IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Sveučilište u Zadru PLAN NASTAVE -RN1.pdf2 Socijalizacija – teorije, suvremeno shvaćanje, temeljni i drugi čimbenici socijalizacije i njihova povezanost

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RN 1 1. GODINA – Učiteljski studij- 1. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Sveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24i

Zadar


1

IZVEDBENI PLAN NASTAVE 1 . G O D I N A – U Č I T E L J S K I S T U D I J - 1 . S E M E S T A R

Voditelj studijske grupe RN1:

doc.dr.sc. Jelena Alić

ured 2, prizemlje

termini mjesečnih sastanaka :

individualne konzultacije:

kontakti: [email protected], 023/345 – 002

Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima radi informiranja o tekućim događajima.

osim grupnim sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima student na individualne konzultacije

vezano za pitanja o studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija.

mailto:[email protected]


2

Kalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2017. Nedjelja Početak akademske godine 2017./18.

2.10.2017. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija.

3.10.2017. Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.

8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2017. Srijeda Blagdan Svih svetih – neradni dan

24.11.2017. Petak Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni dan

20.11.–24.11.2017. Izvanredni ispitni rok

11.12.-15.12.2017. Apsolventski ispitni rok

24.12.2017.-

5.1.2018. Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2018. Subota Sv. tri kralja

15.1.2018. Ponedjeljak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan

26.1.2018. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god 2017./18.

29.1.-23.2.2018. Zimski ispitni rok

26.2.2018. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.

19.3.-23.3.2018. Apsolventski ispitni rok

19.3.-23.3.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

25.3.2018. Nedjelja Dan sveučilišta

29.3.-2.4.2018. Uskrsni blagdani

23.4.-27.4.2018. Izvanredni ispitni rok

23.4.-27.4.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2018. Utorak Međunarodni praznik rada – neradni dan

31.5.2018. Četvrtak Tijelovo – neradni dan

8.6.2018. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god. 2017./18.

11.6.-6.7.2018. Ljetni ispitni rok

22.6.2018. Petak Dan antifašističke borbe – neradni dan

25.6.2018. Ponedjeljak Dan državnosti – neradni dan

18.7.-31.8.2018. Godišnji odmor nastavnika

3.9.-30.9.2018. Jesenski ispitni rok

30.9.2018. Nedjelja Završetak akademske godine 2017./18.

zimski semestar

ljetni semestar


3

Uredi i učionice:

Br. prostorije

Vrsta prostorije

Smještaj prostorije

Djelatnici Telefon

1 Ured

nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša Živković Karmen Travirka Marčina, prof.

Doc.dr.sc. Marina Đira 345-001

2 Ured


Doc.dr.sc. Jelena Alić Mr.sc. Predrag Saratlija

Dr.sc. Donata Vidaković Samaržija

345-002

3 Ured


Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

345-003 345-004

4 Ured


Doc.dr.sc. Zorak Škoda Dr.sc. Tomislav Košta Josip Cindrić, prof.

345-005

5 Ured


Prof.dr.sc. Mira Klarin Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007 345-006

7 Ured


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda Mr.sc. Milena Radovan Burja

345-008 345-049

8 Ured


Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić Doc.dr.sc. Marija Musa

345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi Botunac

Martina Šestan 345-043

13 Ured

pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /

35 Informatički

kabinet Prizemlje / /

103 Učionica 1. kat / /

103B Ured

nastavnika 1. kat

Snježana Habuš Rončević,prof.

345-033

104 Ured

nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić 345-032




114 Ured

nastavnika 1. kat

Doc.dr.sc. Katarina Ivon Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

345-047


4

Red predavanja

Šifra

predmeta

Ime i prezime

nastavnika

Naziv predmeta

Ukupno sati (semestralno)

ECTS

bodovi

Predavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

UČZD101 dr. sc. Violeta Valjan

Vukić

Uvod u pedagogiju 30 15 0 3

UČZD102 Prof. dr. sc. Mira

Klarin

Uvod u razvojnu psihologiju 30 15 0 3

UČZD103 Dr.sc. Anđelko

Vrsaljko

Prirodoslovlje

30 15 0 3

UČZD104 Doc.dr. sc. Marija

Musa

Fonologija hrvatskog jezika 30

15 0

3

UČZD105 Doc.dr.sc. Zoran

Škoda

Matematika 1

30

0

15

3

UČZD106 Ime naknadno Engleski jezik 1 30 0 15 3

UČZD107 Prof.dr.sc. Serđo

Dokoza

Pregled svjetske povijesti 0 0 0 3

Ante Delić, prof. 30 15 0

UČZD108 Mr.sc. Predrag

Saratlija

Kineziološka kultura 1 0 0 0 1

Dr.sc. Donata

Vidaković Samaržija

0 0 30

A 1

UČZD109 Doc.dr. sc. Katarina

Ivon

Hrvatska usmena književnost 15 15 0 2

UČZD110 Izv. prof. dr.sc. Ivica

Vigato

Povijest hrv. stand. jezika 15 15 0 2

A2

UČZD111 Doc.dr.art.Saša

Živković

Crtanje 15 0 15 2

UČZD112 Karmen Travirka

Marčina, prof.

Umjetnost u kontekstu povijesti I 15 15 0 2

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.


5

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

UČZD113 Doc.dr.sc. Slavica

Vrsaljko

Hrvatski jezik akademske

komunikacije

15 15 0 2

UČZD114 Doc. dr.sc. Diana

Nenadić Bilan

Suradnja vrtića i škole 15 15 0 2

UČZD115 Dr.sc. Tomislav

Košta

Zborno pjevanje I 15 0 15 2


Vigato

Glagoljica i glagoljski

spomenici

15 15 0 2

Bilješka: Ukupan broj ECTS bodova za izborne predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS boda.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA

STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studentima je ponuđena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela.

Student pod A), B) i C) mora upisati predmete čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 bodova

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****

UČZD113 Doc.dr.sc. Slavica

Vrsaljko


komunikacije

15 15 0 2

UČZD114 Doc. dr.sc. Diana

Nenadić Bilan

Suradnja vrtića i škole 15 15 0 2

UČZD115 Dr.sc. Tomislav

Košta

Zborno pjevanje I 15 0 15 2


Vigato


spomenici

15 15 0 2


6

Raspored sati

Sat Predavač Kolegij DVORANA

PONEDJELJAK

9:30-12:00 Doc.dr.sc. Violeta Valjan

Vukić

Uvod u pedagogiju 107

12:00-13:00 dr.sc. Donata Vidaković

Samaržija

Kineziološka kultura I Dvorana

Višnjik

14:00-15:30 Karmen Travirka

Marčina, prof.

