IZVEDBENI PLAN - Filozofski Fakultet · 2014. 7. 16. · kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

IZVEDBENI PLAN

NASTAVNIČI MODUL

OBVEZNI PREDMETI

ZIMSKI SEMESTAR AK. GOD 2014/2015.

I. SEMESTAR

OPĆA PEDAGOGIJA

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni diplomski studij – nastavnički modul Semestar 1 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 (30+15+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Utorkom, 12:15 – 14:00 h Prostorija: 230 Napomena: sve studijske grupe Seminari: Ponedjeljkom: 15:15 – 19:00 h Prostorija: 406 Napomena: po grupama

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14:00 – 15:30 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-721

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed. et phil.

Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije Srijedom 9:30-11:00 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-617

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija , položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski kategorijalni sustav)

Odgoj i reprodukcija čovjekova života

Odgoj kao humanističko-društveni fenomen

Bitna obilježja čovjekova bića - antropologijske osnove odgoja

Odgoj - konstanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija, individuacija)

Bitne odrednice odgoja

Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija, formalizacija odgojne prakse)

Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine

Odgoj kao društvena funkcija

Odgoj kao upravljanje

Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra, oblikovanje sposobnosti i formiranje, rekonstrukcija iskustva, emancipacija)

Odgojni ciljevi, ideali i zadaće

Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina, mass-mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama

Odgojne metode i stilovi Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove, klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički

stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Predmet korespondira s predmetima koji tematiziraju povijest pedagogije i pedagogiju kao znanstveni sustav. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:

- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…) - analiziranje složenosti fenomena odgoja; - sposobnost planiranja i organiziranja; - sposobnost upravljanja vremenom; - sposobnost primjene ideja u analizi prakse; - sposobnost upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:

1. opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; 2. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; 3. oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri

x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,75 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,25 30

Kontinuirana provjera znanja 2 2 40


UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ

2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo

3. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI

4. Mrnjaus, K.(12008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ

Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa

Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV

Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop

Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea

Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop

Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea

Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta

Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb: Znamen

Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea

Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga

Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb

Priručnik za nastavnike: pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (2014). Preuzeto 7. srpnja 2014. na http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

Adžić, D. (2011). Darovitost i rad s darovitim učenicima. Život i škola, 25, 57, str. 171. – 184.

Preuzeto 24. veljače 2012. s http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=106725

Ćudina-Obradović M.; Obradović L. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti. Revija za

socijalnu politiku., 10, 1, str. 54-59. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=47569

Jurin, M.; Sekušak-Galešev, S. (2008). Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)-multimodalni

pristup. Paediatria Croatica, 52, 3, str. 195-201. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=46561

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za

praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 10 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno.

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom.

Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri.

Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelj ice kolegija i asistentice.

http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdfhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=106725http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=47569http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=46561http://www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdfhttp://www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila.

U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati prema uputi koju će dob iti na predavanjima odnosno seminarima. Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija.

Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6.2.2015. u 9:30h

23.2.2015. u 9:30h

Proljetni izvanredni

10.4.2015. u 9:30h

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9.2015. u 9:30h

7.9.2015. u 9:30h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

14.10.2014. Što je pedagogija?

21.10.2014. Odgoj i odgojni proces

28.10.2014. Odgoj kroz povijest

4.11.2014. Odgoj za vrijednosti – moralni odgoj

11.11.2014. Odgojna uloga priča

18.11.2014. Odgojno-obrazovna komunikacija

25.11.2014. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

2.12.2014. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo

9.12.2014. Zdravstveni odgoj

16.12.2014. Alternativne pedagogije; Alternativne škole

23.12.2014. Pisana provjera znanja

13.1.2015. Tajna sretne djece i sigurno dijete

20.1.2015. Promjena paradigmi u obrazovanju

27.1.2015. Evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, zimski semestar 2014 / 2015. – SEMINARI

Tjedan/ datum

Tema Priprema studenata

Koja grupa ima nastavu?

1

7.10.

Uvodni dio: podjela u grupe, upoznavanje, odabir tema

seminarskih radova

Grupa 1, 2, 3, 4

2 13.10.

Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad? Prezentacijske vještine

Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.30-19.00)

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

3 20.10.

Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad? Prezentacijske vještine

Grupa 3 (15.15-16.45) Grupa 4 (17.30-19.00)

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

4 27.10.

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje

prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

5 3.11.

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje

prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

6 10.11.

Prezentacija seminarskih radova Odgoj i igra

Odgojna uloga hrvatske dječje književnosti Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na

zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.30-19.00)

6 17.11.

