SVEU�ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Ivana Milinovi�
ANALIZA POSLOVANJA PODUZE�A
DRAGUNJA D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka,2013
SVEU�ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ANALIZA POSLOVANJA PODUZE�A
DRAGUNJA D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Upravljanje troškovima
Mentor: Prof. dr. sc. Branka Crnkovi� Stumpf
Student: Ime i prezime: Ivana Milinovi�
Studijski smjer: Poduzetništvo
Jmbag: 0081117260
Rijeka,srpanj 2013
SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................................1�
1.1. Problem i predmet istraživanja................................................................................2
1.2. Znanstvene metode..................................................................................................3
1.3. Struktura rada ..........................................................................................................3
2. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I IMOVINE.............................................................4
2.1. Analiza prihoda.......................................................................................................7
2.2. Analiza rashoda.....................................................................................................11
2.3. Analiza financijskog rezultata...............................................................................14
2.4. Analiza imovine....................................................................................................15
3. TEMELJNI PODACI O PODUZE�U DRAGUNJA D.O.O. ........................................17
4. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA
PODUZE�A DRAGUNJA D.O.O. ...................................................................................18
4.1. Analiza prihoda poduze�a Dragunja D.o.o..........................................................18
4.1.1. Analiza strukture poslovnih prihoda..........................................................20
4.1.2. Struktura financijskih prihoda....................................................................22
4.1.3. Struktura ostalih prihoda............................................................................24
4.2. Analiza rashoda poduze�a Dragunja D.o.o..........................................................24
4.2.1. Struktura ukupnih rashoda.........................................................................25
4.2.2. Struktura poslovnih rashoda.......................................................................27
4.3. Analiza financijskog rezultata..............................................................................29
4.4. Financijski pokazatelji.........................................................................................31
4.4.1. Pokazatelji ekonomi�nosti.........................................................................32
4.4.2. Pokazatelji likvidnosti................................................................................34
4.4.3. Pokazatelji profitabilnosti..........................................................................37
4.4.4. Pokazatelji zaduženosti..............................................................................39
5. ANALIZA IMOVINE I IZVORA IMOVINE PODUZE�A DRAGUNJA D.O.O. .....42
5.1. Analiza kratkotrajne imovine...............................................................................43
5.2. Analiza dugotrajne imovine.................................................................................44
5.3. Analiza izvora imovine........................................................................................45
6. ZAKLJU�AK......................................................................................................................47
LITERATURA........................................................................................................................49
POPIS TABLICA, SHEMA I GRAFIKONA.......................................................................50
�
�
�
�
�
1
1. UVOD
Tema diplomskog rada je analiza poslovanja poduze�a Dragunja d.o.o. iz Delnica za
proizvodnju, trgovinu i usluge.
Obuhva�eni su svi podaci poslovanja poduze�a u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Analiza
poslovanja poduze�a podrazumijeva ispitivanje svih pojava relevantnih za njegovo
poslovanje.
Problem istraživanja rada je poslovanje poduze�a u razdoblju od 2009. do 2011.g.
Predmet istraživanja rada je prije svega utvrditi kako je poduze�e Dragunja d.o.o. poslovalo u
razdoblju od 2009. do 2011. g., da li je ono bilo uspješno, da li je poslovalo s dobitkom ili
gubitkom te da li je u promatranom razdoblju Dragunja d.o.o bilo sigurno poduze�e.
Svrha istraživanja je pojasniti analizu poslovanja poduze�a, a koja obuhva�a analizu
financijskih izvještaja, zatim izra�unavanje financijskih pokazatelja na temelju kojih se dolazi
do odre�enih zaklju�aka u vezi samog poslovanja poduze�a. Svrha istraživanja je ukazati na
važnost analize poslovanja poduze�a kako bi se dobila saznanja o trenutnoj pozicioniranosti
poduze�a te dobila podloga za donošenje odluka vezanih uz budu�nost poduze�a.
U današnjim uvjetima poslovanja, poslovni uspjeh se ne ostvaruje slu�ajno. To je rezultat
prije svega dobrog analiziranja rezultata poslovanja u prethodnom razdoblju da bi se na
temelju tih podataka planirali novi poslovni potezi, koji vode još boljim rezultatima u
slijede�em razdoblju.
2
1.1. Problem i predmet istraživanja
Problem istraživanja rada je poslovanje poduze�a u razdoblju od 2009. do 2011.g.
Predmet istraživanja rada je prije svega utvrditi kako je poduze�e Dragunja d.o.o. poslovalo u
razdoblju od 2009. do 2011. g., da li je ono bilo uspješno, da li je poslovalo s dobitkom ili
gubitkom te da li je u promatranom razdoblju Dragunja d.o.o bilo sigurno poduze�e.
Svrha istraživanja je pojasniti analizu poslovanja poduze�a, a koja obuhva�a analizu
financijskih izvještaja, zatim izra�unavanje financijskih pokazatelja na temelju kojih se dolazi
do odre�enih zaklju�aka u vezi samog poslovanja poduze�a. Svrha istraživanja je ukazati na
važnost analize poslovanja poduze�a kako bi se dobila saznanja o trenutnoj pozicioniranosti
poduze�a te dobila podloga za donošenje odluka vezanih uz budu�nost poduze�a.
Financijska analiza poslovanja može se opisati kao proces primjene razli�itih analiti�kih
sredstava i tehnika pomo�u kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive
informacije relevantne za upravljanje. Teži ka pogledu u budu�nost i naglašavanju onih
aspekata poslovanja koji su kriti�ni za preživljavanje (sigurnost) i uspjeh (efikasnost).
Zadatak financijske analize je prepoznavanje dobrih osobina poduze�a kako bi se mogle
iskoristiti prednosti, al ii prepoznati slabosti poduze�a u cilju poduzimanja korektivnih akcija.
(Vujevi�, Strahinja, 2009, str.115.)
Za poslovanje u tržišnoj privredi ocjena poslovne situacije poduze�a od izuzetne je važnosti.
Ostvarivanje dobitka, kretanje imovine poduze�a, likvidnost, itd., bitni su segmenti
poslovanja poduze�a. Oni su kontrola racionalnosti poslovanja i znak, subjektima s kojima
poduze�e ima veze, ostvaruju li se bitni uvjeti sigurnosti u me�usobnim poslovnim odnosima.
U suvremenim uvjetima, analiza postaje sve aktualnija: rastom rizika odlu�ivanje postaje sve
složenije, a time kvalitetne analize sve potrebnije. (Popovi�, Vitezi�, 2009. str. 143.)
3
1.2. Znanstvene metode
Pri pisanju rada korištene su slijede�e metode istraživanja: metoda indukcije i dedukcije,
metoda analize i sinteze, komparativne i deskriptivne metode, statisti�ke metode te metoda
studija slu�aja.
1.3. Struktura rada
U drugom poglavlju diplomskog rada obuhva�en je teoretski dio analize prihoda, rashoda i
imovine.
U tre�em poglavlju su temeljni podaci o poduze�u, od kada je poduze�e zapo�elo sa
poslovanjem, kao i koje su djelatnosti kojima se poduze�e bavi, te njegova primarna
djelatnost poslovanja.
�etvrto poglavlje sadrži analizu poslovanja poduze�a, analizu prihoda, rashoda te financijski
rezultat poslovanja, ali i ekonomskih pokazatelja na temelju kojih se došlo do zaklju�ka o
sigurnosti i uspješnosti poslovanja poduze�a u promatranom razdoblju.
Peto poglavlje �ini analiza imovine promatranog poduze�a, njezine strukture kao i njezinih
izvora poduze�a Dragunja d.o.o.
4
2. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I IMOVINE
Analiza je proces sustavnog ispitivanja i ocjenjivanja poslovanja koji se temelji na
raš�lanjivanju i uspore�ivanju klju�nih elemenata poslovnog uspjeha poduze�a.
Ras�lanjivanjem se utvr�uju bitni elementi sredstava i izvora, prihoda i rashoda, kadrova,
organizacije. Cilj je analize zaklju�ivanje o uzrocima i posljedicama utvr�enog stanja radi
unapre�ivanja poslovanja poduze�a.. rezultati su analize korisne informacije koje služe
menadžerima za donošenje poslovnih odluka i pripremu planova. ( Kari�, 2009. str. 157.)
Kada se radi o poduze�u onda se pod objektom analize razumije poslovanje konkretnog
poduze�a uklju�ivo sve ono što djeluje i može djelovati na njegovo poslovanje, sve ono što ga
okružuje i sve ono iz �ega se poduze�e sastoji. Objekt analize poslovanja poduze�a su
�imbenici (eksterni i interni) koji utje�u na njegovo poslovanje, organizacijske jedinice,
funkcije, poslovni rezultat, sredstva i ulaganja, uspješnost poslovanja, itd., pa i pojedini
postupci kako se obavljaju pojedini poslovi. (Popovi�, Vitezi�, 2009. str.139.)
Da bi se više saznalo o poslovanju nekog poduze�a, neophodno je imati odgovaraju�u
informacijsku podlogu. Znatan dio takvih informacija nastaje u ra�unovodstvu i zapisan je u
financijskim izvještajima. Ovaj segment iznimno je važan u uvjetima tržišnog okruženja i
tržišta kapitala, a teži i ka pogledu u budu�nost i naglašavanju onih aspekata poslovanja koji
su kriti�ni za preživljavanje, a to su sigurnost i uspješnost (efikasnost) poslovanja.
