SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivan Zec

INFORMACIJSKI SUSTAV U RIVIERA ADRIA D.D.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INFORMACIJSKI SUSTAV U RIVIERA ADRIA D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadţment informacijski sutav

Mentor: dr.sc. Marina Ĉiĉin - Šain

Student: Ivan Zec

Studijski smjer: Informatiĉko poslovanje

JMBAG:

Rijeka, rujan, 2013.

SADRŢAJ

1. UVOD ......................................................................................................................... 1

1.1. Problem istraţivanja ............................................................................................. 1

1.2. Svrha i cilj istraţivanja ......................................................................................... 1

1.3. Hipoteza rada........................................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................... 2

1.5. Struktura rada ....................................................................................................... 2

2. INFORMACIJSKI SUSTAV U POSLOVANJU PODUZEĆA ........................... 4

2.1. Pojam i aktivnosti informacijskog sustava ........................................................... 4

2.2. Informacijski sustav kao model poslovnog sustava ............................................. 5

2.3. Komponente informacijskog sustava ................................................................... 5

2.4. Ciljevi informacijskoga sustava ........................................................................... 6

2.5. Poslovni informacijski sustav............................................................................... 7

2.5.1. Ciljevi poslovnog informacijskog sustava .................................................... 8

2.5.2. Izrada strategije informacijskog poslovnog sustava ..................................... 9

2.5.3. Analiza postojećeg sustava ......................................................................... 10

2.5.4. Oblikovanje novog informacijskog sustava ................................................ 11

2.5.5. Izgradnja novog sustava .............................................................................. 13

2.5.6. UvoĊenje novog sustava ............................................................................. 13

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI I POTPORA ODLUĈIVANJU U RIVIERA ADRIA-

I D.D. ................................................................................................................................ 15

3.1. Planiranje resursa poduzeća (ERP) .................................................................... 15

3.1.1. Karakteristike ERP-a .................................................................................. 15

3.1.2. Ulaganje u sustave za planiranje ................................................................. 17

3.2. Istra Informatiĉki Inţenjering u odjelu logistike Riviera Adrie d.d. .................. 20

3.2.1. MISH 2000.................................................................................................. 20

3.2.2. Moduli MISH-a ........................................................................................... 22

3.3. Primjena MISH-a u Riviera Adria-i ................................................................... 31

3.3.1. Korišteni moduli i aplikacije ....................................................................... 31

3.3.2. Matiĉni podaci ............................................................................................ 35

4. PROJEKT KONSOLIDACIJE IT SUSTAVA RABAC D.D. ................................. 39

4.1. Definicija problema/poslovna prilika ................................................................. 39

4.2. Koncept rješavanja ............................................................................................. 41

4.3. Kriterij prihvaćanja i testiranje ........................................................................... 45

5. ZAKLJUĈAK ........................................................................................................... 47

LITERATURA ................................................................................................................. 49

POPIS ILUSTRACIJA ..................................................................................................... 50

1

1. UVOD

Informatizacija je proces koji je sastavni dio sadašnjeg doba. Kao process, informatizacija

olakšava protok, spremanje i pristup informacijama, te “bitno utječe na uspješnost

upravljanja, omogućujući donosiocima odluka dobar pregled podataka potrebnih za

donošenje odluka”. (Vukmirović, Ĉapko, 2009.:1.)

Vaţnost, a tako i vrijednost informacije, svakim danom sve više raste, posebice u

neizvjesnim uvjetima poslovne okoline. Upravo pravodobnim prikupljanjem i upravljanjem

podacima i informacijama, menadţeri stvaraju osnovu za donošenje pravovaljanih odluka, a

samim time osiguravaju si opstanak u turbulentnoj okolini (Vukmirović, Ĉapko, 2009; 1-2).

Proces informatizacije temelji se na odreĊenoj programskoj platformi koju nazivamo

informacijskim sustavom. Upravo informacijski sustavi predstavljaju predmet i problem

istraţivanja ovog diplomskog rada.

1.1. Problem istraţivanja

Problem ovog istraţivanja je vaţnost kvalitete izgradnje integriranih informacijskih sustava

u poslovanju poduzeća. Bitno je navesti kao vaţnu ĉinjenicu skupoću i rizik uvoĊenja

takvog sustava u odnosu na uĉinke koji su postignuti korištenjem integriranog

informacijskog sustava

1.2. Svrha i cilj istraţivanja

Svrha istraţivanja jest definiranje pojma i temeljnih karakteristika MISH-a i informacijskog

sustava i njegovih podsustava općenito, te opis mogućnosti koje se otvaraju pred

poduzećem tokom njegovog korištenja.

Cilj koji se ţeli postići je ukazati na vaţnost postojanja razvijenog informacijskog sustava

unutar poduzeća. Uz to se ţeli dati naglasak na vaţnost uvoĊenja ERP sustava u poslovanje

modernih organizacija, te ukazati na mogućnosti koje pruţaju takvi sustavi.

2

1.3. Hipoteza rada

Poslovanje modernog poduzeća ne moţe se ni zamisliti bez uporabe informacijske

tehnologije koja pojednostavljuje sve poslovne funkcije. Za donošenje kvalitetnih odluka

potrebne su kvalitetne, potpune i na vrijeme dostupne informacije. Sve to omogućuju

upravo integrirani informacijski sustavi koji uvelike olakšavaju poslovanje. Implementacija

ERP sustava izuzetno je dug, sloţen, skup i riskantan projekt, ali danas bez takvog sustava

poduzeće teško odrţava korak s konkurencijom.

Stoga, temeljna radna hipoteza glasi: implementacija i korištenje informacijskih ERP

sustava od velike je vaţnosti za poslovanje poduzeća u konkurentnom okruţenju.

1.4. Znanstvene metode

Pri pisanju ovog rada korištene su slijedeće metode: metoda indukcije i dedukcije, metoda

analize i sinteze, deskripcije i kompilacije, intervju te metoda specijalizacije i dokazivanja.

Rješavanju postavljenog problema istraţivanja prethodilo je prikupljanje podataka iz

odgovarajuće literature, struĉnih ĉlanaka i relevantnih Internet stranica, dok su tuĊi stavovi

i spoznaje citirani na uobiĉajen naĉin.

1.5. Struktura rada

Prvi dio nosi naziv UVOD u kojem se navode problem istraţivanja, svrha i ciljevi

istraţivanja, hipoteza rada, znanstvene metode te prikaz strukture rada.

Drugi dio nazvan je INFORMACIJSKI SUSTAV U POSLOVANJU PODUZEĆA te se

navode karakteristike informacijskog sustava, njegovi dijelovi. Nadalje je objašnjen proces

izgradnje informacijskog sustava kroz faze, probleme i zaštita informacijskog sustava.

Treći dio nosi naziv INFORMACIJSKI SUSTAVI I POTPORA ODLUĈIVANJU U

RIVIERA ADRIA-I D.D. u kojem se definiraju pojmovi ERP-a te objašnjava razvoj

sustava za planiranje, ulaganje te prednosti korištenja ERP-a. Nadalje se spominje IT tvrtka

3

III (Istra Informatiĉki Inţenjering ) i njihov ERP sustav MISH te njegove karakteristike,

moduli i primjena u hotelijerstvu.

Ĉetvrti dio PROJEKT KONSOLIDACIJE IT SUSTAVA RABAC D.D. govori o spajanju

IT sustava dviju tvrtki; o uvjetima konsolidacije, karakteristikama potrebnih reursa, o

mogućim rizicima i td.

Peti dio nosi naziv ZAKLJUĈAK te predstavlja sintezu rada o rezultatima cjelokupnog

istraţivanja.

4

2. INFORMACIJSKI SUSTAV U POSLOVANJU PODUZEĆA

U ovom poglavlju rada dane su temeljne definicije informacijskih sustava i ostalih

temeljnih pojmova, njihova uloga u poslovanju, komponente, ciljevi te razvoj

informacijskih sustava. Ovo poglavlje predstavlja teorijsku podlogu aplikativnom dijelu

rada.

2.1. Pojam i aktivnosti informacijskog sustava

Izraz „sustav“ ĉesto je rabljen u svakodnevnici, pri ĉemu se njegovo znaĉenje mijenja s

obzirom na kontekst u kojem se rabi. Ono što je karakteristiĉno za svaki sustav jest

ĉinjenica da mora postojati niz dijelova ili elemenata koji djeluju sa svrhom postizanja

odreĊenog cilja. Stoga vrijedi sljedeća definicija: „Sustav je svaki uređen skup od najmanje

dva elementa koji zajedno interakcijom ostvaruju funkciju cjeline“. (Klaić, 1968.:122.).

Prema Brumecu, informacijski sustav dio je svakog poslovnog sustava ĉija je funkcija

„neprekidna opskrba svih razina upravljanja, odlučivanja i svakodnevnog poslovanja

potrebnim informacijama“. (Brumec, 1997.)

Prema meĊunarodnoj federaciji za obradu podataka IFIP (eng. International Federation

Information Processing) informacijski se sustav moţe definirati kao sustav koji prikuplja,

pohranjuje, ĉuva, obraĊuje i isporuĉuje informacije vaţne za organizaciju i društvo, tako da

budu dostupne i upotrebljive za svakog tko se ţeli njima koristiti, ukljuĉujući poslovodstvo,

kljente, osoblje i ostale.

Prema Sikavica, et.al. (1994.), informacijski se sustavi mogu odrediti kao meĊusobno

povezana struktura ljudi, strojeva i procedura, koja je predviĊena za stvaranje

“kontinuiranog toka odgovarajućih informacija, prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora

poduzeća, za uporabu istih, kao baze pri donošenju poslovnih odluka” (Sikavica et al.,

1994; 288).

5

2.2. Informacijski sustav kao model poslovnog sustava

Poslovni sustav moţe se definirati kao organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija

o prošlosti i sadašnjosti i poslovnih procesa koji ih obraĊuju. Poslovni sustav

karakteriziraju materijalni ulazi i izlazi i informacijski tokovi. Sudionici tog procesa

transformacije ulaza u izlaze mogu biti osobe, strojevi i razni alati. „Da bi se poslovni

sustav mogao obavljati svoju funkciju potrebne su mu informacije. Stoga svaki poslovni

sustav posjeduje vlastiti informacijski sustav, kojim se obrađuju podaci o svim segmentima

poslovanja.“ (Sikavica et al., 1994; 291).

Dakle, zadaci informacijskog sustava su prikupljanje, razvrstavanje, obrada, ĉuvanje,

oblikovanje i rasporeĊivanje podataka svim radnim razinama poslovnog sustava.

