Ukotorskom Po-morskom muze-ju 23. marta, otvorilismo novu izložbupod nazivom Skri-veni svijet starihBokeljskih kužina.Autorke ove, po oci-jeni publike intere-santne izložbe, su et-nološkinja mr Mile-va Pejaković Vujo-šević, direktoricaPomorskog muzeja, iJelena Karadžić,kustoskinja našegmuzeja.Izloženi predmeti, različite namjene, zadivljuju

nas svojim oblicima, funkcionalnom primjenom idekorativnim ukrasima i prenose nam intimubokeljskih porodica, ispunjenu ljubavlju i pijetetomprema naslijeđenom blagu koje se ne može materi-

jalno procjenjivati,već ga prihvatiti icijeniti kroz njegoveduhovne i emotivnevrijednosti, kazalaje, između ostalogotvarajući izložbu,istoričarka umjetno-sti Ljiljana Zeković. O izložbi je govori-

la i jedna od autorkimr Mileva PejakovićVujošević. Programje vodila DoloresFabian. U muzi-čkom dijelu progra-ma nastupila je žen-ska klapa iz Kotora

Bisernice Boke. Izložbu je pomoglo Ministarstvakulture Crne Gore u sklopu Programa zaštite i oču-vanja kulturne baštine naše države.

(Više na stranama 3, 4 i 5)

BokeBokeJedraJedraJ B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, MART 2017

Skriveni svijet starih Bokeljskih kužinaSkriveni svijet starih Bokeljskih kužinaU POMORSKOM MUZEJU PRED KRAJ MARTA NOVA IZLOŽBA

Eksponatima iz Po-morskog muzejaorganizovali smo iz-ložbu o pomorskojprošlosti Boke Kotor-ske koja je poslužilakao uvod u klapsko-poetsko druženje podnazivom Priča o mo-ru. Izložba je otvore-na 11. marta u kotor-skom Centru za kul-turu i zapravo je bilasastavni dio kolažnogprograma sa nastu-pom klapa, pričamai poezijom iz vremena jedrenjaka. Produkcijski autorovog druženja je Međunarodni festivala klapa Perast.

Izložbu je otvorilamr Mileva PejakovićVujošević. Origina-lan i zanimljiv pro-gram nastavljen jeposlije otvaranja iz-ložbe muzičko poet-skim programom, na-stupom klapa Vetera-ni vazda mladi, Ma-ris, Bisernice Boke,Lungo Mare i KUDNikola Đurković ko-ji su izveli bokeškeigre. U programu suodabranu poeziju iz

perioda od XVI do XX vijeka kazivali polaznici ko-torske škole glume.

Izložba eksponata našeg Muzeja u Centru za kulturu

Jelena Karadžić, mr Mileva Pejaković Vujošević, Ljiljana Zeković i Dolores Fabian

Neki od eksponata Pomorskogmuzeja u Centru za kulturu Kotor

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruMart 2017. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

2 Jedra Boke – mart/2017.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeNJUZLETER POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Uorganizaciji Ministarstva kulture Crne Gore i UNESCO centra IIkategorije za nematerijalnu baštinu iz Sofije, na Cetinju i uKotoru je od 7. do 11. marta održana radionica posvećena nemateri-jalnoj kulturnoj baštini, na kojoj je učestvovalo 24 učesnika.Među učesnicima su bili predstavnici lokalnih muzeja i nacionalnih

ustanova za zaštitu kulturne baštine, kao i nosioci nematerijalnih kul-turnih dobara koje je Crna Gora zakonom zaštitila. Pomorski muzejCrne Gore u Kotoru na ovom skupu zastupala je mr Mileva Pejako-vić Vujošević, direktorica Muzeja.O procesu izrade nominacionog dosijea za

nematerijalna kulturna dobra i drugim temamavažnim za ovu oblast, govorili su UNESCO-vieksperti Aleksandar Srećković iz Srbije i Ni-kolaj Vukov iz Bugarske. Njihov cilj bio je daukažu na kompleksnost zaštite i valorizacijenematerijalnih kulturnih dobara, te na obave-zu uključivanja nosilaca nematerijalne baštineu sve segmente koji se odnose na njenu zaštitu i valorizaciju, navede-no je u saopštenju Ministarstva kulture.Pošto će Crna Gora kao prvo nematerijalno kulturno dobro na Re-

prezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a kandi-dovati Bokeljsku mornaricu, terenski dio rada bio je usmjeren na Mor-naricu u čijim su prostorijama u Kotoru predstavnici te organizacije pre-zentovali segmente njihove dvanaestovjekovne tradicije. Terenski radmarkirao je neka od ključnih pitanja koja će biti istražena tokom pos-tupka izrade nominacionog dosijea, koji je ovom radionicom i počeo.Posjeta Kotoru bila je dragocjena i za pristup drugim nematerijalnim

kulturnim dobrima, analizirane su prijetnje po njihov opstanak, tepotreba jačeg uvezivanja sa lokalnim ustanovama kulture, saopštiloje Ministarstvo kulture nakon završetka skupa u čijoj su završniciučesnicima dodijeljeni sertifikati.Ministarstvo je najavilo da će se u narednom periodu raditi na stra-

tegiji očuvanja nematerijalne baštine u Crnoj Gori.

U ORGANIZACIJI MINISTARSTVA KULTURE CRNE GORE I UNESKO CENTRA IZ SOFIJE

Radionica o nematerijalnoj kulturnoj baštini

Za učesnike radionice direkto-rica Pomorskog muzeja mr Mi-leva Pejaković Vujošević pri-redila je prijem u Pomorskommuzeju i obilazak zbirki i spo-men sobe Bokeljske mornarice.Tom prilikom naglasila je da jePomorski muzej ponikao iz bo-gate zbirke odora, oružja i osta-lih dokumenata koje je baštini-

la Bokeljska mornarica.