Prezentacija seminarskih radova Odgoj i igra

Odgojna uloga hrvatske dječje književnosti Rasprava i zaključna razmatranja



Grupa 3 (15.15-16.45) Grupa 4 (17.30-19.00)

24.11. Predaja portfelja

7 24.11.

Prezentacija seminarskih radova Waldorfska škola Škola Summerhill

Rasprava i zaključna razmatranja



Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.30-19.00)

8 1.12.

Prezentacija seminarskih radova Waldorfska škola Škola Summerhill

Rasprava i zaključna razmatranja



Grupa 3 (15.15-16.45) Grupa 4 (17.30-19.00)

9 8.12.

Prezentacija seminarskih radova Pozitivna disciplina u razredu

Kompetencije i motivacija nastavnika Rasprava i zaključna razmatranja



Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.30-19.00)

15.12.

Prezentacija seminarskih radova Pozitivna disciplina u razredu

Kompetencije i motivacija nastavnika Rasprava i zaključna razmatranja



Grupa 3 (15.15-16.45) Grupa 4 (17.30-19.00)

11 22.12.

Konzultativna nastava Priprema za pismenu provjeru znanja

Grupa 1, 2, 3, 4

12 12.1.

Prezentacija seminarskih radova Prava i obrazovanje manjina u Republici Hrvatskoj

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj (u RH) Rasprava i zaključna razmatranja



Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.30-19.00)

13 19.1.

Prezentacija seminarskih radova Prava i obrazovanje manjina u Republici Hrvatskoj


Grupa 3 (15.15-16.45)

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj (u RH) Rasprava i zaključna razmatranja


Grupa 4 (17.30-19.00)

14 26.1.

Zaključna razmatranja (moguće nadoknade, ...) Grupa 1, 2, 3, 4

PRILOG

Aktivnost u nastavi

Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na seminarima može ostvariti do 10 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 1 – Pisana provjera znanja

Kontinuirana provjera znanja (pisana provjera znanja) održat će se jedanput u semestru i obuhvaćat će teme obrađene na predavanjima. S datumom održavanja pisane provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pisane provjere znanja student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova (minimalno 15 bodova). Pristupanje provjeri znanja je obavezno. Student-ica koji/koja ne ostvari minimalan broj bodova, može pisati ispravak pismene provjere znanja. Vrijeme i mjesto pisanja ispravka bit će naknadno dogovoreni. Broj bodova ostvarenih na ispravku se umanjuje za 10%. Student-ica koji/koja niti na ispravku ne ostvari minimalan broj bodova mora pristupiti ispitu. Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad

Studenti u grupi obrađuju zadanu temu iz područja odgoja i obrazovanja, izrađuju portfelj, pripremaju prezentaciju i prezentiraju temu kolegama na nastavi, sudjeluju u raspravama. Studenti će dobiti sve potrebne informacije i upute za prezentaciju seminarskog rada i izradu portfelja te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom obrade teme, izrade portfelja i pripreme prezentacije studenti će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza informacija iz relevantne i recentne literature iz područja odgoja i obrazovanja. Iz prezentacije seminarskog rada student/ica može ukupno dobiti 40 ocjenskih bodova. Student/ica iz seminarskog rada mora ostvariti minimalno 20 ocjenskih bodova (15 bodova za prezentaciju, 5 bodova za portfelj). S načinom bodovanja seminarskog rada studenti će biti upoznati na seminarima.

Kriterij Ocjenski bodovi

Prezentacija seminarskog rada

Zadovoljeni formalni uvjeti (prezentacija prati zadane upute, rad se prezentira, ne čita, poštivanje zadanog vremena, ...)

2

Jasno i strukturirano prezentiran seminarski rad 4

Uspješna interpretacija sadržaja s pedagoškog aspekta 10

Uspješna primjena nastavnih metoda i socijalnih oblika rada

4

Poželjna verbalna i neverbalna komunikacija 3

Motiviranje i uključivanje kolega u nastavu 3

Prilagodba nastavnoj situaciji 2

Originalan i kreativan način prezentacije 2

Ukupno prezentacija: 30

Portfelj

Zadovoljeni formalni uvjeti (prate se upute, strukturiranost...)

2

Izvori informacija (relevantnost, raznovrsnost, …) 3

Sažetak teme (uspješna interpretacija, izdvajanje bitnog sadržaja, korištenje i referiranje na literaturu…)

2

Nastavni materijal (raznovrsnost, strukturiranost, istaknut pedagoški aspekt, …)

2

Kreativnost 1

Ukupno portfelj: 10

Ukupno: 40

Portfelj student-ica treba predati putem sustava Mudri najkasnije do 24.11.2014. u 18h *Napomena: Studenti će dobiti detaljnu uputu što se od njih očekuje u okviru prezentacije. Održat će se i predavanje na temu Kako prezentirati seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja 3 – Prikaz knjige i rada

Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz jedne knjige i jednog znanstvenog ili stručnog rada iz područja pedagogije (prijedlog literature bit će stavljen na Mudri). Iz prikaza knjige i rada student-ica može ukupno dobiti 20 bodova (minimalno mora ostvariti 10 bodova). Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaz knjige i rada student-ica treba predati putem sustava Mudri do najkasnije 15.12.2014. u 18h.

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Studij Nastavnički modul

Semestar 1. (D)

Akademska godina 2014/2015.

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15


Predavanja: utorak, 14-15,30; učionica 230 Vježbe (4 grupe): utorak 16,15-17,00; 17,15-18,00; srijeda 16,15-17,00; 17,15-18,00; učionica: 405

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić

Kabinet 367

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 14,00-15,30

Telefon 265-764


Suradnik na kolegiju Katja Borovac

Kabinet 336

Vrijeme za konzultacije Utorak 18,00-18,45 i po dogovoru

Telefon 265-777



Cilj kolegija: Upoznati studente s bazičnim spoznajama o razvoju nužnim za razumijevanje zakonitosti odgoja i

obrazovanja. Na temelju spoznaja o psihološkom razvoju djece i adolescenata omogućiti razumijevanje primijenjenih odgojnih postupaka, te njihovu prikladnost za određenu dob. Senzibilizacija studenata za specifičnosti funkcioniranja djece i mladih određene dobi, kao i razumijevanje individualnih razlika.

Sadržaj: Razvojne teorije; Tjelesni rast i razvoj; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i

postignuće; Moralni razvoj; Emocionalni razvoj; Slika o sebi; Razvoj rodnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Škola kao kontekst razvoja; Odnosi s vršnjacima; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Problemi prilagodbe u adolescenciji.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima

4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika.



x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo- vježbe

x x


Pohađanje nastave 1,2




ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100

Kontinuirana provjera znanja 1 - kolokvij

Kontinuirana provjera znanja 2 - izvještaj

Kontinuirana provjera znanja 3 - esej



mailto:[email protected]

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409) ILI Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644)

2. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M. Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-Vern (41-140)

IZBORNA LITERATURA

1. Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. 2. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 3. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap. 4. Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. 5. Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap. 6. Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa 7. mrežna stranica: http://hrcak.srce.hr/index.php 8. mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


Očekuje se redovito prisustvovanje u skladu s Pravilnikom o studiju i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studenti/ce

su obavezni/e napisati međuispit, predati izvještaj i esej.


Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti biti će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku

za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.


Studenti/ce se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila.


Završni ispit je pismeni.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. u 9,00; 18.2.2015. u 9,00


8.4.2015. u 9,00

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9.2015. u 9,00; ili 9.9.2015. u 9,00


7.10. Uvod i osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji

http://hrcak.srce.hr/index.php

14.10. Razvojne teorije

21.10. Razvojne teorije

28.10. Tjelesni rast i razvoj; pubertet; razvoj živčanog sustava

4.11. Kognitivni razvoj: teorija Piageta

11.11. Kognitivni razvoj: teorija Vigotskog i teorija obrade informacija

18.11. Emocionalni razvoj

25.11. Razvoj slike o sebi

2.12. Moralni razvoj

9. 12. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike

16. 12. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima

23. 12. Odnosi s vršnjacima

13.1. Razvojni zadaci u adolescenciji

20.1. Prilagodba adolescenata

27.1. Tjelesni rast i razvoj; pubertet; razvoj živčanog sustava

EDUKACIJKA PSIHOLOGIJA 1

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Edukacijska psihologija 1 – Psihologija učenja i poučavanja Studij Nastavnički modul Semestar I Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 14:15 do 16:00, Sveučilišna avenija 4, učionica 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Rosanda Pahljina-Reinić

Kabinet F - 356

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10:30 do 12:00 i petkom od 11:30 do 13:00

Telefon 051 265 775

e-mail [email protected] [email protected]

Suradnik na kolegiju Martina Didović

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon



Klasično uvjetovanje u razredu; Operantno uvjetovanje u razredu; Opservacijsko učenje; Teorija obrade informacija; Konstruktivističko shvaćanje učenja; Kognitivne i metakognitivne strategije; Primjena kognitivnih teorija učenja u poučavanju; Procjenjivanje i mjerenje znanja.