2.3. Komponente informacijskog sustava

Suvremeni poslovni upravljaĉki informacijski sustav sastoji se od slijedećih komponenata

(Panian, 1999, 19):

1. Materijalno-tehniĉke (sklopovska) komponente (eng. Hardware) koju ĉine svi

strojevi, ureĊaji i sredstva namijenjeni iskljuĉivo ili preteţito obradi podataka.

2. Nematerijalne komponente (eng. Software) poslovnog upravljaĉkog informacijskog

sustava, koju ĉini ukupnost ljudskoga znanja ugraĊenog u strojeve, opremu i ureĊaje

u obliku programskih rješenja i aplikacija.

3. Ljudske komponente (eng. Lifeware), koju ĉine svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i

s bilo kakvom namjerom sudjeluju u radu sustava i koriste rezultate obrade

podataka.

4. Prijenosne komponente (eng. Netware), koju ĉine telekomunikacijska sredstva i

veze u sustavu.

6

5. Organizacijske komponente (eng. Orgware) koja predstavlja sve mjere, metode, i

propise kojima se usklaĊuje rad prethodno navedenih komponenti, kako bi one

tvorile skladnu cjelinu.

U jednom uspješnom informacijskom sustavu sve bi navedene komponente morale biti na

podjednakoj razini kvalitete i meĊusobno usklaĊene, gdje posebice treba obratiti paţnju na

dobru organizaciju. Naime, pretpostavka funkcioniranja „sinergijskog“ sustava jest upravo

dobar menadţment koji motivira ljudske potencijale da stalno uĉe i tako doprinose

donošenju ispravnih odluka i optimalnom korištenju resursa. Uz takav se pristup, prema

Vukmirović, Ĉapko (2009.), većina nabavljenih sredstava i koristi, pa se i uz iste ili ĉak

manje investicije postiţe bolji uĉinak (Vukmirović, Ĉapko, 2009, 14).

Što se pak tiĉe kvalitete informacijskog sustava, ona ovisi o sljedećim ĉimbenicima

(Brumec, 1997.):

kvaliteti metodike razvoja (pristup, proces razvoja, metoda, tehnika i pomagala)

kvaliteti tehniĉke osnove (raĉunalna oprema, komunikacijska infrastruktura)

kvaliteti programske opreme (OS, upravljanje bazama podataka, programska

potpora)

dostignutoj organizacijskoj razini i kvaliteti korisnika.

Najviše je pozornosti potrebno posvetiti kvaliteti metodike razvoja, jer je ona od

odluĉujućeg utjecaja na preostala tri ĉimbenika, jer metodika razvoja odreĊuje strategiju

razvoja i samim time i uspješnost informacijskog sustava.

2.4. Ciljevi informacijskoga sustava

Proces postavljanja ciljeva informacijskog sustava moţe se provesti korištenjem dvaju

temeljnih pristupa: top – down (od strateških prema operativnim razinama) i bottom – up

pristupa (od operativnih prema strateškim razinama). MeĊutim, praksa je pokazala kako

nije dovoljno koristiti samo jedan od navedenih pristupa, već je potrebno koristiti

7

kombinaciju oba pristupa, “budući da pri oblikovanju i realizaciji gotovo svih poslovnih

ciljeva informacije idu u oba smjera” (Buble, 2000, 140-141).

Ciljevi informacijskog sustav mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva (Buble 2000,

145.), a oni su: profitabilnost, trţišna pozicija, oĉuvanje i razvijanje financijskih resursa,

proizvodnost, razvoj ljudskih resursa, inovacija, te kvalitetno povezivanje s okruţenjem.

2.5. Poslovni informacijski sustav

Kao što je ranije navedeno, poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup

informacija o prošlosti i sadašnjosti i poslovnih procesa koji ih obraĊuju (Brumec, 1997).

U poslovni sustav ulaze sirovine, energija, poruke, i sl., a izlaze proizvodi i dokumenti, tj.

poslovni sustav karakteriziraju materijalni ulazi i izlazi i informacijski dokumenti. Da bi

poslovni sustav mogao funkcionirati potrebne sum u informacije. Stoga svaki poslovni

sustav posjeduje vlastiti informacijski sustav kojim se obraĊuju podaci o svim segmentima

poslovanja.

Informacijski sustav dio je svakog poslovnog sustava ĉija je funkcija neprekidna opskrba

svih razina upravljanja, odluĉivanja i svakodnevog poslovanja potrebnim informacijama.

Budući da se informacijski sustav razvija za realni poslovni sustav, poslovni procesi

realnog sustava temelj su za modeliranje strukture njegova informacijskog sustava.

Prikupljanje, obrada te korištenje podataka u poslovnim procesima poduzeća temelj je

svakog poslovanja.

Poslovni sustavi su u pravilu sloţeni sustavi. Informacijski sustav koji podrţava sloţeni

poslovni sustav sastoji se od niza informacijskih podsustava, a svaki od njih moţe se

smatrati elementarnim informacijskim sustavom (Klasić, Klarin, 2009, 16).

Zadaci informacijskog sustava su: prikupljanje, razvrstavanje, obrada, ĉuvanje, oblikovanje

i rasporeĊivanje podataka svim radnim razinama poslovnog sustava.

8

2.5.1. Ciljevi poslovnog informacijskog sustava

Ciljevi poslovnog informacijskog sustava razliĉiti za razliĉite radne razine. Najĉeće se

koristi podjela na tri radne razine (Klasić, Klarin, 2009, 17): razinu izvoĊenja, razinu

upravljanja i razinu odluĉivanja.

Razina izvoĊenja je operativna razina u kojoj se obavljaju aktivnosti osnovne djelatnosti.

Razina upravljanja je taktiĉka razina u kojoj se nalazi srednje rukovodstvo koje organizira

posao, upravlja poslovnim procesima i prati uspješnost rada.

Razinu odluĉivanja ili stratešku razinu ĉine najviša poslovodstva poslovnih sustava koja

donose smjernice za daljnji rast i razvoj sustava odnosno postavljaju poslovne ciljeve.

Navedeni ciljevi prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica 1. Ciljevi informacijskih podsustava

Razina funkcija organizacijskog sustava Cilj informacijskog podsustava

IZVOĐENJE - procesi osnovne djelatnosti Povećanje produktivnosti

UPRAVLJANJE - razina odgovorna za

organiziranje, praćenje uspješnosti, otklanjanje

smetnji

Povećanje uĉinkovitosti

ODLUĈIVANJE - razina odgovorna za postavljanje

poslovnih ciljeva

Osiguranje stabilnosti rasta i

razvoja

Izvor: Brumec, J.: Strateško planiranje IS-a, FOI, Varaţdin, 1997.

9

Ĉesto se te razine prikazuju grafiĉki:

Slika 1. Razine upravljanja u informacijskom sustavu

Izvor:

http://www.zasve.net/biblioteka/biznis/organizacisko%20projektovanje/ORGANIZACIJSK

O%20PROJEKTIRANJE%20Skripta_OP_2006_2007_html_m1bd0ecfe.gif, 25.09.2013.

Razina izvoĊenja je operativna razina, na kojoj se obavljaju aktivnosti osnovne djelatnosti.

Te poslove obavlja najveći broj izvršilaca. Razina upravljanja je taktiĉka razina, na kojoj se

nalazi srednje rukovodstvo koje organizira posao, upravljaj poslovnim procesima i prati

uspješnost rada. Razinu odluĉivanja ili stratešku razinu ĉine najviša poslovodstva poslovnih

sustava koja donose smjernice za dalji rast i razvoj sustava odnosno postavljaju poslovne

ciljeve.

2.5.2. Izrada strategije informacijskog poslovnog sustava

Prva faza izrade informacijskog sustava obuhvaća izradu strategije informatizacije

poslovnog sustava kojom će se utvrditi potrebe, ciljevi, nedostaci postojećega i plan izrade

novog informacijskog sustava. Uz to se još definiraju moguća konkurentska prednost

uvoĊenjem novog informacijskog sustava te kadrovski, financijski i organizacijski aspekti

10

sustava. Inicijativa za izgradnju poslovnog informacijskog sustava moţe poteći od posebne

ekipe za razvoj i primjenu informatike, od korisnika koji se suoĉava s nekim problemom ili

pak od samog glavog vodstva.

Jedna od najpoznatijih metoda strateškog planiranja razvoja informacijskog sustava jest

BSP (eng. Business Systems Planning), a njegove aktivnosti i metode se sastoje od:

ocjene postojećeg informacijskog sustava,

rasĉlanjivanje poslovnog sustava na dijelove (podsustave),

koncepcije tehnološke osnovice informacijskih sustava,

definicije procesa i podataka podsustava,

odreĊivanje veza izmeĊu podsustava,

utvrĊivanje prioriteta daljnjeg razvoja,

plana aktivnosti informatizacije poslovnog sustava i podsustava, te

dobivanja potpore menedţmenta za nastavak projekta.

Strateški plan obiĉno pokriva razdoblje od tri do pet godina i zbog brzog razvoja

tehnologije i izmijenjenih potreba korisnika treba ga stalno obnavljati. Ĉesto je glavni cilj

BSP metode motiviranje vodstva za uvoĊenje novoga informacijskog sustava i uklanjanje

otpora informatizaciji poduzeća (Srića, et.al., 1999, 5-9).

2.5.3. Analiza postojećeg sustava

Cilj analize postojećeg sustava jest da pruţi što bolji uvid u izvor problema i stanje nekog

poslovnog procesa za koji se predlaţe razvoj novog sustava. Tu fazu obiĉno realiziraju

korisnik i profesionalni informatiĉar. Korisnik najbolje poznaje postojeći naĉin rada,

probleme, zahtjeve i potrebe, dok informatiĉar moţe postojeće stanje uoĉiti sa stajališta

mogućnosti, rješenja i raspoloţivih tehnologija za novi pristup.

11

Predmet analize postojećeg sustava najĉešće su transakcije koje se u njemu obavljaju,

potrebni izlazi, datoteke, primijenjeni postupci i metode rada, naĉin pohranjivanja

podataka, postupci kontrole te postojeći hardver i softver. Podaci o svemu navedenom

stjeĉu se intervjuima, prikupljanjem ĉinjenica o dokumentaciji, izvještajima, formularima te

promatranjem i anketiranjem koje na kraju podvrgavamo analizi.