Prijem u Pomorskom muzeju

15nematerijalnih

kulturnih dobaraje do sada u Crnoj

Gori zaštićenozakonom

Palata Grgurina ukojoj se čuva i va-lorizuje bogata baštinapomorstva Boke Kotor-ske večeras je otvorilasvoj izložbeni prostornovom sadržaju kojipredstavlja svetkovinuza čula. Iz fonda Po-morskog muzeja, Mu-zeja Perasta i domovacijenjenih bokeških po-rodica Dabinović, Ra-dimir, Nikolić, Stan-ković, Mlinarević pre-zentovani su posuđe,

tekstilne rukotvorine, knjige recepata, upotrebni idekorativni predmeti koji pripadaju najtoplijemkutku i srcu svakog doma - kužini. Preko njih apri-orno možemo da se upoznamo sa kulturom življe-nja na ovim prostorima tokom XIX i XX vijeka.Izložba Skriveni svijet starih bokeških kužina vra-

ća nam prisnosti doma sa saznanjem da se ljepotaživljenja krije u malim stvarima naše svakodnevi-ce. Ne zaboravimo da kužina nije samo mjestogdje se prave i konzumiraju jela ona je prije svega

simbol porodičnog okupljanja, kao i naših emotiv-nih i nostalgičnih sjećanja i podsjećanja na tajneprohujalih vremena.Ako pođem od premise da su hrana i piće uni-

verzalno ljudsko iskustvo koje povezuje ljude ši-rom svijeta citirala bih Elisa Meek Broka koji ka-že: Dodajmo paradajz i origano da jelo učinimoitalijanskim, dodajte vino i estragon da ga pretvo-rimo u francuski specijalitet. Dodajte pavlaku zaruski šmek, limun i cimet za grčki. Dodajte sojasos da jelo postane kinesko, ali dodajte bijeli lukda bi postalo dobro. Ovaj slikoviti opis internacionalne kuhinje navo-

di nas da postavimo pitanje po čemu je specifičnabokeška kužina koja pripada mediteranskom kul-turnom području. Što je zapravo čini posebnom ijedinstvenom? Odgovor na ovo pitanje krije se up-ravo u ovom zdanju koje nas podsjeća na ljude saovih prostora koji su ploveći po svijetu u svoje do-move donosili razne upotrebne predmete, na do-maćice koje su bile privilegovane da koriste recep-te iz raznih nacionalnih kuhinja, prenoseći na njihdušu bokeljskog mentaliteta i prilagođavajući ihnačinu života na ovim prostorima.Prezentovani predmeti koje karakteriše visoka

zanatska i umjetnička izrada, doneseni sa raznihmeridijana i napravljeni u domaćim zanatskim ra-dionicama, među kojima su neki antikvitetni...

3Jedra Boke – mart/2017.

Ministarstvo kulture Crne Gore odobrilo šest projekata Pomorskog muzejaCrne Gore u Kotoru po Programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara Cr-ne Gore za 2017. godinu. Ugovore su 17. marta u Ministarstvu kulture na Ceti-nju potpisali mr Janko Ljumović, ministar kulture, a u ime Pomorskog Muzejadirektorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.

PODRŽANI PROJEKTI- Pomorske karate i atlasi iz fundusa PMCG......................................1.600 eura;- Štampanje monografije PMCG - I faza ............................................4.000 eura; - Tehničko-tehnološko osavremenjivanje rada u biblioteci PMCG.....1.500 eura;- Brodski dnevnici iz fundusa Pomorskog muzeja XIX vijeka..............2.000 eura;- Venecijanski lav, simbol Serenissime, na umjetničkim predstavama grada Kotora...............................................................................................1.500 eura;

- Bokeljska Mornarica kroz vrijeme ....................................................1.500 eura;

Podrška Ministarstva kulture za devet projekata

Mr Mileva PejakovićVujošević,

potpisuje ugovore

IZLOŽBEIZLOŽBE

Skriveni svijet starih Bokeljskih kužinaSkriveni svijet starih Bokeljskih kužinaU POMORSKOM MUZEJU PRED KRAJ MARTA NOVA IZLOŽBA

Govoreći o svijetu starih Bokeljskih kužina jedna od autorki izložbe mr Mileva Pejaković Vujošević istaklaje da je izložba dio projekta koji će nastaviti da živi. U tom smislu najavila je promovisanje ove izložbe

u mnogim mjestima u Crnoj Gori, nakon čega će se sve sublimirati u jednu publikaciju i predstavitiposjetiocima Kotora i turistima. Izložbu prati interesantni katalog sa starinskim receptima za: polpete od

oriza i rikote, salsu od sardela i mrkve, puding od kruha, umak od rena, žgance od krtole, fritule, dobrost-ku tortu, prhko tijesto s mendulima…

Riječ Ljiljane Zeković

Fotografija: S. Dabinović

(nastavak sa prethodne strane) ...primjerci, ople-menjeni su osobenim šarmom bokeljskih žena ko-je su sa ljubavlju šile i kukičale zavjese, stoljnjaketabletiće uljepšavajući i dajući lični pečat prosto-riji koja je bila njihovo malo carstvo. Ovi predmeti različite namjene zadivljuju nas svo-

jim oblicima, funkcionalnom primjenom i dekora-tivnim ukrasima, i ovako okupljeni na jednom mjes-tu podsjećaju na Gozbu u Kani sa slika venecijan-skih majstora, ali ne samo po svojoj raskoši većpo posebnoj atmosferi neke pritajene svetosti kojuemaniraju, prenose nam intimu bokeških porodicaispunjenih ljubavlju i pijetetom prema naslijeđe-nom blagu koje ne možemo materijalno pro-cjenjivati, već ga prihvatiti i cijeniti kroz njegoveduhovne i emotivne vrijednosti.U ovoj ekspoziciji zadivljuju nas neobični oblici

i namjene pojedinih predmeta kućanstva, realizo-vani od raznih materijala, a koje je u uvodnomtekstu kataloga izložbe Mileva Pejaković Vujoše-vić izdvojila kao eksponate na koje treba da obra-timo posebnu pažnju, kao i na recepte ispisanerukom domaćica koji su prenošeni sa generacijena generaciju.

Zapravo, ova izložba ostavlja višestruki utisak naposmatrača. S jedne strane animira njegov percep-tivni i taktilni doživljaj, a sa druge podstiče čulada kroz virtuelnu dimenziju oživimo opojne miri-se i ukuse hrane i vina, čujemo zveckanje posuđai zvuke koji prate pripremanje hrane u bokeškimkužinama.Govoriti o izložbi ovog profila nemoguće je a ne

podsjetiti se njene hedonističke dimenzije kojomse nagovještava uživanje u hrani i piću Bokelja injihov odnos prema lijepim stvarima.Osim što su dio našeg nematerijalnog kulturnog

nasljeđa, predstavljejeni predmeti svojom unikat-nošću pripadaju primjenjenim umjetnostima kojese bave oblikovanjem i dizajniranjem predmetapraktične namjene, a koje u širem kontekstu može-mo povezati sa vještinom umjetničkih zanata.Autorke izložbe, etnološkinje mr Mileva Pejako-

vić Vujošević i Jelena Karadžić pokazale su kako,kad se udruže visoki profesionalizam i pozitivanodnos prema našoj kulturnoj baštini, mogu reali-zovati izložbe za pamćenje i podsjećanje da unašoj prošlosti leži sadašnjost i budućnost.

4 Jedra Boke – mart/2017.

Iz kataloga izložbeMr Mileva Pejaković Vujošević

Među najinteresantnijim prostorima ukućama bila je kužina koja je čestobila smještena u potkrovlju samog obje-kta. Pored mobilijara, centralno mjestou kužini zauzimalo je posuđe u komese pripremala i posluživala hrana. Istovre-meno, posuđe je ukrašavalo sam prostor.Ovom izložbom otvorili smo vrata tih starih bo-

keljskih kužina da bi prikazali zaboravljeno posu-đe koje se koristilo sredinom 19. i tokom 20. vije-ka. Postavka je ostvarena zahvaljujući porodica-ma iz Perasta, Dobrote, Tivta i Kotora.Prvi pisani podaci svjedoče da je najstarije posu-

đe koje se koristilo u Boki bilo zemljano, a izrađi-valo se u Izi kod Zadra. Bilo je vrlo cijenjeno, avjerovalo se da je najukusnija hrana spremana utakvim posudama. Protokom vremena uz zemlja-no posuđe pojavilo se bakarno, da bi se kasnijepravilo posuđe od livenog gvožđa, emajliranog

lima i srebra. Preteča ekspres lonca bio je kotlić,

napravljen od livenog željeza, manjihdimenzija, trbušastog oblika, sa poklop-

cem koji se hermetički zatvara, uglavljuje.Na sredini poklopca je ventil za ispušta-

nje pare. Uz gornji rub su četiri okova sr-colikog oblika prikucana sa po dvije zako-

vice, na kojima su dva pipka koja učvršću-ju poklopac, a na suprotnim stranama su

dvije petlje kroz koju je provučena okrugloprofilisana drška. Oznaka na dnu: 20 QuartsWBullock&C.Interesantna je posuda za održavanje toplote, bi-

jeli porcelan, sastoji se od dva dijela, dno sa šestrupa na koji se stavlja valjkasto tijelo koje se privrhu prstenasto širi. U sredini se stavlja svijeća ko-ja održava toplotu.Veoma je rijetka bila posuda za kuvanje ribe ko-

ja se koristila u bokeljskim kužinama, a sastojalase od duboke posude, sa šupljim rešetkama uunutrašnjosti i poklopcem sa ručkom. Sa straneposuda je imala dvije ručke za hvatanje posude.

Klapa Bisernice Boke

Osim posuđa značajno mjesto u kužini imali su istari aparati, kao i određene sprave. Starinski mlinac za biber imao je mehanizam ko-

ji se sastoji od točka koji pokreće prenosne zup-čanike za drobilicu u unutrašnjosti mlinca. Meha-nizam je na drvenom postolju sa dvije ladice kojese ne otvaraju. Za sitniju so koristio se kamen kojije imao oblik piramide, prečnika u osnovi 12cm,visine 4cm.U prošlosti žene u bokeljskim kužinama često su

se snalazile praveći tijesto (najčešće paštu) pomo-ću otulice (oklagije) od drveta čija je osnova bilanarubljena. Bila je to preteča mašine za paštu. Po-sebno je zanimljiv aparat za kafu s početka 20. vi-jeka, koji je koristio alkohol za kuvanje. Proizvo-đač: Stella Sgarbi-chiozzi&C, Ferrara.Pomorci su sa svojih dugih putovanja donosili

predmete koji su se koristili u kužini - tanjire, zdje-le, supjere i cukjere iz Cardifa. Posebno je intere-

santan tanjir za ribu koji se sastojao iz dva dijela:gornjeg na kojem je stajala riba i donjeg kao osno-vu na kojoj se riba cijedila.Kako je glavno zanimanje vlasnika kuća bilo po-

morstvo, izloženi su i predmeti koji su se koristiliu kužinama na brodovima. To su vrlo rijetki i dra-gocjeni predmeti poput tanjira sa Worvats-a, šolji-ca sa broda Dalmatia (sa početka 19. vijeka), ta-njir i kašika sa sidrom (sredina 19. vijeka) sa paro-brodarske kompanije Lloyd, zdjela (sosjera) sa pa-robroda Jaroslav (iz 19. vijeka), tanjirić sa brodo-va kompanije Jugoceanija.Veoma interesantne su bile i krpe za suđe koje su

često imale izvezene poruke, poput Kuharice ma-nje zbori da ti objed ne zagori.Za spremanje jela kuharice su koristile recepte

koji su se često prenosili s koljena na koljeno. Ko-ristile su i recepte iz stranih i domaćeg kuvara Ve-lika građanska kuharica autora Zlatka Sudeta,štampana u Koprivnici 1922. godine.

5Jedra Boke – mart/2017.

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Ambasador države Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantouli (RabiiAlhantouli) bio je 23. marta u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Ko-tor prilikom koje je obišao i Pomorski muzej Crne Gore. GospodinaAlhantoulija u holu Muzeja dočekala je direktorica mr Mileva Peja-ković Vujošević poželjevši uvaženom gostu dobrodošlicu. Ambasador Palestine u Kotoru se sreo sa predsjednikom opštine Vla-

dimirom Jokićem. Predsjednik Jokić informisao je palestinskog di-plomatu o specifičnostima Kotora vezanim za turizam i infrastruktu-ru, podsjetivši na status grada na Listi svjetske prirodne i kulturne baš-tine UNESCO-a. Ambasador Alhantouli naglasio je da u Palestini po-stoji značajan broj područja i objekata pod zaštitom UNESCO-a, iz-razivši nadu da će se otvoriti mogućnost saradnje.

Posjeta ambasadora Palestine

UNAŠEM KANTUNUUNAŠEM KANTUNU

Rabi Alhantouli imr Mileva Pejaković Vujošević

Uetnografskom odjeljenju Po-morskog muzeja Crne Goreuramljena su dva barokna portretaiz donacije gospođe Nade Radi-mir iz Dobrote. Uokvireni su por-treti kapetana Petra Smekje i su-dije Tripa Smekje. Novi okviri su povećali dimen-

zije slika zbog toga smo ih odvo-jili za određenu širinu i tako do-bili vrlo reprezentativnu, pregle-dnu koncepciju zbirke portreta,koja se sastoji od dva pomenutauramljena barokna portreta, por-

treta bidermajer stila KarolineHasman i jednog omanjeg portre-ta klasicističke postavke kapetanaStanislava konte Smekja. Na drugom zidu izložili smo fo-

tografiju kapetana Toma Lipov-ca (1812–1889), kapetana i bro-dovlasnika, zapovjednika sopstve-nog jedrenjaka Pluto, načelnikaKotora, člana Narodne strankeod 1877– 1884. godine, uokvirilije u originalan starinski ram, vrlolijepe izrade, sa pozlatom. Iznadfotografije kapetana Toma Lipov-

ca izložili smo portret kapetanaIlije Ivanovića iz Stoliva, suvla-snika jednog jedrenjaka duge plo-vidbe i vlasnika pjelega, načelni-ka opštine Stoliv (1909–1914). Slika Pučina iz 1934. godine ru-

skog mariniste Arsenija Petrovi-ća Sosnovskog postavljena jezbog skučenog prostora visokoiznad grba Ilije Kurti.Slike su na uramljivanje odnije-

te 3. marta, uramljene vraćene13. marta, a sljedećeg dana po-stavili smo ih na zid.

6 Jedra Boke – mart/2017.

Novi okviri za slike iz donacije Nade Radimirpreuređenje u etnografskom odjeljenju

Novi stalakza interaktivni ekran

u holu Muzeja Eksponati našeg muzeja koji subili izloženi kao sastavni diokolažnog programa sa nastupomklapa, pričama i poezijom iz vre-mena jedrenjaka vraćeni su 13.marta iz kotorskog Centra za kul-turu. Ovo klapsko-poetsko dru-ženje održano je 11. marta podnazivom Priča o moru. Ukupnoje u ovoj manifestaciji bilo izlo-ženo 13 eksponata iz stalne izlož-bene postavke našeg muzeja.

Povratak eksponata sa izložbe u Centru za kulturu

Grupa turista sa luksuz-nog kruzera VikingSea sa velikim zanima-njem obišla je 21. martanaš muzej. Ovu turističkuposjetu bilježimo jer jeovaj kruzer prvi veći kojije otvorio ovogodišnjusezonu dolazaka velikihbrodova-hotela u naš lije-pi, drevni Kotor.

Posjeta grupe turista sa kruzera Viking Sea

Interaktivni ekran koji smo po-stavili u ulazni hol našeg muze-ja dobio je 20. marta novi stalak.Kustos Pomorsko-tehničke zbirkeIlija Mlinarević postavio je ek-ran na stalak i provjerio kako ćestojati na njemu. Na interaktiv-nom ekranu posjetioci Muzejamogu pogledati stalnu izložbenupostavku.

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Fotografija: S. Dabinović

Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore 17. februa-ra je usvojio Izvještaj o radu Pomorskog muzejaza 2016. godinu. Prvi dio Izvještaja prenjeli smo uizdanju naše publikacije za februar, a drugi diopredstavljamo u ovom izdanju.

Izložbe

U 2016. godini, u saradnji sa drugim institucija-ma kulture, realizovano je prezentiranje eksponataiz fondova Muzeja u više izložbi u Crnoj Gori i vannjenih granica. To su bile uglavnom planirane po-stavke za 2016. godinu, ali realizovane su i nekeizložbe koje nisu bile planirane.

Izložba Nematerijalna kulturna dobra CrneGore:

Ova izložba priređena je u okviru dana Crno-gorske kulture u Hrvatskoj i povodom obilježava-nja 1.000 godina državnosti i 10 godina obnovenezavisnosti Crne Gore. Održana je u prostorija-ma Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske uZagrebu. Izložbu su organizovali Ministarstvo kul-ture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara u sara-dnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hr-vatske, a Pomorski muzej Crne Gore Kotor bio jesuorganizator izložbe.

Izložba Čast nema cijenu:

Povodom godišnjice herojskog podviga MilanaSpasića i Sergeja Mašere u prostoru Zbirkompomorskog nasljeđa u Tivtu održana je izložba usaradnji sa tom muzejskom zbirkom i Pomorskimmuzejem. Za tu priliku štampane su razglednicekoje su dijeljene posjetiocima izložbe.

Izložba Jugooceanija ponovo plovi:

Pomorski muzej 2016. godinu je završio sa iz-ložbom Jugooceanija ponovo plovi koju je organi-zovana u saradnji sa nevladinom organizacijomDukley European Art Community iz Kotora. Riječje o izložbi slika ruske umjetnice Olge Florenskeu kombinaciji sa eksponatima iz Pomorskog mu-zeja. Izložba je održana u prostoru bivše poslovnezgrade Jugooceanije.

Izložbe organizovane u prostoru Muzeja u sara-dnji sa drugim kulturnim institucijama.

Izložba Replike hladnog oružja od V vijekap.n.e do XVIII vijeka.

Izložbu je organizovao Pomorski muzej. Autor jekolekcionar i stručnjak za izradu replika starogoružja, Kotoranin Andrija Ramadanović.

Izložba Vrata i prozori Boke Kotorske

Pomorski muzej u saradnji sa Ministarstvom kul-ture Crne Gore organizovao je izložbu Vrata iprozori Boke Kotorske koja je posebno značajnapo tome što je po prvi put fotografisan dio gradi-teljstva. Terenskim radom stručni tim Muzeja za-

bilježio je ono što svakim danom nestaje, a što tre-ba sačuvati od zaborava. Izložbu je pratio ilustro-vani katalog, a urađene su i kvalitetne razglednice,kao i prigodan zidni kalendar koji je podijeljen svimposjetiocima izložbe. Izložba će tokom 2017. go-dine biti postavljena u više crnogorskih gradova,kao i gradova mediteranskog pojasa.

Izložba Otok jedne ljubavi

Kao i svake godine Pomorski muzej pored doma-ćih ima i međunarodne izložbe. Povodom 445-tegodišnjice Lepantske bitke otvorena je izložba sli-ka Mile Kumbatović i Otona Glihe Otok jedneljubavi. Prateći događaji uz ovu izložbu bili suprezentacija trostrukog albuma Cviće mi poje po-krilo – izvorna glazba otoka Krka i knjige Obi-telj Čikuta s Krka u pomorskim bitkama krozstoljeća, autora Mladena Bastijanića. Ovaj kul-turni događaj realizovali smo u saradnji sa Centromza kulturu grada Krka koja traje već10 godina i či-me se potvrđuje da dva mediteranska grada Kotori Krk uspješno njeguju i tradiciju i istoriju.

Izložba Australijanka u srpskoj vojscinarednik Oliv Kelso King:

Ova izložba upriličena je Palati Grgurina u sara-dnji sa Ambasadom Australije i Ministarstvom kul-ture Crne Gore. Izložbu je pratio katalog na dvasvjetska jezika.

Drugi događajiProšla, 2016. godina bila je i godina u kojoj je Cr-

na Gora obilježila desetogodišnjicu obnove drža-vnosti. Pomorski muzej je tom prigodom i povo-dom Međunarodnog dana muzeja, a u saradnji saMinistarstvom kulture, otvorio obnovljeno odjelje-nje Bokeljske mornarice i promovisao film KoloBokeljske mornarice koji posjetioci mogu u pro-storijama Muzeja da gledaju 365 dana u godini.

Film Kolo Bokeljske mornarice prikazan je i uTivtu u okviru manifestacije Purgatorij na malojsceni atrijuma Buća.

Planirane, nerealizovane izložbei drugi planirani, nerealizovani događaji

S obzirom da je Pomorski muzej organizovaonekoliko neplaniranih izložbi, izložbe koje su pla-nirane za 2016. godinu nisu mogle naći mjesto uizložbenoj djelatnosti, i to:Izložba Dobri ljudi obogatili Muzej (2005-

2015) i izložba Brod Boke Kotorske u legen-dama, antici, slikama i modelima.Dvije izložbe Palate Kotora i Perasta okom

umjetničke fotografije, kao i izložba Enterijerkužina bokeljskih kuća koje je podržalo i Mini--starstvo kulture biće realizovane početkom 2017.Nije realizovan film Najstarija kotorska kafa-

na Dojmi kroz vrijeme, jer je umjesto tog filmasnimljen film Kolo Bokeljske mornarice.

(Nastavak u aprilskom izdanju)

7Jedra Boke – mart/2017.

Izvještaj o radu Pomorskog muzeja za 2016. godinu

8 Jedra Boke – mart/2017.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

Muzej grada Perasta predstavio je 15. marta u Palati Bujović svoj najnoviji izdava-čki projekat - Vodič kroz Muzej grada Perasta na Brajevom pismu. Promociji suprisustvovali članovi Organizacije slijepih za Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budvu, sasvojim pratiteljima. Vodič kroz Muzej grada Perasta. na Brajevom pismu nastao je izizdavačke djelatnosti ovog muzeja. Njegovo uređivanje i štampanje na Brajevompismu organizovao je Savez slijepih Crne Gore i Goran Macanović, izvršni direktorSaveza. Osim gospodina Macanovića na promociji su govorili Andro Radulović,direktor Muzeja grada Perasta, Rajko Knežević, predsjednik Organizacije slijepih zaKotor, Tivat, Herceg Novi i Budvu i koordinatorka ovih projekata Biserka Milić, biblio-tekarka u Muzeju grada Perasta.

Promocija Vodiča kroz Muzej na Brajevom pismu

Uovoj godini Muzej grada Perasta slavi jedan ve-oma važan jubilej. Naime, ova institucija većosam decenija uspješno obavlja svoju misiju, a toje čuvanje, prezentovanje i valorzacija vrijednogkulturnog nasljeđa bogate prošlosti Perasta i Bokekotorske. Građa ovog Muzeja je važan dio nacio-nalnog kulturnog nasljeđa Crne Gore. Naše je uvjerenje da u kulturi treba da uživaju

svi, podržavajući tako bogatstvo i jedinstvo razno-likosti, rekao je gospodin Radulović. On je kazao i da je Vodič kroz Muzej grada Pe-

rasta na Brajevom pismu projekat kojim se slijepimi slabovidim licima omogućava da se prvi put upoz-naju sa bogatom istorijom Perasta. Inače, svoje vodiče na Brajevom pismu prvi su

uradili Pomorski muzej u Kotoru i Muzej grada Pe-rasta, što, prema Radulovićevim riječima, samo po-tvrđuje koliko su institucije koje djeluju u Kotoruželjne da istoriju koju čuvaju približe svima. Muzej grada Perasta je veoma specifičan jer se u

njemu nalazi toliko vrijednih stvari, a koje opetnisu bile dostupne svima. Upravo u tom pravcu

smo i krenuli da djelujemo. Prvo je veliki brojpredmeta poslat na konzervaciju, a nakon toga ci-jeli muzej sređen i obnovljen. Kada je već sve bi-lo sređeno želja nam je bila da postane dostupansvima. Pristupne rampe, opremljen toalet i sobaza osobe sa invaliditetom, Vodič na Brajevompismu, a uskoro i audio gajd, učinit će da svo bo-gatstvo koje čuvamo bude barem dijelom dostup-no svima, a to i jeste svrha našeg djelovanja, ista-kao je Andro Radulović.

Ministarstvo kulture Crne Gore odobrilo devetprojekata OJU Muzeji Kotor po Programuzaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore za2017. godinu. Ugovore su 17. marta u Ministar-stvu kulture na Cetinju potpisali mr Janko Ljumo-vić, ministar kulture, a u ime OJU Muzeji Kotordirektor Andro Radulović.

PODRŽANI PROJEKTIIzrada konzervatorskog projekta i sprovođenjekonzervatorskih mjera nad kulturnim dobrima- Muzej Perasta - Etnografska zbirka (oružje, tek-stilni predmeti, nakit, torbice i pokućstvo).............................................................6.000 eura;- Muzej grada Perasta – konzervatorski tretmanbiste Tripa Kokolje ispred crkve Svetog Nikole uPerastu...................................................400 eura;

- Sprovođenje konzervatorskih mjera na arhivskojknjizi Peraške privilegije................2.000 eura.

Projekti popularizacije i prezentacija kulturne baštine po Programu za 2017

Lapidarijum – Crkva Svetog Mihaila-Stari gradKotor, izrada brošure...............................500 eura; Crkva Svetog Pavla-Stari grad Kotor, izrada brošu-re u iznosu od 500 eura; Izložba Proglasi u raz-nim prilikama u Perastu u periodu od XVIII, XIX iXX vijeka.............................................1.000 eura; Kulturna baština Perasta Prevod i publikacija ru-kopisne knjige Draga Martinovića – O istorijiperaške porodice Martinović .........4.000 eura; Izložba Stećci Boke i Zaleđa....... 1.500 eura; Izložba Odlikovanja (Muzej Perasta).1.000 eura;

Podrška Ministarstva kulture za devet projekata

Fotografije: Boka News

Povodom 80 godina postojanja Muzeja grada Pe-rasta, u tom muzeju je 30. marta otvorena iz-ložba pod nazivom Odlikovanja iz fundusa Mu-zeja grada Perasta autorke istoričarke umjetnostiAleksandre Simeunović. Na izložbi su predstavljena odlikovanja iz XIX i

prve polovine XX vijeka istaknutih članova peraškihporodica Visković i Balović koji su predstavljali,ne samo Perast i Boku, nego i Austrougarsku mo-narhiju, na teritoriji Osmanskog carstva, kao diplo-mate i agenti Austrijskog Loyda.Pozdravljajući prisutne direktor Opštinske javne

ustanove OJU Muzeji Kotor Andro Radulović jekazao da ova izložba dokazuje apsolutnu oprav-danost postojanja i djelatnosti Muzeja, kako u po-gledu zaštite i čuvanja, tako i prezentovanja građea i stručnog naučnog istraživanja.Autorka izložbe Aleksandra Simeunović naglasila

je da odlikovanja koja se čuvaju u peraškom mu-zeju oslikavaju još jedan segment slavne prošlostiovoga grada.Njegovo, od istoričara umjetnosti nazvano zlatno

doba, pripada vremenu jedrenjaka po kojima jePerast i zabiježen u istorijskim analima. Vremenuslavnih slikara, pisaca i mecena umjetnosti, vre-menu kapetana i ratnika. Novo doba i industrijskarevoucija donijeli su velike promjene u kapetanskiPerast pa tako ovo zlatno doba smijenjuje novo,modernije i po načinu života i po odabiru zani-manja njihovih stanovnika. Ovom izložbom želje-li smo da se podsjetimo tog, na svoj način slavnogvremena Perasta i znamenitih Peraštana, dodala jeSimeunović.Izložbu je otvorila je mr Mileva Pejaković Vu-

jošević, direktorica Pomorskog muzeja Kotor.Veoma deskriptivnim opisom autorka izložbe pri-

bližila je značaj i vrijednost odlikovanja kroz isto-rijsko vrijeme. Izložba je dobila na značaju jer jeostavila pisani trag, kvalitetan i lijepo ilustrovankatalog. Istaknuti članovi peraških porodica minu-lih epoha su za poštovanje i pamćenje. Izložbuotvaram sa željom da se čas istorije iz škola BokeKotorske u narednim danima preseli i u ovo zda-nje... - zaključila je Pejaković Vujošević.

9Jedra Boke – mart/2017.

BOKELJSKA MORNARICABOKELJSKA MORNARICA

Bokeljska mornarica ovog marta uključena je proces upisa nalistu Svjetske kulturne baštine. Proces je započet uz podrškuMinistarstva kulture Crne Gore, a tim povodom u prostorijama Bo-keljske mornarice u Starom gradu 9. marta je odžana radionica nakojoj su se učesnici upoznali sa istorijatom i tekućim aktivnostimaMornarice, kao i sa problematikom u radu. Skup je organizovan kao dio radionice posvećene pripremi No-

minacionog dosijea za nematerijalna kulturna dobra, koja je odr-žana na Cetinju u periodu od 7. do 11. marta u saradnji Ministar-stva kulture i Regionalnog centra za očuvanje nematerijalne kulturne baštine Jugoistočne Evrope iz Sofije(UNESCO Centar II kategorije). Predstavnici mornarice su ukazali na nekoliko problema koji su potencijalna prijetnja opstanku najstarije

bratovštine mornara na svijetu, od kojih su najvažniji, podmlađivanje mornarice i sa tim vezan nedostatakedukacije kod mladih zbog nepostojanja odgovarajućih programa u školama koji bi im pomogli da shva-te značaj Bokeljske mornarice za njihov identitet, za identitet grada, Boke Kotorske i Crne Gore.Drugi veliki problem je status Bokeljske mornarice koja je registrirana kao NVO iako je proglašena od

strane države za kulturno dobro od nacionalnog značaja što je preduslov za nominaciju, a kao NVO imaograničeno finansiranje iz opštinskog budžeta za NVO što je nedovoljno za normalno funkcioniranje.

Upis na listu Svjetske kulturne baštineUpis na listu Svjetske kulturne baštine

Izložba: Odlikovanja iz fundusa Muzeja grada Perasta

Foto

graf

ije: B

oka

New

s

Predsjednik UO Bokeljske mornarice AleksandarDender je kazao da su Bokeljska mornarica, Tri-pundanske svečanosti i Kolo sv. Tripuna reprezen-tativni i najvidljiviji element kulturne baštine Koto-ra i Boke Kotorske, jamac održivosti njihovogidentiteta i simboličko mjesto opstanka zajedniceKotorana i Bokelja u Crnoj Gori. Izražavajući duboku nadu da će se podizanjem

svijesti o značaju tog identiteta i kroz ovakve sku-pove sačuvati Bokeljsku mornaricu i za budućegeneracije, Dender je kazao i Mornarica može do-prinjeti turističkoj promociji Kotora, Boke Kotorskei Crne Gore na način koji bi se razlikovao od turi-stičke ponude drugih zemalja konkurenata i bezintencije da se transformira u folklornu organizaci-ju koja zabavlja turiste.Prema njegovim riječima, za Bokeljsku mornari-

cu, koje je danas memorijalna organizacija, pose-bno je važno da se uključi u savremene tokove iprocese koji se posljednjih godina dešavaju u Ko-toru, naročito u oblasti pomorstva i turizma. Podsjetivši da su uglavnom ostale nerealizovane

sve dosadašnje ideje i programi da Mornarica u

savremenom obliku oživi svoje socijalne, humani-tarne i edukativne funkcije koje je imala u prošlosti,Dender je rekao da danas razmatramo mogućnostida Mornaricu uključimo u razvoj pomorskih aktiv-nosti kojima, ne samo Kotor, Boka Kotorska i Crno-gorsko primorje, već i čitava Crna Gora duguju uvelikoj mjeri svoj razvoj u prošlosti i da tu Bokelj-ska mornarica nađe svoju ulogu u mjeri koju jojodređuje njen statut. Posebno, kako je kazao, treba naglasiti da u Ko-

toru tradicija školovanja pomoraca ima veliki zna-čaj, da su institucije pomorskog školstva na svimnivoima nastavile da obrazuju pomorce i u tomkontekstu i Mornarica može dati doprinos.Iako u Crnoj Gori postoje oblici udruživanja po-

moraca, Mornarica se može aktivnije uključiti i utu aktivnost koordinirajući razne socijalne aktivno-sti i favorizirajući oblike međusobnog povezivanjai solidarnosti, a takođe, kao polje djelovanja ostajui promocija istorije, kulture i tradicije, kako u CrnojGori, tako i u inostranstvu. Govoreći o aktivnostima od izuzetnog značaja

za opstanak i razvoj Bokeljske mornarice Dender

10 Jedra Boke – mart/2017.

Na brodu viševjekovne tradicije pogled ka novim horizontimaNa brodu viševjekovne tradicije pogled ka novim horizontimaSKUP POSVEĆEN NAJSTARIJOJ BRATOVŠTINI NA SVIJETU

BOKELJSKA MORNARICABOKELJSKA MORNARICA

ELEMENTARNO NEPOZNAVANJE NASLJEĐA

U Kotoru, kako je rekao, ne postoji ni artikuli-sano javno mnijenje, ne postoji svijest o važno-sti očuvanja kulturnog nasljeđa i njegovog pre-nošenja budućim generacijama u autentičnomobliku, zbog elementarnog nepoznavanje tognasljeđa i nepoznavanja njegove važnosti zaidentitet samih građana, koji je uvijek na neki

način povezan s mjestom.

Veče bokeljske mornarice - na brodu viševjekovne tradicije pogled ka novim horizontima naziv jeskupa koji je održan u četvrtak, 16. marta u organizaciji Bokeljske mornarice Kotor i Matice Crne Gore –

Ogranak Kotor. U okviru programa su o istoriji Bokeljske mornarice, nošnji i kolu, te o Bokeljskoj morna-rici u susret izazovima novog doba govorili predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice

Aleksandar Dender, te članovi ove organizacije Saša Milošević i Gracija Škanata.

OGRANIČENI STATUSOM

Jedini stalni prihod na koji Bokeljska mornari-ca može da računa u NVO statusu je dio

opštinskog budžeta namijenjenog za finansira-nje NVO. Za finansiranje tri organizacije od

posebnog značaja za Kotor, Bokeljske mornari-ce, Gradske muzike i Pjevačkog društva

Jedinstvo, Opština izdvaja godišnje 10.000 euraod čega mornarici pripada 3.330 eura.

Saša Milošević, Aleksandar Dender, Nikola Banićević, Gracija Škanata (fotografija lijevo)

Pomorstvo u KOTORU u martu

je najprije naveo potrebu njenog podmlađivanja.Naglasio je, međutim, da je s tim usko vezan pro-blem edukacije o ogromnoj materijalnoj i nemate-rijalnoj kulturnoj baštini Kotora i Boke Kotorske,odnosno to što niti jedan nastavni i obrazovni pro-gram u školama svih uzrasta ne sadrži nikakve in-formacije o kulturnom nasljeđu i zbog čega ogro-man broj mladih izlazi iz škola bez ikakvog zna-nja o kulturnom nasljeđu koje bi trebalo biti sasta-vni dio njihovog identiteta.Obrazovanje je ključni instrument kojim se može

uticati na podizanje društvene svijesti o značaju pri-rodnog i kulturnog nasljeđa. Obrazovanje u oblastinasljeđa mora naglasiti istorijske, umjetničke i eti-čke vrijednosti kulturnog nasljeđa, učeći ljude, po-gotovo mlade da poštuju višestruke identitete, dapoštuju razvoj tolerancije i borbu protiv nejednako-sti i isključivosti, uče ih da ne vezuju kulturno nas-ljeđe samo za kulturne manifestacije, već kao dio

svog kulturnog identiteta koji ih čini posebnim uodnosu na sve druge gradove iz okruženja.Velika aktivnost pred Bokeljskom mornaricom je

promjena njenog pravnog statusa. Dender je tim po-vodom rekao da je najnovija inicijativa Bokeljskemornarice prema Ministarstvu kulture, da se izmije-ni pravni status, naišla na razumijevanje, te da se na-da da će uskoro početi proces za njegovu izmjenu.Podsjetio je da je Bokeljska mornarica poslije crk-

ve najstarija institucija na tlu Crne Gore sa tradici-jom dugom preko 1.200 godina i da je proglašenaod strane države Crne Gore za kulturno dobro odnacionalnog značaja i dodao da je uprkos tih činje-nica Mornarica registrovana kao nevladina organi-zacija (NVO). Skup je održan u koncertnoj dvorani Muzičke

škole Vida Matjan, čiji su učenici nastupili u mu-zičkom dijelu programa. Program je vodio NikolaBanićević.

11Jedra Boke – mart/2017.

Fotografije: S. Dabinović

Početak ovogodišnje kruzing sezone obilježio jepremijerni dolazak broda Viking Sky (47.800BRT), sestrinskog kruzera broda Viking Sea kojije u decembru zatvorio kruzing sezonu, a ovegodine dolazio je 21. i 31. marta. Viking Sky je nasvom prvom komercijalnom putovanju uplovio uluku Kotor 30. marta. Dobrodošlicu tom 400 mil-iona dolara vrijednom brodu i njegovim putnici-ma i posadi, poželjeli su predstavnici gradskih ilučkih vlasti. Brod je dug 228 metara i 29 metaraširok. Zapovijednik broda, kapetan Robert Bam-berg priredio je koktel za kotorskog grado-načelnika Vladimira Jokića i predstavnike luč-kih i državnih vlasti. On je poklonio brodsku kres-tu Viking Sky-ja gradonačelniku Jokiću koji mu jeuzvratio umjetničkom slikom starog grada Kotora.Ovogodišnja sezona dolazaka većih brodova uKotor počela je 4. marta kada je u gradsku lukuuplovio kruzer Berlin (9.570 BRT), koji je dolazioi 19. marta. Stalni gosti našeg grada, manji kruzeriAthena i Artemis (po 1.206 BRT), bili su 5/6 i26/27 (Athena), te 10/11. (Artemis).

Kruzer Viking Sky 30. marta u Luci Kotor

Berlin 19. 3. u kotorskoj luci

Viking Sea 21. 3. napušta Kotor

ZAVRŠEN REMONT JEDRE-NJAKA JADRAN – Nakončetvorogodišnjeg remonta uJadranskom brodogradilištuBijela, školski jedrenjakMornarice Vojske Crne Go-re Jadran je 19. marta imaoprvu probnu vožnju Bokom.Nakon probnih vožnji i pri-jema radova 84-godišnji je-drenjak se vratio u matičnuluku Tivat gdje je nakon iz-gradnje u hamburškom bro-dogradilištu H.C. Stulcken Sohn i uplovio 16. jula1933. godine.Generalni remont Jadrana je počeo 16. decembra

2013. godine a ukupni troškovi su iznosili oko 1,7miliona eura. Jadran je dobio potpuno novi pogon-ski sistem, novi motor snage 650 konja sa redukto-rom, tri pomoćna motora agregata, savremenu navi-gacionu opremu, jarbol, komunikacije, novi prostorza mornare, novu kuhinju, sisteme pijaće i morskevode, sistem goriva i ulja. Postavljena je nova palu-ba i popravljena oplata. Dio remonta nijesu bilajedra jer Jadran posjeduje u rezervi tri kvalitetnakompleta.Isplovljavanje Jadrana za Veneciju sa studentima

Pomorskog fakulteta Kotor, na praktičnu obuku stu-denata, u suorganizaciji sa Mornaricom Vojske CrneGore, planirano je za 24. april.

Bigantin Il Cavalier Macedone, vlasništvo dobrotskog brodovlasnika Antona Božova Radimira

Brodovi bokeških kapetanaBrodovi bokeških kapetana

Rječnik

GALERIJA: istaknuti balkon koji se nalazio u visi-ni glavne ili gornje palube, iza komandantove

kabine. Prve galerije pojavljuju se tokom XV vije-ka na đenovljanskim galijama, dok se u svom

pravom obliku pojavljuju na linijskim brodovimagrađenim u XVII vijeku. Galerije su u početku

služile kao ukras i bile su sastavni dio raskošnihkrma na galijama, a sastavni dio komandantske

kabine postale su kasnije. Tada su počele dasluže za šetnju i odmor.

Prve galerije na linijskim brodovima postavljajuHolanđani oko 1670. godine, dok prve otvorenegalerije postavljaju Francuzi oko 1680. godine.Do početka XVIII vijeka, galerije počinju da segrade na dva sprata i obuhvataju čitavu širinu

krme. Od 1790. godine počinju da se grade jed-nostavne krme na linijskim brodovima, tako da

ostaju samo jednospratne galerije, ograđene jed-nostavno izrezbarenim drvenim ogradama.

Pojavom linijskih brodova sa potkovastim krma-ma, galerije se nalaze ispod vrha potkove koja je

činila krov galerije.

Na posljednjim linijskim brodovima galerije segrade od gvožđa i najviše liče na balkon.

QpnpstuwpAktivnost Bokeljske marnarice

Foto

: plo

vidb

a.m

e