Analiza se može opisati kao proces primjene razli�itih analiti�kih sredstava i tehnika pomo�u
kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za
upravljanje. (Žager, Žager, 2008. str.33)
Cilj financijskog izvještavanja je upravo informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom
položaju poduze�a kao i o uspješnosti poslovanja. Informirati korisnike zna�i prezentirati im
sve važne i istovremeno pouzdane ra�unovodstvene informacije u obliku koji �e im biti
prepoznatljiv i razumljiv.
5
Uobi�ajena analiti�ka sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvještaja su
komparativni financijski izvještaji koji omogu�uju:
− sagledavanje promjena u toku vremena (više obra�unskih razdoblja)
− sagledavanje tendencija promjena pomo�u serije indeksa
− strukturni financijski izvještaji
− analiza pomo�u pokazatelja
− specijalizirane analize (predvi�anje toka gotovine, analiza promjena u financijskom
položaju, izvještaj o promjenama bruto profita, analiza to�ke pokri�a).
Zadatak analize financijskih izvještaja je prepoznati dobre osobine poduze�a da bi se te
prednosti mogle iskoristiti, ali i da prepozna slabosti poduze�a kako bi se mogla poduzeti
korektivna akcija. Analiza stvara informacijsku podlogu za potrebe upravljanja, tj.
odlu�ivanja. (Žager, Žager, 2008, str.157.)
Do sada je zna�enje analize financijskih izvještaja bilo razmatrano s aspekta upravljanja. No
valja naglasiti da su za informacije koje potje�u iz te analize zainteresirani i drugi korisnici, a
naj�eš�e su to:
- kreditori
- investitori (vlasnici)
- menageri
- analiti�ari fuzije i akvizicije poduze�a
- revizori i
- ostali zainteresirani korisnici
(Žager, Žager, 2008, str.157)
Informacije o financijskom položaju poduze�a i uspješnosti poslovanja sadržane su u nizu
financijskih izvještaja, a jedan od temeljnih je i ra�un dobiti i gubitka.
6
Raspored pozicija, odnosno struktura izvještaja zavisiti �e i od metode obra�una rezultata
poslovanja, tj. metode ukupnih troškova ili metode troškova prodanih u�inaka.
Stupnjeviti oblik osigurava ve�u iskaznu mo� zato što omogu�ava utvr�ivanje doprinosa
pokri�a. Informacija o doprinosu pokri�a vrlo je važna u ocjeni uspješnosti poslovanja.
Pokazuje sposobnost poduze�a da ostvari dovoljan prihod za pokri�e ostalih (fiksnih)
troškova.
U vezi s odvijanjem poslovnih procesa, odnosno u vezi s promjenama na imovini i izvorima
imovine nastaju i prihodi i rashodi. Prema Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardima,
prihodi i rashodi se promatraju kroz njihov utjecaj na pove�anje ili smanjenje ekonomske
koristi odnosno kroz njihov utjecaj na visinu kapitala. Moglo bi se re�i kako prihodi nastaju
kao posljedica pove�anja imovine ili smanjenja obveza, dok su rashodi posljedica smanjenja
imovine i pove�anja obveza, što se može prikazati pomo�u slijede�e tablice:
Tablica 1: Nastanak prihoda i rashoda
Kategorija PRIHODI RASHODI
Imovina + -
Obveze - +
Izvor: Vaši�ek V., Žager L., : Ra�unovodstvo za nera�unovo�e, 42. str.
Važno je napomenuti kako se ne radi o bilo kojem pove�anju ili smanjenju imovine i obveza,
ve� samo o onome dijelu koji utje�e na pove�anje ili smanjenje glavnice, odnosno kapitala.
Naime, ove promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda, ve� posredstvom
njihove razlike. Bitno je napomenuti budu�i da pokazuju promjene koje se doga�aju na
imovini poduze�a i obvezama prema izvorima, prihodi i rashodi su, za razliku od imovine i
obveza, dinami�ke kategorije.
7
2.1. Analiza prihoda
Prihodi su vrijednosti koje poduze�e ostvaruje tijekom odre�enog vremenskog razdoblja
svojim poslovanjem ukupni je prihod bruto financijski (nov�ani) rezultat poslovanja
poduze�a. Obuhva�a sva bruto pove�anja vrijednosti imovine poduze�a (ekonomske koristi)
neovisno o njihovoj namjeni. ( Kari�, 2009. str.153.)
Po definiciji iz ekonomskog leksikona prihodi su “bruto priljevi novca, potraživanja ili drugih
naknada ili smanjenja obveza, koji proizlaze iz tijeka redovnih aktivnosti poduze�a od prodaje
proizvoda i robe, pružanja usluga i od davanja resursa poduze�a koja donose kamatu,
tantijeme i dividende na korištenje drugim osobama. Uz prihode od redovnih aktivnosti
ostvaruju se i tzv. ostali prihodi, kao što su oni od prodaje dugotrajne imovine, otpisi obveza,
inventurni viškovi, ostvareni naknadni popusti i sl.” (Ekonomski leksikon,1995,str.737. )
Prihodi nastaju kao posljedica pove�anja imovine ili smanjenja obveza i to onog dijela koji �e
kasnije imati utjecaja na promjene u visini (pove�anju) kapitala. Može se re�i da su prihodi
prodajne vrijednosti poslovnih u�inaka kao i svi drugi oblici dobivenih naknada te drugi oblici
pove�anja imovine ili smanjenja obveza koji kao krajnji efekt donose pove�anje financijskog
rezultata. (Žager, Žager, 2008, str.47.)
Pod prihodima se podrazumijeva pove�anje dobara u poduze�u tako dugo dok to predstavlja i
ostvarenje primitaka. Prihodi utje�u na ostvareni poslovni rezultat poduze�a neovisno o
uzroku njihova nastanka. Prihodi mogu, ali i ne moraju, nastati u skladu sa svrhom i ciljem
poslovanja. (Vujevi�, Strahinja, 2009, str.156)
Bitna pretpostavka za svaku odluku u vezi s poduze�em je realnost prihoda, a najrealniji je
onaj prihod koji je i napla�en. Dakle, on je najbliže realnosti, ali nije potpuno realan ili
siguran jer se uvijek mogu javiti naknadne reklamacije. No, i nenapla�eni prihodi mogu biti
sigurni ako su pokriveni instrumentima osiguranja pla�anja (jamstvo banke, akreditiv i sl.). U
8
prihode ulazi i nedospjela naplata prihoda. Me�unarodni ra�unovodstveni standardi uvjetuju
odre�ivanje realnog prihoda.
Prihod koji je nastao po svim osnovama, tj. aktivnostima poduze�a predstavlja jedinstven i
cjelovit prihod poduze�a. Tek je takav prihod kategorija koja �e, kada se od nje odbiju svi
rashodi, predstavljati financijski rezultat odnosno dobit ili gubitak.
Bitno je i razlikovati prihode od primitaka. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca.
Primitak novca nastaje u slu�ajevima kada je vlasnik uložio dodatna nov�ana sredstva, dužnik
je vratio ranije mu danu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita i sl.
Sve su to primici, ali nisu prihod. Ono što odre�uje prihode jest pove�anje imovine ili
smanjenje obveza, ali samo u onom dijelu koji ima utjecaja na pove�anje rezultata i glavnice
poduze�a. Naj�eš�i i najvažniji uvjet za nastanak prihoda jest stvarna prodaja proizvoda, robe
ili usluga. Na temelju te prodaje slijedi nov�ana naknada iz �ega proizlazi da prvo nastaje
prihod i tek nakon toga primitak novca.
Zaklju�ak je da razlika izme�u prihoda i primitaka svakako postoji, a ona se o�ituje u:
a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i primitaka
b) riziku transformacije prihoda u primitke
Svaki dio prihoda potrebno je razmatrati u kontekstu njihovog nastajanja, pa tako ovisno o
tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno, prihodi se dijele na
redovne i ostale. Redovni prihodi dijele se na poslovne i financijske prihode.
9
Navedeno se može prikazati pomo�u slijede�e sheme:
Shema 1: Struktura prihoda
Izvor: Vaši�ek V., Žager L., : Ra�unovodstvo za nera�unovo�e, 45. str.
Ovisno o karakteru prihoda i njihovu pojavnom obliku u poslovnom procesu, dijelimo ih na:
- poslovne prihode
- financijske prihode i
- ostale prihode
Redovni prihodi ili prihodi iz redovitih aktivnosti su najzna�ajniji prihodi, naj�eš�e se
pojavljuju, gotovo svakodnevno, i u strukturi prihoda �ine najve�i dio. Sam iznos prihoda
jednak je prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, robe ili pruženih usluga.
Ove prihode �ine:
- prihodi od prodaje proizvoda i usluga
- prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara
- prihodi od prodaje trgova�ke robe
PRIHODI
REDOVNI OSTALI
POSLOVNI FINANCIJSKI
10
- prihodi od zakupnina
- prihodi od subvencija, dotacija, kompenzacija i dr.
- ostali poslovni prihodi
Financijski prihodi rezultat su plasiranja viška slobodno raspoloživa novca. Višak novca
poduze�e može uložiti u dionice, obveznice itd., ili ga može jednostavno posuditi onom kome
je trenutno potreban. Financijski prihod se tu pojavljuje u obliku odre�ene naknade kao što je
dividenda ili kamata. Pored tih naknada u financijske prihode ulaze i pozitivne te�ajne razlike
koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku stranu valutu. Financijski
prihodi odražavaju uspješnost vo�enja financijske politike i mogu zna�ajno utjecati na visinu
ostvarenog rezultata poslovanja.