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći:

1. opisati i objasniti učenje putem klasičnog i operantnog uvjetovanja u školi

2. opisati i objasniti učenje opažanjem u školi

3. opisati i objasniti proces obrade informacija i konstruktivističku teoriju učenja

4. planirati nastavni sat uvažavajući konstruktivističke principe učenja

5. primijeniti strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)

6. opisati i objasniti mogućnosti primjene teorija učenja u poučavanju

7. opisati čimbenike kvalitetnog vrednovanja znanja

8. primijeniti normativni i kriterijski pristup ocjenjivanju



x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe

x


Pohađanje nastave 1,0

Kontinuirana provjera znanja 1

(Aktivnosti u nastavi) 1,2 40

Kontinuirana provjera znanja 2

(Međuispit) 1,8 30

ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30

UKUPNO 5,0 100













1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka.

2. Vizek-Vidović. V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja.

Zagreb: IEP.

3. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap.

IZBORNA LITERATURA

1. Anderson, J.R. (1995). Learning and memory: an integrated approach. New York: John Wiley and Sons, Inc.

2. Bigge, M.L., Shermis, S.S. (1999). Learning theories for teachers. New York: Addison Wesley Longman, Inc.

3. Brdar, I., Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP.

4. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.

5. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.

6. Howe, M.J.A. (2002). Psihologija učenja: priručnik za nastavnike. Jastrebarsko: Naklada Slap.

7. Mackintosh, N.J., Colman, A.M. (1995). Learning and skills. London: Longman.

8. Wood, D.J. (1995). Kako djeca misle i uče: društveni konteksti spoznajnog razvitka. Zagreb: Educa.

9. Slavin, R.E. (1997). Educational psychology: theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.


Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi, što im donosi 1,0 ECTS kredit.


Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave i putem sistema MudRi.


U vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Pismeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. 02. i 26. 02. 2015. u 10:00


9. 04. 2015. u 10:00

Ljetni

Jesenski izvanredni

3. 09. i 10. 09. 2015. u 10:00


09.10.2014. Uvod u Edukacijsku psihologiju. Osobine nastavnika i uspješno poučavanje.

16.10.2014. Bihevioristički pristupi učenju: Klasično uvjetovanje. Primjena principa učenja klasičnim uvjetovanjem: primjeri.

23.10.2014. Bihevioristički pristupi učenju: Operantno uvjetovanje. Primjena principa učenja operantnim uvjetovanjem: primjeri.

30.10.2014. Razlikovanje klasičnog i operantnog uvjetovanja na primjerima. Socijalne teorije učenja: Opservacijsko učenje.

06.11.2014. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Teorija obrade informacija. Kognitivne i metakognitivne strategije.

13.11.2014. Kolokvij. Primjena principa teorije obrade informacija u poučavanju.

20.11.2014. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Konstruktivizam. Primjena konstruktivističke teorije učenja u poučavanju.

27.11.2014. Pristupi poučavanju. Planiranje sata u konstruktivističkom okviru.

04.12.2014. Suradničko učenje. Učenje otkrivanjem. Suradničko učenje u razredu: demonstracija tehnike.

11.12.2014. Poučavanje vještina rješavanja problema. Poučavanje misaonih vještina; kritičko mišljenje. Poučavanje vještina učenja.

18.12.2014. Procjenjivanje i mjerenje znanja.

25.12.2014. Blagdani i neradni dani

01.01.2015. Blagdani i neradni dani

15.01.2015. Sastavljanje zadataka objektivnog tipa. Ocjenjivanje znanja.

22.01.2015. Subjektivni čimbenici pri ocjenjivanju. Primjena normativnog i kriterijskog ocjenjivanja na primjerima.

29.01.2015. Evaluacija rada nastavnika.

OSNOVE JEZIČNE KULTURE

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OSNOVE JEZIČNE KULTURE

Studij Nastavnički modul na diplomskim studijima

Semestar 1. semestar

Akademska godina 2014./2015.

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15


petkom 13,00 – 13,45 (S, 1. g.); 13,50 – 14,35 (P, svi); 14,45 – 15,30 (S, 2. g.); F – 230

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica

Kabinet F – 615

Vrijeme za konzultacije utorkom 11,00 – 11,45 i petkom 10,00 – 10,45

Telefon 265 – 683

e-adresa [email protected]

Suradnik na kolegiju –

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-adresa

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove norme; realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe.

Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; oblici pismenoga izražavanja i struktura teksta.

Usmeno izražavanje; ortoepska norma; vrednote govornoga jezika (rečenična melodija, intonacija, rečenični naglasak).

Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenoga/stručnoga teksta (pisanoga i/ili izgovorenoga). Administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).