Rezultat te faze je izvještaj koji se daje na uvid menedţmentu kako bi se na temelju slike

stanja i uoĉenih problema mogla donijeti odluka o nastavku ili prekidu projekta izgradnje

novog sustava.

2.5.4. Oblikovanje novog informacijskog sustava

Izborom neke od mogućnosti ulazi se u fazu dizajna novog sustava. Glavni nositelji te faze

su sustavski analitiĉari, koji dovršavaju definiranje zahtjeva. Faza ima tri glavna cilja

(Srića, et.al.,1999, 5-12):

izraditi detaljan opis novog sustava i naĉina njegova funkcioniranja,

stvoriti okvir kontrole, te

prikupiti zadovoljavajuću dokumentaciju za razvoj softvera novog sustava.

Dvije su glavne zadaće oblikovanja modela novog sustava: projektiranje procesa rada i

projektiranje baze podataka. U oblikovanju baze podataka i detaljnoj izradi procesa rada

novog sustava uobiĉajeno se koriste: sustavskim dijagramima, metodama dizajna sustava,

rijeĉnikom podatka i pseudokodom.

Zadaća sustavskih dijagrama jest stvaranje slike i strukture novog sustava, pregledno

prikazanih putem tijeka podataka i raznih aktivnosti obrade pomoću standardiziranih

grafiĉkih simbola.

Metode dizajna imaju zadaću opisati procese rada organizacije koji će se kompjutorizirati

radi što lakše, brţe i bolje izrade aplikacijskog softvera.

12

Slika 2. Primjer dijagrama tijeka kojim se prikazuje mreţa procesa u organizaciji

Izvor: www.poslovniforum.hr, 13.08.2013.

Rijeĉnik podataka ĉini zbirku specifikacija svih podataka koji će biti rabljeni u novom

sustavu. Na temelju njega potrebne je podatke moguće grupirati u datoteke kojima će se

novi sustav koristiti na optimalan naĉin. (Srića, et.al., 1999.;7)

U dizajnu novog sustava vaţno je pitanje skup pravila i postupaka kontrole u kojemu će on

djelovati. Stoga je moguće birati izmeĊu sveobuhvatne kontrole i kontrole aplikacija.

Sveobuhvatna kontrola sadrţi skup organizacijskih pravila kojima se omogućuje nesmetano

i sigurno funkcioniranje novog sustava. Kontrola aplikacija usmjerena je na tijek aktivnosti

obrade podataka. Njezin je cilj osigurati toĉnost, pouzdanost i potpunost ulaznih podataka i

njihove obrade, kao i to da same ovlaštene osobe obavljaju transakcije i koriste se

aplikacijama novog sustava.

Na kraju faze valja utvrditi slaţe li se izraĊeni sustav sa zahtjevima i specifikacijama iz

prethodne faze, odnosno hoće li zadovoljiti infomarcijske potrebe korisnika. Ako

13

predloţeni sustav zadovoljava, prelazi se na izbor i nabavu potrebnog hardvera te se

nastavlja realizacija sljedeće faze. (Srića, et. al., 1999.;7)

2.5.5. Izgradnja novog sustava

U ovoj fazi se fokusira na izradu aplokacijskog softvera na kojemu će se zasnivati novi

sustav. Glavni sudionici ove faze su programeri, a glavne aktivnosti razvoja softverskog

sustava su (Srića, et.al., 1999.;8-9):

analiza zahtjeva programa s obzirom na ulaz i izlaz,

utvrĊivanje logiĉke strukture sustava,

analiza programa sa stajališta njihove strukturiranosti,

kodiranje programa u izabranom jeziku,

analiza kodiranih programa,

testiranje programa i uklanjanje pogrešaka, te

dokumentiranje programa.

Jedna od najpopularnijih metoda izrade aplikacijskog softvera je tzv. prototipiranje. Rijeĉ

je o pojednostavljenome modelu obrade ili izvještaja izraĊenog jezicima i tehnikama

ĉetvrte generacije (neproceduralnih) jezika. Programiranje treba biti djelotvorno i

ekonomiĉno, a izraĊeni programi korektni i funkcionalni. Osobito je vaţno da budu dobro

dokumentirani i lako prenosivi na druge hardverske platforme te da ih je lako odrţavati.

2.5.6. UvoĊenje novog sustava

U ovoj se fazi novi informacijski sustav stavlja u funkciju. Glavna zadaća je nauĉiti

korisnika kako primijeniti i koristiti tehnologiju i metode novog sustava. Ova faza sastoji se

najĉešće od slijedećih koraka (Srića, et.al., 1999.;9-10):

kreiranja operativne dokumentacije i postupaka,

14

uĉenje korisnika kako slijediti nove procedure i koristiti se novom opremom,

konvertiranje postojećih datoteka u novi sustav,

testiranje cijelog novog sustava, te

stavljanje novog sustava u svakidašnju upotrebu.

Operativna dokumantacija i procedure podjednako sluţe korisnicima i informatiĉkim

profesionalcima u poduzeću kao podloga za lakše korištenje novim sustavom i njegovo

odrţavanje.

Pripremanje korisnika za rad s novim sustavom razumijeva njihovo detaljno upoznavanje s

novim procedurama, opremom i naĉinom njezine upotrebe. Korisnike se priprema na to

putem serije teĉajeva.

Konverzija postojećih datoteka u raĉunalni oblik rutinski je ali i naporan i dugotrajan

posao. Sve evidencije primjenjene u starom sustavu, ĉesto utmeljene na klasiĉnim

tehnikama ruĉne obrede, pretvarju se u raĉunalnu bazu podataka.

Sustavski test zavrţna je karika uvoĊenja novog sustava. Testiranje se provodi uz pomoć

stvarnih podataka, novih procedura i simuliranja normalnog rada novog poslovnog

informacijskog (pod)sustava.

Ako je informacijski sustav sloţen i uvodi nove procedure tri su naĉina uvoĊenja (Srića,

et.al., 1999.;10):

izravno uvoĊenje novog sustava – stari se naĉin rada u potpunosti zamjenjuje radom

po pravilima novog sustava

paralelno uvoĊenje novog i starog sustava – odreĊeni period stari i novi sustav

djeluju paralelno, njihovi se rezulatati usporeĊuju i kad se utvrdi da novi sustav radi

bez grešaka u potpunosti se prelazi na njega

postupno uvoĊenje dijelova novog sustava – koristi se za uvoĊenje novog sustava

koji je presloţen da bi se odjednom moglo prijeći na njegovo korištenje.

15

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI I POTPORA ODLUĈIVANJU U RIVIERA

ADRIA-I D.D.

Riviera Adria d.d. najveća je turistiĉka kompanija u Hrvatskoj nastala kao rezultat

pripajanja kompanija Rabac d.d. i Zlatni otok d.d. kompaniji Riviera Poreĉ d.d. Svojom

kvalitetom, kontinuiranim ulaganjima u objekte i ponudu te stalnim usavršavanjem i

razvojem kadrova izgraĊen je prepoznatljivi brend. Riviera Adria d.d. posluje unutar

grupacije Valamar, najveće turistiĉke grupacije u Hrvatskoj.

Riviera Adria d.d. u visokoj sezoni upošljava više od 2.100 radnika i jedan je od najvećih

poslodavaca u Istarskoj ţupaniji i Hrvatskoj. Trajni je cilj Društva konstantan rast i razvoj u

svim segmentima poslovanja te izgradnja prepoznatljivosti destinacije kao turistiĉkog

odredišta u suglasju sa najvišim ekološkim standardima koji su temelj razvoja turizma u

budućnosti.

3.1. Planiranje resursa poduzeća (ERP)

Sustavi za planiranje resursa poduzeća (eng. ERP Systems) ĉine integriranu aplikacijsku

podršku cjelokupnom poslovanju tvrtke te pruţaju mogućnost integracije poslovanja tvrtke

i njezinih procesa u informatiĉki sustav s uvidom u sve aspekte poslovanja. Takvi sustavi

su nositelji tvrtke.

ERP sustavi potencijalna su pomoć tvrtki pri donošenju efektivnih poslovnih odluka. Oni

mogu poboljšati financijsko izvještavanje i nabavu, unaprijediti upravljaĉki informacijski

sustav te osigurati mogućnost boljih analiza i izvještaja o prodaji, kupcima i troškovima.

Iako je trošak uvoĊenja sustava velik i lako moţe izmaknuti kontroli takvi su sustavi danas

nuţni u poslovanju svih suvremenih tvrtki.

3.1.1. Karakteristike ERP-a

Enterprise Resource Planning u doslovnom prijevodu znaĉi planiranje resursa (sredstva,

zaliha, izvora prihoda) poduzeća. ERP je pokušaj integracije svih odjela i funkcija u

16

poduzeću u jedan jedinstveni informacijski sustav, kako bi opsluţbivao pojedine funkcije

unutar poduzeća u skladu s njihovim potrebama. Radi se o sustavu s jedinstvenim

softverskim programom i jedinstvenom bazom podataka koju jednostavno mogu koristiti

svi odjeli unutar tvrtke i tako meĊusobno komunicirati. ERP sustav podrazumijeva razliĉite

softvere; SAP, Baan, People Soft te, u nastavku opisano u ovom radu, MISH.

Unutar svake tvrtke više je razliĉitih raĉulnalnih sustava vezanih za pojedine funkcije

(financije, nabava, prodaja, ljudski potencijali, itd.). ERP upravo integrira navedene sustave

u jedan softverski program koji zajedniĉke baze podataka omogućuje kvalitetnu

komunikaciju i razmjenu informacija izmeĊu svih tij razliĉitih odjela unutar tvrtke. Na taj

naĉin ERP tvrtkama omogućuje unaprijeĊenje njihovih tokova rada, kako bi kao

organizacija postala uĉinkovitija, a samim time i konkurentnija na trţištu. (Srića i Muller,

2001.:110.)

ERP je informacijski sustav kojim je moguće obuhvatiti sve poslovne aktivnosti tvrtke i

zadovoljiti sve potrebe za upravljanjem poslovanja, no bez temeljite promjene u naĉinu

rada nemoguće je postići oĉekivane rezultate. Enterprise Resource Planning je integralni

informacijski sustav koji sluţi planiranju, kontroliranju, analiziranju, odnosno upravljanju

poslovnim reursima poduzeća. Temelji se na inteligentnom poslovanju koje poĉiva na

informacijama koje se tranformiraju u znanje, a ono u profit, a sve to putem skladnog

funkcioniranja pojedinih dijelova informacijskog sustava.

ERP kao softverski paket funkcionira tako da se ti paketi prilagoĊavaju konkretnim

potrebama i zahtjevima pojedine organizacije. Prilagodba ERP modula konkretnom

korisniku obavlja se razliĉitim alatima i programskim jezicima. Zbog svega toga postupak

uvoĊenja i prilagodbe ERP sustavu sloţen je i dugotrajan proces koji zahtjeva posebna

znanja i dosta vremena.

ERP kao sustav podrţava planiranje poslovanja kroz sve funkcije unutar poduzeća i ĉine ga

slijedeće komponente (Srića i Muller, 2001.:110.):

17

Prodaja i marketing,

Usluge kupcima,

Lanac nabave,

Ulazno-izlazna logistika,

Planiranje proizvodnje,

Analiza podataka,

Financije, te

Ljudski potencijali.

ERP biljeţi sve poslovne transakcije u poslovanju i prati tri toka (Srića i Muller,

2001.:111.):

Tok roba i usluga,

Tok informacija, te

Tok financijskih sredstava.

Integracija svih resursa tvrtke, uz ţelju da se dobije veća kontrola nad integracijom

razliĉitih (funkcionalno i tehnološki) kljuĉnih aplikacija, ĉini temeljnu ideju usvajanja i

implementacije ERP sustava. Tako tvrtke zamjenjuju svoje stare sustave te dobivaju bolju

kontrolu nad cjelokupnim poslovanjem (Srića i Muller, 2001.:112.)

3.1.2. Ulaganje u sustave za planiranje

Prilikom uvoĊenja ERP-a zbog dugog povrata investicija, velikih poĉetnih ulaganja i

poteškoća prilikom implementacije sustava za tvrtke preporuĉljivo je da ne ulaze u takve

18

projekte ako nemaju jasno kvantificirane pogodnosti u smislu povrata investicije i

smanjenja troškova.

Prilikom ulaganja u ERP sustav potrebno je izraditi jasan i troškovno zasnovan poslovni

sluĉaj (Srića i Muller, 2001.:113.):

potrebno je kreirati godišnju uštedu u troškovima bez instalacije ERP-a. U tome su

ukalkulirani troškovi i pogodnosti ulaganja u informacijske sustave bez troškova

ulaganja u ERP sustav.

zatim je potrebno kreirati sluĉaj godišnjih ušteda u troškovima koji mogu biti

napravljeni uz instalaciju ERP-a.

sljedeći korak je izraĉun neto sadašnje vrijednosti na naĉin da se korak 1 oduzme od

koraka 2. ako je npv pozitivan tada treba krenuti u realizaciju ERP sustava.

Pozitivni uĉinci trebali bi se manifestirati u roku od dvije godine

sljedeći korak je analiza osjetljivosti. Potrebno je odrediti jaĉinu poslovnog sluĉaja

da bi izdrţao vremenske odgode te premašivanje troškova i redukciju u

pogodnostima koje proizlaze iz ERP sustava.

posljednji korak je alokacija troškova razvoja ERP sustava u individualne poslovne

jedinice kako bi ih one mogle uvrstiti u svoje planove.

Pri implementaciji ERP-a najĉešće su slijedeće pogreške (Srića i Muller, 2001.:113.):

1. nedostatak jasne odgovornosti poslovnih jedinica za realizaciju pogodnosti koje

proizlaze uvoĊenjem ERP sustava.

2. Tretiranje i implementacija ERP sustava kao iskljuĉivo informatiĉkog projekta i

stoga neukljuĉivanje relevantnih osoba iz pojednih podruĉja poslovanja u

njegovu implementaciju.

3. Nepostojanje jasnih pozitivnih poticaja poslovnih jedinica za redizajn preocesa

vezanih uz postizanje pune vrijednosti ERP sustava, sniţavanje troškova i

pridrţavanje prethodno utvrĊenih vremenskih tokova.

19

4. Ĉeste promjene u specifikacijama implementacije sustava.

5. Nedostatak prikladne kontrole troškova implementacije i vremenskih rokova.

UvoĊenje sustava uvijek je riziĉno i iziskuje puno vremena. Prepoznavanjem najĉešćih

pogrešaka koje se javljaju tijekom implementacije, tvrtka moţe smanjiti rizike ulaganja u

navedene sustave te povećati isplativost tih ulaganja. No da bi se to postiglo samo

implementiranje prije svega zahtjeva (Kalakota, Robinson; 2002., 267) :

Snaţno vodstvo cjelokupnog projekta,

Jasan plan implementacije,

Konstantan nadzor nad budţetom, te

Jasnu alokaciju projekta na poslovne jedinice tvrtke te njihovu podršku.

ERP sustave i metodiku posebno rado prihvaćaju velike tvrtke s dugogodišnjim iskustvom

trţišnog vodstva na svom dijelu trţišta u uvjetima tradicionalnog poslovanja. U vrijeme

pojave koncepta elektronskog poslovanja njihovi su informacijski sustavi bili stari i

zasnovani na zastarjelim raĉunalima i programima što je predstavljalo veliku prepreku u

praćenju aktualnih trendova. Zbog opasnosti od slabljenja konkurentske sposobnosti i

gubljenja trţišnog vodstva i prijetnje novih i iskljuĉivo na Internetu zasnovanih poduzeća

velike tvrtke bile su prisiljene na uvoĊenje ERP sustava. U tim tvrtkama ERP sustavi

ubrzavaju komunikaciju, unificiraju njihove procese, distribuciju i analizu informacija te

omogućuju razmjenu informacija diljem tvrtkinih podruţnica. No ERP nije ograniĉen samo

na velike tvrtke, već je tu i ĉitav niz tvrtki koje svoje poslovanje zasnivaju na Internetu.

Upravo zbog tih tvrtki vodeći proizvoĊaĉi softvera za ERP ţarište svog zanimanja

usmjeravaju na e-poslovanje (Kalakota, Robinson; 2002., 268).

20

3.2. Istra Informatiĉki Inţenjering u odjelu logistike Riviera Adrie d.d.

Istra Informatiĉki Inţenjering naziv je vodeće softverske tvrtke za turizam u Hrvatskoj.

Osnovana je 1990. godine, a sjedište joj se nalazi u Puli. Bavi se dizajniranjem i

implementacijom informacijskih sustava. Uz to još daje usluge konzaltinga (IT, ISO,

USALI), vrši treninge, podrške i odrţavanje, bavi se dostavom hardvera i softvera, izradom

aplikacija i sustavnog softvera te istraţivanjem i razvojem (Istra informatiĉki inţenjering,

2013.)

3.2.1. MISH 2000

Najznaĉajniji proizvod tvrtke Istra Informatiĉki Inţenjering je softverski paket za cjelovito

poslovanje hotelskih i ugostiteljskih poduzeća MISH -Modularni Informacijski Sustav

Hotelijerstva i ugostiteljstva, koji spada u ERP rješenja.

MISH programski moduli se koriste u više od 200 razliĉitih turistiĉkih objekata (hotela,

kampova, turistiĉkih naselja, itd.), te nizu restorana i barova u preko 70 poduzeća širom

Hrvatske.

MISH 2000 je baziran na Oracle i Windows tehnologiji i sastoji se od niza programskih

modula koji mogu funkcionirati potpuno neovisno jedan od drugoga ili biti integrirani u

jedinstveni informacijski sustav poduzeća (Istra informatiĉki inţenjering, 2013.):

MISH REC Upravljanje prodajom i recepcijom,

MISH MJE Mjenjaĉko poslovanje,

MISH GAS Upravljanje hranom i pićem – Gastronomija,

MISH POS Blagajniĉka kasa,

MISH FIN Upravljanje financijama i raĉunovodstvom,

MISH HRM Upravljanje ljudskim resursima, plaće i kadrovi,

MISH MAT Upravljanje materijalom,

MISH MIS Menadţerski informacijski sustav za upravljanje poduzećem,

PTZ2 Softver za turistiĉke zajednice, itd.

21

Njihova rješenja su u brojnim poduzećima doprinijela znaĉajnom povećanju efikasnosti i

produktivnosti poslovanja, doprinijela kvalitetnijem praćenju i kontroli procesa i rada,

dovela do znaĉajnih ušteda u poslovanju i otvorila nove mogućnosti zarade.

MISH je program informatizacije procesa i aktivnosti u funkcijama proizvodnje, pruţanja

usluga, marketinga i upravljanja turistiĉkim poduzećima. Pokrenut je 1986. godine za

potrebe turistiĉke privrede Istre sa osnovnim ciljem da se prava informacija dostavi na

pravo mjesto, u pravo vrijeme i uz minimalne troškove ĉime bi se povećala efikasnost i

toĉnost obavljanja operativnih poslova, te omoguĉila podrška menadţerima u planiranju,

kontroli, upravljanju i odluĉivanju (MIS i DSS). Neke od karakteristika MISH-a (Istra

informatiĉki inţenjering, 2013.):

Sveobuhvatnost - MISH obuhvaća sve poslovne procese i sluţbe u turistiĉkim

poduzećima poĉevši od marketinga i prodaje turistiĉkih kapaciteta, preko

recepcijskog i mjenjaĉkog poslovanja, zatim materijalnog i financijskog praćenja

nabave, obrade, skladištenja i prodaje hrane i pića u restoranima i barovima do tzv.

zajedniĉkih sluţbi kao što su knjigovodstvo, kadrovska evidencija, obraĉun plaća te

uprava i kontrola.

Modularnost - Cijeli sustav je izveden modularno. Svaki modul, kojeg ĉine skup

programskih rješenja , strojna i komunikacijska oprema te odgovarajući kadrovski i

organizacijski zahtjevi, pokriva odreĊeni segment poslovanja poduzeća i moţe

funkcionirati neovisno od ostalih modula. Slaţući module u skladu sa ţeljama,

potrebama i mogućnostima krajnjeg korisnika, gradi se jedinstveni informacijski

sustav poduzeća.

Kvaliteta i pouzdanost - Zahvaljujući tim karakteristikama stalno raste broj

korisnika MISH sustava koji danas broji reko 200 smješajnih objekata u 70-tak

turistiĉkih poduzeća diljem Hrvatske.

Otvorenost - Otvorenost sustava po pitanju izbora strojne, komunikacijske i

programske opreme omogućava

22

Prilagodljivost - Putem parametrizacije odreĊenih elemenata sustava, omogućava se

prilagoĊavanje MISH raznim tipovima i veliĉinama poduzeća i naĉinima

organizacije poslovanja u njima (otvorenost sa stanovišta organizacijskih rješenja).