Umjetnost u kontekstu povijesti

I A2

109

15:30-17:00 doc.dr.art. Saša Živković Crtanje A2 37

18:00-19:00 dr.sc. Tomislav Košta Zborno pjevanje I IZBORNI) 103

UTORAK

8:00-10:30 doc. dr.sc. Marija Musa Fonologija hrvatskog jezika 109

13:00-14:30 doc.dr.sc. Katarina Ivon

Hrvatska usmena književnost

A1 107

14:30-16:00 Doc.dr.sc. Diana

Nenadić Bilan

Suradnja vrtića i škole

(IZBORNI) 109

SRIJEDA

8:00-10:30 Ante Delić, prof. Pregled svjetske povijesti 109

10:30-13:00 prof.dr.sc. Mira Klarin Uvod u razvojnu psihologiju 109

13:00-14:30 doc.dr.sc. Slavica

Vrsaljko


komunikacije (IZBORNI) 103

15:30-17:30 dr.sc. Anđelko Vrsaljko Prirodoslovlje 107

17:30-18:30 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika 1 (V) 1.grupa 107

ČETVRTAK

8:00-10:00 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika 1 (P) 105

10:00-11:30 Izv.prof.dr.sc. Ivica

Vigato


spomenici (IZBORNI)

37

11:30-13:00 izv.prof.dr.sc. Ivica Povijest hrvatskog 37


7

Vigato standardnog jezika (A1)

PETAK

8:00-10:00 Ime naknadno Engleski jezik I 103

10:30-11:30 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika 1 (V) 2.grupa 37


8

Nastavni plan kolegija

Naziv kolegija UVOD U PEDAGOGIJU

ECTS 3 ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Opisati nastanak i razvitak pedagogije, navesti značajne predstavnike pedagogijske misli kroz povijest

Definiratitemeljne pojmove – odgoj, obrazovanje, kurikulum, socijalizacija, učenje

Objasniti nastanak pedagogije kao znanosti o odgoju, njen smisao, karakter, navesti zadatke te je staviti u odnos s drugim srodnim znanostima

Razumjeti fenomen odgoja

Navesti temeljna odgojna područja i opisati njihov cilj, smisao, svrhu zadatke, sadržaj i puteve realizacije

Definirati i razumjeti pojam kurikuluma njegovu metodologiju, sadržaj, strukturu i vrste, te ga razlikovati od pojma nastavnog plana i programa

Nabrojati važne odgojno-obrazovne čimbenike i objasniti njihovu ulogu u procesu

Staviti u kontekst pojam odgoja i obrazovanja sa pojmovima, slobodno vrijeme, odgoj i obrazovanje odraslih, djeca s posebnim potrebama, autoritet, odgajatelj, učitelj, škola

Preduvjeti za

upis

Nema.

Ispitna

literatura

Gudjons, H. (1994) Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa.

Matijević, M., Bilić, V.,Opić, S. (2016) Pedagogija za učitelja i nastavnike. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga.

Mijatović, A. (ur.) (1998) Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ.

Previšić, V. (ur.) (2007) Kurikulum - teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju i Školska knjiga.

Dopunska

literatura

Bratanić, M.(1993) Mikropedagogija - interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga.

Glasser, W. (1999) Nastavnik u kvalitetnoj školi. Educa. Zagreb.

Glasser, W. (2005) Kvalitetna škola. Educa. Zagreb.

Hentig, Von H. (1997) Humana škola- škola mišljena na nov način. Educa: Zagreb.

Jurčić, M. (2004.) Uloga učiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozračju. Zagreb: Napredak, br. 3., (str. 329-340).

Marsh, C. (1994) Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. (dostupno na http://www.mzos.hr)

Previšić, V. (1999) Škola budućnosti: humana, stvaralačka i socijalna zajednica. Napredak 140 (1), 7-16


9

Previšić, V. (2000): Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse, Napredak,141 (4)., (403-410). Previšić, V. (1999.): Učitelj – interkulturalni medijator. U: Rosić, V. (ur.): Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka: Filozofski fakultet (str. 78-84).

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Studenti trebaju redovito polaziti nastavu i aktivno u njoj sudjelovati, izraditi

seminarski rad na odabranu temu i prezentirati ga, te položiti pismeni i usmeni ispit.

Jezik poduke Hrvatski.

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

1. 2

Razvitak pedagogije kao teorije odgoja - društveno-povijesna dimenzija

pedagogije, nositelji značajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz svjetsku povijest,

razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj

2. 2 Pedagogija – znanost o odgoju – predmet, smisao, karakter, zadaci i sustav

pedagogijske znanosti, odnos pedagogije prema drugim znanostima

3. 2 Odgoja - bit odgoja, pojmovna određenja, moć i granice odgoja, podjela odgoja,

odgojni proces, cilj i zadaci odgoja, temeljna odgojna područja

4. 2 Teorije odgoja– sociocentričke, pedocentričke, emancipacijske teorije odgoja;

5. 2 Odgojne sredine/institucije– obitelj, vrtić, škola, društvo,vršnjaci, mediji, domovi,

kulturne ustanove

6. 2 Socijalizacija – teorije, suvremeno shvaćanje, temeljni i drugi čimbenici socijalizacije i

njihova povezanost

7. 2 Obrazovanje - srodni pojmovi, svrha, sadržaji i vrjednovanje obrazovanja,

cjeloživotno obrazovanje

8. 2 Sustav odgoja i obrazovanja – predškolski, školski i visokoškolski odgoj i

obrazovanje u hrvatskoj i svijetu

9. 2 Kurikulum – pojam, metodologija, sadržaj, struktura, vrste; nacionalni, školski

kurikulum, predmetni kurikulum

10.

2 Interakcija i komunikacija u odgoju i obrazovanju – pojam, oblici, teorije i modeli

komunikacije, neverbalna i verbalna komunikacija, interakcija i komunikacija u

razredu


10

11.

2 Odgojno-obrazovni potencijali škole – nastava, izvannastavne i izvanškolske

aktivnosti, kulturna i javna djelatnost škole, ljudski potencijal u školi i njegove uloge -

učitelj/nastavnik - odgajanje kao poziv, autoritet i odgovornost, kompetencije

12. 2 Odgoj i obrazovanje odraslih - potrebe, specifičnosti, smisao, zadaci, organizacija i

oblici, samoobrazovanje;

13. 2 Slobodno vrijeme i odgojno djelovanje- pojam, aktivnosti, nositelji, pedagoško

djelovanje, kultura provođenja slobodnog vremena.

14. 2 Djeca s posebnim potrebama - djeca s teškoćama, integracija i inkluzija u odgoju i

obrazovanju, darovita djeca

15.

2 Interkulturalna pedagogija - različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma,

interkulturalno obrazovanje kao čimbenik kvalitete suživota u suvremenim

društvima

Seminar


1. 1 Izlaganje seminara na odabranu temu.











11






UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Studenti su dužni u skladu s Pravilnikom o studiranju redovito pohađati predavanja te aktivno sudjelovati u izvođenju

nastave (pisani predlošci, diskusije, grupni rad, rad u paru, vrjednovanje). Za seminarski dio nastave student je

dužan izraditi seminarski rad na odabranu temu i prezentirati isti prema kalendaru izlaganja.

