28
PUNJENJE I PRAŽNJENJE KONTEJNERA mr Snežana Tadić, dipl.inž.

ITTRdr - vezba 5

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ITTRdr - vezba 5

PUNJENJE I PRAŽNJENJE KONTEJNERA

mr Snežana Tadić, dipl.inž.

Page 2: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 2

PUNJENJE I PRAŽNJENJE KONTEJNERA

PUNJENJE I PRAŽNJENJE KONTEJNERA

uticaji na robu u kontejneru

slaganje robe u kontejneru

zaštita robe u kontejneru

tehnologije punjenja i pražnjenja

Page 3: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 3

Uticaji na robu u kontejneru

Pri punjenju i pražnjenju kontejnera neophodno je primeniti tehnologije koje obezbeđuju adekvatnu zaštitu robe.Opterećenja i naprezanja robe i kontejnera u transportnom lancu zavise od:

vida transporta, vrste i tipa transportnog sredstva;vrste i karakteristika pretovarnih sredstava;transportno saobraćajne infrastrukture;klimatskih, hemijskih, bioloških, mehaničkih, ljudskih i drugih uticaja.

Page 4: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 4

Osnovni uticaji na robu u kontejnerskom transportnom lancu

UTICAJI NA ROBU

MEHANIČKI

HEMIJSKI

ATMOSFERSKIBIOLOŠKI

Page 5: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 5

MEHANIČKI UTICAJI

Statičko opterećenje – javlja se kao posledica slaganja jedinica (pakovanja, tovarenja, manipulisanja) jedne na drugu.Dinamičko opterećenje – javlja se kao posledica promene brzine kretanja, pretovara i sl.Ostala mehanička opterećenja

Page 6: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 6

Statičko opterećenje

Nastaje usled slaganja jedinica (tereta) jedne na drugu. Pritisak gornjih jedinica može da prouzrokujerazvijanje, previjanje i lomnjenje donjih jedinica -komada pakovanja, odnosno tovarenja. Pritisak koji se javlja na površini donjeg sloga tereta je:

[ ]2/ mNPFp =

F – statička sila; F = m x g [N]P – površina sloga [m2]

Page 7: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 7

Statičko opterećenje

Pritisak na slog zavisi od:dimenzija jedinice koja se tovari, težine jedinice, odnosno sloga, oblika i visine jedinice.

Kod slaganja robe u kontejnere mora se voditi računa o maksimalnoj visini slogova, ali i o maksimalnom dozvoljenom opterećenju poda kontejnera.

Page 8: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 8

Dinamičko opterećenje

Javlja se kao posledica kretanja, odnosno promene kretanja - ubrzanja u transportu i pretovaru transportnih jedinica. Postoje opterećenja koja se mogu sprečiti i ona koja se na mogu sprečiti.

Opterećenja koja se ne mogu sprečiti posledica su primene pogrešnih tehnologija pakovanja, punjenja, pražnjenja i obezbeđenja robe u kontejneru.

Page 9: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 9

Oblici dinamičkog opterećenja

Vibracije (oscilacije) - ponavljaju se periodično i mogu biti, pored ostalog izazvane radom motora, oprugama, pogonskim mehanizmima i točkovima.Udar – javlja se kao trenutno i jednokratno naprezanje izazvano ranžiranjem, kočenjem, prevrtanjem, padanjem i dr.

Page 10: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 10

ATMOSFERSKI UTICAJI

Kontejner kao logistička jedinica štiti robu od uticaja okoline - padavina, neadekvatne temperature, sunčevih zraka (toplotno i ultravioletno zračenje), prašine i dr. Najčešće opasnosti po robu u kontejneru od klimatskih uslova predstavljaju:

neadekvatna temperatura i vlažnost vazduha

Page 11: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 11

ATMOSFERSKI UTICAJI

Dejstvo klimatskih uslova na teret u kontejneru zavisi od više faktora:

vrste kontejnera (materijal izrade, boja kontejnera, postojanje otvora za provetravanje)sadržine vode u teretu - vlažnosti teretarelacije u transportugodišnjeg doba mesta odlaganja kontejnera na brodu

Page 12: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 12

Temperatura

Zatvoreni kontejneri sprečavaju direktan prodor toplote ili hladnoće do robe. Zavisno od konstrukcije, kontejneri ispoljavaju specifično propuštanje toplote. Temperatura spoljnog vazduha utiče na temperaturu površine kontejnera, a ona menja unutrašnju temperaturu, temperaturu unutar kontejnera. Temperaturna razlika se povećava ka unutrašnjosti kontejnera, pa je:

Ispod krova kontejnera Δt = 10°CU unutrašnjosti kontejnera Δt = 25°C

Page 13: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 13

Temperatura

Za sprečavanje uticaja spoljašnje temperature na robu unutar kontejnera koriste se izotermički kontejneri.Istraživanja pokazuju da postoje značajne razlike između temperature spoljnog vazduha i temperature unutar kontejnera.Eksterne temperaturne razlike javljuju se pri transportu kontejnera kroz različite klimatske zone, posebno u prekomorskom transportu.

Page 14: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 14

Vlažnost vazduha

Vlažnost vazduha može se prikazati kao:Apsolutna vlažnost – pokazuje koliko grama vodene pare sadrži 1 kg suvog vazduha ili koliko kilograma vodene pare sadrži 1 m3 vlažnog vazduha na datoj temperaturi.Relativna vlažnost – odnos apsolutne vlažnosti ispitivanog vazduha i apsolutne vlažnosti zasićenog vazduha na istoj temperaturi ili odnos pritiska aktuelne vodene pare prema pritisku zasićene vodene pare pri određenoj temperaturi vazduha.

Page 15: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 15

Vlažnost vazduha

Kontejneri za prevoz komadne robe nisu u potpunosti nepropustljivi za vodu. U neoštećenom stanju dopuštaju mali ulazak vodene pare iz spoljnjeg vazduha. U unutrašnjosti kontejnera, relativna vlaga u početku se formira u skladu sa:

unutrašnjom temperaturom kontejnera, sadržajem vode u robi i njenom pakovanjusadržajem vode u pomoćnom materijalu za osiguranje i obezbeđenje tereta (stare palete, drvene grede i sl.)vrste i tipa podne obloge kontejnera.

Sa promenom spoljne temperature vazduha javlja se i promena relativne vlage u kontejneru.

Page 16: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 16

Vlažnost vazduha

Naročito su opasna česta kolebanja spoljne temperature kao što su velike razlike dnevne i noćne temperature u tropskim i subtropskim zonama. Višestruko zagrevanje i hlađenje robe može u određenim uslovima može da ima za posledicu njeno potpuno uništenje.

Page 17: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 17

HEMIJSKI UTICAJI

Hemijska opterećenja (uticaji) pojavljuju se kod onih materija koje hemijski reaguju na materije od kojih se sastoji teret u kontejneru. Najčešće se radi o supstancama koje ulaze u kontejner spolja:

supstance neprijatnog mirisa ili supstance koje stimulišu koroziju.

Page 18: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 18

HEMIJSKI UTICAJI

Životne namirnice koje nisu dobro zaštićene mogu se pokvariti i postati neupotrebljive nakon ulaska vazduha iz spoljne sredine.Kada se u kontejner koji je prevozio teret neprijatnog mirisa utovare osetljive namirnice, one se mogu pokvariti ako kontejner pre toga nije dovoljno provetren i očišćen. Pod uticajem materija koje stimulišu koroziju (slani morski vazduh) dolazi do nagrizanjaambalaže i tereta ako nije dovoljno zaštićen od spoljnih uticaja.

Page 19: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 19

BIOLOŠKI UTICAJI

Opasnost za robu unutar kontejnera predstavljaju:

bakterije, gljivice (buđi) i životinje (insekti, glodati) koje prodru u kontejner.

Povoljne uslove za razvoj različitih kultura bakterija i gljivica predstavljaju toplota i visoka relativna vlažnost vazduha. Biološki uticaji se mogu umanjiti adekvatnim pakovanjem robe i redovnim održavanjem kontejnera (čišćenje, pranje i dezinfekcija).

Page 20: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 20

ZAŠTITA ROBE U KONTEJNERU

Zaštita robe u kontejneru ostvaruje se:primenom odgovarajućeg pakovanjapravilnim punjenjem kontejneraadekvatnim osiguranjem i obezbeđenjem robe, tereta u kontejneru (primena oštećenih paleta, vazdušnog jastuka, drvenih konstrukcija, elastičnih traka, čeličnih užadi, treger traka...).

Page 21: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 21

Pravila slaganja robe u kontejner

Kontejner se u jednom punjenju može tovariti različitim teretima osim ako ne posotoje neka druga ograničenja u vezi sa njihovim međusobnim uticajem.Teret u kontejneru treba razmeštati ravnomerno u odnosu na površinu poda.Raspored mase u odnosu na podužnu osu kontejnera mora biti u ravnoteži. Nije dozvoljeno slagati teže terete uz jedan, a lakše uz drugi bočni zid.Teret koji izaziva koncentrisano opterećenje odlaže se tako što se poveća površina naleganja tereta na pod kontejnera.

Page 22: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 22

Pravila slaganja robe u kontejner

Teške terete ne treba slagati iznad lakših.U slogu tereta nije dozvoljeno mešati terete u različitoj ambalaži.Teret u ambalaži sa oštrim uglovima obavezno se odlaže posebno i njegovo razdvajanje se vrši drvenim pregradama.Teret u oštećenoj ambalaži i mokar teret ne smeju se puniti u kontejnerCentar gravitacije mora biti ispod polovine visine sloga.U slučaju punjenja kontejnera različitom robom morase voditi računa o njihovom međusobnom uticaju u cilju očuvanja kvaliteta robe.

Page 23: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 23

Pravila slaganja robe u kontejner

Ako kontejner nije u potpunosti ispunjen robom obavezno je pričvršćavanje tereta.Pri mehanizovanom punjenju širina jedinice tereta ne sme da bude veća od 2250 mm (kod izotermičkih kontejnera - 2000 mm).Odlaganje tereta u kontejneru se po pravilu započinje od bočnih zidova, tako da zazor između redova tereta bude po podužnoj osi kontejnera.Slaganje tereta mora biti stabilno tako da pri naginjanju kontejnera od 30° ne dolazi do pomeranja tereta.

Page 24: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 24

Pričvršćavanje tereta u kontejneru

Svaki teret čije mere nisu deljive sa unutrašnjim dimenzijama kontejnera mora biti na odgovarajući način pričvršćen.Kod slaganja tereta za zazorom, po sredini kontejnera postavlja se naslon za oba reda koja se međusobno podržavaju uporima.Kod slaganja tereta u više redova, svaki redmora imati sopstvene upore.

Page 25: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 25

Pričvršćavanje tereta u kontejneru

Tereti u džakovima i drugoj mekoj ambalaži pričvršćuju se pomoću kanapa ili mreže uz pomoć alki u unutrašnjosti kontejnera.Lako lomljivi tereti i tereti koji se lako oštećuju pričvršćuju se alkama.Jedinični tereti mase od 2 – 4 tone moraju imati sopstvene oslonce od drvenih gredica.Teret kod vrata se mora pričvrstiti i obezbediti ako je zazor između tereta i vrata veći od 100 mm.

Page 26: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 26

OPTIMIZACIJA SLAGANJA TERETA UNUTAR KONTEJNERA

Standardne evropske palete su: 800x1200 i 1000x1200 mm i ne mogu se na racionalan način slagati u kontejnere širine 8 ft = 2435 mm. Širina tovarnog prostora kontejnera, zavisno od materijala od kog je napravljen, varira od 2250 do 2300 mm.

Unutrašnje mere TIP Spoljna dužina (ft) širina (mm) dužina (mm) visina (mm)

1A 40 2300 11997 2195 1B 30 2300 8930 2195 1C 20 2300 5867 2195 1D 10 2300 2801 2195

Page 27: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 27

TEHNOLOGIJE PUNJENJA I PRAŽNJENJA KONTEJNERA

Punjenje i pražnjenje kontejnera može se izvršiti na dva načina:

na transportnom sredstvu – kada korisnik nema mehanizaciju za pretovar kontejnera odvojeno od transportnog sredstva

Za punjenje-pražnjenje kontejnera primenjuju se različite tehnologije:

viljuškarska,pokretne kose rampe,ručna kolica,ručni viljuškar,trakasti transporteri itd.

Page 28: ITTRdr - vezba 5

Vežba 5. Punjenje i pražnjenje kontejnera 28

TEHNOLOGIJE PUNJENJA I PRAŽNJENJA KONTEJNERA

Izbor tehnologije punjenja – pražnjenja kontejnera zavisi od:

vrste i pojavnog oblika robe,obima rada,veličine pretovarnog fronta,vrste kontejnera,raspoložive mehanizacije itd.