Ostali prihodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili neplaniranog pove�anja
imovine, što može zna�ajno utjecati na visinu ostvarenog rezultata poslovanja. Prema
odredbama MRS-a 8 u ostale prihode ne mogu se uvrstiti inventurni viškovi, otpisi obveza,
napla�ena otpisana potraživanja. (Vujevi�, Strahinja, 2009, str.158.)
Ostali prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni planirati ni
predvidjeti. Naj�eš�i ostali prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodaje
sirovina, kao i kod svih drugih izvanrednih oblika pove�anja imovine ili smanjenja obveza.
Primjer ostalog prihoda može biti ako poduze�e proda nekretninu ili drugu imovinu po
vrijednosti ve�oj od one koja je evidentirana u poslovnim knjigama.
11
2.2. Analiza rashoda
Rashodi nastaju korištenjem sredstava poduze�a i pove�anjem obveza poduze�a tijekom
odre�enog vremenskog razdoblja, a kao posljedica proizvodnje dobara ili pružanja usluga,
odnosno drugih aktivnosti u poduze�u. Nastaju prije svega redovitom aktivnoš�u poduze�a,
ali i drugim neplaniranim aktivnostima i vanjskim utjecajima. Rashodi su sva bruto smanjenja
vrijednosti imovine poduze�a neovisno o njihovoj namjeni. ( Kari�, 2009. str.154.)
Prema ekonomskom leksikonu, rashodi su “smanjenja budu�ih ekonomskih koristi u
obra�unskom razdoblju, odljev novca ili smanjenje drugih oblika sredstava ili pove�anje
obveza. Rashodi su element mjerenja uspješnosti odnosno utvr�ivanja poslovnog rezultata u
profitno orijentiranim organizacijama. Rashodi su iznosi koji se nadokna�uju iz prihoda.
Najve�i dio rashoda proistje�e iz redovnih aktivnosti poduze�a.” (Ekonomski leksikon, 1995,
str.790.)
Rashodi nastaju kao posljedica trošenja odnosno smanjenja imovine ili pove�anja obveza i
zapravo su negativna komponenta financijskog rezultata. Za razliku od prihoda, utje�u na
smanjenje glavnice ili kapitala poduze�a. Postoji još jedna razlika, a to je da je rashod ona
vrijednost koja se ulaže u proces realizacije, dok je s druge strane prihod ona vrijednost koja
se iz tog procesa ostvaruje.
Pod rashodima se tako�er podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju
potrošnju dobara u stvaranju u�inaka, ali i neutralnu potrošnju dobara u poduze�u povezanu s
nastankom izdataka. Rashodi mogu, ali i ne moraju, nastati u skladu sa svrhom i ciljem
poslovanja.
Nastajanje rashoda uvijek je povezano s realnim utroškom naturalnih vrijednosti gospodarskih
dobara, izraženo koli�inski i vrijednosno. Najve�i dio rashoda nastaje u osnovnom poslovnom
procesu prilikom stvaranja u�inaka, a taj dio rashoda naziva se troškovima. To su ciljni
rashodi obra�unati u visini troškova. (Vujevi�, Strahinja, 2009. str.161.)
12
Kao što postoji razlika izme�u prihoda i primitaka, postoji i razlika izme�u rashoda i izdataka.
Izdaci se prije svega odnose na razli�ite izdatke, tj. isplate novca. Kao posljedica tih isplata
javlja se smanjenje nov�anih sredstava, što ne mora nužno dovesti do nastanka rashoda jer
postoje situacije u kojima izdaci novca nemaju za posljedicu nastanak rashoda kao što je npr.
posudba novca ili kupovina dionica. Postoji vremenska nepodudarnost i rizik transformacije
jednih u druge.
Zapravo postoje slijede�i slu�ajevi:
a) izdatak prethodi rashodu i
b) rashod prethodi izdatku
Kao i prihodi, ukupni rashodi raš�lanjuju se i u izvještajima prikazuju kao redovni i ostali.
Redovne rashode �ine poslovni i financijski rashodi.
Navedeno se može prikazati pomo�u slijede�e sheme:
Shema 2: Struktura rashoda
Izvor: Žager K., Žager L., : Analiza financijskih izvještaja, str.48.
RASHODI
REDOVNI OSTALI
POSLOVNI FINANCIJSKI
13
Ovisno o karakteru rashoda i njihovu pojavnom obliku u poslovnom procesu, rashodi mogu
biti:
- rashodi poslovanja (poslovni rashodi)
- rashodi financiranja (financijski rashodi)
- ostali rashodi
Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduze�a, a njihova
visina i struktura ovise o vrsti u�inaka i obujmu. Analogno poslovnim prihodima redovito se
pojavljuju, a �ine ih troškovi sadržani u prodanim proizvodima te ostali troškovi razdoblja,
nabavna vrijednost prodane robe i sl. Struktura poslovnih rashoda zavisi od vrste djelatnosti
kojom se poduze�e bavi i metode obra�una troškova.
Financijski rashodi ili rashodi financiranja nastaju uglavnom kao posljedica korištenja tu�eg
novca odnosno prilikom pribavljanja, korištenja i vra�anja financijskih sredstava. Vezuju se
za osnovnu djelatnost poduze�a radi stvaranja prihoda poslovanja i prihoda financiranja.
Iznos tih rashoda odražava uspješnost vo�enja financijske politike poduze�a, a kao naj�eš�i
rashodi pojavljuju se kamate koje poduze�e mora dati kao naknadu za korištena tu�a sredstva,
negativne te�ajne razlike, korekcije vrijednosti (smanjenje) financijskih plasmana i tome
sli�no.
U ostale rashode ubrajaju se rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, ne dovode do
stvaranja novih vrijednosti, teško se predvi�aju, ali ipak kao posljedicu imaju smanjenje
vrijednosti imovine ili pove�anja obveza. Dakle, nastaju na osnovi neplaniranog smanjenja
poslovne imovine ili neplaniranog pove�anja obveza. Naj�eš�i izvanredni rashodi vezani su
uz razne vidove otu�enja imovine, kazne, štete, korekcije rashoda iz prethodnih godina itd.
(Žager, Žager, 2008. str.48.)
14
Što se ti�e prihoda i rashoda, može se zaklju�iti slijede�e:
• prihodi i rashodi pokazuju promjene na imovini i obvezama u odre�enom
obra�unskom razdoblju
• te promjene vezane su uz pove�anje (smanjenje) neto imovine, tj. kapitala
• izraz pove�anja (smanjenja) neto imovine financijski je rezultat (dobit ili gubitak)
• financijski rezultat je spona izme�u bilance i ra�una dobiti i gubitka
• realnost financijskog rezultata zavisi od realnosti procjene pozicija bilance
2.3 Analiza financijskog rezultata
Financijski rezultat, i to pozitivan (dobit) ili negativan (gubitak) najzna�ajniji je segment
poslovanja poduze�a.
Ako se rashodom ozna�i vrijednost uloga u neki poslovni pothvat, a prihodom vrijednost koja
se iz tog pothvata polu�i, dobije ili ostvari tada je razlika izme�u uloženog i ostvarenog tj.
prihoda i rashoda odre�ena zarada ili gubitak u poslu. Ako je poduze�e ostvarilo više no što je
uložilo, tj. ako su prihodi ve�i od rashoda, tada je ostvaren pozitivan financijski rezultat ili
dobit i obrnuto, ako poduze�e mora uložiti više od onog što dobije iz nekog poslovnog
procesa, tada posluje s gubitkom, tj. ostvaruje negativan financijski rezultat.
Poslovni rezultat poduze�a iskazuje se razlikom ukupnih prihoda i ukupnih rashoda
obra�unatih za odre�eno kalendarsko razdoblje. Temelj njihova utvr�ivanja je ra�un dobiti i
gubitka koji se sastavlja po isteku obra�unskog razdoblja. Sastavljanju ra�una dobiti i gubitka
predhodi sastavljanje bilance jer promjene imovinskog stanja mogu imati odraz i na poslovni
rezultat poduze�a.
15
Rezultat poduze�a se poboljšava:
a) ako se pove�avaju prihodi, a rashodi ostaju nepromijenjeni;
b) ako se rashodi smanjuju, a prihodi ostaju isti;
c) ako se prihodi pove�avaju više negó rashodi, te
d) ako se rashodi smanjuju više nego se smanjuju prihodi.
(Žager, Žager, 2008., str.44)
2.4. Analiza imovine
Imovinu �ine svi resursi ili prava koja su nedvojbeno pod kontrolom poduze�a na dan
bilanciranja i od kojih se o�ekuju budu�e ekonomske koristi. Može biti materijalna i
nematerijalna. Naj�eš�e se imovina dijeli na kratkotrajnu (teku�u), koju je mogu�e brzo
konvertirati u gotovinu, i dugotrajnu (stalnu), koju nije mogu�e konvertirati u gotovinu, a da
se ne ugrozi kontinuitet poslovanja. O�ekuje se, s dovoljno pouzdanosti, da �e se u budu�nosti
ostvariti ekonomske koristi koje �e pripasti poduze�u na temelju vlasništva imovine ili
nedvojbene kontrole nad imovinom. Sva imovina, pa �ak i gotovina, ponekad ima odre�eni
stupanj neizvjesnosti ostvarenja budu�ih ekonomskih koristi. No, dok god postoji mogu�nost
ostvarenja budu�ih koristi, resurs ili pravo udovoljava definiciji imovine. (Ekonomski
leksikon, 1995, str.286.)
Imovina poduze�a ra�unovodstvenim rje�nikom još se naziva i aktiva, a izvori te imovine
pasiva. Bilanca ima dva dijela, aktivu i pasivu, na osnovi kojih se utvr�uje imovinsko stanje,
odnosno financijski položaj poduze�a. (Žager i suradnici, 2008, str.35.)
