Ivana Milinovi - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/193.B.pdf · sigurnosti i uspješnosti poslovanja poduzea u promatranom razdoblju. ... (Ekonomski leksikon,1995,str.737. ) Prihodi nastaju

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivana Milinovi�

ANALIZA POSLOVANJA PODUZE�A

DRAGUNJA D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka,2013

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA POSLOVANJA PODUZE�A

DRAGUNJA D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje troškovima

Mentor: Prof. dr. sc. Branka Crnkovi� Stumpf

Student: Ime i prezime: Ivana Milinovi�

Studijski smjer: Poduzetništvo

Jmbag: 0081117260

Rijeka,srpanj 2013

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................................1�

1.1. Problem i predmet istraživanja................................................................................2

1.2. Znanstvene metode..................................................................................................3

1.3. Struktura rada ..........................................................................................................3

2. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I IMOVINE.............................................................4

2.1. Analiza prihoda.......................................................................................................7

2.2. Analiza rashoda.....................................................................................................11

2.3. Analiza financijskog rezultata...............................................................................14

2.4. Analiza imovine....................................................................................................15

3. TEMELJNI PODACI O PODUZE�U DRAGUNJA D.O.O. ........................................17

4. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA

PODUZE�A DRAGUNJA D.O.O. ...................................................................................18

4.1. Analiza prihoda poduze�a Dragunja D.o.o..........................................................18

4.1.1. Analiza strukture poslovnih prihoda..........................................................20

4.1.2. Struktura financijskih prihoda....................................................................22

4.1.3. Struktura ostalih prihoda............................................................................24

4.2. Analiza rashoda poduze�a Dragunja D.o.o..........................................................24

4.2.1. Struktura ukupnih rashoda.........................................................................25

4.2.2. Struktura poslovnih rashoda.......................................................................27

4.3. Analiza financijskog rezultata..............................................................................29

4.4. Financijski pokazatelji.........................................................................................31

4.4.1. Pokazatelji ekonomi�nosti.........................................................................32

4.4.2. Pokazatelji likvidnosti................................................................................34

4.4.3. Pokazatelji profitabilnosti..........................................................................37

4.4.4. Pokazatelji zaduženosti..............................................................................39

5. ANALIZA IMOVINE I IZVORA IMOVINE PODUZE�A DRAGUNJA D.O.O. .....42

5.1. Analiza kratkotrajne imovine...............................................................................43

5.2. Analiza dugotrajne imovine.................................................................................44

5.3. Analiza izvora imovine........................................................................................45

6. ZAKLJU�AK......................................................................................................................47

LITERATURA........................................................................................................................49

POPIS TABLICA, SHEMA I GRAFIKONA.......................................................................50

�

�

�

�

�

1

1. UVOD

Tema diplomskog rada je analiza poslovanja poduze�a Dragunja d.o.o. iz Delnica za

proizvodnju, trgovinu i usluge.

Obuhva�eni su svi podaci poslovanja poduze�a u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Analiza

poslovanja poduze�a podrazumijeva ispitivanje svih pojava relevantnih za njegovo

poslovanje.

Problem istraživanja rada je poslovanje poduze�a u razdoblju od 2009. do 2011.g.

Predmet istraživanja rada je prije svega utvrditi kako je poduze�e Dragunja d.o.o. poslovalo u

razdoblju od 2009. do 2011. g., da li je ono bilo uspješno, da li je poslovalo s dobitkom ili

gubitkom te da li je u promatranom razdoblju Dragunja d.o.o bilo sigurno poduze�e.

Svrha istraživanja je pojasniti analizu poslovanja poduze�a, a koja obuhva�a analizu

financijskih izvještaja, zatim izra�unavanje financijskih pokazatelja na temelju kojih se dolazi

do odre�enih zaklju�aka u vezi samog poslovanja poduze�a. Svrha istraživanja je ukazati na

važnost analize poslovanja poduze�a kako bi se dobila saznanja o trenutnoj pozicioniranosti

poduze�a te dobila podloga za donošenje odluka vezanih uz budu�nost poduze�a.

U današnjim uvjetima poslovanja, poslovni uspjeh se ne ostvaruje slu�ajno. To je rezultat

prije svega dobrog analiziranja rezultata poslovanja u prethodnom razdoblju da bi se na

temelju tih podataka planirali novi poslovni potezi, koji vode još boljim rezultatima u

slijede�em razdoblju.

2

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja rada je poslovanje poduze�a u razdoblju od 2009. do 2011.g.

Predmet istraživanja rada je prije svega utvrditi kako je poduze�e Dragunja d.o.o. poslovalo u

razdoblju od 2009. do 2011. g., da li je ono bilo uspješno, da li je poslovalo s dobitkom ili

gubitkom te da li je u promatranom razdoblju Dragunja d.o.o bilo sigurno poduze�e.

Svrha istraživanja je pojasniti analizu poslovanja poduze�a, a koja obuhva�a analizu

financijskih izvještaja, zatim izra�unavanje financijskih pokazatelja na temelju kojih se dolazi

do odre�enih zaklju�aka u vezi samog poslovanja poduze�a. Svrha istraživanja je ukazati na

važnost analize poslovanja poduze�a kako bi se dobila saznanja o trenutnoj pozicioniranosti

poduze�a te dobila podloga za donošenje odluka vezanih uz budu�nost poduze�a.

Financijska analiza poslovanja može se opisati kao proces primjene razli�itih analiti�kih

sredstava i tehnika pomo�u kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive

informacije relevantne za upravljanje. Teži ka pogledu u budu�nost i naglašavanju onih

aspekata poslovanja koji su kriti�ni za preživljavanje (sigurnost) i uspjeh (efikasnost).

Zadatak financijske analize je prepoznavanje dobrih osobina poduze�a kako bi se mogle

iskoristiti prednosti, al ii prepoznati slabosti poduze�a u cilju poduzimanja korektivnih akcija.

(Vujevi�, Strahinja, 2009, str.115.)

Za poslovanje u tržišnoj privredi ocjena poslovne situacije poduze�a od izuzetne je važnosti.

Ostvarivanje dobitka, kretanje imovine poduze�a, likvidnost, itd., bitni su segmenti

poslovanja poduze�a. Oni su kontrola racionalnosti poslovanja i znak, subjektima s kojima

poduze�e ima veze, ostvaruju li se bitni uvjeti sigurnosti u me�usobnim poslovnim odnosima.

U suvremenim uvjetima, analiza postaje sve aktualnija: rastom rizika odlu�ivanje postaje sve

složenije, a time kvalitetne analize sve potrebnije. (Popovi�, Vitezi�, 2009. str. 143.)

3

1.2. Znanstvene metode

Pri pisanju rada korištene su slijede�e metode istraživanja: metoda indukcije i dedukcije,

metoda analize i sinteze, komparativne i deskriptivne metode, statisti�ke metode te metoda

studija slu�aja.

1.3. Struktura rada

U drugom poglavlju diplomskog rada obuhva�en je teoretski dio analize prihoda, rashoda i

imovine.

U tre�em poglavlju su temeljni podaci o poduze�u, od kada je poduze�e zapo�elo sa

poslovanjem, kao i koje su djelatnosti kojima se poduze�e bavi, te njegova primarna

djelatnost poslovanja.

�etvrto poglavlje sadrži analizu poslovanja poduze�a, analizu prihoda, rashoda te financijski

rezultat poslovanja, ali i ekonomskih pokazatelja na temelju kojih se došlo do zaklju�ka o

sigurnosti i uspješnosti poslovanja poduze�a u promatranom razdoblju.

Peto poglavlje �ini analiza imovine promatranog poduze�a, njezine strukture kao i njezinih

izvora poduze�a Dragunja d.o.o.

4

2. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I IMOVINE

Analiza je proces sustavnog ispitivanja i ocjenjivanja poslovanja koji se temelji na

raš�lanjivanju i uspore�ivanju klju�nih elemenata poslovnog uspjeha poduze�a.

Ras�lanjivanjem se utvr�uju bitni elementi sredstava i izvora, prihoda i rashoda, kadrova,

organizacije. Cilj je analize zaklju�ivanje o uzrocima i posljedicama utvr�enog stanja radi

unapre�ivanja poslovanja poduze�a.. rezultati su analize korisne informacije koje služe

menadžerima za donošenje poslovnih odluka i pripremu planova. ( Kari�, 2009. str. 157.)

Kada se radi o poduze�u onda se pod objektom analize razumije poslovanje konkretnog

poduze�a uklju�ivo sve ono što djeluje i može djelovati na njegovo poslovanje, sve ono što ga

okružuje i sve ono iz �ega se poduze�e sastoji. Objekt analize poslovanja poduze�a su

�imbenici (eksterni i interni) koji utje�u na njegovo poslovanje, organizacijske jedinice,

funkcije, poslovni rezultat, sredstva i ulaganja, uspješnost poslovanja, itd., pa i pojedini

postupci kako se obavljaju pojedini poslovi. (Popovi�, Vitezi�, 2009. str.139.)

Da bi se više saznalo o poslovanju nekog poduze�a, neophodno je imati odgovaraju�u

informacijsku podlogu. Znatan dio takvih informacija nastaje u ra�unovodstvu i zapisan je u

financijskim izvještajima. Ovaj segment iznimno je važan u uvjetima tržišnog okruženja i

tržišta kapitala, a teži i ka pogledu u budu�nost i naglašavanju onih aspekata poslovanja koji

su kriti�ni za preživljavanje, a to su sigurnost i uspješnost (efikasnost) poslovanja.