Podrška - Zahvaljujući neprekidnom prisustvu na terenu ostvarenom direktno,

preko vlastitih poslovnica ili poslovnih partnera, korisnicima se pruţa kvalitetna i

kompletna podrška u radu na MISH sustavu.

Razvoj - MISH se permanentno usavršava i nadopunjuje te prati sve organizacijske,

tehnološke i zakonske promjene koje na njega imaju utjecaja. U razvoju, osim

vlastitih, uĉestvuju i vanjski struĉnjaci te sami korisnici (rukovoditelji, tehnolozi i

operateri), ĉime se u jednom timskom i interdisciplinarnom radu ostvaruju vrhunski

rezultati.

Standardi - Sustav je usklaĊen sa brojnim zahtjevima i standardima sa podruĉja

turizma poĉevši od onih svjetskih (Uniform System of Accounting for Hotels, ISO i

sl.), preko Hrvatskih (definiranih kroz razne zakone, uredbe, preporuke i druge akte)

do MISH standarda proizašlih iz desetogodišnjeg iskustva u radu.

3.2.2. Moduli MISH-a

U nastavu su obrazloţeni odabrani moduli MISH – a:

1. FIN - upravljanje financijama i raĉunovodstvom

Aplikacija FIN upravljanje financijama i raĉunovodstvom namijenjena je radu struĉnih

financijsko-raĉunovodstvenih sluţbi poduzeća i vršnog menadţmenta.

Omogućavaju evidentiranje i praćenje svih financijskih poslovnih dogaĊaja, te

izvješćivanja o poslovnom rezultatu, stanju i promjenama u financijskom poloţaju

poduzeća.

23

Modul FIN, osim zadovoljenja svih zakonskih uvjeta voĊenja financijskog i

raĉunovodstvenog poslovanja, sluţi kao kontrolna funkcija i osnovno sredstvo

menadţmentu za financijsko planiranje, izvješćivanje, analizu i donošenje odluka. Sve

financijske transakcije koje se odvijaju u bilo kojem dijelu IS-a su vidljive u podsustavu

FIN. (Istra informatiĉki inţenjering, 2013.)

2. GAS – upravljanje hranom i pićem

Aplikacija MISH GAS - Gastronomija – upravljanje hranom i pićem (HIP) u hotelijerstvu i

ugostiteljstvu omogućava planiranje, praćenje i kontrolu prolaza hrane i pića kroz gastro

mjesta troška (kuhinje, pripremnice, restorani, šankovi, barovi, itd.) slijedeći tehnološku

transformaciju materijala u novac.

Obuhvaæa proces od zaprimanja hrane i pića, preko skladištenja i obrade do njihovog

izdavanja. Sustav pruţa najvaţnije podatke o ulaz, izlazu, zalihama, troškovima, prihodima

i profitabilnosti te razne druge statistiĉke i financijske pokazatelje rada odjela hrane i pića.

Aplikaciju koristi operativno osoblje: kontroling, kontrola, gastro tehnolozi, kuhari,

materijalni knjigovoĊe, skladištari, te operativni i vrhovni menadţment: šefovi kuhinja,

direktori hrane i pića i uprava poduzeća. Hrana i piæe su podijeljeni na tri tehnološke grupe

(Istra informatiĉki inţenjering, 2013.): sirovine, namirnice i proizvode (ukljuĉujući

poluproizvode). U sustav se od dobavljaĉa putem primki zaprimaju sirovine ĉijom obradom

se (po recepturi rastava) dobivaju namirnice.

Namirnice se zatim po normativima (recepturi sastava) slaţu u poluproizvode ili proizvode.

Gostima se izdaju namirnice, poluproizvodi ili proizvodi. Izlaz moţe biti kao a la carte,

pansion, nestandardni proizvod (npr. svadba, novogodišnja veĉera, banket,...) te otpis (kalo,

lom).

3. HRM - upravljanje ljudskim resursima, plaće i kadrovi

Aplikacija HRM omogućava upravljanje ljudskim resursima, obraĉun plaća i kadrovsku

evidenciju te je prvenstveno koriste referenti i menadţeri tih sluţbi.

24

Slika 3. Primjer programa za pregled rada

Izvor: http://www.mish-iii.inet.hr/slike/softver/kod5_pregledevidrada.jpg, 15.08.2013.

Osnovne funkcije i mogućnosti za kadrovsku evidenciju:

Sadrţi kompletan matiĉni karton radnika sa svim potrebnim osobnim podacima radnika, te

podacima potrebnim za obraĉun plaće. Dodatno se mogu voditi podaci o ĉlanovima obitelji,

kronologija napredovanja u poslu, podaci o benificiranom radnom staţu. Razni spiskovi i

izvještaji po razliĉitim kriterijima (po organizacijskim jedinicama, po struĉnoj spremi, po

spolu, pregled sistematizacije itd.). Kroz aplikaciju se mogu pripremiti i isprintati svi

dokumenti potrebni za prijavu i odjavu radnika te brojni drugi dokumenti vezani za radnika.

(Istra informatiĉki inţenjering, 2013.)

25

4. MAT - upravljanje materijalom

Modul MISH MAT i NAB Upravljanje materijalom i nabavom pokriva procese od

planiranja potreba za materijalom, preko nabave (centralne, distribuirane, direktne),

zaprimanja i izdavanja robe, automatiziranih knjiţenja, izrada inventura, upravljanja

skladištem i zalihama do statistiĉkog i financijskog izvješćivanja i analize materijalnog

poslovanja. Osnovne funkcije i mogućnosti (Istra informatiĉki inţenjering, 2013.):

Nabava materijala i usluga

Upravljanje materijalima i skladištem

Poslovanje osnovnim sredstvima

Poslovanje sitnim inventarom

5. MIS - menadţerski informacijski sustav za upravljanje poduzećem

MISH MIS je Menadţerski informacijski sustav koji omogućava planiranje i izvješćivanje

potrebno za kvalitetno upravljanje poduzećem. Namijenjen je sluţbama plana i analize,

kontrolinga te svim menadţerskim strukturama poduzeća.

26

Slika 4. MISH KPP (Kljuĉni pokazatelji poslovanja)

Izvor: http://www.mish-iii.inet.hr/slike/softver/mis4_kpp.jpg, 15.08.2013.

Sastoji se od slijedećih modula i programa:

MISH USAM; planiranje i izvješćivanje o ostvarenju na mjeseĉnoj razini.

Omogućava definiranje i izradu vlastitih izvješća prema USALI ili nekim drugim

standardima baziranih na kontima glavne knjige iz FIN, definiranje i unos matrice

za alokaciju te izradu raznih kontrolnih izvještaja,…

MISH USAD; omogućava definiranje i izradu vlastitih izvješća prema USALI ili

nekim drugim standardima o dnevnim prihodima, odreĊenim troškovima i radnim

satima koji su bazirani na podacima iz: REC (pokazateljima poslovanja i stavkama

ţurnala), GAS (pravilima knjiţenja za USALI) i DES (dnevnoj evidenciji rada) te

27

pregled i izradu izvještaja o planu i ostvarenju (pregled na ekranu, eksport podataka

u PDF, RTF, HTML, XML, TXT, Excel)

MISH KPP ( kljuĉni pokazatelji poslovanja): Zbirka grafiĉkih prikaza kljuĉnih

pokazatelja poslovanja iz glavnih MISH modula. Kljuĉni podaci prikazuju se putem

brojĉanika, brzinomjera, semafora, tablica, grafova…to olakšava nadgledanje i

kontrolu cjelokupnog procesa poslovanja.

6. MJE - mjenjaĉko poslovanje

Aplikacija Mjenjaĉko poslovanje certificirana je od strane Hrvatske narodne banke kao

zaštićeni raĉunalni program za ovlaštene mjenjaĉe i pokriva sve funkcije koje propisuje

HNB te niz dodatnih kojima se nadopunjuje osnovna funkcionalnost i olakšava rad.

Osnovne funkcije su (Istra informatiĉki inţenjering, 2013.):

Definiranje podataka o mjenjaĉkom mjestu, bankama, tipovima transakcija,

drţavama, parametrima rada, autorizaciji, putnim ispravama, valutama,

instrumentima plaćanja, tipovima blagajni.

Unos, pregled, izmjene i štampanje podataka teĉajne liste. Mogućnost prihvata

teĉajne liste u elektronskom obliku (npr. putem Interneta ili iz MISH REC

podsustava).

Unos, prikaz, izmjene i štampanje transakcija, konverzija valuta kod prodaje Deviza

i td.

7. POS - blagajniĉka kasa

Aplikacija blagajniĉka kasa; MISH POS sluţi kao naplatno mjesto u turistiĉko-

ugostiteljskim poduzećima i objektima tipa restorani, barovi, trgovine, sportski i wellness

centri te drugdje gdje se naplaćuju proizvodi i usluge.

28

Putem posebnog programa POS Manager, aţuriraju se podaci o: parametrima sustava,

kasama, operaterima (konobarima) i njihovim pravima rada (34 vrste prava), mjestima

naplate, mjestima boniranja, sredstvima plaćanja, parametrima raĉuna (zaglavlje, podnoţje,

automatski ispis narudţbi, oznaka domaće valute, dopušteni broj ispisa kopija raĉuna,...)

konfiguriranje programibilne tipkovnice, konfiguriranje izbornika ekrana osjetljivog na

dodir (eng. touch-screen) te unos teĉaja za ispis raĉuna u valuti.

8. REC - upravljanje prodajom i recepcijom

Aplikacija MISH REC;Upravljanje prodajom i recepcijom namijenjena je poslovanju

prodaje i recepcije smještajnih objekata (hoteli, moteli, kampovi, turistiĉka naselja,

ljeĉilišta,).

Pokriveni su svi poslovni procesi izravno ili neizravno vezani za poslovanje prodaje i

recepcije: planiranje i prodaja smještajnih kapaciteta, voĊenje bookinga i rezervacija,

praćenje dolaska (check- in), boravka i odlaska (check-out) gostiju, prijava u MUP i TZ,

slanje podataka u DZS, naplata pruţenih usluga, te izrada raznih statistiĉkih, financijskih i

drugih izvještaja za operativu i menadţment. Aplikaciju koriste: operativne strukture za

potrebe povećanja uĉinkovitosti i toĉnosti obavljanja operativnih poslova (referenti prodaje,

recepcioneri, prijavniĉari, blagajnici, ţurnalisti, knjigovoĊe, domaćice, kućni majstori,

telefonisti,); Menadţment za potrebe planiranja, upravljanja, odluĉivanja i kontrole

(direktori: poduzeća, hotela, marketinga, prodaje, smještaja, hrane i pića, šefovi: kuhinja,

recepcije,). (Istra informatiĉki inţenjering, 2013.)

Aplikacija je usklaĊena s brojnim zahtjevima i normama s podruĉja hotelijerstva i

ugostiteljstva, poĉevši od onih svjetskih (Uniform System of Accounts for the Lodging

Industry - USALI, International Organization for Standardization - ISO i sl.), preko

Hrvatskih (definiranih kroz razne zakone, uredbe, preporuke i druge akte) do MISH

standarda proizašlih iz petnaestogodišnjeg iskustva u radu.

29

Slika 5. Primjer recepcijskog programa

Izvor: http://www.mish-iii.inet.hr/slike/softver/rec2_frontoffice.jpg, 15.08.2013.

Osnovne funkcije:

Omogućena je prodaja kapaciteta jednog ili više smjeptajnih objekata putem

centralne i/ili distribuirane prodaje. Planiranje i priprema prodaje te unos godišnjeg

plana prodaje kapaciteta (po danima/mjesecima) i td.

Izrada i praćenje ponuda

Izrada i praćenje rezervacija i stanja bookinga (zauzeti i slobodni kapaciteti)

Aplikacija nudi brojne izvještaje i podatke nuţne operativi i menadţmentu: ispis

cjenika, popise ponuda, ugovora i rezervacija, izvještaj o statusu smještajnih

jedinica, izvještaj o prodanim kapacitetima i drugi.

30

Osim praćenja stanja zauzetih i slobodnih kapaciteta, prati se: koliĉina prodanih

smještajnih jedinica, broj osoba (noćenja), oĉekivani prihodi i prosjeĉne cijene. Svi

ti podaci se dodatno mogu analizirati po: smještajnim objektima, smještajnim

jedinicama, agencijama, posrednicima, ugovorima, marketinškim segmentima,

zemljama i trţištima te stupnjevima prodaje. Prate se sljedeći stupnjevi prodaje:

godišnji plan, ponuĊeno, ugovoreno, najavljeno (pod opcijom), kratkoroĉni plan,

fiksna najava i ostvareno.

Arhiva gostiju i adresar (s elementima CRM-a). VoĊenje i pretraţivanje arhive

gostiju i kontakata s mogućnošću eksporta podataka u Excel ili Word (za e-mailing

liste, ankete, ĉestitke, obavijesti i sl.)

Recepcija (check in, praćenje boravka i chek out)

Aţuriranje knjige gostiju i prijenos podataka u MUP i TZ

Izrada plana prihoda i plana poslovanja odjela smještaja

Iz svih ekrana se jednostavno sa par klikova mišem mogu prebaciti podaci u MS

Excel. Svi izvještaji se osim na ekranu i štampaĉu mogu poslati e-mailom ili dobiti

u datoteci raznih formata (PDF, RTF, TXT, HTML, XML,...). OdreĊeni podaci se iz

ponuda, ugovora, rezervacija, arhive gostiju se mogu eksportirati u Word predloške.

Dio podataka (raĉuni, ţurnal, podaci o gostima,) se u svrhu daljnje obrade u drugim

informacijskim sustavima (financije i raĉunovodstvo, centralna prodaja, MUP, Turistiĉke

zajednice,) prosljeĊuje preko komunikacijskih linija (Interneta). Uz to se mogu izraditi

suĉelja za elektronsko povezivanje i razmjenu podataka sa drugim sustavima (B2B, B2C,).

31

3.3. Primjena MISH-a u Riviera Adria-i

MISH 2000 ili "Modularni Informacijski Sustav za Hotelijersku i ugostiteljsku industriju"

je rješenje proizvedeno od strane Istra informatiĉkog inţenjeringa (III), tvrtke iz Pule, i

njezinih partnera, podizvoĊaĉa. Sva RHR turistiĉka društva korise ovo rješenje. To je prva

generacija III aplikativnih rješenja razvijena na platformi Oracle RDMBS. III je zapoĉeo s

upotrebom Oracle-a kod svojih korisnika tokom 2001. godine. MISH 2000 je primjenjen u

RI (Riviera) i BK (Babin Kuk) prije sezone 2002., a godinu kasnije u RA (Rabac) i ZO

(Zlatni Otok). MISH 2000 je djelomiĉno prilagoĊen nivou kompleksnosti u skladu s

hijerarhijom organizacije RHR-a i turistiĉkih društava:

svako društvo ima vlastitu upravu i centralne sluţbe, gdje se koristi centralni posluţitelj na

nivou društva svaki objekt koristi vlastiti posluţitelj, posluţitelj objekta, koji omogućava

samostalni rad i u sluĉaju mogućih privremenih prekida veze s centralnim posluţiteljem

društva centralni posluţitelj u RI ima takoĊer i ulogu centralnog posluţitelja na nivou

RHR-a, za sva društva - na njemu su replikacije zajedniĉkih matiĉnih podataka

radne stanice uglavnom koriste MS Windows 2000 Pro OS (manji broj koristi MS Win98

ili MS WinXP) sve radne stanice koriste Oracle Forms i Oracle Reports komponente

3.3.1. Korišteni moduli i aplikacije

Najviše korišteni moduli su:

PRO2 - prodaja i recepcijsko poslovanje – pokriveni su svi poslovi na centralnom

nivou: izrada i kalkulacija cjenika, izrada ponuda, ugovaranje, planiranje prodaje,

praćenje i analiza bookinga, ostvarenja i statistike.

REC2 - prodaja i recepcijsko poslovanje – pokriveni su svi poslovi na nivou

recepcija: rezervacije, praćenje bookinga, zaprimanje gosta (check-in) i praćenja

njegovog boravka, do odlaska gosta (check-out, izdavanje raĉuna ili faktura). Sustav

osim toga daje razne izvještaje (financijske, statistiĉke i sl.) potrebne operativi i

32

managementu te omogućava slanje podataka u MUP i TZ. Isto tako ostvarene su veze

prema drugim vanjskim sustavima: keycard, paycard, skeniranje putnih isprava, veza

sa IRS sustavom Synxis…

GAS2 - gastronomija - vrši se financijsko i materijalno praćenje hrane i pića od

zaprimanja u skladište hrane i pića (primke), preko praćenja zaliha do izdavanja u

restoranu/šanku tj. naplate i izdavanja raĉuna na kasi. U tom procesu se sirovine i

namirnice preko receptura rastava i sastava pretvaraju u proizvode (jela i pića). Prate se

zalihe, planiraju i izraĊuju meniji i asortiman te generiraju razni izvještaji (financijski,

statistiĉki i sl.) potrebni operativi i management-u. Poseban je modul GAT2 za praćenje

prodaje trgovaĉke robe. I modificiran modul za praćenje centralne pripremnice hrane.

TCO - telefonska centrala - omogućava povezivanje REC2 aplikacije s telefonskom

centralom. Ovisno o mogućnostima telefonske centrale, omogućava evidenciju

telefonskih razgovora u bazi podataka, tarifiranje telefonskih razgovora te knjiţenje na

raĉun sobe ili na štampaĉ u sluĉaju govornica. Naplata telefonskih razgovora prema

vlastitom cjeniku.

KAG/POS - kasa za ugostiteljstvo - vrši se naplata raĉuna na potrošnim mjestima,

izrada blagajniĉkog izvještaja i raznih drugih izvještaja o prodanim artiklima. Kasa radi

integrirano sa sustavom GAS2 i omogućava automatsko knjiţenje raĉuna s kase na

raĉun sobe (putem upisa broja sobe ili putem kartice kljuĉa). Integriran je i sustav za

daljinsko naruĉivanje – Orderman.

FINL2 – financijsko knjigovodstvo - obuhvaća sve poslove financijskog

knjigovodstva i pratećih poslova što izmeĊu ostalog ukljuĉuje: likvidaturu, saldakonti

kupaca i dobavljaĉa, obraĉun PDV-a, glavnu knjigu, devizno poslovanje, blagajniĉko

poslovanje.

MATL2 – materijalno knjigovodstvo - obuhvaća sve poslove materijalnog

knjigovodstva što ukljuĉuje: nabavu materijala, upravljanje skladištem, osnovna

sredstva i sitan inventar, radne naloge.

33

USAM – managerski izvještaji - obuhvaća unos/prihvat plana i prikaz financijskih

rezultata prema USALI standardima (USALI mjeseĉni izvještaj)

KOD2 – kadrovi i obraĉun plaća - obuhvaća sve poslove obraĉuna plaća i kadrovske

evidencije. Od zaprimanja radnika preko praćenja rada i obraĉuna plaće do odjave

radnika sa svim potrebnim izvještajima i obrascima propisanim zakonom, te brojnim

izvještajima za interne potrebe. Posebni moduli DES i DPS za dnevnu evidenciju i

planiranje sati te UGD2 – za praćenje ugovora o djelu.

PKA2 – pogonsko knjigovodstvo i administracija – koristi se na svakom objektu, ali

ga koristi samo ţurnalista ili knjigovoĊa objekta. Sadrţi funkcije koje nuţno ne obavlja

svaki objekt, kao što su: unos teĉajnice, izrada raĉuna za predujam, izrada obraĉuna za

kartiĉare, kontrola raĉuna proknjiţenih automatskim putem s kasa, dnevni izvještaji.

ZMP2 – zajedniĉki matiĉni podaci (o kojem slijedi detaljniji opis u nastavku)

Praonica rublja – modul za praćenje rada praonice rublja i kolanja robe izmeĊu

praone i SO.