Sukladno potrebama za detaljnijim informacijama, imovina se uobi�ajeno sistematizira i u
izvještaju prikazuje prema odre�enim kriterijima. Tako se prema pojavnom obliku
sistematizira na:
- materijalnu imovinu i
- nematerijalnu imovinu
16
Materijalna imovina predstavlja sve one oblike koji imaju fizi�ki, materijalni oblik, dok
nematerijalni oblici imovine nisu okom vidljivi, ali pridonose ostvarivanju poslovnog zadatka
i zadovoljavaju uvjete koje resurs mora zadovoljavati da bi bio prikazan kao imovina.
Imovina se sistematizira i prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno
vremenu o�ekivane transformacije u nov�ani oblik pa se prema tome dijeli u dvije osnovne
grupe, a to su:
- kratkotrajna imovina (teku�a ili obrtna imovina)
- dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina).
Fizi�ki kapital, odnosno imovina poduze�a, vrijednosti su kojima poduze�e raspolaže da bi
ostvarilo predvi�eni poslovni pothvat i time za sebe ostvarilo odre�enu korist. Potrebna
sredstva mogu biti pribavljena na razli�ite na�ine i iz raznih izvora. Vlasnici poduze�a ve�
osnivanjem unose u poduze�e odre�ena sredstva kao temeljni kapital, a poslovanjem se
stvaraju potrebna sredstva za trajno obavljanje djelatnosti. Tako ste�ena sredstva odnosno
sredstva dobivena od osniva�a i sredstva ste�ena tijekom poslovanja �ine kapital poduze�a.
(Vujevi�, Strahinja, 2009, str.135.)
17
3. TEMELJNI PODACI O PODUZE�U DRAGUNJA D.O.O.
Dragunja d.o.o. osnovano je 24.04.2007. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u
Delnicama, Prilaz Doli I 5.
Djelatnost poduze�a je obrada i presvla�enje metala, broj�ana oznaka razreda je 2561.
Svi prihodi od gore navedenog poduze�a svode se na prihode od usluga. Poduze�e ima
ugovor sa brodogradilištem Viktor Lenac d.d. Rijeka od prvog dana osnivanja iste.
U brodogradilištu se vode kao kooperanti brodogradilišta. Dragunja d.o.o. ima statisti�ki
gledano oko 30 radnika koji su prijavljeni na odre�eno i neodre�eno vrijeme.
Radnici su prijavljeni kao: industrijski mornari, �ista�i, dizali�ari, monteri instalacija, voza�i
vili�ara.
Prilikom dolaska novog radnika u krug brodogradilišta kooperanti moraju uz kopiju prijave na
HZZZO i MIO priložiti i kopije radne knjižice, lje�ni�kog uvjerenja po to�kama za radno
mjesto na kojem �e radnik raditi, uvjerenje o osposobljenosti radnika ra rad na siguran na�in,
uvjerenje o osposobljenost iz zaštite od požara, uvjerenje o osposobljavanju za odre�ena
zanimanja, kopije osobne iskaznice. Tek kad poduze�e Dragunja brodogradilištu preda sve
papire, tada radnik može u�i u krug brodogradilišta sa �ip karticom kojom se radnik registrira
prilikom svakog ulaska i izlaska iz kruga brodogradilišta na osnovu �ega se na kraju mjeseca
obra�unavaju sati (efektivni sati) radnika u krugu brodogradilišta i iz �ega proizlazi izlazna
faktura od Dragunje prema brodogradilištu.
Dragunja svojim radnicima mora osigurati odje�u i obu�u, tkz. HTZ opremu, cipele sa
�eli�nom kapicom, kombinezon sa nazna�enom firmom za koju radnik radi, rukavice, šljem.
Alat za rad je obaveza brodogradilišta.
Najve�i troškovi Dragunje d.o.o. su troškovi radnika, za neto pla�e, terenske, doprinose,
poreze, osposobljavanja, nabava HTZ opreme.
�lanovi društva- osniva�i su:
Ilinka Erdemovi�- jedini osniva�.
Društvo je osnovano kao društvo sa ograni�enom odgovornoš�u i temeljni kapital mu iznosi
20.000,00 kn.
18
4. ANALIZA PRIHODA, RASHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZE�A
DRAGUNJA D.O.O.
U ovom poglavlju izvršiti �e se analiza prihoda, rashoda i financijskog rezultata kao i
financijskih pokazatelja.
4.1. Analiza prihoda poduze�a Dragunja d.o.o.
Prihode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine poslovni prihodi i to prihodi od prodaje usluga (ovi
prihodi nastaju iz osnovne djelatnosti poduze�a, kao rezultat aktivnosti stvaranja odre�ene
strukture i obujma u�inaka i njihova plasmana na tržištu, u skladu sa svrhom i ciljem
poslovanja), financijski prihodi koje �ine prihodi od kamata i prihod od otpisa i zastare te
ostali prihodi u 2010.godini koji su nastali zbog prodaje dugotrajne imovine.
Analizom strukture ukupnog prihoda analizira se koliki je udio pojedinog prihoda u ukupnom
prihodu, ali i kretanje (opadanje ili rast) odre�enog prihoda u promatranom razdoblju.
Tablica br. 2. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011. godine
2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Poslovni prihodi 2.084.881,25 99,99 2.587.146,51 98,17 3.242.257,83 99,99
Financijski prihodi 53,87 0,01 3.070,42 0,12 187,73 0,01
Ostali prihodi 0,00 0 44.948,23 1,7 0,00 0
Ukupni prihodi 2.084.935,12 100% 2.635.165,16 100% 3.242.445,56 100%
Izvor: izra�unao autor na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka
19
Grafikon br. 1. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-
2011.godine
Vrijednost je iskazana u 000 kn
Izvor: izradio autor
Na temelju ove tablice zaklju�eno je da su prihodi kroz promatrano razdoblje imali tendenciju
porasta. Razlog tome je pove�ana poslovna aktivnost poduze�a iz godine u godinu što se vidi
iz dostupnih podataka iz Ra�una dobiti i gubitka koji su prikazani u gore navedenoj tabeli i
grafi�kom prikazu.
Poslovni prihodi rasli su iz godine u godinu, dok ostalih prihoda u 2009.godini nije bilo. U
2010.godini ostvareni su i ostali prihodi jer je poduze�e izvršilo prodaju odre�enog dijela
dugotrajne imovine, a u 2011.godini tako�er nije bilo ostalih prihoda .
Može se re�i da u strukturi ukupnih prihoda uvjerljivo najve�i udio, kroz sve promatrane
godine, imaju poslovni prihodi, dakle prihodi od pružanja usluge kojom se poduze�e bavi.
�������
���� ����
�������
��� ����
������
��� ����
� �� ������� �� ���������������� �� ����������� ��
��� ���� ����
20
4.1.1. Analiza strukture poslovnih prihoda
U nastavku �e se izvršiti analiza strukture poslovnih prihoda koji se sastoje od prihoda obrade
i presvla�enja materijala.
Tablica br. 3 Struktura poslovnih prihoda
2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Prihod od usluga- obrada i
presvla�enje materijala-
PDV 23%
1.000.938,87 48 2.587.146,51 100 3.242.257,83 100
Prihod od usluga- obrada i
presva�enje materijala-
PDV 22%
1.083.942,38 52 0,00 0 0.00 0
Ukupni prihodi 2.084.881,25 100 2.587,146,51 100 3.242.257,83 100
Izvor: izrada autora
21
Grafikon br. 2. Struktura poslovnih prihoda
Izvor: izradio autor
Analizom poslovnih prihoda utvr�eno je da je poduze�e sav prihod kroz sve tri godine
ostvarilo pružanjem usluga obrade i presvla�enja materijala.
U 2009. godini na 52% poslovnih prihoda obra�unan je PDV u iznosu 22%, a na 48%
poslovnih prihoda obra�unan je PDV u iznosu 23%.1 To je razlog klasifikacije poslovnih
prihoda u 2009. godini.
Možemo tako�er zaklju�iti da su se prihodi od usluga obrade i presvla�enja metala pove�avali
od 2009. do 2011.godine s tim da su prihodi od obrade i presvla�enja metala bili gotovo
trostruko ve�i u 2011. u odnosu na 2009.godinu. Razlog za tako veliki porast navedenih
prihoda je u tome da je poduze�e iz godine u godinu pove�avalo svoju poslovnu aktivnost.
1 22. Srpnja 2009.godine vlada je odlu�ila pove�ati PDV za 1% u svrhu spašavanja javnih financija na što su sindikati i poslodavci u na�elu i pristali.
������
����
��
����
��
���� �� �� �� !���� ���� �� �� �� !�����
��� ���� ����
22
4.1.2. Struktura financijskih prihoda
Financijski prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. sastoje se od prihoda od otpisa i zastare (zastara
je op�i pravni institut koji ozna�ava nemogu�nost zaštite nekog prava, odnosno primjene
sankcije za neko djelo zbog proteka odre�enog vremena, u kojem se ovlast na zaštitu prava
odnosno sankciju, nije koristila) i prihoda od pozitivnih te�ajnih razlika.