Nakon odslušane će nastave studenti moći:

• samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice te tumačiti prikupljene podatke;

• samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću;

• iščitavati osnovne značajke različitih funkcionalnih stilova i primjenjivati ih;

• u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i

dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.).



X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 -

Aktivnost u nastavi 0,5 30



ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. -

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Aktivnost u nastavi

Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Planirane su kratke pisane vježbe te istraživački zadatak koji će biti proveden i izložen na satima seminara u dogovoru s nastavnikom, a prema potrebama studenata. Istraživački zadatak nosi najviše 10 ocjenskih bodova. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom rada studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova.

Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave.

Pišu se dva međuispita, prvim se provjerava usvojenost pravopisne norme, a drugim pravopisne i gramatičke

norme.

Prvi međuispit nosi 30 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 27 – 30 bodova

Vrlo dobar (4) – 23 – 26 bodova

Dobar (3) –19 – 22 boda

Dovoljan (2) – 15 – 18 bodova.

Drugi međuispit nosi 40 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova

Vrlo dobar (4) – 31 – 35 bodova

Dobar (3) –25 – 30 boda

Dovoljan (2) – 20 – 24 bodova.

Napomena: Prvi se međuispit piše krajem studenoga, a drugi sredinom siječnja. Uvjet za izlazak na drugi međuispit je pozitivno ocijenjen prvi međuispit.

Eventualni će se popravci međuispita održati u dogovoru sa studentima i u vrijeme zimskih ispitnih rokova nositelja kolegija.

Pristup popravku međuispita

Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu :

– studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15, odnosno 20 ili manje bodova;

– studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Babić, Stjepan – Finka, Božidar – Moguš, Milan, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

2. Frančić, Anđela – Hudeček, Lana – Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u

hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.

3. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. http://pravopis.hr/

4. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006.

5. Težak, Stjepko – Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (od) 71992.

IZBORNA LITERATURA

1. Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 31998. (ili koje ranije izdanje).

2. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb, 1999.

3. Badurina, Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.

4. Barić, Eugenija – Lončarić, Mijo – Malić, Dragica – Pavešić, Slavko – Peti, Mirko – Zečević, Vesna – Znika, Marija, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

5. Barić, Eugenija – Hudeček, Lana – Koharović, Nebojša – Lončarić, Mijo – Lukenda, Marko – Mamić, Mile – Mihaljević, Milica – Šarić, Ljiljana – Švaćko, Vanja – Vukojević, Luka – Zečević, Vesna – Žagar, Mateo, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999.

6. Batnožić, Slaven – Ranilović, Branko – Silić, Josip, Hrvatski računalni pravopis (Gramatičko pravopisni računalni vodič), Matica hrvatska – SYS, Zagreb, 1996.

7. Govorimo hrvatski (jezični savjeti), priredio M. Dulčić, Zagreb, 1997.

8. Govorimo hrvatski (jezični savjeti) – na www.hrt.hr

9. Hrvatski jezični portal, Novi Liber, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

10. Hrvatski na maturi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2014.; http://matura.ihjj.hr/

11. Hudeček, Lana – Milica Mihaljević, Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009.

12. Jezični priručnik Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagreb, 2011. http://www.prirucnik.hr/

13. Opačić Nives: Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009.

14. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje, Leksikografski zavod – Školska knjiga, Zagreb, 2001.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara.

Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu [email protected].

Kašnjenje se tolerira do 5 minuta.

U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske.

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


• konzultacije

• mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta

• e-pošta

• oglasna ploča


• u vrijeme konzultacija

• e-poštom

http://pravopis.hr/http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=bazahttp://matura.ihjj.hr/http://www.prirucnik.hr/mailto:[email protected]

• Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena.

Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. i 19. veljače (u 9 sati)


8. travnja (u 14 sati)

Ljetni -

Jesenski izvanredni

3. i 10. rujna (u 9 sati)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. Uvod u kolegij

2. Jezik / književni jezik / jezične razine / jezikoslovno nazivlje

3. Tipologija normi

4. Pravopisna norma I.

5. Pravopisna norma II.

6. Gramatička norma I.

7. Gramatička norma II.

8. Leksikologija i leksikografija

9. Funkcionalni stilovi

10. Stručno nazivlje

11. Jezično savjetništvo I.

12. – (blagdan)

13. Jezično savjetništvo II.

14. Usmeno izražavanje; vrednote govorenoga jezika

15. Zaključno predavanje

III. SEMESTAR

POUČAVANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poučavanje učenika s posebnim potrebama Studij Nastavnički modul Semestar 3. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15


Predavanja (učionica 230): srijeda 14,15-15,45 Vježbe: Ponedjeljak (učionica 405): G1: 17,15-18 i G2:18-18,45 Četvrtak (učionica 406): G3: 13,15-14 i G4: 14,15-15

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija doc. dr.sc. Tamara Martinac Dorčić

Kabinet F-358

Vrijeme za konzultacije Srijeda 10-11,30

Telefon 265766

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Katja Borovac, prof.