Termini ispita

Zimski ispitni rok: 1. i 22. veljače 2018.

Jesenski ispitni rok: 6. i 27. rujna 2018.

Naziv kolegija Uvod u razvojnu psihologiju

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Prof.dr.sc. Mira Klarin


12


- Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz područja različitih teorijskih pristupa u razvojnoj psihologiji, njihov doprinos objašnjenju razvoja i kao i njihova ograničenja.

- Opisati različite metode istraživanja u razvojnoj psihologiji, njihove prednosti i ograničenja.

- Prepoznati vrste i strategije te nacrte istraživanja i teorijske koncepte u razvojnoj psihologiji.

- Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti različite vrste i nacrte

istraživanja te temeljne teorijske pristupe u razvojnoj psihologiji.

- Protumačiti i povezati odnosno upotrijebiti različite metodološke pristupe i teorijske okvire na konkretnim primjerima.

- Povezati i procijeniti različite nacrte istraživanja te teorijske koncepte.

- Razlikovati vrste i nacrte istraživanja, metode prikupljanja podataka.

- Kritičko pretraživanje literature u svrhu izrade seminara.

Preduvjeti za

upis

Nema preduvjeta

Ispitna

literatura

Nastavni materijali:

http://djelatnici.unizd.hr/~mklarin/naslovnica/documents/Uvodurazvojnupsihologiju

.pdf

Vasta, R. i suradnici (2001): Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

(odabrana područja)

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

(odabrana područja)

Dopunska

literatura

Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin

Company.

Thomas, R.M. (2001). Recent theories of human development, London: Sage

Publications, Inc.

Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage.

http://djelatnici.unizd.hr/~mklarin/naslovnica/documents/Uvodurazvojnupsihologiju.pdf

http://djelatnici.unizd.hr/~mklarin/naslovnica/documents/Uvodurazvojnupsihologiju.pdf


13

Oblici

provođenja

nastave

Nastava se provodi putem predavanja, seminara te rasprava na zadanu temu.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Provjera znanja provodi se putem pismenog i na zahtjev usmenog ispita. Tijekom

semestra provode se dva kolokvija i/ili na kraju semestra 4 ispitna roka.

Također, udio u konačnoj ocjeni čini seminar kojega studenti realiziraju u manjim

skupinama.

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


4.10.17. 10,30-13 Uvod u kolegij, sadržaj, ciljevi kolegija

11.10.17. 10,30-13 Određenje razvojne psihologije s povijesnim pregledom.

Osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji

18.10.17. 10,30-13 Problemi i pitanja u razvojnoj psihologiji

25.10.17. 10,30-13 Metode istraživanja čovjekova razvoja

8.11.17. 10,30-13 Etička načela u istraživanjima razvoja te dileme koje prate razvojnu psihologiju.

15.11.17. 10,30-13 Freudova teorija psihoseksualnog razvoja.

22.11.17. 10,30-13 Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja.

29.11.17. 10,30-13 Biheviorističke teorije – Tradicionalne teorije učenja.

6.12.17. 10,30-13 Biheviorističke teorije razvoja – Socijalno-kognitivna teorija učenja.

13.12.17. 10,30-13 Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja.


14

20.12.17. 10,30-13 kolokvij

Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja.

3.1.18.. 10,30-13 Etološki teorijski pristup razvoju.

10.1.18. 10,30-13 Etološki teorijski pristup razvoju.

17.1.18. 10,30-13 Ekološki pristup razvoju.

24.1.18. 10,30-13 kolokvij

Osvrt na teorije razvoja

Seminar


4.10.17. 10,30-13 Povijesni pregled razvoja Razvojne psihologije

11.10.17. 10,30-13 Metode prikupljana podataka u Razvojnoj psihologiji

18.10.17. 10,30-13 Strategije istraživanja u Razvojnoj psihologiji

25.10.17. 10,30-13 Psihodinamski teorijski pristupi i njihov utjecaj na Razvojnu psihologiju

8.11.17. 10,30-13 Bihevioristički teorijski pristupi i njihov utjecaj na Razvojnu psihologiju

15.11.17. 10,30-13 Kognitivistički teorijski pristupi i njihov utjecaj na Razvojnu psihologiju

22.11.17. 10,30-13 Pregled istraživanja A. Bandure i značaj rezultata za Razvojnu psihologiju

29.11.17. 10,30-13 Piaget-ov kognitivni model kognitivnog razvoja

6.12.17. 10,30-13 Etološki pristup razvoju

13.12.17. 10,30-13 Evolucijski pristup razvoju J. Belsky-a

20.12.17. 10,30-13 Ekološki pristup razvoju

3.1.18.. 10,30-13 Pregled teorija razvoja – prednost i ograničenja

10.1.18. 10,30-13 Samostalno odabrane teme

17.1.18. 10,30-13 Samostalno odabrane teme


15


Pohađanje nastave je obavezno. Polaganje ispita putem kolokvija je prema izboru studenata. Ukoliko

student ne udovolji ili ne zadovolji u jednom od kolokvija, njegova obveza je polaganje ispita u

ispitnom roku.

Ispitni termini:

1. 7. veljače 2017. u 10,00 2. 21. veljače 2017. u 10,00 3. 7. ožujka 2017. u 10,30 4. 4. travnja 2017. u 10,30

Naziv kolegija Fonologija hrvatskoga standardnog jezika

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

doc. dr. sc. Marija Musa


– razumjeti razlike između hrvatskih organskih idioma (zavičajnih) i

hrvatskoga standardnog jezika

– uočavati odmak od standardnojezične pravopisne, pravogovorne i

fonološke norme u pisanom i usmenom iskazu

– primijeniti usvojene pravopisne, pravogovorne i fonološke norme

– razumjeti vrijednosti govorne i pisane komunikacije i njegovanja jezične

kulture

-služiti se normativnim priručnicima.

Preduvjeti za

upis

Temeljna pravopisna i gramatička predznanja stečena srednjoškolskim

programom Hrvatskoga jezika.

Određena razina jezične kulture.


16

Komunikacijske sposobnosti.

Ispitna

literatura 1. Brozović, D.(1991.) Fonologija hrvatskoga standardnog jezika, u: Povijesni

pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: Globus.

2. Turk, M. (1992.) Fonologija hrvatskoga jezika (raspodjela fonema), Rijeka:

Izdavački centar Rijeka.

1. Jelaska, Z (2004.) Fonološki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi,

naglasci,

2. (dio o glasovima i naglascima), Zagreb: HSN.

3. Marković, I. (2013.) Hrvatska morfonologija, Zagreb: Disput.

4. Silić, J. (1998. i kasnija izdanja) Fonologija hrvatskoga jezika, udžbenik za

1. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska

literatura

1. Babić, S. i drugi (1991.) Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga

književnog jezika, Zagreb: Globus.

2. Katičić, R. (1992.) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.

3. Samardžija, M. (1999.) Norme i normiranje hrvatskoga jezika, Zagreb:

Matica hrvatska.

4. Vukušić, S.- Zoričić, I. - Grasselli-Vukušić, M. (2007.) Naglasak u

hrvatskome književnom jeziku, Zagreb:Nakladni zavod Globus.

5. Zoričić, I. (1990.) Naglasni odnosi i norme, Zagreb: Školske novine.

PRIRUČNICI

1. Babić, S. – Finka, B. – Moguš, M. (2000. i kasnija izdanja) Hrvatski

pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

2. Barić, E. i drugi (1995., 1997.) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska

knjiga.

3. D. Raguž (1997.) Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,

Zagreb.

4. Težak, S. – Babić, S. (1992. i kasnija izdanja) Gramatika hrvatskoga

jezika, Zagreb: Školska knjiga.


17

Oblici

provođenja

nastave

predavanja, seminari, samostalni zadatci

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pisani i usmeni ispit, kolokvij

Jezik poduke hrvatski jezik

PREDAVANJA


3. 10. 2 Sporazumijevanje: jezično i nejezično. Jezik kao sustav. Odnos jezika i govora. Vrste

jezičnih djelatnosti.

10. 10. 2 Idiomi hrvatskoga jezika. Hrvatski standardni jezik – značajke. Standardnojezične norme.

17. 10. 2 Normativni priručnici. Hrvatski pravopis. Pisanje velikoga slova.

24. 10. 2 Pravopisni znakovi i razgodci.

31. 10. 2 Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Glas (fon), fonem i alofon. Slog.

7. 11.

2 Razdioba hrvatskih fonema. Fonološka opozicija i minimalni par.

14. 11. 2 Relevantna razlikovna obilježja fonema.

21. 11. 2 Fonološki uvjetovane alternacije.


18

28.11. 2 Morfološki uvjetovane alternacije.

5. 12. 2 Samoglasničke alternacije.

12. 12. 2 Izmjene ije/je/e/i.

19. 12. 2 Slivenici č,ć,dž,đ.

9. 1. 2 Fonemi h i j.

16. 1. 2 Prozodijski sustav. Vrste naglasaka i njihova raspodjela; zanaglasna dužina.

23. 1.

2 Izgovorna (naglasna) cjelina. Prednaglasnice i zanaglasnice.

Seminar


3. 10. 1 Jezik i govor.

10. 10. 1

Hrvatski organski idiomi. Hrvatski dijalekti i hrvatska narječja.

17. 10. 1

Pravopis (pravopis ili ortografija - korijenski ili etimološki pravopis; fonološki pravopis;

fonološko- morfonološki pravopis). Pravogovor ili ortoepija.

24. 10. 1 Uporaba velikoga slova.

31. 10. 1 Fonetska i fonološka svojstva fonema.

7. 11. 1 Relevantna razlikovna obilježje fonema.

14. 11. 1

Glasovi po mjestu torbe. Glasovi po načinu tvorbe. Glasovi po položaju i radu glasnica.

21. 11. 1 Razdioba fonema (samoglasnici ili vokali; suglasnici ili konsonanti; slogotvorni i

neslogotvorni glasovi; podjela glasova po akustičkim svojstvima: otvornici ili vokali;


19

zatvornici ili konsonanti; podjela zatvornika; zvončanici /poluotvornici ili sonanti/.

28.11. 1 Podjela šumnika ili konsonanata po zvučnosti /zvučni i bezvučni suglasnici/; suglasnici

po mjestu tvorbe: nepčanici ili palatali i nenepčanici ili nepalatali).

5. 12. 1 Glasovi č i ć; dž i đ.

12. 12. 1

Glasovne promjene: alternacije glasova – fonološki uvjetovane alternacije (jednačenje po

zvučnosti; jednačenje po mjestu tvorbe; gubljenje suglasnika).

19. 12. 1 Morfološki uvjetovane alternacije (palatalizacija; sibilarizacija

9. 1. 1 Samoglasničke alternacije (nepostojano a; vokalizacija; prijeglas; prijevoj); jotacija).

16. 1. 1

Duljenje sloga s dvoglasnikom ie. Kraćenje sloga s dvoglasnikom ie.

Kraćenje dvoglasnika u je/e.

23. 1. 1

Hrvatski naglasci. Nenaglašene riječi ili nenaglasnice. Prednaglasnice ili proklitike.

Zanaglasnice ili enklitike.


Redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastavi; sudjelovanje u svim predviđenim vježbama; pisano i

usmeno izlaganje seminarskoga rada; pisani i usmeni ispit. Pisani ispit studenti mogu položiti i putem

dvaju predviđenih kolokvija.

Naziv kolegija Matematika 1

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Zoran Škoda


20


Koristiti najjednostavnije logičko i matematičko izražavanje i zaključivanje. Koristiti pojmove skupa, relacije i funkcije, notaciju i osnovne operacije s njima. Razlikovati i poznavati načine uvođenja, osnovnu strukturu i svojstva sustava prirodnih, racionalnih, cijelih, realnih i kompleksnih brojeva. Objasniti i koristiti pojam kardinalnog broja, matematičku indukciju i prostu rekurziju. Primjenjivati brojevne sustave u jednostavnim situacijama sustavnog prebrojavanja, ocjenjivanja veličina, razmjera, udjela i mjerenja.

Preduvjeti za

upis

Nema

Ispitna

literatura

Odabrana poglavlja knjige B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I,

Školska knjiga, Zagreb 2003 i materijali kolegija na webu.

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja, vježbe; dodatna komunikacija i zadaci preko merlin sustava.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Nekoliko domaćih zadaća, kolokvij u sredini semestra, završni pismeni i završni

usmeni ispit.

Jezik poduke hrvatski


21

Predavanja


5.10. 2 Prirodni jezik, logički jezik i jezik matematike. Elementi definicije. Račun sudova i

istinitosne tablice.

12.10. 2

Kvantifikatori, račun predikata. Aksiomatske teorije i primjeri. Primitivni pojmovi i

intepretacije aksiomatske teorije. Pojam teorema i dokaza. Jednakost, simbolički zapis i

supstitucija.

19.10.2 2

Skupovi, prazan skup, zadavanje skupova, univerzalni skup, operacije sa

skupovima, uređeni parovi, Kartezijev produkt, disjunktnost, particija, partitivni skup,

pojam relacije. Russelov paradoks.

26.10. 2

Relacije strogog i nestrogog uređaja. Parcijalno i totalno uređeni skupovi. Minimum,

maksimum, supremum i infimum. Pojam nejednakosti. Relacije ekvivalencije, razredi

ekvivalencije i kvocijentni skup. Funkcijske relacije. Pojam funkcije. Graf funkcije. Različiti

tipovi označavanja i zadavanja funkcija.

2.11. 2

Slika i praslika funkcije, kompozicija i inverz funkcije, vrste funkcija (injekcija, surjekcija,

bijekcija), posebni slučajevi (konstanta, karakteristična funkcija, identiteta, projekcija,

permutacije).

9.11. 2

Konačni i beskonačni skupovi. Neprebrojivi skupovi. Ekvipotetnost. Kardinalni

brojevi. Prirodni brojevi u terminima konačnih kardinalnih brojeva. Zbrajanje i

množenje u terminima kardinalnih brojeva. Uspoređivanje kardinalnih brojeva.

Konačni ordinali. Funkcija sljedbenika. Nula.

16.11. 2

Prirodni brojevi preko Peanovih aksioma. Matematička indukcija. Prosta rekurzija.

Rekurzivne definicije zbrajanja, množenja i potenciranja prirodnih brojeva, funkcija

faktorijela. Oduzimanje prirodnih brojeva. Uređaj na skupu prirodnih brojeva.

Mjesni sustavi za zapis prirodnih brojeva.

25.11. 2

Kombinatorni principi prebrojavanja. Cijeli brojevi. Definicija po slučajevima (pozitivni,

negativni i nula) i druga definicija cijelih brojeva kao razlika parova prirodnih brojeva;

aritmetičke operacije, uređaj, osnovna svojstva i interpretacija. Negativan dobitak kao

dug ili gubitak. Integralni brojevni pravac. Intervali cijelih brojeva.

30.11. 2 Dijeljenje prirodnih brojeva s ostatkom. Djeljivost, Euklidov algoritam i aritmetika

ostataka. Zajedničke mjere i višekratnici. Binomna formula.

7.12. 2 Značenje razmjera i motivacija za pojam razlomka. Mjerenje, geometrijske i fizikalne

veličine. Racionalni brojevi kao razredi ekvivalencije razlomaka. Aritmetika racionalnih


22

brojeva i uređaj na skupu racionalnih brojeva. Intervali racionalnih brojeva. Približna

vrijednost. Pojam niza racionalnih brojeva. Aritmetička sredina i srednja vrijednost.

14.12. 2

Decimalni zapis racionalnog broja. Linearna jednadžba. Razmjerne veličine. Smjese i

udjeli. Postoci. Svojstva racionalnog pravca (prebrojivost, geometrijska interpretacija,

gustoća, Arhimedov aksiom).

21.12. 2 n-ti korijen i potreba za iracionalnim brojevima. Uređeno polje realnih brojeva. Realni

brojevni pravac. Otvoreni, zatvoreni i poluotvoreni intervali.

11.1. 2 Potencija realnog broja na racionalni broj. Primjene realnih brojeva. Kamatni račun.

18.1.,

25.1. 2+2

Kompleksni brojevi kao parovi realnih. Imaginarna jedinica. Polje kompleksnih brojeva.

Geometrijska interpretacija, modul i argument kompleksnog broja. Primjeri.

Kompleksna konjugacija. Kvadratna jednadžba. Višeznačnost korjenovanja. Ukoliko

vrijeme dozvoljava: jedinična kružnica kao trigonometrijska kružnica i Eulerova formula;

primjene kod potenciranja i korjenovanja.

Vježbe


4.10.201

7 1

Upoznavanje s infrastrukturom kolegija i diskusija ciljeva kolegija Matematika 1-4 i

prisutnosti matematičkog razmišljanja u praksi učitelja i modernog čovjeka. Potreba

svjesnog matematičkog izražavanja. Diskusija sustava merlin i wiki sustava kolegija.

11.10. 1 Vježbe iz osnovnog matematičkog izražavanja.

18.10. 1 Vježbe iz računa predikata i logičkog izražavanja. Zadaci iz osnova simboličke logike.

25.10. 1 Zadaci iz osnova teorije skupova.

8.11. 1 Zadaci s relacijama i funkcijama.

15.11. 1 Mješoviti zadaci sa skupovima, relacijama i funkcijama

22.11. 1 Diskusija razumijevanja zasnivanja prirodnih brojeva. Zadaci s ekvivalentnim zapisima,

napose pretvorbe između mjesnih sustava (dekadski i binarni).

29.11. 1 Zadaci s prebrojavanjem. Zadaci s cijelim brojevima.

6.12. 1 Zadaci vezani uz dijeljenje, račun ostataka i Euklidov algoritam.

13.12. 1 Vježbe iz računanja s racionalnim brojevima i problemski zadaci.

20.12. 1

Primjene racionalnih brojeva. Problemski zadaci koji vode na linearne sustave,

računanje udjela, postotaka. Problemski zadaci u kojima se koristi razmjernost zadanih i

traženih veličina.

10.1.201

8 1

Računanje s racionalnim i realnim brojevima. Korištenje dinamičkog softvera u

matematici.


23

17.1. 1 Računanje s realnim brojevima. Korištenje dinamičkog softvera.

24.1. 1 Zadaci s kompleksnim brojevima.


Sve aktivnosti se boduju. Dolaženje na nastavu se bilježi. Na završni usmeni ispit mora se doći s barem

50% ukupnih bodova. Ukupna ocjena se modificira na završnom usmenom ispitu. U nekim

slučajevima pada na usmenom ispitu pismeni ispit se ne mora ponavljati ukoliko je barem 50%,

student to želi i slijedeći rok je u manje od 4 tjedna.

Naziv kolegija Pregled svjetske povijesti

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Izv. prof. dr. sc. Serđo Dokoza / Dr. sc. Ante Delić

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

- usvojiti osnovni tijek povijesnih zbivanja od najstarijeg doba do suvremenosti

- prepoznati uzročno-posljedične veze

- povezati regionalne i globalne događaje

- opisati povijesne procese svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima

- donijeti vlastite zaključke o povijesnim događajima

Preduvjeti za

upis

Nema

Ispitna

literatura

- Ilustrirana povijest svijeta, Rijeka: O. Keršovani 1974. – 1976., odabrana

poglavlja.


24

- S. Bertoša, Svjetska povijest modernog doba, Zagreb, 2004.

Dopunska

literatura

Nastavnik preporuča dodatnu literaturu za svaku pojedinačnu temu

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pismeni ispit


PREDAVANJA

SADRŽAJ


25

Zašto učimo povijest?

Prapovijest

Prve civilizacije

Grčka

Rim

Seoba naroda

Feudalno društvo

Europa u ranom novom vijeku

Europa i svijet u osvit modernog doba

Europska dominacija i Prvi svjetski rat

Versailleski poredak i zemlje parlamentarne demokracije

Totalitarni režimi između dva rata

Drugi svjetski rat

Hladni rat

Svijet na pragu trećeg tisućljeća i globalizacija


Studenti se ocjenjuju i vrednuju na temelju redovitog sudjelovanja u raspravi i nazočnosti na nastavi,

seminarskih radova i ocjene na pismenom ispitu.

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja

nastave (0,5 ECTS bodova), priprema za predavanje (0,5 ECTS bodova) pismeni ispit (2 ECTS boda) i

seminarski rad (1 ECTS bod).

Naziv kolegija Kineziološka kultura 1

ECTS 1


26

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr.sc. Donata Vidaković Samaržija


odabrati i opisati prirodne oblike kretanja koji pozitivno utječu na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djece

klasificirati primjerene metodičke postupke za učenje prirodnih oblika kretanja

prilagoditi kineziološke operatore dobi, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima

kreirati i prezentirati različite organizacijske oblike rada

planirati kineziološke aktivnosti s ciljem pozitivnog utjecaja na morfološki, motorički i funkcionalni status

identificirati pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca procijeniti stupanj usvojenosti motoričkih znanja

Preduvjeti za

upis

Uvjeti za upis predmeta su sve studijske obveze koje je student/ica preuzeo/la

upisom u odgovarajući semestar.

Ispitna

literatura

Živčić Marković K. i Breslauer N. (2011). Opisi nastavnih tema i kriteriji vrednovanja-tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi- Lip Print, Zagreb

Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb

Antekolović, Lj. i Baković, M. (2008). Skok u dalj, Miš, Zagreb.

Neljak B., Milić M., Božinović Mađor S. i S. Delaš Kalinski (2008). Vježbajmo zajedno 1,2, 3 i 4, Profil, Zagreb

Dopunska

literatura

Findak, V. i Stella, I. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Školske knjiga, Zagreb.

Findak,V (1992) . Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture- priručnik za učitelje razredne nastave, Zagreb, Školska knjiga

Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Savez društava „Naša djeca“, Zagreb.

Oblici

provođenja

nastave

Vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Rad studenta na predmetu će se vrednovati tijekom nastave, praktičnim radom,

te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih

bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), praktični rad (25,0

ECTS postotnih bodova). Ocjene iz kolegija nema



27

Vježbe


9.10. 2

Uvodni sat. Upoznavanje studenta sa obvezama kolegija.

Hodanja i trčanja: Tehnika hodanja i trčanja: usklađivanje disanja, rada nogu i

ruku.

16.10 2 Hodanja i trčanja: Vježbe i elementarne igre za učenje tehnike hodanja i trčanja

23.10.

2 Hodanja i trčanja: Cikličko trčanje do 6 minuta (praćenje intenziteta treninga

mjerenjem frekvencije srca); trčanje preko prepreka i trčanje s promjenom smjera

kretanja

30.10. 2 Skakanja: Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima. Različite tehnike

preskakanja vijače u mjestu i kretanju

6.11. 2 Skakanja: Skakanje preko prepreka; Nagazni skok na povišenja i različiti saskoci

13.11. 2 Skakanja: Skok u dalj. Metodički postupci učenja skoka u dalj

20.11. 2 Skakanja: Skok u vis. Metodički postupci učenja skoka u vis

27.11. 2 Bacanja i hvatanja: Različite tehnike bacanja i gađanja s loptama i medicinkama

4.12. 2 Kolutanja: Metodički postupci učenja koluta naprijed i koluta natrag

11.12. 2 Penjanja i puzanja: Penjanje i provlačenje na različite načine. Prelaženje različitih

poligona prepreka

18.12.

2 Upiranja: Različiti položaji visova i hvatova. Različiti položaji upora

Upiranja: Metodika poučavanja premeta strance

8.1. 2 Ritmičke strukture: Osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa

15.1. 2 Ritmičke strukture: Ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova


28

22.1. 2 Ritmičke strukture: Kretanje parova uz glazbu u različitim smjerovima sučelice,

postrance, otvoreno, zatvoreno, okretom i sl. Dječji poskoci

Naziv kolegija Hrvatska usmena književnost

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

doc.dr.sc. Katarina Ivon


poznavanje, razumijevanje i definiranje pojma usmena književnost.

razumijevanje odnosa između usmene i pisane književnosti.

pravilno tumačenje i analiziranje temeljnih pojmova usmene književnosti

poznavanje usmenoknjiževnih vrsta i njihova interpretacija.

uočavanje osnovnih karakteristika usmenoknjiževnih rodova i vrsta

uočavanje osnovnih poetičkih odlika bajkovitog diskursa

razlikovanje poetičkih odlika bajke i predaje

prepoznavanje i tumačenje govorničkih oblika

prepoznavanje temeljnih karakteristika jednostavnih oblika (zagonetka i poslovica)

analiziranje (na tematskoj razini) hrvatskih malešnica

analiziranje stručne i znanstvene literature i primjena stečenih spoznaja.

Preduvjeti za upis nema

Ispitna

literatura

Botica, Stipe (2013), Povijest hrvatske usmene književnosti, Zagreb: Školska knjiga.

Kekez, Josip (1998), Usmena književnost, Uvod u književnost (ur. Škreb,Z.; Stamać, A.), Zagreb: Nakladni zavod Globus, 133-193.

Botica, Stipe (1995), Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Zagreb: Školska knjiga.

Crnković, Milan (1998), Hrvatske malešnice, Zagreb: Školska knjiga

Dopunska

literatura

Biti, V. (1997), Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb: Matica hrvatska.

Hranjec, S.(2003), Kršćanska izvorišta dječje književnosti: priručnik za studente i učitelje, Zagreb-Čakovec: Visoka učiteljska škola u Čakovcu.

Botica, Stipe (2011), Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Zagreb: Školska knjiga.

Kekez, Josip (1992), Hrvatski književni oikotip, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta.


29

Botica, Stipe (1998), Lijepa naša baština. Književno-antropološke teme, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Oblici provođenja

nastave

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu

diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito

pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni

dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne

izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 0,25 ECTS bodom. Redovitost

pohađanja nastave i aktivnost na nastavi 0,25 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50%

riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 0,5 ECTS bod.

Jezik poduke Hrvatski jezik

Predavanja

Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

Upoznavanje s kolegijem, literatura

Kroz sve nastavne jedinice

koristit će se naslovi koji su

predviđeni obveznom i

izbornom literaturom.

2.

Usmenoknjiževna komunikacija. Definicija usmene književnosti i njezino pozicioniranje u okvirima hrvatske književnosti i kulture. Zajednički pregled literature. Nazivoslovlje i koncepcije usmene književnosti.

3.

Pregled usmenoknjiževnih rodova i vrsta.


30

4.

Usmena književnost u povijesnom trajanju, proučavanju i tradicijskoj kulturi Hrvata.

5.

Usmena lirika (podrijetlo i klasifikacija). Lirska stilizacija, versifikacijske modulacije, klasifikacija

6. Fenomen hrvatskih bugaršćica. Strukturne osobitosti, versifikacijske mogućnosti i tematska zaokupljenost

7.

Epske usmene pjesme (klasifikacija epskog pjesništva i bitne odredbe epske tehnike).

8.

Usmene prozne vrste (Mit(em), bajka, predaja, legenda, basna, anegdota i parabola, vic, priče iz života).

9.

Usmena bajka (morfološke odlike bajke – Vladimir Propp

Morfologija bajke)

10.

Usmeni dramski tekstovi. Tematska podjela

usmenoknjiževnih dramskih oblika.

11.

Govornički oblici ( tipologija govorničkih oblika i osnovne

karakteristike)

12.

Jednostavni oblici (poslovica i zagonetka).

13.

Rubni usmenoknjiževni oblici (Priče iz svakodnevlja, grafiti i epitafi)

14.

Hrvatske malešnice. Dječje pjesme pučkoga podrijetla. Podjela

prema strukturno-motivskoj skupini

15.

Interferencija usmene književnosti i dječje književnosti na

odabranim književnim predlošcima.

Seminari

Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

Dogovor i podjela seminarskih zadataka Kroz sve nastavne jedinice

koristit će se naslovi koji su

predviđeni obveznom i


31

izbornom literaturom.

2.

Utjecaj hrvatske usmene tradicije na pisanu književnost

(međusobna prožimanja, primjeri)

3.

Usmena lirika (Sveti Mikula, Ivanjski krijes, Naš gospodin

poljem jizdi, Zeleni Juraj, Šator Jelačića bana, hrvatske

narodne uspavanke: Uspavanka za djecu, Gren jo spati)

4.

Usmena epska pjesma (odabrani primjeri, stilska i

versifikacijska analiza) Zemljanić Stipan, Zvijezda Danica

– dar Grkinji djevojci, Vladimir i Kosara, Bitka na

Krbavskom polju)

5.

Mit (mitska zoologija i mitska fitologija)

6.

Utjecaj slavenske mitologije na stvaralaštvo Vladimira

Nazora i Ivane Brlić-Mažuranić

7.

Hrvatska usmena bajka (Jozo Vrkić)

8.

Usmena basna (morfološke i stilske karakteristike) Lisica i

peteh, Lisica i gavran, Lisica prevarila seljaka i nasadila

vuka, Vuk i baka)

9.

Rubni usmenoknjiževni oblici (primjeri i njihova tematska

analiza)

10.

Poslovice i zagonetke (tematska preokupacija i strukturna

organizacija)

11.

Prikaz knjige Andrea Jollesa Jednostavni oblici te

diskusija o definiciji i određenju jednostavnih oblika

(memorabile i kazus)

12.

Predaja: tematska, kompozicijska i stilska struktura.

Norun kralj, Kako je zniknulo selo Dubravka, Potok Ljuba,

Medvedgradski top, Cavtat)

13.

Odnos usmene književnosti i hrvatske dječje književnosti

(primjeri)

14.

Pregled hrvatskih pučkih pjesama za djecu

15. ---------- Nada Iveljić i Dubravko Horvatić i usmenoknjiževni poticaji


32


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da

student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira

prisutnost studenata na početku svakog sata. Ispiti su predviđeni u prvoj i drugoj polovici veljače (7. 2. i 21.

2. 2018)

Naziv kolegija Umjetnost u kontekstu povijesti 1

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Karmen Travirka Marčina, prof.


-promatrati i analizirati umjetnička djela u zadanom društvenom i povijesnom

kontekstu.

-razlikovati likovna djela iz različitih epoha

-vrednovati likovne oblika u odnosu na povijesna razdoblja

-koristiti elemente likovnog govora u odgojno obrazovnom procesu.

-primjenjivati odgovarajuće pojmove u povijesno-umjetničkoj praksi

teorijski se izražavati.

- Uvažavati različitosti i multikulturalnosti

- Razvijati vrijednosne stavove prema umjetnosti i kulturnoj baštini

Preduvjeti za

upis

Nema ih

Ispitna

literatura

Janson H. W., Janson A. F.(2013.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Stanek d.o.o.

•J. Chevalier – A. Gheerbrandt, Rječnik simbola, Zagreb,1991.

•L. Murray, The high renaissance and mannerism, London, 2011.

•R. Wittkower, Art and Architecture in Italy 1600 to 1750, Harmondsworth,

1978.


33

•B. Boucher, Italian Baroque Sculpture, London 1998.

Dopunska

literatura

M. Pelc, Renesansa, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

H.Wöelfflin, Klasična umjetnost (uvod u talijansku renesansu), Matica hrvatska,

Zagreb, 1969.

R. Matejčić – A. Horvat – K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pismeni ispit

Jezik poduke hrvatski

PREDAVANJA


Ponedjeljk

om

14 –

15 i

30

Umjetnost protorenesanse

Rana renesansa u Firenci.

Arhitektura rane renesanse i njezine značajke.

Skulptura firentinskih majstora

Visoka renesansa u Veneciji, Rimu.

Renesansa u Nizozemskoj


34

Juraj Dalmatinac u Hrvatskoj

Manirizam i njegove reperkusije

Reformacija i protureformacija

.Pojam baroka – povijesni kontekst

Barokna skulptura.

Barokno slikarstvo u Italiji i Francuskoj

Barokno slikarstvo u Nizozemskoj i Španjolskoj

Barokna crkvena i javna arhitektura

Novi žanrovi: pejzaž i mrtva priroda

Naziv kolegija HRVATSKI JEZIK AKADEMSKE KOMUNIKACIJE

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc Slavica Vrsaljko


samostalno primijeniti standardnojezične norme

prepoznati značajka funkcionalnih stilova standardnoga jezika

analizirati stručnu i znanstvenu literaturu

pisati i izlagati vlastite i tuđe stavove i argumente

definirati temeljne pojmove znanstvenog funkcionalnog stila

steći sposobnost klasificiranja tekstnih vrsta znanstvenog stila

steći sposobnost samostalnog analiziranja tekstova pisanih znanstvenim stilom

osposobiti se za samostalno stvaranje tekstova znanstvene komunikacije (u skladu

sa standardnojezičnom normom i funkcionalnim stilom)

osposobiti se za samostalno stvaranje usmenog diskursa znanstvene komunikacije

( u skladu sa standardnojezičnom normom i funkcionalnim stilom)

Preduvjeti za

upis

Nema


35

Ispitna

literatura

Babić, S; Finka B; Moguš M. (2004). Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

Jozić i suradnici (2013). Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje

Badurina, L. i Kovačević, M. (2002) Akademski diskurs. Riječki filološki dani, Zbornik radova

4. Rijeka

Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M.(2005) Normativnost i višefunkcionalnost u

hrvatskome standardnom jeziku.Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Oraić-Tolić, D. (2011) Akademsko pismo, Zagreb: Bibliotheca Academica, Udžbenici

Sveučilišta u Zagreb

Silić, J., (2006) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput

Dopunska

literatura

Kovačević, M. i Badurina L. (2001) Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka

Barić E. i suradnici, (1999) Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,

Zagreb: Školske novine

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Seminar i usmeni dio ispita


PREDAVANJA


Normativne razine i funkcionalni stilovi

Osnovne zakonitosti pravopisne norme


36

Zakonitosti stilističke norme i funkcionalni stilovi

Funkcionalni stilovi s manjom podložnosti standardnojezičnoj normi

Funkcionalni stilovi s većom podložnosti standardnojezičnoj normi

Osobine akademskoga diskursa (znanstvenog stila) hrvatskoga jezika

Osobine pisanog i govorenog jezika

Strategije pisanja znanstvenog teksta

Čimbenici logičkog ustroja pisanoga znanstvenoga teksta

Čimbenici formalnoga ustroja pisanoga znanstvenoga teksta

Analiziranje stručne i znanstvene literature

Ustrojstvo govorenoga znanstvenoga diskursa

Prezentacija znanstvenog teksta

Prezentacija znanstvenog teksta



37

Teme seminara u dogovoru sa studentima.

Studenti su obvezni pohađati nastavi. Uvjet za dobivanje potpisa je najmanje 70 %

prisustvovanja na nastavi.

Termini ispita:

Prvi rok - 6. veljače 2018. u 10 sati

Drugi rok - 20. veljače 2018. u 10 sati

Napomena!

Datumi su okvirni, svakako valja pratiti službene termine tijekom ispitnih rokova.

Naziv kolegija Suradnja dječjeg vrtića i škole

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan


Poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o

karakteristikama, procesima i oblicima partnerskih odnosa između

odgojno-obrazovnih ustanova;

Poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o potrebi

kultiviranja partnerstva.

Razviti sklonost prema timskom radu, interakcijom i suradnjom

utemeljenima na partnerskim odnosima.

Demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju partnerskih odnosa

Razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano

vrednuje učinke svojih postignuća;

Pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja

zalaganjem za osobni profesionalni razvoj.


38

Preduvjeti za

upis

Nema

Ispitna

Literatura

- Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja.(2014).Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta.

- Griebel, W., Niesel, R. ( 2012): Prijelaz u osnovnu školu-

razumijevanje svih uključenih i učinci njihove suradnje.Djeca u

Europi: zajednička publikacija mreže europskih časopisa, 4(7), 1-6.

- Rosić, V., Zloković, J. ( 2004 ).Modeli suradnje obitelji i škole. Zagreb: Foma.

-

Dopunska

literatura

- Hitrec, G. (2006). Škola otvorena roditeljima. Zagreb: Udruga roditelja korak

po korak.

- Burić, H., Džepina, Lj. (2000). Prijelaz iz vrtića u školu : kontinuirani model,

Zbornik Učiteljske akademije u zagrebu, 2/2000, Zagreb, 345 -353.

Oblici

provođenja

nastave

Predavanje, seminar, samostalni zadaci

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pismeni, seminarski zadatak



39

PREDAVANJA


3.10.

14,30

-

15,15

Uvod u nastavni predmet; upoznavanje s literaturom i obvezama

10.10. Humanistička koncepcija predškolskog odgoja

17.10. Značajke suradnje dječjeg vrtića i osnovne škole

24.10. Kompetencije potrebne za ostvarivanje partnerskih odnosa

31.10. Modeli suradnje dječjeg vrtića i osnovne škole

7.11. Priprava odgojitelja predškolske djece za suradnju

14.11. Priprava učitelja za suradnju

21.11. Kolokvij I

28.11. Uloga stručno-pedagoške službe u procesu suradnje

5.12. Roditelji kao aktivni suradnici u procesu suradnje

12.12. Uloga ravnatelja u procesu suradnje

19.12. Problemi adaptacije djece u osnovnoj školi

9.1. Priprava djece za polazak u osnovnu školu

16.1. Praćenje i vrednovanje procesa suradnje između dječjeg vrtića i osnovne škole

23.1. Kolokvij II

Seminar


3.10. 15,15

-16 h Uvod u seminarske radove

10.10. Prepoznavanje temeljnih značajki humanističke koncepcije

17.10. Pozitivni i negativni stavovi u suradnji

24.10. Percepcija i samorefleksija osobnih kompetencija u suradnji


40

31.10. Primjeri pojedinih modela suradnje dječjeg vrtića i osnovne škole

7.11. Istraživanja o spremnosti odgojitelja za suradnju

14.11. Istraživanja o spremnosti učitelja za suradnju

21.11. Kolokvij I

28.11. Pedagog, psiholog i defektolog u procesu suradnje

5.12. Istraživanja o uključenosti roditelja u suradnju

12.12. Istraživanja o ulozi ravnatelja dječjih vrtića i škola u procesu suradnje

19.12. Istraživanja o problemima adaptacije djece

9.1. Istraživanja o različitim pristupima i aspektima priprave djeteta za školu

16.1. Godišnja izvješća dječjih vrtića o suradnji s osnovnom školom

23.1. Kolokvij II


Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog

zadatka.

Termini ispita: 1. veljače 2018. u 8,30 h i 15. veljače 2017.u 8,30 h

Naziv kolegija Zborno pjevanje I

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Tomislav Košta


41

Ishodi učenja Opće kompetencije:

Usvajanje bitnih elemenata zborskog pjevanja:

- Osnove vokalne tehnike,

- Razvoj glazbenog sluha s posebnim naglaskom na harmoniju,

- Točno intoniranje,

- Fraziranje, artikulacija i agogika u pjevanje,

- Skupno muziciranje Razvoj glazbenog ukusa i muzikalnosti; poznavanje različitih izvodilačkih praksi

od baroka do najsuvremenijih glazbenih djela od a cappella do različitih

vokalno-instrumentalnih izvedbi; sposobnost samostalnog nastupa s naglaskom

na skupno muziciranje.

Specifične kompetencije:

- Sposobnost samostalnog kultiviranog pjevanja s osnovama vokalne tehnike,

- Sposobnost prepoznavanja i razumijevanje intonativnih problema,

- Sposobnost tonske prilagodbe situaciji u zboru i kreativnog sudjelovanja u ansamblu,

- Poznavanje temeljne zborske literature,

- Sposobnost timskog rada,

- Korištenje stećenih interpretacijskih znanja i vještina u razredu,

- Vrednovanje sposobnosti skupnog muziciranja,

- Vrednovanje kvalitetne interpretacije.

Preduvjeti za upis Provjera i vokalnih sposobnosti – audicija.

Ispitna

literatura

Izabrane zborske skladbe iz hrvatske i svjetske glazbene baštine – a cappella i

vokalno-instrumentalna djela.

Dopunska

literatura

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Usmeni

Jezik poduke Hrvatski i engleski


42

SADRŽAJ

- vokalno-tehničke vježbe za razvoj glasovnih sposobnosti

- upjevavanje

- pomno odabrana zborska literatura koja omogućava postupno oblikovanje zborskog zvuka od manje zahtjevnije literature do težih a cappella i vokalno-instrumentalnih djela iz svjetske i hrvatske glazbene literature (s obzirom na glasovne sposobnosti i sastav trenutnog zborskog ansambla – mješoviti, ženski ili komorni zbor)

- izvodilačka praksa u obliku javnih nastupa (različitih koncerata i prigodnih nastupa za potrebe Sveučilišta)


Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati na pokusima i svim

nastupima Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Zadru.


43

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Sveučilište u Zadru PLAN NASTAVE -RN1.pdf2 Socijalizacija – teorije, suvremeno shvaćanje, temeljni i drugi čimbenici socijalizacije i njihova povezanost