34

Slika 6. Struktura i povezanost modula

Izvor: Interni podaci Riviera Adria-e

Uz ove osnovne module koriste se i i ostale aplikacije (koje nisu sadrţane u MISH-u) kao

što su:

Rampe, CNS, sustavi automatizacije kotlovnica, nadzorne kamere, streaming

muzike, sustavi za evidenciju radnog vremena, internet korneri i wireless hot

spotovi, …

35

Data Warehouse – skladište podataka

HR.net – aplikacija za upravljanje ljudskim resursima,…

IdeaS – Revenue management system

Web stranice

3.3.2. Matiĉni podaci

Raspored matiĉnih podataka prema lokaciji nastanka i upotrebe je slijedeći:

matiĉni podaci objekta

o jednim dijelom mogu nastajati i koristiti se unutar samog objekta

o jednim dijelom mogu nastajati na centralnom posluţitelju kao dio matiĉnih

podataka društva, nakon ĉega se repliciraju u matiĉne podatke objekta

o u nekim sluĉajevima moguće je ove matiĉne podatke mijenjati na nivou

objekta, bez da dolazi do replikacije podataka nazad na centralni posluţitelj

matiĉni podaci društva

o jednim dijelom mogu nastati i koristiti se na posluţitelju društva

o dijelom mogu nastati na nivou zajedniĉkih matiĉnih podataka (VHR nivo),

te se nakon toga repliciraju na nivou društva

o u nekim sluĉajevima moguće je ove matiĉne podatke mijenjati na nivou

društva, bez da dolazi do povratne replikacije u zajedniĉke matiĉne podatke

zajedniĉki matiĉni podaci - skraćeno ZMP

o zajedniĉki za sva društva

o postoje u nekoliko oblika, gdje neki od njih mogu nastajati na tom, vršnom

nivou - kasnije, repliciraju se na nivo društva, gdje se neki od njih mogu

mijenjati, ali bez povratne replikacije u zajedniĉke matiĉne podatke

36

Slika 7. Replikacija ZMP

Izvor: Interni podaci

Baza podataka za aplikacije PRO2 (prodaja), REC2 (recepcija), GAS2 (gastro) te ZMP2

(zajedniĉki matiĉni podaci) se nalaze instalirane na serveru svakog pojedinaĉnog

smještajnog objekta kao i na samom centralnom serveru svakog od poduzeća.

Baza podataka za aplikacije MAT2 (nabava, skladište, osnovna sredstva, sitan inv.), FIN2

(financijsko knjigovodstvo) i KOD2 (kadrovi i plaće, DES, DPS) se nalaze instalirane

iskljuĉivo na centralnom serveru svakog poduzeća (nema ih na objektima).

Za razliku od replikacija centar - centar i centar - objekt, postoje i podaci koji se generiraju

na objektu i kopiraju na centar (objekt - centar). To su npr.:

ţurnal,

37

statistika (noćenja, zauzete SJ),

pokazatelji uspješnosti (vezano za dnevni USALI),

promet sa KASA,

temeljnica iz GAS2 za knjiţenje u FIN2,

temeljnica iz REC2 za knjiţenje u FIN2,

podaci o fakturama iz REC2 za knjiţenje u FIN2 i sl.

Replikacije su tzv. on-line ili sinhrone (dvofazni commit protokol) što znaĉi da kada

korisnik ţeli unijeti/promijeniti/izbrisati neki podatak u tablicu koja se replicira, MISH

2000 sustav će automatski to pokušati napraviti (replicirati) na sve servere u mreţi i:

ukoliko su svi serveri u tom trenutku u mreţi, napraviti će replikaciju na sve servere

(unijeti/promijeniti/izbrisati podatak).

ukoliko su to radnje unosa i mijenjanja podatka, napraviti će ih samo na servere koji

su trenutno u mreţi a na one koji nisu u mreţi (a oznaĉeni su da nisu u mreţi), to

neće napraviti. Kod kasnijeg ukljuĉenja takvog servera u mreţu, MISH 2000 sustav

će automatski replicirati nereplicirane podatke (unesene i izmijenjene) na taj server.

ukoliko su to radnje brisanja podatka, i jedan ili više servera nije trenutno u mreţi,

ta radnja se neće izvršiti (korisnik neće biti u mogućnosti obaviti radnju brisanja).

Specifiĉnost rada sa replikacijama je da se zahtjeva visok stupanj kvalitete i pouzdanosti

veze izmeĊu svih servera u mreţi. Bitno je znati i slijedeće:

Iskljuĉiti neki server ili neku tablicu trajno iz replikacije nije nikakav problem i brzo

se rješava.

ukljuĉiti neki novi server u replikaciju je moguće ali samo ukoliko taj server do

tada nije imao nikakve podatke (npr. neki novi hotelski objekt ili novo poduzeće

u kojemu se MISH 2000 prvi puta instalira).

ukljuĉiti u replikaciju server nekog smještajnog objekta ili poduzeća koji već ima

MISH 2000 i samostalno je unosio podatke koji se inaĉe repliciraju, nije moguće

38

(teoretski je moguće ali bi to bio skup i dugotrajan proces). (To je primjer

Puntiţele.)

Isto tako nije moguće ukljuĉiti ponovo u replikaciju one tablice koje su neko

vrijeme bile u replikaciji pa je replikacija ukinuta i sada se ţeli vratiti a u

meĊuvremenu je svaki server samostalno aţurirao podatke u tim tablicama. Npr.

inicijalno su normativi bili dio ZMP, pa je replikacija prekinuta (do 2011. su se

replicirali samo na nivou poduzeća, a od 2011. krenulo se od prazne baze i kreirani

su sasvim novi).

Svaka tablica sadrţava ID polje. To polje se koristi prilikom replikacija i za

povezivanje tablice. ID polje je korisniku skriveno i tu se ne radi o istom polju kao

što je to jedinstveni kljuĉ kojeg definira korisnik. ID polja su pod kontrolom Oracle

sustava, a povećavaju se za jedan pri stvaranju svakog novog zapisa.

Slika 8 Komunikacije, shema WAN mreţe i Internet linkova

Izvor: Interni podaci

39

4. PROJEKT KONSOLIDACIJE IT SUSTAVA RABAC D.D.

U sklopu ovog diplomskog rada ţelio sam istaknuti projekt konsolidacije (spajanja) dvaju

informacijskih sustava, konkretno IT sustava tvrtke Rabac d.d. sa tadašnjim Valamar-om, u

ţelji davanja praktiĉnog primjera spajanja više IT sustava. Projekt je ostvaren uz usku

suradnju sa IT tvrtkom SPAN d.o.o.

4.1. Definicija problema/poslovna prilika

Rabac d.d. kreće u projekt konsolidacije informacijskog sustava, voĊen potrebom za

izgradnjom moderne infrastrukture koja će zadovoljiti rastuće potrebe korisnika, te

omogućiti izgradnju novih informacijskih sustava i servisa. Rabac d.d. trenutno funkcionira

kao odvojeni dio IT sustava sa odreĊenim dodirnim toĉkama prema ostatku Valamar IT

sustava. Kako bi se Valamar i Rabac d.d. ĉvršće povezali u jedinstveni IT sustav Rabac d.d.

je odluĉio prilagoditi sustav poslovnim potrebama Valamar poslovnog okruţenja.

Cilj ovog projekta bio je konsolidirati postojeću serversku infrastrukturu u jedinstveni

informacijski sustav Valamara, te implementirati nove funkcionalnosti IT infrastrukture.

Doseg projekta ukazan je kroz više manjih podciljeva i zadataka. Projektom su obuhvaćeni

radovi u Rapcu i Zagrebu. Opseg projekta izraţen je kao popis aktivnosti:

VoĊenje projekta i izrada projektne dokumentacije

Izrada plana migracije

o Mail podaci

o Radnih stanica i korisnika

o Izrada uputa za migraciju radnih stanica

Active Directory 2008

Instalacija operativnog sustava na dva servera

Instalacija i konfiguracija Active Directory-a na dva servera

Antivirus - Instalacija i konfiguracija agenata na servere

WSUS - Instalacija i konfiguracija WSUS servera

40

Exchange 2007

Instalacija operativnog sustava na server

Instalacija i konfiguracija Exchange servera

Instalacija antivirusnog softvera za Exchange

Symantec Backup Exec

Instalacija i konfiguracija operativnog sustava na server

Instalacija i konfiguracija Symantec Backupa

Instalacija Remote Agenata na servere

File server

Instalacija i konfiguracija operativnog sustava na server

Konfiguracija File server funkcionalnosti

SCOM - Instalacija i konfiguracija SCOM agenata na 5 servera

Diskeeper – Instalacija i konfiguracija diskeeper softvera

Radne stanice – pomoć pri migraciji radnih stanica na lokaciji korisnika

Montaţa servera na lokaciji korisnika

UPS – Instalacija i konfiguracija UPS-a

Dokumentiranje IT sustava

Preduvjeti za pokretanje projekta bili su:

Komunikacijska mreţa - Povećati propusnost MPSL linkova unutar Valamar grupacije

te glavnog Internet linka u Zagrebu

Za potpunu funkcionalnost Microsoft Active Directory domene i Microsoft Exchangea

potrebno je da su sva klijentska raĉunala instalirana Microsoft Vista OS-om i Microsoft

Outlookom 2007 SP1. Moguće je da na klijentskim raĉunalima imamo instaliran

Windows XP Professional sa SP2 ili Microsoft Outlook 2003 sa najnovijim Service

Packom.

Sva klijentska raĉunala moraju imati instaliranog i konfiguriranog antivirusnog klijenta.

41

Osigurati potreban hardver

Osigurati potreban softver

Microsoft Windows 2008 Server Standard Edition x64, 4 kom.

Microsoft Windows 2003 Server Standard Edition

Microsoft Exchange 2007 Standard Edition x64

SCOM agenti, 5 kom

Symantec Backup Exec 12

Symantec Backup Exec 12 AD Agent, 2 kom

Symantec Backup Exec 12 Exchange Agent

Symantec Backup Exec 12 ADBO

Symantec Backup Exec 12 Remote Agent

Diskeeper (za Backup server)

Antivirusni softver za Exchange 2007

Antivirusni softver za File sustav, 5 kom

4.2. Koncept rješavanja

Na lokaciji u Rapcu implementirati će se Active Directory poddomena na dva Active

Directory posluţitelja. Na jednom AD serveru biti će implementiran WSUS server.

Udaljena lokacija imat će svoj mailbox server na kojemu će biti lokalni korisniĉki mailovi.

Novi serveri će se backupirati putem lokalnog backup servera. Postojeći File server će se

reinstalirati i sluţiti će kao novi File server u novoj Active Directory poddomeni.

42

Slika 9. Rabac- nova infrastruktura

Izvor: Interni podaci

Active Directory (AD2008) sluţit će kao centralni repozitorij objekata koji se koriste unutar

IT sustava (raĉunala, printeri, korisniĉki raĉuni itd). Nove moderne aplikacije oslanjaju se

na Active Directory u svom radu, te će Active Directory biti instaliran na dva servera kako

bi se osigurala visoka dostupnost servisa. Kako bi se osigurao viši nivo autonomnosti

organizacijsko informatiĉka struktura Valamara biti će decentralizirana i implementirana

više-domenska organizacija Active Directory imenika. Za Rabac će se implementirati

Active Directory poddomena DNS imena ra.valamar.local. Pojedinaĉna kontrola resursa

odreĊivat će se u pojedinoj domeni. Osnovna struktura Active Directory-a svoditi će se na

šumu (forest) koja će obuhvaćati cijelu organizaciju Valamara.

