KAD LJUBAV boli. . .

KAD LJUBAV boli

KAD LJUBAV boli

KAD LJUBAV boli

KAD LJUBAV boli

KAD LJUBAV boli

Prevencija zlostavljanja medu mladima:“ Prepoznavanjem zlostavljanja do sigurnosti ”

k a d l j u b a v b o l i

Izdavaè:Udruga Plavi telefon

Za izdavaèa:Miroslav Vuèenoviæ

Autorice:Gordana GašparušLuce Juriæ

Ilustratorica:Vinka Gašparuš

Recenzentica:Jelena Biæaniæ

Priprema za tisak i tisak:mtg-topgraf, Velika Gorica

Naklada:500 primjeraka

Brošura je tiskana potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uokviru provoðenja programa: ”Prepoznavanjem zlostavljanja do sigurnosti“.

ISBN 978-953-98671-7-9

Sadržaj:

1. Naša sigurnost2. Uzroci problema3. Biti informiran o nasilju - sretne i nesretne veze4. Zašto neke djevojke ostaju u vezama u kojima postoji zlostavljanje5. Budite mudri, izbjegavajte i samo ulaženje u nezadovoljavajuæu vezu ili vezu u kojoj prepoznajete nasilnièko ponašanje6. Važne napomene za izbjegavanje nasilja7. I zakljuèimo8. Literatura i napomene

1. Nasa sigurnost

Izbori koje èinimo èine naš život sretnim ilinesretn im, uspješnim i l i neuspješnim.Jedan krivi izbor može obilježiti cijeli život.Biranjem osobe nasilnog ponašanja za partneramožemo sebi stvoriti velike probleme i dovestise u opasnost. No, tko bi izabrao takvu osobu zapartnera? To se može dogoditi zato što neprepoznajemo zlostavljaèka ponašanja. Najèešæiprimjer je kako mnogi mladi ljubomoru smatrajuiskazom ljubavi, a u stvari je to samo potreba zakontrolom i moæi. Bolje je biti oprezan i nauèitinešto o dobroj vezi, a posebno o nama samima,prije nego li vezu zapoènemo. Tako æemo izbjeæiopasne veze i opasne ljude. I/ili spoznati kakvaje osoba za nas odgovarajuæa i što nam jepotrebno za sretan i ispunjen život.Zbog odreðenih predrasuda i nedostatka edukacijei/ili razgovora s odgovornim odraslim ljudima,mlade osobe èesto ne prepoznaju zlostavljanjete ostaju u nekvalitetnim prijateljstvima, a kasnijei vezama. Mnogi su prepušteni metodi pokušajai pogrešaka, a time i veæem riziku od raznihopasnosti. To se negativno odražava na njihoveživote, postaju nesretni, a nesretni ljudi èestobiraju nedjelotvorna ponašanja, koja ponekadmogu prijeæi u rizièna. Najèešæe posljedice kodmladih ljudi koji su izloženi nasilju su niskosamopoštovanje, tjeskoba, depresija, agresija,pokušaji samoubojstava, ovisnosti i lošefunkcioniranje u školi.

5

2. Uzroci problema

I roditeljima i mladima je èesto neugodno razgovarati o takvim temama,posebno u obiteljima gdje su prisutni loši odnosi. Mladi jednostavnonemaju odraslih s kojima mogu razgovarati o svojim vezama. Procjenaizloženosti nasilju nikada nije pouzdana i nikada ne govori o stvarnojraširenosti problema. Podaci kojima raspolažemo uglavnom govore oprijavljenim sluèajevima ali znamo da je tamna brojka (neprijavljeni)puno veæa.Kako još živimo u patrijarhalnom društvu trebamo biti svjesni da se mladiljudi moraju nositi s raznim predrasudama i stereotipima u odnosu narodne uloge. Od roðenja uèimo koja su ponašanja za nas prihvatljiva uodnosu na naš spol. Tako se od mladiæa oèekuje da budu agresivni,natjecateljskog duha, snažni i dominantni. Od žena se s druge straneoèekuje da budu slabe, tolerantne, pasivne i emotivne. Ovim stereotipimaèesto se opravdava nasilje nad ženama i muškarcima koji se ne drženametnutih uloga.

6

U adolescenciji odnosi s drugim ljudima postaju složeniji, a dobri odnosis drugima kljuèni su za osjeæaj zadovoljstva, sreæe i zdravog razvoja. Dabi izgradili zadovoljavajuæe odnose mladi trebaju biti informirani opojavnosti, uzrocima i posljedicama nasilja u vezama, prepoznavati nasiljate razvijati vještine nenasilnog rješavanja problema. Te teme se još uvijekne obraðuju dovoljno sustavno te mnogi mladi ne vladaju znanjima stog podruèja.Za mladiæe je važno da razviju svijest o potrebi njihovog ukljuèivanja uproblematiku suprotstavljanja nasilja nad ženama, neprihvaæanjaseksistièkog ponašanja u društvu i suprotstavljanja seksizmu drugihmuškaraca.

7

3. Biti informiran o nasilju

Za vašu sigurnost važno je znati kako (premaM. Mamula, 2004.):

- vrlo èesto su silovatelji partneri, roðaci,poznanici ili susjedi; silovanje se èesto dogaðau kuæi i unaprijed je planirano- nasilje nikad nije krivnja žrtve, bez obzirana naèin odijevanja, noæne izlaske iliponašanje; nitko ne želi biti silovan;odgovornost i krivnja je uvijek na poèinitelju- svaka žena može biti silovana bez obzirana fizièki izgled, dob, naèin oblaèenja iliponašanja; seksualno nasilje je èin moæi ipotrebe za kontrolom i nema veze saseksualnom privlaènošæu- èinjenica je da æe (prema M. Ajdukoviæ,2000.) muškarci i žene koji piju èešæe udaratijedno drugo. Isto tako je èinjenica da sumuškarci koji piju tri puta nasilniji premaženama od onih koji ne piju no to nedokazuje da su droga i alkohol stvarni uzrocinasilja jer nasilje se javlja i kada ne postojeovi faktori; nasilne osobe su nasilne bezobzira da li su pijani ili drogirani, ali društvenoje prihvatljivo okriviti alkohol ili drogu zanasilno ponašanje. To su dva razlièitaproblema, problem alkoholizma ili drugeovisnosti i problem nasilja. To je važnonaglasiti jer žene èesto rabe pijanstvopartnera kao opravdanje za njegovo nasiljei tako si psihološki olakšavaju ostanak unasilnom odnosu.

8

- muškarci su znaèajno èešæe poèiniteljinasilja; i žene i muškarci mogu biti agresivnino žene su manje nasilne nego muškarci;muškarci æe èešæe pokazivati tjelesnu agresijui znatno æe èešæe biti poèinitelji teških tjelesnihnapada. Tako su muškarci (M. Ajdukoviæ,2000.) èak i do dvadeset puta èešæe poèiniteljiubojstava ili teških tjelesnih povreda.. Kadse radi o manje agresivnim oblicimaponašanja, kao što su verbalni napadi,šamaranje èlanova obitelji i slièno- nemaznaèajne razlike izmeðu muškaraca i žena.- nasilni muškarci mogu uspostaviti kontrolunad svojim ponašanjem, ali im je za topotrebna struèna pomoæ; nasilno ponašanjeje neodgovarajuæi naèin nošenja sa stresom,bijesom, strahom i frustracijama- èesto je vjerovanje da su ljubav i nasiljetoliko razlièiti da ne mogu biti dio istogodnosa; no stvarnost je drugaèija jer nekadjeca veæ u djetinjstvu nauèe da ih ljudi kojiih vole ujedno i tuku- nasilje ne prestaje odlaskom od partnera;ovaj mit u osnovi sadrži uvjerenje da ženaima kontrolu nad nasiljem koje trpi te ukolikoželi da ono prestane, može samo napustitizajednicu.

9

Sretne i nesretne veze

Trebamo težiti odnosu temeljenom na uvažavanju i meðusobnomzadovoljavanju osnovnih èovjekovih potreba kao što su ljubav, moæ,zabava, sloboda i preživljavanje. Potrebno je imati informacije o postojanjunasilja, njegovom prepoznavanju i posljedicama te moguænosti uèenjavještina potrebnih za ostvarenje kvalitetne veze.Zbog predrasuda i nedostatka edukacije o ovoj problematici možemone prepoznavati zlostavljanje te se upuštati ili ostajati u nekvalitetnim(nesretnim) vezama što se odražava na životne izbore. U nekvalitetnojili nesretnoj vezi nalazimo se kada ne uspijevamo zadovoljiti te potrebe.

Kako prepoznati da se nalaziteu kvalitetnoj vezi (osim što seosjeæate sretno)?

U takvoj vezi (prema S. Cesar,2004.) svaka osoba možeraèunati na podršku u dobrim ilošim trenucima. Osobe suravnopravne i meðusobno seuvažavaju, daju si podršku ipoticaj. Osobe u kvalitetnoj vezipreuzimaju odgovornost zavlastite postupke a ne okrivljujujedna drugu. U dobrim vezamaodluke se donose zajednièki aosjeæaji otvoreno izražavaju, bezstraha od ismijavanja. Osobe semeðusobno pažljivo slušajutrudeæi se razumjeti što impartner želi reæi. Osobe u takvimvezama mogu neometano imatiprijateljstva i interese izvan vezekao što i prihvaæaju razlièitosti tene pokušavaju jedna drugupromijeniti.

10

Kako prepoznati da vas veza ne usreæujei ne zadovoljava vaše osnovnepsihološke potrebe?

U takvoj vezi doživljavate da osoba nijeuz vas u teškim trenucima, nije je brigašto se s vama dogaða ili kako se osjeæate.Ponekad s vama ne dijeli ni lijepe trenutke.Osjeæate kako vas osoba ne uvažava, asvoje potrebe uvijek stavlja na prvo mjesto.Jedan od signala može vam biti i ako steokupirani jedino vezom a ostale stvariprolaze kraj vas. Znaci upozorenja su ikada se meðusobno optužujete, kad nemadogovora oko donošenja odluka, nemapovjerenja, a jako je važno i kad viditekako osoba s kojom ste u vezi ne uzimaozbiljno ono što govorite. Problem je i akone dijelite bar neke interese te se zajednone zabavljate.

Kako prepoznati da u vašoj vezi postoji zlostavljanje?

Zlostavljanje je (prema S. Cesar,2004.) kada vas osoba s kojom steu vezi vrijeða i omalovažava,ljubomorno se ponaša, provjeravavas, uhodi, ispituje s kim ste i gdjekad niste s njom, lako gubi živce,ljuti se i/ili razbija stvari. Što prijeprekinite takvu vezu i upitajte sekako ste se našli u njoj te što možeteuèiniti da vam se to i u buduænostine ponovi.Razmislite o svomponašanju i osjeæajima i odgovoritesebi na slijedeæa pitanja!Brinete li da ne razljutite osobu skojom ste u vezi?Pronalazite li isprikeza nasilno ponašanje (fizièkozlostavljanje) i opravdavate li jenakon toga pred sobom i drugima?

Odustajete li od stvari koje su vambile važne, kao što je druženje iizlasci s vama važnim ljudima ilibavljenje nekom aktivnošæu jer toosobi s kojom ste smeta?Jeste li postali izolirani od drugihljudi i usmjereni ste samo na vezujer je osoba s kojom ste ljubomornaili posesivna?Jeste li postali manje uspješni u školi?Jesu li se vaš izgled ili tjelesna težinadrastièno promijenili?Osjeæate li se depresivno?Odgovorite li s da na neko od ovihpitanja vjerojatno se nalazite u vezis osobom zlostavljaèkog ponašanja.Ili možda prepoznajete kako se vitako ponašate prema drugoj osobi?U svakom sluèaju nalazite se uproblemu.

11

4. Zasto neke djevojke ostaju u vezama u kojimapostoji zlostavljanjeNaravno, i mladiæi mogu biti izloženi zlostavljanju ali napisano je djevojkezato što su muškarci znaèajno èešæe poèinitelji nasilja. I žene i muškarcimogu biti agresivni no žene su manje nasilne nego muškarci. Muškarcièešæe pokazuju tjelesnu agresiju.A razlozi (prema S.Cesar, 2004.) zbog kojih djevojka ostaje u takvoj vezinajèešæe su:- to što se boji se za svoju fizièku sigurnost- misli da mu može pomoæi ako ostane s njim kako bi se promijenio- misli kako on ne može živjeti bez nje (ubiti æe se i sl.)- smatra kako to nije tako loša veza- voli ga i razmišlja o njegovim pozitivnim osobinama- smatra da je njena dužnost spasiti vezu- ne želi da itko sazna za nasilje jer osjeæa sram i poniženje- okrivljava sebe za sve, smatra da je zavrijedila nasilje- misli kako su muškarci naprosto takvi, tj. nasilni- obièno nakon nasilne epizode dolazi faza u kojoj je sve u redu i u kojojse nasilnik trudi biti dobar i pažljiv pa žrtva povjeruje da se nasilje višeneæe ponoviti te ostaje i dalje s njim.

12

Kada mladi ljudi nedovoljno poznaju sebe, kada se ne prihvaæaju i nemajudovoljno samopoštovanja, lakše ulaze u nekvalitetne veze te postajužrtve nasilnièkih ponašanja. Osobe koje dobro poznaju sebe, bolje suprilagoðene, lakše mijenjaju kod sebe ono što im stvara teškoæe te susvjesnije uzroka uspjeha i neuspjeha pa se lakše suoèavaju s teškoæama.Kad ljudi sebe dobro poznaju lakše si postavljaju ciljeve u smislu što želebiti, kakve osobe postati. Kad je neko «idealno ja» razlièito od percipiranogmože se javiti tjeskoba, frustracija, osjeæaj krivnje i strah. Odrasli bimorali brinuti o èinjenici kako je velik dio samopoštovanja kod mladeosobe odreðen time kakvu povratnu informaciju o sebi primaju od drugih.Kad govorima o vezama prvi izbor za kvalitetan izbor u ljubavi jepoznavanje sebe.Autor «Teorije izbora» (2000.), Glasser, vjeruje kako smo svi uzpreživljavanje, genetski programirani i za zadovoljavanje psihološkepotrebe za ljubavlju, moæi, slobodom i zabavom. Potreba za ljubavljupokreæe ljude na traženje zadovoljavajuæih odnosa s drugim ljudimakako bi dobili pripadanje, prijateljstvo i brižnost. Moæ pokreæe na traženjevažnosti, priznanja, stjecanje vještina i kompetentnosti. Potreba zazabavom zadovoljava se kroz aktivnosti koje nam donose radost, uživanje,smijanje i uèenje novog. Kroz ponašanja kojima dolazimo do nezavisnosti,moguænosti izbora i autonomije zadovoljit æemo potrebu za slobodom.

Nije dobro ponašati se tako da budete zanimljivi drugoj osobi veæ seponašajte u skladu s time kakvi jeste. U vezu je dobro uæi tek nakon štose razvije povjerenje.

5. Budite mudri, izbjegavajte i samo ulazenje unezadovoljavajucu vezu ili vezu u kojoj prepoznajeteelemente nasilnickog ponasanja

13

Sve te potrebe zadovoljavamo uodnosima s drugim ljudima. Važno jedobro upoznati osobu prije negoodluèite postati par.Najbolje je prvo biti prijatelj. Ako imatesliènosti u naèinu zadovoljavanjapotreba, to je dobar znak.

Kakva je osoba za vas odgovarajuæa:

- Ljubav: kada je osoba u vezi s osobom koja je zadovoljna s manjeljubavi i pažnje od one koju ona želi, oboje æe biti nezadovoljni; ljudi serazlikuju u kolièini potrebne ljubavi koja je programirana u njihovimgenima; nije dobro vezu temeljiti na nadi i oèekivanju, dobro je temeljitije na podudarnosti kolièine ljubavi koju svatko treba- žene èesto vjeruju kako æe svog partnera voljeti toliko da æe njenaljubav izvuæi iz njega tu uspavanu potrebu za koju je sigurna da postoji,ali u veæini sluèajeva ta potreba nije uspavana nego je uopæe nema, takvaveza je jadnaUpitajte se: Kakva je moja potreba za ljubavlju, kako zamišljam idealnuljubav za sebe,koliku potrebu za ljubavlju bi trebao imati moj partner, kako bi se trebaoponašati prema meni da mi ta potreba bude zadovoljena?

- Moc: najveæa zapreka sretnom odnosu je nesposobnost zadovoljavanjaove potrebe u odnosu, da bi odnos uspio partneri moraju biti prijatelji; bezprijateljstva ljubav æe brzo uvenuti; prijateljstvo je zasnovano na jednakojmoæi, a jednaka moæ na slušanju jedno drugog sa stvarnim obraæanjempažnje- netko od nas ima veæu potrebu za moæi od drugih; ljudi s jakoizraženom potrebom za moæi nisu tolerantni, posebno kada su u odnosus osobom èija je potreba isto tako jako izražena- veza ima više izgleda biti uspješna kada osoba s jakom ovom potrebomnaðe osobu manje potrebe za moæi, tu æe biti manje konflikataUpitajte se: Kolika je moja potreba za moæi, kakvu potrebu za moæi bitrebao imati moj partner?

14

- Sloboda: sloboda i ljubav mogu biti u konfliktu, posebno kada jeljubav nedostatna; ako oboje imaju jaku potrebu za slobodom veza možeuspjeti ako prepoznaju i prihvate da je to ono što oboje trebaju, akomogu prihvatiti da svatko iskoristi svoje vrijeme za vlastite interese;kompromisi ne donose sreæu ni jednom partneruUpitajte se: Kakva je moja potreba za slobodom, koliko slobode za sebeželim i koliko slobode sam spremna dati, kakva osoba mi odgovara uodnosu na moju potrebu za slobodom?

- Zabava: roðeni smo s potrebama ali ne i s djelovanjima kako ihzadovoljiti; dijeljenje potrebe za zabavom neophodno je za uspješnuvezu; ljudi s jakom potrebom za zabavom su ljudi zainteresirani za sve;što više interesa par dijeli, imaju više šanse da njihova veza uspije; dobroje povezati se s osobom koja ima sliènu potrebu za zabavom, malu iliveliku; zabava ima veliku snagu zadržavanja partnera zajedno; partnerikoji dijele zabavu i rekreaciju imaju priliku održati sretan odnosUpitajte se: Kakva je moja potreba za zabavom, koliko sam radoznalaosoba i koliko volim otkrivati nove stvari, u odnosu na takvu moju potrebukakva osoba mi odgovara?

15

6 V a z n e n a p o m e n e z a i z b j e g a v a n j en a s i l j a

- Prije nego poènete hodati (prema S.Cesar, 2004.) upoznaj osobu kaoprijatelja/prijateljicu, ako imate sliène interese i vrijednosti, to je dobarznak.

- Na poèetku veze izlazite zajedno s prijateljima, izbjegavajte izlaskenasamo prije nego što se bolje upoznate.

- Jasno pokaži svoje granice i drži se onoga što ti je važno, reci drugojosobi da ne želiš seksualne odnose ili da želiš izlaziti samo na javna mjesta.Možda ti se èini èudno govoriti o tim stvarima, ali to æe ti pomoæi daizbjegneš nesporazume i smanjiti rizik od povrede.

- Nemoj žuriti u vezu jer je potrebno vrijeme kako bi se razvilo povjerenje.Veza se razvija prebrzo ako te osoba s kojom izlaziš neprestano zove,stalno želi biti s tobom, vrši pritisak na tebe da vaša veza bude ozbiljna.Takva pažnja može laskati, ali moguæe je da si u vezi s posesivnom iljubomornom osobom koja te želi kontrolirati. To su neki od pokazateljakoji ukazuju na to da bi vaša veza u buduænosti mogla postati nasilna…

16

- Nauèi kako izraziti neslaganje, a dase ne svaðaš i ne vièeš.

- Imaj uvijek rezervni plan za odlazakkuæi, uvijek informiraj nekoga kudaideš i kada æeš se vratiti.

I zakljuc imo

Ako želimo dobre, skladne odnose s partnerom neophodno je razvijanjeodreðenih komunikacijskih vještina kao što je slušanje, jasna komunikacija,prepoznavanje i zadovoljavanje osnovnih èovjekovih potreba te vještinedogovaranja.Djelotvorno je (prema S. Cesar, 2004.) iskreno govoriti o svojim mislima,osjeæajima i potrebama, bez straha i krivnje suprotstaviti se kršenju svojihprava što znaèi ponašati se suprotno stereotipnoj ženskoj rodnoj ulozi.Svi parovi s vremena na vrijeme prolaze kroz razdoblja neslaganja,razmirica i sukoba. To vrijedi i za adolescentske veze. U takvim trenucimaje važno izbjegavati prijetnje, prozivanja, važno je odijeliti osobu ododreðenog ponašanja te osobe s kojom se ne slažemo. Dobro je bitiusmjeren na interese koje zastupamo i biti otvoren za nova rješenja kojauvažavaju potrebe i osjeæaje oba partnera.

Neka ponašanja podržavaju nasilna ponašanja nasilnika:- kad promatraèi ne èine ništa štite nasilnika- kad se ne govori o tome što se dogaða- kad se ne pokazuje neodobravanje- šutnjom, nasilništvo se èesto tolerira jer se o njemu šuti Svi smo odgovorni za suzbijanje nasilja.

17

NE sUTITE O NASILJU KOJE SE DOGAdA, PRIJAVITE GA ODRASLIM OSOBAMA,AKO NE NAIdETE NA POMOc NA JEDNOM MJESTU POTRazITE JE DRUGDJE, NEODUSTAJTE!!!!!NAZOVITE PLAVI TELEFON( 4833 888)!DOdITE U NAsE SAVJETOVALIsTE!

7. Literatura i napomene

1. Glasser, W. (2000.): Teorija izbora, Alinea, Zagreb2. Glasser, W. (2000.): Naæi se i ostati zajedno, Alinea, Zagreb3. Cesar S., Bijeliæ N., Hodžiæ A., Kobaš V.(2004.): Bolje sprijeèiti nego lijeèiti, prevencija nasilja u adolescentskim vezama, Cesi, Zagreb4. Beader M., Buliæ I.(2005.): Radionice o rodnoj problematici, Amnesty International Hrvatske, Zagreb5. Mamula, M.(2004.): Seksualno nasilje u školama, Ženska soba, Zagreb6. Goldman, J.(1997.): Opasnosti na ulici i šire, Mozaik knjiga, Zagreb7. Ajdukoviæ, M., Pavlekoviæ, G.(2000.): Nasilje nad ženom u obitelji, Društvo za psihološku pomoæ, Zagreb

Napomene:

Za rad u ovom programu voditeljice su educirane i motivirane sudjelujuæina edukacijama koje je organizirao CESI kroz svoj projekt „Pravo na životbez nasilja”- prevencija nasilja u adolescentskim vezama te Ženska soba-centar za seksualna prava kroz edukaciju pod nazivom „Implementacijaprevencijskog programa protiv seksualnog nasilja u školama“. U radukao i izradi ove brošure koristile smo materijale i literaturu u njihovimizdanjima.

18

Uviðajuæi potrebu bavljenja ovom problematikom Plavi telefondrugu godinu provodi program pod nazivom:

"Prepoznavanjem zlostavljaja do sigurnosti"- PROGRAM PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA MEÐU MLADIMA: Kakoprepoznavanjem zlostavljaèkih ponašanja izbjeæi zlostavljanje uadolescentskim vezamaPolaznici programa su adolescentice/adolescenti u dobi 15-18 godinate polaze srednje škole na podruèjima Glina, Topusko, HrvatskaKostajnica i Virovitica.Svaka grupa ima 12-15 polaznika/polaznica, trajanje edukacije iznosi20 sati za svaku grupu.Na grupnim susretima obraðuju se teme koje pomažu preveniranjunastanka nasilja meðu mladima s naglaskom na zlostavljanje djevojakai žena opæenito. Važnost se pridaje zaštiti od zlostavljanja djevojakaali se ne izostavljaju ni opasnosti kojima su izloženi mladiæi jer i onimogu biti žrtve raznih oblika zlostavljanja i nasilja.Program se proširio na naèin da polaznike/polaznice educiramo zaodržavanje predavanja i radionica na ovu temu kroz satove razrednika.Škole animiraju uèenike, organiziraju provedbu i brinu o prostoru ipotrebnim sredstvima za rad. Nakon završene edukacije organizirajudalji rad s uèenicima i provoðenje edukacije kroz satove razrednika.

Planiramo nastavak programa na naèin da provoðenje programapreuzmu same škole uz potporu lokalne zajednice a uz suradnju snašom Udrugom. Zbog toga nam je važno ostvariti ukljuèivanjeravnatelja/ravnateljica, struènih suradnica/suradnika škola kao izainteresiranih nastavnica/nastavnika u provedbu Programa što seprema dosadašnjem iskustvu i ostvaruje.

19