da kosti koje su tada bile relikvije treba skloniti na sigurno);

- Istra specifična zbog zemljopisne konfiguracije, teško je ući, a još teže izaći;

- nakon smrti cara Heraklija svojevrsni status quo između Bizanta i Slavena,- oko 641 godine Slaveni doselili u Dalmaciju, a Bizant to stanje priznao odnosno dopustio im da se nasele, u

to doba Solunjani uselili u gradsku palaču; - Slaveni napali Sipont, a Bizantska mornarica ih je porazila svojim brodovima;- Oko 640 godine normalizacija odnosa između Bizanta i Slavena;- Slaveni u Istri naselili su između 611 – 641 (Heraklije vladao od 610 – 641), zapis iz 680. (ne zna se da li se

to odnosi i na Istru) crkveni sabor u Rimu sazvan da bi se zauzeo jedinstveni stav na slijedećem saboru u Carigradu; papa piše caru da je do kašnjenja došlo zato jer su mnogi biskupi kasnili jer žive među poganima (Langobardi, Slaveni, Goti, Britanci); Slaveni na području Istre, Dalmacije i Karantanije; na tom skupu dosta biskupa iz Istre i Italije (8 biskupa iz Istre)

7 stoljeće naseljavanje Slavena u Istri- osim pisanih i lingvističkih izvora neki toponimi i izrazi mogli nastati samo u 7 stoljeću, a ne kasnije; jezičke promjene mogle nastati samo u 7 stoljeću, a nikako kasnije;- ime vrha na Učki koji se zove Perun (slavenski bog; Perunčevac (kod Gračišća), mogli nastati samo u vrijeme kada su Slaveni još bili pogani (7 i 8 stoljeće), u 9. stoljeću su pokršteni, u središnjoj Istri dominiraju 2 vrlo stara dijelekta (najstariji: sjevernočakavski: Žminj, Labin, Pazin i s druge strane Učke prema Boljunu što govori da je to bila jedna cjelina i drugi: gornjomiranski (buzetski);- svi ostali dijalekti u Istri nastali kasnije u 15, 16. i 17 stoljeću, miješanjem govoru, - u 7. i 8. stoljeću prijelaz iz staroslavenskog u starohrvatski specifičan po ili samo po dugim ili samo po kratkim samoglasnicima; izrazi i nazivlja na području Istre izgovarali su prilagođeno svom jeziku: Abbatia – Opatija,Aquilea – Oglej, Atinianum – VodnjanBaniol – BoljunCapra – KoparFlanona – PlominPisino – Pazin (poluglas)Hermogoras (zaštitnik Akvileje) – Mahor ili Mogon (u staroslavenskom nema H) Romanski izrazi koji završavaju na –an, -ana (vrlo česti, nastali po imenima latifundistima, kasnije postala imena naselja – Galižana, Barban, i dr.) izuzetno rijetka u sredenjoj istri, a vrlo česta u južnoj Istri i oko Kopra i Trsta, u Istri na liniji južno – Barbariga – Krnica)Područaj gdje je bilo gusto naseljeno romansko stanovništva koje je preživjelo naseljavanje Slavena

Arheološki dokazi slavenske nazočnosti u 7. i 8. stoljeću - (ispitno pitanje)- dva tipa arheoloških nalaza u 7. i 8. stoljeću, radi se i iskopavanju grobova; horizont barbariziranih grobova

na sjeveru i središnjem području Istre, grobovi na vrhovima brežuljaka i padinama iznad dolina, često blizu antičkih naselja, nema crkava, tipovi grobova ili grobna arhitektura – jednostavna neobložena jama, djelomično obložena kamenih škrilama (najčešće) do potpuno obloženih kamenih grobova; ukopi pojedinačni, ima kasnoantičkih utjecaja, ima tragova poganskih grobova, običaj postavljanja kamenih jastuka ispod glave i ispod nogu, postavljanje kamena na grob, popločavanje kamenim pločama; nalazi koji upućuju na poganski običaj – polaganje kamenja na dijelove tijela (prsa); tragovi paljenja vatre u grobu ili neposredno uz grob (tjeranje duhova), grobni prilozi (prilog uz pokojnika da mu posluži na drugom svijetu – oružje, nakit, pojasne kočne)

- grobni nalaz – sve ono što čini grob (način izrade, pokojnik i grobni prilozi), - grobni prilog - sve ono što je pokojniku priloženo u grob da mu se nađe pri rubi na drugom svijetu);

4

- groblja starosjedilaca – pravilno okrenuti grobovi (sjever – istok); obiteljske grobnice, nema grobnih priloga, grobovi zidani, kamene ploče ili stele, grobovi oponašaju sarkofag, na grobljima kapelica;

- što dokazuje postojanje dvije kulture na sjeveru i središtu Istre; u južnom dijelu Istre nema toliko Slavena u 7. i 8. stoljeću;

- za Slavene specifično da bez obzira na područje naseljavanja vrlo brzo ostvarili suživot sa starosjediocima; ne stvaraju zasebna naselja i miješaju se sa lokalnim stanovništvom, nisu osvajači tipa Germani, nisu imali potrebu za stvaranje države, nisu imali tradiciju življenja u državi, nisu znali ostvariti državu jer im to nije bila tradicija; Germani su prisvajali rimsku državu, već su je osvojili i vidjeli prednosti rimske civilizacije, preuzeli su vlasti, ali prema dolje nisu ništa mijenjali

- Slaveni tek u 9. stoljeću pod utjecajem Bizanta stvaraju državu,- zato se nisu postavili kao osvajači i gospodari, nisu ubirali poreze, u rodovskom društvu toga nema, kod

Germana nema miješanja kao kod Slavena- prva polovica 7. stoljeća doseljavanje Slavena u Istru, u drugoj polovici 7. stoljeća Bizant ponovno

uspostavlja kontrolu nad Istrom, ne zna se kako se to dogodilo (nema pisanih dokaza); bez velikih ratova, nije stradao niti jedan veliki grad što znači da su Slaveni naselili, zavladali izvangradskim područjima; u vrijeme vraćanja kontrole Bizanta granica sa rijeke Raše pomaknuta na Učku;

- Bizant u 7. stoljeću vladao otocima, kopno vjerojatno nije bilo u rukama Bizanta, Tarsatica napuštena; - Sklavinija – područje naseljavanja Slavena gdje nema organizirane političke vlasti; Bizant to područje

smatrao privremeno okupiranim teritorijem, ali svojim teritorijem, ali nije imao nikakvu vlast na tom području, trgovina između Bizanta i Slavena odvijala se normalno;

- Granica Istre od polovice 7. stoljeća na Učki i od tada dugo stoljeća poslije granice Istre je upravo ta;- u 8. stoljeću – epizoda: Langobardi u Istri (da ili ne);- 751. godine Langobardi srušili ravenski egzarhat (pitanje da li je Istra tada pala pod Langobarde), ako je bila

– to je trajalo vrlo kratko i Bizantinci su je vrlo brzo vratili pod svoju vlast;-- Franci – Istra pala pod Franke 787 ili 788. godine zato što je tada bio Bizantsko – Franački rat u Italiji; kako

je pala ne zna se pretpostavka bez otpora (nema hvale u franačkoj literaturi da je osvojena) što znači da je lokalna vlast priznala vlast Franaka;

- Karlo Veliki 70-tih godina ušao u langobardsku državu i došao do granice sa Bizantom; Franci imaju jaku kopnenu vojsku, ali nemaju mornaricu – Bizant suprotno;

- 791 godine Karlo Veliki u jednom pismu piše da je u pohodu protiv Avara sudjelovao vojvoda, dux Istre;- Bizant – kolonatski sustav, staroantički, poljoprivreda najvažnija, porezni sustav, uprava, činovnici,

dobivaju plaću;- Franačka – feudalni sustav uređenja države (nastao iz potrebe se stari sustav urušio, prestala je trgovina,

osim lokalna, nije bilo novčane razmjene, vazalni sustav (senior – vazal);- Franci uvode novi sustav u Istru, na čelu je vojvoda – dux; razvlastili stanovništvo, postavili sasvim novu

vlast, proveli feudalizaciju pretvaranjem kolona i posjednika u kmetove (postupno); sustav davanja, plaćanja;

- Starosjedioci su tražili da se vrati stari sustav, žalbe su uvažene konačno; Karlo Veliki poslao povjerenstvo u Istru da riješi pobunu (izaslanici karla Velikog došli u Istru i to najmanje 3 – jedan svećenik i dva svjetovnjak) imena u Istra kroz vrijeme

-- 804 godine održan Rižanski sabor ili placit, pisani dokument, sačuvan, dosta opširno pisanje pritužbe

Istrana, sabor održan u mjestu Rižana

- patrijarh smatrao da u svom patrijarhatu ne mora plaćati za ispašu (što je plaćalo);- biskupi – brojne pritužbe na biskupe, da ne daju svoju polovicu emfiteuze – ugovor o zakupu već su je prebacili na narod;- kada u grad dolaze crkveni izaslanici troškove u potpunosti plaćaju bogati građani, crkva svoje obveze prebacuje na stanovništvo;2. ugovori o zakupu zemlje poništavaju se jer feudalni sustav ne poznaje i priznaje takve ugovore;3. travarina i žirovina – naknada za korištenje javnog zemljišta, tražilo se plaćanje što do tada nije bilo;4. crkveni ljudi tjeraju silom ljude da plaćaju biskupu – crkvenjaci dobili veliku moć;5. ribarenje na javnom dobru (u feudalizmu ne postoji javno dobro, sve je kraljevo vlasništvo, dok on to ne da nekome u vlasništvo); traži se plaćanje ribolova;

Sve je to dokaz da je Istra iz ruku Bizanta prešla Francima; Istra podijeljena u 9 općina i općine su plaćale različitu visinu poreza u državnu blagajnu (plaćanje prema gospodarskoj snazi);U Novigradu sjedište vojvode – duxa u vrijeme Franaka; dux Ivan ima potpuno pravo zadržati dio prihoda od poreza koji je za vrijeme Bizanta išao u društvenu blagajnu

5

- ekskuzat – tribuni su to imali jer su obnašali javne dužnosti- modij – porez na vola

Achenski mir – Bizant priznao franačku vlast u Istri; Venecija i Dalmacija ostale pod vlašću Bizanta

Što se dalje dešavalo u 9. stoljeću nema pisanih dokaza; biskupi postaju vrlo važni u gradovima, feudalci postaju moćniji; benediktinci donose napredak? u izvangradska područja;

Oton I – njemački kralj koji je posao sveti rimski car vladao Italijom, a i Istrom, sredina 10. stoljeća, prva polovica 50-tih godina, glavni problem Europe u to vrijeme su Ugri, napali Njemačku, Francusku, Italiju;

Oton I stvorio marke – obrambene pokrajine da spriječi upade Ugra na teritorij Svetog rimskog carstva;

Da bi stvorio obrambeni pojas od sjevera Oton I - 952. godine osnovao marku Furlanije, Istre i Kranjske i priključio ju bavarskom kraljevstvu, na čelu njegov brat i tada Istra više nije u Italiji nego u Njemačkoj, što bitno mijenja njenu povijest, čitav sloj gospodara dolazi iz Njemačke;

976. godine Istra izdvojena iz bavarskog kraljevstva i priključena koruškom vojvodstvu koje je tada osnovano (Oton II) – da bi spriječio separatističke težnje Bavarske, iz Koruške došlo puno feudalaca u Istru;

Marke – područja uz granice osnovane radi obrane granice, grofovi u markama imali su veće ovlasti nego grofovi u ostalim dijelovima države (markgrofovi su objedinjavali civilnu i vojnu vlast);

Dukati – sredozemna tradicija

Istra formalno kneževina komitat, na čelu grof ili komes, pripadala furlanijskoj marki koja je kasnije dio prvo bavarskog, a kasnije koruškog vojvodstva;

1030 – Vecelin- njegov unuk postaje prvi istarski mark grof ULRIK I Veimar Orlamunde;- oko 1050 osnovana mark grofovija Istra, - razni plemići iz samog vrha njemačkog plemstva smjenjivali su se kao markgrofovi (titula nije bila nasljedna) iz porodice Eppenstein, Sponheim, Andesch – Meranski, to su bili ljudi od careva povjerenja

- u 11. stoljeću borba za investituru u Europi;

- ULRIK I jedan od najmoćnijih europskih markgrofova, kasnije je bio koruški markgrof, najmoćniji feudalac crkva;

- ugarski kralj Salomon svrgnut u Ugarskoj i pobjegao je na njemački dvor i na kraju došao u Istru gdje je i umro, sahranjen je u samostanu kod današnje bolnice, a kada je samostan srušen, kosti u prebačene u katedralu;

- u 10. stoljeću tršćanski biskup gradski knez;

Jake veze Pule i Ravenne – najviša razina sudovanja do 14. stoljeća je u Ravenni;

Sv. RomualdSamostan Sv. Mihovila nad Limom, utemeljio pustinjački red Kamald… (reformirani benediktinci – stroži), učenik – Sv. Gaudencije, iz Osora, djelovao u istri – postao biskup u Osoru).

6