Tablica br. 4. Struktura financijskih prihoda
2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Prihod od otpisa i zastara 0,00 0 0,8 0,03 0,00 0
Prihod od pozitivnih te�ajnih
razlika
53,87 100 3.069,62 99,97 187,73 100
Financijski prihodi 53,87 100 3.070,42 100 187,73 100
Izvor: izrada autora
23
Grafikon br. 3. struktura financijskih prihoda
Izvor: izradio autor
Kod financijskih prihoda u 2009.godini postoje samo prihodi od pozitivnih te�ajnih razlika,
dok u 2010.godini najve�i udio u financijskim prihodima odnosi se na prihod od pozitivnih
te�ajnih razlika sa 99,97% i postoji vrlo mali udio prihoda od otpisa i zastare u iznosu od
samo 0,03%. U 2011.godini financijski prihodi se sastoje samo od prihoda od pozitivnih
te�ajnih razlika.
Prihodi od pozitivnih te�ajnih razlika u promatranom razdoblju variraju. U 2009.godini su
niski, zatim u 2010.godini su visoki, dok su se u 2011.godini ponovo smanjili. Razlog za
takvo kretanje ovih prihoda je stanje sredstava na deviznom ra�unu poduze�a po promatranim
godinama.
��
����
����
���
��
����
���� �� �� ��������"������ ���� ��� ��� "���������#$��������"����
��� ���� ����
24
4.1.3. Struktura ostalih prihoda
Ostali prihodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili pove�anja imovine što
može zna�ajno utjecati na financijski rezultat. U ovom slu�aju to je prihod od prodaje
dugotrajne imovine koji se dogodio u 2010.godini, dok u preostale dvije godine takvih
prihoda nije bilo.
4.2. Analiza rashoda poduze�a Dragunja d.o.o.
Rashode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine: poslovni ili redovni rashodi pod kojima se
podrazumijevaju troškovi nastali stjecanjem redovnih prihoda, odnosno izazvani osnovnom
djelatnoš�u subjekata (primjerice, materijalni troškovi i amortizacija, nematerijalni troškovi i
sl.).
Kao i kod prihoda, analizom strukture ukupnog rashoda analizira se koliki je udio pojedinog
rashoda (poslovnog i financijskog) u ukupnom rashodu, ali i kretanje (opadanje ili rast)
odre�enog rashoda u promatranom razdoblju.
25
4.2.1. Struktura ukupnih rashoda
Rashode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine poslovni rashodi koji su nastali pružanjem usluga koji
su posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduze�a.
Tablica br. 6. Struktura ukupnih rashoda
2009. 2010. 2011.
Iznos Iznos Iznos
Poslovni rashodi 2.060.258,00 2.544.879,00 2.991.718,00
Ukupni rashodi 2.060.258,00 2.544.879,00 2.991.718,00
Izvor: izra�unao autor na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka
26
Grafikon br. 4. Struktura ukupnih rashoda
Vrijednost je iskazana u 000 kn
Izvor: izradio autor
Ukupni rashodi poduze�a Dragunja d.o.o. pove�avaju se kroz promatrano vrijeme. Razlog
pove�anju rashoda je pove�an obujam poslovnih aktivnosti. Iz gore analiziranih rashoda
vidljivo je da rashodi rastu degresivno u odnosu na porast prihoda.
Ukupne rashode poduze�a Dragunja d.o.o. �ine samo poslovni rashodi koji se sastoje od:
− materijalnih troškova,
− troškova osoblja,
− troškova amortizacije i
− ostalih troškova,
dok financijskih i ostalih rashoda nema u promatranom vremenu.
�
���
����
����
����
����
���
���
� �� �������� ��
���
����
����
27
4.2.2. Struktura poslovnih rashoda
Iz analize poslovnih rashoda poduze�a Dragunja može se vidjeti kako ih �ine:
- materijalni troškovi,
- troškovi osoblja,
- amortizacija te
- ostali troškovi.
Tablica br.6. Struktura poslovnih rashoda
2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Materijalni troškovi 54.403,00 2,6 125.358,00 4,9 116.361,00 3,8
Troškovi osoblja 1.858.333,00 90,1 2.227.836,00 87,5 2.586.375,00 86,4
Amortizacija 2.835,00 0,1 58.694,00 2,3 3.039,00 0,1
Ostali troškovi 144.687,00 7,2 132.991,00 5,3 285.943,00 9,7
Ukupni rashodi 2.060.258,00 100 2.544.879,00 100 2.991.718,00 100
Izvor: izra�unao autor na temelju podataka iz bruto bilance
28
Grafikon br. 5. Struktura poslovnih rashoda
Izvor: izradio autor
Analizom poslovnih rashoda uo�eno je da najve�i udio u ukupnim poslovnim rashodima �ine
troškovi osoblja sa 86% do �ak 90% udjela (najve�i troškovi Dragunje d.o.o. su troškovi
radnika, za neto pla�e, doprinose, poreze, osposobljavanja, nabava HTZ opreme), a najmanji
udio ima amortizacija koja se pove�ala u 2010. godini uslijed nabavke uredske opreme i
ponovo smanjila u 2011. godini. Razlog smanjenja amortizacije u 2011.godini je prodaja
dugotrajne imovine krajem 2010.godine.
Ukupni poslovni rashodi se pove�avaju kroz ove tri godine poslovanja. Kao što je ve�
navedeno, razlog tome je što poslovni rashodi prate pove�anje poslovnih prihoda koji su
nastali redovnim poslovanjem poduze�a.
�����
�����
�����
���������
������
������������
������
�����
����
%��#���������� &� �� '� &� ��� � (��� )* ���"����� ��������� &� ��
��� ���� ����
29
4.3. Analiza financijskog rezultata
U sljede�oj tablici prikazan je financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o. kroz sve tri
godine poslovanja.
Tablica br. 7. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine
2009. 2010. Index 2011. Index
Ukupni prihodi 2.084.935,12 2.635.165,16 126,39 3.242.445,56 123,04
Ukupni rashodi 2.060.258,00 2.544.879,00 123,52 2.991.718,00 123,89
Dobit prije
oporezivanja
24.677,12 90.286,16 365,87 250.727,56 277,70
Porez na dobit 4.935,42 18.057,23 365,87 50.145,51 277,70
Dobit nakon
oporezivanja
19.741,70 72.228,93 365,87 200.582,05 277,70
Izvor: izra�unao autor na temelju ra�una dobiti i gubitka
30
Grafikon br. 6. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o.
Vrijednost je iskazana u 000 Kn
Izvor: izradio autor
Kroz sve tri promatrane godine poduze�e je ostvarilo dobit. Prihodi i rashodi su rasli kroz sve
tri promatrane godine. U 2010.godini dobit je porasla za 52.487,23 kn odnosno 265,87
postotnih poena u odnosu na prethodnu 2009.godinu, dok je dobit u 2011.godini pove�ana za
128.353,12 odnosno 177,70 postotnih poena u odnosu na prethodnu 2010.godinu.
�
���
����
����
����
����
���
���
+� �������� �� +� �������� �� , (���-��.�/ ���# / (�����-��.! ���#
���
����
����
31
4.4. Financijski pokazatelji
Struktura i sadržaj temeljnih financijskih izvještaja ne daju dovoljno informacija da bi se
ocijenila kvaliteta uspješnog poslovanja poduze�a. Kako bi se mogle donositi dobre odluke za
postizanje ukupnog rezultata poslovanja potrebno je izra�unati odre�enje pokazatelje
poslovanja poduze�a.
U ovom slu�aju analizirat �e se pokazatelji ekonomi�nosti, profitabilnosti, likvidnosti i
zaduženosti. (Vujevi�, Strahinja,2009, str.102.)
Pokazatelj je racionalan ili odnosni broj, što podrazumijeva da se jedna ekonomska veli�ina
stavlja u odnos sa drugom ekonomskom veli�inom. Financijski pokazatelji, s obzirom na
vremensku dimenziju, mogu se podijeliti na dvije skupine:
1. jedna skupina financijskih pokazatelja obuhva�a razmatranje poslovanja poduze�a
unutar odre�enog razdoblja (naj�eš�e godinu dana) i temelji se na podacima iz
izvještaja o dobiti, a
2. druga se odnosi na to�no odre�eni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja
bilance i govori o financijskom položaju poduze�a u tom trenutku.
Razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:
1. pokazatelj likvidnosti koji mjere sposobnost poduze�a da podmiri svoje dospjele
kratkoro�ne obveze.
2. pokazatelj zaduženosti koji mjere koliko se poduze�e financira iz tu�ih izvora
sredstava.
3. pokazatelj aktivnosti koji mjere kako efikasno poduze�e upotrebljava svoje resurse.
4. pokazatelj ekonomi�nosti koji mjere odnos prihoda i rashoda, tj.pokazuju koliko se
prihoda ostvari po jedinici rashoda.
5. pokazatelj profitabilnosti koji mjere povrat uloženog kapitala, što se smatra najvišom
upravlja�kom djelotvornoš�u i
6. pokazatelj investiranja koji mjere uspješnost ulaganja u obi�ne dionice.
Pokazatelji likvidnosti i zaduženosti smatraju se pokazateljima sigurnosti poslovanja, a
pokazatelji ekonomi�nosti, profitabilnosti i investiranja su pokazatelji uspješnosti
(efikasnosti) poslovanja. (Žager,Žager, 2008., str.171.)
32
4.4.1. Pokazatelji ekonomi�nosti
Odnos ukupnih prihoda i rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonomi�nosti ili
ekonomi�noš�u ukupnog poslovanja. Ti pokatelji ra�unaju se na temelju podataka iz ra�una
dobiti i gubitka (izvještaja o dobiti).
Postupak izra�unavanja prikazan je na tablici br.8.
Tablica br.8. Pokazatelji ekonomi�nosti
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
Ekonomi�nost ukupnog
poslovanja
Ukupni prihodi Ukupni rashodi
Ekonomi�nost poslovanja
(prodaje)
Prihod od prodaje Rashodi prodaje
Ekonomi�nost financiranja Financijski prihodi Financijski rashodi
Ekonomi�nost ostalih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi
Izvor: Žager, Žager, str.179.
Tablica br.9. Ekonomi�nost ukupnog poslovanja
OPIS 2009. 2010. 2011.
Ukupni prihodi 2 084 935,12 2 635 165,16 3 242 445,56
Ukupni rashodi 2 060 258,00 2 544 879,00 2 991 718,00
Eu 1,01 1,03 1,08
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz izvještaja o dobiti
Iz ove tablice može se zaklju�iti da je koeficijent ekonomi�nosti ukupnog poslovanja ve�i od
1, što zna�i da je stanje ekonomi�nosti zadovoljavaju�e. U 2010.godini ekonomi�nost se
33
pove�ala u odnosu na 2009.godinu zbog ve�eg pove�anja prihoda u odnosu na rashode. U
2011.godini je pove�anje prihoda nad rashodima nešto zna�ajnije u odnosu na predhodne
dvije godine.
Tablica br.10. Ekonomi�nost poslovanja (prodaje)
OPIS 2009. 2010. 2011.
Prihodi od prodaje 2 084 881,25 2 587 146,51 3 242 257,83
Rashodi prodaje 2 060 258,00 2 544 879,00 2 991 718,00
Ep 1,01 1,01 1,08
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz izvještaja o dobiti
Koeficijent ekonomi�nosti prodaje je zadovoljavaju�i jer je ve�i od 1. U 2009. i 2010.godini
je jednak, dok se u 2011.godini dogodio zna�ajniji porast prihoda od prodaje u odnosu na
rashode prodaje te je koeficijent ekonomi�nosti poslovanja (prodaje) porastao na 1,08.
Ekonomi�nost financiranja i ekonomi�nost ostalih aktivnosti nema potrebe ra�unati jer je
poduze�e u sve tri promatrane godine poslovalo bez financijskih i ostalih prihoda i rashoda.
34
4.4.2. Pokazatelji likvidnosti
Svi navedeni pokazatelji u tablici izra�unati su na temelju podataka iz bilance.
Tablica br. 11. Pokazatelji likvidnosti
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
Koeficijent trenutne likvidnosti Novac kratkoro�ne obveze
Koeficijent ubrzane likvidnosti novac+potraživanja kratkoro�ne obveze
Koeficijent teku�e likvidnosti kratkotrajna imovina kratkoro�ne obveze
Koeficijent finan. stabilnosti dugotrajna imovina kapital+dugoro�ne obveze
Izvor: Žager, Žager, str.176.
Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoro�ne obveze
Tablica br.12. Koeficijent trenutne likvidnosti
OPIS 2009. 2010. 2011.
Novac 13 049,39 11 015,55 233 038,75
Kratkoro�ne obveze 428 953,34 486 527,69 316 988,60
KTL 0,03 0,02 0,73
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz bilance
Poduze�e kroz sve tri promatrane godine nije bilo u stanju podmiriti svoje trenutne
kratkoro�ne obveze zbog nedostatka nov�anih sredstava na ra�unu i blagajni.
35
Koeficijent ubrzane likvidnosti = novac i potraživanja / kratkoro�ne obveze
Tablica br. 13. Koeficijent ubrzane likvidnosti
OPIS 2009. 2010. 2011.
Novac+potraživanja 421 304,72 549 876,20 456 018,12
Kratkoro�ne obveze 428 953,34 486 527,69 316 988,60
KUL 0,98 1,13 1,43
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz balance
Koeficijent ubrzane likvidnosti nebi smio biti manji od 1. To je slu�aj u 2009.godini što zna�i
da poduze�e nije bilo u stanju podmiriti svoje kratkoro�ne obveze iz vlastitih sredstava, a u
2010. i 2011.godini je ve�i od 1 što zna�i da je koeficijent ubrzane likvidnosti
zadovoljavaju�i.
Koeficijent teku�e likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoro�ne obveze
Tablica br.14. Koeficijent teku�e likvidnosti
OPIS 2009. 2010. 2011.
Kratkotrajna imovina 421 304,72 549 876,20 456 018,12
Kratkoro�ne obveze 428 953,34 486 527,69 316 988,60
KTL 0,98 1,13 1,43
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz balance
Koeficijent teku�e likvidnosti nebi smio biti manji od 2, a on je u sve tri godine promatranja
manji, što zna�i da poduze�e nije u mogu�nosti ispuniti svoje kratkoro�ne obveze.
36
Koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina/kapital i dugoro�ne obveze
Tablica br.15. Koeficijent financijske stabilnosti
OPIS 2009. 2010. 2011.
Dugotrajna imovina 68 180,73 18 365,41 13 167,95
Kapital + dugoro�ne obveze 60 532,11 81 713,92 152 197,47
KFS 1,12 0,22 0,08
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz bilance
Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti za razliku od ostalih pokazatelja likvidnosti
pozitivna je tendencija, što zna�i da se u tom slu�aju likvidnost i financijska stabilnost
pove�ava jer se sve manji dio glavnice i dugoro�nih obaveza koristi za financiranje dugotrajne
imovine, a sve ve�i dio koristi za financiranje kratkotrajne imovine. To zna�i da ako se
koeficijent financijske stabilnosti smanjuje, dolazi do pove�avanja neto radnog kapitala.
Koeficijent financijske stabilnosti manji je što zna�i da poduze�e ne koristi u velikoj mjeri
dugotrajnu imovinu za pokri�e teku�ih obveza.
37
4.4.3. Pokazatelji profitabilnosti
Postupak izra�unavanja pokazatelja profitabilnosti prikazan je u sljede�oj tablici:
Tablica br. 16. Pokazatelji profitabilnosti
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
Neto marža profita neto dobit+kamate ukupni prihod
Bruto marža profita dobit prije poreza+kamate ukupni prihod
Neto rentabilnost imovine neto dobit+kamate ukupna imovina
Bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza+kamate ukupna imovina
Rentabilnost vlastitog kapitala neto dobit vlastiti capital
Izvor: Žager. Žager, str.180.
Neto marža profita=neto dobit+kamate/ukupni prihod
Tablica br. 17. Neto marža profita
OPIS 2009. 2010. 2011.
Neto dobit i kamata 19 795,57 75 298,55 200 769,78
Ukupni prihod 2 084 935,12 2 635 156,16 3 242 445,56
BMP 0,95 0,03 0,06
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka
38
Bruto marža profita=dobit prije poreza+kamata/ukupni prihod
Tablica br. 18. Bruto marža profita
OPIS 2009. 2010. 2011.
Dobit prije poreza i kamata 24 730,99 93 355,78 250 915,29
Ukupni prihod 2 084 935,12 2 635 156,16 3 242 445,56
BMP 0,01 0,03 0,07
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka
U 2010.godini na svakih 100,00kn ostvarenog prihoda poduze�e ostvari 3% bruto dobiti, a u
2011.godini poduze�e je na svakih 100,00kn ostvarenog prihoda ostvarilo 7% bruto dobiti.
Bruto dobit se u 2011.godini pove�ao u odnosu na 2010.godinu za 133,33 postotnih poena.
Rentabilnost vlastitog kapitala = neto dobit / kapital
Tablica br. 19. Rentabilnost vlastitog kapitala-Stopa povrata glavnice
OPIS 2009. 2010. 2011.
Neto dobit 19 741,70 72 228,93 200 582,05
Kapital 29 394,60 81 713,92 152 197,47
SPG 0,67 0,88 1,31
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka i bilance
Pokazatelji profitabilnosti pokazuju da se profitabilnost poslovanja pove�ava kroz promatrane
godine. Ovi pokazatelji pokazuju da na svakih 100 jedinica uloženog kapitala dobit je npr.
67% u 2009.godini, 88% u 2010., a u 2011.godini dobit je 131%.
Za ovaj pokazatelj posebno su zainteresirani dioni�ari pri davanju ocjene o sposobnosti
menadžmenta za ostvarivanje visine dobitka. Pokazatelj profitabilnosti pokazuje koliko je
poduze�e zaradilo dobiti na svaku kunu koju su dioni�ari uložili u to poduze�e. ( Vujevi�,
Strahinja. 2009. str.105.)
39
4.4.4. Pokazatelji zaduženosti
Pokazatelji zaduženosti formiraju se na temelju podataka iz bilance i zbog toga se �esto isti�e
da izražavaju stati�ku zaduženost. U biti ti pokazatelji su odraz strukture pasive i govore
koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala (glavnice) te koliko je imovine financirano
iz tu�eg kapitala (obveze). Postupak izra�unavanja tih pokazatelja prikazan je u sljede�oj
tablici:
Tablica br. 20. Pokazatelji zaduženosti
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
Koeficijent zaduženosti ukupne obveze ukupna imovina
Koeficijent vlastitog
financiranja
Glavnica ukupna imovina
Koeficijent financiranja ukupne obveze glavnica
Pokri�e troškova kamata dobit prije poreza i kamata kamate
Faktor zaduženosti ukupne obveze zadržana dobit+amortizacija
Stupanj pokri�a I. Glavnica dugotrajna imovina
Stupanj pokri�a II. glavnica+dugoro�ne obveze dugotrajna imovina
Izvor: Žager, Žager, str.177.
40
Koeficijent zaduženosti=ukupne obveze/ukupna imovina
Tablica br. 21. Koeficijent zaduženosti
OPIS 2009. 2010. 2011.
Ukupne obveze 460 090,85 486 527,69 316 988,60
Ukupna imovina 489 485,45 568 241,61 469 186,07
KZ 0,93 0,85 0,67
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz bilance
Na kraju 2009.godine vidljivo je da je ukupna imovina financirana iz tu�ih sredstava sa 93%,
2010.godine sa 85%, a 2011.godine sa 67% tu�ih sredstava. Na temelju ovog pokazatelja
zaklju�eno je da je poduze�e s godinama poslovanja smanjivalo svoju zaduženost i da se sve
više financiralo vlastitim sredsvima.
Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina
Tablica br. 22. Koeficijent vlastitog financiranja
OPIS 2009. 2010. 2011.
Glavnica 29 394,60 81 713,92 152 197,47
Ukupna imovina 489 485,45 568 241,61 469 186,07
KVF 0,07 0,15 0,33
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz bilance
Na kraju 2009.godine ukupna imovina financirana je iz vlastitih sredstava sa 7%, 2010.godine
sa 15%, a 2011.godine sa 33% vlastitih sredstava. Može se zaklju�iti da je poduze�e kroz
poslovanje u ove tri godine pove�avalo financiranje iz vlastitih sredstava i na taj na�in
smanjivalo svoju zaduženost.
41
Koeficijent financiranja = ukupne obveze / glavnica
Tablica br. 23. Koeficijent financiranja
OPIS 2009. 2010. 2011.
Ukupne obveze 460 090,85 486 527,69 316 988,60
Glavnica 29 394,60 81 713,92 152 197,47
KF 15,65 5,95 2,08
Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz bilance
Iz koeficijenta zaduženosti vidljivo je da se poduze�e financira tu�im sredstvima za pokri�e
obveza jer je on relativno visok.
42
5. ANALIZA IMOVINE I IZVORA IMOVINE PODUZE�A DRAGUNJA D.O.O.
U ovom poglavlju diplomskog rada analizirati �e se imovina poduze�a Dragunja d.o.o.
Svrha analize imovine je istraživanje mogu�nosti uskla�ivanja profita i korištene imovine jer
je profit temelj i mjerilo za ocjenu opravdanosti angažirane imovine. Analiza imovine
poduze�a važna je i zbog �injenice, što je o�uvanje supstance prvi uvjet nastavljanja poslovne
aktivnosti, a da bi se postigao rast i razvoj poduze�a odgovaraju�om poslovnom aktivnosti i
upravljanjem poželjno je da menadžment poduze�a kontinuirano uve�ava imovinu poduze�a.
Tablica br. 24. Ukupna imovina poduze�a Dragunja d.o.o.
AKTIVA 2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Kratkotrajna imovina 421.304,72 86,08 549.876,20 96,77 456.018,12 97,19
Dugotrajna imovina 68.180,73 13,92 18.365,41 3,23 13.167,95 2,81
UKUPNO 489.485,45 100 568.241,61 100 469.186,07 100
Izvor: Izradio autor na temelju podataka iz bilance
Iz ove tablice vidljiv je tek mali udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini poduze�a s tim
da se taj udio smanjivao tijekom promatranih godina. U 2010.godini smanjenje dugotrajne
imovine je uzrokovano zbog prodaje te imovine �ime je došlo do pove�anja potraživanja što
se odrazilo na pove�anje kratkotrajne imovine iste godine.
U 2011.godini došlo je do priljeva nov�anih sredstava i smanjenja potraživanja u ve�em
iznosu u odnosu na priljev novca što je u kona�nici dovelo do smanjenja kratkotrajne imovine
u 2011.godini, a i dugotrajna imovina se u toj godini neznatno smanjila.
43
5.1. Analiza kratkotrajne imovine
Kratkotrajna imovina je imovina poduze�a koja se u procesu djelovanja poduze�a obr�e i
mijenja svoj pojavni oblik u kojem u pravilu kratko traje te je po tome i dobila naziv.
Dakle, osnovni oblici kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o. su:
- potraživanja (od kupaca, zaposlenih, države)
- novac (u banci, blagajni)
Tablica br. 25. Struktura kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.
KRATKOTRAJNA
IMOVINA 2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Potraživanja 408 255,33 97 538 860,65 97 222 979,37 49
Novac 13 049,39 3 11 015,55 3 233 038,75 51
UKUPNO 421 304,72 100 549 876,20 100 456 018,12 100
Izvor: Izradio autor na temelju podataka iz balance
Struktura kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o. sastoji se od potraživanja i novca na
ra�unu i blagajni. U prve dvije godine udio potraživanja u ukupnoj kratkotrajnoj imovini
poduze�a znatno je ve�i od novca. Me�utim, to se promijenilo u 2011.godini gdje novac ima
51% udjela, a potraživanja 49% udjela u ukupnoj kratkotrajnoj imovini poduze�a. Razlog
tome je što je došlo do naplate potraživanja iz predhodnih godina koja su se pritom u
2011.godini smanjila, pa je samim tim došlo do pove�anja nov�anih sredstava u 2011.godini.
Ukupna kratkotrajna imovina poduze�a se u 2010.godini pove�ala i zatim ponovo smanjila u
2011.godini poslovanja poduze�a u odnosu na 2010.godinu.
44
5.2. Analiza dugotrajne imovine
Dugotrajna ili stalna imovina je onaj dio imovine koji se pretvara u nov�ani oblik u razdoblju
duljem od jedne godine. Ona se u pravilu postupno troši (amortizira) i zadržava svoj pojavni
oblik tijekom �itavog korisnog vijeka uporabe.
Osnovni oblici dugotrajne imovine poduze�a Dragunja su:
− nematerijalna imovina
− materijalna imovina
Tablica br. 26. Struktura dugotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.
DUGOTRAJNA
IMOVINA 2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Nematerijalna
imovina 3 885,78 5,0 3 885,78 21,0 3 885,78 29,0
Materijalna imovina 64 294,95 95,0 14 479,63 79,0 9 282,17 71,0
UKUPNO 68 180,73 100 18 365,41 100 13 167,95 100
Izvor: Izradio autor na temelju podataka iz bilance
Iz tablice strukture dugotrajne imovine vidimo da najve�i udio u ukupnoj dugotrajnoj imovini
ima materijalna imovina, dok je nematerijalna imovina konstantna kroz sve tri promatrane
godine i sadržava tek mali udio u ukupnoj dugotrajnoj imovini koji se kroz godine poslovanja
pove�ava.
Razlog tome je smanjenje materijalne imovine koja se troši u poslovanju poduze�a. Samim
tim i ukupna dugotrajna imovina se tijekom godina smanjuje te je najmanja u 2011.godini.
Nematerijalna imovina odnosi se na izdatke koji su bili potrebni da bi se poduze�e Dragunja
d.o.o. osnovalo: izdaci za javnog bilježnika, obrasci za upis u sudski registar, podaci o
djelatnostima, itd.
45
5.3. Analiza izvora imovine
Analiza izvora imovine poduze�a od posebnog je zna�aja za analizu financijskog stanja u
poduze�u. Kod analize izvora imovine poduze�a (pasive) analizira se struktura porijekla,
odnosno odakle i iz kojih sredstava je pribavljena imovina (aktiva) poduze�a.
Imovina kojom poduze�e raspolaže ima svoje porijeklo odnosno potje�e iz nekoliko izvora.
Pod izvorima se podrazumijevaju pravne i fizi�ke osobe od kojih poduze�e pribavlja imovinu.
Unošenjem kapitala u poduze�e formiraju se sredstva, a istovremeno se name�u i obveze
poduze�a prema onome tko je poduze�u dao sredstva na raspolaganje i korištenje.
Dakle, izvore imovine dijelimo prema vlasništvu na:
- vlastite izvore (kapital ili glavnicu)
- tu�e izvore (obveze).
(Vujevi�, Strahinja, 2009., str.150.)
Imovina poduze�a Dragunja d.o.o. potje�e iz vlastitih i tu�ih izvora.
Tablica br. 27: Obveze i kapital poduze�a Dragunja d.o.o.
OBVEZE I
KAPITAL 2009. 2010. 2011.
Iznos % Iznos % Iznos %
Kapital i
rezerve 29.394,60 6,0 81.713,92 14,4 152.197,47 32,4
Dugoro�ne
obveze 31.137,51 6,4 0,00 0 0,00 0
Kratkoro�ne
obveze 428.935,34 87,6 486.527,69 85,6 316.988,60 67,6
UKUPNO 489.485,45 100 568.241,61 100 469.186,07 100
Izvor: Izradio autor na temelju podataka iz bilance
46
Kao što prikazuje navedena tablica, manji dio imovine poduze�a potje�e iz vlastitih izvora
koji su najmanji u prvoj godini promatranja jer je u toj godini poduze�e ostvarilo malu dobit,
a nije bilo zadržane dobiti iz predhodnih godina poslovanja. U 2010. godini kapital i rezerve
su porasli jer je poduze�e ostvarilo ve�u dobit. U 2011. godini kapital i rezerve su najve�i jer
je u toj godini promatranja poduze�e ostvarilo najve�u dobit i jer je poduze�e u tu godinu
prenijelo dobit iz predhodne godine u obliku zadržane dobiti.
Poduze�e je imalo dugoro�ne obveze samo u 2009. godini, a što se ti�e kratkoro�nih obveza
poduze�e ih je imalo u sve tri godine poslovanja s tim da su u 2011. godini te obveze bile
najmanje. Razlog tome je što je poduze�e pove�alo svoju dobit kroz poslovanje i uspjelo je da
podmiri dio svojih obveza.
U 2009.g. najve�i udio u strukturi obveza i kapitala poduze�a imaju kratkoro�ne obveze, a
podjednak udio dugoro�ne obveze i kapital i rezerve. U 2010.g. najve�i udio imaju
kratkoro�ne obveze, manji udio kapital i rezerve dok dugoro�nih obveza nema. Što se ti�e
2011.g. ovdje najve�i udio opet imaju kratkoro�ne obveze, dugoro�nih obveza nema, a kapital
i rezerve �ine mali udio u strukturi obveza i kapitala.
Što se ti�e ukupnih iznosa obveza i kapitala u promatranom razdoblju vidi se da su porasli u
2010. godini u odnosu na 2009. godinu te su se ponovo smanjili u 2011. godini.
Iz ovog dijela možemo zaklju�iti da je bilanca temeljni financijski izvještaj koji prikazuje
stanje imovine, obveza i kapitala na odre�eni dan. Na osnovi bilance mogu se spoznati mnoga
�injeni�na stanja o poslovanju i financijskom položaju. Bilanca je i dvostruki prikaz imovine
poduze�a koja se ovdje promatra s dva razli�ita aspekta: prikazuje se ono što poduze�e ima i s
druge strane, odakle poduze�u ono što ima, tj. podrijetlo ili izvor imovine. Ova �injenica
upu�uje i na nužnost postojanja vrijednosne jednakosti, odnosno ravnoteže izme�u aktive i
pasive poduze�a.
47
6. ZAKLJU�AK
U ovom diplomskom radu obra�ena je tema analize poslovanja poduze�a Dragunja d.o.o. za
proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u Delnicama.
Analizom financijskih izvještaja željelo se do�i do odre�enih zaklju�aka o poslovanju tvrtke u
razdoblju 2009. do 2011. g. Analizom prihoda, rashoda kao i financijskog rezultata
poslovanja vidi se da poslovni prihodi i rashodi �ine najve�u stavku.
Za poduze�e je pozitivno to što kroz sve tri promatrane godine nije ostvarilo gubitak, nego
dobit. I to takav koji je poduze�e uspjelo dvostruko i više pove�ati iako na tržištu djeluje od
2007. godine. U toku poslovanja rasli su i prihodi i rashodi i to na na�in da su prihodi rasli po
ve�oj stopi od rasta rashoda. Na taj na�in poduze�e je uspjelo pove�avati svoju dobit kroz
promatrane godine poslovanja.
Analizirani su i financijski pokazatelji i to pokazatelji ekonomi�nosti, likvidnosti,
profitabilnosti i zaduženosti na temelju kojih se dolazi do zaklju�aka o uspješnosti i sigurnosti
poslovanja poduze�a. Pokazatelji ekonomi�nosti su zadovoljavaju�i jer pokazuju kako
poduze�e Dragunja d.o.o. ostvaruje ve�i porast prihoda u odnosu na porast rashoda što je
rezultiralo pove�anom ekonomi�noš�u u 2011. godini u odnosu na 2009. godinu. Pokazatelji
likvidnosti pokazuju da poduze�e nije u stanju podmiriti svoje teku�e obveze vlastitom
imovinom, a pokazatelj financijske stabilnosti upu�uje na to da poduze�e pove�ava neto
radni kapital, odnosno da sve više koristi kratkotrajnu imovinu za pokri�e svojih obveza.
Pokazatelji profitabilnosti pokazuju kako poduze�e pove�ava svoju profitabilnost kroz
promatrane godine poslovanja. Pokazatelji zaduženosti pokazuju kako se poduze�e sve više
koristi vlastitim sredstvima za financiranje poslovanja te na taj na�in smanjuje svoju
zaduženost.
U radu je analizirana i imovina poduze�a. Izvršena je i analiza izvora imovine poduze�a gdje
se vidi da se poduze�e uglavnom koristilo tu�im sredstvima za financiranje, ali uspijeva kroz
promatrane godine poslovanja smanjiti svoje obveze.
48
Kada bi poduze�e nastavilo pove�avati svoju dobit, radilo bi se o vrlo uspješnom poduze�u na
tržištu usluga. Naravno, uspjeh poslovanja ovisi o poslovanju poduze�a Viktor Lenac koje je
u državnom vlasništvu. I sami smo svjedoci koliko je brodogradnja u posljednje vrijeme
uspješna, u ovo doba svjetske krize, ali spašava ga to što ima dugu tradiciju poslovanja,
bogato iskustvo i stru�nost te je u svijetu remonta poznato ime za kvalitetu izrade.
Za poduze�e Dragunja d.o.o. pozitivno je i to što ima širok krug djelatnosti kojima se može
baviti pa uvijek postoji mogu�nost da preorijentira svoju primarnu djelatnost i nastavi
uspješno poslovati.
49
LITERATURA:
Knjige:
1) Vaši�ek V., Žager L.: Ra�unovodstvo za nera�unovo�e, Hrvatska zajednica
ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb, 1995
2) Vujevi� K., Strahinja R.: Planiranje - analiza - revizija – kontroling, Veleu�ilište u
Rijeci, Rijeka, 2009
3) Zelenika R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru�nog djela,
Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.
4) Žager K., Žager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2005.
5) Žager K. i suradnici: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008.
6) Popovi� Ž., Vitezi� N.: Revizija i analiza- instrumenti uspješnog donošenja poslovnih
odluka, Zagreb, 2009.
7) Marijan Kari�: Ekonomika poduze�a, Osijek, 2009.
Internet stranice:
- http://www.porezna-uprava.hr/porezi/v_poreza1.asp?id=b02d1
- http://www.dekada.org/?sto-je-to-financijski-rezultat&d=6264
- http://www.lenac.hr/hr/Home.aspx?PageID=1&gohome=true
- http://www.poduzetna.hr/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=294
-http://www.index.hr/media/Grupa/hr/759412/vlada-odlucila-pdv-23-posto-krizni-porez-3-
posto.aspx
- http://www.poslovniforum.hr/about02/registracija.asp
Ostalo:
1) Vlado B., Mladen H.: RRiF-ov ra�unski plan za poduzetnike
2) Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” i Masmedia, Zagreb,
1995.
50
POPIS TABLICA, SHEMA I GRAFIKONA
TABLICE:
Tablica br. 1. Nastanak prihoda i rashoda
Tablica br. 2. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine
Tablica br. 3. Struktura poslovnih prihoda
Tablica br. 4. Struktura financijskih prihoda
Tablica br. 5. Struktura ostalih prihoda
Tablica br. 6. Struktura poslovnih rashoda
Tablica br. 7. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine
Tablica br. 8. Pokazatelji ekonomi�nosti
Tablica br. 9. Ekonomi�nost ukupnog poslovanja
Tablica br. 10. Ekonomi�nost poslovanja (prodaje)
Tablica br. 11. Pokazatelji likvidnosti
Tablica br. 12. Koeficijenr trenutne likvidnosti
Tablica br. 13. Koeficijent ubrzane likvidnosti
Tablica br. 14. Koeficijent teku�e likvidnosti
Tablica br. 15. Koeficijent financijske stabilnosti
Tablica br. 16. Pokazatelji profitabilnosti
Tablica br. 17. Neto marža profita
Tablica br. 18. Bruto marža profita
Tablica br. 19. Rentabilnost vlastitog kapitala-Stopa povrata glavnice
Tablica br. 20. Pokazatelji zaduženosti
Tablica br. 21. Koeficijent zaduženosti
51
Tablica br. 22. Koeficijent vlastitog financiranja
Tablica br. 23. Koeficijent financiranja
Tablica br. 24. Ukupna imovina poduze�a Dragunja d.o.o.
Tablica br. 25. Struktura kratkotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.
Tablica br. 26. Struktura dugotrajne imovine poduze�a Dragunja d.o.o.
Tablica br. 27. Obveze i kapital poduze�a Dragunja d.o.o.
SHEME:
Shema br. 1. Struktura prihoda
Shema br. 2. Struktura rashoda
GRAFIKONI:
Grafikon br. 1. Ukupni prihodi poduze�a Dragunja d.o.o. u razdoblju od 2009.-2011.godine
Grafikon br. 2. Struktura poslovnih prihoda
Grafikon br. 3. Struktura financijskih prihoda
Grafikon br. 4. Struktura ukupnih rashoda
Grafikon br. 5. Struktura poslovnih rashoda
Grafikon br. 6. Financijski rezultat poduze�a Dragunja d.o.o.
����������������������������
����
����
���� �� ����� � � � � ��������� � �� �� � ������ �������� �����������
�������A DRAGUNJA D.O.O. ��� ��� �� ��� ����������������������� !���!��"!�
#� �� �$�������-Stumpf%� ����� ��� �����������&�� � ��� & ������ �� ��������
����!� ���"!� ��"!� � � � ' ��� �!� �� � ��� � � �������� � �������&���
�� ����������� (�� ���&� � � � �� �������� � ����� ����� �� � �� � ����� � � � �� ��
��������&� � � !� )���� ����� �%� �� ����%� � ������%� ������� �� � ���������� ����
� � ��� ���� ���� � � � ��� ���� � ��� � �� ��������� � ��� � � ��*�� ��%�
�� �� �� ��� ����"���� � �� �������� � ��� ����� �������+�����*�*���&� ����
�����" !�, ������� ������-��-�� ����&����� !�
�
������&� �� ��&� �� ��&� �� ��&� �� ����� ����* �����������&�� � �� ����(*������� ��" �. ������ !� ����* �����������&�� � �� ����(*������� ��" �. ������ !� ����* �����������&�� � �� ����(*������� ��" �. ������ !� ����* �����������&�� � �� ����(*������� ��" �. ������ !�
�
�
�
������������" �
�
���� � �/��������
�
�
