juul u glasu istre

Pula, Nedjelja, 27. ožujka 2011. Broj 85 / GODINA LXVIICijena 7,00 Kn · SLO 1,20 EUR · 1,50 EURnedjeljom

NEISKORIŠTENE CRKVE I SAMOSTANI

Istra nespremna za vjerski turizam str. 12 i 13

ZabavnikI DALJE KONFUZIJA U “ISTRI 1961”

Lasić trener. Ako ne do�e Pamić str. 35

KVALIFIKACIJE ZA NOGOMETNO PRVENSTVO 2012.

Kockasti doveli EURO u pitanje str. 32 i 33

Kad do�e do barufe, mora se zvati policija

JESPER JUUL:

Djeci darujte ljubav, A NE NOVAC str. 14, 15 i 16

Ako u nekom klubu ili baru postoje problemi s gostom, onda je vlasnik, zaposlenik ili redar dužan pozvati policiju. Ukoliko se sukobe redar i gost, policija prijavljuje obje osobe. Redari nemaju pravo upotrijebiti sredstva prisile • Sedamdesetih nisu sijevali noževi i bokseri, sve se rješavalo šakama, pričaju nekadašnji pulski redari str. 4 i 5

Dej

an Š

TIFA

NI�

TKO I KAKO ODRŽAVA RED U DISKOKLUBOVIMA: IAKO NE BI SMJELI, REDARI ČESTO UZIMAJU STVAR U SVOJE RUKE I PRIMJENJUJU SILU

Piše Dražen CIGLENEČKIZAGREB - Darko Milinović

i Božidar Kalmeta, dva dosad nerazdvojna HDZ-ovca koji su svojoj stranci donosili najvi-še zastupničkih mandata, više se neće zajedno natjecati na parlamentarnim izborima. Posljedica je to predlože-nih izmjena Zakona o izbor-nim jedinicama što ih je ju-čer usvojilo predsjedništvo HDZ-a.

Milinović i Kalmeta razdvojeno

Prema tom prijedlogu, koji još mora proći usaglašavanje s koalicijskim partnerima, Milinovićeva Ličko-senjska županija premješta se iz de-vete u sedmu izbornu jedi-nicu, pa tako Kalmeta ide na izbore bez pomoći potpred-sjednika Vlade i zamjeni-ka predsjednika HDZ-a. Na prošlim izborima 2007. Mi-linović i Kalmeta zajednič-kim su snagama u devetoj

izbornoj jedinici osvojili čak deset od mogućih 14 mjesta u Saboru. Deveta jedinica morala se smanjiti jer je bro-jem birača bitno odskakala od drugih jedinica, Ustavni sud je krajem prošle godine preporučio pronalaženje za-konskog rješenja na temelju kojeg bi se odstupanje izme-đu jedinice s najviše i one s najmanje birača vratilo unu-tar pet posto, koliko dopu-šta Zakon o izborima zastu-pnika.

Kako je nakon sjedni-ce predsjedništva novina-re izvijestila predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor, pri-jedlog što ga je prezentirao ministar uprave Davorin Mlakar sveo je tu razliku na

2,78 posto. Premijerka nije željela govoriti o detaljima izmjena, ali je za početak idućeg tjedna najavila kon-zultacije unutar vladajuće koalicije. Neslužbeno smo doznali da je sedma jedini-ca, koja se prostire od za-padnih predgrađa Zagreba do Bakra, pretrpjela još neke zanimljive preinake. Osim HDZ-ove Like, pripojeni su joj i otoci Krk, Cres, Lošinj i Rab, koji dišu oporbeno, a dosad su pripadali osmoj

izbornoj jedinici, u kojoj su Istra i dio Primorsko-goran-ske županije. Poklapanje s Baukovim modelom

U sedmu je iz šeste jedini-ce ušla i Velika Gorica, u ko-joj su snage HDZ-ovog bloka

ZAGREB - Predsjednik HNS-a Radimir Čačić izjavio je jučer da će u budućoj vladi, u kojoj će sudjelovati četiri stranke, biti i dvije od strateške nacionalne važnosti, SDP i HNS, te da će predsjednik najveće stranke biti premijer, a predsjednik strateškog partne-

ra potpredsjednik vlade. Nakon obilježa-vanja desete godišnjice ženske inicijative HNS-a Čačić je odgovarao na novinarska pitanja o sudjelovanju u budućoj vladi, ali nije želio reći hoće li istodobno biti i mini-star te koliko će biti ministara u vladi. (H)

Čačić ne govori hoće li biti ministar

*Novosti

Srednjoškolci na kavi s predsjednikomZAGREB - Među desetak skupina koje su jučer popile

kavu s predsjednikom Ivom Josipovićem bili su i sred-njoškolci iz Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka te Srednje škole dr. Mladena Barca iz Crikvenice. Zajedno s profesorima učenici su predstavili svoje škole i brojne uspješne projekte, među kojima su posjet riječkih sred-njoškolaca europskom parlamentu i značajni rezultati u području inovatorstva. Profesori i maturanti crikveničke škole predsjedniku su poklonili monografiju Crikvenice, školski zbornik i grbovnik Senja i Vinodola, dok su učenici Elektroindustrijske i obrtničke škole iz Rijeke za Josipovića izradili posebnu elektronsku pločicu s ugraviranim violin-skim ključem koji provodi struju.

Osim niza aktualnih pitanja za predsjednika, sred-njoškolci su mu uputili i poruku da od njega očekuju da učini sve da Hrvatska bude pravedna zemlja, u kojoj će se cijeniti rad i poštenje, i u kojoj će se oni, nakon što završe školu, moći i zaposliti. (NL)

Dnevna svjetla od danas nisu obveznaPULA - Od danas pa sve do 30. listopada traje ljetno

računanje vremena što, osim za jedan sat dužeg dana, za vozače automobila znači prestanak obaveznog korištenja upaljenih svjetala po danu. Vožnja bez upaljenih svjetala po zimskom računanju vremena kažnjava se s 300 kuna. U prva dva mjeseca ove godine istarski policajci kaznili su 244 vozača zbog neuključenih svjetala, što je golemi porast u odnosu na prošlu godinu kada je zabilježeno 127 istih prekršaja, ali pritom se mora uzeti u obzir i da je broj policijskih kontrola znatno veći nego lani. Gašenje svjetala donosi uštede na žaruljama i potrošnji goriva, no također smanjuje vidljivost na cesti, stoga preporučamo da i dalje koristite kratka, odnosno dnevna svjetla, naro-čito na otvorenim cestama.

Preporuke se ne odnose na motocikliste i vozače mopeda koji i dalje moraju voziti s upaljenim kratkim svjetlima. I ne zaboravite, u Sloveniji je još uvijek na snazi obvezno korištenje upaljenih svjetala tijekom cijelog dana čitave godine. K. T.

ZAGREB - Pred-sjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka ocijenio je jučer da je u Hrvat-skoj moguć generalni štrajk novinara, odno-sno da se dogodi da barem pola redakcija ne radi, a za to mu je najbolji pokazatelj novinarski prosvjed podrške kolegama u Večernjem listu, odr-žan u petak.

- Pokazalo se da je moguće solidarizirati novinare i da je mo-guć i jači prosvjed od ovog što smo vidjeli u petak. Pokazala se solidarnost, pokaza-lo se da je sindikat u Večernjem dovoljno jak da obrani svoj ko-lektivni ugovor. To je ohrabrujuće i za ostale novinare u zemlji, važno je da solidar-

nost može potrajati i za ubuduće jer sasvim sigurno nas ne čekaju laki dani, istaknuo je Duka. Pozvao je ujed-no upravu Večernjeg lista da povuče sljedeći potez i pozove sindikat ponovno na pregovo-re, da se dvije strane “na miran i fer način, bez ucjena, dogovore o kolektivnom ugovo-ru”. Govoreći o stanju u medijima općenito, Duka je napomenuo da kvalitetno novinar-stvo mora imati šansu te se založio za jačanje kvalitete i vjerodostoj-nosti medija.

- Nema nikakvog dokaza da “žutilo” zaustavlja pad tiraže. Dapače, čini mi se da je povratak kvalitete jedina šansa, čak i za ostvarivanje profita, kazao je Duka. (I. F.)

Kvalitetno novinarstvo jedini jamac profita

Nedjelja, 27. ožujka 2011.

ININOG DIREKTORA SUMNJIČI SE ZA PRIMANJE 3,3 MILIJUNA KUNA MITA

Prijedlog izmjena

Iz 9. u 7. jedinicu Ličko-senjska županijaIz 8. u 7. jedinicu Krk, Cres, Lošinj i RabIz 6. u 7. jedinicu Velika GoricaIz 6. u 2. jedinicu Sisačko-Sisačko-moslavačka moslavačka županijažupanija

Milkoviću mjesec dana pritvoraZAGREB - Istražni sudac

zagrebačkog Županijskog suda Ratko Ščekić odredio je jučer jednomjesečni pri-tvor glavnom izvršnom di-rektoru Ine Bojanu Milko-viću (50) i bivšem inženjeru Crosca Marijanu Pacaku (54), osumnjičenima da su primili oko 3,3 milijuna kuna mita da bi dvjema hrvatskim tvrtka-ma osigurali poslove na an-tikorozivnoj zaštiti naftnih postrojenja koje je održavao Crosco. Milkoviću i Pacaku na teret se stavlja više kaznenih djela primanja mita i krivo-tvorenje isprava. Pacak nije dostupan pravosuđu, pa bi za njim uskoro trebala biti raspisana tjeralica. Navod-no je već nekoliko mjeseci u inozemstvu. Milković je pred uskočkim tužiteljima porekao

da je kriv za primanje mita i krivotvorenje isprava koje je navodno počinio u razdo-blju od 2002. do 2009., kad je otišao iz Crosca u Inu.

- Nemamo što šutjeti, sve smo ispričali. Da parafrazi-ram jednog svog kolegu, bra-nit ćemo se istinom. Ono za što ga se tereti nije istina i on je to porekao, rekao je Mil-kovićev odvjetnik Goran Mi-kuličić. Milkoviću je pritvor određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. USKOK namjerava ispitati više dese-taka svjedoka, uglavnom za-poslenika Crosca i dviju hr-vatskih firmi koje su platile da bi dobile poslove antiko-rozivne zaštite naftnih po-strojenja. Milkovićev odvjet-nik Goran Mikuličić najavio je da će inzistirati da se Mil-

kovića iz Remetinca premje-sti u istražni zatvor.

- Predložili smo sudu da se primjeni blaža mjera kućnog zatvora, što je sud odbio. Do-neseni su svi potrebni pra-vilnici, ali ta mjera još nije zaživjela. Svakako ćemo inzi-stirati na njoj, možda bude-mo i prvi koji ćemo je dobiti, kazao je Mikuličić i podsjetio da se Milkoviću na teret stav-ljaju i događaji stari gotovo deset godina.

Mikuličić je upozorio da je “indikativno da se postupak pokreće upravo kad se u Ini događaju velike promjene”. Uhićenje glavnog izvršenog direktora u bilo kojoj tvrtki izazvalo bi uznemirenost, a da su u Ini to tako i doživje-li, potvrđuje i njihovo priop-ćenje od petka u kojem isti-

ču da kaznena djela za koja se tereti Milkovića nemaju veze s poslovanjem Ine d. d. Međutim, imaju veze s Cros-com, Ininom tvrtkom kćeri.

Premda je USKOK u svom priopćenju od petka nazna-čio da su kaznena djela što se Milkoviću i Pacaku stavljaju na teret povezana s naftnim platformama, te inkrimina-cije zasad nisu dio uskočkog spisa. USKOK je, međutim, u ožujku prošle godine zapri-mio više kaznenih prijava u vezi remonta naftne platforme Key Manhattan, a u nekima od njih spominje se i Milkovićevo ime. Ipak, treba upozoriti da je Milković imenovan za glavnog izvršnog direktora Ine u lipnju 2009., a remont platforme Key Manhattan dogovoren je kra-jem te godine. S. ABRAMOV

i opozicije nekako podjed-nake. Na prošlim parlamen-tarnim izborima po sedam mandata osvojili su HDZ i HSS te SDP i HNS. Od izmje-

na koje smo uspjeli saznati značajno je i prebacivanje Sisačko-moslavačke župa-nije iz šeste u drugu izbor-nu jedinicu. Na taj se način

vjerojatno htjelo ići na ruku HSS-u, koji je najjači u dru-goj jedinici, a njihova Ma-rijana Petir popularna je u Sisačkoj županiji, pa će se

spriječiti da njezini glasovi propadnu u šestoj izbornoj jedinici. Jedina je netaknuta ostala peta izborna jedini-ca (Vukovarsko-srijemska,

Brodsko-posavska i Požeš-ko-slavonska županija) jer ona najviše odgovara ide-alnom broju birača po je-dinici.

SDP-ov zastupnik Arsen Bauk, koji je i sam izradio pri-jedlog redizajna izbornih jedi-nica, rekao nam je da promje-ne koje smo mu priopćili nisu nelogične jer se u značajnoj mjeri poklapaju i s njegovim modelom.

- Nije tu bilo puno mane-varskog prostora i to stoga što su osnova za podjelu izbornih jedinica vrlo loši birački popi-si. Puno bi logičnije bilo da se za to uzeo popis stanovništva, smatra Bauk.

POLITIČKA GEOGRAFIJA: PREDSJEDNIŠTVO HDZ-a UTVRDILO PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA

Glas Istre Novosti

**ZAGREB - Duboko vjerujem da neće biti političkih prepreka ulasku Hrvatske u EU. Očekujem da ćemo ispunjavanjem uvjeta dobiti zeleno svjetlo za ulazak, rekao je predsjednik Ivo Josipović. “Sve su zemlje EU-a dobronamjerne prema Hrvatskoj

i žele da uđemo u Uniju, ali na visokoj razini. Kad je riječ o poglavlju pravosuđe, značajno smo podigli standard u povratku izbjeglica i suđenju za ratne zločine, ali se od nas očekuje da ispunimo najviše krite-rije” kazao je Josipović. (NL)

Bez prepreka ulasku Hrvatske u EU

PREDSJEDNIK SDP-a ZORAN MILANOVIĆ PORUČIO PREMIJERKI DA NEĆE UŠUTKATI NAJJAČU OPORBENU STRANKU

Lika i četiri kvarnerska otoka pripojeni Zagrebu

Kosor: SDP ne želi završetak pregovora s EU-om

Premijerka je u izjavi nakon sjednice predsjed-ništva HDZ-a ponovno optužila SDP da ne želi završetak pristupnih pre-govora već u lipnju.

- Ima onih koji to ap-solutno ne žele, kao što je to sasvim sigurno SDP. Proteklih mjeseci oni nisu napravili, ali baš ništa, niti jedan potez iz kojeg bi se mogla iščitati njihova europska orijentacija. Dok smo mi, primjerice, mukotrpno danonoćno radili da bismo dobili po-zitivno mišljenje na planu restrukturiranja Brodo-splita, SDP je u Splitu po-kušavao istjerati radnike na cestu, uvjeravajući njih i javnost da je Brodosplit izgubljen. SDP-u očito nije u interesu da završimo pregovore, ali sam sigur-na da ćemo to učiniti s njihovom potporom ili bez nje, rekla je Kosor, koja je pohvalila Vesnu Pusić jer je “imala hrabro-sti dati Vladi potporu za završetak pregovora”.

HDZ predlaže raz-bijanje 9. jedinice, koja je imala previ-še birača u odno-su na druge. No, zajedno s Likom, u 7. jedinicu, koja se proteže od Bakra do Zagreba, idu i Krk, Cres, Lošinj te Rab, koji su dosad bili s Rijekom i Istrom u 8. izbornoj jedinici

Prijedlog izmjena izbornih jedinica članovima predsjedništva HDZ-a prezentirao je ministar uprave Davorin Mlakar

D. J

ELI

NE

K

Ljudi su nezadovoljni i SDP neće šutjetiZAGREB - SDP neće ni

ubuduće dolijevati ulje na vatru, bit će i dalje strpljiv s vladajućima, no neće šu-tjeti jer posao opozicije je da govori, preispituje i nudi alternativna rješenja, po-ručio je predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jučeraš-njoj sjednici Glavnog odbo-ra stranke.

- Nitko od nas neće na-praviti opoziciju koja šuti, koja je pasivna, koja nema svoje mišljenje i skriva se iza alibija nekog višeg cilja. Taj viši cilj, Europska unija, je i naš cilj, i bio je to puno prije nego kod nekih drugih, istaknuo je Milanović. Prvi put u 11 godina Hrvatska je u izbornoj godini, a da se još ne zna kad će biti izbo-ri. Iako je takva situacija le-

galna, ona nije ni uobičaje-na ni normalna, ustvrdio je predsjednik SDP-a. “Institu-cije u Hrvatskoj trenutačno loše funkcioniraju pa su lju-di zbog toga nezadovoljni. SDP će građanima ponuditi novi model Hrvatske - život i politiku bez korupcije, a ne borbu protiv korupcije”, po-ručio je Milanović.

- Kampanjska i periodična borba protiv korupcije, kada voda dođe do grla, nije na-čin politike. Politika bez ko-rupcije i život bez korupcije - to je nulta točka, kazao je šef SDP-a. Pregovore s EU-om treba završiti što prije, a neprihvatljiva je činjenica da su tek sad pred zatvara-njem poglavlja koja su tre-bala biti zatvorena još prije dvije godine.

- Kako to da je upravo naj-osjetljiviji dio, pravosuđe, nekoliko tjedana prije zavr-šetka pregovora pod tolikom lupom? To znači da sustav ne valja. Može li ga se stvar-no promijeniti u 60 dana, to je veliko pitanje, ocijenio je Milanović. Govor je završio parolom “Svi na posao, po-sao za sve”, što bi mogao biti jedan od SDP-ovih udarnih slogana u kampanji za par-lamentarne izbore.

Hrvatska je postala talac HDZ-ove politike jer Vlada ne donosi nikakve odluke i sve je podredila ciljevima za-vršetka pregovora te čuvanja svog rejtinga do sljedećih iz-bora, zaključio je na jučeraš-njoj sjednici Glavni odbor SDP-a. Određivanje datuma izbora presudno je gospo-

darsko pitanje i SDP će stoga na tome i dalje inzistirati, ka-zao je novinarima predsjed-nik GO-a Josip Leko.

- Gospodarska situacija je loša i Vlada ne poduzima ništa da bi se popravila pa izgleda da datum izbora po-staje presudno gospodarsko pitanje razvoja Hrvatske, po-dizanja životnog standarda i zapošljavanja, rekao je Leko. Podsjetio je da SDP nije ni-kada mijenjao svoju politiku prema Europskoj uniji.

- SDP ostaje predan poli-tici udruživanja u EU, ali to nije jedini cilj naše politike. Cilj nam je omogućiti i re-forme te promjene koje osi-guravaju bolji život građana Hrvatske, bolju zaposlenost i gospodarski rast, istaknuo je Leko. V. ROLLERŽivot bez korupcije - Zoran Milanović

D. J

ELI

NE

K

3Nedjelja, 27. ožujka 2011.

ZAGREB - Zelena akcija zatražila je od Sabora i Vlade da obnove moratorij na pripremu i gradnju nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, da obustave tzv. “Hrvatski ener-getski nuklearni program”, da se aktivno založe protiv gradnje novih nuklearnih

reaktora u susjedstvu i da odustanu od najavljenog produženja radnog vijeka nuklearne elektrane Krško sa 40 na 60 go-dina. Potaknuti obustavom rada nuklear-ke, poručili su da je vrijeme da se temeljito preispita njezina sigurnost. (I. F.)

Traže ocjenu sigurnosti NE Krško

*Glas Istre Novosti

PREKORAČENJE OVLASTI ILI NEPOZNAVANJE ZAKONA: TKO I KAKO ODRŽAVA RED U DISKOKLUBOVIMA

Ako postoje problemi s gostom, onda je vlasnik ili zaposlenik u objektu dužan pozvati policiju. Ukoliko se sukobe redar i gost, po-licija prijavljuje obje osobe.

Redari ne smgostu prim

Za održavanje javnog reda i mira te sigurnosti u našoj državi ovlaštena je jedino policija • Zaštitari su naoružani i imaju pravo upotrijebiti sredstva prisile, za razliku od redara, kaže nam Dalibor Gregov, načelnik Odjela za javni red u Policijskoj upravi istarskoj • Željko Ilić, vlasnik kluba Uljanik, veli da u posljednje dvije, tri godine odlično surađuju s policijom koja se odaziva njihovim pozivima ukoliko se gosti sukobe u ili izvan objekta • Aleksandar Hinić, vlasnik zaštitarske firme i obrta Crni vjetar, do sada je skupio više od 300 prijava, ali kaže da nije nikad osuđen

Piše Silva BODLAJ IVAŠIĆSnimio Manuel ANGELINI

PULA - “Redar me izbacio i udario” ili “zaštitar me ozlije-dio” rečenice su koje čujemo od posjetitelja diskoklubova, kafića, koncerata, sportskih natjecanja i ostalih manife-stacija na kojima se uz polici-ju pojavljuju zaštitari i redari. Oni su tamo da bi spriječili moguće nerede koji za poslje-dicu mogu imati ozljeđivanje osoba ili imovine. Područje njihovog djelovanja uređuje se zakonima, ali većina ljudi ne zna kakve ovlasti imaju ti čuvari reda. Nekima pruža-ju osjećaj sigurnosti, nekima nesigurnosti, a neki ih doživ-ljavaju čak i kao prijetnju. O tome tko i kako čuva red na mjestima na kojima se oku-pljaju mladi u noćnim satima razgovarali smo s vlasnikom kluba Uljanik Željkom Ilićem, vlasnikom zaštitarske firme i obrta Crni vjetar Aleksandrom Hinićem i djelatnicima poli-cije. Pitali smo i bivše redare kako su nekad održavali red na mjestima gdje se mladež okupljala i zabavljala.

Redar bez ovlastiNo, prije svega osnovno je

znati da je za održavanje jav-nog reda i mira te sigurnosti u našoj državi ovlaštena jedi-no policija. Svim ostalima koji zaštitu obavljaju kao privatnu djelatnost, primjerice Hiniće-vom Crnom vjetru, prava su ograničena i regulirana Zako-nom o privatnoj zaštiti, Zako-nom o javnom okupljanju i Za-konom o sprečavanju nerada na sportskim natjecanjima. Za temu koja je u fokusu našeg in-teresa važna su prva dva spo-

menuta zakona. Tako Zakon o privatnoj zaštiti uređuje onaj segment zaštite koji ne osigu-rava država i iznad opsega koji osigurava država, a pružaju ga pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova. Ovlasti i djelokrug rada redara uređuje Zakon o javnim okupljanjima. Razlike između zaštitara i re-dara su ogromne, a nakon raz-govora s našim sugovornicima uvidjeli smo da postoje neka razilaženja u shvaćanju ili pri-mjeni zakona.

Zaštitari i čuvari su licen-cirane osobe, odnosno tvrtke ili obrti koji imaju određena znanja i vještine te veće ovla-sti od redara, a manje od poli-

cije koja im izdaje odobrenja i nadzire njihov rad.

- Zaštitari su naoružani i imaju pravo upotrijebiti sred-stva prisile, za razliku od reda-ra, kaže nam Dalibor Gregov, načelnik Odjela za javni red u Policijskoj upravi istarskoj. Po-jašnjava da se okupljanja u klu-bovima mladih kao što je Ulja-nik ili diskoklubovima poput Monte Serpentea, Arube i ro-vinjskog Monvija, ukoliko se koncert ne održava na otvo-renom prostoru, ne smatraju javnim okupljanjima u smislu zakona o javnim okupljanjima, već normalnom, uobičajenom ugostiteljskom djelatnošću.

- Upravo zato u tim bi objektima, ako vlasnik želi osigurati posjetiteljima mir i sigurnost, trebali biti anga-žirani licencirani zaštitari, a ne redari. Redari se angaži-raju na javnim okupljanjima, prosvjedima ili drugim pri-redbama. U diskoklubovima postoje osobe koje se brinu za red, smatra ih se redari-ma, ali one nemaju ovlasti postupanja prema osobama, gostima. Odnosno, ta osoba ima pravo upozoriti nekoga ako se neprimjereno ponaša, može ga i zamoliti da napusti objekt, ali ga nema pravo po-vlačiti za rukav i na silu izba-civati. Ako postoje problemi s gostom, onda je vlasnik ili zaposlenik u objektu dužan pozvati policiju. Ukoliko se sukobe redar i gost, policija prijavljuje obje osobe. Redar u tom slučaju ima isti tre-tman kao i svaka druga oso-ba. Policija u kriminalistič-kom istraživanju ispituje tko je što učinio pa to prijavljuje nadležnom sudu, objašnja-va Gregov.

Javno okupljanje ili uobičajeni program

Na takav stav policije i tre-tman redara upozorili su nas i vlasnik zaštitarske firme Crni vjetar Aleksandar Hinić te vlasnik kluba Uljanik Željko Ilić. Potonji kaže da posljed-nje dvije, tri godine odlično surađuju s policijom koja se odaziva njihovim pozivima ukoliko se gosti sukobe, bilo u ili izvan objekta. Aleksandar Hinić otkriva nam da je sku-pio više od 300 prijava, ali da do sada nije nikad prekršajno osuđen.

- Policija neki program u disku smatra uobičajenim programom, a ja javnim oku-pljanjem. Na javnom okuplja-nju može biti redar, a na uobi-čajenom programu mora biti zaštitar. Budući da redar nije zaštitar, policija kazni njega i moj obrt, kaže Hinić i dodaje da se upravo oko tumačenja naravi nekog događaja spori s policijom. No, Gregov nam

na to odgovara da se policija nema što sporiti: “Zakon je ja-san i mi ga se pridržavamo”.

Redar, složili su se naši sugo-vornici, može biti bilo tko koga vlasnik objekta odabere za taj posao. On ne mora, za razliku od zaštitara, imati završenu naj-manje srednju školu i poseb-nu izobrazbu. Tako i Ilić i Hinić svoje redare odabiru isključivo po kriteriju osobnog poznan-stva ili po preporuci. Najčešće su to sportaši koji se bave bori-lačkim vještinama, nekažnja-vani i moraju biti, kažu, u “glavi čisti”, što znači ne bahatiti se, ne biti iskompleksiran, ne htjeti na svaki način pokazati svoju sna-

gu, odnosno dokazivati se po-zicijom redara i fizičkom sna-gom. Obojica, kažu da od svojih redara traže i neka druga zna-nja, primjerice iz psihologije da bi znali komunicirati i ponaša-ti se s gostima, naročito onima koji previše popiju ili uđu u ka-kav sukob.

- S mojim redarima go-sti mogu pričati i o, primjerice, astronomiji. Sada imamo, s mo-jim bratom, koji je voditelj šan-ka i kontrolira ulaz i sve ostalo, petoricu. Po potrebi uzmemo više redara iz GWC securityja, čiji je zaštitar ovdje svake večeri kada radimo. Redara gosti tre-baju doživljavati kao prijatelja.

Redar je:osoba koju organizator �odredi za poslove održa-vanja javnog reda i miradužan zadržati i odmah �predati policiji oso-bu koja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljedadužan nositi vidljivu �oznaku s natpisom redar

Redar ima pravo:pregledati osobu �

zabraniti ulazak �

usmjeravati kretanje �

isključiti i zadržati oso- �bu koja remeti javni red i mir

Redar ne smije:nositi oružje niti pred- �mete pogodne za nano-šenje ozljeda

Aleksandar Hinić, vlasnik firme i obrta Crni vjetar

4 Nedjelja, 27. ožujka 2011.

Glas Istre Novosti

**SARAJEVO - Nekadašnji predsjednik hrvatske vlade i predstojnik ureda bivšeg predsjednika Franje Tuđmana Hrvoje Šarinić izjavio je da su Tuđman i Slobodan Milošević razgovarali o podjeli Bosne i Hercegovine no staknuo je da je poticaj za to dolazio od

bivšeg srpskog predsjednika. U izjavi koju je prenio Dnevni avaz Šarinić je rekao da su 26. ožujka 1991. Tuđman i Milošević razgovarali dva i pol sata šetajući u šumi Karađorđeva. Da je tema razgovora bila podjela BiH, iz-javio je, to je gotovo neupitno. (H)

Tu�man i Milošević dijelili BiH

I OSTALIM OBJEKTIMA U KOJIMA ZABAVA TRAJE DO JUTRA

miju prema mijeniti silu

Sedamdesetih nisu sijevali noževi i bokseri, sve se rješavalo šakama

Sukobi poslije ponoÊiPolicajci su lani radi narušavanja javnog reda i mira

intervenirali u 388 slučajeva, ali ne znamo u koliko slučajeva zbog nereda u kafićima, diskoklubovima ili drugim mjestima noćne zabave mladih. Policija takvu statistiku ne vodi. Načelnik Odjela za javni red u Poli-cijskoj upravi istarskoj Dalibor Gregov kaže da su na intervencije pozivani najčešće zbog sukoba u blizini kluba Uljanik između samih gostiju, i to poslije jedan sat. Objašnjava to time što se klub nalazi u centru grada i omiljeno je okupljalište mladih. Prije dvije, tri godine bilo je puno više intervencija te sukoba između redara i gostiju. Sada se uglavnom sukobljavaju gosti, a sporadično i redari s gostima, saznajemo od Gregova.

Tako je početkom ovog mjeseca protiv redara kluba Uljanik podignuta kaznena prijava zbog nanošenja teških ozljeda jednom gostu, a lani u prosincu u istom je klubu 33-godišnji Puljanin navodno pištoljem prijetio redaru. U listopadu 2009. godine ispred narodnjačkog kluba Beautiful u Medulinu 29-godišnji Puljanin je iz pištolja pogodio u nogu 43-godišnjaka, a nakon lanjskog požara taj klub više ne radi. No, sukoba između pojedinaca ili grupica mladića, a ponekad i djevojaka, ima znatno više negoli ih se dojavljuje policiji. To stoga što sukobi ne traju dugo, nema teže ozlijeđenih, akteri se razbježe ili pak nikome ne odgovara da se u sve umiješa i policija.

Nije prijavljen nijedan sluËaj “zaštitarskog reketa”

Iako Pula ima nekoliko lokala koji rade do jutarnjih sati i upošljavaju zaštitare i redare, u Puli još nije prijavljen slučaj “zaštitarskog reketa”. Robert Pavleković, djelatnik u Odjelu za javni red u Policijskoj upravi istarskoj, kaže nam da nema saznanja o takvoj pojavi, a načelnik Gre-gov dodaje da bi voljeli da im se takav slučaj prijavi.

Redari su se brinuli o redu i na terasama hotela, u

disko i noćnim klubovima te ostalim plesnjacima kojih je 70-ih pa do početka 90-ih u Puli bilo daleko više nego da-nas. Tadašnji redari danas su 60-godišnjaci koji se više ne bave tim poslom. No, sjeća-nja na ta vremena još su im svježa. Karla Katičića, Nikolu Mandića, Andru Gotovinu i Milana Brumnića pitali smo kako su se nosili s ekscesima ili neredima na mjestima na kojima su radili kao redari.

Svima je to bio honorarni angažman kojim se zaradilo toliko da se moglo s društvom popiti i pojesti nešto. Nereda je bilo, kažu, ali bila su to ma-nje opasna vremena. Omladi-na nije bila naoružana nože-vima, bokserima i palicama, mladići su se uglavnom su-kobljavali šakama. Kao redar mogao je raditi onaj tko nije bio u sukobu sa zakonom, od-nosno policijom, koja je tada

davala dozvolu osobama koje su radile kao redari, posjedo-vao je znanje i vještine bori-lačkih vještina, bio je fizički jak, ali i “tvrdih živaca”.

- Bilo je problema s gosti-ma, najviše s onima koji bi malo popili. Ako bi taj ome-tao goste ili razbijao čaše, mi redari bismo mu prišli i izveli izvan Uljanika, kaže nam An-

dro Gotovina, koji je zaposlen u Pulaparkingu. “Taj bi nam se sutra došao ispričati i sve bi bilo u redu. Omladina je tada bila manje agresivna. Po-nekad je više problema bilo s bivšom vojskom i terenskim radnicima, ponekad kojom ekskurzijom. Domaći su malo ili nikako stvarali probleme. Najveći i masovni sukob imali

smo s državnom reprezenta-cijom budokaja 1979. Napali su nas i potukli smo se. Polici-ja nas je sve privela, nas šesto-ricu redara i njih oko 15. Neki od njih su završili na hitnoj. Svi smo bili prijavljeni, ali smo bili oslobođeni”, ispričao nam je Andro Gotovina.

Karlo Katičić, koji je 11 go-dina radio kao redar u Arena-

turistovim objektima kao što je ondašnji Klub 33, disko u hotelu Brioni te na terasama Verudele, a danas u Puli ima svoju trgovinu voćem i povr-ćem, kaže da je probleme s pijanim ili napasnim gostima jednostavno rješavao. “Uhva-tiš ga i izbaciš te mu zabraniš ulaz. Jednom me konobarica ispred Kluba 33 zvala jer joj gost nije želio platiti jelo i piće. Došao sam i on se bahatio, odbijao platiti račun. Morao sam ga udariti. Bio je to dečko moje prijateljice. Njoj je bilo neugodno, ali mi nije zamje-rila. U ono vrijeme zarađivao sam jako dobro”, kaže Katičić.

- Kada su se u Uljaniku za-kačile dvije grupe mladića, mi bismo ih razdvajali. Bilo je do-voljno da stanemo između

njih. Nismo ih trebali tući. Iz-bacili bismo ih, a kada smo skužili da se ispred Uljanika nastavljaju tući, nismo ih iz-bacivali istovremeno. Drugu grupu bismo izbacili kada bi ona prva već otišla. Nekima bismo zabranili ulaz na mje-sec dana, i to im je bila naj-veća kazna. Poštivali su nas, imali smo autoritet. U pravilu nismo imali problema s do-maćim gostima, rekao nam je Nikola Mandić.

- Odgovaralo mi je raditi kao redar u Uljaniku. Tada se radilo od 20 do najviše 23.30 sati, a meni je to bio honorar-ni posao. Radio sam i na dru-gim mjestima: Platicumu, Ka-liguli, Piramidi, Monviju, na terasama hotela. Najviše pro-blema bilo je s onima koji su popili čašicu više, ali to smo rješavali. Nas pijani nisu na-padali, valjda su znali da im nije pametno napasti neko-ga od nas, prisjeća se Milan Brumnić.

Bivši redari Milan Brumnić i Andro Gotovina Nikola Mandić

Željko Ilić, vlasnik kluba Uljanik

Treba znati kako smiriti even-tualnu ekscesnu situaciju, kaže Ilić, a na pitanje kako rješavaju takve situacije odgovara da uo-bičajeno redar upozori gosta, a ako se ne smiri, naredi mu da napusti klub.

Profesionalizirati redarsku službu

- Izbacivanje iz kluba rijetko primjenjujemo. Prvi filtar je na vratima pa one za koje znamo da mogu napraviti eksces ni ne puštamo unutra. Neki ima-ju zabranu ulaska, a zabrana traje dok mi ne odlučimo sus-pendirati je. Godinama smo u tom poslu, a Pula je mali grad pa mlade koji dolaze gotovo sve poznajemo. Ne puštamo mla-đe od 16 godina, pripite ili pod utjecajem droge. Stalo nam je da roditelji čija su djeca ovdje budu mirni i sigurni da se nji-hovoj djeci neće ništa loše do-goditi. Najveća kazna svakome je zabrana ulaska, a kada nam se netko tko ima zabranu ispri-ča, smatramo da smo postigli cilj, tvrdi Ilić i dodaje da je ek-scesa i tučnjava ranije bilo više. Kaže da vrlo dobro surađuju s policijom, da su policijske op-hodnje češće te da policija brže dolazi na pozive.

Ispričao nam je da je bilo si-tuacija kada su sukobljene oso-be izbacili iz kluba, a one su

nastavile sukob vani te je redar bio prijavljen zbog toga što nije spriječio sukob, a bio je prijav-ljen i ako se umiješao u sukob.

- Redar u klubu Uljanik je prijavljen zato što nije poduzeo radnje da spriječi sukob. Te rad-nje podrazumijevaju verbalno upozorenje ili poziv policiji, a ne utrčavanje među sukobljene strane i ugrožavanje sebe ili dru-gih, objašnjava načelnik Gregov. Kaže da redar nema ovlasti ni u klubu nekoga vući za rukav i primjenjivati silu da bi ga iz-bacio. Može se braniti ako je napadnut, ali tada je sudionik sukoba čija će se uloga ispita-ti kroz kriminalističko istraži-vanje. Naglašava da ako netko stvara nered, a na upozorenje se ogluši, redar ili vlasnik kluba trebaju pozvati policiju. Zaštitar smije primijeniti silu, ali mora podnijeti pismeno izvješće o postupanju Inspektoratu unu-tarnjih poslova PU istarske koji će ispitati je li zakonito upotrije-bio sredstva kojima se poslužio u incidentnoj situaciji.

- Osobe drugačije reagira-ju kada ih upozorava redar u lokalu ili zaštitar. Ponekad ih sama pojava zaštitara smiri, kaže nam Robert Pavleković, policijski službenik u Odjelu za javni red i mir pri PU istarskoj, koji tako potvrđuje da neki ipak prepoznaju razliku u statusu ili poziciji redara i zaštitara u loka-lu. Zato Aleksandar Hinić, koji se redarskim ili zaštitarskim po-slom bavi blizu 20 godina, sma-tra da bi redarsku službu treba-lo bolje regulirati zakonima jer sada redar u lokalu može biti bilo tko pa i nedovoljno obu-čena osoba. To nosi opasnost neprimjerenog reagiranja koje može prerasti u fizički sukob s neželjenim posljedicama. Sma-tra i da bi u lokalima koji rade do ranojutarnjih sati posao osi-guranja trebali obavljati profe-sionalni zaštitari ili redari.


Glas Istre Novosti

DVANAESTI ISTRAKON U ČAST PRVOG SVEMIRSKOG LETA JURIJA GAGARINA

CVIJEĆEM PROTIV RAKA DOJKE

Dan narcisa na pulskoj tržnici

SA SVEČANE SJEDNICE HRVATSKE GORSKE SLUŽBE SPAŠAVANJA

Sve duža cesta maslinovih uljaVODNJAN - Inicijativi pokrenutoj u kolovozu 2008.,

kada je potpisan sporazum između gradova Vodnja-na, Labina i talijanske općine Manzano o provođenju projekta “Ceste maslinovih ulja”, prekjučer su se pot-pisivanjem sporazuma u Vodnjanu priključili i gradovi Pula, Rovinj, Umag, Novigrad, Buje, Općina Brtonigla, talijanski gradovi i općine San Dorligo della Valle, Duino Aurisina i Muggia te slovenski gradovi Kopar, Izola i Piran. Projektom se želi očuvati mjesne posebnosti vezane za vlastite prirodne, povijesne, arhitektonske, kulturne, ljudske i poduzetničke resurse u područjima u kojima prolazi cesta maslinovog ulja, sve kroz vredno-vanje kvalitetnog proizvoda. Definirano je da talijanska općina Manzano bude koordinator.

Kroz projekt namjerava se promicati ekonomski lokal-ni razvitak i održivi razvoj koji će podupirati kvalitetan proizvod kao što je maslinovo ulje, promicati turističku ponudu koja se temelji na kvaliteti područja, lokalnih i tradicionalnih proizvoda i usluga, raspolagati jakim i efikasnim promidžbenim sredstvom - uočljivim poseb-nim cestovnim oznakama - u kojem se gospodarstvo povezuje s povijesti i kulturom onih mjesta u kojima će cesta prolaziti. Također, projekt će isticati i turističku ponudu ovih područja, započeti suradnju s gradovima raznih država i zainteresiranih javnih ustanova s ciljem umrežavanja. M. Me.

Najveći problem nedostatak vozila

PULA - U povodu 10. obljetnice pulske stanice Hrvatske gorske služ-be spašavanja jučer je u hotelu Histria održana svečana sjednica. Obilježa-vanju desetog rođendana pulskog GSS-a odazvale su se sve žurne službe na području županije, od Hit-ne pomoći do vatrogasaca i policije, pa do Centra 112 i službi traganja i spaša-vanja. U prepoznatljivim crvenim odorama veliku podršku dali su naravno članovi GSS-a i drugih stanica koji su na sjednicu pristigli u velikom broju. Također, 10. obljetnici pulskih GSS-ovaca pri-družila su se i istaknuta imena gradske i županij-ske političke scene. Bila je to prigoda da se, među ostalim, podijele priznanja i zahvalnice za suradnju, a prikazan je i kratki film o pulskoj stanici GSS-a.

- Želimo zahvaliti svim žurnim službama na po-dručju Istarske županije, s kojima, moram naglasiti, iznimno dobro surađu-jemo. Zajedno ostvaru-jemo iznimne rezultate i dobro se nadopunjujemo, izlazimo jedni drugima u susret, rekao nam je jučer

pročelnik pulske stanice Mladen Nikšić i dodao da pulska stanica danas broji 20 članova, od kojih njih 11 ima licencu, što zna-či da samostalno mogu voditi akcije spašavanja, te sedam pripravnika i dva suradnika. Razgovarajući o stanju u toj službi, Nikšić veli da im je trenutno naj-veći problem nedostatak vozila. Posjeduju naime tek jedan defender za čita-vo područje županije, no skromni kakvi jesu, članovi GSS ne vide u tom veliki problem.

- Naravno da bi bilo do-bro da smo bolje opremlje-ni, više sredstava je uvijek dobrodošlo, no zbog dobre suradnje s drugim služba-ma, uspijevamo i bez toga. Mi spašavamo bez obzira na financijska sredstva, rekao je Nikšić i napome-nuo da Istarska županija i lokalne samouprave relativno dovoljno izdva-jaju. Kazao je da su u ovoj godini imali 13 intervencija, a od njihovog osnutka, da-kle u posljednjih 10 godina, 140 akcija i intervencija. Posljednja koja im je ostala u sjećanju kao iznimna bila je ona spašavanja paraglaj-dera na Brestovi. N. S.

Istrani vole narcisePULA, LABIN - Kao i godina-

ma unatrag, odaziv Puljana na već tradicionalni Dan narcisa održan jučer na gradskoj tržnici u organizaciji Kluba žena lije-čenih od karcinoma dojke Gea bio je izvrstan. Rijetki su bili oni koji nisu zastali pored mnoš-tvom štandova prepunih narci-sa, jaglaca, tulipana i kupnjom cvijeća podržali humanitarnu akciju. Cvijeće se prodavalo za simbolične iznose, a sav prihod koristit će se u borbi protiv raka dojke. Predsjednica udruge Lji-ljana Vojnić kazala nam je da je zadovoljna odazivom građana koji su i ove godine pokazali iznimnu humanitarnu notu, također i istaknutim licima pulskog javnog života koji su prodavali cvijeće.

I u Labinu, Raši i Rapcu čla-novi gradske Lige protiv raka organizirali su prigodnu akciju koja je polučila odličan odaziv. Na labinskoj tržnici aktivistice udruge - Miranda Prodan, Mi-lenka Zakrajšek, Gabrijela Per-šić i Elvira Milevoj u manje od dva sata prodale su, kako vele, 500-tinjak narcisa.

- Da smo ih imale još toliko, svi bi planuli. Labinjani bez za-drške ostavljaju dobrotvorne priloge, vrlo su osviješteni, zna-ju o cilju ove akcije, rekle su. Cvi-jeće, koje su poklonili građani, 20-ak volontera Lige nudilo je na još tri štanda. Prikupljenim novcem financirat će se projekt samopregleda dojki kao naju-spješnije metoda ranog otkriva-nja ove vrste tumora. N. S.,I. R.

(Ne)ostvariva maštarenjaOkosnica manife-stacije odabrana je u čast prvog svemir-skog putnika sovjet-skog kozmonauta Jurija Gagarina, koji je 12. travnja 1961. iz svemirske letjelice Vostok 1 prvi ugle-dao plavi planet i tako pokazao da se znanstveno-fanta-stična maštarenja mogu ostvariti

PAZIN - U petak je u pazin-skom Spomen-domu otvorena dvanaesta konvencija znan-stvene fantastike i fantastike Istrakon 2011. s temom “Čo-vjek u svemiru”.

Okosnica manifestacije odabrana je u čast prvog sve-mirskog putnika sovjetskog kozmonauta Jurija Gagarina, koji je 12. travnja 1961. iz sve-mirske letjelice Vostok 1 prvi ugledao plavi planet i tako pokazao da se znanstveno-fantastična maštarenja mogu ostvariti. No, ne baš sva, kako je u velikoj dvorani Spomen-doma pokazalo predavanje Davora Horvatića. Zagrebač-ki je fizičar nakon uvodnog izlaganja o mogućnosti us-postave warp pogona (zami-šljeni pogon SF serije “Znan-stvene staze”) pokazao da čak ni teoretski putovanje brzi-nama bliskim brzini svjetlo-sti nije moguće, a čak se usu-dio ustvrditi da je fizika kao znanost u posljednjim deset-ljećima “lupila u zid”. Glavni problem Horvatić vidi u ne-mogućnosti povezivanja do-minantnih fizikalnih ideja 20. stoljeća, teorije relativnosti i kvantne mehanike, zbog čega je došlo do stagnacije znano-sti. No, vratimo se na sam po-četak manifestacije, koju je simboličnim rezanjem vrpce otvorila počasna gošća Istra-kona zagrebačka književnica Sanja Lovrenčić, autorica bio-grafije Ivane Brlić-Mažuranić “U potrazi za Ivanom”, o kojoj

su malo kasnije u maloj dvo-rani Spomen-doma popriča-li autorica i književni kritičar Glasa Istre Davor Šišović.

- Ivana Brlić-Mažuranić strpana je u geto dječje knji-ževnosti jer je bila žena pa

zato “Priče iz davnine” nisu bile razmatrane kao ozbilj-na književnost, kazala je Lo-vrenčić, koja smatra da ta “silno originalna knjiga” ne spada samo u dječju knji-ževnost. Bilo je riječi o sla-

venskoj mitologiji, o kojoj su prava znanstvena istraži-vanja tek započela. Predava-nja su također održali Alek-sandar Žiljak o američkim X avionima kao prethodnici ljudskog putovanja u sve-mir, Boris Švel o svemirskoj utrci između Sovjeta i Ame-rikanaca, Goran Dimić Flo o znanstvenoj fantastici u stripu, Mauricio Martinčić, Maja Škvorc i Zrinka Zni-darčić o LARP i RPG igra-ma, Jovan Ristić o filmogra-fiji sudnjeg dana. Bilo je tu i raznih SF igara, potrage za blagom, kvizova, karao-ka, projekcija filmova među kojima su brojni posjetitelji mogli pronaći vlastitu zani-maciju. A. DAGOSTIN

Sanja Lovrenčić i Davor Šišović

S otvorenja manifestacije


- Svojedobno ste rekli da će vaš ostanak na vlasti ovisiti i o provođenju gospodar-skih reformi. Do promjena u tom resoru nije došlo, a u izbornoj smo godini.

- Očito nemamo previše vremena za značajnije gos-podarske reforme, ali smo zato svjesni da moramo za-vršiti posao koji nam zadaje pristupanje Europskoj uniji, bez čega će teško biti provo-diti te iste reforme. Odlučili smo se u ovom trenutku kon-centrirati na taj posao.- Osjećate li se suodgovor-

nim za ostanak u koaliciji koja nema povjerenje naro-da i u vrijeme velike neza-poslenosti i nelikvidnosti u zemlji. Samo je jučer u Hr-vatskoj organizirano 13 pro-tuvladinih prosvjeda.

- Ne bježim ni od kakve odgovornosti, no nisam ni od onih koji su skloni pre-uzeti veću odgovornost on one koju bi trebali preuzeti. Prosvjedi bi trebali predstav-ljati poticaj i vlasti i opoziciji za efikasnije rješavanje pro-blema u društvu. Ponavljam, osobno nemam problem s

odgovornošću, ali upozora-vam da stvari mogu biti i gore negoli jesu. Ne bih htio biti zloslutan, ali mislim da plaća-mo iskustvo posljednjih dva-deset godina. Ukoliko nešto naučimo iz sveg tog iskustva i aktualnog stanja imamo šan-su za promjene, u suprotno-sti ostajemo u istoj sferi. - Odobrava li vaša stranka i vaša izborna baza vaš osta-nak na vlasti HDZ- a?

- Odobravamo da se ovaj po-sao privede kraju, da se kvali-tetno organiziraju izbori i da se okrenemo promišljanju inve-

sticija i borbi protiv korupcije. Ukoliko netko smatra, pa i vi, da bismo trebali ustupiti svoje mjesto, a pritom nudi bolja rje-šenja, mi ćemo to učiniti.- Što su, za vrijeme vašeg mandata u Vladi, pripadni-ci zajednice Srba postigli od svojih zahtjeva?

- Puno je toga napravljeno da bi stalo u jedan blic inter-vju, a još će se puno toga i na-praviti. Ono čemu se primarno i dalje trebamo posvećivati jest oslobađanje od ratnog naslije-đa, rasterećenje od tog vreme-na stradanja. N. HAUSER

Glas Istre Novosti

blic intervjuMILORAD PUPOVAC, PREDSJEDNIK SRPSKOG NARODNOG VIJEĆA I SABORSKI ZASTUPNIK

S. R

.

Prosvjedi kao poticaj vlasti i opoziciji

JUČER SE ZAREDALI NOVI PROTUVLADINI PROSVJEDI DILJEM HRVATSKE

U HOTELU PULA KOORDINACIJA SRBA ODRŽALA JAVNU TRIBINU S TEMOM SKOROG POPISA STANOVNIŠTVA

I. R

AD

I�

Malo prosvjednika u Puli i LabinuPULA - Osnovni motiv i za-

htjev četrdesetak prosvjedni-ka koji su se i ove subote, dva-naesti put okupili na pulskom trgu Portarata ostaje isti: traži se ostavka sadašnje Vlade Ja-dranke Kosor i konačno objav-ljivanje datuma prijevremenih parlamentarnih izbora. I ovaj je prosvjed išao ukorak poru-kama koje su građani imali pri-like čuti tijekom dosadašnjih prosvjeda, a među njima su i obustava novih privatizacija te nacionalizacija već privatizira-nih strateških javnih poduzeća i banaka, sveobuhvatna revizija privatizacije, uvođenje sustav-nog nacionalno-ekonomskog protekcionizma i povratak so-cijalnim vrijednostima države blagostanja.

Povorka prosvjednika je od Trga Portarata krenula putem ulice Sergijevaca i Foruma, da bi na Rivi pozvali djelatnike Glasa Istre da im se pridru-

že, a zatim nastavili prema Gospodarskoj komori i zgradi Istarske županije. Dijelili su se

letci na kojima se građane Hr-vatske upozorava na važnosti koje se zahtijevaju u “novom

sazivu Sabora”, a to su, uz na-vedeno, “reforma izbora i su-stava političkog odlučivanja,

smanjivanje beneficija i pove-ćanje odgovornosti političa-ra”. Govornici su podsjetili i na

potrebu sustavne borbe pro-tiv korupcije i gospodarskog kriminala te smanjenje javne potrošnje, kao i na brigu za si-gurnost građana.

U Labinu se, pak, sinoć tre-bao održati treći protuvladin marš u organizaciji građanske inicijative “Za bolje sutra”, no okupilo se svega osam neza-dovoljnika pa je sve nalikovalo njihovoj jednosatnoj šetnji od Katura do staroga grada. Nije, kako je primijetio jedan od pro-svjednika, došla čak ni policija.

- Idemo, bez obzira ima li nas pet ili petsto, hrabri-la je kolege predvodnica Ire-na Pfeffer, oboružana tran-sparentom “HDZ stranka bez morala i srama - ukrala nam sve što je Hrvatska ima-la”. Dosad je u Labinu, barem donekle, uspio tek premijerni prosvjed prije tri tjedna, kada je istom rutom prošlo stoti-njak građana. N. H., I. R.

Pulski prosvjednici su s Portarate krenuli Ulicom Sergijevaca

D. Š

TIFA

NI�

U Labinu se okupilo svega osam ljudi

Milorad Pupovac

Srbima veća prava ako se i izjasne kao Srbi

Zaključna je poruka tribine da se upravo postupcima izjašnja-vanja o nacionalnoj pripadnosti postižu veća prava pripadni-ka u zajednici u kojoj žive te ravnopravnost i jednakost u društvu

PULA - Koordinacija Srba Istre jučer je u pulskom ho-telu Pula održala Javnu tribinu s temom “Popis stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011.”, na kojoj su uz Milana Rašulu i Radomira Jankovića, predsjed-nika vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pule i Istarske županije, sudjelovali i konzul Republike Srbije u Rijeci Zoran Milivojević, pulski dogradona-čelnik Fabrizio Radin i drugi predstavnici manjinskih tijela u Puli i županiji, a sa sat i pol zakašnjenja tribini se pridružio i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog Narodnog Vijeća.

Tribina je organizirana s ci-ljem ostvarivanja niza prava nacionalne zajednice Srba, od političkih, nacionalnih i rad-nih, do statusnih, obrazovnih i kulturnih. Uz to, upozorilo se na činjenicu da o izjašnjava-nju o pripadnosti srpskoj na-cionalnoj zajednici ovisi broj srpskih zastupnika u Saboru, vijećima i izvršnoj vlasti žu-panija, gradova i općina, kao i zaposlenost Srba u državnim

službama i javnim ustanova-ma, zastupljenost i uporaba srpskog jezika i ćiriličnog pi-sma u društvu i medijima, no i upotreba srpskog znamenja i simbola. Također, uvjetova-nost izjašnjavanju nameće i očuvanje srpske kulture i tra-dicije te pravo na samostalnu organizaciju i udruživanje.

Na tribini se upozorilo i na to da je posljednji po-pis stanovništva proveden 2001. godine te da on tada nije donio vjerodostojne i primjerene podatke o broju Srba u Hrvatskoj i to iz ra-zloga nepopisivanja izbjegli-ca, straha od izjašnjavanja i nedovoljne zastupljenosti

Srba među popisivačima. Takav se slučaj teži izbjeći u travnju, stoga su sudionici tribine imali prilike saznati detaljnije informacije o po-pisu stanovništva, kojima se postiže prikupljanje poda-taka o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanov-ništva prema njegovim de-

mografskim, nacionalnim, vjerskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim oblicima.

Upozorilo se i na važnost izjašnjavanja o narodnosti, kao i o vjerskoj pripadnosti, no i na to koje će sve kate-gorije stanovništva biti dje-lom konačnog popisa. Go-

vorilo se i o tome tko može davati podatke o izjašnja-vanju ukoliko osoba koja želi biti djelom popisa nije prisutna prilikom popisi-vanja, pa i o tome što sve treba znati osoba koja pru-ža te podatke. Zaključna je poruka tribine da se upravo postupcima izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti po-stižu veća prava pripadnika u zajednici u kojoj žive te ravnopravnost i jednakost u društvu. N. HAUSER

Popisom se potvruje manjinska identifikacija

Važnost popisa sta-novništva u Republici Hrvatskoj novinarima je komentirao Zoran Mili-vojević, konzul Republike Srbije u Rijeci.

- Svaki popis je važan za svaku državu, a za ma-njinu posebno i to zato što ona time potvrđuje svoju identifikaciju u Hrvatskoj kao demokrat-skoj državi i demokrat-skom društvu. Izjašnja-vanje je slobodno i ono je odraz demokracije i razvoja posljednjih deset godina. Mislim da je situ-acija povoljna i da nema razloga da se pripadnici srpske nacionalne manji-ne slobodno ne izjaš-njavaju, rekao je. Veću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u samom broju popisiva-ča Milivojević također smatra demokratskim postupkom, kao i rezul-tatom ustavnog položaja i zakonitosti, primjene i vladavine prava.

A. T

OŠ

I�

S jučerašnje tribine u Puli


Glas Istre Oglasi Na temelju točke II. Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Službene novine Općine Marčana“, br. 2/2011.), Jedinstveni upravni odjel Općine Marčana, objavljuje

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJUPOLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

I. Objavljuje se javni natječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje: državno poljoprivredno zemljište), i to:K.o. Filipana: Skraćenice korištene u tablici imaju slijedeće značenje: RH = Republika Hrvatska, ha = hektar, kn = hrvatska

kuna, or. = oranica, o.v.r. = obraslo višegodišnjim raslinjem.U početnim cijenama nekretnina u stupcu 8. tablice iz stavka 1. ove točke uračunato je umanjene početne cijene po osnovi obraslosti višegodišnjim raslinjem iz stupca 6. te tablice.U početnim cijenama nekretnina u stupcu 8. tablice iz stavka 1. ove točke nije uračunat porez na promet nekretnina, kojeg snosi kupac.K.č.br. 671/2 k.o. Loborika, te k.č.br. 1372/5, k.č.br. 1372/8 i k.č.br. 1381, sve k.o. Marčana opterećene su pravom služnosti postavljanja i održavanja visokonaponskih nadzemnih dalekovoda, te korisnik služnosti ima pravo tu služnost upisati u zemljišne knjige bez posebne naknade. Čestice državnog poljoprivrednog zemljišta prodaju se u viđenom stanju. Površine pojedinih čestica državnog poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ove točke utvrđene su prema podacima iz katastra zemljišta te prodavatelj nije odgovoran ukoliko je površina tih čestica u naravi manja od površine iskazane u katastru zemljišta. Kupci poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u trećoj i četvrtoj vodozaštitnoj zoni dužni su pridržavati se javnopravnih ograničenja iz propisa o vodama i Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji („Službene novine Istarske županije“, br. 12/2005.) u odnosu na zaštitu voda i vodnih ekosustava.Kupci poljoprivrednog zemljišta ne smiju mijenjati stanje poljskih putova koji postoje u naravi (posjed služnosti prolaza) i odvodnih kanala površinskih voda, te obavljati druge radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj rizika od štetnog djelovanja voda.II. Ova javni natječaj provodi se prikupljanjem pisanih ponuda. Ovaj javni natječaj objavljuje se u Glasu Istre, na oglasnoj ploči Općine Marčana te na web-stranici Općine Marčana www.marcana.hr. Rok za dostavljanje ponuda povodom ovog javnog natječaja je 11. travnja 2011. godine.U tijeku roka za podnošenje ponuda, zainteresirani ponuditelji mogu izvršiti uvid u dokumentaciju o državnom poljoprivrednom zemljištu koje je predmet ovog javnog natječaja (bez pokazivanja nekretnina na terenu) u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Marčana, i to u radno vrijeme za rad sa strankama tog Odjela. Javno otvaranje ponuda bit će 18. travnja 2011. godine s početkom u 9,00 sati u vijećnici Općine Marčana u Marčani 158 (I. kat).Ovaj javni natječaj provest će Povjerenstvo za provedbu natječaja (dalje: Povjerenstvo).III. Maksimalna površina državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može prodati pojedinoj pravnoj ili fizičkoj osobi iznosi 5 hektara zemljišta, u koju su površinu uključene sve površine poljoprivrednog zemljišta kupljene na natječajima za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Površina od 5 hektara zemljišta iz prethodnog stavka izračunava se na slijedeći način:

kod poljoprivrednih površina oranica, vrtova, voćnjaka,, maslinika, vinograda prema površini iz katastra, - kod poljoprivrednih površina livada prema površini iz katastra umanjenoj za 25% (koeficijent 0,75),- kod poljoprivrednih površina pašnjaka i drugog poljoprivrednog zemljišta koje nije navedeno u podstavcima 1. -

i 2. ovoga stavka, prema površini iz katastra umanjenoj za 50% (koeficijent 0,5).Pojedini ponuditelj može dostaviti ponudu za kupnju nekretnina čija ukupna površina prelazi maksimalnu površinu iz prethodnog stavka, ali može biti izabran kao najpovoljniji ponuditelj za nekretnine čiji zbroj površina ne prelazi navedenu maksimalnu površinu, i to redoslijedom kako su nekretnine navedene u njegovoj pisanoj ponudi.IV. Ukoliko najviša ponuđena cijena na natječaju od strane ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne cijene, takva ponuda se smatra nevažećom.Zajednička ponuda ponuđača smatra se nevažećom. V. Jamčevina za sudjelovanje na natječaju uplaćuje se posebno za svaku pojedinu nekretninu koja se izlaže prodaji u visini navedenoj u stupcu 9. tablice iz točke I. ovog javnog natječaja. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun Općine Marčana br. 2484008 – 1825400007 Općina Marčana Proračun pozivom na broj 68-7706-OIB ponuditelja, a dokaz o uplati mora biti priložen ponudi u zatvorenoj omotnici. Na uplatnici se pod svrha uplate upisuje „Jamčevina za red. br.“ te iza toga upisuje redni broj čestice iz javnog natječaja (od 1. do 94.). Najpovoljnijem ponuditelju jamčevina se uračunava u prodajnu cijenu.Najpovoljniji ponuditelji koji odustanu od ponude nakon što je Povjerenstvo otvorilo pristiglu ponudu, kao i oni koji ne pristupe sklapanju ugovora o kupoprodaji u za to ostavljenom roku, ili ne uplate u cijelosti ugovorenu cijenu u skladu sa sklopljenim ugovorom, gube pravo na povrat uplaćene jamčevine.Natjecateljima koje Povjerenstvo ne utvrdi kao najpovoljnije ponuditelje nakon postupka ostvarivanja prvenstvenog prava, jamčevina će biti vraćena isplatom na njihov račun koji su naznačili u ponudi u roku od osam dana od dana dostave zapisnika i prijedloga Povjerenstva Općinskom vijeću. VI. Fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju i koja ispunjava natječajne uvjete ima prvenstveno pravo kupnje uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete i da ponudi priloži gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (dalje: gospodarski program), i to prema slijedećem redoslijedu:1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi

na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i nositelj obiteljskoga poljoprivrednog

gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

3. ostale fizičke ili pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Ako je više osoba iz stavka 1. ove točke u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje prednost se utvrđuje

prema sljedećim kriterijima:a) dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koristio na

temelju valjanog ugovora o zakupu,b) dosadašnji posjednik koji uredno obrađuje poljoprivredno zemljište i koji je platio sve obveze s osnova

korištenja tog zemljišta,c) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik gospodarskog objekta za uzgoj stoke, a ne ispunjava uvjete odnosa

broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2,5 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu a pogodne su za ratarsku i stočarsku proizvodnju,

d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mlađi od 40 godina,e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je odobren projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada

Republike Hrvatske iz područja poljoprivrede. Ako je više osoba iz stavka 2. ove točke u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje prednost se utvrđuje

prema sljedećim kriterijima:a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na području Općine Marčana,b) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu

školu,c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo

u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću.

VII. Dokazi kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za ostvarivanje prvenstvenog prava kupnje su: - za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak – rješenje o upisu

u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (dalje:OPG) ili ovjerena preslika iskaznice OPG, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak;

- za poljoprivredno gospodarstvo koje djeluje kao obrt – rješenje o upisu u upisnik OPG ili ovjerena preslika iskaznice OPG, obrtnica i potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak ili dobit;

- za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – rješenje o upisu u upisnik OPG ili ovjerena preslika iskaznice OPG; - kao dokaz o ostvarivanju prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi odnosno obavljanju poljoprivredne

djelatnosti kao dopunske djelatnosti – potvrda koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje; - za pravnu osobu registriranu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti – izvod iz sudskog registra; - za dosadašnjeg zakupca zemljišta – ovjerena preslika ugovora o zakupu i potvrda Općine Marčana i nadležne

ispostave porezne uprave da nema dugovanja po osnovi zakupa; - za dosadašnjeg posjednika – ovjerena preslika ugovora o zakupu iz kojega je vidljivo da je zakupni odnos

prestao, izjava posjednika da je u posjedu nekretnine i potvrda Općine Marčana i nadležne ispostave porezne uprave da nema dugovanja po osnovi zakupa;

Red

ni b

roj

Vla

snič

ki

udio

RH

Bro

j ka

tast

ar-

ske

čes

tice

Kat

asta

rska

ku

ltura

Kul

tura

u n

arav

i

Pos

tota

k um

an-

jenj

a po

četn

e ci

jene

Pov

ršin

a u

ha

Poč

etna

cije

na

u kn

Jam

čevi

na

u kn

1 2 3 4 5 6 7 8 91. 6/12 4034/1 Oranica neobrađeno 0 0,2500 4.906,44 490,64

Vinograd or. neobrađena 0 0,17482. 6/12 4034/4 Oranica neobrađeno 0 0,1441 3.281,36 328,14

Oranica neobrađeno 0 0,14003. 6/12 4034/5 Oranica neobrađeno 0 0,1913 2.209,52 220,95 4. 6/12 4034/6 Oranica neobrađeno 0 0,2355 2.720,03 272,00 5. 1/1 4036/2 Oranica neobrađeno 0 0,0705 1.628,55 162,86 6. 1/1 4364/1 Oranica dio o.v.r. 30 0,3730 6.031,41 603,14 7. 1/1 4406/65 Oranica dio o.v.r. 30 0,0335 541,70 54,17 8. 6/30 4411 Oranica neobrađeno 0 0,4255 1.965,81 196,58 9. 6/30 4297 Pašnjak dio o.v.r. 15 0,2460 526,93 52,69 10. 6/30 4298 Pašnjak dio o.v.r. 40 0,3125 472,50 47,25 11. 6/30 4308/25 Pašnjak dio o.v.r. 25 0,4190 791,91 79,19 12. 1/1 3487 Pašnjak dio o.v.r. 10 0,3338 3.785,29 378,53 13. 1/1 3498/130 Oranica dio o.v.r. 10 0,0100 519,75 51,98

Vinograd dio o.v.r. 10 0,015014. 1/1 3565/6 Oranica neobrađeno 0 0,1236 2.855,16 285,52 K.o. Kavran:15. 1/1 669/8 Oranica maslinik 0 0,1235 2.852,85 285,29 16. 1/3 339/8 Vinograd or. neobrađena 0 0,2170 1.670,90 167,09 17. 1/1 340/1 Pašnjak dio o.v.r. 15 0,2000 8.850,74 885,07

Pašnjak dio o.v.r. 15 0,626418. 1/1 340/2 Oranica dio o.v.r. 5 0,3083 6.765,64 676,56 19. 1/1 577 Oranica maslinik 0 0,1077 3.844,89 384,49

Pašnjak Pašnjak 0 0,107720. 1/1 585 Pašnjak dio o.v.r. 35 0,5363 4.392,30 439,23 21. 1/1 574 Pašnjak dio o.v.r. 35 0,2481 2.031,94 203,19 22. 20/240 119 Pašnjak dio o.v.r. 20 0,4517 379,43 37,94 23. 20/240 120 Pašnjak Pašnjak 0 0,0788 82,74 8,27 24. 1/1 330/6 Oranica dio o.v.r. 5 0,1858 4.077,38 407,74 K.o. Krnica:25. 1/1 1304 Oranica dio o.v.r. 30 1,5678 25.351,33 2.535,13 26. 1/1 1306 Oranica dio o.v.r. 20 0,7148 36.355,01 3.635,50

Oranica dio o.v.r. 20 1,0148Livada dio o.v.r. 20 0,3000

27. 336/9072 772/4 Pašnjak Pašnjak 0 0,1428 66,64 6,66 28. 28/112 2310/2 Oranica dio o.v.r. 30 0,0791 319,76 31,98 29. 336/9072 1093/1 Livada dio o.v.r. 40 0,6308 256,53 25,65 30. 1/1 1286 Pašnjak dio o.v.r. 25 0,1597 1.509,17 150,92 31. 1/1 775/13 Livada dio o.v.r. 15 0,3855 5.996,45 599,65 32. 1/1 775/14 Vinograd or. neobrađena 0 0,1732 4.000,92 400,09 33. 1/1 775/15 Livada Livada 0 0,1000 25.013,16 2.501,32

Oranica neobrađeno 0 1,003634. 1/1 2014/4 Oranica dio o.v.r. 35 0,4798 7.204,20 720,42 35. 1/1 2014/5 Pašnjak dio o.v.r. 35 0,2953 2.418,51 241,85 36. 1/1 2302/4 Voćnjak dio o.v.r. 20 0,0637 1.177,18 117,72 37. 1/1 1015/2 Pašnjak Pašnjak 0 0,6916 8.714,16 871,42 38. 1036/1 Livada dio o.v.r. 5 0,3859 6.708,87 670,89 39. 1/1 1023 Oranica neobrađeno 0 0,7747 17.895,57 1.789,56 40. 360/2520 1038/3 Voćnjak dio o.v.r. 20 0,0200 1.336,90 133,69

Vinograd or.. dio o.v.r. 20 0,486441. 108/3780 1035/3 Pašnjak dio o.v.r. 20 0,0151 4,35 0,43 42. 360/2520 1025/2 Oranica dio o.v.r. 10 0,4503 1.337,39 133,74 43. 336/9072 1016 Pašnjak dio o.v.r. 30 0,0957 31,26 3,13 44. 336/9072 1018 Pašnjak dio o.v.r. 30 0,2075 67,78 6,78 45. 336/9072 1027 Oranica Oranica 0 0,2313 197,89 19,79 46. 336/9072 1030/3 Oranica neobrađeno 0 0,4064 347,70 34,77 47. 336/9072 1030/1 Oranica neobrađeno 0 0,4165 356,34 35,63 48. 1/1 2211/2 Pašnjak dio o.v.r. 35 0,3230 2.645,37 264,54 49. 720/6480 1081/3 Pašnjak dio o.v.r. 40 1,0060 845,04 84,50 50. 1/1 1089/5 Oranica dio o.v.r. 30 0,1725 2.789,33 278,93 K.o. Loborika:51. 1/1 671/2 Oranica dio o.v.r. 10 0,4448 13.216,39 1.321,64

Pašnjak dio o.v.r. 10 0,3500K.o. Marčana:52. 1/1 879/12 Pašnjak dio o.v.r. dio

masline20 0,4745 4.782,96 478,30

53. 1/1 1980/1 Oranica Oranica 0 0,2255 5.209,05 520,91 54. 1/1 2489/1 Oranica neobrađeno 0 0,1806 4.171,86 417,19 55. 1/1 2489/2 Oranica neobrađeno 0 0,1316 3.039,96 304,00 56. 1/1 2489/3 Oranica neobrađeno 0 0,1338 3.090,78 309,08 57. 1/1 2489/4 Oranica neobrađeno 0 0,1971 4.553,01 455,30 58. 1/1 1378 Oranica Oranica 0 0,6280 17.740,80 1.774,08

Vinograd Vinograd 0 0,140059. 1/1 1379 Oranica neobrađeno 0 0,5209 14.222,67 1.422,27

Pašnjak Pašnjak 0 0,173860. 1/1 1372/3 Oranica dio o.v.r. 10 0,1405 2.921,00 292,10 61. 1/1 1372/9 Vinograd Oranica 0 0,1985 4.585,35 458,54 62. 1/1 1372/5 Oranica Vinograd 0 0,1065 2.460,15 246,02 63. 1/1 1372/8 Oranica Vinograd 0 0,1125 2.598,75 259,88 64. 66/180 1861/2 Oranica neobrađeno 0 0,3507 2.970,43 297,04 65. 66/180 1861/1 Oranica neobrađeno 0 0,3000 2.541,00 254,10 66. 1/1 275/4 Oranica dio o.v.r. 20 0,2137 3.949,18 394,92 67. 14/20 1916/1 Oranica Oranica 0 0,5951 9.622,77 962,28 68. 1/1 2259/3 Vinograd or. neobrađena 0 0,4970 11.480,70 1.148,07 69. 28/40 2243/1 Oranica Oranica 0 0,3965 7.692,41 769,24

Livada Livada 0 0,100070. 1/1 1359/3 Livada dio o.v.r. uzgoj

fazana30 0,4400 5.636,40 563,64

71. 22/60 2426/1 Oranica dio o.v.r. 20 0,5855 3.967,35 396,73 72. 22/60 2426/2 Oranica dio o.v.r. 20 0,4615 3.127,12 312,71 73. 66/180 2484/1 Vinograd or., dio o.v.r. 20 0,1700 1.319,72 131,97

Pašnjak dio o.v.r. 20 0,045474. 66/180 2484/2 Vinograd or. neobrađena 0 0,2021 1.711,79 171,18 75. 66/180 2479/1 Oranica neobrađeno 0 0,5165 4.374,76 437,48 76. 66/180 2556/3 Oranica neobrađeno 0 0,1448 1.226,46 122,65 77. 1/1 276 Oranica neobrađeno 0 0,4465 10.314,15 1.031,42 78. 1/1 1359/1 Livada dio o.v.r. 30 0,5400 6.917,40 691,74 79. 1/1 1377/1 Oranica dio o.v.r. 15 0,4910 9.640,79 964,08 80. 1/1 1381 Pašnjak dio o.v.r. 5 0,4722 5.652,23 565,22 K.o. Rakalj:81. 2880/25920 1006/4 Pašnjak Pašnjak 0 0,2023 283,22 28,32 82. 2880/25920 1018/2 Pašnjak dio o.v.r. 20 0,5104 571,65 57,16 83. 2880/25920 990 Pašnjak Pašnjak 0 0,2521 352,94 35,29 84. 1/1 736 Oranica neobrađeno 0 0,3557 4.481,82 448,18 85. 1/1 738 Oranica neobrađeno 0 0,3431 4.323,06 432,31 86. 1/1 739 Oranica neobrađeno 0 0,2111 2.659,86 265,99 87. 1/1 740 Oranica neobrađeno 0 0,0910 1.146,60 114,66 88. 1/1 743/6 Oranica neobrađeno 0 0,4132 5.206,32 520,63

K.o. Valtura:89. 1/1 2544/19 Pašnjak cijela o.v.r. 40 4,6970 35.509,32 3.550,93 K.o.Vodnjan:90. 1/1 6957/3 Oranica neobrađeno 0 0,0777 1.794,87 179,49 91. 1/1 6964/2 Oranica neobrađeno 0 0,1350 3.118,50 311,85 92. 1/1 6956/1 Pašnjak dio o.v.r. 10 0,2453 2.781,70 278,17 93. 1/1 6956/3 Pašnjak dio o.v.r. 30 0,2395 2.112,39 211,24 94. 1/1 6971/1 Oranica neobrađeno 0 0,6027 13.922,37 1.392,24


Glas Istre Oglasi - za gospodarski objekt – dokaz o legalnosti građevine (vlasnički list za česticu na kojoj je gospodarski objekt

bez zabilježbi nedostatka građevne odnosno uporabne dozvole ili građevna dozvola ili uporabna dozvola ili dokaz da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine sukladan propisima o prostornom uređenju),

- za odnos grlo-hektar – potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik, te za dokaz o stočnom fondu – potvrda Hrvatskog stočarskog centra;

- za starost nositelja OPG-a – osobna iskaznica ili dokaz o državljanstvu ili drugi valjani dokaz; - za mjesto prebivališta nositelja OPG-a – osobna iskaznica ili uvjerenje o prebivalištu ili dokaz o državljanstvu

ili drugi valjani dokaz; - za odobrene projekte OPG-a – odluka županijskog ili središnjeg Povjerenstva kojim se odobrava projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske; - za nositelje OPG sa završenim poljoprivrednim fakultetom ili drugom poljoprivrednom školom - diploma o

završenom školovanju; - za nositelja OPG razvojačenog hrvatskog branitelja koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske

najmanje tri mjeseca ili člana obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću – dokaz o statusu izdan od strane nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstva unutarnjih poslova.

Gospodarski program u skladu s odredbama članka 37. stavka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu mora sadržavati: a) podatke o podnositelju ponude, b) opis gospodarstva, c) namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, d) tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog rada, e) podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje, f) prikaz očekivanih troškova i prihoda, g) posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. Gospodarski program čini sastavni dio ugovora o prodaji, a ukoliko se on ne provodi u roku od 3 godine od dana sklapanja, ugovor se može raskinuti. VIII. Ako ponuditelj koji ispunjava natječajne uvjete odustane od svoje ponude nakon što je Povjerenstvo otvorilo ponude, njegova ponuda uzima se u razmatranje samo u odnosu na cijenu koja je ponuđena, te ako ta ponuda sadrži najvišu postignutu cijenu na javnom natječaju, osoba koja ispunjava kriterije prava prvenstva iz članka 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ostvarit će prvenstvo prava kupnje, uz uvjet da prihvati tu najvišu cijenu.Izbor odnosno utvrđivanje najpovoljnije ponude na natječaju vrši se na osnovi činjenica i dokaza koji su postojali za svakog ponuđača u trenutku podnošenja ponude, neovisno o okolnostima koje su se promijenile na strani ponuditelja do trenutka utvrđivanja najpovoljnije ponude.IX. Kupac državnog poljoprivrednog zemljišta ostvaruje pravo na popust u visini od 20 % od postignute prodajne cijene kod uplate prodajne cijene u cijelosti u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o prodaji, u kojem slučaju kupac ne može kupljeno poljoprivredno zemljište otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Zabrana otuđenja zabilježit će se u zemljišnoj knjizi istodobno s upisom prava vlasništva kupca. Kupac ugovoreni iznos kupoprodajne cijene može otplaćivati obročno, s time da rok obročne otplate iznosi do 15 godina, a iznos pojedinačnog mjesečnog obroka, osim posljednjeg, ne može biti niži od 100,00 kuna.Ugovor o prodaji kod obročnog plaćanja kupoprodajne cijene sadrži odredbu kojom se dopušta uknjižba prava vlasništva na ime kupca samo uz istodobnu uknjižbu založnog prava u korist Republike Hrvatske radi osiguranja naplate glavnice, kamata i troškova. Na iznos cijene koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata. Obroci kupoprodajne cijene plaćaju se mjesečno i dospijevaju na naplatu 5-og dana u mjesecu, počevši od sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je sklopljen kupoprodajni ugovor. Obroci kupoprodajne cijene revalorizirat će se sukladno odredbama članka. 75. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.Potvrdu o uplati prodajne cijene u cijelosti radi brisanja hipoteke za kupljeno poljoprivredno zemljište izdaje Jedinstveni upravni odjel Općine Marčana.X. 1. Natjecatelji prijavljuju sudjelovanje u javnom nadmetanju na način da pisanu ponudu za kupnju dostave osobno ili poštom preporučeno na adresu Općina Marčana, Povjerenstvo za provedbu natječaja, Marčana 158, 52206 Marčana, u zatvorenoj omotnici s naznakom „Ne otvaraj – ponuda za kupnju poljoprivrednog zemljišta“, u roku iz točke II. stavka 3. ovog javnog natječaja. 2. Ponuda obavezno sadrži: a) dokaz o državljanstvu (domovnica), odnosno registraciji pravne osobe ponuditelja (izvadak iz sudskog registra); b) punomoć za zastupanje (ako na natječaju sudjeluje osoba u svojstvu punomoćnika), odnosno ovlaštenje predstavnika pravnih osoba; c) oznaku nekretnine, odnosno nekretnina, za koje se daje ponuda za kupnju; d) ponuđeni iznos kupoprodajne cijene za svaku nekretninu posebno; e) dokaz o uplati jamčevine, posebno za svaku nekretninu za koju se daje ponuda za kupnju; f) izjavu o načinu plaćanja kupoprodajne cijene (u cijelosti ili obročno) u sklopu ponude ili u vidu zasebne izjave potpisane od ponuditelja odnosno ovlaštene osobe ponuditelja;

g) izjavu o prethodno kupljenom poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske s iskazom kupljene površine u sklopu ponude ili u vidu zasebne izjave potpisane od ponuditelja odnosno ovlaštene osobe ponuditelja; U ponudi se navodi i broj žiro-računa, tekućeg ili štednog računa na koji se može izvršiti povrat jamčevine nakon natječaja.Ukoliko ponuditelj namjerava iskoristiti prvenstveno pravo za kupnju prema odredbama članaka 36. i 37. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ponuda mora sadržavati i: - dokaz o ispunjenju nekog od uvjeta propisanih člankom 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (točka VII. stavak 1. ovog javnog natječaja, -gospodarski program korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta za koji se daje ponuda (točka VII. stavak 2. ovog javnog natječaja).Obrazac ponude i obrazac gospodarskog programa mogu se tijekom roka za podnošenje ponuda preuzeti i u pisarnici Općine Marčana ili na web stranici Općine Marčana. Ponuditelji ne moraju koristiti navedene obrasce.Svi dokazi koji se prilažu ponudi (iz ove točke kao i iz točke VII. ovog javnog natječaja) moraju biti u izvorniku ili u ovjerenom presliku (javnobilježnička ovjera), te se moraju nalaziti u zatvorenoj omotnici uz ponudu (ne mogu se naknadno prilagati niti se može kasnije izvornikom dokazivati valjanost obične preslike). 3. Ako ponuditelj podnese više ponuda na javni natječaj, svaka od njih mora imati sadržaj određen prethodnom

podtočkom (nije dopušteno pozivanje u ponudi da se dokazi nalaze uz drugu ponudu i sl.) 4. Povjerenstvo na dan i u vrijeme određeno za otvaranje ponuda iz točke II. stavka 5. ovog javnog natječaja

pristupa otvaranju pristiglih ponuda u pravilu redoslijedom njihova zaprimanja u pisarnici. Otvaranje ponuda je javno. Prisutni svoju prisutnost utvrđuju upisom u upisnik prisutnih koji se prilaže

zapisniku s javnog otvaranja ponuda. Nakon otvaranja svake ponude Povjerenstvo upoznaje prisutne sa sadržajem ponude, i to: tko je ponuditelj,

na koje se nekretnine ponuda odnosi (redni broj), kolika je ponuđena cijena za svaku od nekretnina, te koji su dokazi priloženi ponudi i ta utvrđenja unosi u zapisnik.

Za zakašnjele ponude i nepotpune ponude (ponude koje se sadrže dokaze ili podatke iz podtočke 2. od a) do g) ove točke, Povjerenstvo će zapisnički utvrditi njihovu nevažnost i neće ih uzeti u daljnje razmatranje.

5. Povjerenstvo pravodobne i potpune ponude i njima priložene dokaze razmatra na posebnoj sjednici na kojoj utvrđuje njihovu pravnu valjanost, te utvrđuje prijedlog najpovoljnije ponude za svaku pojedinu nekretninu izloženu prodaji, koji se prijedlog unosi u zapisnik Povjerenstva.

6. O tijeku sjednica Povjerenstva za provedbu natječaja vodi se zapisnik. Zapisnike sa sjednica Povjerenstva potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva, te zapisničar.

7. Po utvrđivanju najpovoljnije ponude za svaku pojedinu nekretninu, Povjerenstvo utvrđuje da li neki od ponuditelja koji je na javnom natječaju ponudio nižu cijenu ima redoslijed prvenstva viši od ponuditelja s najpovoljnijom ponudom, te, ukoliko takvih ponuditelja ima, poziva ih da se u određenom roku, ne kraćem od 5 dana od prijama pisanog poziva, izjasne žele li iskoristiti pravo prvenstva prihvatom najviše ponuđene cijene.

8. Nakon isteka roka za očitovanje ponuditelja o korištenju prava prvenstva prihvatom najviše ponuđene cijene Povjerenstvo na sjednici utvrđuje konačni prijedlog najpovoljnijih ponuda, te prijedlog za prihvat ponuda koje smatra najpovoljnijim dostavlja Općinskom vijeću Općine Marčana na razmatranje i odlučivanje, zajedno s cijelom natječajnom dokumentacijom.

9. Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude i sklapanju ugovora donijet će Općinsko vijeće Općine Marčana. 10. Ugovor o kupoprodaji sklapa se nakon donošenja odluke Općinskog vijeća Općine Marčana o prihvatu

ponude, primitka suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na tu odluku, te ishođenja pozitivnog mišljenja Županijskog državnog odvjetništva u Puli na nacrt ugovora o prodaji, i to u roku od 8 dana od dostave poziva Općine Marčana izabranom ponuditelju za sklapanje tog ugovora.

U slučaju kad Županijsko državno odvjetništvo u Puli da negativno mišljenje na nacrt ugovora o prodaji koji je pripremljen sukladno odluci Općinskog vijeća Općine Marčana o prihvatu ponude, Općinsko vijeće Općine Marčana izvršit će na prijedlog Povjerenstva novi izbor najpovoljnijeg ponuđača na temelju ponuda iz provedenog natječaja.

11.O donesenoj odluci Općinskog vijeća Općine Marčana o prihvatu ponude za pojedinu nekretninu obavijestit će se svi sudionici natječajnog postupka za tu nekretninu.

12.Na osnovi sklopljenog ugovora o prodaji kupca uvodi u posjed Povjerenstvo koje imenuje Jedinstveni upravni odjel Općine Marčana u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dotadašnjeg posjednika, o čemu se sastavlja zapisnik.

XI. U svezi svega što u odnosu na provedbu ovog javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta nije uređeno ovim javnim natječajem neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i drugih propisa.

PROČELNIKZlatko Cetina, v.r.

Klasa: 320-01/10-01/11Urbroj:2168/05-04-11-16Marčana, 23. ožujka 2011.

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJAOPĆINA SVETVINČENATJedinstveni upravni odjel

OBAVIJESTo javnom natječaju za prodaju zemljišta i davanje u zakup

poslovnog prostora u vlasništvu Općine SvetvinčenatObavještavaju se zainteresirane fizičke i pravne osobe da je natječaj za prodaju zemljišta i davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Svetvinčenat objavljen na oglasnim pločama Općine Svetvinčenat. Usmeno javno nadmetanje održati će se dana 04.04.2011.god., u Vijećnici Općine Svetvinčenat s početkom u 19,00 sati. Za detaljnije obavijesti obratiti se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Svetvinčenat ili na telefon: 052/560-016.

Ep008263

ŠKOLA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI I DIZAJNA - PULARadićeva 19, Pulatel/fax: 052/223377

NATJEČAJza popunu radnih mjesta

- na neodređeno vrijeme:1. profesor stručne grupe predmeta tekstilnog dizajna – 22 sata

nastave tjedno2. profesor stručne grupe predmeta tekstilnog dizajna – 8 sati

nastave tjednoUvjeti: 1. VSS – akad. slikar, akad. slikar-grafičar ili prof. likovne kulture sa

SSS primijenjenih umjetnosti i dizajna – dizajner tekstila 2. VSS – akad. slikar, akad. slikar-grafičar ili prof. likovne kulture sa

SSS primijenjenih umjetnosti i dizajna – dizajner tekstila Na natječaj mogu se javiti osobe oba spola.Kandidati će se primiti u radni odnos uz obvezni probni rad.Za kandidate prijavljene na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se razgovor (intervju).Uz zamolbu kandidati su dužni priložiti: životopis, preslik domovnice, preslik diplome i uvjerenje o nekažnjavanju (original).Prijave sa svim potrebnim ispravama podnose se u roku od 8 dana od objave ovog natječaja na adresu: Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna - Pula, Radićeva 19, Pula, sa naznakom „za natječaj“.

Ep008252

Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč raspisuje

NATJEČAJza radno mjesto

1. Profesor talijanskog jezika (m/ž) - 12 sati nastave tjedno na određeno radno vrijeme do povratka radnice s bolovanja

Kandidati moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilnikom o stručnoj spreme i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu. Uz pismenu prijavu na natječaj potrebno je priložiti: 1. preslik diplome o stečenoj stručnoj spremi2. preslik domovnice3. preslik rodnog lista4. uvjerenje o nekažnjavanju 5. životopisPrijave s dokazima dostaviti na adresu: Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč, Prvomajska 6, 52440 Poreč, tel.:052/429-250. Natječaj je otvoren 8 dana od dana objave.

Ep008266

ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA - CASE DELLA SALUTE DELL'ISTRIA Flanatička 27, HR-52100 Pula, objavljuje

OGLASza prijam na rad u javnu službu

1. DOKTOR/DOKTORICA DENTALNE MEDICINE, Ispostava Poreč - rad na neodređeno vrijeme – jedan/jedna (1) radnik/radnica

2. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, Ispostava Poreč - rad na neodređeno vrijeme – jedan/jedna (1) radnik/rad-nica, u stomatološkoj ordinaciji;

3. DOKTOR MEDICINE GINEKOLOG I OPSTETIČAR/ DOKTOR-ICA GINEKOLOGINJA I OPSTETIČARKA, Ispostava Umag - rad na neodređeno vrijeme jedan/jedna (1) radnik/radnica;

Uvjeti:Pod 1. VSS – Stomatološki fakultet položen stručni ispit, dozvola za radPod 2. SSS – Medicinska škola Položen stručni ispit, dozvola za radPod 3. VSS – Medicinski fakultet položen stručni ispit specijalizacija iz ginekologije i opstetricije, dozvola za radUz prijavu za navedena radna mjesta pristupnici trebaju dostaviti:· životopis· dokaz o završenom obrazovanju· domovnica· dokaz o radnom iskustvu (preslika radne knjižice)· dokaz o položenom državnom stručnom ispitu· važeća dozvola za radNepotpune i nepravovremene prijave neće se uzeti u obzir. Prijave se dostavljaju u roku osam dana od objave na adresu: ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA, 52100 Pula, Flanatička 27, M.B.1788566 OIB 99092064857 ž.r.2407000-1118043570.

Ep008255

MARKETINGGlasa Istre, Pula, Riva 10

tel. 591-538, 591-540591-541, 591-537

�� primamo radnim danom:

��

��

�� !""��#� $��%!&��'��'((&�)"��*�+�'((&�)!

�� !��"

�� #$%&��

��'��($%&�� )$%&��


Letjelice NATO-a naciljale su dva vozila koja su navodno prevozila talibanskog šefa i nje-gove pomoćnike, ali se naknadno pokazalo da se radi o civilima, objasnio je NATO. Afga-nistanski civili ubijeni su i zabunom ranjeni u okrugu Navzad, u pokrajini Helmand. (H)

NATO pogriješio *Svijet


NASTAVAK SAVEZNIČKIH UDARA U LIBIJIKanada: Pala vlada, izbori 2. svibnja

Milijuni Britanaca postaju sirotinjaLONDON - Deseci tisuća Britanaca koji se protive

vladinim mjerama štednje izašli su jučer na londonske ulice, a dio njih se sukobio s policijom i razbijao izloge po središtu grada. Maskirane skupine odjevene u crno baca-le su baklje i dimne bombe, provalile u podružnicu banke HSBC u središtu grada i razbile izlog na McDonald’su.

Sindikalni vođe ocijenili su da se na prosvjedima pojavilo 250.000 ljudi gnjevnih zbog oštrih rezanja javne potrošnje, rasta nezaposlenosti i mirovinske reforme. Brendan Barber, glavni tajnik krovne sindikalne organizacije očekuje da pro-svjedi budu najbrojniji od 2003. kad se na prosvjedima protiv planirane intervencije u Iraku okupilo milijun ljudi. Konzerva-tivna vladajuća koalicija inzistira na programu smanjivanja dugova koji će do 2015. eliminirati proračunski deficit koji je u ovome trenutku deset posto BDP-a, i tako sačuvati britanski kreditni rejting AAA. Sindikati i oporbeni laburisti kažu da te mjere idu prebrzo i predaleko te da uz nezaposlenost, najvi-šu od 1994., u sirotinju pretvaraju milijune Britanaca. (H)

OTTAWA - Kanadski pre-mijer Stephen Harper (na slici) jučer je izjavio da će se prijevremeni parlamentar-ni izbori održati 2. svibnja, jer je njegova vlada u petak izgubila glasovanje o povje-renju. Harper, naime, nije izložio potpune financijske pojedinosti svog predlože-nog strožeg zakona za bor-bu protiv kriminala, novog poreznog zakona i planova da se kupe nevidljivi ame-rički borbeni zrakoplovi. Glasovanje o povjerenju inicirala je glavna oporbena

Liberalna stranka, a uz nju su stale ljevičarska Nova demokratska stranka i Blok za Quebec. Ovo će biti četvrti parlamentarni izbori u Kanadi u sedam godi-na. Harper je premijer od 2006. i dva je mandata bio na čelu manjinskih vlada. Po mišljenju analitičara, udružena kanadska oporba izložila se velikom riziku ovim potezom, jer bi pre-ma ispitivanjima javnoga mnijenja Harperovi konzer-vativci mogli ponovo pobi-jediti na izborima. (H)

Reu

ters

Pobunjenici ponovo zauzeli Adždabiju“Naše su snage sve uništile prošle noći. Adždabija je grad du-hova. Sad su tu samo mrtva tijela i obitelji koje ne znaju što da rade. Mi smo u gradu, ali oni još drže drugi izlaz”, rekao je pobu-njenički borac Sarhag Aguri za Reuters

TRIPOLI - Međunarodna ko-alicija jučer je nastavila vrši-ti vojni pritisak na režim pu-kovnika Moamera Gadafija u Libiji, dok se paralelno traži politički izlaz iz operacije koja bi se mogla zakomplicirati. Ko-alicija je u petak navečer i ti-jekom noći na subotu povela napad na grad Zliten, udaljen 160 km istočno od glavnog gra-da, nad područjem Al-Vatija i bombardirala vojnu bazu u Tadžuri, predgrađu Tripolija, prema libijskoj televiziji i jed-nom svjedoku. Nekoliko vojnih baza smješteno je u tom istoč-nom predgrađu glavnog grada koji je svakodnevno meta na-pada koalicije od početka ope-racija u Libiji 19. ožujka.

U petak je libijski režim izrazio spremnost da pristane na plan Afričke unije (AU) koji nudi prekid sukoba i otvara-nje dijaloga između Libijaca kao prethodnicu demokrat-ske tranzicije. Kako se bliži summit predviđen za utorak u Londonu, francuski predsjed-

nik Nicolas Sarkozy je najavio francusko-britansku inicijati-vu radi političkog rješenja su-koba. Nekoliko sati ranije šef francuskog glavnog stožera Edouard Guillaud kazao je da će se vojne operacije vjerojat-no produžiti na tjedne.

Tijekom zadnjih sati, lovci-bombarderi koalicije vodili su napade na Adžabiju. Iskori-stivši tu podršku, pobunjenici su preuzeli ofenzivu i prodrli u to strateško mjesto, 160 km južno od Bengazija, uporišta oporbe. Novinari i očevici jav-ljaju da su obrambeni položa-ji snaga Moamera Gadafija na istočnom ulazu u grad, koji su u petak bili metom zrač-nih napada saveznih snaga, napušteni. Sada se samo vide spaljeni tenkovi.

“Naše su snage sve uništile prošle noći. Adždabija je grad

duhova. Sad su tu samo mrtva tijela i obitelji koje ne znaju što da rade. Mi smo u gradu, ali oni još drže drugi izlaz”, rekao je pobunjenički borac Sarhag Aguri za Reuters. Nakon silo-vitih okršaja s pobunjenicima tijekom noći, Gadafijeve su se snage povukle, ali još drže za-padni ulaz u grad.

Pristaše Gadafija nastavile su u petak bombardirati Mi-sratu, 200 km istočno od Tri-polija. U četvrtak je liječnik iz bolnice u Misrati ustvrdio da ima 109 mrtvih i 1.300 ranje-nih u tjedan dana sukoba.

SAD je objavio da je ispa-lio 16 tomahawka na libij-ske ciljeve tijekom zadnja 24 sata. Koalicijski zrako-plovi izveli su 153 polijeta-nja, od kojih 67 američkih te 86 zemalja članica koalicije (Francuksa, Velika Britanija,

Kanada, Italija, Španjolska, Belgija, Danska i Katar).

Pukovnik Gadafi, na vlasti gotovo 42 godine, suočava se od 15.veljače s pobunom u kojoj je poginulo više stotina osoba, a više od 300.000 natje-rano je na bijeg. Gadafi sve pri-padnike svojih oružanih snaga promiče. Promaknuće uklju-čuje sve pripadnike opće si-gurnosti i policije.”Brat vođa revolucije donio je odluku o promaknuću svih pripadnika oružanih snaga koji su sada u njegovim različitim vojnim jedinicama, zbog njihove he-rojske i odvažne borbe protiv križara i napada kolonijalista”, priopćeno je na libijskoj držav-noj televiziji. Libijska televizija nije precizirala što se pod tim promaknućima podrazumije-va i hoće li promaknuti biti do-datno plaćeni. (Hina)

Reu

ters

Slavlje nakon poraza Gadafi-jevih snaga u Adždabiji

plus

edjeljaVJERSKI TURIZAM: OKO 400 CRKAVA I SAMOSTANA NA POLUOTOKU

Zaključana istarske sakralne b

Više od stotinu crkava ima srednjovjekovne freske, od kojih je otprilike četvrtina tako očuvana da predstavlja pravi doživljaj • Svjetska turistička organizacija smatra da je vjerski turizam jedan od najbrže rastućih segmenata putovanja • Nužna je suradnja privatnog i javnog sektora te crkvenih institucija

Piše Jasna ORLIĆ

Turistički radnici često znaju reći da su ih vo-dili u Grčku ili Španjol-

sku, doslovno pokazati im neki kamen, ispričali im pri-ču i naplatili ulaznicu. Sigur-no ih nisu vodili na “neki ka-men”. Možda je taj “kamen” bila Akropola, možda su bili Delfi, jedno od najvažnijih mjesta antičke povijesti. Za-tim se pitaju zašto mi ne ra-dimo tako pa se izmišljaju priče o kapetanu Morganu, vampirima. Toliko istinitih priča ima koje bi se mogle ispričati, ali stalno se inzisti-ra na lažima i banalnostima umjesto da se prikaže prava baština. Riječi su to dr. Iva-na Matejčića, povjesničara umjetnosti i konzervatora, docenta na Akademiji primi-jenjenih umjetnosti u Rijeci, vodećeg istarskog stručnja-ka za ranosrednjovjekovnu umjetnost.

U Istri ima 360 crkava i dva-desetak samostana, a u go-tovo svima ima nešto zani-mljivo. Više od stotinu crkava ima srednjovjekovne freske, od kojih je otprilike četvrtina očuvana do te mjere da pred-stavlja pravi doživljaj, ukazuje dr. Matejčić.

Turizmu baština nezanimljiva

Međutim, poželimo li po-gledati neku od vrijednih cr-kvica, naići ćemo na zatvore-na vrata.

- Elementarna je činjenica da bi petnaestak crkava u Istri trebalo ljeti biti stalno otvore-no i dostupno posjetiteljima, nastavlja Matejčić. Baštinu treba predstaviti posjetitelji-ma, ali je istovremeno i zašti-

titi od mogućih krađa. Drugo je pitanje kako ljude obavi-jestiti kad je objekt otvoren i kome se obratiti. Djelatnik lokalne turističke zajednice treba se pobrinuti da prene-se informaciju o tome što ra-zgledati i kome se obratiti za pomoć te kada će vrata crka-va biti otvorena.

Očuvanje baštine logično je povezano s njenom pre-zentacijom javnosti. Može li prezentacija u turističke svrhe biti u funkciji zaštite i obnove objekata?

- Cijeli sam se život zala-gao za to da se naša baština sačuva, istraži i prezentira. Baš nikada to nisam radio prvenstveno turizma radi. Kada restaurirate neku fre-sku ili postavljate izložbu zato da bi se svidjela turisti-ma - sigurno ćete pogrije-šiti, veli dr. Matejčić. “Nitko ne može poreći da kultur-na baština nije dio turističke ponude. Dok sam bio mlađi, tražio sam od turističkih rad-nika da se uključe u obnovu i održavanje baštine, ilustri-rajući to pojmom amortiza-cije. Redovito sam dobivao odgovore da to nije u njiho-vom programu i da zakon ne obvezuje turističke zajedni-ce da održavaju spomenike kulture. Tek su se usamljeni izuzeci uključili u obnovu i održavanje. Ali, zato će iz-dvojiti milijune za neki festi-val ili neko sviranje. Jednom sam pokušao ukazati na Za-kon o malim autorskim pra-vima. Koliko bi Eufrazijana ili Arena mogle zaraditi na temelju objava fotografija… Nema turističkog vodiča u kojem nije objavljen moza-ik iz Eufrazijane ili Arene”, veli on.

Govoreći o nestručnom vođenju, prisjetio se slučaja kada su turistički radnici po-kušali voditi goste putevima fresaka, ali bilo im je dosad-no iako su te freske među naj-ljepšima na svijetu.

- Vodstvo nije bilo adekvat-no. Često sam poslom u Eu-frazijani i čujem što govore turistički vodiči. Koliko je tu izrečenih gluposti, prostače-nja, izmišljaju (!), upozorava ovaj povjesničar umjetnosti,

posebno zaslužan za valoriza-ciju Eufrazijane.

Novo izdanje “Puteva sakralne umjetnosti”

Slaže li se s tvrdnjom da tu-ristička privreda nije iskoristi-la ovaj potencijal i što bi se po tom pitanju moglo učiniti pi-tamo prvog čovjeka Turistič-ke zajednice Istarske županije Denisa Ivoševića.

- Osim pojedinih, danas već prepoznatljivih simbola sa-

kralne baštine Istre, postoji još cijeli niz manje poznatih obje-kata, eksponata i itinerara, ne samo turistima, već i široj po-pulaciji u Istri. To predstavlja izuzetan potencijal, poglavi-to imamo li na umu da je stav Svjetske turističke organizaci-je (WTO) da je vjerski turizam jedan od najbrže rastućih se-gmenata putovanja. Mislim da Istra ima ogroman neisko-rišteni potencijal što se hodo-časnika tiče. Oni bi ovdje mogli

ostvariti svoje potrebe vezane za duhovnost i vjeru, ali i dola-ziti radi edutainmenta - edu-kacije na zabavan način, radi rekreacije, razgledavanja pri-rodne i kulturne baštine, do-znajemo od Ivoševića.

Smatra da je na tom putu nužna suradnja privatnog i jav-nog sektora te crkvenih insti-tucija. Prvi potez je na privat-nom sektoru, specijaliziranim agencijama koje će nuditi ta-kve aranžmane te dogovoriti uključenost predstavnika cr-kvenih institucija i time postići da svi u ovom lancu imaju ko-risti. Gosti bi trebali dobiti kva-litetan novi proizvod, a agenci-je primjerenu nadoknadu, baš kao i crkvene institucije, koje bi tim sredstvima mogle obnoviti

Veličanstvena porečka Eufrazijana

M. A

NG

ELI

NI

i održavati kulturnu i sakralnu baštinu.

Doznajemo da županijski TZ od prošle godine sudjeluje u projektu koji financira Europ-ska unija, u suradnji s ostalim partnerima iz Istre - Odjelom za kulturu Istarske županije, gra-dovima Buzetom, Porečom i Vodnjanom te Općinom Sve-tvinčenat, zajedno s partneri-ma iz Slovenije. Radi se o pro-jektu REVITAS, namijenjenom revitalizaciji istarskog zaleđa i turizma. Budući da je riječ o na-stavku projekta “Heart of Istria”, ići će se u reprint brošura, među kojima je i izdanje “Putevi sa-kralne umjetnosti”, u sklopu ko-jeg su detaljno obrađene freske. Zbog reprezentativnosti uklju-čena su mjesta Bačva, Bale, Bar-

ban, Beram, Draguć, Dvigrad, Kanfanar, Lindar, Oprtalj, Pa-zin, Svetvinčenat, Sv. Lovreč, Vi-žinada i Žminj, premda Istra ima približno 140 lokaliteta koji čuvaju freske. U sklopu projek-ta planira se izraditi monogra-fija o freskama, DVD o njima te dva dvojezična vodiča o sta-rogradskim jezgrama i turistič-kim turama kulturne i prirodne baštine, zatim DVD o samom projektu te prospekti, razgled-nice i plakati.

Baština - a ne golf - produžit će sezonu

- Danas, dok se vode velike rasprave o golf terenima, kao da nam nije stalo do očuvanja i predstavljanja svijetu ono-ga što imamo - naše kulturne

baštine. Smatram da preko-mjerni broj golf terena neće produžiti sezonu u Istri, već će to učiniti kulturni sadržaji i programi, koje je treba više promovirati, smatra velečasni Ilija Jakovljević, kancelar Po-rečke i pulske biskupije.

Crkva u Istri ima bogatu kul-turnu, povijesnu i duhovnu ba-štinu, koju čuva u 135 župa, odnosno nekoliko stotina crka-va i crkvica. Među najvrjednije objekte, osim Eufrazijeve bazi-like u Poreču i pulske katedra-le, ubraja se i crkva sv. Eufemi-je u Rovinju, crkva sv. Stjepana u Motovunu, ona sv. Marije na Škriljinah, ali i mnoge druge. Manje su poznate neke seoske crkvice s freskama, kao što su crkva sv. Nikole u Rakotulama ili one u Lindaru i Oprtlju.

- Tko je od nas prošao sve crkvice s freskama? Mož-da samo nekolicina, a one su pravi biser našeg kraja. Svaki kutak Istre ima neku zname-nitost. Tu zasigurno spada i pavlinski samostan u Svetom Petru u Šumi, u kojem se po-kušava oformiti centar duhov-

ne obnove. Ono što mi imamo moglo bi biti ispred mnogih poznatih odredišta vjerskog turizma. Svakako da naša Eu-frazijana u Poreču ide u rang s Ravenom. Vjerujem da će Vod-njan, Motovun i Rovinj te na-pose male crkvice s freskama postati jedno novo otkriće za turiste, smatra Jakovljević.

Biskupija i župe rade na obnovi sakralnih spomeni-ka, no nisu u mogućnosti ob-navljati toliko mnogo njih bez pomoći nadležnih institucija. Premda u njihovom očuvanju sudjeluje Ministarstvo kultu-re i u jednom dijelu regija Ve-neto te pojedine općine, to je nedovoljno.

- Župna crkva u Motovu-nu već je četvrtu godinu za-tvorena jer je strop otpadao, a društvo ne reagira dovoljno da bi se spasila naša povije-sna i kulturna baština. S dru-ge se pak strane nameće nova umjetnost, novi sadržaji bez ikakvog umjetničkog sadrža-ja, razni filmski festivali, do-daje Jakovljević.

Privatni sektor najviše ima

koristi od turističkog obilaska crkava, a pritom ne izdvaja za zaštitu i obnovu sakralnih spomenika. Stoga Jakovljević smatra da će Crkva biti pri-morana posegnuti za isku-stvom Italije i Austrije.

Najčešći su cilj hodočasni-ka, uz porečku i pulsku ka-tedralu, Sv. Eufemija u Rovi-nju, župna crkva u Vodnjanu te crkva sv. Foške u Batvači-ma (župa Vodnjan), kao Sv. Marija na Škriljinah u Ber-mu, Božje Polje kod Vižina-de, crkva u Šišanu. Međutim, u Istri nema istaknutog ma-rijanskog svetišta kao što su Trst ili Marija Bistrica. Svojim svetim tijelima pomalo se na-meće Vodnjan. “Zasigurno da vjerujemo da će u budućnosti Svetvinčenat postati hodoča-sničko mjesto kad sluga Božji Miroslav Bulešić bude progla-šen blaženim, a vjerujemo da će to biti uskoro. Naše crkve čuvaju vrijedne relikvije i re-likvijare te je potrebno gajiti i razvijati jedan ispravni kult štovanja tih relikvija”, zaklju-čuje Jakovljević.

plusnedjelja

*Na znanstvenom simpoziju “Arheologija i urbanistika u gradovima obalne Istre” u Muggi, Italija, na kojem arheolozi pred-stavljaju rezultate svojih najnovijih istra-živanja, govorili su i istarski predstavnici. Mr. Kristina Džin izlagala je na temu “Po-

reč-Parentium: primjer ortogonalnog ra-zvitka grada”, a dr. Vesna Girardi Jurkić “Posebnosti urbanističkog razvoja an-tičke Pule”. Dr. Klara Buršić-Matijašić je izložila temu “Plomin - od predrimskog kastelijera do rimske luke”. (V. B.)

Pulski arheolozi u Muggi

TURISTIČKI JE NEISKORIŠTENO

vrata baštine U Istri ima

360 crkava i dvadesetak samostana, a u gotovo svima ima nešto zanimljivo

M. M

.

Izlet u svetosimbol vječnosti u koju uviremo. Srce crkve je oltar, povišeno mjesto koje čo-vjeka potiče na trajni rast, pojašnjava velečasni Marijan Jelenić, župnik vod-njanske župe svetog Blaža koja kao naj-veća na našem prostoru rječito govori svojim simbolizmom.

- Istra ima više stotina crkava i stotine ostataka srušenih. Danas kada se traže nove draži turizma trebamo svijetu odš-krinuti zapreteno duhovno bogatstvo Istre, tajnu svake crkve. Premda imamo toliko crkava u Istri nažalost nije još po-nuđen hodočasnički segment turizma. Pitanje je tko će tolike crkve otvarati i čuvati? U svemu tome nije presudno je li crkva otvorena ili nije, bitno je da po-sjetitelj dođe pred duhovnu vertikalu i ličnost koja ga može promijeniti. Prem-

da je bazilika sv. Foške malena, sveta Foška je veličina koja može pomoći sva-kome, pogotovo mladima koji traže put u život. Brojna su svjedočanstva ljudi koji su na tom hodočašću riješili velike životne prepreke. Na hodočašće se ina-če odlazi kada čovjek osjeti potrebu za obnovom. To su te revolucije u nama, rast, godovi u stablu. U tom trenutku čo-vjek ima potrebu da nekamo pođe, traži se Božja blizina, lice Božje.

Dakle, za hodočašća Istrom, kao po-seban vid turizma, sakralnoj baštini tre-

ba dati pravu dimenziju, prezentirati i ponuditi priču i informaciju. U Puli je živjelo 11 svetaca. Tko to zna? U olta-ru pulske katedrale su relikvije. Tko to zna? Turistički vodiči govore posjeti-teljima kada je crkva sagrađena, koli-ko ima lukova, koliko kubika kamena. Koga to zanima? Ne govore za ljudsku dušu. U Areni je mučen sveti German. Tko o tome adekvatno govori turisti-ma? Vidjeli su Arenu, ali što se krije iza zidina? Onaj tko bi u Arenu došao pod pravim vodstvom, trebao bi se osjećati preporođeno, a to se ne događa. Da bi se to dogodilo, treba odgojiti kadar. Mi imamo vodiče koji minoriziraju našu kulturu koja je svjetska, govore o crkvi kao o bilo kojoj zgradi, veli on.

Velečasni Jelenić upravo dovršava

knjigu “Naši godovi” u kojoj opisuje sve-ca zaštitnika svake župe od Zadra do Pule u kojoj će turizam imati novi pod-strek. Isto tako i knjigu “Izlet u sveto”, koju naziva alternativnim vodičem, a govori o metafizici istarskog prostora, razotkriva Istru na jedan drugačiji na-čin. Svaka crkva, pa i ona najmanja, nosi važne i opće ljudske poruke. Žitelji Istre trebali bi biti ponosni na svoje crkve i crkvice koje su imale i imat će nemjer-ljivu važnost za zdravlje ljudi, zaključu-je Jelenić.

Do 40.000 hodočasnika godišnje posjeti baziliku sv. Foške Velečasni Marijan Jelenić

A. K

ALE

BI�

M. A

.

Vodnjanska crkva svetog Blaža sa svo-jom zbirkom sakralne umjetnosti,

mnoštvom relikvija i neraspadnutim ti-jelima svetaca jedna je od meka znati-željnika, turista i vjernika. Godišnje kroz nju prođe desetak tisuća posjetitelja. Druga je vrlo privlačna točka Vodnjan-štine bazilika sv. Foške koju, po nesluž-benim podacima, godišnje obiđe 30 do 40 tisuća hodočasnika. O tome razgova-ramo s vodnjanskim župnikom, veleča-snim Marijanom Jelenićem.

- Bježeći od tjeskobnog života, kako kaže Pavao VI., čovjek danas ima po-trebu za putovanjem. Stoga se turizam može smatrati “znakom vremena”. Da-nas u postkonzumerističko vrijeme potreban je turizam koji ima drugu di-menziju, onaj koji djeluje na čovjekovu

dušu, ono što zovemo hodočašće. Sa-kralni turizam razlikujemo od hodo-čašća koje je zapravo put prema sebi i prema Bogu. Na tom putu svaka crkva može biti mjesto hodočašća jer i naj-manja crkva posjeduje metafiziku pro-stora, odnosno univerzalne poruke za preobrazbu čovjeka. Crkve su spomeni-ci jednog velikog duhovnog reda.

Svaki detalj crkve ima svoju poruku. Primjerice, tri stepenice prema olta-ru simboliziraju put prema Presvetom Trojstvu. Polukrug apside ili kupole je

Klaustar supetarskog samostana

Mumija sv. Nikoloze u vodnjanskoj crkvi sv. Blaža

Čuveni Ples mrtvaca

M. J

ELE

NI�

S. R

AD

OLO

VI�

D. Š

TIFA

NI�

dr. Ivan Matejčić


Razgovarala Martina DODIĆ

Danski obiteljski terapeut Jesper Juul, ugledni istra-živač, predavač i struč-

njak za odgoj djece i zdravlje obitelji, pravi je sugovornik o tim uvijek aktualnim temama. Njegove reference obuhvaćaju više desetljeća rada u mnogim europskim zemljama, a u po-sljednjih je 20-ak godina napi-sao niz traženih knjiga u kojima promiče nove paradigme od-goja djece i života obitelji. Zago-vara tezu da je jedan od temelja mentalno zdravog čovjeka spo-sobnost da, u skladu sa svojim potrebama, jasno kaže da i ne. Zanimljivo je spomenuti da je tijekom rata u Hrvatskoj volon-tirao u izbjegličkim kampovi-ma, a za našu ga zemlju veže i brak sa Zagrepčankom. Budući u okolici Poreča ima kuću, sve češće boravi u Istri.

- Obiteljski ste terapeut - kako se provodi terapija obi-telji?

- Nema nikakve tajne, to je jednostavno razgovor, i uvijek uključuje cijelu obitelj. Može se raditi i drukčije, no tada je gu-bitak vremena. Nakon pet go-dina rada s austrijskim obitelj-skim savjetnicima shvatio sam da ono što oni zovu obitelj su majka i djeca. Nikada nisu ra-dili s očevima! Slično primjeću-jem i ovdje, uglavnom su majke više odgovorne za djecu. Ljudi misle da onaj tko provodi naj-više vremena s djecom najviše utječe na njih, ali nije tako. Velik utjecaj ima čitava obitelj.

Obitelj odražava društvo

- Što nazivate, uvjetno reče-no, normalnom obitelji?

- Postoji razlika između tra-dicionalne, nuklearne obitelji, i obitelji koju čine muž i žena, njihova djeca iz prvih brakova i njihova zajednička djeca. U tra-dicionalnoj obitelji gotovo uvi-jek možete uzeti zdravo za go-tovo da se članovi međusobno vole. Muž i žena ponekad i ne,

ali na ostalim relacijama čla-novi se uglavnom vole. U ovoj drugoj vrsti obitelji ne možete računati na to. No, uz malo sre-će te mnogo rada i vremena, i među članovima takve obitelji može se izgraditi ljubav.

- Mogu li nekonvencional-ne obitelji biti jednako zdrave, i ispuniti sve uloge obitelji?

- Naravno. Najnovija studija koju sam vidio, rađena u Skan-dinaviji, pokazala je da su dje-ca samohranih očeva jednako uspješna kao djeca samohra-nih majki. A studije u Americi pokazuju da su djeca homo-seksualnih parova također vrlo uspješna. Po tom pitanju doi-sta nema razlike.

- Razlikuje li se odgoj dje-ce u Danskoj od onoga u Hr-vatskoj?

- Čini mi se da je u Hrvat-skoj odgoj dosta različit po re-gijama, iako u Istri dosad ni-sam radio, niti imam podatke. Radio sam u Zagrebu, s obi-teljima iz Slavonije i Baranje, iz Bosne. Isto tako, u Švedskoj sam na svojim predavanjima sretao mnogo hrvatskih obi-telji, uglavnom iz Dalmacije. Njihove priče su vrlo slične - isprva su se nadali da će se vratiti, no kad su odveli djecu nekoliko puta dolje, shvatili su da ih ne žele izlagati ono-me što se događa u hrvatskim školama. Ne znam... Mislim da je tradicija odgoja drukči-ja. Obitelj ima tendenciju da odražava društvo. Ako ima-te izrazito hijerarhično druš-tvo, poput onoga u bivšoj Ju-goslaviji, s mnogo pritiska s vrha prema dnu, to se odra-žava i na obitelji. S druge stra-

ne, roditelji s djecom do 15 ili 16 godina su svuda vrlo slič-ni. Imaju iste brige i čine iste pogreške. Žele djetetu pruži-ti bolje djetinjstvo od onoga koje su oni imali. U Hrvatskoj to znači veću financijsku si-gurnost, jer se mnogi rodite-lji sjećaju svog djetinjstva kao siromašnog. I ovdje i u Slove-niji roditelji u tome pretjeru-ju, kupuju sto puta više no što djeca trebaju. To samo po sebi nije opasno. Djecu ne možete razmaziti ako im dajete pre-više, bilo novca ili pažnje, ali razmazit ćete ih ako to činite iz pogrešnih razloga. Na pri-mjer, da izbjegnete sukob. To rade mnoge obitelji u Hrvat-skoj i Sloveniji, čak i ako ne-maju mnogo novca. Naročito su žene sklone misliti da, ako dođu u sukob s djetetom, to znači da su loše majke.

Više nema standarda- Kažete da očevi lakše kažu

ne djetetu.

- Da, očevi su u tome jasni-ji. Jednostavno kažu ne, odbiju nešto što ih dijete traži. Možda nisu pravedniji i razumniji u tome, ali su jasniji. Mogu reći ne, okrenuti se i otići. Rijetko ćete čuti oca da objašnjava djetetu kao majka: “Nažalost, moram ti to odbiti, i nadam se da ne-ćeš biti pretužan zbog toga, jer ću onda i ja biti tužna... molim te da shvatiš da nemam drugog izbora”. I to postane nered, jer dijete odjednom postane odgo-vorno za majčinu sreću.

- Jesu li roditelji u Danskoj, Švedskoj ili Austriji spremni-ji zatražiti profesionalnu po-moć kada u obitelji nešto nije u redu?

- Kultura roditeljstva se dra-stično promijenila. Prije rodi-telji nisu tražili pomoć, već im je ona davana, ako su im djeca bila nemoguća. Kad sam prije 20 godina u dječjim vrtićima držao predavanja za roditelje, trebala je vječnost da neki ro-ditelj postavi pitanje, i ono je

uvijek bilo općenito. To se pro-mijenilo, također i u Hrvatskoj. Roditelji danas imaju mnogo više pitanja, i to osobnih. Mlađi roditelji se više ne osjećaju kri-vi kao roditelji moje generacije, jer znaju da je roditeljstvo težak zadatak, i da su svi nesigurni. Više nema standarda. U Hr-vatskoj ima mnogo nasilja nad djecom, seksualnih napada i ostalog, no opći pristup odgo-ju je mnogo humaniji. Spome-nuli ste Austriju - nju se gotovo ne smije spominjati u druš-tvu skandinavskih zemalja, jer

ima najkonzervativniji odgoj i obrazovanje, s iznimkom je-dino Francuske, koja je nemo-guća. U Njemačkoj je loše, ali u Austriji je gore. Zato me i brine što Hrvatska preuzima mnoge zakone od njih.

- Nisu li takve ocjene izne-nađujuće s obzirom na izra-ženu patrijarhalnu kulturu i konzervativan odgoj u Hr-vatskoj?

- Hrvatska ima patrijarhal-nu kulturu, premda se to više ne primjećuje toliko u javno-sti. Danas je to više stvar lič-nosti i osobnosti, a nalaženje pravog oblika suživota muš-karca i žene nije nimalo lako. Počelo je s mojom generaci-jom, ponešto smo naučili, no trebat će još pet generacija dok se uspostavi prava ravnoteža, i alternativa hijerarhiji u obite-lji. Prije 20 godina u Hrvatskoj sam viđao očeve kako nedje-ljom u parku ili kafiću naređu-ju djeci da im donesu pivo ili cigarete, i bili su ponosni što

Što je to sreća? Po definiciji to je kratki i trenutačni osjećaj koji doživljavamo kada nam život iznenada postaje bolji. Ona je intenzivan, ali prolazni osjećaj. Zadovoljstvo može potrajati duže, ali

sama sreća je vrlo vremenski ograniče-na. Sretni su, pak, oni ljudi koji vode kre-ativne živote pune raznolikosti i s iznova vidljivim ciljevima prema kojima usmje-ravaju svoje napore.

Sreća je prolazni osjećaj

*plusnedjelja

JESPER JUUL: SVE ČEŠĆI GOST ISTRE, OBITELJSKI TERAPEUT, PREDAVAČ I AUTOR

Čini mi se da je u Hrvatskoj odgoj dosta različit po regijama iako u Istri dosad nisam radio, niti imam podatke. Radio sam u Zagrebu, s obiteljima iz Slavonije i Baranje, iz Bosne. U Švedskoj sam na svojim predavanjima sretao mnogo hrvatskih obitelji, uglavnom iz Dalmacije. Njihove priče su vrlo slične - isprva su se nadali da će se vratiti, no kad su odveli djecu nekoliko puta dolje, shvatili su da ih ne žele izlagati onome što se doga�a u hrvatskim školama

Kad vam dijete i samo postane roditelj, vidite jeste li bili dobar roditelj

Ako od bogat-stva izgubite kompas, i pobr-kate novac s lju-bavlju, djeci se ne piše dobro

DJECI SE NE PIŠE DOBRO

Ako pobrkate novac s ljubavlj


U kino umjesto psihologu

Nevjerni nogometaši loš uzor djeci

Prema nekim istraživanjima vrijeme provedeno u kinodvorani ili pred televizorom povoljnije je od posjeta psihologu. To nas vrijeme može ispuniti optimizmom i energijom, potaknuti na suočavanje s problemom i omogućiti da se maknemo udalja-vajući se od problema. (GI)

Zbog ljubavnih afera poznatih nogometaša da-našnja djeca odrastaju u uvjerenju da brakovi nisu nešto što bi trebalo trajati i nevjeru smatraju pri-hvatljivom. Rezultati su to istraživanja u Velikoj Britaniji po kome djeca izvanbračne izlete nogo-metaša gledaju kao na nešto normalno. (I. Ko.)

** ***

plusnedjelja

TRAŽENIH KNJIGA, O ODGOJU DJECE I ŽIVOTU OBITELJI IZ DANSKE

imaju te male robove kojima su mogli naređivati. Danas to više ne viđam. Osim toga, oko odgoja više nema konsenzusa. Kad je generacija mojih rodite-lja pitala susjede, rodbinu i uči-telje kako odgajati djecu, dobili su isti odgovor. Danas dobijete sedam različitih odgovora pa morate sami odlučivati. I to se, koliko znam, događa prvi put u povijesti čovječanstva. Na-ravno da u takvim okolnostima ljudi rade mnogo grešaka, no činili su ih i prije. Treba samo pogledati ono čime se ja bavim - mentalnim i psihosocijalnim zdravljem, kako da živimo s djecom da izrastu u zdrave lju-de. U Danskoj imamo 600 ti-suća kroničnih alkoholičara između 30 i 60 godina, 26 po-sto populacije dođe u doticaj s psihijatrijom, a konzumacija legalnih opijata među odrasli-ma je milijunima puta veća od konzumacije droge među mla-dima, o kojoj se toliko govori.

“Teenage-wannabes” - fenomen koji stvara industrija

- Što znači odraditi dobar posao kao roditelj?

- Konačni odgovor dobijete tek kad vam dijete i samo po-stane roditelj. Tada vidite što

je sa sobom ponijelo iz vaše obitelji. No može se vidjeti i na nekim ranijim etapama. Pitanje je što želimo odgojem postići. Radio sam s inteligen-tnim, dobro obrazovanim že-nama između 35 i 60 godi-na koje su imale problema sa svojim životom, partnerima, djecom. U osnovi su imale isti problem - nisu znale reći da i ne, i to ih je uništavalo. Kada su morale odlučiti između svojih granica i pristojnosti, uvijek su odabrale biti pristoj-ne. Od toga se razbolite. Za žene, to je dobar i popularan

način, negdje do 35. godine, jer će vas voljeti i šef i partner. Takav stav je nezdrav. Roditelj se doista mora pitati i misliti što želi vidjeti za 18 godina.

- Da li bogatstvo društva i obitelji pozitivno utječu na odgoj?

- Postoje dva načina na koje možete biti i bogati i siromaš-ni - s dostojanstvom i bez. Ako ste siromašni s dostojanstvom, djeci će biti savršeno, a isto će im biti i ako ste dostojanstveno bogati. No, ako od bogatstva iz-gubite kompas, i pobrkate no-vac s ljubavlju, djeci se ne piše

dobro. Pravi problem s bogat-stvom Hrvatska još nije vidjela, ali doći će i ovamo. U Skandi-naviji i drugdje u Europi mno-gi su u posljednjih 20 godina stekli novac koji ih kvalificira da budu viša klasa, a znamo da se viša klasa nije bavila odgojem svoje djece, već je plaćala dru-gima da to čine za njih, počevši već od dojenja. Čini se da i da-nas postoji tendencija da kad roditelji steknu više novca no što trebaju, počinju plaćati za stvari koje obično držimo važ-nim dijelom obiteljskog života - kuhanje, spremanje i slično.

Mislim da je dobra ideja odre-diti djetetu mjesečni džeparac, da ga naučite ekonomskoj od-govornosti.

- Kako odgojiti radišno di-jete?

- Teško je to predvidjeti, ne možete biti sigurni. Ako rodi-telj radi čitave dane i nikada ne uzima odmor, a djetetu to smeta i govori da ne želi živje-ti na takav način, lako je mo-guće da će s 25 godina i samo raditi po cijele dane. No i ne mora tako ispasti. Ono što mo-žete pokušati učiniti je odgojiti snažno dijete. Prije je to znači-lo da mora puno patiti, no to nije potrebno. Neki idu u dru-gu krajnost, u Sloveniji ih zovu barbie-roditelji. Romantični su, misle da mogu stvoriti raj za djecu u obitelji, pa ih štite od života, boli, razočaranja. To je loše. No, ako učinite sve da vaše dijete izgradi samopošto-vanje i samopouzdanje, ako mu dopustite da kaže da i ne, bit će mu dobro. Velik problem današnjeg roditeljstva je što imate samo deset godina da to postignete. Kad navrše deset godina, prestanu vjerovati da imaju najsavršenije roditelje na svijetu jer vide druge. Tu su i nove grupe djece, takozvani “tweens” ili “inbetweens”, sta-

rosti između devet i 10 godina i početka puberteta. Zovu ih i “teenage-wannabes”, jer žele biti kao tinejdžeri, ali nisu. Oni su priča za sebe, novi fenomen koji stvara industrija, grupa s najviše novca u Europi, grupa na koju roditelji najviše troše.

- Njima se manipulira pu-tem oglašavanja?

- Naravno. Mnogo.- Jesu li roditelji svjesni

toga?- Ne znam. Ovisi. Istra mož-

da još nije toliko zahvaćena time, premda je blizu Italiji. No Zagreb ima 20-ak trgovač-kih centara, to su mjesta na koja obitelji odlaze vikendom. Više se ne ide na izlete u pri-rodu. A tko odlučuje o tome? Upravo djeca.

Hrvatski način nošenja s boli je šutjeti

- No, grešku čini roditelj jer to dopušta?

- Naravno. No zapravo, dje-ca su danas u mnogočemu prepuštena sama sebi. Moraju se suočiti s dilerima pred ško-lom, svime i svačime na inter-netu… U moje vrijeme su po-stojali seks, alkohol i rock’n’roll, a današnji 15-godišnjaci imaju

Interview”

Primjer: Želite li odgojiti dijete koje sve sluša?- Imam i osobni primjer koji sjajno ilustrira ciljeve odgoja. Lani sam iz Zagreba nazvao

sina i snahu u Dansku da čestitam Božić unuku, koji je upravo bio zaokupljen darovima. Zamolio sam snahu da mu kaže kako želim razgovarati s njim, što ona kao mlada i dobra majka nije učinila, nego je rekla: “Aleks, djed je na telefonu, želiš li razgovarati s njim?” Rekao je: “Ne, igram se.” Tražio sam da mu još jednom kaže da želim razgovarati s njim, i konačno je to rekla. Nastala je pauza od najmanje 20 sekundi jer je ovog puta obratio pažnju, a onda rekao majci: “Molim te budi ljubazna i reci djedu da ne može razgovarati sa mnom.” U tom sam trenutku bio najsretniji na svijetu, jer moj unuk je preživio tri godine s roditeljima, i pola godine u vrtiću, i još uvijek je zdrav. No moja majka, koja je sjedila do njega, uspjela mu je reći ono što bi meni rekla prije 60 godina: “tako se ne razgovara s djedom! On te voli, i moraš biti ljubazan!” Upravo tako je odgajana moja generacija: ako nekoga voliš, nemoj mu govoriti istinu. Ovaj primjer mnogo toga pokazuje. Želite li drago i pristojno dijete koje cijelo vrijeme radi što mu se kaže, ili želite dijete koje zna što hoće, ima svoje granice, i kadro je u skladu s tim reći da i ne? Ne znači da u potonjem slučaju dijete mora biti nepristojno. I moj unuk je bio vrlo ljubazan nakon što je odredio svoju granicu.

nastavak na 16. strani �

u,


plusnedjeljaŽIVOT BEZ STRESA -

Zdravlje

nemojmekrivoshvatit

Nina ORLOVIĆ RADIĆ

Glavno je da se sve može naplatiti. U glavi

B ila je velika fešta. Prija-telji su dobili dijete, pa

je valjalo u drugi grad na čestitarenje. Kako baš i nije vrijeme od velike raskoši, prijateljica me zamolila da joj napravim kolače. Nago-vorila sam i supruga da kre-ne ranije sa mnom. Obja-snila sam mu da je to poput neočekivanog odmora u drugom gradu. Dakle, plan je bio sljedeći: dok mi mu-timo jaja i mijesimo tijesto, moj višestažni suprug nje-nom će novopečenom mužu pomoći obojiti dječju sobu. Usput, i sina sam nagovorila da nam se pridruži. Mamac je dakako bila mogućnost da nas on vozi dijelom trase.

Na pol puta zasvijetli-la je reklama na cestovnom caffe baru, a i zov prirode učinio je svoje. Dok je muš-ki dio guštao s cigaretom i vrućom kavom, noge od-lučih protegnuti na obli-žnjoj livadi. Šećući se malo sam uprljala cipele. No, to nije bilo ništa u usporedbi s opojnim mirisima cvije-

ća koje sam ubrala ne bih li obradovala prijateljicu. Suprug je tankao rezervo-ar. I opet, kao i svi vozači, opsovao. Jer, u zadnje vri-jeme i više je no očito da su te dvije radnje povezane. Uvalih se u stražnje sjedalo i zadrijemah, tonuvši u san s mišlju kako je život lijep i kako se valja veseliti malim radostima.

U neko doba probudi me tišina. Motor je utih-nuo, a glava s plavom ka-pom provirila. Povuci-po-tegni, plavac nam je neke manje bitne stvari oprostio, ali nije mogao prijeći pre-ko “viška” brzine. Htjedoh

se onako bunovna uključi-ti u raspravu, no njegov mi kolega došapnu. - Vi tiho. Dovoljno je da mali plati za brzinu jer ni vi niste ve-zani. - Pa gdje da se vežem? - zavapih. - Tu otraga!, reče, a ja ušutjeh, i to ne zato što nisam imala što dodati, već što me suprug prostrijelio očima.

Olakšanog vlastitog nov-čanika, jer pobogu riječ je o maminom mezimcu, šutke smo nastavili s vo-žnjom. Ispred prijateljiči-ne kuće odbor za doček, i jedno meni glasno upuće-no: “Upadaj!” Dobro, zar ne znaš da se ljubičice ne beru. Vidi, susjeda kuki-va ispod zavjesa i samo mi fali da pozove nabrijane inspektore, reče mi prijate-ljica pokušavajući u kaput sakriti nježni buketić. Uz čašu piva, priča se zavrti oko majstorskih radova u kuhinji i dječjoj sobi. Za-kratko, jer, sad uskoči prija-teljičin novopečeni suprug. Od posla ništa! Fušarenje,

kao i prijateljska pomoć, više nisu u modi!, zaklju-či mudro. Svi se uhvatismo za glavu. Pobogu, pa oni su ludi. Još malo pa ćemo plaćati jedni drugima po-vlasticu korištenja zajed-ničkog stubišta ili recimo komadića asfalta na kojem ćemo oprati auto. Duboko smo, ali baš duboko pogo-đeni našom zbiljom, uz-dahnuli. Život je okrutan. Ili nam se barem takvim činio u prvi mah. Pola mi-nute kasnije kroz prozor ugledah sunce. Pomislih tada zašto da se suprug i ja teglimo pomažući dru-gima kada je dan baš kao stvoren za šetnju. A alibi za nerad i poziv za uživan-ciju stigao je u pravi tren. Uz to, bude li malo sreće, već sutra netko će se važan dosjetiti načina da žena-ma i majkama omogući od vlastite djece i muževa naplatu pranja, peglanja i kuhanja. Ta mi se ideja, u vlastitoj glavi, učinila goto-vo genijalnom.

Boriti spita se

Posljedice dugotrajnog stresa su iscrpljenost i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću, a to ponovno stvara stres • Važno je promijeniti navike na fizičkoj i psihičkoj razini jer tek pronalazak uzroka stresa daje mogućnost da nešto promijenimo

Piše Vedrana HABEREITER

Stres je prirodna obram-bena reakcija organizma na promjenu, a izazivaju

ga situacije u kojima se osjeća-mo ugroženima te nas pripre-maju za “borbu ili bijeg”. Takav nam stres omogućuje da se zaštitimo u opasnim situaci-jama, a nastale fiziološke pro-mjene oslobađaju se fizičkom reakcijom tijela. I naše misli mogu izazvati jednaku fizio-lošku reakciju, ali takav se stres

ne oslobađa na prirodan na-čin, već se taloži u organizmu, rekla je profesorica Nikoleta Vujović sa zagrebačke interna-cionalne škole psihoorjento-logije koja provodi obrazovni program Silva metode. Jedno je to pet predavanja “Život bez stresa - priprema za turističku sezonu” koje je u sklopu proš-lotjednog sajma Promohotel organizirala udruga Bio Istra s namjerom da djelatnicima u turizmu pred sezonu ponudi kvalitetna rješenja.

- Posljedice dugotrajnog stresa su iscrpljenost i opada-nje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira sma-njenom efikasnošću. To znači smanjenu uspješnost u rješa-vanju problema, što ponovno stvara stres. Takav ciklus dugo-ročno slabi imunološki sustav organizma i vodi do bolesti, a nataloženi stres u organizmu uzrokuje više od 80 posto bo-lesti, veli Vujović. Smatramo da je stres naš šef, razvod ili posao, međutim, događaj koji

kod jedne osobe izaziva stres na drugu nema takvog utje-caja. Ističe da stresan događaj s deset godina može kasnije u životu izazivati stres.

- Kad ste bili mali i niste htjeli jesti, hranili su vas uz ri-ječi “jedna žlica za mamu, jed-na za tatu” i tako smo stvorili program hrana jednako lju-bav. Kasnije u životu fali nam ljubav koju tražimo kroz hra-nu. Počnemo se debljati i ne osjećamo se dobro pa se bavi-mo tjelovježbom. Time mije-njamo navike na fizičkoj, ali ne i na psihičkoj razini. Važno je promijeniti i jedne i druge na-vike jer tek pronalazak uzro-ka stresa daje mogućnost da nešto promijenimo. A uzrok stresu su strah, briga i osjećaj krivice, dodaje Vujović.

Ovi su uzroci kod ljudi ra-zličiti: strah od reagiranja, strah od odbacivanja, strah od negiranja, tuga, trema…

- Ipak, u mnogim od ovih situacija reagiramo tek kada je problem nastao na tijelu. Kad ga i uklonimo, ukoliko ne otklonimo uzrok, ne zna-či da se više nikada neće po-javiti, zaključuje Vujović. O minimalizaciji stresa kontro-liranim uzimanjem hrane go-vorila je mr. Vlasta Radoičić,

20 različitih opasnosti. I ako 15-godišnjak nije sam dovolj-no snažan, ako zna samo slu-šati snažne, rizik od droge, kriminala i ostaloga postaje mnogo veći. Dijete mora biti jako iznutra da bi se moglo nositi sa svijetom. Ako dje-vojčica izgleda privlačno kao tinejdžerka, nosi tangu i pot-petice, ima samo dvije go-dine da nauči reći ne. Jer će imati mnogo poziva i ponu-da. A roditelj to ne može spri-ječiti na način da kaže - ne smiješ obuti te i te cipele. Mo-žete to učiniti, ako mislite da trebate, ali nemojte očekivati da će je to zaštititi. Mora biti u stanju štititi sama sebe.

- Neke obitelji pogođene su velikim tragedijama - di-jete je trajno bolesno ili umi-re. Kako se nositi s tim?

- Napisao sam knjigu o tome, daje općenite odgovo-re. Neki roditelji pokušavaju živjeti i učiti iz tog procesa, i naravno da iz njega izađu tužni, jer je katastrofa i nepri-rodno da dijete umre prije ro-ditelja. Drugi način je izaći iz toga kao žrtva, i zauvijek pla-kati nad svojom sudbinom i djetetom, što će vam dodatno otežati život. Ako u bolnici po-sjetite djecu s rakom i drugim bolestima, i raspitate se kod

medicinskih sestara i psiholo-ga koji se o njima brinu, u cije-lom svijetu ćete čuti iste priče. Djeca su vrlo usredotočena na to da utješe svoje rodite-lje. Relativno lako se pomire sa smrću i umiranjem; narav-no da su tužna, ali energiju usmjeravaju na roditelje. Kad čuju loše vijesti o bolesti, ne-rijetko kažu doktoru neka to kaže majci kad je otac s njom, ili neka pričeka idući tjedan. Nema roditelja koji u takvoj si-tuaciji ne bi zamijenio mjesto s djetetom. Različite kulture imaju razne načine nošenja s takvim situacijama. Hrvatska, primjerice, ima groznu kultu-ru nošenja s boli. Bol je uvijek bila zabranjena, nije bilo do-pušteno osjećati je.

- Za razliku od kojih kul-tura?

- Skandinavska ima nešto drukčiji pristup. Doživio sam šok kada sam prvi put došao ovamo i počeo raditi sa žrtva-ma rata. Nisu mogli plakati. Hrvatski način nošenja s boli je šutjeti, i ne govoriti o tome. To je najnezdraviji mogući na-čin. Radio sam sa ženama ko-jima su muževi nestali u akci-ji, poginuli, ili zapeli negdje i nisu mogli van. Imale su poriv da zaštite djecu od svoje boli. To postane strašno za djecu. Proveli smo stotine sati go-voreći majkama u izbjeglič-

kim kampovima da moraju razgovarati o tome, inače će djeca dobiti razne simptome. Stariji će postati depresivni, a mlađi će biti nemogući. U hrvatskim školama se depre-sivnu djecu ne primjećuje kao problem, jer su dobri i tihi, a zapravo su autodestruktivni. Samo mlađe se prepoznaje kao problem, jer postanu ne-mirni i nemogući.

- Postoje mišljenja da se u Hrvatskoj, kao posljedica rata, trauma prenosi s rodi-telja na djecu.

- To je zbilja dramatičan scenarij! Ne mislim da je baš tako. Nažalost, točno je da je u Hrvatskoj briga za žrtve rata bila jednako loša kao i u drugim zemljama na svijetu pogođenim ratom. Ratni ve-terani su izgubljeni, tu i tamo su dobili stan, no ni oni ni njihova djeca nisu dobili pot-poru koja im je trebala. Ipak, ako pogledate po školama - mnogo je vremena prošlo od rata i otkad je dijete moglo ući i početi pucati, ili počiniti samoubojstvo.

- Ne mora biti tako dra-stično, no rat je sigurno osta-vio traga na obitelj i društvo.

- Nacija može biti trauma-tizirana u smislu da će i iduća generacija sebe poimati kao žrtvu i smatrati da je treba žaliti. Naravno da rat ostavlja traga, ima na tisuće individu-alnih priča… Ako se o tome ne razgovara s djecom, to ih može dovesti u vrlo kompli-cirano psihološko stanje. U Njemačkoj velik broj 30-go-dišnjaka s kojima sam raz-govarao krije golemu krivnju i opterećenje zbog Drugog svjetskog rata, iako ni oni ni njihovi očevi s tim nisu ima-li veze. Sličnim se mehaniz-mom neke druge nacije stal-no poimaju kao žrtve. Što se Hrvatske tiče, u Zadru ili Splitu čak i danas u razgo-voru s ljudima primjećujem mnogo agresije, kakvu ne vi-dim u Puli ili Poreču.

- Vrijednosti se mijenja-ju, obitelji su drukčije… Dio ljudi mlađe generacije boji se imati djecu.

- Zbilja? - Naravno, ne svi. Što ka-

žete na to? Svijet je sve nesi-gurnije mjesto?

- Ne znam… Stvar se može postaviti na dva načina. Net-ko možda ne želi donositi dje-cu na ovakav svijet, a može-te i imati djecu upravo zato da biste učinili svijet boljim. Ovisi kako zamišljate roditelj-stvo i što za vas znači imati djecu. Sretao sam Židove od-gojene u kibucima, sjećali su se svog djetinjstva kao toliko strašnog da su mislili da nikad neće imati djecu. U Italiji sam sretao mnoge žene koje kažu da neće imati djecu, potrošiti 20 godina na to jer oduzima puno vremena i energije.

- Neki kažu i da smo neod-govorna generacija.

- To je dijelom točno. Više ne poimamo svijet i svoje ži-vote na način da je većina naše odgovornosti usmje-rena prema državi, društvu ili općem dobru. Sada nas pokreću individualni moti-vi, preuzimamo više osobnih odgovornosti. Iz moje per-spektive terapeuta, i men-talnog zdravlja, to je odlična stvar.

U hrvatskim školama se depresivnu djecu ne pri-mjeÊuje kao problem, jer su dobra i tiha, a zapravo su au-todestruktivna

� nastavak sa 14. strane


plusnedjelja

Provjerite svoje znanje o Istri, Istranima/Istrijanima i koječemu istarskom i s Istrom u vezi1. U jezero Butoniga/Botonega sa sjevero-istoka i istoka utječu potok Račice i Dra-gućki potok, dok se s juga u nj slijeva:

a) Kašćerganski potokb) Kršiklanski potokc) Grdoselski potokd) Zamašćanski potok

2. Jedan od najvažnijih dužnosnika vene-cijanske uprave u Istri, koji je bio najviši vojni i politički autoritet izvangradskog područja o čijoj je sigurnosti brinuo, a od kraja 16. stoljeća mletački mu je Senat povjerio i upravne i sudske ovlasti nad doseljenicima, nosio je titulu:

a) momjanskog grofab) rašporskog kapetanac) motovunskog providurad) humskog župana

3. Načelnik Pazina iz doba Austro-Ugarske Dinko Trinajstić i njegov brat, načelnik Bu-zeta Matko Trinajstić u Istru su došli iz:

a) Novalje na otoku Pagub) Vrbnika na otoku Krkuc) Jelse na otoku Hvarud) Supetra na otoku Braču

4. Anna Maria Mori, talijanska novinarka i spisa-teljica, među inim urednica kulture u dnevniku La Repubblica, kolu-mnistica Il Mes-saggera, urednica magazina za žene Annabella, autorica knjige “Nata in Istria” (Rođena uz Istri) i s Nelidom Milani Kruljac romana “Bora” (Bura), rođena je 1936. u:

a) Koprub) Piranuc) Porečud) Puli

5. Tražeći naftu i plin u Jadranu, 70-ih godina prošlog stoljeća s naše (tada jugoslavenske) platforme Panon talijanski je AGIP 1979. stigao do dubine od 7.305 metara, što je najdublja naftna bušotina u ovom dijelu Europe, a ta se lokacija, nazvana Amanda-1 bis, nalazi 40-ak kilometara:

a) zapadno od Umagab) jugozapadno od Rovinjac) južno od Puled) jugoistočno od Medulina

6. Okupljanjem zaselaka Bortulasi, Glavi-ći, Grabri, Pavletići, Premci, Žulići... nasta-lo je naselje:

a) Boljunsko Poljeb) Polje Čepićc) Ročko Poljed) Sovinjsko Polje

7. Park skulptura na Dubrovi kod Labina osmišljen je 1969. godine kao likovna manifestacija (na poticaj labinskih umjet-nika Josipa Diminića i Quintina Bassanija te zagrebačke kiparice Milene Lah) pod nazivom:

a) Labinska Art Republikab) Istarska likovna kolonijac) Oda istarskom kamenu d) Mediteranski kiparski simpozij

8. U narodnoj pjesmi-rugalici, u selu Rapa-vel na Višnjanštini imaju:

a) veliku repub) razbijene bičikletec) hrapave ruked) puno šoldi

9. Kad prilikom popisa stanovništva Istri-jan izjavi da doma ima letuće, to će reći da na svom imanju ima:

a) mahunarkeb) peradc) necijepljene voćked) štetočine

10. I u Istri znamo za mirisne žute dunje; osim što stoje na ormaru obavezno ih stavljamo i u kotal kad pečemo rakiju, a zovemo ih najčešće kunje, hunje ili:

a) kuteb) knutec) kunted) kutine

Forši niste znali…

PRIPREMA ZA TURISTIČKU SEZONU Priredili Davor ŠIŠOVIĆ i Goran PRODANPrirKviz

Istra

Rješenja: 1c, 2b, 3b, 4d, 5a, 6c, 7d, 8a, 9b, 10d

se ili bježati, organizam

inženjerka prehrambene in-dustrije.

- Sva kontrolirana prehra-na je dijeta, a programira-njem unosa hrane odlučuje-mo kako se želimo osjećati. U svakodnevnoj prehrani zato mora prevladavati puno šare-nog voća i povrća, vlaknaste hrane te namirnica bogatih ugljikohidratima. Proljeće je vrijeme kada prehranu treba obogatiti cinkom te povećati unos željeza, bakra, magne-zija i selena. Povećati treba i unos vitamina A i C, koji su ujedno i antioksidansi, te vi-tamina iz B grupe, koji sma-njuju razdražljivost. Protiv ra-zdražljivosti pomoći će suho voće, krekeri i integralna tje-stenina, a ako ste bez energije, uzmite proteine soje, pureti-nu i sireve, protiv umora po-maže kava i sok od naranče, a ako ste depresivni, špinat i marelice. Pretilost pojačava ri-zik od dobivanja čitavog niza bolesti, a također valja napo-menuti da i yo-yo efekt ošte-ćuje imunološki sustav. Sto-ga jedite umjereno i u tome uživajte. U proljeće sugeri-ram detoksifikacijsku dijetu uz voće, povrće i žitarice ili pak lunarnu dijetu, savjetova-la je Radoičić.

Glina Ëisti organizam U otklanjanju stresa i opuštanju može pomoći i

glina, veli Nedjeljka Jurin, fitoterapeutkinja i koordi-natorica razvoja riječke udruge Zdrav život.

- Glina liječi izvana i iznutra. Ima izvanrednu moć obnavljanja. Kad je unesemo u tijelo ili se njome mažemo, glina prepoznaje bolest i “izvlači” je iz tijela, kaže Jurin. Negativno naelektrizirani dijelovi gline po-našaju se kao magnet i na taj način privlače pozitivno naelektrizirane slobodne radikale koji se proizvode u tijelu te ih izvlače i eliminiraju. Glina čisti rane i gnoj, umanjuje otekline, smanjuje upale i ima antivirusno i antibakterijsko djelovanje te je ujedno sredstvo za detoksifikaciju. Može se koristiti u vanjskoj uporabi ili se konzumira oralno, otopljena u vodi ili u kuglicama.

Nekoliko važnih pravila Kineziologinja Ana Jurcan prenijela je nekoliko

savjeta stručnjaka o uklanjanju stresa istaknuvši “10 koraka do života bez stresa” psihologa Igora Čeren-šeka: 1. postavljanja cilja, na profesionalnoj i privatnoj razini, 2. dovoljno sna (osam sati je optimalno), 3. bavljenja fizičkom aktivnošću, 4. odvajanja dovolj-no vremena za sebe, 5. vođenja planera, 6. planira-nja slobodnog vremena, 7. izbjegavanja kofeina, 8. pozitivan pogled na svijet, 9. podrška ljudi koji nas razumiju i 10. kvalitetne komunikacije. Druga je me-toda “Prekid začaranog kruga stresa” liječnice Vesne Hrani: ugodna dnevna rutina, smanjenje obaveza, izbjegavanje izvora stresa, odgađanje promjena, izbacivanje stimulansa i sedativa te primjena tehnike opuštanja.

...da je prvi dobrovoljac u španjolskom građanskom ratu (1936.-1939.) iz Istre, a vjero-jatno i sa šireg područja, bio rovinjski anarhist Nicolò Tur-cinovich (Nikola Turčinović). U literaturi se Puljanin Remi-gio Maurovich navodi kao prvi član Komunističke partije Itali-je koji se pridružio republikan-cima u kolovozu 1936., a i prvi je Istranin poginuo u tom ratu. Međutim u Turcinovichevoj biografiji je zapisano da je već 18. srpnja, po direktivi Anar-hističke španjolske federacije

(FAI) u Barceloni pristupio ko-loni “Francisco Ascaso” u sa-stavu čuvene Durrutijeve bri-gade i krenuo na argonski front protiv frankista. Turcinovich se iskazao u oružanoj borbi već u kolovozu kada je, preuzevši komandu svog odreda, probio obruč kraj Huesce i spasio jedi-nicu talijanskih dobrovoljaca.

Zanimljivo, Turcinovich, iako tada s talijanskog područ-ja, nije pripadao talijanskim dobrovoljcima. On je Rovinj napustio već 1927. kao 16-go-dišnjak, a nakon dvije godine

u Argentini, vratio se u Euro-pu. Pokušao se skrasiti u Bar-celoni, tvrđavi anarhizma čije je ideje usvojio još u Rovinju, ali je u više navrata bio hap-šen i protjerivan. Kako se stal-no vraćao u Kataloniju, tamo je i dočekao početak građan-skog rata.

Turcinovich je uhapšen u Barceloni 1941., isporučen Italiji gdje je služio zatvorsku kaznu, a 1943. je oslobođen da bi se pridružio talijanskim partizanima. Umro je u Geno-vi 1973. godine. Z. STRAHINJA

Pripadnici anarhističke kolone “Ascaso” u Barceloni

Nerina Crnić drži vele kunje ili...?

Arh

iva/

T. K

OC

IJA

NČ

I�

Butoniga, panorama s juga

Arh

iva/

B. D

AN

EV

SK

I


Sve što se tijekom proš-le godine dalo nasluti-ti početkom ove godine

izlazilo je postupno sve više na površinu. A sada krajem ožujka slijedi početak fina-lizacije cijele priče - na svje-tovnom i na osobnom planu. Riječ je o vrlo moćnim astro-loškim aspektima, koji za-hvaćaju početke kardinalnih znakova: Ovna, Raka, Vage i Jarca. To dobro znaju svi koji u tim dijelovima Zodijaka ima-ju neku značajnu astrološku sliku. Ovako okvirno može-mo razgovarati samo o pozi-ciji Sunca, dakle datumu ro-đenja osoba, koji stjecajem okolnosti moraju poduzimati radikalne poteze u nekom po-dručju života. Nemojte misliti da pripadnici ostalih znakova ne osjećaju ove utjecaje. Osje-ća to cijela priroda, živa i ne-živa. Strahovit potres u Japa-nu, pobune širokih narodnih masa u Libiji, Tunisu, Egiptu te prosvjedi kod nas odraz su ovih aspekata. No, to još uvi-jek nije sve.

Razgovori na početnu točku

Sunce se danas kreće 7., Merkur 24., Jupiter 15. te Uran 2. stupnjem Ovna, a već 2. travnja priključit će im

se i Mars, vladar Ovna. Da-kle, postupno se slaže polo-vina planeta u ovaj kardinal-ni i energični znak Zodijaka. Ovnu suprotstavljenim zna-cima kreću se Pluton na 8. stupnju Jarca i retrogradni Saturn 15. stupnjem Vage. Venera je danas ušla u Ribe, te će tek 22. travnja ući u

znak Ovna. Osim toga, sim-bol komunikacija, planet Merkur, kreće retrograd-no 30. ožujka s 25. stupnja Ovna, te će biti retrogradan sve do 23. travnja, kada će se zaustaviti prividno i kre-nuti direktivno s 13. stupnja Ovna. Ovo nam kazuje da će se neki razgovori morati vratiti na početnu točku jer se naglošću često ne postiže željeni rezultati.

Poticajna energija stva-ranja i otvaranja novih pu-tova neminovnost je koju nosi četvrta dimenzija, a to je protok vremena. Sve tre-ba uskladiti s novonastalim potrebama i situacijama je-dinke ili zajednice, svejedno. Što duže trpimo želeći za-držati postojeće stanje pod svaku cijenu, to su bolniji i teži rezovi kada se nakupi “otpada”, pa nužno slijedi re-

ciklaža. Upravo to na kolek-tivnom planu znači jedno od takvih razdoblja, koje je svoje prve blic-naznake kod nekih dalo već prije više od godinu dana, pa se tijekom prošle godine već pojavilo kao otvoreni problem koji traži nužno rješavanje. Me-đutim, sada u vrijeme prola-ska Sunca kroz Ovan vrijeme je za preporod i odabir no-vih ciljeva, odnosno kretanje novim putevima.

Poštovati realne granice

Najviše koristi i evolucijski vrijedne blagodati možemo izvući ponašajući se dosto-janstveno, koristeći znanje i uvide u pravu stvarnost, isti-nu, te poštovati realne grani-ce i mogućnosti u vremenu i prostoru gdje se nalazimo. Akcija se ne može izbjeći, i to bez obzira jeste li suočeni s rješavanjem partnerskih, poslovnih, financijskih, obi-teljskih ili bilo kakvih drugih odnosa i problema. Eventu-alne zastoje u komunikacija-ma treba otkloniti, te odraditi na društveno prihvatljiv na-čin. Ovo što se dešava u Libiji zadnjih dana samo je odraz nepopustljivosti i pretjeriva-nja, koje neminovno vodi do sukoba. Jer kad je vrijeme za promjenu, onda je treba pro-vesti, ali šteta je što nema slu-ha i želje za komunikacijom, već se ide najprimitivnijim, animalističkim sredstvima otvorenog fizičkog sukoba, umjesto da se koristi viša ra-zina a to je dobra komuni-kacija.

Međutim, za dobru ko-munikaciju treba uvijek biti dobra volja s obje strane, a to je u ovom slučaju zakaza-lo. Nadajmo se da će se kod nas naći sluha kod vladajućih krugova za potrebe i zahtjeve narodnih masa da bi se pro-mjene provele na civilizirani i dostojanstveni način.

Ove dane Ovna možemo korisno provesti koristeći vi-bracije Ovna, Lava, Strijel-ca, Blizanaca, Vage i Vodenja-ka. Pripadnici ovih znakova ili oni koji u ovom području imaju istaknute točke svog natalnog horoskopa mogli bi doći u situaciju da izraze svo-je najbolje osobine. No, iz-bor je uvijek na nama, to mo-ramo znati! Svaki znak ima svoje više i niže razine izra-žavanja. Treba imati vjeru u dobro, željeti proširiti vidi-ke, odrediti ciljeve, te iskreno, korektno krenuti u akciju, bez strahova i euforije, u dobroj namjeri za sebe unutar za-jednice, vremena i prostora gdje živimo.

plusnedjeljaAstro

kutak

BURNI DANI OVNA I RADIKALNE PROMJENE

Vrijeme preporoda i odabira novih ciljeva

Najviše koristi i evolucijski vrijedne blagodati možemo postići ponašajući se dostojanstveno, ko-risteći znanje i uvide u pravu stvarnost, istinu, te poštujući realne granice i mo-gućnosti u vremenu i prostoru na kojem se nalazimo

Piše Dubravka Štemberger, dipl. astrol. I.M.R.

DinamiËni dani MjeseËevih mijenaPosebno su dinamični dani oko Mjesečevih mijena:

zadnja četvrt 26. ožujka u 13. 08 sati - Sunce na 6. stupnju Ovna, a Mjesec na 6. stupnju Jarca; mlađak: 3. travnja u 16.33 sati - Sunce i Mjesec na 14. stupnju Ovna; prva četvrt: 11.04. u 14.06 h - Sunce na 22. stupnju Ovna, a Mjesec na 22. stupnju Raka; uštap: 18. travnja u 4.45 sati Sunce na 28. stupnju Ovna, a Mjesec na 28. stupnju Vage.

Različite karte za žene i muškarceU gradskom prijevozu srpskog grada Čačka uvedene

su muške i ženske vozne karte da bi se spriječila vožnja na crno, prenio je portal B92, navodeći da nevladine udruge to ocjenjuju spolnom segregacijom. Ženske su karte crvene i ljubičaste, dok su muške plave i žute, a na taj bi se način trebala spriječiti vožnja na crno jer će svat-ko imati kartu primjerenu svojem spolu.

Predstavnici čačanskog poduzeća Autoprevoz za B92 su rekli da će time biti onemogućeno da se, primjerice, žena vozi s jednom kartom ujutro, a njezin suprug poslijepodne.

“Nismo imali od koga prepisati, pa smo sami izmišljali. Što se tiče podjele na muške i ženske karte, nismo namje-ravali nikoga uvrijediti. Naprotiv, ideja je bila čisto da se suzi krug korisnika jednake karte, pa je zato napravljena podjela na muške i ženske”, objasnio je zamjenik ravna-telja tog poduzeća Aleksandar Petronijević. (H)Pravi muškarac i prava žena

Kakva treba biti “prava žena”, a kakav “pravi muška-rac” po mišljenju jednog i drugog spola, istražio je Institut IMAS iz Linza i utvrdio da su razlike u predodžbama dvaju spolova o samima sebi poprilične. Kada je riječ o vjernosti, 70 posto muškaraca očekuje od žena besprijekorno pona-šanje, a samo 64 posto žena to očekuje od sebe. I obratno, samo 51 posto muškaraca smatra da je vjernost odlika “pravih muškaraca”, ali zato to čini 68 posto žena.

Glavni zaključak istraživanja jest da ni muškarci ni žene poziciju muškarca u društvu više ne doživljavaju kao do-minantnu. Samo još 39 posto žena i 47 posto muškaraca smatra jači spol hraniteljem obitelji. Manje od petine žena spremno je podupirati partnera u karijeri i zbog toga za-pustiti vlastitu. Posebno zanimljivim institut ocjenjuje to što je samo 25 posto suvremenih žena spremno njegovati starog ili bolesnog člana obitelji, a sve ostale drže da to ubuduće trebaju preuzeti profesionalne službe. (H)

Peterokut za mladi parPeterokutna kuća smje-

štena u japanskom selu Thushimi djelo je arhitek-tonskog studija Kazuya Morita. Kao što sugerira njezino ime, kuća, u kojoj živi mladi bračni par, nije izgrađena u klasičnoj četverokutnoj formi, a peterokutnom je obliku prilagođen i krov kojem su arhitekti posvetili posebnu pozornost. Originalni krov odlično se uklopio među okolne zgrade. Zahvaljuju-ći nesvakidašnjem tlocrtu kuće dobiven je veliki, otvoreni stambeni prostor.

Nosivi zidovi postavljeni su radijalno i mogu se iskoristi kao nastavak unutrašnjih prostorija. Odrezani su samo u središnjem dijelu u kojem se nalazi stol peterokutnog oblika, na mjestu s kojeg se vidi u sve kutove kuće te u dvorište. U tom dijelu, u središtu kuće strop je najviši. Pri uređenju kuće korišteni su klasični materijali, većinom drvo, materijal od kojeg je izgrađena čitava konstruk-cija. U kombinaciji s bijelim zidovima stvoren je harmo-ničan životni prostor. I. Ko.

Kako zatočiti lopove

“Viseći most povezan je s krovom zatvorske ćelije, izgra-đene da bi u nju mogao zatočiti zle osobe, lopove i ostale”, govoreći o jednoj od najneobičnijih dječjih soba na svijetu izjavio je njezin dizajner, Amerikanac Steve Kuhl. Viseći most i ćelija samo su jedna od posebnosti sobe uređene u gusarskom stilu. Najatraktivniji dio unikatnog carstva jed-nog šestogodišnjaka golemi gusarski brod koji kao da je upravo doplovio iz “Pirata s Kariba”. Dobru zabavu u ma-štovito uređenoj sobi garantira i dugačko uže po kojemu se djeca, ali i odrasli, iz sobe mogu spuštati - u garderobni ormar u “prizemlju”, koje je oslikano motivima iz podmor-ja. Pravu pustolovnu vožnju obećava i dugački, zavojiti tobogan koji vodi do prizemlja kuće. I. Ko.


Piše kozmetičarka Đeni Dervoz

Nakon duge sezone grijanja, ni-skih temperatura i jakog vjetra

koži lica nužni su hidratacija i osvje-ženje da bi spremna dočekala pro-ljetno sunce. Osobama koje imaju nečist ten prvo preporučujem te-meljito čišćenje lica. Kod svih tipova kože nužno je napraviti piling lica kojim ćete ukloniti mrtve stanice na površini kože, a time poboljšati nje-zinu kvalitetu.

Pilingom se eliminiraju oštećene i onečišćene stanice kože koje sadr-

že mikroorganizme iz okoliša. Mr-tve stanice ne otpadaju uvijek same, što znači da mogu osušiti površinu kože i uzrokovati začepljenja i upa-le. Zato je bitan profesionalni piling kojim se te stanice učinkovito ukla-njaju. Nove stanice dat će vašoj koži svježiji i zdrav izgled. Uostalom, tek tako očišćena koža može u potpu-nosti primati hranjive tvari iz krema i proizvoda za njegu.

Nakon pilinga kožu nahranite kvalitetnom hidratantnom kremom koja će zadržati vodu i tako spriječi-ti njezinu suhoću. Ona ne mora biti

preskupa, ali bi trebala biti prilago-đena vašem tipu kože. Najsigurnije je posavjetovati se s kozmetičarkom ili dermatologom ako imate proble-matičan ten. Osobno preporučujem proizvode kozmetičkih linija Avene, Eucerin, La Roche-Posay, koje mo-žete kupiti u svakoj ljekarni.

Jako je bitno da krema koju oda-berete ima zaštitni faktor. Naime, prvo proljetno sunce na koži koja nije zaštićena može ostaviti ružne fleke. Nanesite kremu sa zaštitnim faktorom svaki put kada je koža izlo-žena dnevnom svjetlu. Istraživanja pokazuju da preparati sa zaštitnim faktorom koji sadrže vitamine anti-oksidanse omogućuju bolju dnevnu zaštitu protiv štetnih UV-zraka, ali i slobodnih radikala koji se UV-zra-čenjem oslobađaju i koji nas čine starijima. Uz tu zaštitu, nema po-trebe dodavati druge kreme sa za-štitnim faktorom. Kožu lica nikada ne umivajte vrućom vodom jer ona uklanja prirodnu zaštitu kože. Izbje-gavajte sapune jer uglavnom imaju lužine koje djeluju nadražujuće na suhu kožu, ali i proizvode umjetnih boja i mirisa.

plusnedjelja

savjeti

Pripremite kožu lica za proljetno suncenovosti

Proljetno-ljetne frizure

Spoj kože i špage DOBITNA KOMBINACIJA

Cipele s otvorenim prstima, takozvane peep toe, pravi su (modni) pogodak u sridu • Ne zaboravi-te na vječno moder-ne balerinke

Napisala Selvina BENIĆ

Sunce nas je izmamilo u šetnje, u grad i priro-du, što zahtijeva i laga-

niju odjeću i obuću. Kakva je ove godine proljetno/ljet-na obuća moderna? Što iza-brati - štiklu ili nisku petu? Pitanja se nameću sama po sebi. Možda je najbolje tipo-vati na platforme. Dobivamo visoku petu, ali budući da je

i potplat povišen za nekoli-ko centimetara, “smanjen” je nagib noge pa je rezultat dobar - jer znači ugodno ho-danje. Spoj kože i špage daje pravi štih.

Neke su izgubljene ako nisu na “visokoj nozi” bez ob-zira na preporuke liječnika. Za njih će najveći problem biti što iz bogate ponude iza-brati. Za prijelazno razdoblje odličan su izbor cipele otvo-

renih prstiju, takozvane peep toe, koje se nose doslovno uvi-jek. Podsjećam da su ove zime in bile peep toe čizme. Za one kojima su štikle strast, ova je cipela pravi (modni) pogo-dak u sridu. Glamurozne su, ali i jednostavne pa vole malu crnu haljinu, kao i poderane traperice.

Koža je najbolji, najskuplji, ali nozi, odnosno stopalu naj-ugodniji materijal. Na tome

nemojte štedjeti. Ako izabere-te balerinke, sigurno će vam trajati više od jedne sezone, osim ako ih toliko ne zavolite pa iz njih uopće ne želite izla-ziti (kao ja). Sjetite se kako su ih nosile, svaka na svoj način, glumice Brigitte Bardot i Au-drey Hepburn, s puno nonša-lantnosti i šika. Crne ili bijele s malom mašnom uklapaju u najviše odjevnih kombinacija. Ima i onih s maksimašnama,

koje znaju biti još i dotjerane štrasom. Proizvode se u svim bojama, pa birajte.

Cipele ili sandale pune kož-nih trakica su također hit. Baš kao i one koje uz potplat ima-ju tek dovoljno materijala za vezivanje, da je ne izgubite, što je pravo rješenje za ljetne sparine. Navijam za obuću u boji. Ima predivnih nijansi zelene, fuksije ili narančaste. Ako ne volite kričavu odjeću, neka vam noge privlače po-zornost.

I ne zaboravite na tenisice. Ima prekrasnih novih modela u liberty stilu s puno cvijeća, od trapera, srebrna-rozih ili s dvije nijanse ljubičaste.

Piše frizerka Danijela Jurman

Kao i svake godine, predstavljeni su proljetno-ljetni modni trendo-

vi za frizure. Poznati frizerski struč-njaci predstavili su sredinom ožujka u Opatiji na 8. međunarodnom fri-zerskom festivalu najnovije stilove.

U modi nema čvrstog pravila, svaki brend otkriva svoj stil, a svaki frizer bi ga trebao predložiti i prilagoditi svojim klijentima. Neki od poznatih svjetskih brendova nam predlažu prirodne boje, čokoladne nijanse, vrlo svijetle plave nijanse, zagasito bakrene te tople i pastelne tonove. Doznajemo i da su razni stilovi i trendovi za 2011. duga kosa prirod-nih i laganih kovrča ili valova (kovr-če mogu izgledati kao da su razba-rušene na vjetru). Za kratku kosu predlažu se asimetrične frizure, ge-ometrijski određene i prilagođene obliku lica. Asimetrična neured-na pletenica uz tjeme (riblja kost) koja može izgledati vrlo elegantno također je u trendu. Važno je znati da su dužina kose, kvaliteta, boja i završni styling dio naše osobnosti.

I još nešto - kosa je jedan od načina neverbalne

komunikacije te kroz nju odajemo svoj

karakter.

“Neuredna” pletenica za

dužu kosu

e, a e

m o-a

m i-u i

a-e

o-a-a a

e-u a h

jtrendovi za 2011. dugnih i laganih kovrča ilče mogu izgledati kaorušene na vjetru). Zapredlažu se asimetričometrijski određene obliku lica. Asimetrina pletenica uz tjemkoja može izgledati vtakođer je u trendu. Vda su dužina kose, kvzavršni styling dio na

I još nešto -od način

komunnju o

kara

“p

Život na niskoj ili visokoj peti?Platformke su in

Volimo balerinke

ŠTIKLE ILI NISKA PETA? Moda


plusnedjelja

Je li to moguće?

Farabuti, falangisti & tamburaši

U svim medijima ovih je dana odjeknula vijest o ovrha-ma koje pogađaju i one ljude koji ionako već jedva stežu kraj s krajem. Čitam tako da su čovjeku, na račun ovrhe, oduzeli jedino primanje koje je imao - naknadu za nezaposlene. I to nije sve. Od te naknade, naime, živi on, ali i njegova supruga te dvoje malo-dobne djece. I premda naknada ne bi uopće smjela biti pred-metom ovrhe, upravo to se dogodilo. Nije čovjek jedini takav slučaj. Ljudima se oduzimaju čitave mirovine premda je zakonom određeno da dvije trećine primanja može biti izuzeto. Ljudima se, također, liježe na račun bez obvezne prethodne obavijesti, a kako se čuje, osim naknada, mirovina i plaća, na udaru ovrha su čak i dječje ali-mentacije. Je li to moguće? Koliko je bešćutnosti državnih službi u ovakvim primjerima. Jesu li svjesni oni koji brinu o ugledu državne časti, ako takvi uopće postoje, koliko je velik i silan bijes običnih građana. Toliko silan, koliko je silna njihova nemoć pred državnim institucijama. (V. Md.)

quo vadis

zimsko ljetovanje

U gomili katastrofičkih događa-ja, prirodnih i socijalnih po-tresa, ratova, uzbuna, ubijanja

i umiranja, među kojima odlazak Elizabeth Taylor nije na posljednjem mjestu, za oko mi je zapela jedna na-izgled banalna vijest. Zbog tri pljač-ke, u Puli je na 5 i pol godina zatvora osuđen Samir Tikvina. Na prvi po-gled, nema u toj vijesti ničeg senza-cionalnog, a pogotovo nema nečeg što bi odudaralo od svakodnevice i zasluživalo poseban komentar. Ali po čemu je pulski slučaj simptomatičan i gotovo poučan? U sva tri navrata Tikvina se upuštao u pljačku kla-dionica u koje građani upumpava-ju novce, što je dokaz da vjeruju da svoj socijalni status mogu poboljšati samo u kockarskim igrama. Hazard, ime ti je Hrvatska! Važan je također podatak da je zlosretni pljačkaš u svim akcijama utržio tričavih pet tisuća kuna. Ponašao se kao gan-gster iz američkih filmova, strašeći zaposlenice plastičnim pištoljima i kuhinjskim noževima i pokrivajući glavu onim idiotskim kapama. Za pljačke koje ne premašuju razinu jedne prosječne plaće, fasovao je 5 i pol godina zatvora. Jednostavna matematička operacija pokazuje da će Samir Tikvina, koji nema veze s Mamićevim Samirom, čamiti u ćuzi oko 2.000 dana i noći. Za svaku otetu tisuću više od jedne godine.

MilijardePriča postaje gotovo groteskna ako

znamo da je Županijski sud u Puli u odmjeravanju kazne uzeo u obzir olakotne okolnosti: Tikvinino prizna-nje inkriminiranih djela, smanjenu uračunljivost, ovisnost o drogama i traumatično djetinjstvo. Da nije tako, valjda bi dobio doživotnu robiju! Nije na meni da se igram pravde, ali ako je Tikvina za pet tisuća (precijenje-nih) kuna zaradio pet godina rešta, onda bi hadezeovski farabuti zbog opljačkanih milijardi trebali ostati u zatvoru nekoliko milijardi godina. Doduše, oni su po svom karakteru be-smrtni, pa ćemo valjda dočekati da se i neke od njihovih perjanica nađu

tamo gdje im je odavno mjesto. Na-dam se da će suci i u njihovom slu-čaju naći kakve olakotne okolnosti, shvaćajući da su se žrtvovali za do-movinu, da su se drogirali Tuđmano-vim opijatima, da su ih u mladosti maltretirali komunistički sekretari i da im je to prvi put da su ščepali koju milijardu. Pitanje pravde i krivde je delikatno, ali nisam siguran da bi puležanski lopov dobio petogodišnji pansion o državnom trošku da ima drukčije ime i prezime i da je član vladajuće camorre. Ovako, on je idea-lan maneken koji dimenzijama svo-je elegantno krojene kazne reklamira Kroaciju kao pravnu državu.

Sa svim mogućim finesama, slučaj Tikvina vraća nas virulentnoj stvar-nosti u kojoj je svatko sudac ili žrtva i u kojoj su kriteriji srozani do dna. U knjizi koju je priredio Vicko Juraj Skarpa, i koja je prije više od sto godi-na tiskana u Šibeniku, stoji doslovce: «čija sila, toga i pravda». Englezi za to koriste jednostavnu i gotovo pjesničku formulaciju might is right. Za razliku od apostrofiranog pljačkaša, koji je priznao sve što mu se stavlja na dušu, Jad. Kosor i pripadnici njene sljed-be ponašaju se kao da su popili svu pamet ovoga svijeta, a u verbalnim ekshibicijama i osudama korupcije vatreniji su i militantniji od Girola-ma Savonarole. Da otputuju u Japan, možda bi im tko i povjerovao jer ih ne bi razumio. Tu, na domaćem terenu, sveli su se na sebe same, na autistič-ko blebetanje o vlastitim uspjesima i objašanjavanje da su svi drugi krivi što je Hrvatska u katastrofi, koja je po materijalnim i moralnim konzekven-cijama identična katastrofi u zemlji izlazećeg sunca. Osim što imaju druk-čije navike i drukčiji mentalitet, ono što je pogodilo Japance nije se moglo spriječiti, dok se ono što je trefilo Hr-vatsku moglo i moralo zaustaviti.

KineziMoralo se zaustaviti mnogo ranije,

a ne onda kad je voda došla do grla i kad je postalo jasno da će cijenu be-sprimjerne i sustavno provođene oti-mačine plaćati naši prapraunuci. Nije

tako mračno, tješio me moj znanac, koji se slaže da će tu cijenu u buduć-nosti plaćati naši daleki potomci, iako misli da će to biti transplantirani Ki-nezi. Umjesto suvislih odgovora na aktualno stanje, Jad. Kosor koristi sva-ku priliku za kontranapade, pokazu-jući svojom retorikom kakav je svjeto-nazorni sklop stranke koju je preuzela nakon svog teško kompromitiranog i arestiranog pokrovitelja Ive Sanadera. Ponašajući se kao da je na mitingu fa-natičnih falangista u prvim dekada-ma prošloga stoljeća, pobjednosno je kliknula kako ona i njena svita neće dopustiti da Hrvatska pocrveni. Kakva žalosna demagogija, pogotovo ako uz-memo u obzir ekonomski i privredni bilten nacije, pa bi bilo uputno da i najcrnji desničari prihvate neke ide-je iz baštine socijalno osviještenih lije-vih pokreta. A ako bi itko u ovoj zemlji trebao pocrvenjeti, ne od ljevičarske ideologije nego od stida, onda su to Jad. Kosor i pripadnici njene prolu-pale kompanije.

No, prije će Sava poteći uzvodno, prije će guske plivati Jadranom, a ar-buni Dunavom i Koranom nego što bi takvi priznali da su ikad u ičem falili. Kad je ono davno Ivica Račan naslu-tio što se iza brda valja, proglašava-jući Tuđmanovu koteriju strankom opasnih namjera? Da je barem ostalo na namjerama, bili bismo već davno građani ujedinjene Europe, umjesto što smo taoci tih istih mistifikatora koji u kazinu od svoje pseudopoliti-

ke imaju petlje mučno i dugotrajno približavanje Bruxellesu proglašavati svojim uspjehom! Osim što je posri-jedi još jedna u kronologiji infamnih laži, takvim svojatanjem premijerka zorno demonstrira da Vladu identi-ficira sa svojom strankom. Vlada je hadeze, država je Jad. Kosor, a Hr-vatska je jad i Jadranka, uključuju-ći ponekog ministra i ponekog Antu

Kostelića koji joj na svakom derneku i na svakoj veselici jedu iz ruke. Sta-tus europske kandidatkinje država je stekla 2004. godine, a upravo su Kosoričini mentori i politički idoli, kao vodonoše jedinstvene tranzicijske pljačke, zaslužni da smo rekorderi u trajanju preliminarnih pregovora i inih procesa koji otvaraju volšebne dveri Unije.

AbonentiSve krucijalne zahtjeve, kao što su

borba protiv korupcije, pravosuđe, manjinska i slična pitanja, Kosorica

i njeni tutori zanemarivali su godi-nama, a kad su učitelji iz Bruxellesa ublažili test, jer su shvatili da je uče-nik tup, zasluge za prolaznu ocjenu prigrabili su oni koji i inače sve grabe i koji su po svom habitusu, svjetonazo-ru i mentalitetu najmanje Europljani. Naprijed naši tamburaši! U različitim fazama svoje autističke i anakrone vladavine hadeze je usavršio model

paralelne države, dovodeći u pitanje i opstanak i smisao same države. One iste u koju su se kleli, u koju se kunu i danas, držeći ruku na srcu i gleda-jući zanosno u maglene daljine, na koje su sa svojim mešetarenjem i re-ketarenjem osudili 4,5 milijuna gra-đana. Hrvatskoj ne treba demokraci-ja, ne trebaju joj stranke, ni zakoni, a možda joj ne trebaju otvorene grani-ce i slobodni mediji. Naravno da je to samo (gorka) ironija. Ali Jad. Kosor ne zna što je tolerancija, stranke među-sobno nalikuju kao što jaje naliku-je jajetu, dok njihovi liderčići misle samo na svoje guzice, zakona se malo tko pridržava, a svakim odlaskom u inozemstvo i komparacijom s nečim drugim hrvatski građanin se ponovo uvjerava da mu je država u rasulu.

I televizijski program bi trebalo limitirati na vijesti iz domovine i eventualno Bosne i Makedonije, po uzoru na praksu koju su u Albani-ji i Sjevernoj Koreji provodili Enver Hoxha i Kim il-Sung. Da su mediji drukčiji i da ih se kontrolira malo bolje nego što ih se kontrolira, dežur-ni urednici ne bi propustili vijest da su portugalski premijer Jose Socrates i njegova Vlada dali ostavku. Socra-tes je nakanio smanjiti državne mi-rovine, otpremnine, porezne olakšice i tako dalje. S članovima svog kabi-neta htio je provesti neke mjere koje nisu popularne, iako su za ekonom-ski rast ultimativne i nužne. Kako nije dobio podršku, učinio je ono što je smatrao normalnim i moral-nim. Dok je Socrates abdicirao, jer parlament nije prihvatio prijedloge pomoću kojih bi se njihova zemlja izvukla iz krize, u Hrvatskoj je situ-acija obrnuta. Jad. Kosor i njeni abo-nenti učinit će sve da ostanu na vla-sti, makar država potonula do dna, makar to koštalo novih zaduženja i makar građani bili operušani do gole kože, dočekujući nakon svega kliničku intervenciju Međunarod-nog monetarnog fonda. Jedna du-boko korumpirana i antieuropska stranka vodi borbu protiv korupcije i krči put u Europu. Je li to igdje mo-guće? Jest, u Hrvatskoj.

Jedna duboko korumpirana i antieuropska stranka vodi borbu protiv korupcije i krči put u Europu. Je li to igdje moguće? Jest, u Hrvatskoj

Zdravko Zima

D. N

ačin

ovićmoguće?

jima ovih je dana odjeknula vijest o ovrha-aju i one ljude koji ionako već jedva stežuitam tako da su čovjeku, na računj j j j

edino primanje aknadu za

to nije sve. Od ime, živi on, aliga te dvoje malo-

premda naknadajela biti pred-upravo to sečovjek jedini udima seve mirovine

onom određenoprimanja može biti izuzeto. Ljudima se, također,

bez obvezne prethodne obavijesti, a kako se čuje, mirovina i plaća, na udaru ovrha su čak i dječje ali-to moguće? Koliko je bešćutnosti državnih službi u

erima. Jesu li svjesni oni koji brinu o ugledu državne

�


GastroŠPARUGE

Što s viškom?

Premda su najbolje friške, višak šparuga možete za-mrznuti. Puljanka Desideria Galić to radi ova-ko: Šparuge očistite da ostane samo mekani dio te ih operite u dvije vode. Najlon-vrećicu napunite hladnom vodom s nekoliko zrna soli te u nju stavite šparuge. Ne treba ih prethodno prokuhati jer gube svježinu. Umjesto u najlonsku vrećicu mogu se staviti u pla-stičnu bocu sa širokim grlom. Zatvorite i stavite u ledenicu.

Pripremila Vesna MEDVEDEC

Jednog sam proljeća bila pozvana na ručak od šparuga. Za predjelo je po-služena prepečena palenta s nama-

zom od šparuga, mladih kopriva i ma-lancana pa krem-juha, zatim rolada od pilećeg filea punjena šparugama, pršu-tom, sirom i jajetom sa zelenim njokima u šugu od pršuta i šparuga u vrhnju. Za desert je bila štrudla s džemom od špa-ruga. Dok sam kušala nježnu i mekanu mesnu kreaciju prošaranu zelenim niti-ma, mislila sam: “Ovo je božanstveno!”. Mekano i sočno meso izvrsno se spaja s

plodovima šume, okusi su nenametljivi, a opet tako upečatljivi, još dugo ostaju na nepcu i poslije u sjećanjima… pomalo sladunjavo i romantično, ali istinito.

Divlje šparuge pravi su mamac. One su i lijek, i rekreacija, i užitak. Nakon branja, što uključuje saginjane, izvijanje, preska-kanje i slične tijelu ugodne radnje, slijedi ukusan obrok uz pregršt ljekovitih eleme-nata (vitamini A, C, K, folna kiselina…). Drugim riječima - niste morali platiti dva sata rekreacije, jedan obrok, vitamine i ostale medicinske pripravke, a možda i sat psihoterapije. Možete li ponuditi ne-što bolje?

ć

u d d

Savjet

Proljetne krasotice

M. M

.V.

Md.

2 Fritaja sa šparugama i pršutom

Sastojci: šparuge, pršut, jaja, maslinovo ulje, sol, paparPriprema: Pršut izrezati na sitne kockice, kratko popr-žiti na ulju. Šparuge očistiti, izrezati na prutiće dužine dva centimetra i dodati pršutu, kratko pirjati, po potre-bi dodati malo vode ili malvazije. Dodati razmućena jaja, lagano promiješati i malo zapeći; popapriti.Savjet: Ukoliko je pršut jako slan, fritaju ne treba so-liti. Šparuge neka budu al dente. Na isti način fritaju se može pripremiti od domaćih kobasica, ombola, pancete (ili od svega pomalo).

1Prepečena palenta s namazom od šparuga, mlade koprive i malancana

Sastojci: 300 g palente narezane na kriške, 120 g špa-ruga, 30 g malancana, 30 g kopriva, 20 g bešamela, sol, papar, maslinovo ulje po potrebiPriprema: Šparuge, malancane i koprive očistiti, na-rezati na prutiće, prokuhati kratko u posoljenoj vreloj vodi, procijediti, dodati sol, papar, ulje i bešamel, izmik-sati i namazati na kriške palente prepečene na roštilju ili ploči. (recept iz taverne Pod voltom u Motovunu)

3Rižoto sa šparogama i šafranom

Sastojci: 180 g čistih vrhova šparoga, 280 g riže ar-borio, 100 g crvenog luka, 3 režnja češnjaka, 100 ml bijelog vina, litra povrtnog temeljca, 50 ml maslino-vog ulja, šafran, 1 mali lovorov list, žličica timijana, 40 g domaće mozzarelle, ekstradjevičansko maslinovo ulje, sol, svježe samljeveni paparPriprema: Nasjeckani crveni luk popržite na maslino-vu ulju. Dodajte češnjak, rižu i lovorov list pa popržite minutu uz stalno miješanje. Podlijevajte po-vrtnim temeljcem i dodajte vodu u kojoj ste prethodno namočili šafran, posolite i popa-prite. Kad je riža 80 posto skuhana, dodajte šparoge. Pri kraju pospite timijanom, skinite s vatre i pustite da se svi okusi prožmu.Savjet: Poslužite posuto koc-kicama mozzarelle i prelijte maslinovim uljem. (iz kuharice “Teatar u pjatu na suvremen način” Dragana Grbića)

4Štrudla sa šparugama

Sastojci: 500 g lisnatog tijesta, kilogram jabuka (zlatni delišes), 300 gr džema od šparuga, 50 gr slatkih mrvica, 1 jajePriprema: Valjkom razvući lisnato tijesto, po sredini nanijeti smjesu od oguljenih, tanko narezanih jabuka, džema i slatkih mrvica. Prekriti jednom stranom tijesta, premazati jajetom, prekriti dru-gom stranom tijesta i opet pre-mazati jajetom. Peći u pećnici na srednje jakoj vatri dok ne dobije zlatnožutu boju. Posipati šeće-rom u prahu. (recept profesora kuharstva Roberta Perića iz Pule)

Zanimljivost Zbog izuzetno hladne zime, ovogodišnje šparuge

kasne. Zanimljivo je da se moglo one s dalmatinskih otoka kupiti na zagrebačkom Dolcu već početkom ožujka. Cijena? Prava sitnica. Mršavi mac 50 kuna. Zainteresirani su morali čekati red na listi rezervacija.

Gastro

Japanski mačevi u vašoj kuhinji

GLAZBENIK BRUNO KRAJCAR

Nezamisliv svečani ručak bez pršuta

TrikoviKulinarski savjeti koji se

prenose s generacije na gene-raciju mogu olakšati svakod-nevno obavljanje poslova, a i poboljšati ukus hrane koju spremamo. Brojni se odnose na pripremanje i posluživanje mesa. Tako, primjerice, kad meso pri kuhanju ne omekša, u juhu ili umak dodajte malo sode bikarbone i vidjet ćete ogromnu razliku.

1Ako meso nije posve svježe i ima pomalo neugodan miris, operite ga u vodi s

malo octa i dobro propirjajte ili ispecite. Ako ste pak ljubitelj ribe, i za vas ima korisnih sa-vjeta. Tko ne voli miris morskih riba, treba pri čišćenju iznutra odstraniti crnu tanku kožicu, a ribu iznutra natrljati solju i octom ili sokom od limuna.

•••

2 Prilikom spremanja ma-joneze pazite da ulje i jaja imaju istu temperaturu.

Potrebno je da neko vrijeme odstoje na sobnoj temperatu-ri. Svježu perad ćete najbolje prepoznati po kljunu i kostima bataka. Ako se kljun i kost bat-ka mogu saviti, to je znak da je perad svježa.

3 Juha vam se čini neuku-sna? I to se može popraviti dodavanjem slatkog ili

kiselog vrhnja ili ribanog sira. Ukoliko jelu nedostaje aroma, dodajte vrhom punu žlicu sen-fa, paprike ili papra. Žlica cu-rryja popravit će okus bljutave juhe, umaka ili majoneze.

•••

4Zatreba li vam samo nekoliko kapi limunova soka, probušite limun

iglom ili čačkalicom, iscijedite potrebnu količinu te rupicu začepite.

5Voda s ljuskama jaja i korom banane odlično je gnojivo za sobne biljke.

Nakon što voda potamni, zalij-te lončanice.

6 Izmiksate li malo soli u mikseru nekoliko puta mjesečno, noževi će du-

lje ostati oštri.Pripremila V. BEGIĆ

u kuhinji

M. M

IJO

ŠE

K

Najdraži recept - kapešante zapeËene u rerni s parmezanom

Skuham kapešante u bijelom vinu, dodam malo vode, a kada se kapešante otvore, odvojim meso, operem donju kapešantu, u nju stavim maslinovo ulje, meso od kapešante, nasjeckam peršin i češnjak koje stavim preko kapešante uz parmezan i malo maslinovog ulja te zatim zapečem u rerni.

kuhajupoznati

Jela koja konzu-miram moraju biti raznolika, da stalno jedem iste stvari, brzo bi mi dojadile, zato volim stalno nešto mijenjati i kombinirati

Poznati istarski glazbenik Bruno Krajcar kaže da puno toga voli jesti, ali i

da voli kuhati, i to s guštom. “Kao dijete bio sam težak za jesti, mama mi je pričala da sam bio jako delikatan što se tiče hrane, i da sam uvijek htio jesti ćevapčiće i pom-frit, no s godinama sam se okrenuo zdravijoj hrani”, veli Bruno.

Saznajemo da preferira mediteransku kuhinju, da voli sve iz mora, posebno ribu s gradela, od sardela do orada, a naravno voli i škam-pe. Uvijek draga mu je i do-bra riblja juha. Sva tipična istarska jela su mu fina i uku-sna, a preferira i domaće ma-neštre, posebice one iz unu-trašnjosti Istre.

“Puno puta znam reći da mi je nezamisliv svečani ru-čak bez dobrog pršuta, radije neka bude bez mesa, negoli bez pršuta. Kuhinja i jela koja konzumiram moraju biti ra-znolika, da stalno jedem iste

stvari, brzo bi mi dojadile, zato volim stalno nešto mije-njati i kombinirati”, veli.

Također, voli i povrće, a najviše svježe zelene salate.

- Za sebe bih rekao da sam donekle tradicionalist, ali uživam i u eksperimenti-ma, volim samog sebe izne-naditi nekim dobrim jelom. Jako volim kuhati, podjed-nako uživam kuhajući i je-dući, volim kuhati za obitelj i prijatelje, iznenadit ih ne-kim novim eksperimentom, nečime što sam vidio, pro-čitao ili pak sam iskombini-rao. Žao mi je što zbog po-sla i brojnih obveza nemam toliko vremena za kuhanje, kada kuham želim biti to-talno opušten, bez drugih misli koje će mi onemogu-ćavati uživanje u jelu. Jako je malo stvari koje ne volim

jesti - ne podnosim iznutri-ce, veli Bruno.

Voli i slatko, posebice u kombinaciji s čokoladom te kaže: “Obožavam čokoladne kolače, kao i sladoled od čo-kolade i zato vježbam snagu volje kada je potrebno sta-ti u uživanju uz čokoladne delicije”.

U njegovoj kući uvijek tre-ba biti dobrog vina i kruha, a što se tiče prehrambenih na-vika, kaže da se sada popra-vio, da ne jede puno navečer nakon koncerata jer je vidio da mu od toga nije dobro.

- Nisam neki pretjerani ljubitelj voća, jedem ga da, ali se nekada sam ne sjetim, no supruga voli pripremati razne voćne frapee i voćne sokove, a u posljednje vrije-me sve više koristim i med, rekao je. V. BEGIĆ

Piše Larisa Radin

Prije nekoliko godina na našem tržištu pojavili su se japanski noževi. Jed-

nostavnog dizajna i potpuno posvećeni funkciji, bazirani na tradiciji japanskih mače-va, ti su noževi prilagođeni europskom načinu rezanja te su postali izuzetno popu-larni, kako među profesional-nim chefovima, tako i među strastvenim kuharima ama-terima.

Japanski se način rezanja uglavnom zasniva na potrebi obrade sirove ribe, što izisku-je precizno i potpuno prodi-ranje u namirnicu u jednom potezu, uz što manje ošteći-vanje vlakana. Kvaliteta njiho-vih noževa neusporediva je s onom prosječnog noža koji možete naći na policama su-permarketa. Kad nož nakon nekog vremena otupi, uvijek

se može naoštriti pravilnim brušenjem na mokrom ka-menu, koji se također nalazi u kolekciji svakog proizvođača.

Svakako treba izbjegava-ti klasičnu termičku obradu prilikom brušenja, kojom se oštre europski noževi, jer je

ovdje struktura čelika fragilni-ja te ne trpi temperaturne os-cilacije. Stoga se nakon upo-rabe oni nikako ne smiju prati u perilici ili vrućoj vodi, već u mlakoj vodi, eventualno bla-gom otopinom sapunice.

Svaki će pravi kuhar i ljubitelj ovih krasnih alat-ki svoje noževe pomno na-mjenski odabrati, a prepo-ručaju se četiri “Japanca”, neophodna za kvalitetnu obradu namirnica: glavni je Santoku (što na japanskom znači “tata svih noževa”), univerzalni nož za sjecka-nje povrća, začinskog bilja, mesa… Deba se koristi za grubu obradu ribe prije fi-nog filetiranja, dok se Ya-nagiba upotrebljava za fino rezanje ribe, primjerice za sushimi. Tu je i Nakiri, koji ima oblik satarice, ali je vrlo

nježan i koristi se isključivo za obradu povrća i gomolja.

Za kvalitetnu pripremu jela i kreiranje delicija na ta-njuru kvalitetan je nož na-sušna potreba, a kad jednom uzmete onaj pravi japanski, odmah shvatite da je on u kuhinji vaš najbolji saveznik.

PomoÊ japanskim prijateljimaDuboko smo potreseni tragedijom u Japanu i suo-

sjećamo s našim dragim japanskim prijateljima. Naš skromni doprinos - od svakog kupljenog japanskog noža uplaćujemo 10 posto na žiro račun Hrvatskog Crvenog križa za pomoć Japanu.

M. M

.

Ne volim iznutrice

M. M

.

Savjet


AUTOR:BILLIE

KULTNI FILMJOSEPHA L.

MANKIEWICZAS BETTEDAVIS

TVORACŠAHOVSKOGREJTINGA,

ARPAD

UDRUŽENJEVIŠE VEĆIHPODUZEĆA

“ŠKOLANOGOMETA”

SVETA GORANA GRČKOMPOLUOTOKUHALKIDICI

PAKLINA,KATRAN ITALIJA

UREDNICA IVODITELJICADNEVNIKANA HTV-uNA SLICI

SMOLAJEDNOGJUŽNO-

AMERIČKOGDRVETA

OVDJE

TANTALNOVINSKEREDAK-TORICE

GRAD UBJELORUSIJINA DNJEPRU(MAHILOU)

IZGUBITINA TVRDOĆI

TALIJANSKIGLUMAC,

GIAN MARIA(”ZA ŠAKUDOLARA”)

TV-REDATELJŠOŠTARIĆ

“OTOCI”

BIVŠIBRAZILSKI

NOGOMETAŠ,GIOVANE

MESO DIVLJESVINJE

UREDNIK IVODITELJDNEVNIKANA HTV-u(GORE)

LITIJ

TAJLAND

USPOSTAVITIETAŽNO

VLASNIŠTVO

GLASNIJECAJI

MANGAN

LIJEVIPRITOKRAJNE U

ŠVICARSKOJ

“TONA”

GORANNAVOJEC

ZAGREPČANIN(NJEM.)

UZVANIKRENIJ

POKOJNI HRVATSKIKNJIŽEVNIK I PUBLICIST,

MARINO(”AMERIČKI POLJUBAC”)

UREDNIK IVODITELJDNEVNIKANA HTV-u(DOLJE)

BAŽDARENIKOMAD

KOVINE ZAVAGANJE

ROBERTPROSINEČKI

NASELJE UISTARSKOJ

OPĆINIKRŠAN

PISMENI RAD KOJEGUČENICI RADE KOD KUĆE

HRVATSKIKNJIŽEVNIK,VJEKOSLAV(”DNEVNIK

O ŠEKA”)ČENA

PRVI MITSKILETAČ,

SIN DEDALOV

GLUMICAODAK

NAPRAVAZA DAVANJEZVUČNIHSIGNALA

KEMIJSKIELEMENT(ZNAK NO)

ŠVEDSKA

TEREZAKESOVIJA

URAN

OBNOVLJENIINTERES ZAŠTO (ENGL.)

OSOBNA ZAMJENICA

ABRAHAM(LINCOLN)OD MILJA

SKUPLJANJES POVRŠINE

INOVATOR IPODUZETNIK

MUSK

SVEŽANJMEKANE ROBE

GRČKI OTOKU EGEJSKOM

MORU

GLUMICAKARIĆ

DRŽAVNABLAGAJNA

ŠPANJOLSKA

NAPUSTITINEKO

MJESTO

GUSTA VUNE-NA TKANINA

RENE CLAIR

AUSTRIJA

TAL. PISAC,UMBERTO

STROJ ZAUSITNJAVANJEKRUTIH TVARI

SLOVOGLAGOLJICE

LJUDI IZGRADA PODMARJANOM LUKSEMBURG

SLOBODANPROSTORU GRADU

ŠVICARSKASKIJAŠICA,

LARA

MJESECKOLOVOZ

OGLEDALO NAAUTOMOBILU

AMERIČKIKNJIŽEVNIKHAWTHORNE

DRŽAVNIKCHAVEZ

“ONLINEDAILY

JOURNAL”

SLOVENIJA

AMERIČKIDIPLOMAT,LAWRENCE

LATITI SEPOSLA,

POSVETITISE ČEMU

ERNESTHEMINGWAY

ENGLESKISLIKAR IPJESNIK,DANTE

GABRIEL

BOG VJETRAI OLUJE U

ŠUMERSKOJ IBABILONSKOJMITOLOGIJI

KRIŽANACPONIJAI ZEBRE

TAKTNA CRTA(GLAZB.)

SKIJAŠICAMAZE

SREDIŠTEVRTNJE (MN.)

U TAJ ČAS

AMERIČKAGLUMICA(”PERDITA

DURANGO”)

ALBUMOLIVERA

DRAGOJEVIĆA

STAROGRČKAPOKRAJINA

MUŠKI PJE-VAČKI GLAS

PROSLAVLJENIRUKOMETNI

VRATAR

AMERIČKATV-MREŽA

ŠVEDSKAGLUMICA

ANDERSSON

ASTRONOMHALLEY

PJEVAČICAI GLUMICAMONTIEL

“NORTHCAROLINA”

OTOČJESJEVERNO

OD ŠKOTSKE

“BLOODPRESSUREASSEMBLY”

NEISKORISTIVOSTATAK,ŠKART

NIŽITURSKIPLEMIĆ

RIJEKA UFRANCUSKOJ

VRH NAOTOKU CRESU

SUDIONIKSINJSKE

VITEŠKE IGRE

BIVŠAJAPANSKA

PRIJE-STOLNICA

“ETVEŠ”

JEDAN ODNOSNIHOTVORAVRSTA RIJEČI

GLUMACREEVES


abavnik

zabavnik24 Nedjelja, 27. ožujka 2011.

SKRIVENI PREDMETIProna skrivenih predmeta u crtežu!đite svih osam Autor: FEHIM

Lijevi i desni crteži razlikuju se u 15 detalja! Potražite ih! RAZLIKE Autorica: ANTOANA

Autor: FEHIMPomognite orlu da nađe svoje gnijezdo!LABIRINT

REBUSAutor: VALTER

Odgonetka: 3, 7, 4, 4; fraza: 1, 3, 1, 5, 1, 3, 4 Rješenje:_________________________________________________________

OŠ CCŠerbedžija

OBOJITE POLJA OZNAČENA TOČKOMAutor: FEHIM

zabavnik 25Nedjelja, 27. ožujka 2011.

POVEZANI POJMOVIPOVEZANI POJMOVISvi pojmovi koje valja upisati u mrežu su ili opisani i prikazani na slikama.

OPISI NEKIH POJMOVA:Pokojni hrvatski pisac za djecu (”Grga

žni dio teritorija Zapadne SaharePokojni hrvatski slikarPjesma u izvedbi Vesne Pisarovi

Čvarak)Film Nartina Ritta sa Sally FieldPopularni slavonski pjevačJu

ćCiklus od četiri opere Richarda WagneraHit Olivera DragojevićaUobičajeni pozdrav na dolasku

B

JZ

R

M

R

H

O

G

D

P

Ž

T

BX

B

B

C

M

G

G

F

C

V

T

P

VODORAVNO I OKOMITO: Lučki grad u istočnoj Libiji, Srediće, Kratica za “radničke sportske igre”,

ča čko glazbalo,Padaline, Znak za nikal, Teren, zemlji č rock-grupe “Guns N’Roses”, Axl, Tip“Opelovog” automobila, Film martina Scorsesea s paulom Newmanom i Tomom Cruiseom,Američki ko čnik, stručnjak za borbu protivovisnosti, Slavko, Ukupnost načela ili stvari usklađenih i povezanih da čine cjelinu, Kemijskielement (znak H), Gora u sjevernoj Hrvatskoj, Nogometa

ći slavonski grad,Rimska bo č, Josip, Učenici koji odr

đeri, monasi, Brazilski nogometni reprezentativac (igra za “Santos”), Imeslovenskog kemičara Sameca, Stanislava od milja, Domaće pernate

ćen javnosti,Top, đanske godine, Kukac čar sličan pčeli, Odjevni predmetiza noge, Samosvijest (lat.), Povratak prele čno nabijenačestica, Talijanska knji ća (”Jutarnja zvijezda”), Znak za radon,Vlasnici, posjednici, Kratica za “Iowa University”, Stanovni povijesne

1. 2. 3.

4. 5.

6. 7. 8.

9. 10. 11. 12.

13. 14.

15.

16. 17.

18. 19. 20.

21. 22. 23.

24. 25.

26. 27. 28.

29. 30. 31.

32. 33. 34. 35.

36. 37. 38.

39. 40. 41.

42. 43. 44.

45. 46.

47.

šte vrtnje, Oružani sukob u južnojAfrici na prijelazu iz 19. u 20. stolje Žlijeb u dasci zaspajanje, Obredna ša na stalku koja se upotrebljava pri bogoslužju, Guda

šte, Pjeva

šarkaš, Gilbert (igra za “Orlando Magic”), Hrvatski lije

š “Dinama”, Ivan, VesternHowarda Hawksa s Johnom Wayneom, Marka nizozemskog piva, Najve

žica plodnosti (Opa), Stariji hrvatski tenisa žavaju red urazredu, Kalu

životinje, Duša (lat.),Staro ime Vijetnama, Najbolji sloj ljudi, “krema društva”, Poziv upu

Šesti mjesec židovske gra žalžane bolesti (med.), Elektri

ževnica iz 19./20. stolješpanjolske pokrajine,

Albanac, Arbanas.

KRIŽALJKA BEZ VODORAVNO-OKOMITO

43 44

32

36

40 41

42

37

38 39

33 34 35

28 29 30 31

24 25 26 27

20 21 22

23

16 17 18

19

1 2 3 4 5 6 7 9 10 11 12 13 14 15

45

46 47

8

VODORAVNO: 1

1.

. Hrvatski redatelj, Zoran (”Ritam zlo

žnu ulogu u energetskom metabolizmu - Udarac u karateu (atemi), Materijal zaizradu atletskih staza - Hrvatski nogometni reprezentativac, Jerko (igra u Turskoj) - Kratica za “osnovnatarifa”, Ime vladinog dužnosnikaMareli že na kraju srednje škole, ispit zrelosti,Napuštanje nekog posla ili ideje - Gorovita oblast u Saudijskoj Arabiji, Akcijski film Josepha Zita sChuckomNorrisomuglavnoj ulozi.

živom, služi kao elektronižave South Australia, Hrvatski košarkaški

reprezentativac (igra za “Benetton” iz Trevisa), Naša naftna kompanija - Ženin otac, Primorskiizraz - Ulaznica, Vrsni norveški alpski skijaš, Aksel Lund, Frana

žnate plo

čina”) - Osoba koja nastoji pridobiti druge zaneku ideju ili politiku, Pjesma grupe “Crvena jabuka” s albuma “Volim te” - Vanjski omotač drveta,Magareće glasanje - Popularni hrvatski radijski i televizijski voditelj, Ime nejmačkog slikara Altrippa -Enzim koji ima va

ća - Ispit koji se pola

Elektronka ispunjena plemenitim plinom ili čka sklopka iregulator napona, Glavni grad australske savezne dr

čki kroničar iz 9. stoljeća - Osobnazamjenica, Udomaćeno govedou jugoistočnoj Aziji - Znak za zlato, Strankinja, tuđinka, Auto-oznaka za Tajland - Dio ruke od zglavka do vrha prstiju - Znak za kalij, Ime pjevača Rahimovskog -Jedan od roditelja, Popularni riječki pjevač, Marko (”Sama si i ti”) - Ro čice u ustima kita,

Veće glazbeno djelo za zbor, soliste i orkestar, Ispaljivači protugradnih raketa.

2. 3.

4.

5.

6. 7.

8.

2. 3.

4. 5.

6. 7.

8. 9. 10.

11.

12.

13. 14.

OKOMITO:

TALIJANKA

1

2

3

4

5

6

7

8

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

0 0 0 1 1 1 1 1 0 2 1 1 0 0

1

1

1

2

2

1

1

0

zabavnik26 Nedjelja, 27. ožujka 2011.

Rebus

ŠT

OP

OŠ

TE

NE

CU

RE

RA

DE

RJEŠENJA

Premetaljke

Izrada: Pananagram d.o.o. VozilićiUrednik: Valter KvalićGlavni urednik: Ranko BoroveIzdavač: Glas Istre novine d.o.o.Prilog izlazi nedjeljom

čki

MIKELA RISTOSKIMIROSLAV MIKULJANIJAN PRELAC

Razlike

Obojite

Dopunite sve četiri mreže brojevima od 1 do 9 tako da se isti broj javlja samo jedanput u svakom retku,stupcu i posebno označenom polju, a tamo gdje je označeno i u dijagonalama. Zvjezdice označuju težinu.

SUDOKU

La

bir

int

Svjetska rekorderka

ATOMSKIELIKSIR!

Rješenje ..........................................

In memoriam

redatelju

UMRO SLAVNIMIKLJA!

PREMETALJKE

Rješenje ..........................................

Autica: MILICARješenje ..........................................

Pjevačka nada

iz Buja

PRINC ALEJA!

Skriveni predmeti

3

8

6

5

9

1

5

1

2

2

1

7

8

5

8

1

9

4

3

7

3

5

2

9

4

2

9

5

6

7

4

9

9

5

2

1

4

7

5

3

4

2

9

3

5

8

1

4

5

9

1

9

7

2

5

1

3

6

7

8

3

6

6

1

4

5

1

2

7

6

3

5

5

3

9

1

9

7

8

9

5

3

5

8

6

8

8

9

1

7

9 2

8

7

4

2

5

6

4

7

3

9

5

6

7

8

6

5

3

1 3

3 1

5 2

2 4

2 3

3 3

3 2 1 2 4 4

1 2 5 4 3 2

1

2

2

3

2

0

0

1

2

2

1

1

0

3

3

1

3

3

2

0

2

2

3

3

NEBODERIMreža predstavlja grupu nebodera. U svakomkvadratu nalazi se jedan neboder koji ima najviše 6katova. Svaki redak i stupac sadrži nebodere srazli

že odre

ži.

čitim brojem katova (od 1 do 6). Brojevi vanmre đuju koliko je nebodera vidljivo s točkena kojoj se broj nalazi. Odredite raspored neboderau mre

OGRADEUcrtajte u mrežu zatvoreni lik koji spaja to

ži kazujekoliko oko njega ima dužina koje spajaju dvijesusjedne to

čkicevodoravno ili okomito. Svaki broj u mre

čkice. Lik ne siječe samoga sebe, a krozsvaku se točkicu prolazi jedanput ili nijedanput.

Autica: MILICAAutica: MILICA

SVEOEVI

ZURL

MI

MOGILEV

OTPADAK

ELO

BPA

RE

ZOJA

KONCERN

AGRAMER

ATOS

VALTERMATOŠEVIĆ

S

TER

BIBI

TINA

SPLIĆANI

I

KEANU

TAD

RETROVIZOR

SANDRAKRIŽANEC

ANA

ABE

ELEMI

AONIJA

ODJ

LODEN

KYOTO

SARITA

RCI

BALA

TA

NOSNICA

HUGO

OTIĆI

UREDNICE

TRAGUBESKRAJU

PRIONUTI

EH

SIS

L

ROSSETTI

ENLIL

RC

ZEON

AGA

ŠN

BROJ

GN

ERAR

POVEZANI POJMOVIPOVEZANI POJMOVI

ROBERTDENIRO

A

O

K

T

R

E

K

M

MATKOJELAVIĆ

A

Z

R

I

L

V

A

R

M

RIODEORO

JACQUESHOUDEK

O

G

U

N

O

B

A

E

T

DAZNAŠ

N

E

R

P

STJEPANMESIĆ

D

A

I

O

V

A

R

N

MLADENVEŽA

T

M

N

L

C

SANDRABULLOCK

I

R

X

B

Z

A

S

DAMIRBAJS

N

C

L

I

B

A

AGATHACHRISTIE

T

E

L

L

I

M

Ć

A

T

L

P

N

E

M

A

Y

A

MOJGALEBE

O

G

F

C

E

I

IGORVORI

I

T

N

E

J

E

NIBELUNGOVPRSTEN

A

L

O

I

O

N

D

T

TOMEČAK

OS

PALADA

BURSKIRAT

RSI

STANA

UTOR

APEL

KALEŽ

EGO

VODIK

RN

K

BAVARIA

OBORINE

C

NI

INOCI

TLO

ANIMA

ROSE

ADAR

AGILA

ION

BOJANOVCA

ARENAS

IU

SAKOMAN

T

TIRATRON

ADELAIDE

DAVORKUS

INA

TAST

ĆA

KARTA

SVINDAL

ADON

ONI

GAJAL

AU

INOZEMKA

T

ŠAKA

K

AKI

OTAC

TOLjA

USI

ORATORIJ

RAKETARI

Gastro

Povezuju li uistinu žene - hrana i Bog?Geneen Roth, Žene, hrana i Bog, VBZ Zagreb, prosi-nac 2010.

Ono što sam jedino zapam-tila, a mislim da je zapravo i najvažnije u knjizi Geneen Roth “Žene, hrana i bog”, jest jedna sasvim obična i poznata činjenica - jedite kada ste gladni. Ili, nemojte jesti kada niste gladni. Svih 170 stranica knjige nije na mene ostavilo toliko dubok utisak osim one na kojoj sam pročitala znanu mi, a opet zaboravljenu istinu. Jesti valja onda kada si gla-dan, a ne kada se osjećaš loše, tužno, usamljeno, odbačeno, nepotrebno, nevoljeno…

Osnovna potka čitavog dje-la, a može se reći i većeg dijela života same autorice, počiva na ovoj tvrdnji. Njezin je argu-ment onaj s kojim će se složiti mnogi stručnjaci, poglavito psiholozi - višak kilograma uglavnom je rezultat prejeda-nja, utažavanja emocionalne gladi za kuhinjskim stolom, pred frižiderom, na brzinu u automobilu ili gotovo nepri-mjetno pred TV-ekranom ili računalom.

A Bog, što je s njime? Kakve sad on ima veze s ženama i hra-nom? Ovako se to objašnja-va na početku knjige: “Ne vjerujem u Boga kojega većina ljudi naziva Bogom, ali uistinu znam kako je jedina definicija Boga koja ima ikakva smisla ona koja ovaj ljudski život i njegovu pat-nju - upravo ono što mi mislimo da trebamo prikriti ili popraviti - definira kao put u samo srce lju-bavi. Upravo zato je naš odnos prema hrani savršen put.”

Samu riječ i pojam Bog au-torica koristi kako bi evocirala ono široko prostranstvo u koje ne možemo doprijeti vlastitim umom, ali ga zato možemo upoznati kroz tišinu, umjet-nosti ili jednostavno - osje-ćajem onoga što je oduvijek, od pamtivijeka ovdje. Kad shvatimo da hranu koristimo kao sredstvo kojim ublažava-mo bol, smatra autorica, taj će nas proces odvesti do samog središta našeg života, “prema blistavom prisustvu smisla i ljepote, do onoga što mnogi od nas nazivaju - Bogom”.

Knjiga je odmah postala bestseler New York Timesa i dobila odlične kritike. Uspjeh svakako treba zahvaliti činje-nici da je autorica zapravo iznijela stavove koje je prouča-vala posljednja tri desetljeća, mnoge na vlastitom primjeru. S pravom se može reći da je objektivno i stručno pisala o ovisnosti o hrani budući da se i sama godinama borila s anoreksijom i bulimijom.

V. Md.

AMERIČKI “MUST SEE” KULINARSKOG LABORATORIJA ZAGREBAČKOG KLUBA GASTRONOMADA

U Istri poznati, u Istru zaljubljeni

Gastro biblioteka

Gastroreportaža

Gastronomadi na Poluotoku nisu nepoznati, dapače, njegovi su redovni i stari gosti. Gastro-putnici. Zaljubljeni-ci u autohtone čari ovdašnje kužine, u svojim sezon-skim jelovnicima nude više različitih istarskih jela pri-premljena na njima svojstven u svakom slučaju originalan i efektan način. Zbog boškarina stali su u rang Sao Paola, Milana i Londona

U prošlonedjeljnom broju New York Time-sa, u prilogu Putova-

nja, objavljena je recenzija zagrebačkog Kluba gastro-nomada cijenjenog američ-kog gastrokritičara Alexa Crevara. Njihov pristup ga-stronomiji i primjena sezon-skih namirnica oduševili su zahtjevnog kušača.

Što se to nas u Istri tiče, odmah će pomisliti neki revni obožavatelj isključivo domaćih naslova. Moram priznati da sam i ja tako re-agirala, no mišljenje sam promijenila nakon što sam pročitala da su u tekstu po-sebno naglašeni specijali-teti našeg boškarina prven-stveno zbog metodologije odležavanja ovog mesa što se, ne više tako stidljivo, na-lazi u više domaćih objeka-ta. Zagrebački klub posebno veseli činjenica da je, kao i sam Zagreb, smješten u kon-tekst “must see” mjesta, baš kao što je Sao Paolo meka za umjetnost, u Milano se ide u šoping, a sada i London u koji svi hrle zbog kraljevskog vjenčanja. Kako se navodi, na kraju dolazi Zagreb koji treba posjetiti radi kulinar-skog laboratorija gastrono-mada.

Ovako su to, među osta-lim, napisali u New York Ti-mesu - svakako jedan od najboljih izbora predanosti regionalnoj hrani su rebra istarskog boškarina. Riječ je o govedini, rijetkoj autohto-noj sorti iz Istre, namočenoj u krvi do 55 dana, potom pr-

ženoj šest sati na četiri razli-čite temperature. Prije nego što se servira s pečenim krumpirom i pancetom, sve je obrađeno na pari, jelo je tako ukusno i podatno da se maltene može jesti - žlicom!

Gastronomadi na Poluo-toku nisu nepoznati, dapače,

njegovi su redovni i stari gosti. Gastroputnici. Zaljubljenici u autohtone čari ovdašnje kužine, u svojim sezonskim jelovnicima nude više ra-zličitih istarskih jela pripre-mljenih na njima svojstven, u svakom slučaju originalan i efektan način. Prije dvije go-dine AZRRI im je dodijelio službenu oznaku restorana što u svojoj ponudi ima jela od istarskog goveda. Tako u svojoj ponudi nude različi-te vrste odrezaka boškarina: s područja slabine (fiorenti-na, ramstek, rib-eye), odre-zak od pršljena repa, rebara (što se Amerikancima najviše svidjelo) te onaj od ruže. Uje-sen i zimi priprema se šugo od boškarina te gulaš, a za toplije dane odlično prolazi “ljetna kravica” - carpaccio od ruže boškarina na podlozi od rikule, prženih pinjola i aceta balsamica. Mmmm… kako to dobro zvuči.

Ali nije sve počelo i stalo na boškarinu. Znadu gastro-nomadi pripremiti i odlič-nu istarsku jotu, pljukance, šparuge…

Rekoh da gastronomadi nisu nepoznanica Istri. Če-sti su i rado viđeni gosti na vodnjanskim danima ma-slinovog ulja. I to oni koji rade, kuhaju i pripremaju, na svoje i zadovoljstvo pri-stiglih gostiju. Još početkom novog tisućljeća zagrebački su se zaljubljenici u pripre-mu regionalne autohtone hrane na suvremene načine ozbiljno uputili u Vodnjan gdje su na gastroshowu, s ostalim poznatim hrvatskim kulinarskim imenima, tako-đer i domaćim kuharskim snagama, pripremali različi-ta jela temeljena na ekstra-djevičanskom maslinovom ulju. Svidjelo se to tada i nji-ma i istarskim domaćinima. Nešto od tog iskustva sada koriste i za eksperimentira-nje u svojoj kuhinji-labora-toriju. Time je njihova misija stvaranja elitne gastronomi-je ostvarena. Jer visoka ku-hinja nije samo ona što se poslužuje u skupim restora-nima, epitet visoke kuhinje, po gastronomadima, zavrje-đuje svaki vrhunski zalogaj, proizvod ili mjesto odmora bez obzira gdje nam je pri-uštio zadovoljstvo, u skro-mnoj zalogajnici uz tržnicu ili u luksuznom restoranu koji privlači zvijezde. Eto, u ovom slučaju riječ je o istar-skom jelu u zagrebačkom restoranu planetarno ocije-njenom. Vesna MEDVEDEC S jednog od gostovanja u Vodnjanu

Službena oznaka da se u objektu jede meso boškarina

Klub gastronomada smješten je u samom središtu Zagreba


Novo ime na istarskoj vinskoj sceni je Anđelo Brčić iz porečke Nove

Vasi. Čovjek čiji je životni put išao preko rada u hotelijer-stvu i na seoskom domaćin-stvu klasična je priča mnogih ljudi s Poreštine. Prije deset godina Anđelo se odlučio oz-biljnije posvetiti vinskoj priči, no pravi rezultati dolaze tek u zadnje tri-četiri godine, ot-kad datira uspješna suradnja s enologom Tomislavom Plav-šom, koji je svakako jednim dijelom zaslužan za uspjeh Brčićevih vina.

Danas predstavljam njihov najbolji dosadašnji uradak - cabernet sauvignon iz berbe 2008. koji je 12 mjeseci odle-žao u barriqueu, što je prido-nijelo njegovoj eleganciji.

Brčićev cabernet sauvi-gnon iz 2008. ima 13,5 po-sto alkohola i strukturirano

Gastro

Novo ime na istarskoj vinskoj sceni

ROVINJSKI VINAR I POLJOPRIVREDNIK DAMIR DOBRAVEC

Preludio je kruna obiteljske proizvodnje

Piše sommelier Emil Perdecenoteka

Nazivima vina - Suita, Sonata, Simfonija, Tokata, Fuga i Allegro, uz suprugu Natalinu, kumovao je istarski kompozitor Massi-mo Brajković. Točku na “i” obiteljskoj proizvodnji dat će pjenušac Preludio, koji bi u prodaju trebao biti pušten za Božić 2012.

Piše Nina ORLOVIĆ RADIĆ

Šest različitih vina pro-izvedenih u privatnim vinogradima i obitelj-

skom podrumu Dobravčevih, osim po brojnosti dobivenih medalja i priznanja za kva-litetu, zanimljiva su i jedin-stvena po svojim glazbenim imenima. Njihovim je nazi-vima - Suita, Sonata, Simfo-nija, Tokata, Fuga i Allegro, uz suprugu Natalinu, kumovao istarski kompozitor Massimo Brajković. Točku na “i” obi-teljskoj proizvodnji kvalitet-nih istarskih kapljica dat će pjenušac Preludio, koji bi, po riječima Damira Dobravca, u prodaju trebao biti pušten koncem sljedeće godine, za Božić 2012.

- Preludio bi trebao biti naš sedmi proizvod/etiketa i nji-me bismo zaokružili obitelj-sku vinsku ponudu. Razlog zbog kojeg smo odlučili proi-zvesti i pjenušac jest - izazov. Naime, iako je proizvodnja pjenušca za istarsko podne-blje još rijetka, ono što mene,

kao i moju obitelj, nadahnjuje i tjera naprijed jest misao da je proizvodnja vina umjetnost u kojoj nema granica. Primjeri-ce, ako je usporedimo s glaz-bom, a glazba je umjetnost koju poštujem i uz koju ži-vim, o čemu uostalom govo-re i nazivi mojih vina, na pro-izvodnju vina gledam kao na note puštene da lete zrakom, a uloga je vinara da ih priku-pi, objedini i napiše glazbu koju voli i osjeća. Uz malo sre-će, baš kao i u glazbi, danas možete ispisati hit, koji će već sutra postati i evergreen, veli nam pjesnički Damir Dobra-vac, čija je malvazija i na ovo-godišnjoj Antonji osvojila zla-to.

O nagradama, koje se u obitelji Dobravac za kvalitet-nu kapljicu događaju baš kao i “gljive poslije kiše”, veli da ga uvijek podjednako vesele i na-dahnjuju.

- Nagrade su uvijek dobro-došle i na njih se ne možete naviknuti. One su, naime, naj-bolji pokazatelji kvalitete. Uz to, otvaraju vrata i nekim no-vim suradnjama i plasmani-

ma. Recimo, ove godine, osim što se naša vina mogu degu-stirati u rovinjskim restorani-ma i hotelima Maistre, pono-san sam i na činjenicu da smo ušli i u objekte porečkog Vala-mara, kaže nam Dobravac.

O novom pjenušcu Pre-ludio, koji će se nakon proi-zvodnje za kućnu uporabu i 500-tinjak boca, od sljedeće godine prodavati u dvostru-koj količini, kaže da je poput ostalih obiteljskih vina proi-zveden uz podršku i suradnju obiteljskog prijatelja i enologa Kristijana Damijanića. Prelu-dio se radi od slabijeg zrelog grožđa malvazije s više kiseli-ne, po tradicionalnoj metodi vrenja i odležanom talogu.

- Želja mi je da pjenušac bude ono što jest - aperitiv, koji će polako zamijeniti i iz-baciti rakije i biske. Pjenušac, naime, otvara apetit i omo-gućava osjet i doživljaj hrane koju konzumiramo, za razliku od rakije koja naprosto zatva-ra i prži osjete. Zbog te svoje karakteristike pjenušac može pratiti bilo koje jelo, veli Da-mir Dobravac.

Istarsko vino

Vinska ljubavna pričaOva relativno mlada vina-

rija smjestila se u Orebiću u prekrasnom prostoru neka-dašnje firme Rivijera Orebić. Jeff Reed je Teksašanin koji je u Hrvatsku stigao u vrijeme rat-nih razaranja. Nije se nadao da će ovdje naći ljubav svog života Ankicu.

Ankica i Jeff te njihov par-tner Lee R. Anderson, vlasnici vinarije Korta Katarina, vina su počeli proizvoditi od kupljenog grožđa istodobno sadeći vino-grade. U prvim berbama ima-li su 14.000 butelja, a iz berbe 2008. planiraju samo plavcem napuniti više od 20.000 bute-lja. Ovi marljivi ljudi proizvode izuzetno crno vino sorte pla-vac mali, te fantastično bijelo vino napravljeno od sorte po-šip. Napredak u prodaji posti-gnut je svakako kada je za vo-ditelja prodaje postavljen vrsni sommelier Marko Pavlak.

Rose plavac mali je izvrstan primjer da se i od ove najjače hrvatske sorte crnoga grožđa može napraviti lagan i pitak rose. Prekrasna tamnija rose boja čini ga već na pogled vrlo privlačnim, a sa svakom vrt-njom u čaši sve je razigraniji, u njegovom mirisu dominiraju višnja i jagoda.

Ovo nije tipičan rose na koje je većina vinoljubaca navikla jer ni ne može biti sličan dru-gima kad je napravljen od tako snažne sorte grožđa kao što je plavac mali.

Vino ima postojan okus koji dugo traje u ustima. Da bi se okus zaokružio, vino odleža-va četiri mjeseca u rabljenim

barrique bačvicama. Izvrsno se slaže s junećim carpacciom s malo crnoga tuber aestivium tartufa, a u ljetnim danima od-ličan je uz pršut s melonom.

U društvu s Preludijem

M. M

IJO

ŠE

K

je crno vino izvrsne rubinski crvene boje. S naglašenom elegancijom mirisa koji imaju note začina ponajprije bijelo-ga papra te bobičastoga voća, u kojem se jasno razaznaju note ribiza i maline, pravi je predstavnik sorte koja je jed-na od najrasprostranjenijih u cijelome svijetu.

Ovo vino fantastično ide uz janjeći kotlet (rack), čime se potvrđuje stara ljubav ja-njetine i cabernet sauvigno-na. No, svakako ga možemo preporučiti uz još neka me-sna jela, kao primjerice ram-stek sa žara. Ovo je vino ocje-njivano u čuvenom vinskom magazinu Decanter, gdje je za 2010. dobilo preporuku Decanter Recommended, što je za relativno nepoznatog vinara koji se prvi puta na-šao u toj konkurenciji dobar rezultat.

Ime vina: rose plavac maliGodina berbe: 2008.Proizvođač: Rivijera Orebić d.o.o.Lokacija: Orebić (Pelješac)Temperatura serviranja: 14-16 stupnjeva CelzijaGastro-preporuka: tuna sa žara, pršut s melonom, juneći carpaccio s crnim tartufomOcjena: 8/10Cijena: 80-100 kuna

Ime vina: cabernet sauvignonGodina berbe: 2008.Proizvođač: Anđelo Brčić, AB vinaLokacija: Nova Vas (porečka)Temperatura serviranja: 14-16 stupnjeva CelzijaGastro-preporuka: janjeći rack (kotlet)Ocjena: 8/10Cijena: 75 kuna

Pelješko vino


plusnedjelja

CD preporuka

Preodjenuti klasiciVitomir Ivanjek: “Imaginarne vedute”

Iako je objavljen prije nekoliko godi-na, CD Vitomira Ivanjeka Vita dono-

si zanimljivi splet nekoliko različitih stilova. Ovaj nadahnuti pijanist šaro-likim izborom skladbi predstavio se jednim posve novim glazbe-nim odabirom, origi-nalnim - od poznatih klasika preko ever-greena do vlastitih skladbi, pa je stoga taj CD izvrstan za opu-štanje šarolikoj sluša-teljskoj publici.

Uz neke svoje kom-pozicije, Ivanjek je do-bro poznate glazbene teme iz svijeta klasike, kao i evergreene, “preodje-nuo” u posve novi stil. Taj je CD po-svećen i slikama akademske slikarice Mirjane Karoline Koren.

Posebno sugestivno zvuče note iz partitura velikog impresionističkog skladatelja Claudea Debussyja. De-bussy je, naime, u svojim djelima kroz impresije te plastične figure, simbio-zom lirskog i epskog te upečatljivih

disonanca kreirao upečatljiv, osebu-jan stil koji je Ivanjek vrlo nadahnuto interpretirao, dodajući svoj štih.

Vrlo dobra tehnička izvedba Pin-tarićevog “Ronda”, poletna i snaž-na interpretacija Mozartove skladbe “Alla turca” te druge skladbe pokaza-

le su odnjegovani pi-janistov glazbeni stil, s posebnim osjećajem za dinamiku i kontra-punkt, crescendo i de-crescendo.

Posebno je upečat-ljiva u njegovoj izved-bi čuvena De Curtiso-va “Torna a Surriento”, a snažni akordi ruske narodne “Kalinke” u njegovoj interpretaciji

poprimaju posebno emotivan naboj. Ponekad je teško riječima dočara-

ti suptilan dijalog ovoga interpreta s glasovirom - oni se nadopunjavaju i prožimaju.

Iznimno je poletna, dinamična i nadahnuta izvedba popularne pje-sme “Those were the days”, koja mož-da vuče podrijetlo iz istih krajeva kao “Kalinka” te legendarne “Let It Be”.

V. B.

KNJIŽEVNOSTI I KULTURE U DOTICAJU

Sudbina malih ljudi bez politike

U POSJETU DVORCIMA MIRAMARE I DUINO

Dražan Gunjača: “Balkanski rastanci”, Alma, Beograd, 2011.

Roman pulskog odvjetnika i pis-ca Dražana Gunjače “Balkanski

rastanci” objavljen je i u Beogradu, u izdanju nakladničke kuće Alma.

Gunjača, odvjetnik po profesiji, i dalje prakticirajući svoje zvanje izni-mno je plodan autor, podjednako uspješan u svim žanrovima - od pi-sanja romana do poezije, dramskog opusa i onog esejističkog. Svi njegovi romani objavljeni su i u Italiji, gdje je dobio sve svoje nagrade, a treba na-pomenuti da su bile vrlo brojne i to za sve književne žanrove.

“Balkanski rastanci” također su objavljeni u Italiji, bila je to među naj-nagrađivanijim Gunjačinim knjiga-ma, a kod nas je objavljen prije točno deset godina.

Antiratni je to roman koji kroz ironiju i grotesku, smijeh i suze, opi-suje tragedije ljudi na prostorima bivše Jugoslavije od 1991. do 1994. godine. Roman se bavi sudbinama malih, tzv. običnih ljudi u tim turbu-lentnim vremenima na ovim bal-kanskim prostorima, pokušavaju-

ći se “maknuti” od politike koliko je god to bilo moguće u takvim okol-nostima.

“Ovo je priča o posljedicama tog rata po te moje ‘junake’, a o uzroci-ma i drugim okolnostima vezanim uz taj rat neka pišu drugi, pozvaniji od mene”, rekao je Gunjača prilikom izlaska prvog izdanja ove knjige.

Kroz deset poglavlja, deset sa-mostalnih priča povezanih čvrsto osobom sveznajućeg pripovjedača,

odnosno bolnom njegovom ispovi-ješću (vremenom događanja i pro-storom zbivanja) ispričane su broj-ne tragedije ljudi zatečenih ratom i ratnim zbivanjima.

Glavni lik romana zove se Robi. On je advokat u Puli, baš kao i autor romana. I poput njega ima iza sebe dug period služenja u mornarici biv-še Jugoslavije, i baš kao i autor ne us-pijeva se naviknuti na pomisao o ratu koji razdvaja obitelji, slama brakove, truje prijateljske odnose. Početak je devedesetih godina i velikih promje-na. Knjiga obiluje dijalozima, često i sočnim, kakvi su svojstveni za takvu tematiku.

Gunjača je objavio romane “Bal-kanski rastanci”, “Na pola puta do neba”, “Ljubav kao kazna”, “Laku noć, prijatelji”, “Snovi nemaju cijenu”, “Si-lovanje razuma”, “Sedam dana samo-će” i “Nebo je za ljude”. Od drama tu su “Balkanski rulet”, “U sjeni razuma” i “Balkanski akvarel”, a autor je i zbir-ke pjesama “Kad me ne bude više” te zbirke priča “Svi su ljudi braća”.

Dobitnik je brojnih nagrada, svih u Italiji, gdje je uvršten u nekoliko književnih antologija i pregleda.

V. BEGIĆ

Ako jedan vikend, odno-sno jedan dan u tjednu/vikendu želimo provesti na drukčiji, originalniji način, možemo se uputi-ti do Trsta, ali ne poradi šopinga, već obilaska dvorca Miramare • Nedaleko od Trsta je i maleno mjesto Duino

Kako spojiti kulturu i re-kreaciju, odnosno duge šetnje i relaks sa željom i

potrebom novih spoznaja i sa-znanja? Najjednostavniji je na-čin odabir znamenitosti koje su smještene u prirodi te na-kon njihovog razgleda jedno-stavno produžiti dalje šetni-com.

Ako jedan vikend, odnosno jedan dan u tjednu/vikendu želimo provesti na drukčiji, originalniji način, možemo se uputiti do Trsta, ali ne poradi šopinga, već obilaska dvor-ca Miramare. Dvorac Mira-mare (Castello di Mirama-re) sagrađen u 19. stoljeću za austrijskog nadvojvodu Mak-similijana i njegovu suprugu Charlotte od Belgije. Dvorac je smješten u blizini grada Tr-sta na obali Tršćanskog zalje-va, a uz krasan vrt, ima i lijepu šetnicu, tako da će to biti ide-alan spoj kulture, rekreacije i meditacije.

Nedaleko od Trsta je i ma-leno mjesto Duino (Devin) dio talijanske općine Duino-Aurisina.

S tek nešto više od tisuću stanovnika leži između Sisti-ane i Monfalconea. Poznat je prije svega po svoja dva dvor-ca i stijeni Dama Bianca koja se nalazi na rtu pored starog

dvorca. Uz Damu Biancu (Bi-jela Dama) vezana je srednjo-vjekovna legenda - o okrutnom kralju koji je s te litice bacio svoju mladu nevjestu, no prije nego što je dotakla vodu - nebo joj se smilovalo i pretvorilo je u stijenu, koja svojim oblikom podsjeća na ženski lik zamotan u dugi veo.

Stariji dvorac u ruševinama je iz 11. stoljeća, a noviji je u od-ličnom stanju - on je stoljećima vlasništvo obitelji Thurn und Taxis, od 2003. je otvoren za javnost. Izgrađen je u 16. stolje-

ću na temeljima rimske utvrde. Duino, odnosno Devin ne-

minovno podsjeća na djelo Rainera Marie Rilkea “Devin-ske elegije”, a šetnica je nazva-na upravo po tom čuvenom autoru.

Od 1982. u ovome gra-du djeluje Koledž udruže-nog svijeta Jadrana (United World College of the Adria-tic), srednja škola na engle-skom jeziku koja priprema učenike iz cijeloga svijeta za međunarodnu maturu.

V. BEGIĆ

Ako jedan vikend, odno- dvorca. Uz Damu Biancu (Bi-j l D ) j d j

ću na temeljima rimske utvrde. D i d D i

Idealan spoj kulture, rekreacije i meditacije

Veličanstveni Miramare sagra�en za Maksimilijana i Charlotte

Uz dvorac Duino vezuje se i dirljiva legenda o nesretnoj nevjesti


plusnedjelja

pričenikad

dovršene

ANDREJ NIJE NIKAD STIGAO NA TENERIFE

Izbrisani tragovi na seoskom putuMatjaž i Andrej bili su

poznanici. Iz rodnog Celja doselili su se u

jedan istarski primorski gra-dić i u svojim tridesetim go-dinama postali su uspješni poduzetnici. Matjaž, dvije godine stariji od Andreja, ba-vio se proizvodnim obrtom, a Andrej ugostiteljstvom. Matjaž je imao obitelj, a An-drej je bio samac. Nakon na-pornog rada u ljetnoj sezoni, Andrej je obično odlazio na putovanja. Te 1991. godine odlučio je odletjeti iz Trsta na Tenerife. U istarski gradić, u kojem su ga svi voljeli, nije se više nikad vratio živ.

Andrej se veselio putova-nju. I tog dana, 1. studeno-ga, kada je poslijepodne tre-bao otputovati, je radio. U noći oko 1 sat u svom je sta-nu bio s Matjažem. Ugodno su ćaskali kada mu je kono-bar iz kafića u prizemlju do-nio dnevni utržak. Andrej ga je odvezao kući unajmljenim džipom, a Matjaž je otišao svojoj kući.

Andrej se nije nikom javio da je stigao na Tenerife. Bilo je to čudno, uvijek se javljao. Kompanjon iz kafića se za-brinuo i drugi dan prijavio policiji njegov nestanak. Po-licija je već idući dan pronaš-la unajmljeni džip parkiran na seoskom puteljku, a onda je u Trstu utvrdila da Andrej nije bio na popisu putnika za Tenerife. Zar je otišao i za-meo tragove za sobom? Zar je imao problema s drogom, oružjem i “žutom” mafijom? O svemu se nagađalo, ali nit-ko ništa nije znao. Andrej je prije kafića imao zlatarnicu, a oružjem se već zveckalo u Hrvatskoj i Sloveniji. Tragovi mu se gube na seoskom putu u džipu.

Prošlo je dvije godine. Mje-štani istarskog gradića u koji se Andrej nije vratio već su i

zaboravili na njega. Rat se u Hrvatskoj rasplamsao, svatko je brinuo svoje brige. U kafi-ćima se pričalo o koječemu. Tako je Bojan rekao da je iz-gubio ključ od sefa i zatražio pomoć da ga otvori. Ponudio mu se Marijan, pohvalivši se da je prije dvije godine već je-dan otvorio. Ispričao je da je u tom sefu bilo zlata i novca, a s prijateljem Matjažem ga je bacio u krašku jamu. Na-kon nekoliko dana policija je Matjažu zakucala na vrata. Sef je bio Andrejev!

Matjaž se pred istražite-ljima ovog puta slomio. Pri-znao je da je Andreja zako-

pao u vrtu svoje kuće! Policija je leš otkopala u rujnu 1993., a u ožujku iduće godine ne-pravomoćno je osuđen za ubojstvo, koje nije priznao, i krađu sefa na 15 godina zatvora. Matjaž je u svojoj obrani tvrdio da je su Andre-ja u njegovom dvorištu ubi-le tri maskirane osobe koje su mu zaprijetile da će nje-ga, suprugu mu i dijete ubiti ukoliko sve tragove ubojstva ne ukloni i ukoliko o njemu progovori. Sud mu nije po-vjerovao, a Vrhovni sud mu je dvije godine kasnije kaznu povisio za pet godina. No, pravomoćnu presudu Ma-tjaž nije dočekao u zatvoru.

Iz zatvora u Puli pobjegao je u srpnju 1994. godine u svoju rodnu zemlju, čiji je državljanin i danas i tamo je, po svemu sudeći, slobodan građanin. Slovenska polici-ja ga je nedugo nakon bije-ga uhitila i pritvorila na dva tjedna, ali ne zbog presude u Hrvatskoj, već zbog prelaska granice s krivotvorenim do-kumentima. Sud ga je zbog krivotvorenja osudio na če-tiri mjeseca, uvjetno na go-dinu dana.

Prije četiri godine sloven-ski mediji pisali su o Matja-žu. Živi u malom mjestu, povučeno i u osami. Imanje u Istri na kojem je počinio stravični zločin navodno je prepisao ondašnjoj supruzi koja više tamo ne živi. Malo je šansi da će ikad za pod-muklo ubojstvo odslužiti ka-znu jer Slovenija svoje građa-ne ne izručuje, a za služenje kazne u toj zemlji nisu za-dovoljeni svi uvjeti. Naime, Hrvatska je trebala pribaviti i dostaviti slovenskom pra-vosuđu Matjaževu eventu-alnu suglasnost da će kaznu odslužiti u Sloveniji, a takve suglasnosti nema.

Silva BODLAJ IVAŠIĆ

Nikome se nije javio da je sretno doputo-vao. Bilo je to čudno, uvijek se javljao. Kompanjon iz kafića se zabrinuo i drugi dan prijavio policiji njegov nestanak. Već idući dan pro-našli su unajmljeni džip parkiran na seoskom puteljku, a onda je utvrđeno da Andrej nije bio na popisu putnika za Tenerife. Zar je oti-šao i zameo tragove za sobom?

Andrej je dvije godine bio zakopan u vrtu obiteljske kuće

bank

��

bez naknade

��

��!�� "�� #��$��%

– ��

– ��

– �� !"!

– ��#�� $%��

– & �� &��

– & �#��#��'()*��+� ��

– ��,�� ,�� ,�� + ��

� �� ,�� #�� & ��

��#�� - �� #��+��

– �� !�.%%%� �� &��#/��

"�� !�� !��&�#�$��'(��!��!�%!�!��))��*��+,-*�� $��*��#��!� ��)*./0��#��(��*��1*2�/��#��3�4�� 1*1�/*��$��&��(��5��#��6*��!��!��#!��* ��$��#��!��7.�*89+,-*��#��2�1*��+,-�,��!��#��!��.9�)91*�9+,-�� $��!��!��

'�(��4�� 5��:��:��5�*�� 4��4��8��2�2��

�;;;��

��


Učinite vaš vrt praktičnim

plusnedjeljaOD SRUŠENIH SKLADIŠTA DO ATRAKTIVNE KUĆE

Stare grede - nova kuća

THE REWRITE DESK

Čahura za bolju koncentraciju Vrt

savjeti

Iza imena 23.2 krije se obiteljska kuća u blizini Vancouvera čije je projek-tiranje počelo od sto godina starih

drvenih greda dovezenih sa srušenih skladišta. Izbrisavši granicu između interijera i eksterijera, arhitekt Omer Arbel uspješno je povezao unutarnji i vanjski prostor. Već spomenute grede, oko kojih je oblikovana čitava kuća bile su različitih dimenzija, od 90 centime-tara do 20 metara, ali su pravilnim pro-mišljanjem sve uspješno iskorištene i uklopljene u projekt. Stropne su grede povezane u okvire trokutnog oblika i podsjećaju na okoliš i teren na kojem je kuća izgrađena. Osim njih, ovaj mo-derni stambeni prostor karakteriziraju i velike staklene površine te izostanak tradicionalnih zidova. I. Ko.

Kao primarni materijali za izradu stola korišteni su čvrst orah i vuna, a neočekivane dimenzije i proporcije zadržavaju srednjovjekovni izgled

Stine Gam i Enrico Fratesi, dan-sko-talijanski dizajneri, kreato-ri su studija Gamfratesi koji su

dizajnirali atraktivni Rewrite desk, stol nalik čahuri koji omogućava bo-lju koncentraciju svojih korisnika. Ovaj stol poznata tvrtka Ligne roset nedavno je izložila na sajmu Maison et Object 2011. u Parizu. Kao primar-ni materijali korišteni su čvrst orah i vuna, a neočekivane dimenzije i pro-porcije zadržavaju srednjovjekovni izgled. Velika ljuska fiksirana je za samu ploču, a metalni kovčeg za do-nji dio stola da bi prikrio električne kablove i adaptere. Mali prorez na ploči koristi za provlačenje kablova

kako bi stol zadržao uredan i chic izgled.

Stolice i kauči od sijena: prozirna linija Essentiala, specijalizirane tvrt-ke za namještaj i ostale predmete od recikliranog materijala, ove je godine na milanskom Fuorisaloneu u sklopu najpoznatijeg europskog sajma na-mještaja Salone del Mobile predstavi-la trend “trasparente al punto giusto” - taman prozirno, novu liniju za vanj-ski namještaj sastavljen od ekostolice i vaze za cvijeće, koja se može koristiti i kao multifunkcionalna vrećica. Kolek-cija je napravljena od vodootpornog, prozirnog omota, dok se punjenje igra s prirodnim elementima. Vaza je od

mekanog, prozirnog omota, korisna zbog dimenzija. Može biti isključivo vaza ili pak višenamjenska kutija.

Raznobojna ladičarka Aphrodite, koju je dizajnirao Tadao Hoshino za Ligne Roset, predstavlja miks funk-cionalnosti i boja, idealan za dnevne boravke i spavaće sobe. Način otva-ranja ladica omogućava poigravanje oblikom i formom, što je dalo ideju za njezin naziv. Sam dizajn baziran je na korištenju jednostavnih oblika, a boje ladica su badem-zelena, kaki, crna i tirkizna. Nalazimo je u dvije varijante - s osam ili pet ladica. Neobičan način otvaranja ladica čini ju atraktivnom u svojoj kategoriji. A. R. BURŠIĆ

Stablo u sredini �dvorišta ne mora biti smetnja, već korisno iskorišten prostor za drvenu klupuVrt bez roštilja nije �potpun; ukoliko nemate prostora za veliki zidani kamin, dobro rješenje bit će i plinski roštilj na kotačima

Posuda za pečenje �za zahtjevnijeRustična sjedalica �dobro će se uklopi-ti uz staru seosku kamenu kućuKeramičke vaze u �različitim veliči-nama i bojama dat će vašem vrtu osobnostStol i sjedalice sa �suncobranom od egzotičnog drva otpornog na vanj-ske uvjete odlično će se uklopiti uz moderne i rustične ambijente

Drvena klupa uvijek �je dobrodošla i kori-sna u svakom vrtuMali vodoskok na �koji će slijetati i pticeDizajnirana sjeda- �lica svakako će biti poseban detalj u vašem vrtuKeramičke vaze �mogu biti oslika-ne, ali i u različitim oblicimaDizajnirana gar- �nitura koja se iz ležaljke pretvara u stol sa sjedalicamaViseća ljuljačka za �potpuno predava-nje užitku

S takvim sto-lom bolje ćemo se koncentrirati

Razno-bojna ladičarka Aphrodite

Stolica i kauč Esential za dobar odmor


Iz Tbilisija Marko CVIJANOVIĆ

Hrvatska nogometna re-prezentacija poražena je sinoć u Tbilisiju od

Gruzije u kvalifikacijskoj uta-kmici poslije koje se više nit-ko nema pravo nadati da će “kockasti” iduće godine igra-ti na Europskom prvenstvu. Ne zbog konačnog rezultata, već zbog sramotne igre pro-tiv drugorazredne momčadi koja je sinoć nošena fanatič-nim navijačima upisala vjero-jatno najveću pobjedu u povi-jesti gruzijskoga nogometa. U 90. minuti Siradze je na lijevoj strani hrvatskoga šesnaesterca izbjegao zaleđu hrvatske obra-ne, na malom prostoru “okre-nuo” Darija Srnu i povratnom loptom proigrao Kobiašvilija, koji je trenutak kasnije ušao u vječnost. Od- mjeren udarac ljevi-com Lo- vren je skrenuo ta-man toliko da lopta pre-vari Ru-

nju i osvane u mreži. Budući da su očajnički pokušaji hr-vatskih nogometaša u neko-liko minuta sudačke nado-knade nisu urodili plodom, Paolo Tagliavento uskoro je triput puhnuo u zviždaljku i neizravno obilježio početak neviđena slavlja u Tbilisiju.

Gruzijci su se hvatali za gla-ve, plakali od sreće, padali po tribinama i štipali se još uvijek ne vjerujući u ono što vide na

velikom semaforu: Gruzija 1, Hrvatska 0. San snova. Više

ni policajci nisu marili na ste-gu. U središnjem krugu igrali-šta istodobno su slavili igrači, redari, navijači… Sa razglasa

se orilo “We are the champi-ons”, a Levan Kobiašvili trčao pobjednički krug. Slaven Bi-lić smogao je snage poslije

utakmice stisnu-ti ruku i zagrliti Temurija Ket-sbaiju, koji je još jednom zagorčao ži-vot Hrvatima. Kao napadač Newcastlea 1997. godine svojim je po-gotkom na maksimir-skom travnjaku uskra-tio Dinamu mogućnost nastupa u Ligi prvaka. Vri-jeme će pokazati je li ovom pobjedom “kockastima” uskratio nastup u Ukrajini i Poljskoj. Kako igra Hrvat-ska… Sve je moguće.

Bilić je u Gruziji iznenadio odabirom (Lovren, Strinić, Dujmović) i rasporedom igrača, momčad je balan-sirala između triju sustava (4-3-2-1, 4-1-4-1, 4-4-2), a zapravo lutala travnjakom gruzijskoga nacionalnoga

snu-iti

-a.

dač 997. je po-

aksimir-ku uskra-mogućnost i prvaka. Vri-zati je li ovom kockastima” up u Ukrajini o igra Hrvat-

moguće. uziji iznenadio vren, Strinić, asporedom ad je balan-triju sustava -1, 4-4-2), a travnjakom cionalnoga

ROTTERDAM - U utakmici drugoga kola 2. skupine Elitne faze Europskog prven-stva nogometaša do 17 godina u Rotter-damu su domaćin Nizozemska i Hrvat-ska igrali bez zgoditaka 0:0. Izabranici Ivana Gudelja su tako, nakon Portugala

u četvrtak, i drugu utakmicu u skupini okončali s 0:0. U zadnjem dvoboju pro-tiv Austrije 29. ožujka u 19 sati, hrvatskoj U-17 vrsti za prolazak dalje treba pobje-da, uz uvjet da Nizozemska ne svlada Portugal.

Nizozemska - Hrvatska 0:0 *Sport


HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA SINOĆ U TBILISIJU PORAŽENA OD GRUZIJE U

Gruzija - Hrvatska 1:0TBILISI - Stadion Boris Paičadze. Gledatelja: 55.000.

Sudac: Paolo Tagliavento (Italija). Strijelac: 1:0 Kobiašvi-li (90’). Žuti kartoni: Martsvaladze (Gruzija), Dujmović, Kranjčar (Hrvatska).

GRUZIJA: Revišvili 6, Salukvadze 6,5, Kubutia 6,5, Amisu-lašvili 6,5, Kakladze 6,5, Iašvili 5,5 (od 61’ Martsvaladze 6,5), Daušvili 6 (od 72’ Gogua -), Kizanišvili 6, Kankava 5,5, Kobi-ašvili 7, Dvališvili 6 (od 46’ Siradze 6,5).

HRVATSKA: Runje -, Srna 5, Ćorluka 5, Lovren 5, Strinić 5, Dujmović 5, Rakitić 5 (od 60’ Perišić 5), Modrić 5, Petrić 5 (od 83’ Pranjić -), Kranjčar 5 (od 69’ Jelavić -), Kalinić 5.

SLAVEN BILIĆ, IZBORNIK “KOCKASTIH”, NAKON PORAZA U TBILISIJU

Dvojica navijaËa deportirana zbog tuËnjave u zrakoplovu!

Na stadionu “Boris Paičadze” skupilo se četiristotinjak hrvatskih navijača, koji su se iz petnih žila trudili nadjača-ti veliku većinu Gruzijaca. Na ulicama Tbilisija nisu zabi-lježeni incidenti, ali dvojica hrvatskih navijača deportirani su u Hrvatsku još u Kijevu. Razlog? Potukli su se u avionu što je trebao poletjeti iz Kijeva za Tbilisi!?

Kockasti doveli EURPoslije sinoćnje uta-kmice više se nitko nema pravo nadati da će “kockasti” iduće godine igrati na EP-u. Ne zbog rezultata, već zbog sramotne igre pro-tiv drugorazredne momčadi

Imali smo premalo raspoloženih igrača

Izbornik Slaven Bilić pre-ma očekivanjima nije bio baš pričljiv nakon prvoga poraza u tekućim kvalifikacijama za odlazak na Europsko prven-stvo u Poljskoj i Ukrajini.

- Čestitam našem doma-ćinu na fanatičnoj borbeno-sti, bacali su se na glavu i na kraju dočekali svoju priliku u najgore vrijeme za nas, te pobijedili. Čestitam svojim igračima na htijenju i bor-benosti, međutim imali smo premalo raspoloženih igrača

među našim najboljim igra-čima koji su trebali razbiti njihov bunker i dati gol - go-vorio je nakon utakmice Bi-lić koji je zajedno sa svojim suradnicima uoči gostova-nja u Gruziji oduševljeno ko-mentirao raspoloženje i for-mu svojih odabranika.

- Nismo lagali. Igrači su po-kazali kroz treninge kombi-natoriku koja je ovoga puta izostala. Imali smo slab dan. Htjeli smo s trojicom igrača zagospodariti na sredinu tere-

na, doći na njihovu polovicu, do 30-35 metara, a onda kroz bočne pozicije ili dodavanje ući u priliku. Dosta puta smo došli do tih bočnih pozicija, ali izostao je bolji centaršut, dodao je Bilić.

Ovim porazom situacija u skupini F poprimila je prilično zamršeni tijek za Hrvatsku.

- Situacija u skupini se za-komplicirala, ali tek smo na pola kvalifikacija. Treba di-gnuti igrače, vjerovati u njih, zaključio je hrvatski izbornik.

Slaven Bilić

TUŽNA VEČER U TBILISIJU - Tomislav Dujmović, Dejan Lovren I Luka Modrić na-kon primljenog pogotka

Reu

ters

KAZNIO NONŠALANTNOST U OBRANI - Levan Kobiašvili R

eute

rs

ROVINJ - Gladni novih bo-dova koji bi ih zasigurno pro-metnuli u ugodno proljetno iznenađenje na trećeligaškim travnjacima, ako to već nisu, rovinjski nogometaši očekuju dolazak neugodnog “Vrapča”. Prema proljetnoj tablici “Ro-vinj” se još uvijek nalazi na visokom drugom mjestu i za-sigurno ne namjerava uprska-ti dosad učinjeno. Pogotovo ne kod kuće na Valbruni. Bez obzira što “kanarinci” neće moći računati na Novoseli-ća i Matića, zbog čega bi do-maći vezni red mogao kaskati za gostujućim, I dalje postoji dovoljan broj igrača da trener Nimčević složi respektabilan sastav koji će spremno krenu-ti u susret. Problem je jedino što će onda klupa ostati do-sta tanka i bit će vjerojatno teško održati isti ritam kroz

90 minuta, čemu su Rovinj-ci težili u dosadašnjim dvo-bojima.

- Usprkos nekim izostan-cima mi jednostavno mora-mo biti pravi na Valbruni. To je jedini način da nas ostali u prvenstvu ozbiljno shvate i s dozom respekta dolaze igra-ti u Rovinj. Domaće pobje-de ključ su ostanka u ligi, pa ćemo se truditi da poštujemo

to pravilo što je više moguće, kaže Omar Abuselyana.

S obzirom da Zagrepčani nisu baš najbolje krenuli u na-stavak prvenstva, a forma im dosta varira, postoje realne šanse da Rovinjci pobjedom uspiju razveseliti ponajprije sebe, pa onda svih koji im u klubu i na tribinama pružaju bezuvjetnu podršku.

- Atmosfera u svlačionici

i na treninzima je sve bolja. Stvara se prisna klapa što smo već duže vrijeme priželjkivali, jer samo tako se može do pra-vih rezultata. Premda ne bi bila tragedija izgubiti od kva-litetne momčadi poput “Vrap-ča”, mi smo u glavama zacrtali jedino pobjedu kao konačni cilj. Očekujem tvrdo nadme-tanje podjednakih protivnika, ali jednako tako smatram da imamo igrače koji su sposob-ni nadigrati svakog u ovom rangu natjecanja i očekujem da ćemo to pokazati na trav-njaku, dodao je već iskusni Abuselyana čiji je povratak u napadačke redove “Rovi-nja”, nakon duge pauze zbog ozlijede, već donio određene pomake na bolje i zbog čega suparnici moraju puno bolje čuvati prostor ispred vlasti-tog gola. H. ISKRA

Glas Istre Sport

PRVA ŽNL

Marčana - Raša 1938 4:0MARČANA - Igralište u Marčani. Gledatelja: 60. Sudac:

Željko Müller (Poreč) - 7. Pomoćnici: Nerlović (Poreč), Herak (Sv. Lovreč). Strijelci: 1:0 Strineka (10), 2:0 Sanković (37), 3:0 Buždon (47), 4:0 Pinezić (87).

MARČANA: Buić 7, M. Radolović 7,5, Čalić 8, Buždon 7,5, Mišan 7, Grgić 7, A. Mavrić 7,5 (od 68. Peruško 7), Pinezić 7,5, Sanković 7,5, Gortan 7 (od 80. Dir 7), Strineka 7,5 (od 55. Kamber 7).

RAŠA 1938: Milošević 5, Ibrakić 5, Zakomac 5, Vladić 5, Matković 5, Miskić 5, Bečirević 5, Krasnići 5, Blašković 5, Ža-gar 5, Begović 5.

Od prve minute Marčanci su zagospodarili terenom i odmah su imali priliku preko Strineke čiji je slobodni udarac zaustavila stativa. U 10. minuti ponajbolji igrač utakmice Mateo Čalić ubacuje oštar centaršut s lijeve strane, a izme-đu dvojice gostujućih igrača najviši u skoku je Strineka koji sa šest metara zakucava glavom loptu u mrežu za 1:0. Od-ličnu akciju u 37.minuti odigrava trojac A. Mavrić, Strineka i Sanković, a ovaj potonji izlazi sam na golmana Miloševića te ga prizemnim udarcem hladnokrvno matira za 2:0. Dru-go poluvrijeme nije ni počelo, a Marčanci već imaju vodstvo od 3:0. Čalić je izveo udarac iz kuta, a na drugoj se stativi najbolje snašao Buždon koji glavom matira vratara Milo-ševića. Pred sam kraj utakmice Pinezić pokerom zaključuje jučerašnju rapsodiju razigrane Marčane. A. RADOLOVIĆ

DRUGA ŽNL

Kanfanar - Višnjan 5:1KANFANAR - Igralište Kanfanara. Gledatelja: 80. Sudac:

Mario Krasnik -7. Pomoćnici: Mandić, Šekuljica (svi Pula). Strijelci: 1:0 Karlović (9 - 11m), 2:0 M. Kraljić (12), 3:0 Karlović (50), 4:0 Sošić (60), 4:1 Bratović (89), 5:1 Marić (90).

KANFANAR: Ivančić 7, Ranković 7,5 (od 86. Zaharija -), Tonkić 7,5, Londero 7, Bakša 7, Božac 7,5 (od 88. Črnja -), Licul 7 (od 61. Turčinović -), Brečević 7 (od 57. Sošić 7), Lukež 7 (od 72. Marić 7), Karlović 7,5 (od 65. I. Kraljić -), M. Kraljić 7 (od 77. Antončić -).

VIŠNJAN: Hrnčić 5 (od 46. Fabris 5), Banko 5,5, Fištrek 5,5, R. Žiković 6, Perhat 5, Šegon 5, M. Žiković 5, Pavletić 5,5, Sinožić 5 (od 61. Jehmić 5), Bratović 5, Vran 5 (od 48. Rossi 5). B. Vid.

TREĆA ŽNL - SJEVER

Dajla - Galeb 2:2DAJLA - Igralište u Dajli. Gledatelja 80. Sudac: Boris Jan-

drić (Vrsar) - 6,5. Pomoćnici: Vuk (Tar), Petković (Musalež). Strijelci: 1:0 M. Spećina (55), 2:0 Paurević (39), 2:1 Makovac (55), 2:2 Makovac (86). Žuti karton: Ciguj (Galeb).

DAJLA: Lugarić 7, I. Mihelić 5, Bauer 6, Sarić 5 (od 57. Čer-var 5), Gojtan 8, D. Spećina 6, Giangrande 5 (od 68. Rumin 5,5), D. Mihelić 6 (od 46. Hasanović 5,5), Paurević 5, Reinić 5, M. Spećina 5,5.

GALEB: Adamović 6, Šorgo 6, Janjić 6 (od 51. Barunov 6), Pajtak 6,5, And. Martinčić 6,5, Vižintin 6,5, Tomljanović 6 (od 46. Zlatar 6), V. Doc 6,5, Makovac 7 (od 90. Šterle -), Al. Mar-tinčić 6,5 (od 90. Đukes -), Ciguj 6 (od 46. Brkanac 6). Z. G.

TREĆA ŽNL - JUG

Plomin - Muntić 0:0PLOMIN LUKA - Igralište Plomin. Gledatelja: 50. Sudac:

Klaudio Rude (Paz) - 6. Pomoćnici: Orbanić (Žminj), Mujić (Potpićan). Žuti kartoni: Cvijanović, Mrkaljević, Kvalić (Plo-min), Hirjovati (Muntić).

PLOMIN: Kvalić 6, Cvijanović 6 (od 75. E. Uravić 6), Smajlo-vić 6, Čekada 6, Smoković 6 (od 17. A. Uravić 6), Načinović 6 (od 46. Gužvić 6), Mrkaljević 6 (od 73. Kulović 6), Kešetović 6, Sandić 6, Vozila 6, Blašković 6.

MUNTIĆ: Jurić 6, Benčić 6, Buršić 6 (od 90. Pecirep 6), Ivančić 6, Perković 6, Jukopila 6, Goldin 6, Stamenković 6, Cukon 6, Hirjovati 5, Suljanović 6 (od 86. Latin 6). G. K.

TREĆA NOGOMETNA LIGA - ZAPAD

U UTAKMICI 22. KOLA “ROVINJ” DOČEKUJE “VRAPČE”

Valbruna kroji ostanak

Domaće po-bjede ključ su ostanka u ligi, pa ćemo se truditi da poštu-jemo to pravilo što je više mo-guće, kaže Omar Abuselyana

CRIKVENICA: CRIKVENICA - JADRAN

Porečani nemaju što izgubiti

POREČ - Seriju od tri teške uzastopne utakmice, s klubovima iz samog vrha lige, pretposljednji “Jadran” zaključiti će današnjim gostovanjem u Crikveni-ci kod istoimenog lidera prvenstva. Po-zicije današnjih suparnika na prvenstve-noj ljestvici i razlika od čak 27 osvojenih

bodova u korist “Crikvenice” dovoljno govori da je momčad, koju je krajem prošle sezone od ispadanja u niži rang spasio upravo sadašnji trener Porečana Željko Rukavina, apsolutni favorit. Sve osim pobjede domaćina biti će danas veliko iznenađenje i porečki nogome-taši na ovom gostovanju jednostavno nemaju što izgubiti.

Izglede Porečana da danas ostanu ne-poraženi dodatno umanjuje činjenica da će iz njihovog sastava zbog tri žuta karto-na izostati dva ključna igrača, Dean Udo-vičić i Franjo Ereiz. K. K.

LABIN: RUDAR - OPATIJA

Labinjani bez izboraLABIN - Nakon visokog poraza u Vr-

bovcu nogometaši “Rudara” ulaze u seriju utakmica sa sebi ravnim protivnicima u kojima moraju pokušati tražiti bodove ostanka. Prvi je domaći susret s “Opati-jom”, u sastav se vraćaju Šarin, Pajković i Munjas, a najvjerojatnije i Biočić. Jedna od najvažnijih karika u labinskoj mom-čadi je Vedran Kovačević, koji najavljuje radost za labinske navijače.

- Mi više nemamo izbora nego samo pobjeđivati i niti jedan drugi rezultat u današnjoj utakmici ne bi nas zadovoljio.

Radili smo dobro na treninzima i oče-kujemo kvalitetan pomak u igri što bi trebalo značiti i više prilika za naše na-padače te poboljšanje realizacije koja je do sada bila najveći problem, kaže Ko-vačević. R. F.

MAVRINCI: GROBNIČAN - MEDULIN 1921

Bez četvorice prvotimaca

MEDULIN - U trenutku kada nisu imali niti jedan bod iz prva tri proljetna kola onda je onaj osvojen prošlog tjedna pro-tiv jednog od dva lidera “Radnika” tre-ba shvatiti kao uspjeh. Medulinci danas odlaze u Čavle gdje ih dočekuje “Grob-ničan”.

- Uz standardne Fedotova, Gnipa i Davidovića ovog puta nedostaje i Lekaj zbog tri žuta kartona. Bez obzira na to mi se nemamo namjeru predati niti bi nas trebala impresionirati bodovna razlika. Postaviti ćemo se čvrsto i ponovimo li pristup kao prošlu utakmicu kada smo osvojili bod, nema razloga da to ne po-novimo i danas. Sve ovisi samo o nama i način kako ćemo ući u utakmicu, zaklju-čio je Saša Kolić B. Vid.

Danas (16)ROVINJ (Valbruna): Rovinj - VrapčeLABIN: Rudar - OpatijaCRIKVENICA: Crikvenica - JadranMAVRINCI: Grobničan - Medulin 1921SVETI IVAN ZELINA: Zelina - Orijent SISAK: Segesta - Nehaj KRK: Krk - Dugo Selo NOVALJA: Novalja - Vrbovec SESVETE: Radnik - Moslavina

ČETVRTA HNL - ZAPAD

Danas (16)PULA (Pomoćno igralište “Aldo Drosina”): Istra - MladostBUJE: Buje - UmagPAZIN: Pazinka Qubik - Gospić 91VODNJAN: Vodnjan - GoraninŽMINJ: Žminj - NaprijedNEDEŠĆINA: Jedinstvo Omladinac - HalubjanRIJEKA: Klana - Novigrad

PRVA HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Uspinjača - Potpićan ‘98 ABS 7:0ZAGREB - Dom sportova. Gledatelja 200. Suci: Nikola Je-

lić, Marinko Ćosić (oba Varaždin). Strijelci: 1:0 Bisaku (4), 2:0 Penava (6), 3:0 Grbeša (8), 4:0 Grbeša (8), 5:0 Petrović (19), 6:0 Penava (39), 7:0 Modrušan (39).

USPINJAČA: Jukić, Penava, M. Đulvat, Bisaku, Petrović, Modrušan, Murković, Bartoluci, Piplica, Grbeša, Matošević, T. Đulvat

POTPIĆAN ‘98 ABS: Funčić, Lalić, P. Drndić, K. Drndić, Sandić, Hamidović, Fejzić, Radusin, Hoxha, Tomljanović, Posavec. R. F.

Željko Rukavina, trener “Jadrana”

Mili

voj M

IJO

ŠE

K

Omar Abuselyana, “Rovinj”

M. M

IJO

ŠE

K


Štimac: Svi pravni argumenti su na našoj strani

- Svima je u državi valjda jasno što se ovdje događa. Naravno da ne prizna-jem ovu odluku jer ju je donijelo nele-galno izabrano tijelo, kaže Igor Štimac poslije dvogodišnje suspenzije, koju je njemu i još 26-torici sudionika Štimčeve Izvanredne skupštine HNS-a izrekla Dis-ciplinska komisija Markovićeva HNS-a, koji Štimac ne priznaje, već čeka odluku Ministarstva državne uprave. Štimac, naime, očekuje poništenje skupštine na kojoj je za predsjednika HNS-a izabran Vlatko Marković.

- Ovo su metode Saddama Husseina, ali ne uzbuđujem se previše. Svi pravni argumenti su na našoj strani. Sljedeći potez donijet će Ministarstvo državne uprave za nekih desetak dana, očeku-jem da će izborna skupština HNS-a biti poništena, zaključuje Štimac. (T. B.)

PULA - Upisali su konačno nogometaši “Istre 1961” pobje-du na “Drosini”. Trebao je doći prijateljski ogled sa slovenskim prvoligašem “HIT Goricom” da bi «zeleno-žuti» u četvrtom nastupu, golom Gorana Ba-rišića u zadnjim sekundama, došli do 2:1 pobjede. No, sama pobjeda bila je jedino što je na koncu moglo oraspoložiti na-vijače pulskog kluba, ali i sve one u i oko samog kluba. Is-pala je ovo i premijerna pobje-da povratnika na klupu «Istre 1961», Davora Lasića, ali sve ono što se odigralo uoči i za vrijeme utakmice izvan trav-njaka nije dostojno prvoligaš-kog kluba. Zapravo kudikamo je bliže županijskim ligašima. Krenulo je još prije utakmice kad je predsjednik Mihail Šče-glov putem glasnogovornika Sponze objavio kako je Da-vor Lasić novi trener kluba, a kako će se potom o svemu detaljnije reći na konferenciji za novinare nakon utakmice. Međutim već na poluvremenu glasnogovornik kluba je prenio okupljenim novinarima kako je presica otkazana jer pred-sjednik Ščeglov ne želi doći, a niti Lasić nije bio raspolo-žen za razgovore nakon što je u kontinuitetu vodio juniore, pa seniore pulskog prvoliga-ša. Tako je umjesto razgovora s čelnim čovjekom kluba i no-vim trenerom prenesena izja-va Ščeglova kako je postavio Lasića za trenera do kraja se-zone, ali i kako su vrata kluba Igoru Pamiću i dalje otvorena i nastavak razgovora će uslije-diti čim div iz Žminja riješi svoj odnos s Karlovčanima.

Da bi sve bilo još ljepše svjedočili smo tek nakon uta-kmice razgovoru Ščeglova i Lasića u kojem je predsjednik

prvi put osobno prenio svom dosadašnjem voditelju omla-dinskog pogona i treneru ju-niora kako je sad postavljen za trenera prve momčadi. Davor Lasić našao se tako drugi put ove sezone u ulozi «vatrogas-ca». Prvi je put zakrpao rupu između odlaska Jarnija i do-laska Vulića, a dojam je da ga i sad čeka slična sudbina. Po-

stavljen je za prvog trenera, ali se ujedno čeka i dolazak Pamića.

- Smatram se privremenim rješenjem do dolaska Igora Pa-mića, to je sve što mogu reći u ovoj situaciji, izjavio je Davor Lasić nakon utakmice u kojoj je do pobjede stigao koriste-ći 21 igrača. Nisu ušli u igru samo Belle koji pauzira još je-

dan susret, ozljeđeni Prskalo, Linić koji je pošteđen zbog ra-nije ozljede zgloba, Alimi koji je u makedonskoj reprezen-taciji, te Batelić koji je igrao za juniore. Zato su svoje bivše suigrače s tribine pratili Mar-jan Marković i Robert Lisjak, a na štakama je stigao i Slobo-

dan Stranatić. Nažalost većeg pomaka u igru nije bilo, ali to bi se još i dalo podnijeti kad bi ostali segmenti u klubu bili postavljeni na svoje mjesto.

Prema razvoju događaja ovog tjedna dojam je kako ovoga trenutka poteze u klu-bu samostalno vuče pred-sjednik Ščeglov i to bez zna-nja ostalih članova Izvršnog odbora. U prilog tome govo-re događaji koji su prethodi-li odlasku Zorana Vulića, ali i nedavne izjave drugog čovje-ka pulskog prvoligaša, Darka Jergovića. On je prekjučer za naš list izjavio kako u klubu

ne vidi trenera koji bi mogao voditi seniore i kako se Pami-ća više neće čekati, nego će se o novom treneru rasprav-ljati na sjednici IO-a kluba u ponedjeljak. No, dan kasnije predsjednik Ščeglov je to po-bio. Odmah je inaugurirao Lasića za trenera, bez pret-hodnog razgovora s njim, a potom je izjavio kako su Pa-miću i dalje otvorena vrata. U tom neslaganju ruskog po-duzetnika i njegovih najbli-žih suradnika ovoga trenut-ka “deblji kraj” izvlače struka, igrači i navijači. Davor Lasić tek sad ne zna što mu je radi-ti, sportskog direktora Ivana Kurtovića su izuzeli iz dono-šenja krucijalnih odluka ve-zanih za struku, a igrači tre-niraju ne znajući koji će ih trener voditi protiv “Zadra” u nastavku prvenstva, iduće subote na “Drosini”. U susre-tu kojeg se mora dobiti kao bi se zadržali izgledi u bor-bi za ostanak. Nakon svega igra koju “zeleno žuti” pru-žaju na travnjaku i ne izgleda tako loše. Roberto CAR

TBILISI - Disciplinska komisija Hrvatsko-ga nogometnoga saveza na čelu s predsjed-nikom Tinom Doličkim donijela je očekiva-nu odluku o neočekivano visokoj kazni za sudionike Izvanredne skupštine koji su 20. veljače jednoglasnom odlukom proglasili Igora Štimca za novoga predsjednika krov-ne organizacije hrvatskoga nogometa. Dvo-godišnja zabrana obnašanja svih funkcija u hrvatskom nogometu za Štimca i 26 njegovih istomišljenika temeljem prekršaja iz članka 87. Disciplinskog pravilnika HNS-a koji zadi-re u nepoštivanje Kodeksa o ponašanju no-gometnih djelatnika. Čelnici HNS-a nisu se sinoć u Tbilisiju željeli baviti događanjima u domaćem nogometu, smatrajući da je za-htjevna kvalifikacijska utakmica s Gruzijom puno važnija od očekivane odluke na štetu Markovićevih neistomišljenika. Marković i društvo u svečanoj loži gruzijskoga nacio-nalnoga stadiona odavno su znali kakvu će kaznu Dolički i gospoda u odajama Rusa-nove odrezati “pobunjenicima” i nisu imali potrebu preispitivati profesionalnost ljudi koji sjede u Disciplinskoj komisji. To su io-nako “njihovi ljudi”.

Do konačne odluke Ureda za opću upravu Grada Zagreba Igor Štimac osuđen je “guliti” kaznu. Pa ipak, previše je zagrizao za predsjed-ničku fotelju da bi tako lako odustao. U tom kontekstu danas namjerava održati konferenci-ju za novinare na kojoj kani «svašta reći». Izme-đu ostaloga ministrima znanosti obrazovanja i sporta i Državne uprave, Radovanu Fuchsu i Davoru Mlakaru. Nema što izgubiti. Uosta-lom, uvijek je imao otvoren gard, on se bori pro-tiv vjetrenjača i napada čak i kada (ne)pošteno gubi gLasove županijskih saveza. Silan prijepor da stane na kraj dugogodišnjoj Markovićevoj vladavini još uvijek ne popušta. I neće. Štimac je očito odlučio ići do kraja. Ma. CVIJANOVIĆ

Glas Istre Sport

MARKOVIĆEV OPONENT DANAS ĆE ODRŽATI KONFERENCIJU ZA NOVINARE

PULSKI NOGOMETNI PRVOLIGAŠ NA RUBU KONFUZIJE NAKON ŠTO JE PREDSJEDNIK ŠČEGLOV POVUKAO NOVI POTEZ BEZ ZNANJA OSTATKA UPRAVE

Lasić je trener, a možda i nijeSmatram se privre-menim rješenjem do dolaska Igora Pamića, to je sve što mogu reći u ovoj situaciji, izjavio je Davor Lasić

Štimac ne odustajeIgor Štimac osuđen je “guliti” ka-znu. Pa ipak, previše je zagrizao za predsjedničku fotelju da bi odustao i danas namjerava “svašta reći”

DANAS OPET PRED KAMERAMA I MIKROFONIMA - Igor Štimac

D. K

AS

AP

TRENER, ALI DO KADA?- Davor Lasić

Istra 1961 - HIT Gorica 2:1Prijateljski međunarodni susret Istra 1961 - HIT Gorica

2:1 (1:1). Gradski stadion Aldo Drosina. Gledatelja: 400. Su-dac: Marin Vidulin (Kanfanar). Pomoćnici: Žudetić, Bezelj (oba Pula). Strijelci: 0:1 Plut (14), 1:1 Šehić (38-11m), 2:1 Ba-rišić (90). Žuti kartoni: Šehić (Istra 1961), Jogan, Rakušček (HIT Gorica).

ISTRA 1961: Škorić, Deak, Pauletić, Kacić, Žuržinov, Anđelković, Kovačević, Rodić, Eliomar, Jurić, Šehić. Još su igrali: Milenković, Sušić, Grbac, Barrabes, Roce, Barišić, Weitzer, Tepurić, Lekaj, Plantić.

HIT GORICA: Rupnik, Buzeti, Mijatović, Jogan, Gregorič, Rakušček, Ndiaye, Galešič, Kršič, Plut, Vicente. Još su igra-li: Štrukelj, Vidič, Martinovič, Arčon, Stojanovič, Vetrih, Volarič.

Upisali su jučer pobjedu pulski igrači, ali nisu oduševili igrom. Bolju igru u početku utakmice nisu u golove pre-tvorili Anđelković i Šehić pa je kazna uslijedila preko Pluta koji je pobjegao pulskoj obrani i potom lobovao Škorića. Bio je to prvi ulazak gostiju u trećinu igrališta ispred Ško-rića. Izjednačio je Šehić s bijele točke nakon što je Kršič rukom u kaznenom prostoru zaustavio put lopte koju je uputio Kacić. U nastavku su se Eliomar i Roce propisno obrukali pred suparničkim golom, a onda je Barišić pogo-dio za prvu pobjedu na renoviranom “Drosini”.

PRESKOČENI SLOVENCI - Hrvoje Kovačević

D. M

EM

ED

OV

I�

SAMOSTALNO VUČE POTEZE - Mihail Ščeglov

D. M

EM

ED

OV

I�

D. M

EM

ED

OV

I�


Glas Istre Sport

U SUSRETU 22. KOLA PREMIJER LIGE RUKOMETAŠA PULJANI PORAŽENI NA DOMAĆEM PARKETU OD “NEXEA”

DRUGA LIGA RUKOMETAŠA - ZAPAD

Damir Bajić udario sucaBuje ‘ 53 - Kvarner Kostrena 21:24. Susret je prekinut u 58. minuti zbog napada domaćeg igrača na suca Lipov-šćaka

BUJE - Utakmica 17. kola Druge lige ruko-metaša - zapad: Buje ‘53 - Kvarner Kostrena 21:24 (10:13). Školska dvorana. Gledatelja 100. Suci: Lipovšćak i Pavković (oba Ogulin).

BUJE ‘53: Rudonjić, Stojanović 3, Milevoj, Berljafa 2, Kostić, Prelac 1, Grbac, Turković 1, Bajić 8 (7), Jergović, Radošić 2, Šebešćen 4, Radulović.

KVARNER KOSTRENA: Bulija, Vorkapić, Brozović, Badnjević, F. Briški 4 (1), M. Briški 5, N. Pribanić 9, Modrić, Grbac, Plišić, M. Priba-nić 4, Špiranec.

Sedmerci: Buje ‘53 9 (7), Kvarner Kostrena 2 (1). Isljučenja: Buje ‘53 4, Kvarner Kostrena 8 minuta.

Odlučujuća utakmica za obje momčadi u borbi za ostanak neslavno je prijevreme-no završena nakon 57 minuta i 22 sekunde igre. U napadu gostiju kod rezultata 21:24 suci su isključili Stojanovića, protestirali su igrači Buja, a igrač domaćih Damir Bajić je u naletu s klupe žestoko nasrnuo i udario suca Lipovšćaka, te ga srušio na pod. Nakon ukazane liječničke pomoći Lipovšćaku, suci su odsvirali kraj kojim je sigurno označen i kraj drugoligaške etape bujske rukometne momčadi, kao posljedica neviđenog izgre-da koji nije zapamćen u Bujama. Damiru Bajiću i klubu sigurno slijedi kazna koja će ostaviti traga na ovu momčad.

Do prekida su gosti kontrolirali utakmicu, vodili su s tri-četiri gola razlike i domaćini su samo jednom uspjeli izjednačiti, 17:17 u 44 minuti. U jurnjavi za izjednačenjem bujski su rukometaši više griješili, nisu imali ni igru ni realizaciju dok su na drugoj strani Nino Pribanić i Matej Briški lako prilazili kroz po-roznu bujsku obranu. L. J.

DRUGA LIGA RUKOMETAŠICA - ZAPAD

Rudar - Ivanić 22:27LABIN - Susret 17. kola Druge lige ruko-

metašica - zapad: Rudar - Ivanić 22:27 (9:14). Dvorana SŠ Mate Blažine. Gledatelja: 80. Sutkinje: Pahor, Trbović (obje Rijeka).

RUDAR: Diković, Knežević 2, Mrazović 3, Jelčić 1, Belušić 7 (3), Lilić, Kos 2, Glavičić 3, Jakša, Zahtila 3, Juričić 1.

IVANIĆ: Resker, Damijanović, Zorko, Ku-kić 1, Forko 2, Bobinec 7, Krnjević 9 (4), Pezić 7, Tadić, Kurešić 1, Dolić, Hren.

Sedmerci: Rudar 3 (3), Ivanić 5 (4). Isklju-čenja: Rudar 2, Ivanić 2 minute.

Novi, uvjerljiv poraz doživjele su rukome-tašice labinskog “Rudara” i to protiv ekipe sa samog dna prvenstvene ljestvice čime su si uvelike zakomplicirale stvari oko ostanka u drugoligaškom društvu. Od samog po-četka prevođene trojcem Bobinec, Krnjević, Pezić Ivanić je preuzeo igru u svoje ruke te je njegova prednost već u 8. minuti bila “plus 3» (1:4). Sve što su Labinjanke uspjele napraviti do kraja utakmice bilo je smanje-nje gostujućeg vodstva na dva razlike i to u prvom dijelu da bi potom igračice iz Ivanića digle prednost na pet pogodaka te je rutin-ski održavale do samog kraja. R. FONOVIĆ

Zagorec - Rovinj 39:39KRAPINA - Zagorec - Rovinj 39:39 (19:21).

Srednjoškolska sportska dvorana. Gledatelja: 50. Suci: Čambala (Križ), Šimić (Novoselec).

ZAGOREC: Tomić, Krkalo 1, Šebek 2, Franj-čec, Poturica 2, Grabić, Pasarić 4, Žigman, Kovačević, Križanić 16, Novački 7, Blažinić 6, Zečević 1.

ROVINJ: S. Gržinić, Đuričić, S. Pokrajac, Sau 13, Oštrić 1, Vidaković 6, Balentović 9, Rabar, Bašić 3, R. Pokrajac, Hodžaj 4, Licardo, Žufić 3.

Sedmerci: Zagorec 6 (6), Rovinj 3 (3). Is-ključenja: Zagorec 8, Rovinj 14 minuta.

Rovinjske su rukometašice držale konce igre u svojim rukama sve do 10 minuta pred kraj utakmice da bi onda neobjaš-njivo utonule u krizu pri vodstvu 34:28. nekoliko promašaja i isključenja kod Ro-vinjki pred kraj utakmice bilo je dovoljno domaćoj ekipi da prigrabi bod i razveseli prisutne u dvorani. H. I.

TREĆEG DANA PRVENSTVA HRVATSKE U PLIVANJU U MALOM BAZENU

Drugi tris Valery ŠvigirNakon prekjučerašnja tri zlata na 50 m leđno, u seniorskoj, mlađeseniorskoj i juniorskoj konkurenciji, «arenašica» Va-lery Švigir isto je jučer ponovi-la na 50 m slobodno

SPLIT - Pulske juniorke imale su još jedan uspješan dan na četverod-nevnom prvenstvu Hrvatske u pli-vanju u malom, 25-metarskom ba-zenu koje se od četvrtka do nedjelje održana na plivalištu na Poljudu u Splitu. Nakon što su drugog dana natjecanja njih dvije osvojile uku-pno osam medalja, jučer su zbirku povećale za još četiri odličja.

Nakon tri zlata na 50 m leđno, u seniorskoj, mlađeseniorskoj i juni-orskoj konkurenciji, “arenašica” Va-lery Švigir isto je jučer ponovila na 50 m slobodno (25.92) i zbroj tre-nutno osvojenih medalja povećala na sedam, od čega je šest zlatnih. Prevedeno, Švigir je dosad osvojila po dva seniorska, mlađeseniorska

i juniorska naslova prvakinje Hr-vatske.

Petu medalju i treći juniorski naslov na ovom prvenstvu, nakon 50 m prsno i 100 m mješovito, dis-ciplinama u kojima je doplivala i do mlađeseniorskih bronci, osvo-jila je pak Stefani Valković (Pula), koja je trijumfirala na 100 m prsno (1:13.60) u juniorskoj konkurenciji.

Kvalifikacijski program današ-njeg četvrtog, a ujedno i posljed-njeg dana natjecanja na PH-u na kojem sudjeluje više od 550 pliva-ča i plivačica svih dobnih katego-rija, od kadeta do seniora, počinje u 9 sati, a poslijepodnevna finala pola sata ranije nego prethodna tri dana, odnosno u 17 sati. M. Vu.

Lelić zaustavio arenašeArena Jadrograd - Nexe 30:34 (16:17). U nepunih 20 minuta susreta gostu-jući vratar je zaustavio četiri uzastopna sedmer-ca i tako pogurao svoju momčad ka pobjedi

PULA - Dom sportova «Mate Parlov». Gledatelja: 100. Suci: Va-nja Banović (Novo Selo) i Vedran Banović (Požega).

ARENA JADROGRAD: Popović (13), Raić, Rašeta, Gruičić 7, Ro-žman 4, A. Bašić 8, Bonić 1, Bre-ščić, Tomašev, Špac 2, Gračić, M.

Bašić 7 (3), Badurina, Jovanović 1.NEXE: P. Lelić (9+4), Buljuba-

šić, Eter 1, F. Lelić 2, Mrđenović 6, Barišić Jaman 6 (2), Rotim, Keđo, Markotić 3, Rajković, Obad 3, Ke-vić 5, Tomašević 2, Blažević 4, Ve-lić 2, Šunjić (2).

Sedmerci: Arena J. 7 (3), Nexe

2 (2). Isključenja: Arena J. 4, Nexe 12 minuta.

Odličan su otpor rukometa-ši “Arene Jadrograd” sinoć pružili “Nexeu”, drugoplasiranoj druži-ni Premijer lige, ali bodovi su na kraju ipak otputovali u Našice. Premda prorijeđeni zdravstvenim

problemima, dvije trećine susreta Puljani su bili u egalu, nerijetko i vodili, no tad se razbranio gostu-jući čuvar mreže Perica Lelić, u nepunih 20 minuta susreta zau-stavio četiri uzastopna sedmerca, te tako pogurao svoju momčad ka pobjedi.

Predvođeni Gruičićem te An-dreom i Marijanom Bašićem, uz iskusnog Popovića na vratima, “arenaši” su odigrali odličnih 20-ak minuta susreta, obranom “3-2-1” otupili napad “Nexea”, dok su na drugoj strani prona-lazili načina kako doskočiti na-šičkoj obrani “6-0”. Čestim iz-mjenama gostujući trener Kasim Kamenica držao je visoki ritam i “Nexe” se potom polako počelo rezultatski odljepljivati (11:15 - 24’), no uslijedila je domaća se-rija 4:0 kojom su pulski rukome-taši dvije minute prije odmora stigli do poravnanja. Tad je svoja prva dva gola na susretu zabio Barišić Jaman i gosti su u svlači-onicu ipak otišli s minimalnom prednošću (16:17).

Umjesto neprimjetnog Šunji-ća, koji je zaustavio samo dva do-maća pokušaja, na gostujuća vra-ta u drugom je dijelu stao Lelić i to je bila dobitna formula za “Nexe”. Naime, kako je u nastav-ku jedina prava opasnost za do-maća vrata bio pivot Mrđenović, dok su njegovi suigrači bili odlič-no uštopani, “arenaši” su ponov-no prešli u vodstvo (24:23 - 42’), da bi potom Lelić spustio “rolet-nu”. Na odličnu predstavu gostu-jućeg vratara nadovezala su se i dva isključenja domaćih igrača, i pulski brod polako je počeo pu-štati vodu. Najprije su serijom 0:3 igrači “Nexea” opet poveli (24:26 - 46’), u 50. minuti opet je bilo “plus četiri” (25:29), da bi dvije minute prije kraja gosti po prvi put na susretu poveli s pet pogo-daka razlike (27:32) i tu je priča bila zaključena. I. CEROVAC

Valery Švigir

SEDAM GOLOVA NIJE BILO DOVOLJNO - Vladimir Gruičić

Igor Rožman izme�u Alena Blaževića i Marka Mr�enovića

D. M

EM

ED

OV

I�D

. ME

ME

DO

VI�


Glas Istre Sport

PRVA LIGA RUKOMETAŠA

Mladi rudar - Zadar 28:21

LABIN - Utakmica 20. kola Prve lige rukometaša: Mladi rudar - Zadar 28:21 (12:11). Dvorana SŠ Mate Blažine. Gledatelja: 700. Suci: Cindrić i Gonzurek (oba Osijek).

MLADI RUDAR: Demetlika, Slipčević, Dragičević, Fran-ković, Erstić, Matulja, Kereš 8 (3), Višković 2, Jajčević, Prskalo 1, Griparić 5, Peruško 2, Mayer 1, Osmić, Isanović 5, Banović 4.

ZADAR: Bobanović, Želić 3, Merhar, Šeremet, Maričić, Jerak 5, Mijolović 3, Brkljača 2, Humbolt 3, Surač 3 (1), Peša 2, Cota.

Sedmerci: Mladi rudar 4 (3), Zadar 5 (1). Isključe-nja: Mladi rudar 8, Zadar 16 minuta. Crveni karton: Ivan Mijolović (Zadar - 40’).

U sjajnom rukometnom ambijentu rukometaši “Mla-dog rudara” u derbiju su za-čelja protiv ”Zadra” ostvarili oba zacrtana cilja osvojivši dva boda i pobijedivši Zadra-ne s više od dva gola pred-nosti koliko je bilo u prvom dijelu prvenstva. Na samom početku sjajna domaća igra u obrani rezultirala je sa četiri gola prednosti (7:3 - 16’), a tu su prednost održavali do 20. minute i rezultata 9:5. Tada u igri slijedi “poznata” labin-ska crna rupa kada u osam minuta ne postižu niti jedan gol, a primaju četiri i rezultat je ponovno poravnat 9:9. Drugi dio odlično je otvorio Alen Griparić koji je igrom u obrani ali i realizacijom držao labinsku prednost od jednog do dva gola razlike da bi se ključni trenuci susreta dešavali u periodu od 45. do 50. minute kada je najprije sudački par u istom napadu isključio trojicu zadarskih igrača što domaći koriste i bježe na “plus 4” (21:17). Nervozni gosti, ali i domaći vratar Slipčević u završnici susreta presudili su pobjedni-ka utakmice a Labinjani su iz minute u minutu povećavali prednost do konačnih “plus 7” (28:21). R. F.

Umag - Županja 30:25

UMAG - Susret 20. kola: Umag - Županja 30:25 (19:13). Dvorana Stella Maris. Gleda-telja: 300. suci: Ivica Botinčan, Dario Rupčić (oba Rijeka).

UMAG: Mitrović (4+0), Srpak, Šestan, Čosić 6, Petrić 3, Matošević 8 (2), Milinković (6+1), Jerec, Buvinić 2, Stapar 5, Gorenac, Krajinović 4, Ibra-himbegović 2.

ŽUPANJA: Rajković 2 (21+1), Ivkić 4 (1), Galović, Nađ 5, Jur-ković 1, Benaković 4, Milišić 4, Lovrić 2, Oršolić, Vuković 2, Dropuljić 1, Mazalović.

Sedmerci: Umag 3 (2), Žu-panja 3 (1). Isključenja: Umag 2 minute, Županja - .

Rukometaši “Umaga” u če-tvrtom su ogledu slavili pobje-du nad Županjcima teže nego se to dalo naslutiti nakon prve dionice. Pri vodstvu domaćih 24:18 gosti su serijom 5:0 u 49. minuti stigli na gol zaostatka, 24:23. U samoj završnici sigur-nu ruku je za pobjedu imao Matošević. M. G.

U DERBIJU 22. KOLA PREMIJER LIGE POREČKI RUKOMETAŠI PORAŽENI KOD KUĆE OD BJELOVARACA

“RUKOMETAŠI” BUZETA U ZAVRŠNICI SLOMILI OTPOR ZAGREPČANA

ODLIČNA IZVEDBA - Ivan Vrkljan (Buzet) šutira pored Marka Šokičića (Dubrava)

Buzetska rapsodija u nastavkuBuzet - Dubrava 27:24

(12:11)

BUZET - Sportska dvo-rana. Gledatelja: 200. Suci: Gubica (Petrijevci), Miloše-vić (Osijek).

BUZET: Petrić (15+0), Šver-ko, Prodan, Vukelić 1, Vidović, Gašpar 7, Ljubotina 3, Mavro-vić 1, Jaječević 1, Jović, Vozila 3, Šunjić 2, Sirotić, Jermaniš, Vrkljan 9 (2), Šćulac.

DUBRAVA: Bošković (9+0), Cvitanović, Zrakić, Zirdum 3, I. Vida, Vinković 1, Prka, Šoki-čić 2, M. Vida 1, Zovko 1, Du-menčić 4 (3), Gulsun 2, Hor-vat 4, Glasnović 2, Totić (3+0), Vladušić 4.

Sedmerci: Buzet 2 (2), Du-brava 3 (3). Isključenja: Buzet 10, Dubrava 4 minute.

Odličnom partijom Vrklja-na, Petrića i Gašpara buzetski je sastav slomio otpor čvrstih gostiju tek u drugom dije-

lu drugog poluvremena te je nakon ispuštenih bodova u Bjelovaru u prošlom kolu, za-služeno osvojio dva boda. Na krilima desne strane buzet-skog napada, točnije rečeno zgodicima Gašpara i Vrklja-

na, domaće su snage uspje-le u susret krenuti vodstvom od 3:1 iako je gostujući sa-stav pokazivao zavidnu sna-gu u obrani. Upravo se taj se-gment igre gostiju na čelu s raspoloženim vratarom Boš-

kovićem pokazao ključnim te su “žuti” serijom 3:0 u 10. minuti preokrenuli rezultat na 3:4. Ništa manje uvjerljiv na drugoj strani nije bio ni Petrić koji je svojom petom obranom u 17. minuti omo-gućio kontru Gašparu za po-vratak Sirotićeve momčadi na dva razlike (8:6). Kao što je to bio slučaj u 10. minuti kada su “plavi” vodili s dva pogotka prednosti, a Dubra-va preokrenula serijom 3:0, isto se dogodilo i deset minu-ta kasnije kada su gosti pono-vo spriječili Buzećane da se značajnije ne odlijepe (8:9). Možda jedan od razloga zbog čega domaći sastav nije mo-gao rezultatski pobjeći svo-me suparniku leži i u činje-nici što Vrkljan i Gašpar, koji su zajedno postigli devet od dvanaest pogodaka buzetske momčadi u prvih 30 minuta, sinoć nisu imali raspolože-

nih suigrača u napadu koji bi im se pridružili pa se na od-mor otišlo pri rezultatu 12:11. Iako su početkom nastavka domaći realizirali dvije kon-tre preko Vozile i Ljubotine, Buzećani su tek u 39. minu-ti uspjeli stići do tri pogotka prednosti kada je Vrkljan rea-lizirao sedmerce (18:15). Na-kon što su u još dva navrata imali identičnu prednost Bu-zećani su zgoditkom Gašpara u najprije otišli na četiri razli-ke (23:19), da bi četiri minute nakon toga pogotkom feno-menalnog Vrkljana još i po-visili svoju prednost (25:20). Kada je izvrsnom serijom obrana , za koje je u nekoliko navrata dobio gromoglasan pljesak i skandiranje publike, vratar Petrić zaključao svoja vrata bilo je jasno da od pete uzastopne pobjede gostiju neće biti ništa što je istek 60. minute i potvrdio. V. BOŽIĆ

RIJETKE SOLUCIJE U NAPADČKIM AKCIJAMA - Ivica Gudić “Poreč”

Bez rješenja u napadu

Poreč - Bjelovar 20:22 (10:11). Poreča-ni jednostavno nisu bili pravi i veći dio susreta, pogotovo u prijelomnim tre-nucima, nisu imali odgovora na čvrstu obranu Bjelovaraca

POREČ - Dvorana SRC-a “Veli Jože”. Gledatelja 400. Suci: Dalibor Jurinović (Zadra) i Marko Mrvica (Biograd).

POREČ: Sladoljev (16+0), Tomaić, Tarabochia 3, Matai-ja 3 (1), Galijot, Vujić 6, Perhat, Čorić 3, Šimičić, Miličević, Beganović, A. Grgić, Gudić 2, Rađaković, Thoss 3, Topić.

BJELOVAR: D. Grgić (5+1), Grkinić, Iv. Gašparović, Go-lub, Jurjević 1, Vuglač 5, Ši-munović, Gavranović 1, Pri-banić 4, Sršen, Ig. Gašparović 1, Đuričin 6 (5), Turković 2, Vidović, Merhar 2.

Sedmerci: Poreč 2 (1), Bje-lovar 5 (5). Isključenja: Poreč 6, Bjelovar 6 minute.

U derbiju 22. kola Premi-jer lige rukometaši “Bjelova-ra” potpuno zasluženo slavili su na parketu dvorane “Veli Jože”. S tom su pobjedom na prvenstvenoj ljestvici osta-li ispred svojih sinoćnjih do-maćina. Porečani sinoć jed-nostavno nisu bili pravi i veći dio susreta, pogotovo u prije-lomnim trenucima nisu ima-li odgovora na čvrstu obranu Bjelovaraca koja je i presudila pitanje pobjednika.

U igri malih brojki gosti su i prvo poluvrijeme okončali s golom prednosti. Domaćini su na počeku poveli 4:2, ali su gosti ubrzo preuzeli kontrolu rezultata u svoje ruke i s četiri gola poveli sa 6:4, te prednost koja je u jednom trenutku iznosila i pet razlike (9:4) sa-čuvali do kraja.

Počekom nastavka, Poreča-ni su ubacili u višu brzinu ras-pucao se i Stefan Vujić, te je do-maći sastav ponovno preuzeo i vodstvo koje je u 40. minuti iznosilo i četiri razlike (17:14). Činilo se u tim trenucima da će “Poreč” ipak stići do plani-rane pobjede, no napadački domaćini kao da su se blokira-

li i u narednih 13 minuta Bje-lovarci su serijom 5:1 ponovno stigli do vodstva (19:18).

Poravnanje Čorića na 19:19 u 54. minuti bilo je i posljed-nje na utakmici nakon čega su Pribanić i Vuglač u sljede-će dvije minute odveli goste na “plus dva” (21:19) koje do-maćini do kraja više nisu znali kako dostići. K. KLARIĆ

NEMA PROLAZA - Marijo Galijot teško je izlazio na kraj s gostujućim braničima

M. M

IJO

ŠE

K

M. M

IJO

ŠE

K


BUZET - “Palila” se i ove se-zone konkurencija na njih, jer skinuti s trona aktualnog prvaka u sportu je posebno sladak užitak. “Istra Poreč” i “Zrinjevac” nadali su se da u svojim redovima imaju adu-ta koji mogu zaprijetiti, ako ne i “srušiti”, buzetski klub s čelne pozicije hrvatskog bo-ćanja. No, ako i donekle zapri-jetili jesu, srušili ga nisu, jer su boćari “Trio Buzeta” još jed-nom, četvrtu godinu zaredom, a petu ukupno, potvrdili da su najbolji u Hrvatskoj, osvojivši svoj peti naslov državnog pr-vaka. Tek jedan poraz u sezoni i to onaj u Zagrebu u susretu koji će vječno ostati upamćen po prekidu i uplitanju suca u krojenje konačnog rezultata,

dovoljan su pokazatelj kvali-tete buzetskog sastava.

- Kroz cijelu smo godinu pokazali najviše i na kraju za-služeno osvojili novi naslov, ocjenjuje Bojan Novak, ka-petan “Trio Buzeta” koji je s klubom sudjelovao u osvaja-nju svih pet naslova prvaka. “Jasno je da nakon svega što smo ostvarili kroz protekle se-zone ni ove nismo ciljali na drugo, već isklju-čivo na prvo mje-sto koje nas jedi-no zadovoljava i sve dok ovaj klub b u d e i m a o ovako snažnu momčad, to će nam biti primaran zadatak.”

Buzećani su ove sezone do ti-tule došli u nešto izmijenjenom sa-stavu, bez oca i sina Dinka i Marka Bea-kovića, ali s još jednim slovenskim klasnim bo-ćarom u sastavu, Jurom Kozjekom.

- Kako god se tko zvao i kakva god boćarska klasa bio, svatko je na neki način zamjenjiv, pa je tako i Kozjek našem klubu ove sezone do-nio jednu novu kvalitativnu dimenziju. U zadnje dvije sezone prigodom slaganja našeg sastava koncentrira-li smo se na kvalitetu, a ne toliko na širinu igračkog ka-

dra, a naslovi su pokazali da smo pogodili. Doduše, takva kadrovska politika nosi i svoje rizike, pa smo i mi tako, reci-mo, ove sezone imali ozljedu Rolanda Marčelje koju smo na sreću uspjeli adekvatno pokriti ostalim igračima. No, kad imaš dobre igrače u sasta-vu, onda je lako nadomjestiti izostanak bilo koga.

Konkurenti buzetskim bo-ćarima su ove sezone prijetili, ali i pokleknuli u presudnim trenucima.

- Očekivao sam u pretposljed-

njem kolu na gostova-nju u Poreču i bolju igru i jači otpor do-maćina, no njih je prethodni gubitak boda u Metkovi-ću očito “presje-kao”, a obaveza pobjede bila je

preteško breme na njihovim leđima, što se znatno osjetilo na njihovoj igri. Da bi-ste bili najbolji u drža-vi, morate imati kon-tinuitet dobrih igara, a taj smo kontinuitet jedino mi ove sezone uspjeli ostvariti.

Da nije bilo tog spornog poraza u Za-

grebu buzetski bi boćari

možda završili prvenstvo bez izgubljenog boda.

- Ne mogu to tvrditi, jer pi-tanje je bi li Kozjek pogodio balina da mu je sudac dozvo-lio da odigra tu boću zbog koje je nastao prekid. Šteta što je taj susret tako završio jer su obje momčadi toga dana zaista od-lično igrale i vrhunac užitka i za brojnu publiku bi bilo da je sudac dozvolio Kozjeku odi-gravanje te sporne boće.

Novak je posebno htio na-glasiti jednu činjenicu.

- Na susretu u Poreču po-kazali smo da smo pravi, “fair” sportaši, jer su uoči ogleda kružile glasine da ćemo do-maćinima pustiti taj susret kako bi i oni riješili svoj put u Europu. No sportska korek-tnost odlika je velikih mom-čadi i mi se jednostavno ni u tom susretu, niti ikada, neće-mo igrati sa svojim ugledom.

Do kraja proljeća “Trio Bu-zetu” slijedi novi pohod na Europu.

- Probat ćemo još jednom u Europi ostaviti značajan trag, ako bude moguće osvojiti po-novno naslov prvaka. Mada, iskreno govoreći, sustav igra-nja europskih susreta nam baš i ne odgovara, ali što je tu je. Kao prvaci Hrvatske u me-đunarodno ćemo se natjeca-nje uključiti tek krajem svib-nja i taj će nam period bez nastupa dobro doći i da se do-bro odmorimo i pripremimo za europske izazove, zaključio je Novak. K. KLARIĆ

Glas Istre Sport

PRVA BOĆARSKA LIGA

Benčić Vargon - Istra Poreč 12:14

Rezultati, pojedinačno (2:2): Sa. Gulja - M. Beaković 12:7, Cuculić - M. Percan 5:13; parovi (1:3): D. Beaković, Buterin - Puniš, Lukšić 9:9, Sa. Gulja, Šestan (Knežević) - Lukšić, Smolica 0:13; trojke (0:4): Cuculić, Juretić, Knežević - Smo-lica, Hrelja, Mardešić 5:13, D. Beaković, Kukuljan (Brnić), Mičetić - M. Beaković, Barbaro (Puniš), Hrelja 6:11; bližanje i izbijanje u krug (2:2): Šestan - M. Percan 25:21, Buterin - G. Percan 20:21; brzinsko izbijanje (3:1): Si. Gulja - Živolić 37:33, Brnić - Mardešić 42:42; precizno izbijanje (2:2): Buterin - M. Beaković 23:20, Sa. Gulja - Tadić 23:25; štafetno izbijanje (2:0): Brnić, Si. Gulja - Živolić, Mardešić 47:46.

Minimalnom pobjedom u derbiju u Rijeci nad “Benčić Vargonom” boćari “Istre Poreč” obranili su drugom mjesto na prvenstvenoj ljestvici i plasirali se u Kup Europe. K. K.

Trio Buzet - Brajda 21:5

Rezultati; pojedinačno (4:0): Santoro - Šarac 11:4, Kozjek - Barišić 13:5; parovi (3:1): Guštin, Marčelja - Barišić, Lerga 13:6, Marčelja, Sirotić - Cuculić, Morić 8:8; trojke (4:0): Novak, Križmanić, Petrič - Dokozić, Puniš, Štefanec 13:1, Guštin, Petrič, Poniš (Santoro) - Dokozić, Lerga, Puniš 13:6; bližanje i izbijanje u krug (2:2): Kozjek - Cuculić 28:22, Borčnik - Šarac 26:27; brzinsko izbijanje (4:0): Borčnik - Cuculić 48:35, Petrič - Štefanec 42:19; precizno izbijanje (2:2): Kozjek - Barišić 15:11, Novak - Šarac 8:28; štafetno izbijanje (2:0): Borčnik, Marče-lja - Puniš, Štefanec 51:29. K. K.

Usluga - Solaris 16:10

PAZIN - Boćarska dvorana. Gledatelja 100. Suci: Roberto Grižančić (Labin), Alfred Kičinja (Pula).

Rezultati; pojedinačno (4:0): Ivančić - Šimunović 13:1, Lanča - Prtenjača 13:6; parovi (2:2): Brajković, Androšić - Kesić, Mladineo 13:6, Grubiša, Marcan - Mladineo, Klinčić 10:12; trojke (2:2): M. Jedrejčić, Jelenić, Grubiša - Begura, Klinčić, Brajković 11:6, J. Jedrejčić, Sergo, N. Jedrejčić - Begura, Brajković, Bašić 4:13; bližanje i izbijanje u krug (2:2): Mar-can - Prtenjača 25:26, Ivančić - Kesić 28:17; brzinsko izbijanje (2:2): Lanča - Mladineo 29(43):30(42), Guštin - Šimunović 43(48):25(43); precizno izbijanje (2:2): Marcan - Prtenjača 6:24, Ivančić - Kesić 14:10; štafetno izbijanje (2:0): M. Jedrej-čić, Guštin - Šimunović, Klinčić 42(56):33(55).

Otprije osiguran prvoligaški status donio je rastereće-nu igru pazinskih boćara u posljednjem susretu sezone u kojem su kao domaćini u pomalo revijalnom tonu sasvim zasluženo slavili nad šibenskim “Solarisom” pokazavši pritom igru za nijansu bolju od protivnika.

Poveli su Pazinjani već nakon prve serije 6:2, a nakon podjele bodova kod brzinca i preciznog izbijanja, te punog plijena u štafeti ušli su domaćini u zadnju seriju sa visokom prednošću od 12: 6. Pobjeda “Usluge” je bila sigurna nakon pobjede Ivančića u krugu koji je i ovoga puta bio ponajbolji pojedinac u domaćim redovima. Sva-kako je vrijedan spomena i postignut rezultat Guština u brzincu u kojem je ostvario 43 punta, što spada u vrhun-ske rezultate. M. P.

Rezultati 18. kola: Trio Buzet - Brajda 21:5, Usluga - Solaris 16:10, Benčić - Istra Poreč 12:14, Zrinjevac - Marinići 22:4, Metković - Povljana 20:6.Trio Buzet 18 17 0 1 351:117 34Istra Poreč 18 14 2 2 307:161 30Zrinjevac 18 14 1 3 331:137 29Benči� V. 18 10 0 8 248:220 20Metkovi� 18 8 2 8 227:241 18Solaris 18 8 0 10 210:258 16Usluga 18 6 0 12 203:265 12Marini�i 18 6 0 12 182:286 12Brajda 18 3 1 14 166:302 7Povljana 18 1 0 17 131:337 2

Trio Buzet osvojio je naslov prvaka, Istra Poreč izborila je nastup u Kupu Europe dok su iz Prve lige ispale Brajda i Povljana.

BOĆANJE

Otkazan “All star game”ZAGREB - “All star game”, prvi revijalni susret boćar-

skog sjevera i juga Hrvatske, koji se prema zamisli Izvršnog odbora Hrvatskog boćarskog saveza trebao održati u svo-jevrsnom Danu hrvatskog boćanja, uz sjednicu Skupštine saveza i proglašenje najboljih boćara Hrvatske, ipak se neće održati. Naime, niti jedan grad ili općina nije iskazale interes za organizaciju tog susreta, te ga je HBS stoga otkazao. Očito u ova, za sport financijski teška vremena, nije lako pronaći novca za priređivanje revijalnih susreta, premda je ideja IO-a HBS-a da se s jednim takvim susretom, koji bi si-gurno doprinio daljnjoj promociji boćanja, zaključi boćarska sezona bila zanimljiva. I upravo je zato možda HBS takav prvi susret mogao sam prirediti, o svom trošku.

Redovna sjednica Skupštine HBS-a i godišnje proglašenje najboljih boćara Hrvatske održat će se 3. travnja u zagrebač-kom hotelu Panorama s početkom u 10 sati. K. K.

BOĆARI “TRIO BUZETA” ČETVRTU GODINU ZAREDOM, A PETU U POVIJESTI, NAJBOLJI U HRVATSKOJ

Buzetska dominacija i dalje traje

Jasno je da nakon svega što smo ostvarili kroz protekle sezone ni ove nismo ciljali na drugo, već isključivo na prvo mjesto, koje nas jedino zadovoljava, i sve dok ovaj klub bude imao ovako snažnu momčad, to će nam biti primaran zadatak, veli kapetan “Trio Buzeta” Bojan Novak

Svi prvaci Hrvatske

1991. Nada �

1992. Zrinjevac �Hortikultura1993. Zrinjevac �

1994. Zrinjevac �

1995. Zrinjevac �

1996. Zrinjevac �

1997. Zrinjevac �

1998. Zrinjevac �

1999. Rikard Benčić �

2000. Istra Poreč �

2001. Rikard Benčić �




2005. Trio Buzet �

2006. Zrinjevac �

2007. Benčić Vargon �





Prvaci Hrvatske 2011.

Naslov prvaka Hrvat-ske 2011. za “Trio Buzet” osvojili su: Bojan Novak (kapetan), Gianfran-co Santoro, Roland Marčelja, Aleš Borčnik, Anže Petrič, Alen Guštin, Marino Križmanić, Jure Kozjek, Luka Sirotić, Leon Poniš, Dario Flego (voditelj), Milan Pavlič (predsjednik), Branko Ratoša (dopredsjednik), Denis Poniš (tajnik).

S. Ž

ULI

�

Bojan Novak


ODBOJKAŠICE “OTP BANKE” PORAŽENE OD RIJEČANKI U PRVOM OGLEDU ČETVRTFINALA DOIGRAVANJA

Glas Istre Sport

POREČKI TURNIR 39. TENISKE ISTARSKE RIVIJERE

Mesaroš korak do trona

FORMULA 1

Vettelu prva startna

pozicijaMELBOURNE - Aktualni

svjetski prvaku formuli 1, Nijemac Sebastian Vettel (Red Bull) startat će s prve pozicije u utrci za Veliku nagradu Australije u Mel-bourneu kojom započinje nova sezona.

Vettel je u kvalifikaci-jama bio brži od Britanca Lewisa Hamiltona (McLa-ren) i momčadskog kolege Australca Marka Webbera koji će startati s druge i treće pozicije. Drugi red popunjava Jenson Button, dok će Fernando Alonso u Ferrariju startati kao peti.

Vettel je do 16. pole posi-tiona karijere stigao sa čak 8 desetinki boljim vreme-nom od drugoplasiranog Hamiltona.

Utrka je na rasporedu danas u osam sati po hr-vatskom vremenu.

Rezultati: 1. Sebastian Vettel (Njem, Red Bull) 1:23.529, 2. Lewis Hamilton (VB, McLaren) 1:24.307, 3. Mark Webber (Aus, Red Bull) 1:24.395, 4. Jenson Button (VB, McLaren) 1:24.779, 5. Fernando Alon-so (Špa, Ferrari) 1:24.974, 6. Vitalij Petrov (Rus, Renault) 1:25.247, 7. Nico Rosberg (Njem, Mercedes) 1:25.421, 8. Felipe Massa (Bra, Ferrari) 1:25.599, 9. Kamui Kobayashi (Jap, Sauber) 1:25.626, 10. Sebastien Buemi (Švi, Toro Rosso) 1:27.066.

SPORT NEDJELJOM

PRVA LIGA STOLNOTENISAČICA

Odlično izdanje unatoč porazu

POREČ - Još korak do svog prvog trijumfa na Istarskoj ri-vijeri, i to u Poreču, gradu iz kojeg je krenuo u svijet teni-sa, stigao je Kristijan Mesaroš, treći nositelj i glavni hrvatski adut na prvom od tri ovogo-dišnja turnira ove tradicional-ne, već 39. serije ITF futuresa. Mesarošu je u jučerašnjem po-lufinalu, koje je možda bilo fi-nale prije finala, iskusniji, 31-godišnji Jean-Rene Lisnard iz Monaka, trenutno 866., ali pri-je osam godina 84. igrač svi-jeta, bez posebnog povoda

predao susret u drugom setu kod vodstva našeg igrača 6:2, 3:0 (30:0). Očito je osjećaj da ne može ništa posebno uči-niti protiv raspoloženog Me-saroša, koji je jučer igrao od-ličan tenis, nagnala Lisnarda da skrati “mučenje”.

Mesaroš će danas na glav-nom terenu TC-a Pical od 11 sati u finalu igrati s četvrtim nositeljem, 21-godišnjim Ni-jemcem Dennisom Bloemke-om koji je jučerašnjem drugom polufinalu u dva seta pobijedio Talijana Massima Caponea.

- Ne mogu reći je li meč s Li-snardom bilo finale prije finale, to će tek ogled s Bloemkeom pokazati - rekao je nakon po-lufinala Mesaroš. Zadovoljan sam kako sam odigrao polufi-nale, Lisnard je igrao dobro, ali je presudilo što sam uspio izdr-žati svaki njegov pritisak, nisam mu dozvolio da me “probije” i svaki takav njegov pokušaj do-bio na svoju stranu. S Bloem-keom nisam nikada igrao služ-beni meč, ali ga poznajem jako dobro jer smo čak tri godine zajedno trenirali dok sam bio u Njemačkoj. Cijenim ga kao dobrog tenisača, ali mislim da su mi izgledi da osvojim ovaj turnir veliki. Dobro se osjećam, nastojat ću pružiti danas mak-simum, ponoviti dobre igre od ranijih dana i nadam se slaviti.

Rezultati polufinala: Mesa-roš (Hrv, 3) - Lisnard (Mon) 6:2, 3:0 (30:0) predaja Lisnarda, Bloemke (Njem, 4) - Capone (Ita) 6:1, 6:3.

Rezultat finala parova: Mo-neke, Sieber (Njem) - Krawi-etz, Zimmermann (Njem, 1) 6:3, 6:3. K. K.

ODBOJKAPRVA LIGA (Ž)ROVINJ (Valbruna, 18): Rovinj - MarčanaDRUGA LIGA (Ž)PULA (SC Mirna, 15): OTP banka II - Vodnjan

RUKOMETTREĆA LIGA - ZAPAD (M)BUZET (18): Buzet II - Mladi rudar IIBUJE (Dvorana OŠ 18): Novigrad - SelceTREĆA LIGA - ZAPAD (Ž)MALINSKA (15): Omišalj - Pazin

NOGOMETPRVA ŽNL (16.30)POTPIĆAN: Potpićan - GaližanaFUNTANA: Funtana - PomoracSMOLJANCI: Smoljanci S. - O. 1952 Barban

ŠTINJAN: Štinjan - LižnjanBANJOLE: Banjole - Veli VrhBUZET: Buzet - VrsarDRUGA ŽNL (16.30)TAR: Istra - JedinstvoVINEŽ: Iskra - ŠišanBRTONIGLA: Brtonigla Nova Vas - LivadeFAŽANA: Valbandon ‘72 - Pula ICIROVINJSKO SELO: Mladost - CementTREĆA ŽNL - SJEVER (16.30)MARUŠIĆI: Marušići - SavudrijaVRSAR: Montraker - DinamoSV. LOVREČ: Sv. Lovreč - MomjanUMAG: Moela - Kaštelir LabinciVIŽINADA: Vižinada - PetrovijaOPRTALJ: Grožnjan Oprtalj - Babići. TREĆA ŽNL - JUG (16.30)RABAC: Rabac - PurisMANJADVORCI: Manjadvorci - Polet

Pula - Mladost Iskon I 1:4PULA - Iako pobjeda “Mla-

dost Iskona” protiv “Pule” u 15. kolu nije iznenađenje, ko-načan ishod koji sugerira la-koćom izborenu pobjedu vo-deće ekipe prvenstva realno ne oslikava viđeno na parke-tu. “Mladostašice”, koje su u Pulu ipak stigle bez Tamare Boroš morale su se pomu-čiti za 15. ligašku pobjedu, iako im se “Pula” nažalost nije suprotstavila u najja-čem sastavu.

Jučerašnje odlično izdanje Dina Pervan zaokružila je

za samopouzdanje važnom pobjedom nad Matejom Je-ger, dok je Ljiljana Janković također vrlo dobro parirala Mireli Đurak u petoj partiji dvoboja. Kod 1:2 u setovima Janković je u četvrtom na-kon 0:3 dogurala do dvije set lopte (10:8), ali ih nažalost nije iskoristila, već je Đurak serijom od četiri uzastopna poena privela kraju tu par-tiju i cijeli dvoboj. Prethod-no su Puljanke, Pervan i Jan-ković, u igri parova kod 1:1 prokockale dvije set lopte za vodstvo 2:1 i eventualno drugačiji rasplet tog meča.

U završnici osnovnog di-jela lige pulskim stolnote-nisačicama još slijede tri ključna dvoboja za potvrdu plasmana u doigravanje; protiv “Bjelovara”, “Varaž-dina” i zagrebačkig “Tisa”.

Pula - Mladost Iskon I 1:4, rezultati: Janković - Zhou 0:3 (6:11, 4:11, 6:11), Šuvalić - Đurak 0:3 (8:11, 6:11, 6:11), Pervan - Jeger 3:2 (11:2, 5:11, 11:7, 6:11, 13:11), Pervan, Janković - Zhou, Đurak 1:3 (11:6, 9:11, 13:15, 5:11), Jan-ković - Đurak 1:3 (9:11, 11:8, 7:11, 10:12). M. Vu.

Puljanke nemoćne kod prvakinja

Rijeka - OTP banka 3:0 (25:16, 25:20, 25:12). Domaće igračice su slavile za 63 minute nakon mjesec dana bez službene utakmi-ce, što “bankarke” nisu znale iskoristiti

RIJEKA - Prva utakmica četvrtfina-la doigravanja za prvaka odbojkašica: Rijeka - OTP banka 3:0 (25:16, 25:20, 25:12). Dvorana Dinko Lukarić. Gle-datelja: 100. Suci: Peslač i Ivković (oba Split).

RIJEKA: Došen (L), Pilepić 9, Zdrilić 6, Savić, Anđelić 7, Maras 12, Car, Fa-bris 10, Brčić 2.

OTP BANKA: Terlević 3, Todorović, Jahn 3, Matticchio (L), Celija 6, Vita-sović 3, Dmitrović 4, Barić, Šegota 3, Slavulj 7.

Napad poeni: Rijeka 33, OTP ban-ka 25. Blok poeni: Rijeka 7, OTP banka 7. Servis poeni: Rijeka 7, OTP banka -. Neforsirane pogreške: Rijeka 10, OTP banka 21. Servis pogreške: Rijeka 9, OTP banka 7.

Odbojkašice OTP banke poražene su u tri seta sinoć od “Rijeke” u prvom susretu četvrtfinala doigravanja za pr-vaka. Druga utakmica je na rasporedu u srijedu u Puli i izabranice Igora Lo-vrinova imat će priliku dvokorakom izboriti plasman u polufinale. Sinoćnji ogled na parketu dvorane “Dinko Lu-karić” nije otkrio ništa novo u odnosu snaga dviju ekipa, Riječanke su slavi-le za 63 minute igre u kojima su imale periode uspona i padova što je bilo i lo-gično očekivati nakon mjesec dana bez službene utakmice, dok Puljanke nisu bile spremne iskoristiti tu činjenicu.

Riječanke su pomalo nervozno otvo-rile utakmicu i s tri neforsirane pogreške omogućile Puljankama vodstvo 4:2. U tom razdoblju nedostajalo je više agre-sivnosti na početnom udarcu što se pro-mijenilo s dobrim servisom Bernarde Brčić koja je domaćinu donijela pred-nost 10:8. I kada se činilo da bi to trebao biti kraj priče u prvom setu uslijedila je gostujuća serija 5:0 koju je uspješnim napadom zaključila Maria Slavulj za vodstvo Puljanki 13:10. Domaće su se ekspresno vratile (13:13), a Terlević je uspješnim napadom donijela Puljanka-ma posljednje vodstvo u prvom setu.

I onda su izabranice Igora Lovrinova rekle dosta i odličnom serijom 11:1 uga-sile svaku nadu gošći koje su sinoć ima-le previše neforsiranih pogrešaka da bi ozbiljnije zaprijetile domaćinu.

No, pulske odbojkašice se nisu dale obeshrabriti, već su odlučile skupo pro-dati svoju kožu. To su ponovo uspjele tek do polovice drugog seta kada su do-maće odbojkašice nakon bloka i napada Katarine Pilepić i dobrog servisa Magde Maras pobjegle na tri poena prednosti (16:13) što je Riječankama bilo više nego dovoljno da dionicu mirno privedu kra-ju. Identična priča viđena je i u trećoj dionici kada je sve izgledalo izjednače-no do 9:9 da bi gošće od tog trenutka do kraja seta upisale samo tri boda.

M. BABIĆ LAK POSAO - Magda Maras nadmudrila je Tihanu Celiju i Marinu Jahn

I. TO

MIC

Kristijanu Mesaroš u jučerašnjem polufinalu pobijedio Jeana-Renea Lisnarda iz Monaka, a da-nas će od 11 sati u finalu igrati s Nijemcem Denni-som Bloemkeom

SAMO JEDNA OSTALA… - Kristijan Mesaroš


SPLIT - Izložba fotografija pod nazivom „Četiri točke, osam stajališta“ na kojoj svoja djela predstavlja osam istaknutih fotografa različitih generacija iz Litve, otvorena je u Fotoklubu Split gdje će ju publika moći razgledati do 9. travnja.

Izložbu su otvorile Rita Valiukonyte, kul-turni ataše Republike Litve za Hrvatsku i Austriju, i kustosica Egle Deltuvaite. Svoje radove na splitskoj izložbi „Četiri točke, osam tajališta“ predstavili su nji-hovi poznati fotografi. (H)

Litavski fotografi u Splitu

*ScenaNedjelja, 27. ožujka 2011.

NAJDUGOVJEČNIJA PREDSTAVA NA SVIJETU “STILSKE VJEŽBE” U ISTARSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U PULI

U NASTAVKU ROVINJ SPRING JAZZ FESTIVALA NASTUPIO MICHELE HENDRICKS QUINTET

DANAS SE OBILJEŽAVA SVJETSKI DAN KAZALIŠTA

Večer jazz standarda i improvizacija

LELA I PERO - stil i gluma

PULA - Prepuno kazalište, traži se karta više, svečanost glume i divljenje glumcima… i tako već pune 43 godine “Stil-ske vježbe” Pere Kvrgića, Lele Margitić, Tomislava Radića i Tonka Maroevića ne prestaju mamiti svojom draži i uvijek novom svježinom. I što se još ima reći za predstavu koja je od 2008. uvrštena u Guinnesso-vu knjigu rekorda kao najdugo-vječnija predstava na svijetu s istom glumačkom postavom. Naravno, to su Lela i Pero, iako je predstava starija i od samog rekorda. Baš zbog toga je suviš-no prepričavati dokle je nakon toliko godina stigao mladić du-gog vrata u tramvaju broj 11, pa se opet pojavio kod glavne pošte i tako u čak 99 različitih verzija, ali je i ovo prilika pod-sjetiti se na prapovijest i možda na najslavnije dane hrvatskog kazališta.

Naime, 19. siječnja 1968. na daske Teatra &TD u Zagre-bu postavljen je komad fran-cuskog autora zaljubljenog u brojke Raymonda Queneaua “Stilske vježbe” u prijevodu i adaptaciji Tonka Maroevića i Tomislava Radića, koji potpi-

suje i režiju. Premijeru su odi-grali u prvoj postavi Pero Kvr-gić i Mia Oremović, koja je s njim odigrala 60-ak predstava u godinu dana, a onda u siječ-nju 1970. Miju zamjenjuje Lela Margitić i to traje, kao što ste vi-djeli, do danas.

U siječnju 2009. ovom svjet-skom glumačkom fenomenu, u povodu 41. obljetnice, uruče-na im je Guinnessova plaketa. No, ono što se svi pitamo jest: u čemu je tajna ove dugovječ-nosti? Odgovoru je možda naj-bliži stup predstave Pero Kvr-gić, umirovljenik koji mjesečno odigra desetak predstava po raznim hrvatskim pozornica-ma, ali i izvan njih, k tome još i po par premijera i uvijek s istim žarom i energijom jer ga, kako kaže, pokreću snaga riječi i moć grimase. Rekli bismo osnov-nog glumačkog alata s kojim se treba znati služiti i kojim se

ne smije razbacivati gdje treba i ne treba.

Naime, Kvrgić smatra da je današnji kazališni trenutak u znaku režisera i da su oni poče-tak i kraj svega, a to često odbi-ja publiku od teatra, koliko god se to sviđalo struci i gibanjima na sceni. Činjenica da jednako publika i kritika, pa i sama stru-ka, nemaju kontraargumenta pred ovom najdugovječnijom svjetskom predstavom potvr-đuje Kvrgićev stav da su riječ i grimasa nepresušan izvor sva-kom glumcu i svakoj predstavi da opstane na daskama koje život znače. I baš zbog toga ni-kada ne dosade, nikada ne za-more i uvijek su iznova svježe i aktualne. Odavno smo zbog svega toga počeli ravnati vrije-me po stilu i glumi Lele i Pere, i po tome koliko smo ih puta gledali u ovih četrdeset i kusur godina. Mate ĆURIĆ

Teatar kao moćno oružje za mir i pomirenjeKako je već u više prigoda

napomenuto, obilježava-nje Svjetskog dana kazališta jedna je od najstarijih mani-festacija International Theatre Institutea, koja se kontinuira-no obilježava još od 1962. go-dine. Datum 27. ožujka oda-bran je na devetom svjetskom kongresu ITI-ja 1961., a pove-zan je s otvaranjem prve ka-zališne sezone u Teatru nacija u Parizu.

Svjetski dan kazališta prigo-da je da kazališni ljudi podsje-te javnost na snagu izvedbe-nih umjetnosti i umjetničkog stvaralaštva. Ujedno je to i pri-lika da se shvati koliko kazali-šte pridonosi produbljivanju razumijevanja i mira među ljudima čitavog svijeta. Tema

poruke za Svjetski dan kaza-lišta uvijek je vezana za tea-tar i multikulturnu harmoni-ju, a svake se godine prevodi na više od pedeset jezika. Uz međunarodnu, neke zemlje, a među njima i Hrvatska, imaju i nacionalnu poruku.

Autorica ovogodišnje me-đunarodne poruke je Jessica A. Kaahwa (Uganda).

- Današnje je okupljanje istinski odraz ogromnog po-tencijala kazališta za mobili-ziranje zajednica i premošći-vanje onoga što nas razdvaja. Jeste li ikada pomislili da bi ka-zalište moglo biti jedno moćno oruđe za mir i pomirenje? I dok nacije troše silne iznose novca na misije za održavanje mira u područjima silovitih sukoba

diljem svijeta, malo je pažnje posvećeno kazalištu kao jed-noj izravnoj mogućnost utje-canja na sukobe. Kako mogu stanovnici majke Zemlje po-stići univerzalni mir kada in-

strumenti koji se koriste dola-ze od izvanjskih i represivnih snaga? Kazalište suptilno pro-žima ljudsku dušu koju stežu strah i sumnja. Mijenja sliku o samome sebi - i otvara svi-

jet mogućnosti za pojedince, a time i zajednicu. Ono može dati smisao dnevnim stvarima i u isto vrijeme osujetiti nesi-gurnu budućnost, napisala je, među ostalim, Kaahwa u svo-joj poruci.

Napomenula je također da je kazalište dokazano sred-stvo zagovaranja i promicanja ideja koje poštujemo i spre-mni smo se za njih boriti kada ih se oskvrnjuje. Da bismo se pripremili za budućnost, mo-ramo pronaći mirne načine suživota, razumijevanja, pošti-vanja i prepoznavanja pozitiv-nog u svakom ljudskom biću.

Autor hrvatske poruke je glumac Krunoslav Šarić. U svojoj poruci je naglasio da su umjetnici (pisci, redatelji,

glumci) uvijek reagirali na sve što je činilo ljudski život.

- Dakle, kazalište je nudi-lo svoje priče o životu i smr-ti, o ljubavi, o časti, o zloći, o dobroti, o slobodi. A publika je željela biti svjedokom tih priča. Jer, koliko god se činilo da su te priče bunt ili pohva-la umjetnika ozračju u kojem se živi, one postaju kazalište tek kad ih publika provjeri. I kada mi na sceni uvjerimo vas u gledalištu da mislimo isto, dobije se ljepota naše poveza-nosti, poručio je Šarić.

Kazalište ujedno pruža mo-gućnost obrazovanja i infor-miranja Može nas nasmijati ili pak rasplakati, no mora nas natjerati na razmišljanje i raz-matranje. V. BEGIĆ

ROVINJ - U nastavku Rovinj Spring Jazz festivala u rovinjskom Multimedi-jalnom centru nastupio je Michele Hendricks Quintet. Predvođen poznatom američkom jazz pjevači-com Michele Hendricks, kvintet je posjetiocima pružio gotovo dva sata uživanja u svojim obra-dama jazz standarda, ali i brojnim improvizacijama. S Hendricks su nastupili Michael Erian na tenor saksofonu, Renato Chicco na klaviru, Wayne Darling na kontrabasu i Howard Curtis na bubnjevima.

Hendricks je pjevačica, skladateljica i aranžerka. Bogato glazbeno iskustvo počela je stjecati s osam godina nastupajući s ocem Jonom, pjevačem i jednim od osnivača i tekstopisaca slavne vokalne skupine Lambert, Hendricks & Ross. S petnaest godina Michele odlazi na turneje s ocem u Europu, gdje u Londo-

nu dovršava studij plesa i kazališta.

Potom se vraća u San Francisco, a s ocem Jonom proslavila se u njegovu projektu “Evolution od the Blues”, koji se šest godina izvodio na daska-ma Broadwaya. Vratila se suradnji s ocem pjevajući u grupi Jon Hendricks & Co., s kojom je snimila album “Love”, nominiran za Gra-mmyja.

Nastupala je na festi-valima u New Yorku, New Orleansu, Wichiti, Monte-reyju, Kopenhagenu, Fran-kfurtu, Ljubljani, Helsinkiju, Stockholmu, Oslu, Umbriji, Luganu, Tokiju, Beču, Munsteru i Parizu. Najveći uspjeh polučila je s projek-tom “Gershwin’s World” nastupajući s Herbijem Hancockom.

Surađivala je s Countom Basiejem, Bennyjem Carte-rom, Bennyjem Golsonom i mnogim drugim glazbe-nicima. A. POKRAJAC

Dej

an Š

TIFA

NI�

Činjenica da jednako publika i kritika, pa i sama struka, nemaju kontraargumenta pred ovom najdugo-vječnijom svjetskom predstavom potvr-đuje Kvrgićev stav da su riječ i grimasa nepresušan izvor sva-kom glumcu i svakoj predstavi da opstane na daskama koje život znače

Prizor iz predstava “Sve o ženama” Mire Gavrana

PULA - Devastation, Mor-tal Divinity i donekle Hellcats uspjeli su zapaliti publiku na preksinoćnjoj Roštiljarci Live 2011. u Uljaniku, dok su Infer-nal Tenebra, Tanker i Insolitvs, unatoč kvalitetnim i krajnje energičnim nastupima, što se posebno odnosi na Infer-nal Tenebru, uspjeli zadržati pažnju tek najvjernijih glavo-tresaca iz prvih redova. Head-lineri, ili kako se to po naški pompozno kaže zvijezde ve-čeri, bili su Devastation, pred-vođeni iznimno raspoloženim Aleksom Bijažićem, koji je s mladom ekipom uspio pono-viti uspješan nastup kakav su imali na festivalu Viva La Pola prošlog ljeta. Ima u Bijažiću još puno energije, te su se on i dečki oslonili na stare pje-sme koje njihovi fanovi jako dobro poznaju te nisu mogli promašiti cilj unatoč prilič-no kasnom ili ranom nastu-pu, kako se uzme, radi kojeg se dogodilo da je za vrijeme nastupa prvih bendova veče-ri, a to su bili Mortal Divinity i Insolitvs, Uljanik bio puniji

no za vrijeme nastupa glav-nih bendova.

Izgleda da su pulski Mortal Divinity odlučili svoju melo-dičnost zamijeniti puno že-šćim zvukom. Mladi su bend, no nevjerojatno je koliko su u ova dva mjeseca uznapredo-vali. Možda je to tek faza tra-ženja svog glazbenog izričaja, no za sada im dobro ide. Gru-pi Insolitvs se jedna stvar mora priznati, a to je da im ime sa-vršeno odgovara jer doista su preksinoć bili nešto neuobiča-jeno na bini Uljanika i to zbog svojih speed-thrash instru-mentala koji nikako nisu le-gli publici iako se nama taj stil jako dopao. Infernal Tenebra izveli su stvari s novog albuma i, uz Devastation, bili su najže-šći bend večeri, što međutim nije bilo dovoljno da pokre-ne veći dio publike i natjera

ih barem na jedan jači aplauz iako su to zaslužili. Priredili su i iznenađenje kada im se pri-družio Tomo iz grupe Blocka-de Runner s kojim su otpjevali “Extreme agression” Kreatora, što je posebno oduševilo Alek-

sa Bijažića. Bolji prijem za svoj korektan nastup zasigurno su zaslužili i banjalučki Tanker, ali recimo samo da je njihov prvi nastup u Istri protekao više kao ispipavanje terena.

Uglavnom, naštimavanje

bendova preksinoć je trajalo tek nešto kraće od njihovih pojedi-načnih nastupa, a budući je bilo šest grupa, s tim da je početak kasnio dobra dva sata, pretpo-stavljamo da su na svoje došli oni kojima odgovara cjelonoć-

na svirka do pred zoru i oni koji se žale da u Puli nema zabave do jutra. Uostalom, slovenske Hellcats, koje su nastupile za-dnje, pozdravile su prisutne s: “Dobro jutro”, a ne sjećamo se kada smo zadnji put tako nešto na koncertima čuli. Za divno čudo, u velikoj sali bilo je dovolj-no upornih kojima se nije dalo otići iako će se cure još morati potruditi da počnu zvučati kao, recimo, Vixen, s kojima ih se us-poređuje.

Nadamo se ipak da će idući ovakvi koncertni maratoni biti malo bolje koordinirani, da će bendovi i organizatori shvatiti da nije sramota ako prvi ben-dovi nastupe pred praznom ili polupraznom salom dok se ljudi još okupljaju. Štoviše, doj-ma smo da je gore ako headli-neri nastupe u takvoj atmos-feri, što se preksinoć upravo i dogodilo. S druge strane, mož-da je to ipak stvar neke nedo-kučive, vjerojatno ekonomske logike organizatora te tradici-je prema kojima to tako valjda treba biti. Napisao i snimio

Mladen RADIĆ

Glas Istre Scena

**Globalno natjecanje mladih studenata dizajna u organizaciji Triumph Inter-national prvi se puta održava u Hrvat-skoj. U suradnji s Tekstilno-tehnološ-kim fakultetom izabrano je 17 mladih studenata, finalista TIA Hrvatske. Na

nacionalnom natjecanju, koje će se 5. travnja održati u Arena centru, finalisti predstavljaju svoje interpretacije do-njeg rublja na temu “125 Godina Slav-ljenja Žena”. Članica hrvatskog žirija je Nina Badrić.

Natjecanje mladih dizajnera

ŠEST BENDOVA NASTUPILO NA TRADICIONALNOM METAL MARATONU U ULJANIKU

Roštiljarka bez potrebnog žaraUnatoč kvalitetnim i nabrijanim bendo-vima, tek je polovica njih uspjela izmamiti jaču reakciju publike

Insolitvs


Glas Istre Osmrtince

Radno vrijeme oglasne službe: r

ponedjeljak - petak od 8 do 18 sati r

subotom od 9 do 13 sati r

nedjeljom i praznikom od 11 do 15 sati

OBAVIJESTI O SMRTI

U dubokoj boli javljamo svojrodbini, prijateljima iznancima da nas je25.3.2011., u 73. godini životanapustila naša dragasupruga, mama, nona i sestra

KRISTINA ZUBI�ro�. Planko

Posljednji ispra�aj dragenam pokojnice obavit �e se unedjelju, 27.3.2011., u 15 satina mjesnom groblju uVrsaru.

Po�ivala u miru Božjem.

Ožaloš�eni: suprugBLAGOJE, sin BOŽO, k�erkaLORENA, nevista NADA, zetROBI, unuci NIKOLETA,PAOLO i AMALIJA, sestreMATILDA, MARTA,DANICA, MARIJA i OLGA,bra�a MILAN i JOŽE sobiteljima te ostala tuguju�arodbina

002-004385

S tugom u srcu javljamorodbini, prijateljima iznancima žalosnu vijest danas je 25.3.2011., u 92. godiniživota napustila naša voljena

SLAVKA MIŠANro�. Bileti�

Posljednji ispra�aj voljenenam pokojnice obavit �e se unedjelju, 27.3.2011., namjesnom groblju Loborika.

Pogrebna povorka kre�e izcrkve u 14 sati.

Ožaloš�eni: sinovi NINI,LADO i DANILO, nevisteNEVIA, MARJU�A iVIOLETA, unuci i praunucite ostala tuguju�a rodbina

002-004392

U dubokoj boli javljamo svojrodbini, prijateljima iznancima da nas je25.3.2011., u 69. godini životanapustio naš dragi suprug,tata, nono i brat

ŠANTO PREKALJPosljednji ispra�aj dragognam pokojnika obavit �e se unedjelju, 27.3.2011., u 16.30sati na mjesnom groblju uVrsaru.

Po�ivao u miru Božjem.

Ožaloš�eni: supruga LIDIJA,k�erka KARMEN, sinKLAUDIO, zet DENIS,nevista ROMI, unukaVIKTORIA, brat ANTON isestra ANITA s obiteljima teostala tuguju�a rodbina

002-004407

POZDRAVI

Posljednji pozdrav maminašeg dragog prijatelja

DAVORKI VIDAJI�ANDREA, MARKO, BERNI,LEONORA, GIOVANNI,MIRA

002-004421

Posljednji pozdrav dragoj

KRISTINIDjelatnici T.N. Petalon i A.C.Portosole Vrsar

002-004413

Posljednji pozdrav dragojsupruzi

KRISTINISuprug BLAGOJE

002-004386

Posljednji pozdrav dragojmami i noni

Sin BOŽO sa suprugomNADOM te unuke AMALIJAi NIKOLETA

002-004387

Posljednji pozdrav dragojmami i noni

K�erka LORENA sasuprugom ROBIJEM teunuk PAOLO

002-004388

Mila naša

An�eli te �uvaju!

Tvoji: BORIS, MONIKA,unuk PETAR i suprugDRAGAN

002-004403

DAVORKA

Posljednji pozdrav dragojbabi i prababi

SLAVKI MIŠANUnuci: LOLITA, ALEKSEJ,KRISTIJAN, ANDREJ,LUANA i LAURA tepraunuci PATRIK, MARK,TEREZA, LUCIJA i ANA

002-004396

Posljednji pozdrav dragojteti

SLAVKI MIŠANVLASTA, SERÐO i LESIO sfamilijama

002-004397

Posljednji pozdrav dragoj

SLAVKI MIŠANmami našeg kolege.

Iskrena su�ut obitelji.

Osoblje hotela Holiday

002-004399

Posljednji pozdrav babi

SLAVKIod familija JERMAN i UŠI�iz Valture

002-004405

Posljednji pozdrav dragojmami, svekrvi i babi

SLAVKI MIŠANSin NINI, nevista NEVIA,unuka LOLITA s familijom

002-004393

Posljednji pozdrav dragojstrini

SLAVKI MIŠANNEVEN s VIDELMOM,NENAD s NICOL i ALENKAs ROBIJEM

002-004417

Posljednji pozdrav dragomtati

ŠANTUK�erka KARMEN i zetDENIS

002-004411

Posljednji pozdrav dragomprijatelju

ŠANTUPrijatelj SLAVKO s obitelji

002-004412

Posljednji pozdrav dragom

ŠANTUObitelji KLARI� i GLAVI�

002-004415


ŠANTUKunjada MARIJA i nevodiDORIJANO i EDI sobiteljima

002-004416


ŠANTUSILVANO i MARINKO sobiteljima

002-004418

Posljednji pozdrav dragomsuprugu

ŠANTUSupruga LIDIJA

002-004409

Posljednji pozdrav dragomtati i nonu

ŠANTUSin KLAUDIO, nevistaROMI i unuka VIKTORIA

002-004410

SJE�ANJA

Tužno sje�anje na najboljumamu, nonu i pranonu

DORU NEMARNIKro�. Žuli�

27.3.2010. - 27.3.2011.S ljubavlju i ponosom�uvamo te u svojim srcima.Sin ALDO i nevjesta VIDA,sin VELJKO i k�er ANA sfamilijama

002-004414

FUMA BIZJAK27.3.2007. - 27.3.2011.

Draga majko, prošle su �etirigodine otkad te više nema.Duša i srce mi pla�u zatobom.Hvala ti na svemu što siu�inila za mene.Po�ivaj u miru.Nadam se da �emo jednogdana ponovno biti zajedno.Vje�no te voli tvoj sinZDRAVKO

002-004348

Sje�anje na dragog suprugai sina

IVANA KONTUŠA27.3.2009. - 27.3.2011.

Tvoji najmiliji: suprugaNERINA s familijom

002-004402

In memoriam

MELKO PALUNKO27.3.2001. - 27.3.2011.

Voljeni ne umiru nikad dokžive oni koji ih neizmjernovole, poštuju i cijene.

K�erka MARIZA, unuciRONALD i DUBRAVKA

002-004375

Posljednji pozdrav dragojsestri

KRISTINISestre MATILDA, MARTA,DANICA, MARIJA i OLGAte bra�a MILAN i JOŽE sobiteljima

002-004389

Posljednji pozdrav dragojgospo�i

KRISTINI ZUBI�Zauvijek u našim srcima.

Obitelj BULI�: BRUNO,MIRJANA, BRUNA iSANDRA

002-004390

Posljednji pozdrav dragojsusjedi

KRISTINI ZUBI�Obitelji iskrena su�ut.

Obitelj TROŠT

002-004400


SLAVKI MIŠANSin LADO, nevistaMARJU�A, unuci ANDREJi ALEKSEJ s familijom

002-004394


SLAVKI MIŠANSin DANILO, nevistaVIOLETA, unukKRISTIJAN s familijom

002-004395


Glas Istre Osmrtnice

Radno vrijeme oglasne službe: r

ponedjeljak - petak od 8 do 18 sati r

subotom od 9 do 13 sati r

nedjeljom i praznikom od 11 do 15 sati

Sje�anje na drage roditelje

LJUBA BELASI�27.3.2001. - 27.3.2011.

IVAN BELASI�19.6.2001. - 27.3.2011.

S poštovanjem i ljubavlju�uvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji002-004398

Tužno sje�anje na dragunonu

ROMANU DOBROVI�ro�. Bratovi�

27.3.2010. - 27.3.2011.

Prošla je godina dana, ali tizauvijek ostaješ u našimsrcima i u našim mislima...S ljubavlju i tugom �uvamouspomenu na tebe.Tvoji unuci: GORDANA,ROZANA, LAREN i LUANA

002-004391

Tužno sje�anje na našegdragog

VILKA RADOŠEVI�A9.7.1933. - 27.3.2009.

Trajno si u mislima s nama.Tvoji najmiliji

002-004320

Sje�anje na

MIRU JURI�I�ro�. Perši�

27.3.2005. - 27.3.2011.S ljubavlju vajka si u našimmislima i srcima.Hvala svima koji te se sje�aju!Obitelj JURI�I�

002-004384

Tužno sje�anje na voljenog

DRAGU MODRUŠANA27.3.2005. - 27.3.2011.

Uvijek �eš ostati u našimsrcima i mislima.Obitelj MODRUŠAN

002-004401


Pula �

DANAS - KINO VALLI - u 11 i 16 sati projekcija avanturističkog filma Guliverova putovanja, glume Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly • u 17.50 sati projekcija akcijskog trilera Ukradeni identitet, glume Liam Nee-son, Diane Kruger, January Jones, Aidan Quinn • u 20 sati projekcija filma Kraljev govor, glume Colin Firth, Helena Bonham Carter, Derek Jacobi, Geoffrey Rush • u 22.10 sati projekcija filma Crni labud, glume Natalie Portman, Mila Kunis, Vincent Cassel, Winona Ryder

IZLOŽBE - GRADSKA KNJIŽNI-CA I ČITAONICA PULA - izložba slika Proljeće, autorica Heidi Ma-nojlovi�, do 10 travnjaGALERIJA MAKINA - izložba fotografija Troubled Islam, Zijaha Gafi�aMULTIMEDIJALNI CENTAR LUKA - Godišnja izložba radova učenika Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, do 31. ožujkaTURISTIČKA ZAJEDNICA PULA - izložba Maske, Zdenke Mladeno-vi�, svakim danom od 9 do 16 sati, do 10. travnjaČITAONICA KLUBA UMIROVLJE-NIKA - izložba Žena i cvijeće, Gian-carla Moscarde, do 14. travnjaGRADSKA GALERIJA (Kandlerova 8) - Izložba Antun Motika: Izbor iz donacije 8, radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati, subotom od 10 do 13 satiDOM HRVATSKIH BRANITELJA (prizemlje, Spomen-soba c. i kr. mornarice) - Izložba slika Austrou-garski bojni brodovi i podmornice, autora Cvetka Iši�a, svaki dan od 9 do 20 sati • (predvorje) - samo-stalna izložba fotografija Marinka Babi�a Portreti podmorja, od 10 - 19 sati, do 27. ožujkaGALERIJA TENI �URAN (Maksi-mijanova 4) - Stalni postav slika istarskih umjetnika, po najavi na 098/9315 - 866SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-REGLIE - radnim danom od 11 do 12 sati, subotom od 10 do 12 sati

MUZEJI - AMFITEATAR - sva-kodnevno od 9 do 19 sati, najave na tel. 052/351-300 i 351-301, fax. 052/212-415 ili na mail: [email protected]

OSTALO - SAVJETOVALIŠTE CENTRA POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE DEMENCIJE I DEMENCIJA (Ma-žuranićeva 10) - stručna pomo� oboljelima, članovima obitelji, zbri-njavateljima, srijedom od 17 do 19 sati uz prethodnu najavu i dogovor, tel./fax: 211 - 695SOS - TELEFON U NEVOLJI, rad-nim danom od 16 do 20 sati mo-gu�e je obratiti se na SOS telefon Istarske županije 0800- 84 84U svim slučajevima kada vam je po-trebna podrška i prijateljska pomo�NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel. 525-882; AQUARIUM PULA - sva-kim danom od 10 do 16 sati; tel. 091/568 - 2986, 091/1381 - 415 ili na e-mail [email protected]

LJEKARNE - GRADSKA LJE-KARNA, Trg slobode, Dežura od 9 do 12 i 17 do 19 sati

VETERINARI - Dinka Trinajstića

1, radnim danima od 7 do 19, subo-tom od 8 do 12, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 541 - 590, 541 - 100 i 540 - 077; dežurni veterinar 098/9811-666; veterinarski higijeničari 098/9812 - 583, 098/9812 - 584; veterinarska inspekcija 098/9812 - 582; Veterinar d.o.o. Krševanova stancija 2, radnim danom od 8 do 12 i 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 sati, nedjeljom i praznikom zatvoreno, tel. 540 - 391, dežurni veterinar i veterinarska inspek-cija, 098/440 - 188; Veterinarska ambulanta Franco, Fažanska cesta 2, radnim danima od 8 do 15, subotom i nedjeljom od 8 do 10 sati, dežurstvo 0-24 na 098/255 - 616; Veterinarska ambulanta za male životinje Hajster, Jakova Puljanina 1, tel. 500 - 501, za hitne intervencije 0-24, 098/1801 - 999, radno vrijeme radnim danima od 8 do 12.30 i od 17 do 20, subotom od

8 do 13, a nedjeljom od 8 do10 sati

BENZINSKE - Šijana Punta, tel. 091/497 1128; OMV servis, tel. 216 - 427

Poreč �

IZLOŽBE - POŠTA (Trg slobode) - izložba Kina vs Amerika na po-štanskim markama, do 31. ožujka

LJEKARNE - GRADSKA LJE-KARNA, Trg slobode 13, radno vrijeme od 7.30 do 20 sati; CEN-TRALNA LJEKARNA, Dom zdrav-lja, radno vrijeme od 7 do 19 sati

VETERINARI - Mate Vlašića 45, radnim danima i subotom od 7 do 14 i od 17 do 18 sati, nedjeljom od 8 do 9 sati, radno vrijeme prodajnog dijela od ponedjeljka do subote 8 do 19 sati, tel. 432 - 128, dežurni veterinar 091/521 - 6783; Veterinar-ska ambulanta Vet-Centar, Stancija Portun 2, radnim danima i subotom od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, nedje-ljom od 8 do 9 sati, dežurni veteri-nar 091/433 - 2214

Rovinj �

DANAS - MMC - u 20 sati Rovinj Spring Jazz: Voices of Nature - koncert

MUZEJI - KUĆA O BATANI (Obala P. Budicin 2) - Izložba o tradicionalnom rovinjskom plovilu ravnog dna “Batani” i ribarstvu, (po potrebi uz prethodnu najavu 7 dana), broj telefona 812 - 593 i 091/1546 - 598PRIVATNI MUZEJ TRANI - svakod-nevno u večernjim satima

VETERINARI - Laste 4, radnim danima od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 i nedje-ljom od 8 do 9 sati, tel. 813 - 214, dežurni veterinar 098/33 40 92; Rex, Lacosercio 5, 813 - 368

Pazin �

DANAS - KINO - u 19.30 sati projekcija animiranog filma Vrlo zapetljana pričaSPOMEN DOM - Istrakon - 12.

istarska konvencija fantastike i SF-a edukativnog karaktera

VETERINARI - Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o. Dubravi-ca 5, radnim danima te subotom od 7 do 15 i od 17 do 18, nedje-ljom od 8 do 9 sati, tel. 624 - 410; Veterinarska ambulanta za male životinje, Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-921, radnim danima od 11 do 13 i od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati, dežurni veterinar 098/366-627

Labin �

IZLOŽBE ATELJE VINKO ŠAINA - (G. Martinuzzi 15) - stalna izložba umjetnina, posjete po najavi na 852-082 ili 098/1830 - 901GALERIJA MERANIA - Postav lončarskih proizvoda i autohtonih istarskih suvenira, svakodnevno osim nedjeljom od 10 do 13 sati; tel. 857 - 280

KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽ-NICA - otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18 sati, subotom od 8 do 13 sati (prva i tre�a subota su radne)

MUZEJI - NARODNI MUZEJ - obnovljeni stalni postavKUĆA MATIJE VLAČIĆA (Ul. Giu-seppine Martinuzzi 7) - po najavi

na tel. 852 - 477CRKVA SV. MARIJE TJEŠITELJICE (Uspon A. Negri bb) - Zbirka sa-kralnih umjetnina, po najavi na tel. 852 - 477

VETERINARI - Starci bb. Rad-nim danima od 8 do 14 i od 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati, a nedjeljom od 8 do 9 sati; tel. 856 - 003; Ambulanta za male životinje Dogo, Rudarska 1, radnim danima od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 14 sati; tel. 856-566, dežurni veteri-nar 091/1852 - 115

SUDOVI - G. Martinuzzi 2, tel. 887 - 100, utorkom od 8.30 do 11 i od 13 do 15 sati, srijedom i petkom samo ujutro • Prekršajni sud, Zelenice bb; tel. 855 - 300

BENZINSKE - OMV servis; tel. 851 - 660

Novigrad �

KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽ-NICA - radno vrijeme ponedjelj-kom od 8 do 14 sati, utorkom, srije-dom, četvrtkom i petkom od 10 do 19 te subotom od 8 do 14 sati, tel. 052/729 - 040, e-mail [email protected]

IZLOŽBE - GRADSKA KNJIŽNI-CA - izložba slika Val, Karla Bonači-�a, do 2. travnja

Umag �

DANAS - KAZALIŠNA DVORANA UČILIŠTA - u 19 sati projekcija filma “No�i boje borovnice”, glume Norah Jones, Jude Law, Natalie Portman, Rachel Weisz

VETERINARI - Ambulanta za male životinje (6.svibnja 7.), tel. 753 - 454

Buje �

OSTALO - SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU, MLADE I OBITELJ (Trg Josipa Broza Tita 6), radno vrijeme srijedom od 17 do 19 sati i petkom od 13.30 do 15 sati

VETERINARI - Digitronska 8,

radnim danima od 7 do 14, subo-tom i nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 772 - 110; Granična veterinarska stanica, Kaštel, tel. 777 - 030

Buzet �

IZLOŽBE GALERIJA AURORA - stalni postav Antikviteti i izložba slika autora vezanih uz Istru, sva-kodnevno od 9 do 19 satiGALERIJA SIBYLLA (Konti 28) - stalni postav, radno vrijeme svaki dan, mob. 091 72 42 589

MUZEJI - ZAVIČAJNI MUZEJ - stalni postav, radnim danima od 9 do 15 sati, subotom i nedjeljom zatvoreno, tel. 662 - 792

KNJIŽNICE - KNJIŽNICA PUČ-KOG OTVORENOG UČILIŠTA - otvorena radnim danima od 9 do 15.30 sati

VETERINARI - Sv. Ivan 5, radnim danima od 7 do 14 i od 17 do 18 sati, subotom od 7 do 10 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 662 - 801

Po Istri �

BALE - EKO-ART CENTAR EIA (izme�u Bala i Krmeda) - po najavi na 098/9160 - 650

BRTONIGLA - MEMORIJALNA GALERIJA ALEKSANDRA RUKA-VINE - subotom i nedjeljom od 16 do 18 sati

FAŽANA - ŽUPNI TRG - izložba Fažana ispod pločnika, svakod-nevno od 9 do 13 sati i od 17 do 23 sata

GROŽNJAN - GALERIJA FONTI-CUS - izložba Osobni prostori, Irene Škrinjar i Ecce homo, Zoltana Nagyja

HUM - MUZEJ - od 10.30 do 19 sati

PREMANTURA - KUĆA PRIRO-DE KAMENJAK - edukacijski centar posve�en boljoj zaštiti Donjeg Ka-menjaka i medulinskog arhipelaga, radno vrijeme od 9 do 21 sat

ROVINJSKO SELO - GALERIJA TENI �URAN (Rovinjsko Selo 169) - Stalni postav istarskih umjetnika, radnim danima od 16 do 20 sati, ili po najavi na 098/9483 - 846

Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti radnim danom od 10 do 13 sati na tel. 591-511, fax. 591-555

e-mail: [email protected]

7,36/ kn5,69

7,38/ kn5,71

7,40/ kn5,73

Stradali u prometu �Stradali u prometu - besplatni telefon za pomo� obiteljima žrtava u prometu te psihološka, pravna, duhovna pomo� i savjeti - 0800/444-449

Halo, niste sami �Halo, niste sami - 24-satni nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog alarma na telefone Doma za starije i nemo�ne “Al-fredo Štigli�” 223-233, 222-956 i 099/675-2386.

Sigurna kuća Istra �Sigurna kuća Istra - pomo� že-nama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati.

OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE

POU UMAG, 19.00

“Noći boje borovnice”Noći boje borovnica pričaju američku priču ceste, priču o pronalaženju sebe u kaotičnoj svakodnevici, djelomice se fokusirajući na čuveni američki san. Dodatni bonus u ovom zanimljivom naslovu je čuvena jazz diva Norah Jones. Jeremy vodi jedan od mnogih kafića u New Yorku, a sudbina je htjela da mlada i lijepa Elizabeth doluta upravo k njemu. Naime, ona se treba sastati sa svojim dečkom, ali od Jeremya saznaje da je njen momak bio ovdje u društvu neke djevojke. Elizabeth se razbjesni i oti�e iz kafića. Jeremy je pravi vragolan i naravno da je uspio zapeti za oko osjetljivoj i, u ovom trenutku, ranjivoj Elizabeth. Ona u narednih nekoliko dana redovito svraća u Jeremyjevu birtiju te njih dvoje razglabaju o svemu i svačemu uz to-plu krišku pite od borovnica. Jednog dana Elizabeth jednostavno nestaje, bez riječi i objašnjenja. Odlazi vrludati po Americi sa željom da zaradi dovoljno novaca kako bi mogla kupiti automobil. Prvo zaglavi u Memphisu, Tennesee, gdje i prihvaća raditi dva posla. Svo to vrijeme šalje razglednice Jeremyju na kojima piše o svom duhovnom otkrivenju. Jeremyju to jako teško pada i na razne ju načine pokušava locirati, ali čim joj se približi, ona je već nekoliko stotinama kilometara dalje - na putu za Las Vegas. Glume: Norah Jones, Jude Law, Natalie Portman, Rachel Weisz, redatelj je Wong Kai Wai

ROVINJ, MMC, 20.00

Rovinj Spring Jazz - Voices of NatureVečeras će se u Multimedijalnom centru s početkom u 20 sati održati koncert grupe Voices of Nature. To je eklektični, fusion bend koji izvodi svoju autorsku glazbu i “dijete” je Andreja Kljakovića koji se zadnjih desetljeća posvetio redefinira-nju granica eklektične glazbe. Grupa predstavlja uzbudljiv novi koncept u elektro-akustičnom heterogenom fusionu i kombinira ga s eksplozivnim tekstualnim improvizacijama koje nalazimo u World Musicu i Jazzu. do

ga�a

jiOBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE

Poštovani čitatelji, stranica Vodiča krozIstru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-na, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obaveznoistaknuti: sadržaj/motiv s fotografije,datum kada je snimljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre nagra�uje besplat-nom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na [email protected](s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU).

Bura u Rapcu, ožujak 2011., autor Vjekoslav Kos

Glas Istre Vodič kroz Istru 45Nedjelja, 27. ožujka 2011.

Glas Istre TV program

��Ć� �� HRT 2 20.00

��

�� Ž�� Ć� RTL TV 22.00

�� ć��ć�� HRT 1 10.05

��

05.45 Najava programa

05.50 Duhovni izazovi,

međureligijski magazin

06.20 Euromagazin (R)

06.50 TV kalendar

07.05 Mala TV: (R)

TV vrtić: A joj (R)

Ninin kutak: Okvir za

slike od kartona i uzice

Danica i mršavi mačak

Tajni dnevnik patke

Matilde: Stidljivost (R)

Brlog: Kokoš (R)

Čarobna ploča – 7

kontinenata: Afrika (R)

07.55 Prijatelji (R)

08.55 Nora Fora, TV igra za

djecu

09.35 TV kalendar (R)

09.47 Vijesti iz kulture (R)

09.55 Vijesti

10.00 Vrijeme danas

10.01 HAK – Promet info

10.05 Sally Lockhart: Tajna

krvavog rubina, mini-

serija (1/2)

11.40 manjinski MOZAIK:

Vlaški, istrorumunjski

ili žejanski?

12.00 Dnevnik

12.11 Sport

12.13 Vrijeme

12.15 Minuta zdravlja iz

Dietpharma, emisija

pod pokroviteljstvom

12.16 Poljoprivredni savjetnik,

emisija pod

pokroviteljstvom

12.18 Za poljoprivrednike,

emisija pod

pokroviteljstvom

12.26 Plodovi zemlje

13.23 Split: More

13.53 Živjeti zdravije, emisija


14.00 Nedjeljom u dva

15.05 Mir i dobro

15.35 Branitelji domovine,

informativno-edukativni

spot (R)

15.37 Fotografija u Hrvatskoj

15.50 Vijesti

15.55 Vrijeme sutra

15.56 HAK – Promet info

16.00 Rođena za divljinu,

američko-japanski film

17.40 Globalno sijelo

18.15 Lijepom našom:

Maribor (2/2)

19.15 LOTO 6/45


Dietpharma, emisija


19.30 Dnevnik

19.56 Sport

20.01 Vrijeme

20.10 1 protiv 100, kviz


Dietpharma, emisija


21.05 Stipe u gostima 2, TV

serija (7/15) (R)

21.45

FILM

Holding, hrvatski film

23.25 PP

23.30 Vijesti

23.45 Vijesti iz kulture

23.50 PP

23.55

FILM

Ciklus europskog filma:

Broj 13, francusko-

gruzijski film (18)

01.25 Sally Lockhart: Tajna

krvavog rubina, mini-

serija (1/2) (R)

03.00 Skica za portret (R)

03.20 Globalno sijelo (R)

03.50 Lijepom našom:

Maribor (2) (R)

04.50 Plodovi zemlje (R)

08.03 Panorame turističkih

središta Hrvatske

08.25 Andras Schiff u Teatru

Olimpico (2: dio) (R)

09.08

FILM

Zlatna kinoteka – ciklus

krimića: Oni žive noću,

američki film

10.40 Biblija

10.50 Portret Crkve i mjesta

11.00 Vid: Misa, prijenos

12.00 Zvijezde pjevaju (2/8)

13.40 Chansonfest '10,

snimka

15.10 Filipove bebe, emisija


15.40 e-Hrvatska, emisija pod

pokroviteljstvom

Za današnju emisiju

pripremili smo sljedeće:

vijesti; HAKOM -

Konferencija promjene

na komunikacijskom

tržištu i izazovima za

regulatora; predstavljen

adresar ICT-a, hrvatske

informacijsko

komunikacijske

industrije; Don't Panic

Croatia - domaća

navigacijska aplikacija

koja je već neko vrijeme

među najprodavanijima;

mobilne aplikacije -

Internet Movie

Database, Photoshop i

Bumb - olakšavaju

razmjenu podataka

među telefonima;

CADIAL - tražilica

hrvatskih pravnih

propisa; slijepe i

slabovidne osobe rado

se koriste računalima i

surfaju internetom

16.15 Garaža: Leteći odred

Grupa Leteći odred je u

2010. godini proslavila

18 godina postojanja na

hrvatskoj glazbenoj

sceni. Svoju

punoljetnost obilježavaju

albumom Best off. Od

1992. godine do 2010.

16.50 Magazin nogometne

lige prvaka

17.15 Olimp – sportska

emisija

17.40

SPORT

Rukometna Liga

prvaka: CO Zagreb –

RN Löwen, emisija

17.55

SPORT

Rukometna Liga


RN Löwen, prijenos

19.30 Rukometna Liga


RN Löwen, emisija

19.45 Olimp – sportska

emisija

20.00

FILM

Put u svemir, film

23.10

FILM

Filmski boutique: Point

Blank, američki film

00.44 Noćni glazbeni

program: Hit dana (R)


program: Glazbeni

spotovi


program: Hit dana (R)


program: Prljavo

kazalište, Ilok 1999.,

snimka koncerta (R)


program: 11:

memorijal S.B.Đoser

1998.: Rock'n'roll

zauvijek (2.dio) (R)

6.40 RTL Danas,

informativna emisija

(R)

7.15 Zvijezde Ekstra:

Razuzdane nasljednice,

zabavna emisija (R)

7.35 Škola za vampire,

animirani film (dvije

epizode) (R)

8.05 Dragon Ball Z,

animirani film (tri

epizode)

9.20

FILM

Majmunska posla,

igrani film, obiteljska

komedija

Djevojčici Evi Gregory

najveća je želja dobiti

psa, ali njezini roditelji

nisu baš time

oduševljeni. Eva ni ne

sluti kako će u njen

život ušetati novi

maleni prijatelj velikih

očiju, dlakavog tijela i

vrlo vještih prstića!

11.10

FILM

Velika pandina

avantura, igrani film,

obiteljski

12.45

FILM

Ludi provod u Europi,

igrani film, komedija

14.30

FILM

Junfer u četrdesetoj,

igrani film, romatična

komedija (R)

16.40 Discovery: Bez cenzure,

dokumentarna serija

U istočnoj Indiji trudna

tigrica odlutala je iz

rezervata Sunderbans u

susjedno selo. .

17.45 Exkluziv s Tatjanom

Jurić, magazin

18.30 RTL Danas,


19.05 Hrvatska traži zvijezdu,

glazbeni show (R)

20.00 Big Brother, reality

show, uživo

22.00

FILM

Nekoć braća, igrani

film, dokumentarni

23.40 CSI: Miami,

kriminalistička serija

1.25 Astro show, emisija

uživo (18)

2.25 RTL Danas,


3.00

FILM

Brda imaju oči 2, igrani

film, horor (15) (R)

6.45 Zabranjena ljubav,

sapunica

10.25 Looney tunes, crtani

film (dvije epizode)

11.05 Punom parom,

kulinarski izazov

13.15 Moderna čuda,

dokumentarni (dvije

epizode) (R)

15.00 Columbo: Ubojstvo

rock zvijezde,

kriminalistička serija

16.40 Murjaci uživo, reality

show (R)

17.40 SWAT, reality show (R)


dokumentarna serija

20.00 Kraljevi leda,

dokumentarni

20.45 Muškarci sa sjekirama,

dokumentarni

21.35 Trava, humorna

dramska serija (12)


dokumentarna serija

0.15

FILM

Festivalac: Edy, igrani

film, triler/drama (R)

06.40 U sedmom nebu, serija

R

07.30 Ah, taj život, crtana

serija R

07.55 Bračne vode, serija R

08.50 Chuggington, crtana

serija (6/52)

09.05 Beyblade metal fusion,

crtana serija (4/51)

09.30 Automotiv, auto-moto

magazin

Automotiv i ove sezone

donosi veliki test

najnovijih ljetnih guma.

U suradnji s njemačkim

ADAC-om testirane su

33 gume u dvije

najpopularnije

kategorije: 175/65-14 i

195/65-15. U test

rubrici Utomotiv donosi

i dva dizelaša jednake

snage, ali drugačije

filozofije – Toyota RAV

4 cilja na ljubitelje

SUV-ova, dok je

Subaru Legacy

namijenjen posebnim

entuzijastima. Za

ljubitelje sportskih

automobila

predstavljamo

Mercedes-Benz C 63

AMG Coupe, snažan

čak 487 KS.

10.00

SPORT

Magazin Lige prvaka

10.30 Novac, business

magazin

11.00 Najgori tjedan, serija R

11.30 Čarobnice, serija (7-

8/22)

13.30

FILM

Priča o Jane Austin,

igrani film R

15.15

FILM

Sezona lova, igrani film

17.00 Vijesti Nove TV

17.10

FILM

Mrak komadi, igrani

film R - nastavak

19.15 Dnevnik Nove TV

20.05 Lud, zbunjen,

normalan, serija (26-

27/31)

21.25 Pravednik, igrani film

23.15 Red carpet, showbiz

magazin (15)

00.35 Svi mrze Chrisa, serija

01.05

FILM

Pravi trenutak, igrani

film (12)

02.30 Red carpet, showbiz

magazin (15) R

03.45

FILM

Tajna meta, igrani film

05.15 Svi mrze Chrisa, serija

05.40 Automotiv, auto-moto

magazin R

06.05 Novac, business

magazin R

06.15 Mali anđeli R

07.55 Novi život R

09.35

FILM

Tajanstvena žena. Na

prvi pogled, igrani film

11.10 Dom iz snova, serija R

12.00 Doma IN, emisija R

12.30 Suze Bospora, serija R

14.25 Novi život, serija

16.10 Gospodari iluzija, show

17.45 Mamin svijet, emisija

18.20 Dom iz snova, serija

19.10 Suze Bospora, serija

21.00 Gospodari iluzija, show

22.30

FILM

Tajanstvena žena. Na

prvi pogled, igrani film

00.05 Dom iz snova R

00.55 Novi život, serija R

Uloge: Billie Piper, Hayley Atwell, JJ Feild

Redatelj: Brian Percival

Zna voditi tvrtku, jahati poput kozaka i

precizno pucati iz pištolja. Sally Lockhart je

smiona, svježa junakinja ove napete i

zastrašujuće priče iz pera Philipa Pullmana,

autora priznate trilogije Njegove tamne tvari.

Sally Lockhart je temperamentna, strastvena i

hrabra poput lavice. Ostavši siroče, Sally se

zatekne sama i na meti atentatora kad se

uplete u smrtonosnu londonsku trgovinu

opijumom. Uz pomoć novih prijatelja –

inovativnog mladog fotografa Fredericka koji

joj i ne znajući spasi život, i Jima, snalažljivog

djeteta s ulice koje ne bježi od borbe i ne zazire

od opasnosti – mora otkriti očeva ubojicu.

Dokumentarni film Nekoć braća koji priča

priču o prekinutom prijateljstvu Dražena Pe-

trovića i Vlade Divca, u produkciji američke

sportske televizijske mreže ESPN nedavno je

prikazan na zagrebačkom DOX festivalu. Bili

su veliki košarkaški dvojac dok ih rat nije

razdvojio. Dražen Petrović i Vlade Divac

odrastali su zajedno na košarkaškim tereni-

ma i postali nezamjenjive i ključne poluge u

reprezentaciji Jugoslavije, u jednom od naj-

većih nacionalnih košarkaških timova u po-

vijesti bivše države. Nakon što su u klupskoj

košarci Europe ostavili neizbrisiv trag, a s

reprezentacijom Jugoslavije osvojili najviša

postolja na europskim i svjetskim prvenstvi-

ma, početkom rata u bivšoj državi Divac i

Petrović prekinuli su prijateljstvo, a karijeru

nastavili u NBA-u...

THE RIGHT STUFF, 1983.

Uloge: Sam Shepard, Scott

Glenn, Ed Harris

Redatelj: Philip Kaufman

� � �

Godine 1947. u

američkom zrakoplovnom

središtu pokusni pilot Chuck

Yeager svojim zrakoplovom

uspijeva probiti zvučni zid. S

njim se natječu i drugi odvažni i ambiciozni letači, odlučni

biti najbolji. Deset godina kasnije, međutim, iz sovjetskog

svemirskog središta s uspjehom se lansira satelit Sputnik.

To izaziva paniku među Amerikancima koji žele osposobiti

vlastiti svemirski program i ponovno postati prvi i najbolji.

�� Ć HRT 2 23.10

� ��POINT BLANK, 1967.

Uloge: Lee Marvin, Angie

Dickinson, Keenan Wynn

Redatelj: John Boorman

� � �

Walker (L. Marvin),

njegova žena Lynne (S.

Acker) i partner Mal Reese (J. Vernon) opljačkali su velik

novac. Pri diobi plijena u praznoj ćeliji nekadašnjeg zatvora

Alcatraza Reese zapuca na Walkera i pobjegne s Lynne i

dolarima. Walker teško ranjen ipak preživi i nakon dvije

godine želi se osvetiti Reesu i uzeti svoj dio od pljačke.

�� !Š�� HRT 1 23.55

� ��13 TZAMETI, 2005.

Redatelj: Géla Babluani

Uloge: George Babluani, Pascal Bongard, Aurélien Recoing

� � �

Dvadesetdvogodišnji Sébastien (G. Babluani), ilegalni

radnik nastanjen u jednom pariškom predgrađu, u teškoj je

situaciji: radi na gradilištu za sitan novac ne bi li prehranio

svoju siromašnu obitelj. Nakon što mu umre šef, ovisnik o

morfiju, Sébastien od njegove supruge sazna da je on

trebao sudjelovati u tajnom, no unosnom poslu, primivši

poštom upute kako da dođe do određenoga mjesta.


Glas Istre TV program

”Glas Istre” je počeo izlaziti u narodno-oslobodilačkom pokretu

kolovoza 1943. godine kao antifašističko glasilo naroda Istre.

Kao dnevnik izlazi neprekidno od 1. studenog 1969.

Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.Pula, Riva 10

Uprava: Albert FAGGIAN,Dražen ŽMAK,Slaven ŽMAK

Savjetnik Uprave: Željko ŽMAK

REDAKCIJA

DOPISNIŠTVA

MARKETING

Glavni urednikRanko BOROVEČKI

Zamjenik glavnog urednikaDražen DOBRILA

Izvršni uredniciVesna ČAMDŽIĆ,Tanja ŠTAMBUK,

Kristian STEPČIĆ REISMAN

UredniciMate ĆURIĆ (Novosti),

Giuliano LIBANORE (Sport),Marina VUKŠIĆ (Crna kronika),

Bojana ĆUSTIĆ JURAGA(Kultura, Mozaik),

Leonid SLIJEPČEVIĆ (Novosti),Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula),

Tea TIDIĆ, Zvjezdan STRAHINJA (Istra), Vanesa BEGIĆ (Nedjelja),

Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ (Svijet, zadnja),

Gordana JEZDIĆ (Trezor),Vesna MEDVEDEC (Nedjelja),

Duška PALIBRK (Zoom),Mario ROSANDA (grafi ka),

Eduard STRENJA (fotografi ja),Neven LAZAREVIĆ (foto služba)

centrala (052) 591-500direktor i tajništvo 300-630

glavni urednik 591-504urednici:

591-505, 591-583 (Novosti), 591-515 (Pula),591-518 (Istra),

591-529 (Kultura, Mozaik),591-521 (Crna),591-513 (Sport),

uredništvo faks 591-555dopisna služba 591-509

e-mail: [email protected]

BUZET: tel./faks 662-522,694-140, 694-141

LABIN: tel. 885-057, 885-058,

faks 885-059PAZIN:

tel. 625-036, 616-270,faks 621-738

POREČ: tel. 431-924, 427-246, 427-247,

427-248, 427-249 faks 452-863

ROVINJ: tel. 840-694, 840-695,

faks 811-143TRST:

faks 0039/040/9381245UMAG:

tel. 720-344 tel./faks 741-235ZAGREB:

faks 01/3327-012

Trg I. istarske brigade 10/III, Pulatel. 591-539, faks 591-544 e-mail: [email protected]

Oglasni odjel(mali oglasi, osmrtnice,

posljednji pozdravi,sjećanja i zahvale)

tel. 388-470 i 591-543, faks 388-471

Trg I. istarske brigade 10/III, Pula, tel. 300-639,

faks 501-949e-mail: [email protected]

mjesečna 168 kn,tromjesečna 480 kn, polugodišnja 960 kn,godišnja 1.920 kn.

Mjesečna pretplata za inozemstvo40 USD, avionom 75 USD

Maloprodaja tel. 451-287Računovodstvo tel. 300-636

Žiro račun 2360000-1102157321 Devizni račun HR

5523600001102157321kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb

OIB 89054078461

List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula. Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.

Rukopisi i fotografi je se ne vraćaju

PRETPLATA

UREDNIŠTVO��

��

��

��

�

��

��

��

�� HRT 1 21.45

�� HOLDING, 2001.

� Uloge: Igor Mešin, Mirta Zečević,

Dubravka Ostojić

� Redatelj: Tomislav Radić

Miroslav je pravi zagrebački dečko i

vlasnik fotokopiraone, koji pod kraj

milenija, u jeku akumulacije kapitala,

gleda kako bi i sam ušao u unosniji

posao. Bliži se Božić i vrijeme darivanja te mu na pamet

padne dobra poslovna ideja - milenijske vinske čestitke.

Ideju ima, ali mu zato nedostaje novca. Odluči posuditi

lovu od susjeda Žabe, bivšeg dečka svoje sestre Bibe.

Žaba mu bez ustručavanja posudi lovu, jer mu se učini

da je Mirekova ideja dobra i da će biti unosna. Mirek

okuplja radnike za posao i daje oglas u novine, na koji

se javlja povratnica iz Njemačke Tea. Svidi se Mireku i

on je zaposli. Problemi nastaju s Mirekovim doba-

vljačem vina. Njegovo vino je prekiselo i treba naći dru-

gog dobavljača. Uđe u posao sa Šušnjarom, koji se bavi

mutnim poslovima.

� � �

05.35 24 Sata (R)

06.00 Best Seller TV

06.30 Obračun, film

08.00 Vijesti: Pregled tjedna (R)


09.00 Marion TV

09.15 Top Shop

09.30 24 Sata (R)

10.00 Marion TV

10.30 Extravagant, lifestyle magazin

11.05 Anđelka Subašič, astro show

11.35 E-Hrvatska, tehnološki magazin

12.10 Top Shop

12.25 Hrana i vino Weekend, kulinarski

show

13.15 Top Shop


14.00 Točka HR, business magazin

14.50 Vječni sjaj nepobjedivog uma, film

16.50 U zdrav mozak Weekend, zabavna

emisija

17.30 Extravagant, lifestyle magazin

18:05 24 Sata – Uživo

18:40 Kuhari.com

18.50 Vijesti: Pregled tjedna

19.15 Točka HR, business magazin

20.05 Sretni zajedno, film

21.45 Vrata prema dolje, film

23.45 Hong Kong 97, film

Videostranice Kanala Ri

14.30 Tv prodaja

15.10 Gromača

16.45 Kult kulture, emisija o kulturi

17.15 Tv prodaja

17.45 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju

18.30 Tv prodaja

12.15 Međunarodna karnevalska povorka,

emisija

19.00 Vijesti

Sport

Vremenska prognoza za Kvarner

Županijski centar 112 Rijeka

19.20 TV prodaja

20.10 IKB Ča skalica, glazbena emisija

20.50 Hrvatsko srce, putopisna emisija

(Vatikan)

21.50 Extravagant, modni magazin

22.25 Vijesti

Sport

Vremenska prognoza za Kvarner

Županijski centar 112 Rijeka

22.40 Kanal Ri classic, glazbena emisija

23.30 Videostranice Kanala Ri

Videostranice

13.00 Butižin

14.20 Tv prodaja

15.25 Bojanka (r)

16.00 Tv prodaja

17.10 Kapital znanja, gospodarska emisija

18.00 Ruke zdravlja, emisija o zdravlju

18.30 Drukčije(r)

19.00 Moje blago, poljoprivredna emisija

19.30 Info Istra

20.05 Šetemana pasana, tjedni pregled

vijesti

20.30 Ruke zdravlja (r)

21.00 Big mamma show, zabavna emisija

22.05 Šetemana pasana (r)

22.30 Point Istra (r)

23.40 Pressica (r)

23.40 Kapital znanja(r)

00.05 Odjavna špica

Videostranice

10.00 Top shop

10.30 Vijesti TVN (R)

11.00 Nezaboravna putovanja (R)

12.00 Vijesti 24 sata

12.30 Hrana i vino

13.30 Kratki rezovi,emisija o filmu

14.00 Medical 21 (R)

15.00 Nedjeljna misa

16.00 Od subote do subote(R)

17.35 Cecil i Pepo,dječji dokumentarac

18.30 Mali svijet,emisija o dječjem

stvaralaštvu

19.00 Puna je Pula,dokumentarna serija

Mirka Uroševića

19.30 Dom 2

20.00 Club TVN, glazba 70’, 80’, emisija

uživo

22.00 Tjedni pregled regionalnih vijesti

22.30 HR,gospodarski magazin

23.15 Top shop

23.45 TV telop

08.00 Dječja TV, dječja emisija

12.00 Od polja do stola, emisija o

poljoprivredi

12.28 Info

12.30 Hrana i vino, kulinarski show

13.30 Celebrity Make Over by Boris

Kosmač, magazin

14.00 Izlog

14.15 Dica sritnih lica, dječja emisija

14.45 Zagrljaj ljepote, emisija o stilu

života (R)

15.45 Izlog

16.15 Lifestyle TV!, magazin

17.00 Izlog

17.15 Neispričana priča, emisija o turizmu

18.00 Ekspertiza, emisija o zdravlju

18.59 Info

19.00 Serbus Zagreb - tjedni pregled,


19.15 Obzori, pogled na likovnu scenu

19.30 Izlog

20.00 Fio Show, zabavna emisija

23.30 Izlog

23.45 Dolls4you (18), erotski program

02.45 ODJAVNA ŠPICA

02.47 VIDEO STRANICE

07.30 Mužikaši i pajdaši, glazbena

emisija(R)

08.00 Sedmo jutro uz dr. Dragu Rubalu,

glazbena kontakt emisija

12.00 Top shop

12.20 Geladrink, reportaža pod

pokroviteljstvom

12.25 1X2, emisija o klađenju

13.30 Sport nedjeljom

15.00 Top shop

15.20 Tajne uspjeha


pokroviteljstvom

16.00 Iza kamere, emisija o filmu

16.30 Zagorski magazin

17.15 Tv prodaja

17.30 Bumerang, humoristična serija

18.30 Tv prodaja


pokroviteljstvom

19.00 Regionalni pregled tjedna

19.35 Glazbena zona

20.00 Music live

22.00 Zuhra light show

23.00 Zodijak, astro show(18)

00.00 Metal Eye, emisija heavy metal

glazbe

01.20 Music live(R)

03.45 Mužikaši i pajdaši, glazbena

emisija(R)

04.35 Bumerang, humoristična serija

05.55 Zuhra light show(R)

12.00 Vijesti

12.05 Marketing

12.15 Domaća glazba

13.15 Marketing

13.25 Karlovački TV tjedan

13.45 Spotovi

14.15 Marketing

14.20 Lifestyle TV

15.30 Vjerujem

16.00 Yoga i Pilates

16,55 Kroz naš grad

17.00 Vijesti

17.05 Marketing

17.10 TV tjedan (R)

19.30 Marketing

18.00 Vijesti

18.10 Ogulinska kronika(R)

19.05 Veseli čamac(R)

19.45 THE SHEG SHOW

20.10 Marketing

20.15 Dnevnik

20.30 Marketing

20.35 Kineski zid

��

15.02 Portret umjetnika: Riječki klavirski duo (R) 15.33

Znam, a ne znam: Čisto zlato (R) 15.35 Idemo na put s

Goranom Milićem: A sad u Europu (22/32) (R) 16.20 Iz

jezične riznice: Životinje – Mrav (35/42) (R) 16.50 Kućni

ljubimci (R) 17.17 Eko zona (R) 17.47 Parlaonica: Jesmo li

jalni i primitivni (R) 18.41 U sjećanje – Mario Bogliuni

19.21 TV kalendar (R) 19.34 Garaža: Pink studio (R)

20.05 Vijesti iz kulture (R) 20.10 Sedam vrhova: Nepal –

Tibet – domovina visova, dokumentarni film, 4: epizoda

(R) 20.38 TV kalendar (R) 20.50 Globalno sijelo (R) 21.20

S međunarodne smotre folklora: Halubje, Poljica, Gorjani,

emisija pučke i predajne kulture (R) 21.50 manjinski

MOZAIK: Zraka sunca iz gradića Faro (R) 22.05 Duhovni

izazovi (R) 22.35 Znam, a ne znam: Život u Starom Rimu

(R) 22.37 Idemo na put s Goranom Milićem: A sad u

Europu (23/32) (R) 23.20 TV kalendar (R) 23.32 Zvonko

Bogdan: Panonija i ja, snimka koncerta (2: dio) (R)

��

06.00 Julie i Julia 08.00 Kako preskočiti Božić 09.35 Alvin i

vjeverice 2 11.05 Kralj Guillaume 12.30 Filmovi i zvijezde

III., ep. 116 13.00 Čudovišta protiv vanzemaljaca 14.35

Vatrootporan 16.30 Brak na turski način 18.05 Hollywood.

Na snimanju VIII., ep. 14 18.35 Alvin i vjeverice 2 20.05

Avatar 22.45 Carstvo poroka, ep. 11 23.45 Spartak. Bogovi

arene, ep. 2 00.45 Ponos i slava 02.55 Pogrešno skretanje

kod Tahoa 04.30 TV Onion

��

08.00 Lude 70-e, IV., ep. 101 08.20 Lude 70-e, IV.,

ep. 102 08.40 Lude 70-e, IV., ep. 103 09.00 Lude 70-

e, V., ep. 104 09.25 Sredina, ep. 1 09.45 Sredina, ep.

2 10.10 Paul Blart. Policajac iz shopping centra 11.40

Predbožićna noćna mora Tima Burtona 12.55

Hollywood. Na snimanju VII, ep. 01 13.20 Kako ukrasti

nevjestu 15.00 Treći kamenčić od Sunca, ep. 26 15.20

Treći kamenčić od Sunca, ep. 27 15.45 Treći kamenčić

od Sunca, ep. 28 16.10 Treći kamenčić od Sunca, ep.

29 16.30 Treći kamenčić od Sunca, ep. 30 17.00 Četiri

Božića 18.30 Odgoj za početnike, ep. 12 19.00

Princeza i žabac 20.35 Kardiofitnes 22.00 Odgoj za

početnike, ep. 12 22.30 Ubi me dosada II., ep. 13

22.55 Kako ukrasti nevjestu 00.35 Mamurluk 02.10 Ubi

me dosada II., ep. 13 02.35 Treći kamenčić od Sunca,

ep. 26 02.55 Treći kamenčić od Sunca, ep. 27 03.20

Treći kamenčić od Sunca, ep. 28 03.40 Treći kamenčić

od Sunca, ep. 29 04.05 Treći kamenčić od Sunca, ep.

30

� ��

06.00 Žena vremenskog putnika 07.45 Drugo poglavlje

09.50 Doušnik 11.40 Adamov zid 13.15 Zrcalo 14.45 Eci,

peci, pec ili život je nešto više 15.10 Braća Dion 16.45

Prvo proljeće 18.15 Žena vremenskog putnika 20.00 Lijepa

Kate 21.35 Borelioza 23.15 Zovem anđela 01.05 Ninja

ubojica 02.40 Farma smrti 04.25 Capadocia, ep. 2

��

8.00 U unutrašnjosti divova prirode. Kit 9.00 Rušenje.

Jurišanje na rekord 10.00 Aljaški policajci. Arktička sila

11.00 Šaptač psima. Očajni kućni psi Poslijepodne

12.00 Šaptač psima. Optimus, Gigi i Sissy 13.00

Ulovljeni. Pecanje čudovišta. Leteća čudovišta 14.00

Ulovljeni. Pecanje čudovišta. Demoni iz morskih dubina

15.00 Opasna putovanja. U izgubljenoj pustinji 16.00

Opasna putovanja. Prelazak Himalaje 17.00 Opasna

putovanja. Proboj ledene ceste 18.00 Opasna putovanja.

Afrički krov Navečer 19.00 Turistički vodič po planetima.

Mars 20.00 Životinjski utjecaj. Džungla 21.00 Životinjski

utjecaj. Savana 22.00 Istraživanje planeta Zemlja. Život

na Mjesecu kako biste preko e-maila primili

podsjetnik za ovaj program. E-mail. Podsjetnik

Poništi Močvarni tigrovi 14.00 Posljednja lavica 15.00

Deset biblijskih pošasti. Prve kletve 16.00 Deset

biblijskih pošasti. Konačne muke 17.00 Iza scene.

Google 18.00 Najsjajniji britanski strojevi. 1980-e -

Budućnost je sletjela Navečer 19.00 Rođenje Britanije.

Zlatna groznica 20.00 Granica. Opasna razdjelnica 21.00

Nevjerojatno na National Geographicu!. Epizoda 1 22.00

Droge. Heroin

� ��

07.30 Vragolasti Dennis, 08.18 Ondine, dok. 08.32 Justin

Bieber, dok. 08.44 Čovjek zvani hrabrost, dok. 09.00

Thunderbirds 10.33 Rango, dok. 10.44 Mel Gibson-profil

11.00 Grbavac s našeg faksa 12.42 Mel Gibson-profil

13.00 Hamlet, 1990 15.12 Obred, dok. 15.30 Vodič za

muškarce 16.55 Mel Gibson-profil 17.14 Druga šansa

19.00 Obred, dok. 19.16 Mali veliki Ceza 20.53 Obred,

dok. 21.15 Aleksandar Velik 00.15 Misija 02.30 Demon

��

08.30 Umjetničko klizanje 11.00 Rowing 11.30 Nogomet

12.30S Superbike 13.00 Superbike 14.00 Supersport 15.15

Biciklizam 16.15 Biciklizam 18.00 Superbike 18.45 Curling

21.00 Tenis 22.45 Motorsports 23.00 Umjetničko klizanje

��

06.15 Oggy i žohari II, crtani film 06.40 Gerald McBoing,

crtani film 07.05 Mađioničar, crtani film 07.30 Pokemon

4ever, dječiji film 09.15 Bilo jednom u Turskoj (16),

turska serija 11.05 Lonci i poklopci, kulinarski show

11.55 Bilo jednom u Turskoj (16), turska serija 13.45

Dolina vukova (16) 15.15 Dolina vukova (16) 16.45

Dolina vukova (16) 17.30 Dejana Talk Show, Tema:

Odgoj djece sa posebnim potrebama 18.45 Lanina

vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.15 Dolina

vukova (16), nastavak 20.00 Gorki život (12) 21.45

Dolina vukova (16) 23.15 Srednjoškolac na tajnom

zadatku (16), igrani film 01.05 Equilibrium (16), igrani

film 02.45 Srednjoškolac na tajnom zadatku (16), igrani

film 04.25 Nitro (16), igrani film

��

12.00 Dnevnik 1 12.15 Ekovizija, dokumentarni program

12.45 Porobdžije 4. /12/ 13.40 Serrallonga, španjolska

mini-serija, 2. dio 15.20 Vijesti 15.30 Ratnici, inostrani

dokumentarni proram, 5. 16.20 Tri palme za dve bitange i

ribicu, srbijanski igrani film, /12/ 17.59 Dnevnik, najava

18.00 Greh njene majke 8. 18.50 Piplinzi, crtana serija

19.15 Šoni i njegovo stado, crtana serija 19.30 Dnevnik 2

20.10 Lud, zbunjen, normalan 11. 20.50 Nadreality Show,

zabavni program, 8. 21.20 Naša mala klinika 49. 22.10

Paralele, vanjskopolitički magazin 22.40 Dnevnik 3 23.00

Serrallonga, španjolska mini-serija, 2. dio 00.40 Koncert

Laibac

��

6.20 Jutro u obitelji 7.00 Vijesti 7.15 Velika nagrada Australije -

Formula 1 9.35 Magićna Italija 10.25 Vijesti 10.30 Na njegovu

sliku 10.55 Misa 12.00 Angelus 12.20 Zelena linija 13.30

Dnevnik 14.00 Nedjeljom u... 15.50 Nedjeljom... ljubav 16.30

Nedjeljom u 18.50 Nasljedstvo, kviz 20.00 Dnevnik 20.35 Rai

sport 20.40 Tvoj problem, igra 21.30 Liječnik u obitelji 7, serija

23.40 Specijalno 0.45 Vijesti 1.10 Aplauzi 2.25 Sedam nota

�� !

7.00 Animirani filmovi 8.55 Victorious, serija 9.15 Social

king, serija 10.10 Voyager 10.35 A kao avantura 11.00

Broj jedan 11.30 Podne u obitelji 13.00 Dnevnik 13.30

Motori 13.45 Marcello Marcello, film 15.25 Izazov, film

17.05 Velika nagrada Australije - Formula 1 18.00 Vijesti

18.05 Puma, serija 18.45 Kobra 11, serija 20.30 Dnevnik

21.05 N.C.I.S., serija 21.50 Hawaii Five-0, serija 22.40

Prošli život 23.20 Sportska nedjelja 0.30 Dnevnik

�� "

7.10 Kaput, film 8.55 Sastanak u kinu 9.00 Ambijent Italija

11.00 Istok-zapad 11.20 Mediteran 11.45 Regije Europe

12.00 Vijesti - Rai sport 12.25 Tv kamere - zdravlje 12.55

Priče iz života 13.25 Passepartout 14.00 Vijesti 14.30 1/2,

emisija 15.00 Vijesti 15.05 Na obroncima Kilimandžara

18.05 Devedeseta minuta 19.00 Dnevnik 20.00 Blob 20.10

Kakvo je vrijeme, talk show 21.30 Report 23.25 Vijesti

23.40 Cosmo, rubrika 0.40 Vijesti 0.50 Tv kamere

�� #

6.00 Naslovna stranica 8.00 Jutro 8.50 Granice duha,

rubrika 10.00 Veliki brat 10.15 Mamin sin, serija 10.45

Ponos i poštovanje, serija 13.00 Dnevnik 13.40 Veliki brat

14.00 Nedjelja pet 18.50 Tko želi biti milijunaš, kviz 20.00

Dnevnik 20.40 Vijestice 21.10 Smisao života, show 0.30

Zemlja 1.30 Vijesti 2.00 Vijestice

��

7.00 Super partes, serija 7.45 Animirani filmovi 10.50

Aaron Stone, serija 11.50 Grand Prix 12.25 Otvoreni studio

13.00 All stars, serija 13.40 Supernova, film 16.50 Mali

panda, film 18.30 Otvoreni studio 19.00 Mr. Bean, serija

19.30 Legenda o posebnim muškarcima, film 21.25

Tropska oluja, film 23.30 Ime - čistač, film 1.20 Bez filtra,

film

�� $

7.05 Anno Domini 8.25 Tvornica smijeha 9.20 Prelijepa

Italija 10.00 Misa 11.00 Planet more 11.30 Dnevnik 12.00

Zelena jabuka, rubrika 13.20 Planet more 13.50 Žena-

avantura, reportaža 15.00 Sestra Therese, serija 16.35 Rat

titana, film 18.55 Dnevnik 19.35 Inspektor Kolombo, serija

21.30 Ljubavna oluja, serija 23.25 Širom zatvorene oči,

film 1.25 Dnevnik


Documents

juul u glasu istre