Analiza se može opisati kao proces primjene razli�itih analiti�kih sredstava i tehnika pomo�u

kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za

upravljanje. (Žager, Žager, 2008. str.33)

Cilj financijskog izvještavanja je upravo informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom

položaju poduze�a kao i o uspješnosti poslovanja. Informirati korisnike zna�i prezentirati im

sve važne i istovremeno pouzdane ra�unovodstvene informacije u obliku koji �e im biti

prepoznatljiv i razumljiv.

5

Uobi�ajena analiti�ka sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvještaja su

komparativni financijski izvještaji koji omogu�uju:

− sagledavanje promjena u toku vremena (više obra�unskih razdoblja)

− sagledavanje tendencija promjena pomo�u serije indeksa

− strukturni financijski izvještaji

− analiza pomo�u pokazatelja

− specijalizirane analize (predvi�anje toka gotovine, analiza promjena u financijskom

položaju, izvještaj o promjenama bruto profita, analiza to�ke pokri�a).

Zadatak analize financijskih izvještaja je prepoznati dobre osobine poduze�a da bi se te

prednosti mogle iskoristiti, ali i da prepozna slabosti poduze�a kako bi se mogla poduzeti

korektivna akcija. Analiza stvara informacijsku podlogu za potrebe upravljanja, tj.

odlu�ivanja. (Žager, Žager, 2008, str.157.)

Do sada je zna�enje analize financijskih izvještaja bilo razmatrano s aspekta upravljanja. No

valja naglasiti da su za informacije koje potje�u iz te analize zainteresirani i drugi korisnici, a

naj�eš�e su to:

- kreditori

- investitori (vlasnici)

- menageri

- analiti�ari fuzije i akvizicije poduze�a

- revizori i

- ostali zainteresirani korisnici

(Žager, Žager, 2008, str.157)

Informacije o financijskom položaju poduze�a i uspješnosti poslovanja sadržane su u nizu

financijskih izvještaja, a jedan od temeljnih je i ra�un dobiti i gubitka.

6

Raspored pozicija, odnosno struktura izvještaja zavisiti �e i od metode obra�una rezultata

poslovanja, tj. metode ukupnih troškova ili metode troškova prodanih u�inaka.

Stupnjeviti oblik osigurava ve�u iskaznu mo� zato što omogu�ava utvr�ivanje doprinosa

pokri�a. Informacija o doprinosu pokri�a vrlo je važna u ocjeni uspješnosti poslovanja.

Pokazuje sposobnost poduze�a da ostvari dovoljan prihod za pokri�e ostalih (fiksnih)

troškova.

U vezi s odvijanjem poslovnih procesa, odnosno u vezi s promjenama na imovini i izvorima

imovine nastaju i prihodi i rashodi. Prema Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardima,

prihodi i rashodi se promatraju kroz njihov utjecaj na pove�anje ili smanjenje ekonomske

koristi odnosno kroz njihov utjecaj na visinu kapitala. Moglo bi se re�i kako prihodi nastaju

kao posljedica pove�anja imovine ili smanjenja obveza, dok su rashodi posljedica smanjenja

imovine i pove�anja obveza, što se može prikazati pomo�u slijede�e tablice:

Tablica 1: Nastanak prihoda i rashoda

Kategorija PRIHODI RASHODI

Imovina + -

Obveze - +

Izvor: Vaši�ek V., Žager L., : Ra�unovodstvo za nera�unovo�e, 42. str.

Važno je napomenuti kako se ne radi o bilo kojem pove�anju ili smanjenju imovine i obveza,

ve� samo o onome dijelu koji utje�e na pove�anje ili smanjenje glavnice, odnosno kapitala.

Naime, ove promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda, ve� posredstvom

njihove razlike. Bitno je napomenuti budu�i da pokazuju promjene koje se doga�aju na

imovini poduze�a i obvezama prema izvorima, prihodi i rashodi su, za razliku od imovine i

obveza, dinami�ke kategorije.

7

2.1. Analiza prihoda

Prihodi su vrijednosti koje poduze�e ostvaruje tijekom odre�enog vremenskog razdoblja

svojim poslovanjem ukupni je prihod bruto financijski (nov�ani) rezultat poslovanja

poduze�a. Obuhva�a sva bruto pove�anja vrijednosti imovine poduze�a (ekonomske koristi)

neovisno o njihovoj namjeni. ( Kari�, 2009. str.153.)

Po definiciji iz ekonomskog leksikona prihodi su “bruto priljevi novca, potraživanja ili drugih

naknada ili smanjenja obveza, koji proizlaze iz tijeka redovnih aktivnosti poduze�a od prodaje

proizvoda i robe, pružanja usluga i od davanja resursa poduze�a koja donose kamatu,

tantijeme i dividende na korištenje drugim osobama. Uz prihode od redovnih aktivnosti

ostvaruju se i tzv. ostali prihodi, kao što su oni od prodaje dugotrajne imovine, otpisi obveza,

inventurni viškovi, ostvareni naknadni popusti i sl.” (Ekonomski leksikon,1995,str.737. )

Prihodi nastaju kao posljedica pove�anja imovine ili smanjenja obveza i to onog dijela koji �e

kasnije imati utjecaja na promjene u visini (pove�anju) kapitala. Može se re�i da su prihodi

prodajne vrijednosti poslovnih u�inaka kao i svi drugi oblici dobivenih naknada te drugi oblici

pove�anja imovine ili smanjenja obveza koji kao krajnji efekt donose pove�anje financijskog

rezultata. (Žager, Žager, 2008, str.47.)

Pod prihodima se podrazumijeva pove�anje dobara u poduze�u tako dugo dok to predstavlja i

ostvarenje primitaka. Prihodi utje�u na ostvareni poslovni rezultat poduze�a neovisno o

uzroku njihova nastanka. Prihodi mogu, ali i ne moraju, nastati u skladu sa svrhom i ciljem

poslovanja. (Vujevi�, Strahinja, 2009, str.156)

Bitna pretpostavka za svaku odluku u vezi s poduze�em je realnost prihoda, a najrealniji je

onaj prihod koji je i napla�en. Dakle, on je najbliže realnosti, ali nije potpuno realan ili

siguran jer se uvijek mogu javiti naknadne reklamacije. No, i nenapla�eni prihodi mogu biti

sigurni ako su pokriveni instrumentima osiguranja pla�anja (jamstvo banke, akreditiv i sl.). U

8

prihode ulazi i nedospjela naplata prihoda. Me�unarodni ra�unovodstveni standardi uvjetuju

odre�ivanje realnog prihoda.

Prihod koji je nastao po svim osnovama, tj. aktivnostima poduze�a predstavlja jedinstven i

cjelovit prihod poduze�a. Tek je takav prihod kategorija koja �e, kada se od nje odbiju svi

rashodi, predstavljati financijski rezultat odnosno dobit ili gubitak.

Bitno je i razlikovati prihode od primitaka. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca.

Primitak novca nastaje u slu�ajevima kada je vlasnik uložio dodatna nov�ana sredstva, dužnik

je vratio ranije mu danu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita i sl.

Sve su to primici, ali nisu prihod. Ono što odre�uje prihode jest pove�anje imovine ili

smanjenje obveza, ali samo u onom dijelu koji ima utjecaja na pove�anje rezultata i glavnice

poduze�a. Naj�eš�i i najvažniji uvjet za nastanak prihoda jest stvarna prodaja proizvoda, robe

ili usluga. Na temelju te prodaje slijedi nov�ana naknada iz �ega proizlazi da prvo nastaje

prihod i tek nakon toga primitak novca.

Zaklju�ak je da razlika izme�u prihoda i primitaka svakako postoji, a ona se o�ituje u:

a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i primitaka

b) riziku transformacije prihoda u primitke

Svaki dio prihoda potrebno je razmatrati u kontekstu njihovog nastajanja, pa tako ovisno o

tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno, prihodi se dijele na

redovne i ostale. Redovni prihodi dijele se na poslovne i financijske prihode.

9

Navedeno se može prikazati pomo�u slijede�e sheme:

Shema 1: Struktura prihoda

Izvor: Vaši�ek V., Žager L., : Ra�unovodstvo za nera�unovo�e, 45. str.

Ovisno o karakteru prihoda i njihovu pojavnom obliku u poslovnom procesu, dijelimo ih na:

- poslovne prihode

- financijske prihode i

- ostale prihode

Redovni prihodi ili prihodi iz redovitih aktivnosti su najzna�ajniji prihodi, naj�eš�e se

pojavljuju, gotovo svakodnevno, i u strukturi prihoda �ine najve�i dio. Sam iznos prihoda

jednak je prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, robe ili pruženih usluga.

Ove prihode �ine:

- prihodi od prodaje proizvoda i usluga

- prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara

- prihodi od prodaje trgova�ke robe

PRIHODI

REDOVNI OSTALI

POSLOVNI FINANCIJSKI

10

- prihodi od zakupnina

- prihodi od subvencija, dotacija, kompenzacija i dr.