Kabinet F-336

Vrijeme za konzultacije Utorak 18-18,45 i po dogovoru

Telefon 265777



Tko su djeca s posebnim potrebama? Mentalna nedovoljna razvijenost. Specifične teškoće učenja. Poremećaji komunikacije, jezika i govora. Pervazivni razvojni poremećaji. Tjelesna oštećenja i kronične bolesti. Oštećenja sluha. Oštećenja vida. Poremećaji u ponašanju i emocionalnom doživljavanju. Poremećaj pažnje i hiperaktivnost. Darovita djeca. Školovanje djece s posebnim potrebama.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Psihologija učenika s posebnim potrebama studenti moći: 1. Razlikovati i opisati različite kategorije učenika s posebnim potrebama. 2. Opisati specifične probleme u obrazovanju s kojima se susreću učenici s posebnim potrebama.

3. Opisati primjerene metode rada s učenicima različitih kategorija posebnih potreba.



x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe

x






ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 4 100

Kontinuirana provjera znanja 1 i 2

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem međuispita. Studenti su obavezni položiti 2 međuispita. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Kriterij za dobivanje bodova je 50% riješenih zadataka.

Kontinuirana provjera znanja 3: samostalni zadatak

Zadatak je studenta samostalno ili u paru izraditi prijedlog Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa za učenika s teškoćom u razvoju te primjer prilagodbe materijala za određenu nastavnu jedinicu iz područja svoje struke.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Kolegij nema završni ispit.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Kiš-Glavaš ,L. (Ur.) (2012). Studenti s invaliditetom – opće smjernice. Zagreb: Sveučilište u

Zagrebu.

2. Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlja: Učenici s posebnim potrebama; Daroviti učenici). Zagreb: Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.

IZBORNA LITERATURA

1. Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije: zašto neki od najpametnijih ljudi ne znaju čitati i kako mogu naučiti. Zagreb: Alinea.

2. Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea. 3. Ivančić. Đ. (2010). Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi – procjena, poučavanje i vrednovanje

uspješnosti učenika s teškoćama. Zagreb: Alka script. 4. Kirk, S., Gallagher, J.J., Coleman, M.R.., Anastasiow, N. (2009). Educating exceptional children.

Boston: Houghton Mifflin Company. 5. Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija – biologijske osnove, klasifikacija i mentalno

zdravstveni problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap. 6. Krampač-Grljušić, A., Marinić, I. (2007). Posebno dijete – priručnik za učitelje u radu s djecom s

posebnim obrazovnim potrebama. Osijek: Grafika. 7. Mićanović. M. (2008). Poučavanje učenika s autizmom – školski priručnik. Zagreb: Agencija za

odgoj i obrazovanje. 8. Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom. Jastrebarsko: Slap. 9. Vicić. M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladež s

mentalnom retardacijom. Zagreb: Hrvatsko društvo defektologa. 10. Wenar, C. (2003). Razvojna psihologija i psihijatrija od dojenačke dobi do adolescencije.

Jastrebarsko: Naklada Slap.


Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.


MUDRI sustav


U terminima konzultacija i putem e-maila.


Ovaj kolegij nema završnog ispita. Ukupna ocjena uspjeha se temelji na kontinuiranoj provjeri znanja tijekom nastave.



Ukoliko student ne pristupi međuispitu (ili ne dobije ocjenske bodove) ima priliku za popravni međuispit. Popravku međuispita student može pristupiti u terminima ispitnih rokova.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 25. 2 . u 9


9. 4. u 9

Ljetni -

Jesenski izvanredni

3. i 10. 9. u 9

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) Predavanja

DATUM NAZIV TEME

8. 10. Neradni dan

15.10. Uvod u kolegij

Tko su djeca s posebnim potrebama?

22. 10. Podrška učenicima s teškoćama pri uključivanju u redovni odgojno-obrazovni sustav

29.10. Mentalna nedovoljna razvijenost

5.11. Obrazovanje djece s MNR

12.11. Specifične teškoće učenja

19.11. Poremećaji komunikacije, jezika i govora

26.11. Pervazivni razvojni poremećaji

3.12. Tjelesna oštećenja i kronične bolesti

10.12. Oštećenja sluha i vida

17.12. 1. Međuispit

14.1. Poremećaji pažnje i hiperaktivnost

Poremećaji u ponašanju i emocionalnom doživljavanju

21.1. Darovita djeca

28.1. 2. Međuispit

Vježbe DATUM NAZIV TEME

6/9. 10. Podjela u grupe

13/16. 10. Stavovi prema osobama s invaliditetom

20/23. 10. Motivacija za rad s učenicima s teškoćama u razvoju

27/30. 10. Video prikaz: Djeca ljubavi

3/6. 11. Inicijalna procjena (Lista procjena; MAPS tehnika)

10/13. 11. Disleksija

17/20. 11. Priprema za samostalni zadatak

24/27. 11. Video prikaz: Autizam

1/4. 12. Gost: studenti s tjelesnim invaliditetom

8/11. 12. Oštećenja vida

15/18. 12. Prikaz filma

22.12. Prikaz filma

12/15. 1. IOOP i prilagodba materijala



DIDAKTIKA 2

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Didaktika 2

Studij Diplomski studij nastavničkog smjera

Semestar 3

Akademska godina 2014/2015

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: ponedjeljak 14.15-15.50 (230) / Vježbe: utorak 15.15-19.00 (406)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Vesna Kovač

Kabinet 312

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 13.00-14.00

Telefon 051/265-717


Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag phil. et paed.

Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije Srijeda 9.30-11.00

Telefon 051 265 617



Planiranje i programiranje nastavnog procesa.

Artikulacija nastavnog procesa.

Pojam i klasifikacija nastavnih metoda.

Oblici rada u nastavi.

Mediji u nastavi i učenju.

Izrada materijala za samostalno učenje.

Procjenjivanje i ocjenjivanje znanja učenika.

Konstruktivno povezivanje ishoda učenja, metoda nastave i procjenjivanja.

Razvoj vještina kritičkog mišljenja.

Osiguranje kvalitete nastave.

Istraživanje aktualnih didaktičkih problema.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Didaktika 2 mogu:

- Analizirati i adekvatno primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke u praktičnim situacijama niza odgojno- -obrazovnih procesa;

- Analizirati i adekvatno primijeniti niz spoznaja iz didaktike (planiranje i programiranje nastave; mikro i makro-organizacija nastave; uporaba suvremene nastavne tehnologije; ocjenjivanje i procjenjivanje postignuća učenika; osposobljavanje i usavršavanje nastavnika za odgojno-obrazovne procese);

- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike i interpretirati mogućnosti poboljšanja neposredne didaktičke prakse.



x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x



Priprema za nastavu 0,5 -

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

1 40

Kontinuirana provjera znanja 2 (2 vježbe)

1 30

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30

UKUPNO 4 100













Benge Kletzien S., Cota, Bekavac M., Vizek Vidović, V. (2002). Aktivno učenje i ERR okvir za poučavanje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Benge Kletzien S., Cota, Bekavac M., Grozdanić V. (2003). Suradničko i iskustveno učenje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Bognar, L. i Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Obavezna poglavlja: Teorijski pristupi i terminološka pitanja (13-34); Metodološka pitanja didaktike (71-97); Mediji u odgoju i obrazovanju (323-352); Odgojno-obrazovna komunikacija (357-372)

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Jelavić, F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Slap.

Kiper, H. i Mischke, W. (2008). Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa

Lavrnja, I. (1998). Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci

Marzano, R. J., Pickering, D. J. I Pollock, J. E. (2006). Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija. Zagreb: Educa.

IZBORNA LITERATURA

Knjige (odabrana poglavlja):

Bežan, A., Jelavić, F., Kujundžić, N. i Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine

Blažić, M.; Ivanus-Grmek, M.; Kramar, M. i Strmčnik, F. (2003). Didaktika. Novo mesto: Institut za

raziskovalno in razvojno delo.

Bruning, L. i Saum, T. (2008). Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju. Zagreb: Kosinj.

Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja,čitanja i pisanja. Rijeka:

Universitas.

Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Jelavić, F. (2003). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa

Kipper, H. (2001). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.

Kovač, V., Kolić-Vehovec, S. (2008). Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja – priručnik za sveučilišne nastavnike. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

Kyriacu, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

Lavrnja, I. (2000). Vježbe iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Mušanović, M., Vasilj, M. i Kovačević, S. (2010). Vježbe iz didaktike. Rijeka: HFD.

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake - rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa.

Previšić, V. (2007). Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga.

Rothstein, D. i Santana Luz (2012). Napravite samo jednu promjenu – naučite učenike da postavljaju vlastita pitanja. Zagreb: Naklada Kosinj.

Stevanović, M. (2003). Didaktika. Rijeka: Digital Point.