Nakon implementacije Active Directory-a u Rapcu djelatnici Rapca pristupiti će migraciji

klijentskih raĉunala u Active Directory domenu.

43

Slika 10. Shematski prikaz Active Directory sustava

Izvor: Interni podaci

Implementacijom jedinstvenog mail sustava za cjelokupnu organizaciju omogućuje se

jednostavnije odrţavanje mail infrastrukture te korištenje novih naprednih funkcionalnosti

koje je Exchange 2007 mail sustav donosio sa sobom, a koji su do tada korisnicima bili

uskraćeni. Exchange mail sustav koristiti će se za razmjenjivanje poruka, zadavanje

zadataka i dijeljenje kalendara. Microsoft Exchange Server zadovoljava potrebe za male i

velike organizacije te omogućava lakšu administraciju, podršku te veću pouzdanost mail

sustava. Udaljena lokacija u Rapcu koristiti će prednosti postojećeg mail sustava na

centralnoj lokaciji.

Shema prikazuje mail flow unutar Exchange organizacije te moguće naĉine pristupa mailu

unutar Valamar organizacije. Mail sa Interneta prvo prolazi kroz filtere na ISA serveru te se

nakon toga prosljeĊuje na IronPort gdje se ĉisti od virusa i SPAM-a. Takav oĉišćen mail

44

prosljeĊuje se na Exchange Client Access server koji ga prosljeĊuje na korisniĉki mailbox

ovisno o lokaciji gdje se korisnik nalazi (Zagreb, Poreĉ, Dubrovnik ili Rabac).

Slika 11. Mail flow unutar Exchange organizacije

Izvor: Interni podaci

Mogući naĉini pristupa mailu:

Iz lokalne mreţe

45

Sa interneta putem Active Synca odnosno mobilnih ureĊaja

Sa interneta putem domenskog laptop raĉunala (RPC over HTTPS)

Sa interneta putem Outlook Web Accessa

Rizici koji bi mogli bi utjecati na izvedbu projekta:

Nekompatibilnost ili neispravnost hardverskih komponenti (HCL)

Problemi sa hardverom

Problemi sa mreţnim okruţenjem

Neispunjenje preduvjeta za poĉetak projekta

Problemi sa „third-party“ aplikacijama na serverima i klijentskim raĉunalima.

Odlazak kljuĉnih ĉlanova projektnog tima iz Valamara

Promjena vizije i obuhvata projekta tijekom izvedbe samog projekta

4.3. Kriterij prihvaćanja i testiranje

Projekt će se smatrati završenim kada budu ispunjeni slijedeći uvjeti:

Izvrši montaţa servera u serverski ormar na lokaciji korisnika

Implementira nova Active Directory poddomena na dva domenska posluţitelja

Novi Exchange server pridruţi postojećoj Exchange organizaciji Valamara

Implementira WSUS

Uspostavi backup za nove servere koristeći Symantec BackupExec

Uspostavi nadzor servera koristeći SCOM server

46

Izvrši reinstalacija operativnog sustava na File server

Izvrši migracija 3 produkcijske radne stanice za klijenta

Neki od faktora kojima se mjeri uspješnost ovog projekta su:

Minimizirati remećenje produkcijskog okruţenja

Odrţati jednaki system performance

Minimizirati administrativni overhead

Odrţati maksimalni system security tijekom i poslije implementacije

Zadovoljstvo korisnika

Planirani poĉetak projekta bio je 08.08.2009. a zavšetak 31.12.2009. Project Management

vodili vodilo je osoblje tvrtke Riviere (Valamar) dok je implementaciju vršio razvojni tim

tvrtke SPAN d.o.o.

Tablica 2 Vremenska matrica i raspored pojedinih elemenata

Izvor: Interni podaci

47

5. ZAKLJUĈAK

Informatiĉka tehnologija danas mijenja svijet neusporedivo više nego što je većina ljudi

oĉekivala. Upravo suvremene informacijske tehnologije omogućuju materijalizaciju,

gospodarenje te upravljanjem znanjem i informacijama, najvrijednijim reusursom

modernog poslovnog svijeta.

Svako poduzeće ima razvijen svoj informacijski sustav gdje se prikupljaju, ĉuvaju obraĊuju

i prosljeĊuju informacije. Informacijski sustav igra veliku ulogu u odvijanju poslovnog

procesa te na odreĊeni naĉin upravlja poslovnim sustavom tako da omogućuje nesmetan

protok informacija potrebnih za svakodnevno poslovanje. Izgradnja informacijskog procesa

veoma je zahtjevan, sloţen i dugotrajan proces. Samom implementacijom proces ne

završava već se i dalje konstantno doraĊuje, aţurira i nadograĊuje.

Proces integracije poduzeća; njegovih funkcija, poslova, procesa postaje sve više znaĉajan.

ERP igra vodeću ulogu u tom procesu. Takav sustav sluţi planiranju, praćenju,

kontroliranju i općenito upravljanju poslovnim resursima poduzeća. Integralni

informacijski sustav omogućuje evidenciju svih poslovnih dogaĊaja i uĉinkovito korištenje

njihovih podataka unutar cijele organizacije. ERP je informacijski sustav kojim je moguće

obuhvatiti sve poslovne aktivnosti tvrtke i zadovoljiti sve potrebe za upravljanjem

poslovanja, no bez temeljite promjene u naĉinu rada nemoguće je postići oĉekivane

rezultate. Enterprise Resource Planning kao softverski paket funkcionira tako da se

rješenja, moduli i aplikacije prilagoĊavaju konkretnim potrebama i zahtjevima pojedine

organizacije. Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se razliĉitim alatima i

jezicima. Zbog svega toga postupak uvoĊenja i prilagodbe ERP-a sustavu sloţen je i

dugotrajan proces koji zahtijeva posebna znanja i vještine.

Najrašireniji ERP sustav za potrebe hotelijerskih i sliĉnih poduzeća u Hrvatskoj i Bih je

MISH (Modular Information System in Hotel Industry) tvrtke III (Istra Informatiĉki

Inţenjering). MISH je softver za planiranje resursa poduzeća, a zadaci su mu inţenjering,

razvoj i implementacija aplikacijskih rješenja uz sve savjetodavne usluge.

48

Vrlo vaţni dijelovi ovog diplomskog rada su implementacija MISH-a u poslovanje

najvećeg hrvatskog poduzeća Riviera Adria d.d. te konsolidacija Rapca sa Valamarom kao

primjer spajanja informacijskih sustava dviju tvrtki. Uprava Riviera Adria-e prepoznala je

da će MISH kao skup softverski rješenja za upravljanje poslovnim procesima poduzeću

omogućiti brţi protok informacija, uštedu troškova te bolju savjetodavnu podršku. Kako je

vaţno odrţati konkurentnost, u Riviera Adria-i uvidjeli su da će im MISH2000 u tome

pomoći.

Troškovi provoĊenja projekata implementacije MISH-a i konsolidacije Rapca nisu poznati,

ali su njihove koristi znaĉajne i velike za poslovanja. Integracijom je postignuta: dostupnost

podataka, eliminiranje viška podataka, eliminiranje dupliciranja podataka, bolja povezanost

podataka izmeĊu razliĉitih (pod)sustava i samih (pod)sustava, lakše odrţavanje podataka,

standardizacija podataka, smanjenje operativnih troškova te uĉinkovito upravljanje radnim

tijekom.

Da bi se sve to ostvarilo bilo je potrebno ove projekte shvatiti kao projekte reinţenjeringa

poslovnih procesa koje zahtjevaju temeljite promjene u naĉinu rada i ponašanja djelatnika u

poduzeću. Upravo pogrešno shvaćanje ERP-a kao magiĉnog alata za postizanje bolje

konkurentnosti i poslovanja općenito, a ne alata ĉiji uĉinak ovisi o tome kako ga poduzeće

koristi, glavni je ralog rizika (a i neuspjeha) implementacije takvih sustava u poslovanje

poduzeća.

49

LITERATURA

Knjige i članci:

1. Brumec, J., 1997., Strateško planiranje IS-a, FOI , Varaţdin,

2. Buble, M., 2000, Management, Ekonomski fakultet Split, Split

3. Ĉapko, Z., Vukmirović, S., 2009., Informacijski sustavi u menadţerskom

odluĉivanju, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka

4. Kalakota, R., Robinson, M., 2001, E-Business 2.0: Roadmap for Success,

Addison Wesley

5. Klaić, B., 1968., Veliki rjeĉnik stranih rijeĉi, Zagreb

6. Klasić, K., Klarin, K., 2009., Informacijski sustavi: naĉela i praksa, Intus

informatika, Zagreb

7. Panian, Ţ., 2005., Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb

8. Sikavica, P., 1994., Poslovno odluĉivanje: teorija i praksa donošenja odluka,

Informator, Zagreb

9. Srića V., Muller J., 2001., Put k elektroniĉkom poslovanju, Sinergija, Zagreb

10. Srića, V., et.al., 1999., Menedţerska informatika, MEP Consult, Zagreb

Ostali izvori:

1. Istra informatiĉki inţenjering, 2013., pregledano 15.08.2013., http://www.mish-

iii.inet.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=5&Itemid=7

2. Interna dokumentacija poduzeća Rivijera Adria d.d.

50

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. Razine upravljanja u informacijskom sustavu........................................................... 9

Slika 2. Primjer dijagrama tijeka kojim se prikazuje mreţa procesa u organizaciji ............. 12

Slika 3. Primjer programa za pregled rada ........................................................................... 24

Slika 4. MISH KPP (Kljuĉni pokazatelji poslovanja) .......................................................... 26

Slika 5. Primjer recepcijskog programa ............................................................................... 29

Slika 6. Struktura i povezanost modula ................................................................................ 34

Slika 7. Replikacija ZMP .................................................................................................... 36

Slika 8 Komunikacije, shema WAN mreţe i Internet linkova ............................................. 38

Slika 9. Rabac- nova infrastruktura ...................................................................................... 42

Slika 10. Shematski prikaz Active Directory sustava........................................................... 43

Slika 11. Mail flow unutar Exchange organizacije .............................................................. 44

Tablica 1. Ciljevi informacijskih podsustava ......................................................................... 8

Tablica 2 Vremenska matrica i raspored pojedinih elemenata ............................................. 46