- ostali poslovni prihodi

Financijski prihodi rezultat su plasiranja viška slobodno raspoloživa novca. Višak novca

poduze�e može uložiti u dionice, obveznice itd., ili ga može jednostavno posuditi onom kome

je trenutno potreban. Financijski prihod se tu pojavljuje u obliku odre�ene naknade kao što je

dividenda ili kamata. Pored tih naknada u financijske prihode ulaze i pozitivne te�ajne razlike

koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku stranu valutu. Financijski

prihodi odražavaju uspješnost vo�enja financijske politike i mogu zna�ajno utjecati na visinu

ostvarenog rezultata poslovanja.

Ostali prihodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili neplaniranog pove�anja

imovine, što može zna�ajno utjecati na visinu ostvarenog rezultata poslovanja. Prema

odredbama MRS-a 8 u ostale prihode ne mogu se uvrstiti inventurni viškovi, otpisi obveza,

napla�ena otpisana potraživanja. (Vujevi�, Strahinja, 2009, str.158.)

Ostali prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni planirati ni

predvidjeti. Naj�eš�i ostali prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodaje

sirovina, kao i kod svih drugih izvanrednih oblika pove�anja imovine ili smanjenja obveza.

Primjer ostalog prihoda može biti ako poduze�e proda nekretninu ili drugu imovinu po

vrijednosti ve�oj od one koja je evidentirana u poslovnim knjigama.

11

2.2. Analiza rashoda

Rashodi nastaju korištenjem sredstava poduze�a i pove�anjem obveza poduze�a tijekom

odre�enog vremenskog razdoblja, a kao posljedica proizvodnje dobara ili pružanja usluga,

odnosno drugih aktivnosti u poduze�u. Nastaju prije svega redovitom aktivnoš�u poduze�a,

ali i drugim neplaniranim aktivnostima i vanjskim utjecajima. Rashodi su sva bruto smanjenja

vrijednosti imovine poduze�a neovisno o njihovoj namjeni. ( Kari�, 2009. str.154.)

Prema ekonomskom leksikonu, rashodi su “smanjenja budu�ih ekonomskih koristi u

obra�unskom razdoblju, odljev novca ili smanjenje drugih oblika sredstava ili pove�anje

obveza. Rashodi su element mjerenja uspješnosti odnosno utvr�ivanja poslovnog rezultata u

profitno orijentiranim organizacijama. Rashodi su iznosi koji se nadokna�uju iz prihoda.

Najve�i dio rashoda proistje�e iz redovnih aktivnosti poduze�a.” (Ekonomski leksikon, 1995,

str.790.)

Rashodi nastaju kao posljedica trošenja odnosno smanjenja imovine ili pove�anja obveza i

zapravo su negativna komponenta financijskog rezultata. Za razliku od prihoda, utje�u na

smanjenje glavnice ili kapitala poduze�a. Postoji još jedna razlika, a to je da je rashod ona

vrijednost koja se ulaže u proces realizacije, dok je s druge strane prihod ona vrijednost koja

se iz tog procesa ostvaruje.

Pod rashodima se tako�er podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju

potrošnju dobara u stvaranju u�inaka, ali i neutralnu potrošnju dobara u poduze�u povezanu s

nastankom izdataka. Rashodi mogu, ali i ne moraju, nastati u skladu sa svrhom i ciljem

poslovanja.

Nastajanje rashoda uvijek je povezano s realnim utroškom naturalnih vrijednosti gospodarskih

dobara, izraženo koli�inski i vrijednosno. Najve�i dio rashoda nastaje u osnovnom poslovnom

procesu prilikom stvaranja u�inaka, a taj dio rashoda naziva se troškovima. To su ciljni

rashodi obra�unati u visini troškova. (Vujevi�, Strahinja, 2009. str.161.)

12

Kao što postoji razlika izme�u prihoda i primitaka, postoji i razlika izme�u rashoda i izdataka.

Izdaci se prije svega odnose na razli�ite izdatke, tj. isplate novca. Kao posljedica tih isplata

javlja se smanjenje nov�anih sredstava, što ne mora nužno dovesti do nastanka rashoda jer

postoje situacije u kojima izdaci novca nemaju za posljedicu nastanak rashoda kao što je npr.

posudba novca ili kupovina dionica. Postoji vremenska nepodudarnost i rizik transformacije

jednih u druge.

Zapravo postoje slijede�i slu�ajevi:

a) izdatak prethodi rashodu i

b) rashod prethodi izdatku

Kao i prihodi, ukupni rashodi raš�lanjuju se i u izvještajima prikazuju kao redovni i ostali.

Redovne rashode �ine poslovni i financijski rashodi.

Navedeno se može prikazati pomo�u slijede�e sheme:

Shema 2: Struktura rashoda

Izvor: Žager K., Žager L., : Analiza financijskih izvještaja, str.48.

RASHODI

REDOVNI OSTALI

POSLOVNI FINANCIJSKI

13

Ovisno o karakteru rashoda i njihovu pojavnom obliku u poslovnom procesu, rashodi mogu

biti:

- rashodi poslovanja (poslovni rashodi)

- rashodi financiranja (financijski rashodi)

- ostali rashodi

Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduze�a, a njihova

visina i struktura ovise o vrsti u�inaka i obujmu. Analogno poslovnim prihodima redovito se

pojavljuju, a �ine ih troškovi sadržani u prodanim proizvodima te ostali troškovi razdoblja,

nabavna vrijednost prodane robe i sl. Struktura poslovnih rashoda zavisi od vrste djelatnosti

kojom se poduze�e bavi i metode obra�una troškova.

Financijski rashodi ili rashodi financiranja nastaju uglavnom kao posljedica korištenja tu�eg

novca odnosno prilikom pribavljanja, korištenja i vra�anja financijskih sredstava. Vezuju se

za osnovnu djelatnost poduze�a radi stvaranja prihoda poslovanja i prihoda financiranja.

Iznos tih rashoda odražava uspješnost vo�enja financijske politike poduze�a, a kao naj�eš�i

rashodi pojavljuju se kamate koje poduze�e mora dati kao naknadu za korištena tu�a sredstva,

negativne te�ajne razlike, korekcije vrijednosti (smanjenje) financijskih plasmana i tome

sli�no.

U ostale rashode ubrajaju se rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, ne dovode do

stvaranja novih vrijednosti, teško se predvi�aju, ali ipak kao posljedicu imaju smanjenje

vrijednosti imovine ili pove�anja obveza. Dakle, nastaju na osnovi neplaniranog smanjenja

poslovne imovine ili neplaniranog pove�anja obveza. Naj�eš�i izvanredni rashodi vezani su

uz razne vidove otu�enja imovine, kazne, štete, korekcije rashoda iz prethodnih godina itd.

(Žager, Žager, 2008. str.48.)

14

Što se ti�e prihoda i rashoda, može se zaklju�iti slijede�e:

• prihodi i rashodi pokazuju promjene na imovini i obvezama u odre�enom

obra�unskom razdoblju

• te promjene vezane su uz pove�anje (smanjenje) neto imovine, tj. kapitala

• izraz pove�anja (smanjenja) neto imovine financijski je rezultat (dobit ili gubitak)

• financijski rezultat je spona izme�u bilance i ra�una dobiti i gubitka

• realnost financijskog rezultata zavisi od realnosti procjene pozicija bilance

2.3 Analiza financijskog rezultata

Financijski rezultat, i to pozitivan (dobit) ili negativan (gubitak) najzna�ajniji je segment

poslovanja poduze�a.

Ako se rashodom ozna�i vrijednost uloga u neki poslovni pothvat, a prihodom vrijednost koja

se iz tog pothvata polu�i, dobije ili ostvari tada je razlika izme�u uloženog i ostvarenog tj.

prihoda i rashoda odre�ena zarada ili gubitak u poslu. Ako je poduze�e ostvarilo više no što je

uložilo, tj. ako su prihodi ve�i od rashoda, tada je ostvaren pozitivan financijski rezultat ili

dobit i obrnuto, ako poduze�e mora uložiti više od onog što dobije iz nekog poslovnog

procesa, tada posluje s gubitkom, tj. ostvaruje negativan financijski rezultat.

Poslovni rezultat poduze�a iskazuje se razlikom ukupnih prihoda i ukupnih rashoda

obra�unatih za odre�eno kalendarsko razdoblje. Temelj njihova utvr�ivanja je ra�un dobiti i

gubitka koji se sastavlja po isteku obra�unskog razdoblja. Sastavljanju ra�una dobiti i gubitka

predhodi sastavljanje bilance jer promjene imovinskog stanja mogu imati odraz i na poslovni

rezultat poduze�a.

15

Rezultat poduze�a se poboljšava:

a) ako se pove�avaju prihodi, a rashodi ostaju nepromijenjeni;

b) ako se rashodi smanjuju, a prihodi ostaju isti;

c) ako se prihodi pove�avaju više negó rashodi, te

d) ako se rashodi smanjuju više nego se smanjuju prihodi.

(Žager, Žager, 2008., str.44)

2.4. Analiza imovine

Imovinu �ine svi resursi ili prava koja su nedvojbeno pod kontrolom poduze�a na dan

bilanciranja i od kojih se o�ekuju budu�e ekonomske koristi. Može biti materijalna i

nematerijalna. Naj�eš�e se imovina dijeli na kratkotrajnu (teku�u), koju je mogu�e brzo

konvertirati u gotovinu, i dugotrajnu (stalnu), koju nije mogu�e konvertirati u gotovinu, a da

se ne ugrozi kontinuitet poslovanja. O�ekuje se, s dovoljno pouzdanosti, da �e se u budu�nosti

ostvariti ekonomske koristi koje �e pripasti poduze�u na temelju vlasništva imovine ili

nedvojbene kontrole nad imovinom. Sva imovina, pa �ak i gotovina, ponekad ima odre�eni

stupanj neizvjesnosti ostvarenja budu�ih ekonomskih koristi. No, dok god postoji mogu�nost

ostvarenja budu�ih koristi, resurs ili pravo udovoljava definiciji imovine. (Ekonomski

leksikon, 1995, str.286.)

Imovina poduze�a ra�unovodstvenim rje�nikom još se naziva i aktiva, a izvori te imovine

pasiva. Bilanca ima dva dijela, aktivu i pasivu, na osnovi kojih se utvr�uje imovinsko stanje,

odnosno financijski položaj poduze�a. (Žager i suradnici, 2008, str.35.)

Sukladno potrebama za detaljnijim informacijama, imovina se uobi�ajeno sistematizira i u

izvještaju prikazuje prema odre�enim kriterijima. Tako se prema pojavnom obliku

sistematizira na:

- materijalnu imovinu i

- nematerijalnu imovinu

16

Materijalna imovina predstavlja sve one oblike koji imaju fizi�ki, materijalni oblik, dok

nematerijalni oblici imovine nisu okom vidljivi, ali pridonose ostvarivanju poslovnog zadatka

i zadovoljavaju uvjete koje resurs mora zadovoljavati da bi bio prikazan kao imovina.

Imovina se sistematizira i prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno

vremenu o�ekivane transformacije u nov�ani oblik pa se prema tome dijeli u dvije osnovne

grupe, a to su:

- kratkotrajna imovina (teku�a ili obrtna imovina)

- dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina).

Fizi�ki kapital, odnosno imovina poduze�a, vrijednosti su kojima poduze�e raspolaže da bi

ostvarilo predvi�eni poslovni pothvat i time za sebe ostvarilo odre�enu korist. Potrebna

sredstva mogu biti pribavljena na razli�ite na�ine i iz raznih izvora. Vlasnici poduze�a ve�

osnivanjem unose u poduze�e odre�ena sredstva kao temeljni kapital, a poslovanjem se

stvaraju potrebna sredstva za trajno obavljanje djelatnosti. Tako ste�ena sredstva odnosno

sredstva dobivena od osniva�a i sredstva ste�ena tijekom poslovanja �ine kapital poduze�a.

(Vujevi�, Strahinja, 2009, str.135.)

17

3. TEMELJNI PODACI O PODUZE�U DRAGUNJA D.O.O.

Dragunja d.o.o. osnovano je 24.04.2007. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u

Delnicama, Prilaz Doli I 5.

Djelatnost poduze�a je obrada i presvla�enje metala, broj�ana oznaka razreda je 2561.

Svi prihodi od gore navedenog poduze�a svode se na prihode od usluga. Poduze�e ima

ugovor sa brodogradilištem Viktor Lenac d.d. Rijeka od prvog dana osnivanja iste.

U brodogradilištu se vode kao kooperanti brodogradilišta. Dragunja d.o.o. ima statisti�ki

gledano oko 30 radnika koji su prijavljeni na odre�eno i neodre�eno vrijeme.

Radnici su prijavljeni kao: industrijski mornari, �ista�i, dizali�ari, monteri instalacija, voza�i

vili�ara.

Prilikom dolaska novog radnika u krug brodogradilišta kooperanti moraju uz kopiju prijave na

HZZZO i MIO priložiti i kopije radne knjižice, lje�ni�kog uvjerenja po to�kama za radno

mjesto na kojem �e radnik raditi, uvjerenje o osposobljenosti radnika ra rad na siguran na�in,

uvjerenje o osposobljenost iz zaštite od požara, uvjerenje o osposobljavanju za odre�ena

zanimanja, kopije osobne iskaznice. Tek kad poduze�e Dragunja brodogradilištu preda sve

papire, tada radnik može u�i u krug brodogradilišta sa �ip karticom kojom se radnik registrira

prilikom svakog ulaska i izlaska iz kruga brodogradilišta na osnovu �ega se na kraju mjeseca

obra�unavaju sati (efektivni sati) radnika u krugu brodogradilišta i iz �ega proizlazi izlazna

faktura od Dragunje prema brodogradilištu.

Dragunja svojim radnicima mora osigurati odje�u i obu�u, tkz. HTZ opremu, cipele sa

�eli�nom kapicom, kombinezon sa nazna�enom firmom za koju radnik radi, rukavice, šljem.

Alat za rad je obaveza brodogradilišta.

Najve�i troškovi Dragunje d.o.o. su troškovi radnika, za neto pla�e, terenske, doprinose,

poreze, osposobljavanja, nabava HTZ opreme.

�lanovi društva- osniva�i su:

Ilinka Erdemovi�- jedini osniva�.

Društvo je osnovano kao društvo sa ograni�enom odgovornoš�u i temeljni kapital mu iznosi

20.000,00 kn.

18

4. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZE�A

DRAGUNJA D.O.O.

U ovom poglavlju izvršiti �e se analiza prihoda, rashoda i financijskog rezultata kao i

financijskih pokazatelja.

4.1. Analiza prihoda poduze�a Dragunja d.o.o.

Prihode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine poslovni prihodi i to prihodi od prodaje usluga (ovi

prihodi nastaju iz osnovne djelatnosti poduze�a, kao rezultat aktivnosti stvaranja odre�ene

strukture i obujma u�inaka i njihova plasmana na tržištu, u skladu sa svrhom i ciljem

poslovanja), financijski prihodi koje �ine prihodi od kamata i prihod od otpisa i zastare te

ostali prihodi u 2010.godini koji su nastali zbog prodaje dugotrajne imovine.

Analizom strukture ukupnog prihoda analizira se koliki je udio pojedinog prihoda u ukupnom

prihodu, ali i kretanje (opadanje ili rast) odre�enog prihoda u promatranom razdoblju.

Tablica br. 2. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011. godine

2009. 2010. 2011.

Iznos % Iznos % Iznos %

Poslovni prihodi 2.084.881,25 99,99 2.587.146,51 98,17 3.242.257,83 99,99

Financijski prihodi 53,87 0,01 3.070,42 0,12 187,73 0,01

Ostali prihodi 0,00 0 44.948,23 1,7 0,00 0

Ukupni prihodi 2.084.935,12 100% 2.635.165,16 100% 3.242.445,56 100%

Izvor: izra�unao autor na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka

19

Grafikon br. 1. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-

2011.godine

Vrijednost je iskazana u 000 kn

Izvor: izradio autor

Na temelju ove tablice zaklju�eno je da su prihodi kroz promatrano razdoblje imali tendenciju

porasta. Razlog tome je pove�ana poslovna aktivnost poduze�a iz godine u godinu što se vidi

iz dostupnih podataka iz Ra�una dobiti i gubitka koji su prikazani u gore navedenoj tabeli i

grafi�kom prikazu.

Poslovni prihodi rasli su iz godine u godinu, dok ostalih prihoda u 2009.godini nije bilo. U

2010.godini ostvareni su i ostali prihodi jer je poduze�e izvršilo prodaju odre�enog dijela

dugotrajne imovine, a u 2011.godini tako�er nije bilo ostalih prihoda .

Može se re�i da u strukturi ukupnih prihoda uvjerljivo najve�i udio, kroz sve promatrane

godine, imaju poslovni prihodi, dakle prihodi od pružanja usluge kojom se poduze�e bavi.

��

��

��

��

��

��

� ��

��

20

4.1.1. Analiza strukture poslovnih prihoda

U nastavku �e se izvršiti analiza strukture poslovnih prihoda koji se sastoje od prihoda obrade

i presvla�enja materijala.

Tablica br. 3 Struktura poslovnih prihoda

2009. 2010. 2011.


Prihod od usluga- obrada i

presvla�enje materijala-

PDV 23%

1.000.938,87 48 2.587.146,51 100 3.242.257,83 100

Prihod od usluga- obrada i

presva�enje materijala-

PDV 22%

1.083.942,38 52 0,00 0 0.00 0

Ukupni prihodi 2.084.881,25 100 2.587,146,51 100 3.242.257,83 100

Izvor: izrada autora

21

Grafikon br. 2. Struktura poslovnih prihoda


Analizom poslovnih prihoda utvr�eno je da je poduze�e sav prihod kroz sve tri godine

ostvarilo pružanjem usluga obrade i presvla�enja materijala.

U 2009. godini na 52% poslovnih prihoda obra�unan je PDV u iznosu 22%, a na 48%

poslovnih prihoda obra�unan je PDV u iznosu 23%.1 To je razlog klasifikacije poslovnih

prihoda u 2009. godini.

Možemo tako�er zaklju�iti da su se prihodi od usluga obrade i presvla�enja metala pove�avali

od 2009. do 2011.godine s tim da su prihodi od obrade i presvla�enja metala bili gotovo

trostruko ve�i u 2011. u odnosu na 2009.godinu. Razlog za tako veliki porast navedenih

prihoda je u tome da je poduze�e iz godine u godinu pove�avalo svoju poslovnu aktivnost.

1 22. Srpnja 2009.godine vlada je odlu�ila pove�ati PDV za 1% u svrhu spašavanja javnih financija na što su sindikati i poslodavci u na�elu i pristali.

��

��

��

��

��

�� !�� !��

��

22

4.1.2. Struktura financijskih prihoda

Financijski prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. sastoje se od prihoda od otpisa i zastare (zastara

je op�i pravni institut koji ozna�ava nemogu�nost zaštite nekog prava, odnosno primjene

sankcije za neko djelo zbog proteka odre�enog vremena, u kojem se ovlast na zaštitu prava

odnosno sankciju, nije koristila) i prihoda od pozitivnih te�ajnih razlika.

Tablica br. 4. Struktura financijskih prihoda

2009. 2010. 2011.


Prihod od otpisa i zastara 0,00 0 0,8 0,03 0,00 0

Prihod od pozitivnih te�ajnih

razlika

53,87 100 3.069,62 99,97 187,73 100

Financijski prihodi 53,87 100 3.070,42 100 187,73 100

Izvor: izrada autora

23

Grafikon br. 3. struktura financijskih prihoda


Kod financijskih prihoda u 2009.godini postoje samo prihodi od pozitivnih te�ajnih razlika,

dok u 2010.godini najve�i udio u financijskim prihodima odnosi se na prihod od pozitivnih

te�ajnih razlika sa 99,97% i postoji vrlo mali udio prihoda od otpisa i zastare u iznosu od

samo 0,03%. U 2011.godini financijski prihodi se sastoje samo od prihoda od pozitivnih

te�ajnih razlika.

Prihodi od pozitivnih te�ajnih razlika u promatranom razdoblju variraju. U 2009.godini su

niski, zatim u 2010.godini su visoki, dok su se u 2011.godini ponovo smanjili. Razlog za

takvo kretanje ovih prihoda je stanje sredstava na deviznom ra�unu poduze�a po promatranim

godinama.

��

��

��

��

��

��

�� "�� "��#$��"��

��

24

4.1.3. Struktura ostalih prihoda

Ostali prihodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili pove�anja imovine što

može zna�ajno utjecati na financijski rezultat. U ovom slu�aju to je prihod od prodaje

dugotrajne imovine koji se dogodio u 2010.godini, dok u preostale dvije godine takvih

prihoda nije bilo.

4.2. Analiza rashoda poduze�a Dragunja d.o.o.

Rashode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine: poslovni ili redovni rashodi pod kojima se

podrazumijevaju troškovi nastali stjecanjem redovnih prihoda, odnosno izazvani osnovnom

djelatnoš�u subjekata (primjerice, materijalni troškovi i amortizacija, nematerijalni troškovi i

sl.).

Kao i kod prihoda, analizom strukture ukupnog rashoda analizira se koliki je udio pojedinog

rashoda (poslovnog i financijskog) u ukupnom rashodu, ali i kretanje (opadanje ili rast)

odre�enog rashoda u promatranom razdoblju.

25

4.2.1. Struktura ukupnih rashoda

Rashode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine poslovni rashodi koji su nastali pružanjem usluga koji

su posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduze�a.

Tablica br. 6. Struktura ukupnih rashoda

2009. 2010. 2011.

Iznos Iznos Iznos

Poslovni rashodi 2.060.258,00 2.544.879,00 2.991.718,00

Ukupni rashodi 2.060.258,00 2.544.879,00 2.991.718,00

Izvor: izra�unao autor na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka

26

Grafikon br. 4. Struktura ukupnih rashoda

Vrijednost je iskazana u 000 kn


Ukupni rashodi poduze�a Dragunja d.o.o. pove�avaju se kroz promatrano vrijeme. Razlog

pove�anju rashoda je pove�an obujam poslovnih aktivnosti. Iz gore analiziranih rashoda

vidljivo je da rashodi rastu degresivno u odnosu na porast prihoda.

Ukupne rashode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine samo poslovni rashodi koji se sastoje od:

− materijalnih troškova,

− troškova osoblja,

− troškova amortizacije i

− ostalih troškova,

dok financijskih i ostalih rashoda nema u promatranom vremenu.

�

��

��

��

��

��

��

��

� ��

��

��

��

27

4.2.2. Struktura poslovnih rashoda

Iz analize poslovnih rashoda poduze�a Dragunja može se vidjeti kako ih �ine:

- materijalni troškovi,

- troškovi osoblja,

- amortizacija te

- ostali troškovi.

Tablica br.6. Struktura poslovnih rashoda

2009. 2010. 2011.


Materijalni troškovi 54.403,00 2,6 125.358,00 4,9 116.361,00 3,8

Troškovi osoblja 1.858.333,00 90,1 2.227.836,00 87,5 2.586.375,00 86,4

Amortizacija 2.835,00 0,1 58.694,00 2,3 3.039,00 0,1

Ostali troškovi 144.687,00 7,2 132.991,00 5,3 285.943,00 9,7

Ukupni rashodi 2.060.258,00 100 2.544.879,00 100 2.991.718,00 100

Izvor: izra�unao autor na temelju podataka iz bruto bilance

28

Grafikon br. 5. Struktura poslovnih rashoda


Analizom poslovnih rashoda uo�eno je da najve�i udio u ukupnim poslovnim rashodima �ine

troškovi osoblja sa 86% do �ak 90% udjela (najve�i troškovi Dragunje d.o.o. su troškovi

radnika, za neto pla�e, doprinose, poreze, osposobljavanja, nabava HTZ opreme), a najmanji

udio ima amortizacija koja se pove�ala u 2010. godini uslijed nabavke uredske opreme i

ponovo smanjila u 2011. godini. Razlog smanjenja amortizacije u 2011.godini je prodaja

dugotrajne imovine krajem 2010.godine.

Ukupni poslovni rashodi se pove�avaju kroz ove tri godine poslovanja. Kao što je ve�

navedeno, razlog tome je što poslovni rashodi prate pove�anje poslovnih prihoda koji su

nastali redovnim poslovanjem poduze�a.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

%��#�� &� �� '� &� �� (�� )* ��"�� &� ��

��

29

4.3. Analiza financijskog rezultata

U sljede�oj tablici prikazan je financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o. kroz sve tri

godine poslovanja.

Tablica br. 7. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine

2009. 2010. Index 2011. Index

Ukupni prihodi 2.084.935,12 2.635.165,16 126,39 3.242.445,56 123,04

Ukupni rashodi 2.060.258,00 2.544.879,00 123,52 2.991.718,00 123,89

Dobit prije

oporezivanja

24.677,12 90.286,16 365,87 250.727,56 277,70

Porez na dobit 4.935,42 18.057,23 365,87 50.145,51 277,70

Dobit nakon

oporezivanja

19.741,70 72.228,93 365,87 200.582,05 277,70

Izvor: izra�unao autor na temelju ra�una dobiti i gubitka

30

Grafikon br. 6. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o.

Vrijednost je iskazana u 000 Kn


Kroz sve tri promatrane godine poduze�e je ostvarilo dobit. Prihodi i rashodi su rasli kroz sve

tri promatrane godine. U 2010.godini dobit je porasla za 52.487,23 kn odnosno 265,87

postotnih poena u odnosu na prethodnu 2009.godinu, dok je dobit u 2011.godini pove�ana za

128.353,12 odnosno 177,70 postotnih poena u odnosu na prethodnu 2010.godinu.

�

��

��

��

��

��

��

��

+� �� +� �� , (��-��.�/ ��# / (��-��.! ��#

��

��

��

31

4.4. Financijski pokazatelji

Struktura i sadržaj temeljnih financijskih izvještaja ne daju dovoljno informacija da bi se

ocijenila kvaliteta uspješnog poslovanja poduze�a. Kako bi se mogle donositi dobre odluke za

postizanje ukupnog rezultata poslovanja potrebno je izra�unati odre�enje pokazatelje

poslovanja poduze�a.

U ovom slu�aju analizirat �e se pokazatelji ekonomi�nosti, profitabilnosti, likvidnosti i

zaduženosti. (Vujevi�, Strahinja,2009, str.102.)

Pokazatelj je racionalan ili odnosni broj, što podrazumijeva da se jedna ekonomska veli�ina

stavlja u odnos sa drugom ekonomskom veli�inom. Financijski pokazatelji, s obzirom na

vremensku dimenziju, mogu se podijeliti na dvije skupine:

1. jedna skupina financijskih pokazatelja obuhva�a razmatranje poslovanja poduze�a

unutar odre�enog razdoblja (naj�eš�e godinu dana) i temelji se na podacima iz

izvještaja o dobiti, a

2. druga se odnosi na to�no odre�eni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja

bilance i govori o financijskom položaju poduze�a u tom trenutku.

Razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:

1. pokazatelj likvidnosti koji mjere sposobnost poduze�a da podmiri svoje dospjele

kratkoro�ne obveze.

2. pokazatelj zaduženosti koji mjere koliko se poduze�e financira iz tu�ih izvora

sredstava.

3. pokazatelj aktivnosti koji mjere kako efikasno poduze�e upotrebljava svoje resurse.

4. pokazatelj ekonomi�nosti koji mjere odnos prihoda i rashoda, tj.pokazuju koliko se

prihoda ostvari po jedinici rashoda.

5. pokazatelj profitabilnosti koji mjere povrat uloženog kapitala, što se smatra najvišom

upravlja�kom djelotvornoš�u i

6. pokazatelj investiranja koji mjere uspješnost ulaganja u obi�ne dionice.

Pokazatelji likvidnosti i zaduženosti smatraju se pokazateljima sigurnosti poslovanja, a

pokazatelji ekonomi�nosti, profitabilnosti i investiranja su pokazatelji uspješnosti

(efikasnosti) poslovanja. (Žager,Žager, 2008., str.171.)

32

4.4.1. Pokazatelji ekonomi�nosti

Odnos ukupnih prihoda i rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonomi�nosti ili

ekonomi�noš�u ukupnog poslovanja. Ti pokatelji ra�unaju se na temelju podataka iz ra�una

dobiti i gubitka (izvještaja o dobiti).

Postupak izra�unavanja prikazan je na tablici br.8.

Tablica br.8. Pokazatelji ekonomi�nosti

NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

Ekonomi�nost ukupnog

poslovanja

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Ekonomi�nost poslovanja

(prodaje)

Prihod od prodaje Rashodi prodaje

Ekonomi�nost financiranja Financijski prihodi Financijski rashodi

Ekonomi�nost ostalih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi

Izvor: Žager, Žager, str.179.

Tablica br.9. Ekonomi�nost ukupnog poslovanja

OPIS 2009. 2010. 2011.

Ukupni prihodi 2 084 935,12 2 635 165,16 3 242 445,56

Ukupni rashodi 2 060 258,00 2 544 879,00 2 991 718,00

Eu 1,01 1,03 1,08

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz izvještaja o dobiti

Iz ove tablice može se zaklju�iti da je koeficijent ekonomi�nosti ukupnog poslovanja ve�i od

1, što zna�i da je stanje ekonomi�nosti zadovoljavaju�e. U 2010.godini ekonomi�nost se

33

pove�ala u odnosu na 2009.godinu zbog ve�eg pove�anja prihoda u odnosu na rashode. U

2011.godini je pove�anje prihoda nad rashodima nešto zna�ajnije u odnosu na predhodne

dvije godine.

Tablica br.10. Ekonomi�nost poslovanja (prodaje)

OPIS 2009. 2010. 2011.

Prihodi od prodaje 2 084 881,25 2 587 146,51 3 242 257,83

Rashodi prodaje 2 060 258,00 2 544 879,00 2 991 718,00

Ep 1,01 1,01 1,08

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz izvještaja o dobiti

Koeficijent ekonomi�nosti prodaje je zadovoljavaju�i jer je ve�i od 1. U 2009. i 2010.godini

je jednak, dok se u 2011.godini dogodio zna�ajniji porast prihoda od prodaje u odnosu na

rashode prodaje te je koeficijent ekonomi�nosti poslovanja (prodaje) porastao na 1,08.

Ekonomi�nost financiranja i ekonomi�nost ostalih aktivnosti nema potrebe ra�unati jer je

poduze�e u sve tri promatrane godine poslovalo bez financijskih i ostalih prihoda i rashoda.

34

4.4.2. Pokazatelji likvidnosti

Svi navedeni pokazatelji u tablici izra�unati su na temelju podataka iz bilance.

Tablica br. 11. Pokazatelji likvidnosti


Koeficijent trenutne likvidnosti Novac kratkoro�ne obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti novac+potraživanja kratkoro�ne obveze

Koeficijent teku�e likvidnosti kratkotrajna imovina kratkoro�ne obveze

Koeficijent finan. stabilnosti dugotrajna imovina kapital+dugoro�ne obveze


Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoro�ne obveze

Tablica br.12. Koeficijent trenutne likvidnosti

OPIS 2009. 2010. 2011.

Novac 13 049,39 11 015,55 233 038,75

Kratkoro�ne obveze 428 953,34 486 527,69 316 988,60

KTL 0,03 0,02 0,73

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz bilance

Poduze�e kroz sve tri promatrane godine nije bilo u stanju podmiriti svoje trenutne

kratkoro�ne obveze zbog nedostatka nov�anih sredstava na ra�unu i blagajni.

35

Koeficijent ubrzane likvidnosti = novac i potraživanja / kratkoro�ne obveze

Tablica br. 13. Koeficijent ubrzane likvidnosti

OPIS 2009. 2010. 2011.

Novac+potraživanja 421 304,72 549 876,20 456 018,12


KUL 0,98 1,13 1,43

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz balance

Koeficijent ubrzane likvidnosti nebi smio biti manji od 1. To je slu�aj u 2009.godini što zna�i

da poduze�e nije bilo u stanju podmiriti svoje kratkoro�ne obveze iz vlastitih sredstava, a u

2010. i 2011.godini je ve�i od 1 što zna�i da je koeficijent ubrzane likvidnosti

zadovoljavaju�i.

Koeficijent teku�e likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoro�ne obveze

Tablica br.14. Koeficijent teku�e likvidnosti

OPIS 2009. 2010. 2011.

Kratkotrajna imovina 421 304,72 549 876,20 456 018,12


KTL 0,98 1,13 1,43

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz balance

Koeficijent teku�e likvidnosti nebi smio biti manji od 2, a on je u sve tri godine promatranja

manji, što zna�i da poduze�e nije u mogu�nosti ispuniti svoje kratkoro�ne obveze.

36

Koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina/kapital i dugoro�ne obveze

Tablica br.15. Koeficijent financijske stabilnosti

OPIS 2009. 2010. 2011.

Dugotrajna imovina 68 180,73 18 365,41 13 167,95

Kapital + dugoro�ne obveze 60 532,11 81 713,92 152 197,47

KFS 1,12 0,22 0,08


Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti za razliku od ostalih pokazatelja likvidnosti

pozitivna je tendencija, što zna�i da se u tom slu�aju likvidnost i financijska stabilnost

pove�ava jer se sve manji dio glavnice i dugoro�nih obaveza koristi za financiranje dugotrajne

imovine, a sve ve�i dio koristi za financiranje kratkotrajne imovine. To zna�i da ako se

koeficijent financijske stabilnosti smanjuje, dolazi do pove�avanja neto radnog kapitala.

Koeficijent financijske stabilnosti manji je što zna�i da poduze�e ne koristi u velikoj mjeri

dugotrajnu imovinu za pokri�e teku�ih obveza.

37

4.4.3. Pokazatelji profitabilnosti

Postupak izra�unavanja pokazatelja profitabilnosti prikazan je u sljede�oj tablici:

Tablica br. 16. Pokazatelji profitabilnosti


Neto marža profita neto dobit+kamate ukupni prihod

Bruto marža profita dobit prije poreza+kamate ukupni prihod

Neto rentabilnost imovine neto dobit+kamate ukupna imovina

Bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza+kamate ukupna imovina

Rentabilnost vlastitog kapitala neto dobit vlastiti capital

Izvor: Žager. Žager, str.180.

Neto marža profita=neto dobit+kamate/ukupni prihod

Tablica br. 17. Neto marža profita

OPIS 2009. 2010. 2011.

Neto dobit i kamata 19 795,57 75 298,55 200 769,78

Ukupni prihod 2 084 935,12 2 635 156,16 3 242 445,56

BMP 0,95 0,03 0,06

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka

38

Bruto marža profita=dobit prije poreza+kamata/ukupni prihod

Tablica br. 18. Bruto marža profita

OPIS 2009. 2010. 2011.

Dobit prije poreza i kamata 24 730,99 93 355,78 250 915,29

Ukupni prihod 2 084 935,12 2 635 156,16 3 242 445,56

BMP 0,01 0,03 0,07

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka

U 2010.godini na svakih 100,00kn ostvarenog prihoda poduze�e ostvari 3% bruto dobiti, a u

2011.godini poduze�e je na svakih 100,00kn ostvarenog prihoda ostvarilo 7% bruto dobiti.

Bruto dobit se u 2011.godini pove�ao u odnosu na 2010.godinu za 133,33 postotnih poena.

Rentabilnost vlastitog kapitala = neto dobit / kapital

Tablica br. 19. Rentabilnost vlastitog kapitala-Stopa povrata glavnice

OPIS 2009. 2010. 2011.

Neto dobit 19 741,70 72 228,93 200 582,05

Kapital 29 394,60 81 713,92 152 197,47

SPG 0,67 0,88 1,31

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka i bilance

Pokazatelji profitabilnosti pokazuju da se profitabilnost poslovanja pove�ava kroz promatrane

godine. Ovi pokazatelji pokazuju da na svakih 100 jedinica uloženog kapitala dobit je npr.

67% u 2009.godini, 88% u 2010., a u 2011.godini dobit je 131%.

Za ovaj pokazatelj posebno su zainteresirani dioni�ari pri davanju ocjene o sposobnosti

menadžmenta za ostvarivanje visine dobitka. Pokazatelj profitabilnosti pokazuje koliko je

poduze�e zaradilo dobiti na svaku kunu koju su dioni�ari uložili u to poduze�e. ( Vujevi�,

Strahinja. 2009. str.105.)

39

4.4.4. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti formiraju se na temelju podataka iz bilance i zbog toga se �esto isti�e

da izražavaju stati�ku zaduženost. U biti ti pokazatelji su odraz strukture pasive i govore

koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala (glavnice) te koliko je imovine financirano

iz tu�eg kapitala (obveze). Postupak izra�unavanja tih pokazatelja prikazan je u sljede�oj

tablici:

Tablica br. 20. Pokazatelji zaduženosti


Koeficijent zaduženosti ukupne obveze ukupna imovina

Koeficijent vlastitog

financiranja

Glavnica ukupna imovina

Koeficijent financiranja ukupne obveze glavnica

Pokri�e troškova kamata dobit prije poreza i kamata kamate

Faktor zaduženosti ukupne obveze zadržana dobit+amortizacija

Stupanj pokri�a I. Glavnica dugotrajna imovina

Stupanj pokri�a II. glavnica+dugoro�ne obveze dugotrajna imovina


40

Koeficijent zaduženosti=ukupne obveze/ukupna imovina

Tablica br. 21. Koeficijent zaduženosti

OPIS 2009. 2010. 2011.

Ukupne obveze 460 090,85 486 527,69 316 988,60

Ukupna imovina 489 485,45 568 241,61 469 186,07

KZ 0,93 0,85 0,67


Na kraju 2009.godine vidljivo je da je ukupna imovina financirana iz tu�ih sredstava sa 93%,

2010.godine sa 85%, a 2011.godine sa 67% tu�ih sredstava. Na temelju ovog pokazatelja

zaklju�eno je da je poduze�e s godinama poslovanja smanjivalo svoju zaduženost i da se sve

više financiralo vlastitim sredsvima.

Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina

Tablica br. 22. Koeficijent vlastitog financiranja

OPIS 2009. 2010. 2011.

Glavnica 29 394,60 81 713,92 152 197,47

Ukupna imovina 489 485,45 568 241,61 469 186,07

KVF 0,07 0,15 0,33


Na kraju 2009.godine ukupna imovina financirana je iz vlastitih sredstava sa 7%, 2010.godine

sa 15%, a 2011.godine sa 33% vlastitih sredstava. Može se zaklju�iti da je poduze�e kroz

poslovanje u ove tri godine pove�avalo financiranje iz vlastitih sredstava i na taj na�in

smanjivalo svoju zaduženost.

41

Koeficijent financiranja = ukupne obveze / glavnica

Tablica br. 23. Koeficijent financiranja

OPIS 2009. 2010. 2011.

Ukupne obveze 460 090,85 486 527,69 316 988,60

Glavnica 29 394,60 81 713,92 152 197,47

KF 15,65 5,95 2,08


Iz koeficijenta zaduženosti vidljivo je da se poduze�e financira tu�im sredstvima za pokri�e

obveza jer je on relativno visok.

42

5. ANALIZA IMOVINE I IZVORA IMOVINE PODUZE�A DRAGUNJA D.O.O.

U ovom poglavlju diplomskog rada analizirati �e se imovina poduze�a Dragunja d.o.o.

Svrha analize imovine je istraživanje mogu�nosti uskla�ivanja profita i korištene imovine jer

je profit temelj i mjerilo za ocjenu opravdanosti angažirane imovine. Analiza imovine

poduze�a važna je i zbog �injenice, što je o�uvanje supstance prvi uvjet nastavljanja poslovne

aktivnosti, a da bi se postigao rast i razvoj poduze�a odgovaraju�om poslovnom aktivnosti i

upravljanjem poželjno je da menadžment poduze�a kontinuirano uve�ava imovinu poduze�a.

Tablica br. 24. Ukupna imovina poduze�a Dragunja d.o.o.

AKTIVA 2009. 2010. 2011.


Kratkotrajna imovina 421.304,72 86,08 549.876,20 96,77 456.018,12 97,19

Dugotrajna imovina 68.180,73 13,92 18.365,41 3,23 13.167,95 2,81

UKUPNO 489.485,45 100 568.241,61 100 469.186,07 100

Izvor: Izradio autor na temelju podataka iz bilance

Iz ove tablice vidljiv je tek mali udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini poduze�a s tim

da se taj udio smanjivao tijekom promatranih godina. U 2010.godini smanjenje dugotrajne

imovine je uzrokovano zbog prodaje te imovine �ime je došlo do pove�anja potraživanja što

se odrazilo na pove�anje kratkotrajne imovine iste godine.

U 2011.godini došlo je do priljeva nov�anih sredstava i smanjenja potraživanja u ve�em

iznosu u odnosu na priljev novca što je u kona�nici dovelo do smanjenja kratkotrajne imovine

u 2011.godini, a i dugotrajna imovina se u toj godini neznatno smanjila.

43

5.1. Analiza kratkotrajne imovine

Kratkotrajna imovina je imovina poduze�a koja se u procesu djelovanja poduze�a obr�e i

mijenja svoj pojavni oblik u kojem u pravilu kratko traje te je po tome i dobila naziv.

Dakle, osnovni oblici kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o. su:

- potraživanja (od kupaca, zaposlenih, države)

- novac (u banci, blagajni)

Tablica br. 25. Struktura kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.

KRATKOTRAJNA

IMOVINA 2009. 2010. 2011.


Potraživanja 408 255,33 97 538 860,65 97 222 979,37 49

Novac 13 049,39 3 11 015,55 3 233 038,75 51

UKUPNO 421 304,72 100 549 876,20 100 456 018,12 100

Izvor: Izradio autor na temelju podataka iz balance

Struktura kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o. sastoji se od potraživanja i novca na

ra�unu i blagajni. U prve dvije godine udio potraživanja u ukupnoj kratkotrajnoj imovini

poduze�a znatno je ve�i od novca. Me�utim, to se promijenilo u 2011.godini gdje novac ima

51% udjela, a potraživanja 49% udjela u ukupnoj kratkotrajnoj imovini poduze�a. Razlog

tome je što je došlo do naplate potraživanja iz predhodnih godina koja su se pritom u

2011.godini smanjila, pa je samim tim došlo do pove�anja nov�anih sredstava u 2011.godini.

Ukupna kratkotrajna imovina poduze�a se u 2010.godini pove�ala i zatim ponovo smanjila u

2011.godini poslovanja poduze�a u odnosu na 2010.godinu.

44

5.2. Analiza dugotrajne imovine

Dugotrajna ili stalna imovina je onaj dio imovine koji se pretvara u nov�ani oblik u razdoblju

duljem od jedne godine. Ona se u pravilu postupno troši (amortizira) i zadržava svoj pojavni

oblik tijekom �itavog korisnog vijeka uporabe.

Osnovni oblici dugotrajne imovine poduze�a Dragunja su:

− nematerijalna imovina

− materijalna imovina

Tablica br. 26. Struktura dugotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.

DUGOTRAJNA

IMOVINA 2009. 2010. 2011.


Nematerijalna

imovina 3 885,78 5,0 3 885,78 21,0 3 885,78 29,0

Materijalna imovina 64 294,95 95,0 14 479,63 79,0 9 282,17 71,0

UKUPNO 68 180,73 100 18 365,41 100 13 167,95 100


Iz tablice strukture dugotrajne imovine vidimo da najve�i udio u ukupnoj dugotrajnoj imovini

ima materijalna imovina, dok je nematerijalna imovina konstantna kroz sve tri promatrane

godine i sadržava tek mali udio u ukupnoj dugotrajnoj imovini koji se kroz godine poslovanja

pove�ava.

Razlog tome je smanjenje materijalne imovine koja se troši u poslovanju poduze�a. Samim

tim i ukupna dugotrajna imovina se tijekom godina smanjuje te je najmanja u 2011.godini.

Nematerijalna imovina odnosi se na izdatke koji su bili potrebni da bi se poduze�e Dragunja

d.o.o. osnovalo: izdaci za javnog bilježnika, obrasci za upis u sudski registar, podaci o

djelatnostima, itd.

45

5.3. Analiza izvora imovine

Analiza izvora imovine poduze�a od posebnog je zna�aja za analizu financijskog stanja u

poduze�u. Kod analize izvora imovine poduze�a (pasive) analizira se struktura porijekla,

odnosno odakle i iz kojih sredstava je pribavljena imovina (aktiva) poduze�a.

Imovina kojom poduze�e raspolaže ima svoje porijeklo odnosno potje�e iz nekoliko izvora.

Pod izvorima se podrazumijevaju pravne i fizi�ke osobe od kojih poduze�e pribavlja imovinu.

Unošenjem kapitala u poduze�e formiraju se sredstva, a istovremeno se name�u i obveze

poduze�a prema onome tko je poduze�u dao sredstva na raspolaganje i korištenje.

Dakle, izvore imovine dijelimo prema vlasništvu na:

- vlastite izvore (kapital ili glavnicu)

- tu�e izvore (obveze).

(Vujevi�, Strahinja, 2009., str.150.)

Imovina poduze�a Dragunja d.o.o. potje�e iz vlastitih i tu�ih izvora.

Tablica br. 27: Obveze i kapital poduze�a Dragunja d.o.o.

OBVEZE I

KAPITAL 2009. 2010. 2011.


Kapital i

rezerve 29.394,60 6,0 81.713,92 14,4 152.197,47 32,4

Dugoro�ne

obveze 31.137,51 6,4 0,00 0 0,00 0

Kratkoro�ne

obveze 428.935,34 87,6 486.527,69 85,6 316.988,60 67,6

UKUPNO 489.485,45 100 568.241,61 100 469.186,07 100


46

Kao što prikazuje navedena tablica, manji dio imovine poduze�a potje�e iz vlastitih izvora

koji su najmanji u prvoj godini promatranja jer je u toj godini poduze�e ostvarilo malu dobit,

a nije bilo zadržane dobiti iz predhodnih godina poslovanja. U 2010. godini kapital i rezerve

su porasli jer je poduze�e ostvarilo ve�u dobit. U 2011. godini kapital i rezerve su najve�i jer

je u toj godini promatranja poduze�e ostvarilo najve�u dobit i jer je poduze�e u tu godinu

prenijelo dobit iz predhodne godine u obliku zadržane dobiti.

Poduze�e je imalo dugoro�ne obveze samo u 2009. godini, a što se ti�e kratkoro�nih obveza

poduze�e ih je imalo u sve tri godine poslovanja s tim da su u 2011. godini te obveze bile

najmanje. Razlog tome je što je poduze�e pove�alo svoju dobit kroz poslovanje i uspjelo je da

podmiri dio svojih obveza.

U 2009.g. najve�i udio u strukturi obveza i kapitala poduze�a imaju kratkoro�ne obveze, a

podjednak udio dugoro�ne obveze i kapital i rezerve. U 2010.g. najve�i udio imaju

kratkoro�ne obveze, manji udio kapital i rezerve dok dugoro�nih obveza nema. Što se ti�e

2011.g. ovdje najve�i udio opet imaju kratkoro�ne obveze, dugoro�nih obveza nema, a kapital

i rezerve �ine mali udio u strukturi obveza i kapitala.

Što se ti�e ukupnih iznosa obveza i kapitala u promatranom razdoblju vidi se da su porasli u

2010. godini u odnosu na 2009. godinu te su se ponovo smanjili u 2011. godini.

Iz ovog dijela možemo zaklju�iti da je bilanca temeljni financijski izvještaj koji prikazuje

stanje imovine, obveza i kapitala na odre�eni dan. Na osnovi bilance mogu se spoznati mnoga

�injeni�na stanja o poslovanju i financijskom položaju. Bilanca je i dvostruki prikaz imovine

poduze�a koja se ovdje promatra s dva razli�ita aspekta: prikazuje se ono što poduze�e ima i s

druge strane, odakle poduze�u ono što ima, tj. podrijetlo ili izvor imovine. Ova �injenica

upu�uje i na nužnost postojanja vrijednosne jednakosti, odnosno ravnoteže izme�u aktive i

pasive poduze�a.

47

6. ZAKLJU�AK

U ovom diplomskom radu obra�ena je tema analize poslovanja poduze�a Dragunja d.o.o. za

proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u Delnicama.

Analizom financijskih izvještaja željelo se do�i do odre�enih zaklju�aka o poslovanju tvrtke u

razdoblju 2009. do 2011. g. Analizom prihoda, rashoda kao i financijskog rezultata

poslovanja vidi se da poslovni prihodi i rashodi �ine najve�u stavku.

Za poduze�e je pozitivno to što kroz sve tri promatrane godine nije ostvarilo gubitak, nego

dobit. I to takav koji je poduze�e uspjelo dvostruko i više pove�ati iako na tržištu djeluje od

2007. godine. U toku poslovanja rasli su i prihodi i rashodi i to na na�in da su prihodi rasli po

ve�oj stopi od rasta rashoda. Na taj na�in poduze�e je uspjelo pove�avati svoju dobit kroz

promatrane godine poslovanja.

Analizirani su i financijski pokazatelji i to pokazatelji ekonomi�nosti, likvidnosti,

profitabilnosti i zaduženosti na temelju kojih se dolazi do zaklju�aka o uspješnosti i sigurnosti

poslovanja poduze�a. Pokazatelji ekonomi�nosti su zadovoljavaju�i jer pokazuju kako

poduze�e Dragunja d.o.o. ostvaruje ve�i porast prihoda u odnosu na porast rashoda što je

rezultiralo pove�anom ekonomi�noš�u u 2011. godini u odnosu na 2009. godinu. Pokazatelji

likvidnosti pokazuju da poduze�e nije u stanju podmiriti svoje teku�e obveze vlastitom

imovinom, a pokazatelj financijske stabilnosti upu�uje na to da poduze�e pove�ava neto

radni kapital, odnosno da sve više koristi kratkotrajnu imovinu za pokri�e svojih obveza.

Pokazatelji profitabilnosti pokazuju kako poduze�e pove�ava svoju profitabilnost kroz

promatrane godine poslovanja. Pokazatelji zaduženosti pokazuju kako se poduze�e sve više

koristi vlastitim sredstvima za financiranje poslovanja te na taj na�in smanjuje svoju

zaduženost.

U radu je analizirana i imovina poduze�a. Izvršena je i analiza izvora imovine poduze�a gdje

se vidi da se poduze�e uglavnom koristilo tu�im sredstvima za financiranje, ali uspijeva kroz

promatrane godine poslovanja smanjiti svoje obveze.

48

Kada bi poduze�e nastavilo pove�avati svoju dobit, radilo bi se o vrlo uspješnom poduze�u na

tržištu usluga. Naravno, uspjeh poslovanja ovisi o poslovanju poduze�a Viktor Lenac koje je

u državnom vlasništvu. I sami smo svjedoci koliko je brodogradnja u posljednje vrijeme

uspješna, u ovo doba svjetske krize, ali spašava ga to što ima dugu tradiciju poslovanja,

bogato iskustvo i stru�nost te je u svijetu remonta poznato ime za kvalitetu izrade.

Za poduze�e Dragunja d.o.o. pozitivno je i to što ima širok krug djelatnosti kojima se može

baviti pa uvijek postoji mogu�nost da preorijentira svoju primarnu djelatnost i nastavi

uspješno poslovati.

49

LITERATURA:

Knjige:

1) Vaši�ek V., Žager L.: Ra�unovodstvo za nera�unovo�e, Hrvatska zajednica

ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb, 1995

2) Vujevi� K., Strahinja R.: Planiranje - analiza - revizija – kontroling, Veleu�ilište u

Rijeci, Rijeka, 2009

3) Zelenika R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru�nog djela,

Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.

4) Žager K., Žager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2005.

5) Žager K. i suradnici: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008.

6) Popovi� Ž., Vitezi� N.: Revizija i analiza- instrumenti uspješnog donošenja poslovnih

odluka, Zagreb, 2009.

7) Marijan Kari�: Ekonomika poduze�a, Osijek, 2009.

Internet stranice:

- http://www.porezna-uprava.hr/porezi/v_poreza1.asp?id=b02d1

- http://www.dekada.org/?sto-je-to-financijski-rezultat&d=6264

- http://www.lenac.hr/hr/Home.aspx?PageID=1&gohome=true

- http://www.poduzetna.hr/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=294

-http://www.index.hr/media/Grupa/hr/759412/vlada-odlucila-pdv-23-posto-krizni-porez-3-

posto.aspx

- http://www.poslovniforum.hr/about02/registracija.asp

Ostalo:

1) Vlado B., Mladen H.: RRiF-ov ra�unski plan za poduzetnike

2) Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” i Masmedia, Zagreb,

1995.

50

POPIS TABLICA, SHEMA I GRAFIKONA

TABLICE:

Tablica br. 1. Nastanak prihoda i rashoda

Tablica br. 2. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine

Tablica br. 3. Struktura poslovnih prihoda

Tablica br. 4. Struktura financijskih prihoda

Tablica br. 5. Struktura ostalih prihoda

Tablica br. 6. Struktura poslovnih rashoda

Tablica br. 7. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine

Tablica br. 8. Pokazatelji ekonomi�nosti

Tablica br. 9. Ekonomi�nost ukupnog poslovanja

Tablica br. 10. Ekonomi�nost poslovanja (prodaje)

Tablica br. 11. Pokazatelji likvidnosti

Tablica br. 12. Koeficijenr trenutne likvidnosti

Tablica br. 13. Koeficijent ubrzane likvidnosti

Tablica br. 14. Koeficijent teku�e likvidnosti

Tablica br. 15. Koeficijent financijske stabilnosti

Tablica br. 16. Pokazatelji profitabilnosti

Tablica br. 17. Neto marža profita

Tablica br. 18. Bruto marža profita

Tablica br. 19. Rentabilnost vlastitog kapitala-Stopa povrata glavnice

Tablica br. 20. Pokazatelji zaduženosti

Tablica br. 21. Koeficijent zaduženosti

51

Tablica br. 22. Koeficijent vlastitog financiranja

Tablica br. 23. Koeficijent financiranja

Tablica br. 24. Ukupna imovina poduze�a Dragunja d.o.o.

Tablica br. 25. Struktura kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.

Tablica br. 26. Struktura dugotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.

Tablica br. 27. Obveze i kapital poduze�a Dragunja d.o.o.

SHEME:

Shema br. 1. Struktura prihoda

Shema br. 2. Struktura rashoda

GRAFIKONI:

Grafikon br. 1. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine

Grafikon br. 2. Struktura poslovnih prihoda

Grafikon br. 3. Struktura financijskih prihoda

Grafikon br. 4. Struktura ukupnih rashoda

Grafikon br. 5. Struktura poslovnih rashoda

Grafikon br. 6. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o.

��

��

��

��

��A DRAGUNJA D.O.O. �� !��!��"!�

#� �� $��-Stumpf%� �� &�� & ��

��!� ��"!� ��"!� � � � ' �� !� �� &��

�� (�� &� � � � ��

��&� � � !� )�� %� �� %� � ��%� ��

� � �� *�� %�

�� "�� +��*�*��&� ��

��" !�, �� -��-�� &�� !�

�

��&� �� &� �� &� �� &� �� * ��&�� (*�� " �. �� !� ��* ��&�� (*�� " �. �� !� ��* ��&�� (*�� " �. �� !� ��* ��&�� (*�� " �. �� !�

�

�

�

��" �

�

�� /��

�

�

�

Documents

Ivana Milinovi - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/193.B.pdf · sigurnosti i uspješnosti poslovanja poduzea u promatranom razdoblju. ... (Ekonomski leksikon,1995,str.737. ) Prihodi nastaju