Terhat,E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Vrgoč, H. (ur.). (2002). Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ.

Dokumenti i publikacije relevantnih međunarodnih institucija vezani uz pitanja nastave i obrazovanja nastavnika (UNESCO, OECD, EU, EC, World Bank, ATEE, TEPE itd.)


Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 4 ECTS (120 radnih sati) očekuje se

uložiti 6 sati rada na predmetu tjedno i 30 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi (cca 30 sati); b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika (cca 15 sati), c) aktivnom sudjelovanju u raspravama preko sustava za e-učenje MudRi; d) proučavanje literature i izradu prikaza pročitanih tekstova (cca 45 sati) te e) kroz izradu vježbi (cca 30 sati). Studenti su dužni voditi tjedna izvješća o izvršenim aktivnostima (prema obrascu) i prodiskutirati ih s nastavnikom. Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Rad na nastavi koncipiran je tako da pomaže i osigurava uspješnu izradu svih aktivnosti koje se prate i ocjenjuju. Prisustvo na nastavi vježbi. Studenti su dužni redovito prisustvovati na vježbama. Od studenata se očekuje visok stupanj odgovornosti i aktivno sudjelovanje u nastavi. Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju podataka. Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Tijekom prvog tjedna nastave studenti su se dužni prijaviti u sustav. Izrada vježbi. Svaki student dužan je samostalno izraditi i predati dvije vježbe. Upute za izradu vježbi bit će pravovremeno objavljene na MudRom. Priprema za kolokvij. Sredinom prosinca bit će organiziran kolokvij (test sa zadacima esejskog tipa) na kojem će se provjeravat poznavanje sadržaja obavezne literature. Studenti će pravovremeno dobiti uputu za pripremu kolokvija. Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi.


Studenti mogu pratiti novosti na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-pošte.


Na redovitim konzultacijama i putem e-maila.


Završni usmeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.2. i 26.2. u 9.00


8.4. u 9.00

Ljetni -

Jesenski izvanredni

1.9. i 11. 9. P 10.30 U 13.00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME (PREDAVANJA)

TEMATSKI BLOK 1: KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE PLANIRANIH ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENJIVANJA

6.10. Uvod u kolegij. Bloomova taxonomija – teorijski osvrt.

13.10. Razine postignuća. Područja znanja.

20.10. Konstruktivno povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i metoda procjenjivanja.

TEMATSKI BLOK 2: OBRADA ODABRANIH NASTAVNIH METODA I STRATEGIJA

27.10. Nastavne metode – teorijska razmatranja

3.11. Diskusija kao nastavna metoda

10.11. PBL/Studije slučaja

17.11. Izrada materijala za samostalno učenje

TEMATSKI BLOK 3: PROCJENJIVANJE I OCJENJIVANJE

24.11. Uvod u procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća

1.12. KOLOKVIJ

8.12. Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća (nastavak)

15.12. Procjenjivanje i ocjenjivanje eseja

TEMATSKI BLOK 4: AKTUALNE DIDAKTIČKE TEME

22.12. Istraživanja o trendovima i učinkovitosti uporabe nastavnih medija

12.01. Aktualni projekti u obrazovanju (PISA, Državna matura, HNOS…) Zaključna razmatranja i pripreme za završni ispit

19.01. Tema po izboru studenata

26.01. Zaključna razmatranja Priprema za završni ispit

DATUM NAZIV TEME (PREDAVANJA)

6.10. Upute za rad, podjela u grupe – nakon predavanja

14.10. Ishodi učenja

21.10. Ishodi učenja

28.10. Razvoj vještina kritičkog mišljenja

4.11. Razvoj vještina kritičkog mišljenja

11.11. Analiza nastavne pripreme

18.11. Analiza nastavne pripreme

25.11. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 1

2.12. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 1

9.12. Ocjenjivanje i procjenjivanje (Mudri)

15.12. Predati vježbu Tehnike aktivnog učenja i poučavanja

16.12. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 2:

Prezentacija

23.12. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 2:

Prezentacija

12.1. Predati vježbu Poučavanje za kritičko mišljenje

13.1. Analiza nastavne situacije

20.1. Analiza nastavne situacije

27.1. Zaključna razmatranja, moguće nadoknade

NASTAVNIČI MODULI. SEMESTAROPĆA PEDAGOGIJARAZVOJNA PSIHOLOGIJAEDUKACIJKA PSIHOLOGIJA 1OSNOVE JEZIČNE KULTURE

III. SEMESTARPOUČAVANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMADIDAKTIKA 2

Documents

IZVEDBENI PLAN - Filozofski Fakultet · 2014. 7. 16. · kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno