KARTOGRAFSKA ZBIRKA...4 1. PREPOZNATLJIVOST 1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383 1.2. Naslov Kartografska zbirka 1.3. Vrijeme nastanka 1664. – 20.st 1.4. Razina spisa Zbirka

ANALITIČKI INVENTAR

HR – DAZD – 383

KARTOGRAFSKA ZBIRKA

1664. – 20. st.

Izradila: Tamara Šarić-Šušak, arhivist-specijalist

ZADAR, 2017.

2

SADRŽAJ

OPIS FONDA

1. PREPOZNATLJIVOST …………………………………………….………………........4

2. KONTEKST …………………………………………………………………………....... 4

3. SADRŽAJ I USTROJ ……………………………………………….……………….......5

4. DOSTUPNOST ……………………………………………………..……….................12

5. DODATNI IZVORI ………………………………………………..……………………..13

6. NAPOMENA ……………………………………………………..……………………...17

7. KONTROLA OPISA …………………………………………..………………………...17

8. KAZALO MJESTA ……………………………………………………………………..387

3

ANALITIČKI INVENTAR ZBIRKE 1. Rukopisne karte………………………………………………………...........….....18

1.1. Rukopisne katastarske karte………………………………………..…..…..........21

1.2. Rukopisne topografske karte……………………………………..……….......… 44

1.3. Rukopisne korografske karte…………...………………………...…….......…… 51

1.4. Rukopisne prometne karte…………………...……………………..………........ 56

1.5. Rukopisni planovi…………………………………………………....................... 66

1.6. Rukopisne vojne karte……………………………………………..…….......…… 69

1.7. Rukopisni projekti………………………...…………………………...….........…. 75

2. Stare tiskane karte ………………………………………..….............……….... 111

2.1. Stare tiskane karte 17. st. …………………………………………..........……. 113

2.2. Stare tiskane karte 18. st. ……………………….…………………..........…… 123

2.3. Stare tiskane karte 19. st. ……………………………………….…..........…… 153

3. Pomorske karte ………………………………………………………..........……170

4. Topografske karte …………………………………………………………...……190

5. Upravno-administrativne karte …………………………………………........... 226

6. Katastarske karte (austrijske) ……………………………………...….........…. 235

7. Planovi gradova …………………………………………………..….............…. 253

8. Demografske karte ………………………………………………….........…….. 260

9. Prometne karte…………………………….................................………………264

9.1. Prometne karte ……………………………………………..........……………… 266

9.2. Poštanske karte …………………………………………............……………… 282

10 Administrativno političke karte ……………….........……...…………………… 285

11. Gospodarske karte …………………………………..........……….....………… 315

12. Hidrografske karte ………………………………………….........……...……… 322

13. Geološke karte ……………………………………………………..........……… 327

14. Arheološke karte …………………………………………………………........... 331

15. Vojne karte ………………………………………….........……………………… 334

16. Povijesne karte ……………………………………………..........……………… 358

17. Karte svijeta ................................................................................................. 361

18. Atlasi …………………………………………………………………..….........… 366

19. Razne karte …………………………………………………………………….…381

4

1. PREPOZNATLJIVOST

1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383

1.2. Naslov Kartografska zbirka

1.3. Vrijeme nastanka 1664. – 20.st

1.4. Razina spisa Zbirka

1.5. Količina i nosač jedinice opisa 1730 zemljovida, 1879 listova, 5 atlasa

1.6. Klasifikacija L. 1.7.

2. KONTEKST

2.1. Povijest zbirke

Kartografska zbirka Državnog arhiva u Zadru, službeno je nastala nakon 1948.

godine, kada je odlučeno da se dio karata što se nalazio u fondovima arhiva izdvoji i

formira zasebna zbirka. Tijekom godina zbirka je obogaćena donacijama, otkupom i

poklonima pojedinaca. Zbirka je do izrade Vodiča Državnog arhiva u Zadru, 2014.

godine, imala naziv “Geografske i topografske karte Dalmacije i susjednih oblasti“.

Takav naziv nije odražavao stvarno bogatstvo zbirke te je preimenovana u

Kartografsku zbirku (1664. -20.st.).

Veću količinu karata i grafika 1967. godine poklonio je arhivu Folko Borelli, dok je

1995. godine Sani Banić poklonio 16 primjeraka topografskih karata iz 19. stoljeća.

Godine 2016. Abdulah Seferović je poklonio dva plana grada Zadra inventarnih

brojeva 413 i 414.

Dio karata izdvojen je iz osobnih i obiteljskih arhiva. Zbirka će se i nadalje

nadopunjavati otkupom, donacijama i poklonima pojedinaca. Postojeći arhivski popis

broji 412 inventarnih brojeva, a pri formiranju HR-DAZD-552 Grafičke zbirke i izradi

analitičkog inventara izdvojeno je 37 evidentiranih brojeva tj. 195 listova: inventarnih

brojeva 76, 111, 118, 119, 199, 200, 201, 202, 203, 204, 205, 206, 207, 209, 210,

212, 214, 215, 216, 217, 218, 219, 219A, 220, 221, 221A, 318, 322, 326, 337,346,

355, 356, 384, 389, 395 i 406. Nakon izrade analitičkog inventara zbirka broji 375

inventarnih brojeva.

5

3. SADRŽAJ I USTROJ

3.1. Sadržaj zbirke

Zbirka raspolaže s čitavim nizom rukopisnih i tiskanih zemljovida.

Glavnina zemljovida Državnog arhiva u Zadru nastala je iz praktičnih potreba

izgradnje, uređenja, ubiranja poreza, vojnog ili političkog razgraničenja, na području

Južne Hrvatske, tj. nekadašnjih dalmatinskih posjeda Venecije, dubrovačkog i

bokokotorskog područja. Znatan broj zemljovida odnosi se na širi prostor Hrvatske,

kao i na susjedne zemlje. U kartografskoj zbirci nalaze se zemljovidi najudaljenijih

krajeva, kontinenata, pojedinih polutki pa i čitavog svijeta. Ova zbirka ima 1730

raznih zemljovida, 1879 listova i 5 atlasa koji sadrže različite karte, planove, skice,

projektne dokumentacije izgradnje cesta, mostova i regulacije vodotokova te nekoliko

atlasa. Pojedini inventarni brojevi se sastoje od jedne, a katkada i nekoliko desetaka

karata, listova, segmenata, skica, prerisa i sl., tako da se u zbirci nalazi najmanje

1599 kartografskih listova.

Zemljovidi obuhvaćaju razdoblje 17., 18., 19. i 20. st. Zasad nisu pronađene starije

karte, ali nije isključeno da pojedina starija kartografska ostvarenja prate spise nekih

drugih, starijih, naročito obiteljskih fondova Arhiva ili Miscellanea.

Povijesno-zemljopisno gledano to su ponajčešće zemljovidi bivše mletačke i

austrijske provincije Dalmacije, Dalmacije za vrijeme Francuske uprave, prostora

nekadašnje Dubrovačke Republike, Istre, Zadarskog okruga, te njihovih manjih

cjelina. Tu su i karte s područja nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije i njenih

dijelova, zatim Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Boke Kotorske, Crne Gore,

Papinske države, Ilirskih provincija, Peloponeza (Morea), provincije Bologne i Ferare,

mletačkog vojvodstva s početka 19. st., itd.

Zbirka raspolaže uglavnom djelima talijanskih, njemačkih, francuskih, austrijskih,

nizozemskih i mađarskih kartografa, ali ima i domaćih: Antonio Grandis, 1761.,

Francesco Zavoreo (1787., 1793.), major Taborović (1820.), Gaetan Knežić (1817.),

ing. Petar Pecota (1818.). Od talijanskih kartografa do kraja 19. st. su u ovoj zbirci

zastupljeni uglavnom oni koji su svoj rad vezali uz Veneciju. Talijanski autori su i

najbrojniji, a kronološki poredani prema pohranjenim zemljovidima, to su: Vincenzo

Maria Coronelli (1687., 1693., 1720.), Giacomo Cantelli da Vignola (1689.), Stefano

Scolari (poč. 17. st.), G. I. Rossi (1720.), Giovanni Battista Lodolli (1745., 1755.),

Pietro Santini (1780., 1804.), Antonio Zatta (1783.), Antonio Grandis (1761), Giovanni

6

Valle (1784.), Lodovico Furlanetto (1784., 1785., 1787.), Antonio d'Adda (1795),

Battista Verigo (1802.), Gaetano Palma (1811., 1812.), Luigi d'Emilijs (1822.).

Od francuskih kartografa zastupljeni su: Nicolas Sanson (1664.), Steffano Boucaut

(de Buco Galli, Bocaua, 1675.), Brion (1758.), Jacques Nicolas Bellin (1771.).

Francuska kartografija na čelu sa Sansonom dala je velik doprinos razvoju opće

kartografije, ali što se tiče hrvatskih krajeva, često prenosi pogreške nizozemskih

kartografa.

Njemački i austrijski kartografi javljaju se u 19. stoljeću, tj. nakon što je Dalmacijom

zavladala austrijska kruna zastupljeni su: Franz Johan Joseph von Reilly (kraj 18. st.),

Antonio Zach 1805., Friedrich Wilhelm von Streit (1808.), Ignaz Heymann (1810.),

Hatzinger 1826./27., Max de Traux 1829., F. Fried (1829.), J. List (1839.), A. Floder

(1840.), Wolfgang Packler (1841.), Josef Scheda (1859.), T. Österreicher (II. pol. 19.

st.), V. Kober (1882.).

Mađarski autori pojavljuju se tek sredinom 19. st.: Fedor Karacsay (1838.), Havass

Reszö (1868.), Hatzek Ignacz (1876.).

Potrebno je spomenuti da kod dijela zemljovida autori nisu naznačeni, kao i činjenicu

da od sredine 19. st. oznake autora na kartama postaju rjeđe, budući da izradbu

karata i atlasa preuzimaju timovi kartografa vodećih kartografskih instituta i

izdavačkih kuća.

Stilski, manji dio karata nosi značajke renesansne kartografije, s razmjerno

jednostavnim ukrasima, naslovnim kartušama, okvirima, ružama vjetrova i sl. Velik

broj karata iz 17. i 18. stoljeća nosi sve značajke barokne kartografije s kitnjastim

tiskanim znakovima, bogatim kartušama, crtežima i dodacima s objašnjenjima ili bez

njih. Međutim, do kraja 17. st., kao i u novije vrijeme 19. i 20. st. prevladavaju

jednostavnije stilske oznake.

Izradba kartuša, ukrašenih okvira s naslovom i uredničkim podatcima, obvezni je dio

izradbe karte od 16.-19. st. Kartuše se javljaju još u 15. st., isprva kao jednostavni

pravokutni prikazi u obliku štita , kasnije i složeniji štitovi s ukrasima. U sljedećoj fazi

razvoja naslovnice se pojavljuju kao razigrani i bogato ukrašeni dijelovi zemljovida.

Unutar njihova okvira smještali su se najčešće naslov, tumači, imena tiskara i

nakladnika, te mjerilo. Već u 16. st. kartuše postaju kićenije, ukrašene, često puta i

umnožene, sadržavajući grafičko mjerilo, imena autora i bakrorezaca, različite

napomene, objašnjenja, posvete. Oblik im je ovalan, četvrtast, u obliku svitka, kopče i

sl., često bogato ukrašen. U 17. st. prevladavajući elementi baroknog dekoriranja

7

ističu se crtežima biljnih lisnatih ukrasa, vitica loze, akantusa (Coronelli i dr.) i sl.,

uresima s ljudskim likovima (vojnici, seljaci, djevojke, djeca, trubači), grbovima

(Coronelli), morskim ili kopnenim životinjama (Coronelli), školjkama, barjacima

(Nicolas Sanson, Cantelli da Vignola, Coronelli), bitkama (Coronelli) itd.

Tijekom 18. st. ukrasi se i dalje pojavljuju vrlo često i raskošno, s naturalističkim

predznakom i svim oznakama nastupajućeg rokoko stila. Osim spomenute barokne

ornamentike česti su uresi s motivima: drveća, cvijeća (Bellin, Brion, Farlatti), ribica,

figuracijama životnih elemenata vode (vodopadi, jezera), vatre, oruđa, oružja i

oružnika s barjacima (Coronelli, Santini, Brion), brodovlja (Furlanetto), seoskih motiva

(G. Valle), krilatih životinja (Coronelli), trofeja, sprava i sl. Kartuše su predstavljene

kao crteži kamenih spomenika, zastora, pilona i svitka. U 18. stoljeću nailazi se i na

klasicističke kartuše, koje su jednostavne i bez ukrasa.

Od početka 19. stoljeća kartuše postaju jednostavnije i osim kićenih slova vrlo su

rijetki crteži, likovi i ostala ornamentika. Izuzetak je zbirka zemljovida Europe, Josefa

Schede iz 1859., s izrazito kićenom kartušom (antički Cezar, kruna, anđeli, koplja s

barjacima, mačevi, lira, sidro, alati, kompas, lišće i dr.).

Okviri koji obrubljuju polje zemljovida, slično kao i kartuše, u svom razvoju, prolaze

faze od renesanse do klasicizma. Postoji cijeli niz prijelaznih oblika, od jednostavnih

okvira, preko onih ukrašenih jednostavnim dekoracijama cvjetnih stručaka, kuglica,

lovorovih grana, pletera i arhitekturalnih ukrasa u renesansi, do niza grbova, veduta

gradova, tlocrta utvrda i likova ljudi u baroku.

Ruže vjetrova i kompasne ruže su čest element karata. Njihova svrha je orjentacija

sadržaja karte u odnosu na strane svijeta. Često su obojene, ponekad vrlo uočljive,

intenzivno zrakaste i brojne. Broj označenih smjerova varira od 1 (strelica i sl.), 2

(magnetska igla i sl.), 4 do 32. Novije karte su u tom pogledu puno jednostavnije.

Sjever je obično posebno označen (vrh strelice, zvijezda, cvijet, toranj i sl.). Smjerovi

su ponekad ispisani punom riječju ili početnim slovom, rjeđe označeni znakom,

najčešće unutar kruga ruže vjetrova, rjeđe izvan njega. Pomorske karte 19. stoljeća

imaju po dvije precizne vjetrulje s označenom stupanjskom podjelom. Novije karte,

od početka 19. st. nadalje, imaju vrlo jednostavne ruže vjetrova ili ih uopće nemaju

budući da su u pravilu orijentirane prema sjeveru, a uz rubove karata u

međuokvirnom prostoru se nalaze ljestvice geografske širine i geografske dužine.

Ponekad je na ruži vjetrova uz glavni smjer sjevera posebno označen i smjer istoka i

to znakom križa, a rjeđe znakom polumjeseca.

8

U odnosu na tehniku prikazivanja pojedinih prirodnogeografskih sastavnica (reljef,

vode, biljni pokrov i sl.) odnosno društveno-gospodarskih sadržaja: naselja,

prometnice, izdvojeni objekti, granice itd. primjenjuju se različite metode i tehnike.

Najzanimljiviji je razvoj prikazivanja reljefa. U početku se za potrebe prikaza uzvisina

(brda, planine) primjenjuju tzv. krtičnjaci (crteži stožastih uzvisina). U 17. st. se

razvija metoda tzv. sjenčanja, kojom se, gotovo uvijek u jednobojnoj, pokušava dobiti

dojam neravne nagnute površine. Sjenčanje se u pravilu izvodilo s južne i istočne

strane. Uz tu metodu, korištena je i starija metoda krtičnjaka. U 18. st. se javlja i

metoda šrafiranja tj. iscrtkavanja. Ovom tehnikom se s pomoću brojnih crtica dobivao

dojam todimenzionalnosti. Što su crtice gušće i dulje, to je nagib padina veći. Na

nekum kartama kombinirano se primjenjuje sjenčanje i šrafiranje, kao očigledno,

metodološki prijelazni oblik prikaza geomorfoloških značajki terena. Te su tehnike

odražavale su tzv. ptičju perspektivu pri prikazivanju neravnina na zemljinoj površini.

Na pojedinim kartama paralelizam isjenčanih kontura približava se metodi

prikazivanja reljefa izohipsama. Takovi zemljovidi pojavljuju se u 18. st., a iscrtavanje

izohipsi pojavljuje se krajem toga stoljeća premda se u većoj mjeri upotrebljavaju tek

od druge polovine 19. st., posebno na topografskim kartama. Na korografskim

zemljovidima, grafičke tehnike višebojnog tiska omogućile su postupan prijelaz na

prikazivanje reljefa bojama (najčešće primjenom višetona). Vode su najčešće bile

označavane plavom bojom, a biljni pokrov zelenom. Na jednobojnim kartama more je

često iscrtano valovitim crtama, točkicama, oznakama plovila i morskih bića, nerjetko

čudovištima. Na starijim kartama šumski predjeli označavani su većim ili manjim

grupama stabala, sjenčanih s istočne strane. Naselja, posebice gradovi, označavani

su geometrijskim i slikovnim kartografskim znakovima ili pak pojednostavljenim

crtežima osnovnih kontura njihovih utvrda. Kod zemljovida u boji najčešće su gradovi

prikazivani vinjetama crvene boje ili crtežima zvonika. Na mnogim kartama uz glavni

sadržaj na polju karte priređeni su detaljniji prikazi najznačajnijih dijelova prostora

prikazanih u krupnijem mjerilu.

Glede tehnike izradbe zemljovida u 15. st. se primjenjuje drvorez, od 16. st.

prevladava bakrorez, od 19. st. kamenorez, tj. litografske tiskovine. Istodobno je

velik broj karata izrađen rukopisno, bilo da se radi o predlošcima za tiskane karte,

bilo da je riječ o finalnom kartografskom ostvarenju. Zbirka obiluje rukopisnim

kartama nastalima u arhivu od 17. do 20. st. upotrebljavajući tehniku acquatinte na

pairu ručne izrade, a zatim zalijepljenu na platno. U 20. st. prevladava tisak.

9

U odnosu na mjerilo, kod velikog broja zemljovida radi se o općim (generalnim)

zemljovidima od kojih je najveći broj razmjerno sitnog mjerila (sitnijeg od

M=1:200.000). Velik je broj i topografskih (specijal) karata, napose detaljnih prikaza

pojedinih područja, krupnijih mjerila (M=1:10.000 do M=1:200.000). Ima i određeni

broj nacrta cesta, planova regulacija voda, i sl. najkrupnijih mjerila koje često prate

skice, crteži, uzdužni i poprečni prikazi, tlorisi, vedute itd. Često su mjerila, poput

kartuša i okvira, dekorativno urisana, ali je njihova osnovna svrha određivanje

odnosa dužina na karti i u prirodi (od 19. st. to je odnos duljina na karti i duljina na

kugli ili na referentom elipsoidu kohjima se aproksimira oblik Zemlje).

Na starijim zemljovidima mjerila su najčešće prikazana u starijim jedinicama pojedinih

zemalja (milje, koraci, stope, hvati itd.), a na novijim u kilometrima i metrima.

Najčešće su primjenjivane: talijanska milja, mletačka milja, njemačka liga,

nizozemska liga, francuska i engleska liga, francuska milja, poljska milja, turska milja,

ruska milja, geografska milja (kod Furlanetta i kasnije), cestovna milja, dalmatinska

milja, morska milja i dr. Djeljenik (količnik) mjerila, ukoliko je naznačen, često je palac

(bečki palac, "zoll", "pollice di Vienna" = cca 26 mm, venecijanski palac, "pollice di

Venezia" = cca 29 mm i sl.). Česti su i mletački koraci (passi), padovanske "pertiche"

(hvati, kolci, sežnji), klafteri (hvati, sežnji), engleski hvat ("fathom" ili "fadom"),

francuski koraci, njemački koraci (Schritt). Od početka 19. st. upotrebljava se

učestalije metrički sustav. Mjerila su više puta smještena unutar naslovnice, unutar

zasebnog okvira, pri dnu karte ili rubno, ponekad s ukrasima (šestar, kutomjer i sl.).

3.2. Valorizacija zbirke

Kada se govori o valorizaciji Kartografske zbirke, njezina je vrijednost višestruka, za

sve povjesničare, geografe, arheologe i dr. Zbirka sadrži različite vrste zemljovida

različitih provenijencija, od onih izrađenih u današnjoj Hrvatskoj (najviše u Zadru) do

onih izrađenih u Veneciji, Beču i drugim europskim znanstvenim i kulturnim

središtima.

Predviđa se stalno nadopunjavanje zbirke i prikupljanje raznih zemljovida. Tijekom

povijesti geografska je karta zorno odražavala svoje razdoblje, način shvaćanja i

doživljavanja svijeta. Kao medij za pohranu i prijenos informacija u svom povijesnom

razvoju karta je imala vrlo naglašena estetska obilježja, pa ju se može tretirati i kao

umjetničko djelo. Geografska je karta u grafičkom smislu nastala nakon pojave pisma

kao rezultat praktičnih potreba ljudi koji su se njome služili.

10

Mnoge stare geografske karte zavrjeđuju pozornost kako s povijesnog, geografskog i

kulturnog, tako i s umjetničkog gledišta. Gotovo je svaka karta iznimno djelo likovne

umjetnosti, ostvarenje vrsnih kartografa, bakrorezaca i majstora drugih tehnika

preciznoga likovnog izražavanja te najboljih tiskarskih kuća od 17. do 20. stoljeća.

Karte su naime ostvarenja na dodiru znanosti i umjetnosti koje korisnicima daju

mnoštvo informacija o geografskim značajkama prikazanog prostora ali nerijetko

imaju i dublju poruku odražavajući ili odašiljući različita značenja, ideje, nastojanja…

Vodeći brigu o njima, čuvamo vrijedan dio kulturne baštine za buduće naraštaje.

3.3. Odabiranje i izlučivanje

Nije izvršeno izlučivanje i zbirka je predviđena za trajno čuvanje.

3.4. Plan sređivanja

Zbog preglednijeg i jednostavnijeg pristupa istraživanju zbirke kao i uvida u pojedine

cjeline, zbirka je složena po serijama i podserijama. Karte su podijeljene prema

sadržaju na 19 serija i složene unutar pojedinih cjelina kronološki (gdje god je to bilo

moguće utvrditi ili približno odrediti). Starije kartografsko gradivo je svrstano u 2

velike serije i to rukopisne i stare tiskane karte. Rukopisne karte obuhvaćaju rukom

izrađene i kolorirane zemljovide različitih vrsta, prikaze projekata, prometnica i

mostova. Serija rukopisnih karata sadrži 7 podserija s obzirom na sadržaj i mjerilo.

Serija starih karata sadrži stare zemljovide iz 17., 18. i 19. st. tiskanih u različitim

europskim kartografskim središtima (najviše u Veneciji). S obzirom na vrijeme

njihovoga nastanka, serija starih tiskanih karata broji 3 podserije. Unutar 9. serije

prometnih karata formirane su 2 podserije koje ih sadržajno objedinjuju. Ostale serije

su formirane prema sadržaju.

Budući da je zbirka u izradi znanstvenih i stručnih radova često citirana, stare

signature tj. inventarni brojevi ostali su sačuvani u analitičkom inventaru radi lakšeg

snalaženja, a indeks mjesta je prilog analitičkom inventaru.

Za opis zemljovida korišten je ISBD (CM) Međunarodni standardni bibliografski opis

kartografske građe, koji se primjenjuje u AKM zajednici. Arhivske norme za opis

gradiva ISAD (G) i ISAAR(CPF). Elementi opisa su sljedeći: signatura (otisnuta

podebljanim brojkama); naslov na hrvatskom jeziku; izvorni naslov (ako je naveden

na zemljovidu); autor zemljovida; mjerilo; mjesto nastanka, izdanje/naziv izdavača,

godina; tehnički podatci: broj listova, broj zemljovida, tehnika, medij, veličine lista

11

širina × visina (š × v), veličina prikaza širina × visina (š × v), broj duplikata; oštećenje;

stara signatura i opis izgleda karte. Ukoliko jedan inventarni broj sadrži više listova

svaki je posebno izmjeren i opisan.

Serije i niže razine:

1. Rukopisne karte

1.1. Rukopisne katastarske karte

1.2. Rukopisne topografske karte

1.3. Rukopisne korografske karte

1.4. Rukopisne prometne karte

1.5. Rukopisni planovi

1.6. Rukopisne vojne karte

1.7. Rukopisni projekti

2. Stare tiskane karte

2.1. Stare tiskane karte 17. st.



3. Pomorske karte

4. Topografske

5. Upravno-administrativne karte

6. Katastarske karte (austrijske)

7. Planovi gradova

8. Demografske karte

9. Prometne karte

9.1. Prometne karte

9.2. Poštanske karte

10. Administrativno političke karte

11. Gospodarske karte

12

12. Hidrografske karte

13. Geološke karte

14. Arheološke karte

15. Vojne karte

16. Povijesne karte

17. Karte svijeta

18. Atlasi

19. Razno

Zbirci će biti pridruženo 86 neidentificiranih zidnih karata, te će od njih biti formirana

još jedna serija.

4. DOSTUPNOST

4.1. Uvjeti dostupnosti

Kartografska zbirka dostupna je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i

Pravilniku čitaonice DAZD-a.

4.2. Tvarne značajke

Papir ručne izrade zalijepljen na platno, papir, paus papir, karton.

4.3. Obavijesna pomagala

Arhivski popis je identificirao 412 inventarnih brojeva. Sada je napravljen analitički

inventar koji sadrži 375 inventarnih brojeva u kojima se čuva 1730 zemljovida na

1879 listova i 5 atlasa.

13

5. DODATNI IZVORI

5.1. Postojanje i mjesto čuvanja izvornika

Izvornik se nalazi i čuva u DAZD, trezor arhiva.

5.2. Dopunski izvori

Atlasi u Knjižnici DAZD-a:

1. Claudius Ptolemaeus (100. -178.)

Geographia / redacta a Josepho Moletio Mathematico. - Venetiis: apud Vincentium

Valgrisium, 1562. - 6, 112, 286 str.[64], presavijene karte; 8* (23 cm)

Uvez: pergamena.

2. Gerardus Mercator (1512.-1594.)

Geographia nova totius mundi: Atlantis / Gerardi Mercatore. - Duysburgi: Rumoldus

Mercatore, 1595.[44], 33, str: ilustr.: 101 zemljop. karta crno-bijela; 40 cm Bakrorez

3. Vincenzo Maria Coronelli (1650.-1718.)

Mari, golfi, isole, spiaggie, porti, citta, fortezze ed altri luoghi principali dell' Istria,

Quorver, Dalmiasia / P. Coronelli.- Venezia, [1708.]-[217] listova : zemljop. karte;

20×29 cm

(Naslov na spor. str. - [11] karata odvojene: br. 10, 25, 44, 72, 73, 74, 91,

93,130,170,188.)


Corso geografico universale: o'sia la terra divisa nelle sue parti... / Vincenzo Coronelli

M.C. - [mjerila različita]. - In Venetia: a spese dell' autore, 1692. - [48], l, [72] karte:

crno bijele: 51 cm


Isolario / del P. Coronelli. - Venetia: a spessa dell' autore, 1696. - str. 151-154, 170-

171: zemljop. karte: bakrorez; 38×53 cm

14

6. Joseph Lavallee

Voyage pittoresque et historique de l'Istrie et de la Dalmatie / redige d'apres

l'itineraire de L.F. Cassas, par Joseph Lavallee; sous la direction de Nee. - Paris: de

l' imprimerie de Pierre Didot, 1802. - [14], 190 str.: ilustr., 65 tabli razl. numeriranih, [6]

presavijenih, [1] zemljopisna karta, [1] plan; 54 cm

7. Jean Joseph Allezard

Recueil: de 163 des principaux Plans des Ports et Rades de la Mediterranee, dont 40

out ete dermierement publies / par Jean Joseph Allesard ancien capitaine de Marine,

et plusieur des autres corriges. - Geues : chez Yves Gravier Libraire sous la loge de

Banchi, 1804.-163 l: zemljop. karte i planovi; 17×24 cm

HR-DAZD -5 Mletački katastar. Katastarske knjige (1597.-1797.)

HR- DAZD - 6 Mletački katastar. Mape „Grimani“ (1597.-1797.)

HR - DAZD – 7 Mletački katastar. Pisma vještaka mjernika (1597.-1797.)

HR -DAZD - 8 Mletački katastar. Skice katastarskih mapa područja Zadra, Knina i

Imotskog (1597.-1797.)

HR-DAZD-381 Mletački katastar. Mape Dalmacije. Zbirka obitelji Kurir (1701.-1800.)

HR - DAZD- 382 Uprava za katastarsku izmjeru (1823.-1829.)

HR - DAZD - 552 Grafička zbirka (1589. – 1934.)

HR – DAZD -348 Obitelj Borelli (15.-20.st.)

HR – DAZD – 359 Obitelj Lantana (13.-20.st)

HR – DAZD - 493 Obitelj Pekota (1798.-1889.)

HR – DAZD - 386 Zbirka tiskovina/stampata (1488.-2005.)

HR – DAZD - 377 Miscellanea (11.-20.st.)

HR - DAST – 15 Arhiv mapa za Dalmaciju (1819.-1981.)

Znanstvena knjižnica Zadar: Zbirka zemljopisnih karata i atlasa

15

5.3. Bibliografija

Katalozi:

9. savjetovanje kartografija i geoinformacije uz Svjetski dan GIS-a: katalozi

izložbe/Izložba kartografska baština u zadarskim arhivima i knjižnicama/autor Josip

Faričić; izložba Pomorska kartografija Hrvatskog hidrografskog instituta/autor Pejo

Bročić. Zadar:Hrvatsko kartografsko društvo 2013.

Granice Dalmacije prema susjedima tijekom XIX. stoljeća: katalog izložbe/autor

teksta Stijepo Obad. Zadar: Državni arhiv, 2010.

Vedute, planovi i crteži iz fondova i zbirki Državnoga arhiva u Zadru: katalog

izložbe/autor teksta Denis Martinović. Zadar: Državni arhiv, 2010.

Zagora na katastarskim mapama Državnog arhiva u Zadru: katalog izložbe/ autor

teksta Milan Glibota. Zadar: Državni arhiv, 2006.

Kninsko područje na zemljopisnim kartama i katastarskim planovima iz Državnog

arhiva u Zadru: katalog izložbe/autor teksta Milan Glibota. Zadar: Državni arhiv, 2005.

Imotska krajina na zemljopisnim kartama i katastarskim planovima iz državnog arhiva

u Zadru: katalog izložbe /autor teksta Milan Glibota. Zadar: Državni arhiv, 2004.

Obad, Stjepo. Južne granice Dalmacije: od XV. st. do danas. Zadar: Državni arhiv,

1999.

Hrvatska na zemljopisnim kartama od XVI. do XIX. stoljeća u Državnom arhivu u

Zadru: katalog izložbe/autor Damir Magaš. Zadar: Državni arhiv, 1997.

Granice Hrvatske na zemljovidima: od XII. do XX. stoljeća: katalog izložbe. Zagreb:

Muzej za umjetnost i obrt, 1992.

Literatura:

Marković M. (1993.) Descriptio Croatiae: hrvatske zemlje na geografskim kartama od

najstarijih vremena do pojave prvih topografskih karata, Naprijed, Zagreb. Slocum,

T.A.

Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma. Hrvatski državni arhiv i Zavod za

hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb, 1999.

Državna geodetska uprava (1847-1963), edicija Povijest hrvatskog katastra: I

Hrvatska i Slavonija. Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.

Stari zemljovidi otoka Cresa. Eko-park Pernat, Lubenice-Rijeka, 2000.

16

Katastar Istre (1817.-1960.). Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2001.

Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima. Izdavačka kuća

«Meridijani», Samobor, 2003.

Povijesni atlas gradova: Bjelovar. Državni arhiv Bjelovar i Hrvatski državni arhiv,

Zagreb, 2003.

Povijesni atlas gradova: Sisak. Državni arhiv Sisak i Hrvatski državni arhiv, Zagreb,

2004.

Povijesni atlas gradova: Koprivnica. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Muzej

grada Koprivnice. Zagreb, 2005.

Povijesna geografija rijeke Krke. Javna ustanova Nacionalni park «Krka», Šibenik,

2007.

Povijesni atlas gradova: Hrvatska Kostajnica. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i

Državni arhiv Sisak. Zagreb, 2007.

Povijesni atlas gradova: Varaždin. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Državni

arhiv Varaždin. Zagreb, 2009.

Povijesni atlas gradova: Sisak. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Državni arhiv

Sisak, Zagreb, 2012.

Pet stoljeća geografskih i pomorskih karata Hrvatske = Five centuries of map and

charts of Croatia / priredili Drago Novak ... [et al.] ; [prijevod engleskih tekstova na

hrvatski Biserka Fučkan Držić ... et al.]Zagreb : Školska knjiga, 2005

Lovrić, P. (1988) : Opća kartografija, SN Liber, Zagreb.

Frančula, N. (2000.): Kartografske projekcije, Geodetski fakultet, Zagreb, 2000

Novosel-Žic P. (1987.): O razvoju geografije i kartografije, Geografski glasnik br. 49,

Zagreb, 1987.

Novosel-Žic P. (1990.): Problem početnog meridijana i naše geografske karte,

Geografski horizont br. 1, Zagreb, 1990.

Roglić J. (1983.): Osnove kartografije, Zagreb, 1983.

Mirošević, L., & Lapaine, M. (2008). Pisma ovlaštenih mjernika u Državnom arhivu u

Zadru. Kartografija i geoinformacije, 7(10), 29-47.

Faričić, J. (2007). Geographical names on 16th and 17th century maps of Croatia.

Kartografija i geoinformacije, 6(izv./spec.), 148-179.

Faričić, J. (2003). Otok Pag na starim kartografskim prikazima. Geoadria, 8(1), 47-

126.

17

Faričić, J., & Simičić, Z. (2005). Kornati na starim geografskim i pomorskim kartama.

Kartografija i geoinformacije, 4(4), 59-77.

Faričić, J. (2010). Ist and Škarda Islands on Old Maps–Small Islands in “Big”

Geography of the Adriatic and the Mediterranean. Sveučilište u Zadru, Zavod za

prostorno uređenje Zadarske županije, Matica hrvatska–Ogranak u Zadar i Hrvatsko

geografsko društvo–Zadar.

6. NAPOMENA

Kako citirati: HR-DAZD-383, Kartografska zbirka, 1.1.1. Katastarska karta Preka i

Sutomišćice, 1721. g.

7. PODRUČJE KONTROLE OPISA

7.1. Napomena arhiviste

Opis izradila: Tamara Šarić Šušak, arhivistica specijalistica

Pravila i propisi: Opis je izrađen u skladu s Općim međunarodnim normama za opis

arhivskog gradiva ISAD (G) , ISAAR (CPF) i ISBD (CM) Međunarodni standardni

bibliografski opis kartografske građe.

Mjerila pomogao izraditi Josip Gjergja, student 3 godine na Odjelu za geografiju

Sveučilišta u Zadru.

Posebna zahvala prof. dr. sc. Josipu Faričiću, redovitom profesoru na Odjelu za

geografiju Sveučilišta u Zadru, na stručnoj pomoći. Kao najbolji poznavatelj ove

zbirke pomogao je konkretnim ispravkama i komentarima.

18

1. Serija HR-DAZD-383.1 Rukopisne karte

1. PREPOZNATLJIVOST

1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383.1.

1.2. Naslov serije Rukopisne karte

1.3. Vrijeme nastanka 17. -19. st.

1.4. Razina opisa serija / arhivska zbirka

1.5. Količina 430 zemljovida, 469 listova

1.6. Klasifikacija L.1.7.

2. KONTEKST

2. 1. Povijest serije/zbirke

Serija rukopisnih karata nastala je odvajanjem svih karata crtanih rukom nastalih od

17. do 19. stoljeća. Sve su nastale iz potrebe administracije radi ubiranja poreza i

izrade katastra, izgradnje, uređenja, vojnih potreba i političkih razgraničenja na

području Dalmacije.

2. 4. Način preuzimanja/ akvizicija

Kartografsko gradivo ove serije nastalo je u Zadru ili na terenu te se koncentriralo u

Arhivu.


3. 1. Sadržaj serije

Serija sadrži razne katastarske, topografske, korografske, prometne, vojne

zemljovide, planove i projekte izgradnje cesta i mostova kao i regulacije vodotokova

u Dalmaciji.

3. 2. Odabiranje, izlučivanje i rokovi čuvanja

Prilikom obrade serije unutar arhiva nije izvedeno izlučivanje. Predviđeno je trajno

čuvanje i mogućnost dopune serije, otkupom i poklonom.

19

3. 3. Plan sređivanja

Prilikom sređivanja zatečenih zemljovida odlučeno je da se rukopisne karte podijele i

sadržajno te je sama serija podijeljena na 7 podserija. Za opis zemljovida korišten je

ISBD (CM) Međunarodni standardni bibliografski opis kartografske građe te ISAD (G)

i ISAAR(CPF). Elementi opisa su sljedeći: signatura (otisnuta podebljanim brojkama);

naslov na hrvatskom jeziku; izvorni naslov (ako je naveden na zemljovidu); autor

zemljovida; mjerilo; mjesto nastanka, izdanje/naziv izdavača, godina; tehnički

podatci: broj listova, broj zemljovida, tehnika, medij, veličine lista visina × širina (v ×

š), veličina prikaza visina × širina (v × š), broj duplikata; oštećenje; stara signatura i

opis izgleda karte. Ukoliko jedan inventarni broj sadrži više listova svaki je posebno

izmjeren i opisan.


1. Rukopisne karte

Niže razine

1.1. Rukopisne katastarske karte

1.2. Rukopisne topografske karte

1.3. Rukopisne korografske karte

1.4. Rukopisne prometne karte

1.5. Rukopisni planovi

1.6. Rukopisne vojne karte

1.7. Rukopisni projekti

4. UVJETI DOSTUPNOSTI I KORIŠTENJA

4. 1. Uvjeti dostupnosti

Dostupno sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva, NN 67/99. i Pravilniku

čitaonice Državnog arhiva u Zadru.

4. 2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja

Gradivo je javna arhivska zbirka, umnožavanje je dozvoljeno sukladno Pravilniku

DAZDA i važećem Cjeniku usluga DAZD-a.

20

4. 3. Jezik/pismo u gradivu

Talijanski i hrvatski, latinica

4. 4. Tvarne značajke i tehnički uvjeti

Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVORI

5. 1. Postojanje i mjesto čuvanja izvornika

Državni arhiv u Zadru

5. 2. Dopunski izvori

HR-DAZD -5 Mletački katastar. Katastarske knjige (1597.-1797.)

HR- DAZD - 6 Mletački katastar. Mape „Grimani“ (1597.-1797.)

HR - DAZD – 7 Mletački katastar. Pisma vještaka mjernika (1597.-1797.)

HR -DAZD - 8 Mletački katastar. Skice katastarskih mapa područja Zadra, Knina i

Imotskog (1597.-1797.)

HR-DAZD-381 Mletački katastar. Mape Dalmacije. Zbirka obitelji Kurir (1701.-1800.)

21

HR-DAZD-383.1.1. Rukopisne katastarske karte

Razina opisa Podserija

Količina jedinice 26 zemljovida, 71 list

Sadržaj gradiva Podserija sadrži katastarske planove i nacte

1.1.1.

Katastarska karta Preka i Sutomišćice, 1721. g.

Autor: Faventini, Cosmo; vještak mjernik

Mjerilo: ca 1:1.800

Mjesto i vrijeme: Zadar: 1721.

Tehnički podatci: 4 lista, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, papir zalijepljen na platno

veličine 237 × 178 cm; veličina prikaza 229 × 172 cm ; veličina svakoga lista 119 ×

90 cm

Stara signatura br. 1

Kopija katastarske karte Preka i Sutomišćice od 21. 11. 1721. godine. Uvećani prikaz

katastra svih obradivih površina i vinograda u Preku i Sutomišćici, kao i granica

između susjednih mjesta. Crvena boja označava oranice i vinograde, zelena

prikazuje zemlju u predjelu Boschetto, žuta puteve. U desnom gornjem dijelu nalazi

se naslov na talijanskom jeziku "Copia delle presentazioni esistenti nel disegno dal

perito Faventini ridotto in grande", u lijevom gornjem kutu nalazi se vjetrulja, u

središnjem dijelu karte je detaljan opis karte, nadnevak, mjesto i ime autora, a u

desnom donjem kutu nadnevak izrade kopije i mjerilo u lijevom donjem kutu crtano

crvenom bojom izraženo u pertikama.

1.1.2.

Preslik katastarske karte Lađevaca i Piramatovca,1761. g.

Autor: Defrateo, Givanni Battista

Mjerilo: Ca 1:6.500

Mjesto, godina: Šibenik: 1791.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom, acquatinta, papir veličine 53,5 ×

75,5 cm, veličina prikaza 48 × 70,5 cm

Stara signatura. br. 198

22

Katastarski prikaz šume iznad Piramatovca te njenih granica prema području sela

Lađevaca koji je napravljen na zamolbu arambaše Grgura Guberine iz sela Sanković

ispod Skradina, Piramatovaca i Sdrapnja, pod nadležnošću Šibenika. Katastarski

prikaz smješten u okvir. Prikaz na sredini lista, a dio Prokljanskog jezera gore desno.

Vjetrulja smještena lijevo gore te mjerna ljestvica u padovanskim pertikama u donjem

lijevom kutu. Dolje desno u kutu tekst na talijanskome jeziku u zasebnom okviru. Na

poleđini upisani Lagevzi-Piramatovzi i broj 198.

1.1.3.

Topografski prikaz polja u Tkonu na Pašmanu , 1775. g.

Naslov: Disegno Topografico delle Campagne nelle pertinenze del Comune di Tcon

delle quali sono obligati li Villici di esso Comune a contribuire la Dominicale

all’Abbate Comendatario di Rogovo qiusto alla Convenzione stabilita tra esso Abbate

ed il Comune stesso li 8. Settembre 1775.

Autor: Medin, Francesco

Mjerilo: Ca 1:1.450

Mjesto, godina: Zadar, 1775.

Tehnički podatci: 3 lista, 1 zemljovid, crtano rukom u bojama, akvarel i tinta, papir

zalijepljen na platno veličine 44,5 × 168 cm, List 1 veličine: 41,5 × 42,5 cm, List 2

veličine: 41,5 × 51 cm, List 3 veličine: 41.5 × 63,5 cm. Zemljovid je u roli smješten u

kutiju veličine 45,5 × 6 cm.

Ostali autori: Marconati, Pietro; de Filseck, Moser Cristoforo


Premda se u naslovu navodi pridjev topografski ova karta zapravo ima katastarsku

namjenu. Karta sadrži 3 zasebna prikaza obradivih polja tj. vinograda obojanih u žuto

u Tkonu na Pašmanu koju obrađuju mještani Tkona te su dužni zemljarinu dati opatu

komendatoru samostana.

Sva 3 prikaza se prikazuju na jednom listu ali su međusobno neovisni i zasebno

uokvireni. List 1. nalazi se na desnoj strani list i prikazuje položaj i granice vinograda

na zemlji: Dusche i Jadrine poljane sa susjednim posjedima. Vjetrulja desno na

sredini unutar okvira. List 2. prikaz je na sredini lista, a iznad njega je naslov na

talijanskom jeziku. Ruža vjetrova na sredini, a mjerilo dolje na sredini unutar okvira

23

(Scala di Passi Geometrici 100). Prikaz vinograda na području zvanom Plasina,

Vrutach, Sfastin i Studenac. List 3: prikaz je smješten na lijevoj strani lista te

prikazuje područje Podgominjak, Liche, Coludrevizza, Dugenjive, Vrulje, i Mervisco.

Vjetrulja gore lijevo unutar okvira. Reljef postignut tehnikom crtkanja. Na poleđini

olovkom upisan broj 386.

1.1.4.

Katastarski plan posjeda samostana Rogovo, 1781. g.

Naslov: Piano che dimostra li fondi dell’Abbazia di Rogovo

Autor: Signoretti, Carlo Antonio; vještak mjernik

Mjerilo: Ca 1:4.425

Mjesto, godina: Zadar: 1781.

Materijalni opis: 1 list, 1 katastarski plan, crtano rukom u bojama: papir zalijepljen na

platno veličine 72 × 89 cm, veličina prikaza 65 × 83 cm


Katastarski plan posjeda samostana Rogovo od 1. prosinca 1781. godine, u posjedu

opata don Antonija Caramana koji upravlja posjedima u Sv. Filipu i Jakovu i Biogradu.

Izmjera je učinjena po nalogu generalnog providura Paola Boldua od 4. listopada

1781. godine naslov gore na sredini lista, odmah ispod mletački lav koji u šapi drži

grafičko mjerilo od 6 koraka, 250 pertika pertika, a ispod šapa su stilizirane ljestve te

ispod svega vjetrulja. Lijevo i desno od lava popisi čestica zemlje i njihovi nazivi.

Sredina lista predstavlja katastarski plan posjeda s česticama, posađenim kulturama

te s ucrtanom mrežom putova. Vinogradi označeni crvenom bojom, maslinici i

obradiva polja žuto, a pašnjaci zeleno. Lijevo dolje u kutu izjava vještaka mjernika

Antonia Signorettia da je nacrt napravljen uz nazočne svjedoke iz Biograda i Sv.

Filipa i Jakova. Plan u okviru. Rubovi presvučeni u platnenu zelenu vrpcu.

24

1.1.4.

Katastaski plan Radašinovaca, 1782.

Autor: Barbieri, Alessandro

Mjerilo: neodređeno

Mjesto, godina: Zadar, Arhiv generalnog providura, 1782.

Tehnički podatci: 4 lista ,1 katastarski plan: crtano rukom, acqua-tinta, papir

zaljepljen na platno različitih veličina

Restauracija nužno potrebna: velika oštećenja uz rubove, nedostaje papir, vidljivo

platno

Stara signatura br. 79, 80, 81 i 82

Katastarski plan za mjesto Radašinovci iz 4 dijela koji spojeni tvore cjelinu.

Katastarski plan je formiran od 4 zasebne inventarne jedinice starih signatura br. 79,

80. 81 i 82.

List 1

Katastarski plan Radašinovci i Dobra Voda, 1782. g.

Preslik katastarskog plana sela Radašinovci – Dobra Voda iz 1782. godine. Prikazuje

se granica sela s Pristegom i Stankovcima. Žutom bojom obojena su područja

pogodna za ispašu, zelenom bojom šume, a oranice su posebno ucrtane raznim

bojama s imenima vlasnika tj. obrađivača, a plavom bojom investitura Bianchi.

U gornjem desnom kutu tekst: Radasinovaz Fog.1. No. 64. Na dnu karte pri sredini

nadnevak izrade nacrta, ime mjernika i naznaka da je ovo kopija originala. Na

poleđini upisano: Radasinovaz. Dobra Voda i slova R. D.

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom, acqua-tinta, papir zaljepljen

na platno, veličine 86 × 112 cm, veličina prikaza 74 × 97 cm


platno


25

List 2

Katastarski plan Radašinovci, Budak iz 1782. g.

Preslik katastarskogplana sela Radašinovci – Budak gdje je na vrhu lista upisano:

Radasinovaz Fog. 2. No. 65. Katastarski prikaz sela Radašinovci, predjela Budak s

granicama prema susjednim selima Banjevcima i Stankovcima. Žuto su obojani

pašnjaci, a sasvim desno ucrtana je utvrda Budak i Sv. Katarina. Karta je u okviru, a

veliko slovo A u gornjem desnom kutu, slovo E u gornjem lijevom kutu, slovo D u

donjem desnom kutu izvan prikaza. Obradive oranice označene su zelenom, žutom,

crvenom i smeđom bojom s imenima obrađivača, a plavom bojom je označeno

zemljište prema kaštelu Budak i Sv. Katarina s naznakom investiture Bianchi. Na

poleđini olovkom upisan br. 80 i slova R i B gore i dolje uz rub: Radasinovaz. Budak.

Tehnički podatci: 1 list, katastarska karta: crtano rukom, acqua-tinta, papir zaljepljen



platno


List 3

Katastarska karta Radašinovci

Katastarska karta originalne signature u gornjem desnom kutu: Radasinovaz, Fog.3.

No. 66 prikazuje područje sela prema Vrani i Vranskom jezeru. Žuto su označeni

pašnjaci, brdo Crna gora i kasnoantički refugij, Zamina (Samograd) osjenčani sivom

bojom. Crvenom, žutom, smeđom i plavom su označene oranice s imenima

obrađivača. Izvan prikaza dolje desno slovo D, dolje lijevo slovo A, gore lijevo slovo

C. Ova velika tiskana slova označavaju mjesta spajanja s kartom pod brojem 82.

Vjetrulja prelazi preko cijeloga lista. Na poleđini slova R M i br. 81, Radassinovaz M.




platno


26

List 4

Katastarski plan originalne signature u gornjem desnom kutu: Radasinovaz Fog. 4.

No. 67.

Katastarski prikaz Radašinovaca prema Vranskom jezeru i brdu Crna gora. Izvan

okvira ucrtana su slova. Gore lijevo slovo A, dolje lijevo slovo D, gore desno slovo D

što odgovara slovima na karti pod brojem 81. Tekst na talijanskom jeziku dolje lijevo

uz okvir koji govori da je ovaj nacrt kopija nacrta koji je napravljen po naredbi

generalnog providura Francesca Grimanija, a nacrtao ga je Alessandro Barbieri, javni

mjernik i to na 4 lista br. 64, 65, 66 i 67., i potpis inženjera Bartolo Riviera. Ispod

teksta se nalazi mjerilo u padovanskim pertikama (300 padovanskih pertika). Ispod

svega slijedi tekst na talijanskom jeziku od 13. kolovoza 1782. godine gdje dolje

potpisani, javni mjernik Pietro Signoretti potvrđuje da je izdao nacrt u 4 dijela sela

Radašinovci, te da je pohranjen u arhivu generalnog providura i da je istovjetan s

originalom, a sve na zamolbu feudalca Andrije Borellija. Pečat u stiliziranoj baroknoj

kartuši s vodenim žigom zalijepljen na kartu.




platno


1.1.5.

Katastarski plan zaleđa Biograda, 1785. g.

Autor: Signoretti, Pietro; vještak mjernik


Mjesto, godina: Zadar: Arhiv generalnog providura, 1785.

Tehnički podatci: 2 lista, 1 katastarski plan : crtano rukom, aqua-tinta; papir na platnu

u boji veličine 80 × 98 cm, veličina prikaza 74 × 92 cm

Restauracija nužno potrebna.

Stara signatura br. 87 i 88

27

Kopija katastarskog plana obradivih zemalja u zaleđu Biograda u dva dijela koji je

napravljen na zamolbu grofa Andrije Borellija. Dvije karte pod brojevima 87 i 88 tvore

jedinstveni katastarski plan toga područja. Prikaz je smješten u okvir, a pozicije

upisane velikim tiskanim slovima NO spajaju se na zadanim mjestima PQ.

List 1

Prikaz lokaliteta Opatija gdje se u dnu prikazuje crta koja dijeli nove i stare stečevine,

a bočno desno vidi se granica prema Sv. Filipu i Jakovu. Bočno lijevo ucrtana slova

NO gdje se karta spaja s drugim dijelom. Žutom bojom prikazana su područja

pogodna za pašnjake, zelenom bojom šumoviti dijelovi, oranice su ucrtani raznim

bojama, a unutar njih su upisana imena obitelji koja ih obrađuju. Područja

Jankolovice i Male Opatije su posebno označena. Gore uz rub dio koji pripada

Vranskom jezeru. Ucrtan je smjer prema Dragama. Mjerna ljestvica u padovanskim

pertikama smještena je gore na sredini lista, a vjetrulja gore u lijevom kutu. Tekst se

prikazuje bočno dolje desno, a tekst na talijanskom jeziku postavljen je okomito. Na

poleđini upisan broj 87 i Z. Opatia ZM.

List 2

Prikaz lokaliteta Biograd pod Blatom gdje se dolje uz rub prikazuje linija koja je

granica između nove i stare stečevine. U gornjem dijelu nacrta u nježno zelenoj boji

označeno je područje Vranskog jezera, a bočno lijevo plavom bojom ucrtan djelić

Vranskog jezera i granica sela s Pakoštanima. Bočno desno tiskana slova PQ koja

označavaju spoj s kartom br. 87. Vjetrulja nacrtana preko cijeloga lista. Na poleđini:

Pod Blatom ZS i broj 88

1.1.6.

Katastarski plan Vrane i Kakme, 1785. g.

Autor: Pietro Signoretti



Tehnički podatci: 3 lista, 1 katastarski plan: crtano rukom, aqua-tinta; papir na platnu

u boji veličine 72 × 107 cm, veličina prikaza 69 × 103 cm

Potrebno restaurirati.

28

Stara signatura br. 83, 84, 85

Katastarski prikaz Vrane iz 3 lista starih signatura br.83, 84 i 85 koji spojeni tvore

cjelinu.

List 1

Kopija katastarskog prikaza Vrane gdje je ucrtana granica prema Radašinovcima,

prometnice, čestice zemlje s imenima vlasnika, brdo Cernogore koja dijeli mjesto od

jezera Vrana. Na karti se prikazuje vjetrulja, te mjerna ljestvica u pertikama unutar

okvira same karte. Katastarska karta je napravljena na zamolbu feudalca Andree

Borellija. U lijevom dijeli karte rukom ispisan tekst na talijanskom jeziku: 4 Aprile 1785

Zara, Cop. del Disegno della Villa di Vrana tratto con la mag=diligen=d’altro simile…

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom, aqua-tinta; papir na platnu u

boji veličine 72 × 107 cm, veličina prikaza 69 × 103 cm

Potrebno restaurirati: rupa nastala u donjem desnom kutu.


List 2

Katastarski prikaz Vrane (nastavak karte br. 83.) s ucrtanim četicama obradivoga tla

s imenima vlasnika i veličinom obradive zemlje. Dolje desno mjerna ljestvica u

padovanskim pertikama. Na sredini je osjenčano područje brda Crna Gora gdje je

područje u posjedu Pakoštanaca te olovkom upisani toponimi, npr. Lokin…. Karta

ima dvije vjetrulje, jedna gore lijevo, a druga dolje pri sredini. Karta je smještena u

okvir, a oznake alfabeta CD se nalaze unutar okvira bočno lijevo, a GH bočno desno.

U donjem dijelu karte lijepo prikazan dio Vranskog jezera.

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom, aqua-tinta; papir na platnu u

boji veličine 81 × 97 cm, veličina prikaza 79 × 94 cm

Potrebno restaurirati


29

List 3

Katastarski prikaz područja Kakme s označenim česticama obradivih površina te

imenima vlasnika. Žutom bojom označeno močvarno tlo, izvorište Kakma, i

Biogradski Stanovi. Lijevo, bočno unutar okvira slova LM. Mjerna ljestvica u

padovanskim pertikama postavljena desno dolje. Ispod tekst na talijanskom jeziku

gdje javni bilježnik Pietro Signoretti potvrđuje da je izdao kopiju. U gornjem lijevom

kutu nalijepljen papir s nacrtom koji je nastavak katastarskog prikaza Kakme. Lijepo

su označene obradive površine, neobradive te kamenjaci. Na poleđini broj 85,

Kakma.

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan : crtano rukom, acqua-tinta; papir na platnu

u boji veličine 96 × 107 cm, veličina prikaza 93 × 103 cm, veličina zalijepljenoga

papira 31 × 23 cm

Restauracija nužno potrebna


1.1.7.

Preslik katastarskog plana granica između mjesta Tinja, Turnja, Raštana i Gorice,

1799. g.

Naslov: Confinazioni fra Tign, Torrette, Rastane e Gorizza e terreni adjacenti

Autor: Signoretti, Antonio

Mjerilo: Ca 1:4.425

Mjesto: Zadar: Archivio, 1799.

Tehnički podatci: 2 lista, 1 katastarski plan: crtano rukom, acquatinta, papir, veličine

71 × 202 cm; list 1: veličine 71 × 96 cm; list 2: veličine 71 × 106 cm

(Stara signatura br. 225)

Katastarski prikaz starih i novih granica između susjednih mjesta te pripadajućih

zemalja iz 2 dijela. Po sredini lista ucrtana je crta kojom se zatvara granica feuda

Borelli. Zelenom bojom su obojane šume koje “uživaju” stanovnici Tinja i Raštana, a

posebno je označena šuma koja je data Turanjcima na korištenje. Svaka čestica

zemlje je obojana različitom bojom, upisani su brojevi i vlasnici zemlje. Na oba lista

koji zajedno čine cjelinu nalaze se vjetrulje. Lijevo na sredini je smješten nadnevak

30

izrade kopije katastrskog nacrta, gdje na talijanskomjeziku stoji tekst autora nacrta da

je izradio kopiju originalnog nacrta sela Raštane koji je pohranjen u Arhivu. Na

poleđini lista 225/1 nalaze se 3 zalijepljena lista sa imenima i prezimenima korisnika

zemlje.

1.1.8.

Katastarski plan Banjevaca, 1808. g.

Mjesto: Zadar: 1808.


Tehnički podatci: 4 lista, 1 katastarski plan: acqua-tinta, crtano rukom u bojama;

papir zalijepljen na platno spojen veličine 173 c × 185 cm, veličina prikaza 166 × 177

cm, svaki veličine 86 × 93 cm

Potrebno restaurirati


Kopija katastarske karte Banjevaca iz 4 dijela iz 1808. godine koju je najvjerojatnije

1756. g. izradio Pietro Ganassa po naredbi F. Grimanija. Dolje u desnom kutu tekst

na talijanskom jeziku: Disegno della villa di Bagnevac fatto da me sottoscritto…

mjerna ljestvica u padovanskim pertikama smještena je ispod dolje u desnom kutu.

List 1

Katastarski prikaz granice Banjevaca prema Stankovcima. Vjetrulja u gornjem

desnom kutu.

List 2

Katastarski prikaz granice Banjevaca prema Pirovcu i Vranskom jezeru, a označena

je i vrsta tla te obradive površine.

List 3

Katastarski prikaz granice Banjevaca sa Stankovcima i Radašinovcima. Oranice su

označene žutom bojom i šume zelenom. Na poleđini rukom upisano: 90/3.

List 4

Katastarski prikaz južne granice Banjevaca sa Stankovcima te istočno Vransko

jezero.

Posebno su označeni toponimi, obradive površine i putovi. Vjetrulja na sredini gore.

31

1.1.9.

Katastarska karta Banjevaca, 1808. g.



Tehnički podatci: 4 lista, 1 katastarski plan: acqua-tinta, crtano rukom u bojama; papir

zalijepljen na platno spojen veličine 173 × 182 cm, veličina prikaza 168 × 179 cm,

svaki veličine 85,5 × 73,5 cm

Potrebno restaurirati, jako oštećeno


Kopija katastarske karte Banjevaca u 4 dijela iz 1808. godine koju je najvjerojatnije

1756. g. izradio Pietro Ganassa po naredbi F. Grimanija. Isto kao br. 1.1.8. s

različitim dimenzijama listova. Dolje u desnom kutu tekst na talijanskom jeziku:

Disegno della villa di Bagnevac fatto da me sottoscritto… grafičko mjerilo u

padovanskim pertikama smještena je dolje u desnom kutu. Karta sadrži popis glava

obitelji s popisom zemlje i zasađenih kultura.

List 1

Prikaz granice prema Radašinovcima i Stankovcima. Dolje desno tekst na

talijanskom jeziku: Disegno della villa di Bagnevaz… Mjerna ljestvica ispod teksta u

padovanskim pertikama. Vjetrulja prolazi preko središnjeg gornjeg dijela karte. Na

poleđini upisano 91/1.

List 2

Prikaz granice sa Stankovcima, te prema jugu granica sa Pirovcem. Na poleđini

upisano 91/1.

List 3

Nacrt sela prema Vranskom jezeru i Radašinovcima, a bočno lijevo popis svih glava

obitelji s piopisom zemlje i zasađenih kultura. Na poleđini naljepnica: Bagnevaz i 91/3.

32

List 4

Prikaz ucrtane granice prema Pirovcu, crvenom bojom je označena zemlja braće

Kreljanović s vrstom tla. Dolje lijevo u kutu početak popisa glava obitelji s posjedom i

vrstom zasađenih kultura. Na poleđini upisano 91/4.

1.1.10.

Katastarski plan zadarskog polja, 1820.g.

Autor: Signoretti, Antonio; vještak mjernik

Mjerilo: Ca 1:2.300


Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan, crtano rukom, acquatinta, papir veličine 54

× 154 cm, veličina prikaza 47 × 77 cm


Katastarski plan zadarskog polja od crkve sv. Ivana do arbanaških stanova od

20. XI 1820. godine. Katastarski prikaz u okviru. Unutar okvira desno gore tekst na

talijanskome jeziku, vjetrulja na sredini gore, a dolje na sredini grafičko mjerilo u

mletačkim koracima. Na poleđini upisano: ad 7612/2150 Circolo di Zara.

1.1.11.

Katastar posjeda sv. Marcele u Petrčanima i Kožinu, 1830. g.

Autor: de Zanchi, Antonio

Mjerilo: Ca 1:800


Tehnički podatci: 1 list, 1 katastrski plan: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir

veličine 54 × 74,5 cm, veličina prikaza 49 × 70 cm


Katastarski plan posjeda sv. Marcele u Petrčanima i Kožinu, nađene u fondu Drioli,

koju su sastavili načelnici sela Petrčana Marko Gržan i i Mijo Pavić iz Kožina 8.

kolovoza 1830. godine. Katastarski plan sadrži popis obrađivača u Petrčanima i

Kožinu. Katastarski plan u okviru. Na desnoj strani nacrta u sredini stilizirana

33

magnetna igla u obliku pera. Grafičko mjerilo dolje na sredini unutar okvira. Popis

obrađivača gore u lijevom kutu.

1.1.12.

Katastarski planovi Dubrovačkog primorja (Gromača, Kliševo, Mravinjac i Šćenica),

1821.-1910. g.

Mjerilo: različita mjerila

Tehnički podatci: 7 listova, 7 katastarskih planova: crtano rukom, tinta, papir ručne

izrade azličitih veličina

Mapa katastarskih planova bila je prilog protokolu od 20. 11 1909. g. i 24. 5. 1910. g.

Pri utvrđivanju dalmatinsko-hercegovačke granice (HR-DAZD-88, Tajni spisa

Namjesništva, svež. 591., god. 1870-1917, br. 3395.)


List 1

Okrug Dubrovnik, 1821.g.

Naslov:Territorio del Circolo di Ragusa, 1821.g.

Katastarski prikaz okruga Dubrovnik od 12. srpnja 1821. godine. Na poleđini olovkom

upisano: 4, B i tekst na hrvatskom jeziku.

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom, tinta, papir ručne izrade

veličine 45,5 × 63,5 cm

List restauriran.

List 2

Katastarski nacrt Mravinjac i Majkovi od 27. ožujka 1838. g.

Mjerilo: Ca 1:7.600

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom u boji, tinta, papir ručne

izrade veličine 46 × 35,5 cm

List restauriran.

List 3.

Katastarski plan Marčevo, Kliševo i Gromača od 27. ožujka 1838. g.

Mjerilo: Ca 1:7.600

34

Materijalni opis: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom u boji, tinta, papir ručne

izrade veličine 33 × 32 cm

List restauriran.

List 4.

Prikaz granice između Hercegovine i Dalmacije, 1909. g.

Nacrt granice između Hercegovine i Dalmacije od 20. studenoga 1909. iz Trebinja po

bosanskom i dalmatinskom nacrtu, a obuhvaća mjesta Mravinjac, Kliševo i Gromaču.

Crvenom isprekidanom crtom označena je granica na temelju bosanske izmjere

zemljišta, a crnom crtom s križićima je označena granica na temelju dalmatinskog

katastra.

Mjerilo: Ca 1:7.600

Materijalni opis: 1 list, 1 kroki, crtano rukom, tuš u boji, paus papir veličine 32 × 34

cm

List 5.

Katastarska skica područja Šćenica, 1909. g.

Katastarski nacrt načinjen na temelju bosanske i dalmatinske katastarske izmjere na

području Šćenice.

Mjerilo: 1:6.250

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × katastraski plan: crtano rukom u boji, tinta, paus papir

veličine 66 × 41,5 cm

List 6.

Tloris prijeporne zemaljske granice između obć. Odl. Gromača, Kliševo, Mrčevo,

Mravinjac i hercegovačkog sela Šćenica, 1910.g.

Prikaz privremene granice iz 1837. godine te druga granica koja je napravljena na

temelju austrijske izmjere.

Mjerilo: 1:8.640

Tehnički podatci: 1 list, 1 tloris, crtano rukom, tinta, papir veličine 59 × 43 cm

List 7.

Zemljovid dalmatinsko-hercegovačke granice na turskom jeziku

35

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine

52,5 × 76 cm, veličina prikaza 46 x70 cm


1.1.13.

Katastarski plan Vrane, 1834. g.

Autor: Signoretti, Pietro



Tehnički podatci: 2 lista, 1 katastarski plan: crtano rukom, aqua-tinta; papir na platnu

u boji veličine 124 × 196 cm, veličina prikaza 116 × 189 cm.



Kopija katastarskog plana Vrane iz 1834. godine

List 1

Prikaz granica sela Vrane sa susjednim selima i to gore sa selom Ceranje i Pristeg,

bočno lijevo s Radašinovcima, a dolje uz rub s Vranskim jezerom. Žuto obojani

pašnjaci. Vjetrulja na sredini dolje gdje se spaja s drugim dijelom karte 86/2.

Osjenčano je područje brda Crnagora (Cernagora) s naznakom da je tlo pogodno za

ispašu i za ogrijev. Na poleđini oznaka 86/1 Wrana


List 2

Prikaz granica sa susjednim selima u gornjem dijelu karte s Jagodnjom. Dolje žuto

obojani pašnjaci i čestice obradive zemlje, ucrtana je cesta te bočno lijevo popis

vlasništva po glavama obitelji i mjerna ljestica u padovanskim pertikama. Na poleđini

86/2 Wrana. Karta spojena s 86/1 tvori cjelinu.


36

1.1.14.

Katastarski plan Raštane, 1837. g.

Autor: Adrario, Mattio, vještak mjernik

Mjerilo: Ca 1:3.400


Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir

zalijepljen na platno veličine 82 × 186 cm


Preslik katastarskog plana Raštana, autora Bartola Riviere iz mletačkoga razdoblja.

Katastarski nacrt prikazuje čestice zemlje i imena obrađivača. Na sredini prikaza

jasno je vidljiva crna crta koja omeđuje feud Borelli. U gornjem desnom kutu

djelomični naslov iz mletačkog razdoblja. Vjetrulja u obliku kompasa lijevo gore. U

donjem lijevom kutu potpis vještaka mjernika.

1.1.15.

Katastarski plan Tinja, 1837. g.

Autor: Boucart ,inženjer



Tehnički podatci: 2 lista, 1 katastarski plan: acqua-tinta, crtano rukom, papir

zalijepljen na platno u boji; veličine 114 × 152 cm, 94/1 veličine 113 × 87 cm, 94/2

veličine 114 × 65 cm

Ostali autori: Emilijs



Kopija katastarskog plana mjesta Tinj u 2 dijela koji spojeni tvore cjelinu. Plan Tinja s

granicama prema Sv. Filipu i Jakovu, Turnju, Raštanima, Gorici, Nadinskom blatu i

Polači. Bočno desno u tri stupca slijedi popis glava obitelji i njihove zemlje koju

obrađuju, a tekst desno dolje na talijanskom jeziku ukazuje da na originalnom planu ,

najvjerojatnije iz 1756. g. ne postoje stupci koji govore o količini zemlje u posjedu,

potpisi i nadnevak izrade 10. srpnja 1837. g.. Vjetrulja se proteže preko sredine plana.

Grafičko mjerilo je u donjem dijelu plana u padovanskim pertikama. Dolje u lijevom

37

kutu karte posebno su uokvirene čestice zemlje vlasnika iz Tinja na putu do Vitkovića,

a unutar okvira smještena je i vjetrulja. Ucrtani su putovi. Na poleđini upisano Tinj, 94.

1.1.16.

Katastarski plan Pakoštana, 1840.g.

Naslov: Copia del piano Catastale del Villaggio di Pacostiane Distretto di Zara


Mjesto, godina: Zadar: Arhiv starih spisa, 1840.

Tehnički podatci: 4 lista, 1 katastarski plan: acqua-tinta, papir na platnu u boji;

veličine 75 × 366 cm, list 1 veličine 75 × 102 cm; list 2 veličine 75 × 94 cm; list 3

veličine 75 × 74 cm, list 4 veličine 75 × 96 cm

Potrebno restaurirati, sve jako oštećeno


Kopija katastarskog plana iz 1756. godine u 4 dijela, koja je izrađena po naredbi F.

Grimanija, a potpisani vještak mjernik potvrđuje da izrađena kopija odgovara

originalu pohranjenom u Arhivu starih spisa. Karta prikazuje područje mjesta

Pakoštana te granice sa susjednim mjestima, linija stare i nove stečevine, ucrtani su

putovi, utvrde, Han, mlinovi, izvori, brdo Crnagora, močvara Vrana i Vransko jezero.

Gore desno je mjerna ljestvica u padovanskim pertikama. Vjetrulja se nalazi u

središnjem dijelu karte u gornjem lijevom kutu. Uz sam vrh stanice je pečat. Ces.

Reg.archivio generale in Zara te pečat:15 Kreuzera kao i nadnevak: 5. Mai 1840.

1.1.17.

Katastarski plan sela Radašinovaca, 1857.g.

Mjerilo: Ca 1:3.500


Tehnički podatci: 3 lista,1 katastarski plan: crtano rukom, acqua-tinta, papir zalijepljen

na platno, veličine 141 × 255 cm; list 1 veličine 141 × 85 cm, list 2 veličine 141 × 85

cm, list 3 veličine 141 × 85 cm


38

Kopija katastarskog plana od tri dijela koji spojeni čine cjelinu.

List 1

Katastarski prikaz područja Radašinovaca tj. brda Crna Gora, granica sa selom

Vrana. Sa zapadne strane Vransko jezero, a južno granica sa selom Banjevac.

Žutom bojom prikazane su obradive površine i označene čestice s imenima vlasnika.

List 2

Sa sjevera se prikazuje granica sa selom Pristeg, na jugu s Banjevcima. Žutom

bojom označeno je obradivo zemljište, a zelenom šume. Pri sredini lista vjetrulja, a

odmah ispod mjerna ljestvica u padovanskim pertikama i tekst na talijanskom jeziku:

Disegno della Villa di Radacinovaz fatto da me sottosc.., zatim desno tekst: Visto e

trovato conforme all’originale Zara 10.luglio 1857. , i potpis

List 3

Katastarski prikaz Radašinovaca prema istoku gdje se prikazuje granica sa

Stankovcima i na sjeveru s Pristegom. Žutom bojom je ucrtano obradivo tlo s

česticama i imenima vlasnika.

1.1.18.

Katastarski plan Palagruže, 1858. g.

Naslov: Piano dell’isola Pelagosa giusta la Mappa catastale del Comune censuario di

Comisa

Autor: Slakich

Mjerilo: Ca 1:2.900

Mjesto: Zadar: 1858.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom, akvarel i tuš, papir veličine 61 ×

81 cm, veličina prikaza 56 × 76 cm, veličina krokija 18 × 19 cm


Preslik katastarskog plana Vele i Male Palagruže od 12. Kolovoza 1858. s

istaknutom svjetinikom Sv. Mihovila, pohranjenog pri Direkciji za katastarsku izmjeru

u Zadru, u Arhivu mapa za Dalmaciju (osnovan 24. siječnja 1834.) u kojem su se

39

čuvali preslici planova i dijelovi katastarskih operata. Katastarski nacrt otočja

Palagruže sa desetak bliskih otoka i otočića nasred Jadranskog mora smješten u

okvir, a unutar okvira osim prikaza Palagruže lijevo gore uokviren kroki cijele

Dalmacije od Zadra do Dubrovnika. Naslovnica dolje desno,m odmah ispod mjerna

ljestvica izražena odnosom palca i klaftera, te nadnevak. Vjetrulja na sredini lista. Na

poleđini upisano: Pelagosa.

1.1.19.

Plan posjeda u Oštrici i Ivinju podređenih šibenskom biskupskom stolu, kraj 17. i

početak 18 st.

Naslov: DISSEGNO Delle Campagne, Colline e Monti delle Ville d Ostriza e Givin

Soggette alla Mensa Epale di Seb.co fatto da me BORTOLAMIO Augustini Perito

Publico. D’ordine Dell’Illmo. E Reumo Sig.r Gio: Dom.co CALEGARI Vescovo di

Sebenico

Autor: Agostini, Bartolomeo (javni mjernik kraj 17. i početak 18. st.)

Mjerilo: Ca 1:7.200

Godina: kraj 17 –početak 18. st.

Tehnički podatci: 12 listova, 1 zemljovid: crtano rukom,akvarel i tuš, papir zalijepljen

na platno veličine 111 × 190 cm, veličina prikaza 107 × 186 cm, veličina svake

sekcije 36 × 47 cm

Nužna restauracija. Sve sekcije jako oštećene od vlage i mehanički. Nedostaju

dijelovi pojedinih sekcija.


Plan posjeda u Oštrici i Ivinju podređenih šibenskom biskupskom stolu, kraj 17. i

početak 18 st. kojega je dao izraditi šibenski biskup Giovanni Domenico Calegari

(1676.-1722). Nacrt je pronađen u Miscellanei, sv. IV kao prilog poziciji br. 1-6 C/1-12.

Nacrt je izrađen od 12 sekcija koje spojene tvore cjelinu. Prikaz sela, brežuljaka i

brda Oštrice i Ivinja, Tišnjanskog kanala i stilizirano prikazanog mjesta Tisnoga na

samom dnu zemljovida. Orografija prikazana crtkanjem stilizirano, hidronimija dobro

zastupljena, naselja prikazana kao kučice. Naslov smješten dolje u desnom kutu,

bogato ukrašena, a na vrhu biskupski grb (sekciji br. 9). Vjetrulja gore desno (sekcija

40

br. 2), grafičko mjerilo gore u desnom kutu izražena u pertikama (sekcija br. 1). Cijeli

nacrt je u crvenom okviru. Na poleđini svake sekcije plavom bojicom upisan broj.

1.1.20

Granica Osmanskog carstva

Naslov: Confina l’Imperio Ottomano

Mjerilo: Ca 1:300.00

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir ručne

izrade veličine 49 × 92 cm


Katastarski prikaz zaleđa današnjega grada Ploča te granice sa Osmanskim

carstvom nakon mira u Srijemskim Karlovcima, kraj 17. i početak 18. st. . Ucrtana su

mjesta od Otrića do Vida te od Opuzena do Baćinskih jezera. Prikazane su i posebno

naznačene vrste zemljišta dok je hidronimija rijeke Neretve bogato prikazana. Na

poleđini olovkom upisano. Narenta, Primorie, 202.

1.1.21.

Dio katastarske knjige Kukljice, Preka i Kožina, 18. st.

Mjerilo: 1:2.000

Godina: oko 1790. godine

Tehnički podatci: 3 lista, 8 planova: crtano rukom, akvarel i tuš, papir veličine svaki

46 × 32 cm


Katastarski planovi zemljišta Kukljice, Preka i Kožina u 8 zasebnih prikaza, 2 popisa

na 3 uvezana lista. Uz planove se nalaze i imena obrađivača kao i količina obradive

zemlje. Grafičko mjerilo izraženo u pertikama. Broj listova gore lijevo u kutu: 30, 31 i

34. Svaki plan ima zasebnu malu stiliziranu magnetnu iglu u obliku pera. Na poleđini

gore lijevo: Disegni Oltre, Cuclizza. Singole Particelle di terreni.

41

1.1.22.

Katastarski plan Sv. Filipa i Jakova

Autor: Ganassa, Pietro


Tehnički podatci: 2 lista,1 katastarski plan : crtano rukom, aqua-tinta; papir zalijepljen

na platno veličine 144 × 105 cm, veličina prikaza 139 × 98 cm; list 1 veličine 72 × 105

cm, veličina prikaza 70 × 98 cm; list 2 veličine 72 × 102 cm, veličina prikaza 70 × 95

cm

Restauracija nužno potrebna. Sve oštećeno.


Kopija katastarskog plana Sv. Filipa i Jakova u dva dijela starih signatura br. 89/1 i

broj 89/2 koji spojeni tvore cjelinu.

List 1

Kopija katastarskog prikaza Sv. Filipa i Jakova s popisom čestica oranica i imenima

obitelji koji obrađuju zemlju s nazivima zasađenih kultura, a smještenih gore i bočno

desno na karti. Sjeverno prikaz ceste i granice sela prema Turnju. Istočno se

prikazuju šume i pašnjaci prema Tinju, a bočno desno se nalazi popis obradivih

površina s imenima obrađivača. Lijevo dolje na talijanskom jeziku: Disegno della Villa

di Santo Filippo e Giacomo…Mjerna ljestvica dolje desno u padovanskim pertikama.

Na poleđini upisano 89/1 SS Filippo Giacomo.

List 2

Prikaz gore unutar ruba granice stare i nove stečevine, a ispod ucrtane čestice

obradivih površina u raznim bojama s veličinom zemlje, imenom obrađivača, javni

putovi, granica prema Biogradu Turnju. Vjetrulja se nalazi na sredini gdje je ucrtana

crkva na Rogovu. Na poleđini upisano 89/2 SS Filippo Giacomo.

1.1.23.

Katastarski plan Kukljice i pripadajećeg zemljišta, 19. st.

Naslov: Cuclizza


42

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 41 ×

29,5 cm, veličina prikaza 28 × 19,5 cm

Restauracija nužno potrebna. Rubovi oštećeni mehanički.


Prikaz pozicijskog plana mjesta Kukljice na otoku Ugljanu. Katastarski plan smješten

u okvir i podjeljen na 8 sekcija. Samo naselje je prikazano crvenom bojom, žutom

bojom su obuhvaćeni samo neke čestice zemlje, a granica sa naseljem Kali ucrtana

je s točkastom crtom. Naslov na talijanskom jeziku smješten je gore na sredinu iznad

ruba katastarskog prikaza. Na pleđini olovkom upisano: mappa in prestito.

1.1.24.

Nacrt zemljišta između brežuljaka Burelova i Kakma

Naslov: Disegno d’avviso del piano compreso fra li colli la Burellova, e la Kakman

Mjerilo: Ca 1:2.500

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom, acquatinta, papir veličine 79

× 156 cm


Prikaz zemljišta oko kojega se spore stanovnici Biograda, Turnja i sv. Filip i Jakova.

Plan obuhvaća crvenom bojom obradive površine, žuta boje označava neobrađeno

područje, plavom su naznačeni vodotokovi na tom području. U donjem desnom dijelu

nacrta smješten je naslov i tumač boja, a ispod svega je mjerna ljestvica. Ucrtani

izvori vode: Kakma, Bubunarska vrulja, Tinska vrulja i Kotarčica, kao i mlinovi te

zemlja koju obrađuju ”Biograjci”.

1.1.25.

Katastarski plan nepoznatog zemljišnog posjeda

Naslov: Copia dall’originale Disegno esistente nell’archivio della Commissione

Beneficenza in Zara

Autor: de Zanchi, Antonio; vještak mjernik

Mjerilo: 1:6.000

43

Tehnički podatci: 1 list, 1 katastarski plan: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir

ručne izrade veličine 30 × 43 cm

Restauracija nužno potrebna. Rubovi oštećeni mehanički, a sredina isparana.


Katastarski plan nepoznatog zemljišnog posjeda dviju obitelji Valerio i Lombardini koji

se nalazio u arhivu u Zadru. Dio katastarskog nacrta nepoznatoga sela s česticama

zemlje obitelji Valerio i Lombardini na sredini lista. Ispod nacrta dolje lijevo i desno

popis čestica dviju obitelji, a u sredini grafičko mjerilo te potpis vještaka mjernika.

Vjetrulja smještena desno na sredini. Naselje prikazano stilizirano. Na poleđini upisan

broj: 393.

1.1.26.

Katastarske koordinate

Naslov: Coordinate catastali trigonometriche piane nel sistema erroneo 1:290.417

Mjerilo: 1:290.417

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan: crtano rukom, tuš, paus papir veličine 67,5 × 57,5 cm


44

HR-DAZD-383.1.2. Rukopisne topografske karte


Količina jedinice 16 zemljovida, 18 listova

Sadržaj gradiva Podserija sadrži razne topografske nacrte te

nacrte novoutvrđenih granica od sredine 18.

do kraja 19. stoljeća

1.2.1.

Zemljovid Zadarskoga kotara, 1745. g.

Autor: Lodoli, Giovanni Battista

Mjerilo: 1:40.000


Tehnički podatci: 3 list, 1 zemljovid: crtano rukom u bojama, papir zalijepljen na

platno veličine 130 × 203 cm, list 1 veličine: 131 cm × 46,5 cm, lista 2 veličine: 131

cm × 80 cm, list 3 veličine: 131 cm × 76,5 cm


Zemljovid prikazuje Podgorje i dio Podvelebitskog kanala od Lukova na zapadu

(Morlakija), Bukovicu od Radučića kod Knina na istoku, te dijelove Ravnih kotara i to

Gornji, Donji i Srednji kotar uključujući i Vransko jezero. Ovdje je prikazano područje

"novih stečevina" tzv. "acquisto nuovo", a područje starih stečevina "acquisto

vecchio" Mletačke Republike označeno je crvenom bojom te obuhvaća pojas od

Posedarja i Nina, do zadarskoga zaleđa i Vranskoga jezera. Tu pripada i Novigrad s

užom okolicom. Gornju granicu prikaza predstavlja planina Velebit koja označava

granicu između Austrije i Mletačke Republike sve do Zvonigrada.

Detaljno su naznačeni toponimi sela i zaselaka te namjene površina kao što su

pašnjaci, šume, močvare i granica sa šibenskim kotarom. Mjerna ljestvica je

smještena na rubu 2. lista i izražena je u padovanskim pertikama.

1.2.2.

Zemljovid predjela uz Novigradsko more, 1756.


45

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom, papir veličine 42 × 58,5 cm,

veličina prikaza 39,5 × 55,5 cm

Karta restaurirana (laminirano).


Prikaz Novigradskog mora, Novskog i Karinskog ždrila, te dijela Velebitskog kanala

od Vinjerca na zapadu, od Dračinice na sjeveru do Poličnika na jugu. Karta je

laminirana, slabo vidljivo ali pod lupom vidljivo lijevo u sredini utvrda Novigrad i na

vrhu zastava, a iznad svega je ispisano:Fa Novegradi misli se na utvrdu. Desno u

donjem dijelu karte prikazan je Vinjerac, ucrtani su putevi, crkve i utvrde. Reljef je

prikazan stilizirano, a toponimi naselja su obilježeni kućicama i crkvama. Zemljovid je

1951. godine u oštećenom stanju prodao Vladan Desnica, a na njegovoj poleđini

upisan je olovkom datum 27. srpnja 1756. Karta je laminirana, slabo vidljivo.

1.2.3.

Sanitarna linija prema Bosni, 1795.

Autor : D'Adda, Antonio; ing.

Mjerilo: 1:88.000

Mjesto i godina: Imotski, Knin, Neretva, Sinj, Vrgorac 1795. g.

Tehnički podatci: 9 listova, 9 planova: crtano rukom u boji, akvarel i tinta, papir

različitih veličina


Mapa sadrži nacrte sanitarne linije na području Knina, Imotskog, Vrgorca, Sinja i

Neretve nastalih u siječnju i veljači 1795. godine. Mapa se sastoji od 5 zemljovida

crtanih rukom u akvarelu, a potpisuje je ih javni mjernik, inženjer Antonio D'Adda.

Zemljovidi stare signature br. 14 i 15 spojeni su jer predstavljaju iste nacrte sanitarnih

linija iz 1795. godine koje je nacrtao Antonio d'Adda u identičnom mjerilu. Razlikuju

se jedino po veličini papira.

List 1 i 2

Plan sanitarne linije kod Knina, 1795. g.


46

Mjerilo: 1:88.000

Mjesto i godina: Knin, 1795. g.

Tehnički podatci list 1: 1 list, 1 plan: crtano rukom u boji, akvarel i tinta, papir

zalijepljen na platno veličine 46 × 67,5 cm; veličina prikaza 44 × 66 cm; list 2: 1 list,

1 plan: crtano rukom, akvarel i tinta u bojama, papir ručne izrade veličine 52,5 × 72

cm; veličina prikaza 43,5 × 64 cm

Plan kninskoga teritorija sanitarnoga kordona od 20. siječnja 1795. Crno zelena linija

uz gornji rub karte predstavlja granicu Mletačke Republike s Bosnom, crveni

kvadratići označavaju postojeće stražarske kućice/kontrolne kućice, a crni kvadratići

su oznake za kućice koje treba postaviti u budućnosti te crne isprekidane crtice

označavaju granice između susjednih područja.Toponimija bogata, stilizirano

nacrtane planine, ucrtane rijeke Zrmanja, Botišnica, Cetina i Krka. Mjerna ljestvica je

u donjem lijevom dijelu crteža u talijanskim miljama, a vjetrulja odmah iznad mjerne

ljestvice.

Tekst u donjem dijelu u dvostrukom okviru. U lijevom donjem kutu potpis inženjera

koji je izradio kartu Antonio D’Adda Alf Ing.

List 3

Plan sanitarne linije kod Sinja,1795. g.


Mjerilo: 1:88.000

Mjesto i godina: Sinj, 1795. g.

Tehnički podatci: 1 list, crtano rukom u boji, papir zalijepljen na platno, veličine 47,5

× 60,5 cm, veličina prikaza 45,5 × 58 cm

Crno zelena linija uz gornji rub karte predstavlja granicu Mletačke Republike s

otomanskim carstvom, crveni kvadratići označavaju postojeće stražarske kućice, a

crni kvadratići su oznake za kućice koje treba postaviti u budućnosti. Crne

isprekidane crtice označavaju granice između susjednih područja. Toponimija bogata,

stilizirano nacrtana planine, ucrtana rijeka Cetina. Mjerna ljestvica je u središnjem

dijelu pri dnu nacrta u talijanskim miljama. Tekst u donjem dijelu u dvostrukom okviru.

U lijevom donjem kutu potpis inženjera koji je izradio kartu Antonio D’Adda Alf Ing.

47

List 4 i 5

Plan sanitarne linije kod Imotskoga, 1795. g.


Mjerilo: 1:88.000

Mjesto i godina: Imotski, 1795. g.

Tehnički pdatci: list 4: 1 list, crtano rukom u boji, papir zalijepljen na platno veličine

46, 5 × 61 cm; veličina prikaza 45 × 59 cm; list 5: 1 list, crtano rukom u boji, akvarel i

crna tinta, papir ručne izrade veličine 52 × 68 cm, veličina prikaza 44 × 57 cm

Plan imotskog dijela sanitarne linije prema Bosni i Hercegovini tijekom zimskih i

ljetnih mjeseci kada prijeti zaraza Imotski, (8. 2. 1795. g).

Tekstualni dio smješten u donjem dijelu karte, crna linija osjenčana sa zelenom

bojom predstavlja granicu mletačkog posjeda sa Bosnom i Hercegovinom dok crne

linije i male isprekidane crtice označavaju granice pojedinih područja. Crveni

kvadratići označavaju postojeće stražarske kućice, crni kvadratići su oznake za

kućice koje treba postaviti u budućnosti, a crne isprekidane crtice označavaju granice

između susjednih područja. Toponimija bogata, planine prikazane stilizirano, jezera i

rijeke.

Vjetrulja u donjem lijevom kutu karte, mjerna ljestvica je pri dnu karte u talijanskim

miljama. U lijevom donjem kutu potpis inženjera koji je izradio kartu Antonio

D’Adda Alf Ing del.

List 6 i 7

Plan sanitarne linije kod Vrgorca, 1795. g.


Mjerilo: 1:88.000

Mjesto i godina: Vrgorac, 1795. g.

Tehnički podatci: list 6: 1 list, crtano rukom u boji, papir zalijepljen na platno veličine

46 × 42 cm, veličina prikaza 44 × 40,5 cm; list 7: 1 list, crtano rukom u boji, akvarel i

crna tinta, papir ručne izrade veličine 3 × 49,5 cm, veličina prikaza 43,5 × 39,5 cm

Plan vrgoračkog dijela sanitarne linije koja je postavljena uz granicu, a u cilju zaštite

od bolesti tijekom zimskih i ljetnih mjeseci (Vrgorac, 14. 2. 1795. g.). Tekstualni dio

smješten u donjem dijelu karte, crna linija osjenčana sa zelenom bojom predstavlja

48

granicu mletačkog posjeda sa Bosnom i Hercegovinom dok crne linije i male

isprekidane crtice označavaju granice pojedinih područja. Crveni kvadratići

označavaju postojeće stražarske kućice, crni kvadratići su oznake za kućice koje

treba postaviti u budućnosti. Crne isprekidane crtice označavaju granice između

susjednih područja.

Toponimija bogata, planine prikazane stilizirano, more, jezera i rijeka. Vjetrulja u

donjem lijevom kutu karte, mjerna ljestvica je pri dnu karte u talijanskim miljama. U

lijevom donjem kutu potpis inženjera koji je izradio kartu Antonio D’Adda Alf Ing del

List 8 i 9

Granica mletačkog posjeda sa Bosnom, 1795. g.


Mjerilo: 1:88.000

Mjesto i godina: Neretva, 1795. g.

Tehnički podatci: list 8: 1 list , crtano rukom u boji, papir zalijepljen na platno veličine

48 × 45 cm, veličina prikaza 45,5 × 43 cm; list 9 :1 list, crtano rukom u boji, akvarel

i crna tinta, papir ručne izrade veličine 54,5 × 51,5 cm, veličina prikaza 45 × 41,5 cm

Tekstualni dio smješten u donjem dijelu karte, crna linija osjenčana sa zelenom

bojom predstavlja granicu mletačkog posjeda sa Bosnom i Hercegovinom dok crne

linije i male isprekidane crtice označavaju granice pojedinih područja (Neretva, 19. 2.

1795. g.) Crveni kvadratići označavaju postojeće stražarske kućice, crni kvadratići su

oznake za kućice koje treba postaviti u budućnosti. Crne isprekidane crtice

označavaju granice između susjednih područja Toponimija bogata, planine prikazane

stilizirano, more, jezera i rijeka. Vjetrulja u gornjem desnom dijelu karte, mjerna

ljestvica je pri dnu karte u talijanskim miljama. U lijevom donjem kutu potpis inženjera

koji je izradio kartu Antonio D’Adda Alf Ing.

1.2.4.

Preris dijela zadarskog okruga, 1802. g.

Naslov: Copia in parte del Dissegno Topografico del Contado di Zara, dove vene

marcata la ex Veneta...

Autor: Verigo, Batista; javni mjernik

49



Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom, tinta u boji, papir veličine 38 × 53

cm, veličina prikaza 32 × 47,5 cm

Zemljovid laminiran.

Stara signatura. br: 392

Preris topografske karte dijela zadarskog okruga na velebitskom području Novigrad-

jasenice, od 7. listopada 1802. na kojoj su označene granice s austrijskim posjedom

koje su utvrdili zapovjednik Pellican 1762. (crvena crta) i inženjer Orešković 1773.

G.(crna crta). Prema inženjeru Zavoreu ucrtana su i razgraničenja između pojedinih

općina isprekidanom crtom. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka. Vjetrulja se nalazi

desno na sredini lista. Označeni su važniji toponimi na Velebitu, a Velika i Mala

Paklenica prikazane su pogrešno sa zajedničkim izvorištem. Zemljovid smješten u

okvir. Tekstualni dio gore na sredini ispod ruba okvira. Potpis autora dolje lijevo. Na

poleđini upisan broj: 392 i 150.

1.2.5.

Topografska karta novoutvrđene granice između općine Tisno i Zlosela, 1822.g.

Naslov: Disegno topografico della nuova linea di Confine convenuta fra le due

Comuni Streto e Zlosella li 1. Decembre 1822.

Autor: d’Emilijs, Luigi

Mjerilo: Ca 1:110

Godina: 1822.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom, papir zalijepljen na platno,veličine

66 × 46 cm


Topografska karta razgraničenja između dviju općina, Tisnog i Zlosela, današnjeg

Pirovca. Reljef je prikazan tehnikom sjenčenja. Debelom crvenom crtom koja prolazi

preko sredine karte naznačena je granica između navedenih općina. Oranice i šume

su prikazane stilizirano. Toponimija je rijetka i u službi namjene karte. Crnom crtom je

prikazana stara granica između te dvije općine uspostavljene za vrijeme francuske

50

vladavine. Granica se proteže od Debelog brda na sjeveru do brda Machirina na

obali. Grafičko mjerilo izraženo u pertikama. Vjetrulja se nalazi bočno na sredini

lijevog dijela zemljovida. Na poleđini upisano: Disegno dei Confini fra le Comuni di

Stretto e Zlosella 1822, Böttner, b. broja.

1.2.6.

Topografska karta Paštrovića, 1841.-1848.

Naslov: Carta topografica di Pastrovicchio

Mjerilo. 1:60.000

Godina: 1841.-1848.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine

32 × 42 cm

Restauracija nužno potrebna. Zemljovid isparan na dva dijela, rubovi oštećeni

mehanički.


Topografska karta Paštrovića gdje je debljom zelenom crtom prikazana granica sa

Crnom Gorom i Turskom Albanijom. Karta donosi prikaz sanitanih kordona na tom

području. Od toponimije naznačena su samo mjesta vezana uz pojedini kordon.

Reljef je prikazan tehnikom sjenčanja. Naslovnica na sredini gore, dolje ispod prikaza

zemljovida legenda i mjerna ljestvica izražena u klafterima i koracima. Na poleđini:

Topografska karta Paštrovića 1841-1848.

1.2.7.

Topografska karta grada Nina i okolice, 1849. g.

Naslov: Carta Topografica del Territorio della cittǻ di Nona

Autor: Marković, Ante prema originalu Frane Zavorea

Mjerilo: 1:13.500

Mjesto i godina: Zadar, 1849.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom u bojama, akvarel i tuš, papir

zalijepljen na platno veličine 128 × 157 cm, presavijeno 128 × 78 cm, veličina

prikaza: 124 × 152 cm


51

Naslov je smješten u donjem desnom kutu: Carta Topografica del Territorio della cittǻ

di Nona. Grafičko mjerilo je smješteno uz donji rub karte pri sredini, gdje se nalazi i

voštani žig Namjesništva, tj. ovjera originala iz 1849. godine. Ruža vjetrova

smještena iznad mjerila.

Na karti su ucrtane sve ulice u javnom i privatnom posjedu. U desnom donjem uglu

nalazi se popis svih posjeda u Ninskom okrugu. Dijele se na područje Nina, Privlake,

Zatona, Vrsi, Novoselaca, Poljica i Dračevca. Na karti su označeni mlinovi, izvori

vode, granice posjeda između Nina i okolnih područja. Šume su prikazane stilizirano,

žutom bojom. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka.

Ovo je preslika topografske karte područja grada Nina od 10. veljače 1849. godine

na kojoj je prikazana izmjera Steffana de Boucauta i Magistra Napoleona od 1.

svibnja 1793. godine u Zadru po naređenju gospodina Petra (najvjerojatnije

generalnog providura Dalmacije i Albanije od 17. srpnja 1675, te dukalom Senata od

26. lipnja 1675. godine. Frane Zavoreo, kapetan i inženjer, precrtao je ovaj

topografski nacrt prema istovjetnom nacrtu javnog mjernika Andrije Crivelarija,

usporedivši ga s izvornikom koji se nalazio u Arhivu. (Matematički podatci: scala di

pertiche 1000 di sette piedi veneziani l'una)

1.2.8.

Skica sjeverne Dalmacije

Mjerilo: ca 1:290.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom, tuš, papir veličine 35, 5 × 44 cm


Skica sjeverne Dalmacije do rijeke Krke bez naslovnice, nadnevka i razmjera.

Toponimija i hidronimija dobro zastupljene. Reljef nije prikazan. Mrlja desno na

sredini.

52

HR-DAZD-383.1.3. Rukopisne korografske karte



Sadržaj gradiva Podserija sadrži zemljovide pokrajine

Dalmacije kao i zemljovide susjednih zemalja

prikazanih u sitnijem mjerilu s geografskim

elementima.

1.3.1.

Zemljovid pokrajine Dalmacije, oko 1718. g

Naslov: Disegno corografico della provincia di Dalmazia

Mjerilo: 1: 430.000

Mjesto, godina: Zadar, oko 1718.

Tehnički podatci: 2 lista , 1 zemljovid: crtano rukom u boji, papir zalijepljen na platno,

veličine 45 × 215 cm; veličina prikaza 45 × 217 cm; list 1 veličine 45 × 110 cm, list 2




Prikaz mletačkog posjeda na istočnoj obali Jadranskoga mora te mletačko-turske

granice. Korografska karta primorskog dijela Hrvatske vjerodostojni je prikaz obalne

crte i mnoštvo toponima ukazuje da je karta nastala na temelju neposrednog

terenskog prikupljanja podataka. Karta je napravljena nakon novog širenja mletačkog

posjeda na hrvatskoj obali. Tiskanim slovima pri donjem rubu ispisano:

HADRIATICUM ET SUPERUM MARE. Karta se sastoji od 2 lista koji spojeni tvore

cjelinu iako dva lista zapravo nisu formalni entiteti nego rezultat mehaničkog

oštećenja karte na njezinu pregibu.

List 1.

Prikaz Jadranske obale, na sjeveru granica s Austrijom, a u donjem kutu globus.

53

List 2.

Prikaz granice s Hercegovinom te Albanijom i Grčkom. U gornjem lijevom kutu lav

prikazan stilizirano koji nosi mjernu ljestvicu izraženu u miljama

1.3.2.

Zemljovid pokrajine Dalmacije, nakon 1718. g.

Naslov: DISEGNO COROGRAFICO DELLA PROVINCIA DI DALMAZIA

Mjerilo: 1: 200.000

Godina: nakon 1718. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom u bojama, papir zalijepljen na

platno veličine 47 × 221 cm; preklopljeno 47 × 102 cm


Zemljovid Pokrajine Dalmacije je dovršena verzija karte pod rednim brojem 6 te

obuhvaća područje od rijeke Raše u Istri do ušća rijeke Drim u Albaniji. U gornjem

desnom uglu istaknuta su značenja boja na zemljovidu. Različitim bojama prikazane

su pojedina područja i granice nakon Kandijskog rata (1649.) te Karlovačkog (1696.

g.) i Požarevačkog mira (1718. g.). Pored suvremenih imena korištena su i povijesna

imena kao npr. Japodija, Liburnija i Cudoneroia. Reljef je prikazan sustavom

krtičnjaka. Tankom isprekidanom crnom crtom prikazane su granice dalmatinskih

komuna ispod kojih je upisana godina njihova priključenja Mletačkoj Republici,

Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu i Otomanskom imperiju. Crvena crta označava

granično područje između Mletačke i Dubrovačke Republike koje je bilo dodijeljeno

Turcima, nakon posljednja dva mirovna ugovora. U gornjem desnom uglu karte

nalazi se mjerilo izraženo u miljama i koracima. Vjetrulja se nalazi na sredini donjeg

dijela s označenim stranama svijeta na astronomskom globusu.

1.3.3.

Topografski zemljovid Dalmacije, 1781.g.

Naslov: Disegno o carta topografica della Dalmazia Coretta, Retificatae Delineata da

me Giustin Antonio Grandis. Publico perito 1781.

Autor: Grandis, Giustin Antonio

54

Mjerilo: 1:185.000

Mjesto, godina: Zadar, 1781. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom u bojama:akvarel i tuš, papir

naljepljen na platno veličine 73,5 × 193 cm, veličina prikaza 70 × 191 cm,

presavijena 74 × 51 cm


Topografska karta Dalmacije koja obuhvaća južnohrvatski prostor od Karlobaga do

Stona. Prikazuje granice starog i novog osvajanja teritorija, odnosno granice nakon

mira u Karlovcima 1698. godine i mira u Požarevcu 1718.g. Granica starog osvajanja,

postavljena je 1649. godine za vrijeme Kandijskog rata, je označena isprekidanom

crnom crtom i osjenčana žutom bojom. Granica novog osvajanja ide uz gornji rub

karte i prikazana je isprekidanom crnom crtom. Detaljno su uneseni topografija,

hidronimija, namjene vrsta tla i cestovne mreže. Naselja su označena ucrtanim

crvenim kućicama. Lijepo je prikazan grad Zadar. U donjem lijevom kutu se nalazi

tumač granica, okruženo stiliziranim spomenikom na kojem sjedi Morlak s puškom. U

pozadini se nalazi veduta neke uvale s jedrenjakom i silueta ribara. Vjetrulja se nalazi

na sredini donjeg dijela. Naslov je smješten gore u desnom kutu i to u posebnom

okviru, a odmah ispod toga nalazi se mjerna ljestvica u talijanskim miljama također u

posebnom okviru.

1.3.4.

Tok rijeke Po kroz Lombardiju, 18. st.

Naslov: Cursus padi per Longobardiam a fonte usque ad ostia, cumflu minibus quae

in illum se exonerant

Mjerilo: 1:500.000

Godina: početak 18. stoljeća

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir zalijepljen

na platno veličine 59,5 × 131 cm, veličina prikaza 56 × 127 cm; zemljovid u roli te

smješten u kutiju ručne izrade veličine 62 × 6 cm


55

Tok rijeke Po kroz Lombardiju od izvora do ušća s pritokama. Zemljovid prikazuje i

podjelu sjeverne Italije na kneževine i vojvodstva. Naslovnica dolje desno, a tumač

znakova gore na sredini ispod okvira. Mjerne ljestvice dolje na sredini lista uz rub

okvira. Zemljovid u dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i

geografske dužine. Strane svijeta upisane u dvostruki okvir. Reljef prikazan stilizirano.

Toponimija dobro zastupljena. Ucrtana je i mreža putova. Na poleđini upisan broj 387.

1.3.5.

Skica sjeverne Afrike i Sredozemnog mora

Mjerilo: 1:7.330.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: crtano rukom, tinta, papir zalijepljen na karton

veličine 33 × 45 cm, veličina prikaza 30 × 43 cm

Restauracija nužno potrebna. Sve jako oštećeno od vlage, nedostaju dijelovi

zemljovida dolje desno i bočno dolje lijevo.

Stara signatura br.171

Prikaz Europskog dijela Sredozemnog mora, Španjolske i Italije te sjevernoafričke

pustinje Sahare gdje su označena područja naseljena starim plemenima

Monselminsa i Bilidulgerida. Zemljovid u okviru. Sve jako oštećeno.

1.3.6.

Geografska karta Dalmacije s Dubrovnikom i Bokom kotorskom, 1811.g

Naslov: Carta della Dalmazia stato di Ragusa e Bocche di Cataro nella quale sono

disegnate tutte le strade fabbricate, le incominciate, e le progettate per l'esercizio del

1811. disegnata da me sotto Ing. Divisionario dietro l'ordine N. 493. del Signor

Blancharding. in Capo Direttor Generale de Ponti e Strade

Autor: Zavoreo, Frane

Mjerilo: 1:175.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: papir zalijepljen na platno u bojama veličine 75

× 247 cm, veličina prikaza 72,5 × 244 cm


56

Zemljovid Dalmacije, Dubrovačke Republike i Boke kotorske gdje su ucrtane sve

izgrađene ceste kao i one započete te one projektirane. Prikazane su ceste prema

važnosti (prve, druge i treće klase), te one koje vode prema vojnim postajama.

Posebno su izdvojene ceste koje vode iz Bosne do primorskih gradova, a isto tako su

ucrtane postaje gdje se odvija trgovina za vrijeme haranja kuge u Bosni. Glavne

ceste označene su dvostrukom crvenom crtom.

Reljef je detaljno prikazan, granične crte su prikazane posebnim bojama i to zelenom

one nakon Kandijskog rata, žutom one nakon Karlovačkoga mira i crvenom one

nakon Požarevačkoga mira. Gornja granica Dalmacije s Bosnom i Hercegovinom.

Orografija i hidrografija su iscrpno unesene. Crnom isprekidanom crtom izvučene su

granice pojedinih okruga. U lijevom donjem kutu je smješten naslovnica karte ispod

koje slijedi legenda te mjerilo u talijanskim miljama, francuskim tezama i metrima, a

vjetrulja se nalazi u donjem dijelu prema rubu karte na 3. sekciji.

57

HR-DAZD-383.1.4. Rukopisne prometne karte



Sadržaj gradiva Podserija sadrži razne putne karte

kao i planimetrijske nacrte, presjeke,

skice i nacrte putova Dalmacije

1.4.1.

Putna karta mletačke Dalmacije, početak 18. st.

Naslov: Corografia dell’inferior provincia della Dalmazia, o sia guida itineraria

indicando tutte le strade di comunicazione e loro rispettive distanze dall’uno all’altro

de principali luochi, e specialmente di quelli, che piú possono comprendersi nella

Visita Generale, si di terra, che di mare della Provin-/cia medesima, con alcune altre

coerenti nozioni etc.

Mjerilo: 1:300.000

Godina: početak 18. st.


na platno veličine 49,5 × 104 cm, veličina prikaza 47 × 101,5 cm; zemljovid u roli te

smješten u kutiju ručne izrade veličine 54 cm × 5 cm


Krajopis Dalmacije od južnog dijela otoka Paga do Kleka i Neuma koji je služio kao

vodić za ceste po kopnu te morskim i vodenim putevima. Granica prema austrijskom

posjedu nacrtana je crnom isprekidanom crtom zasjenčenom crvenom bojom. Ceste

su ucrtane žutom bojom, a uz svaku prometnicu dana je udaljenost između pojedinih

mjesta u miljama. Od pomorskih putova ucrtan je samo onaj koji ide uz obalu od

Biograda, preko pojedinih mjesta, sve do Kleka. Na nekim dionicama putova upisane

su udaljenosti između naselja. Svaki je grad označen crtežom utvrde na kojoj je

zastavica. Reljef je slabo razrađen, a od toponima upisana su samo važnija mjesta.

Kartuša je smještena u gornjem desnom kutu. Na sredini uz gornji rub zemljovida

nacrtan je stilizirani grb. Oko kartografskog prikaza dolje i lijevo bočno nalazi se popis

dionica morskog puta između Splita i Budve s naznačenim udaljenostima između

pojedinih mjesta, izraženim u miljama. U donjem dijelu karte nalazi se popis naselja s

58

važnijim institucijama i objektima. Ruža vjetrova gore lijevo. Na poleđini upisan broj

388.

1.4.2.

Profil i skica ceste Klis-Split


Tehnički podatci: 4 lista, 1 presjek, 1 plan: crtano rukom,olovka, tuš, akvarel, papir

različitih veličina


List 1.

Presjek ceste Klis-Split

Tehnički podatci: 1 list, 1 presjek, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 45

× 62 cm

Uzdužni presjek ceste Klis-Split koji sadrži 6 profila s izračunima. Nema imena autora

niti je karta datirana.

List 2,3 i 4

Cesta Klis–Split

Tehnički podatci: 3 lista, 1 plan: crtano rukom, olovka i tuš, list 2: veličine 44 × 55 cm,

list 3: veličine 34 cm × 55 cm, list 4: veličine 34 cm × 34 cm

Plan ceste iz 3 lista različitih veličina koji spojeni tvore cjelinu. Reljef prikazan

crtkanjem i to olovkom, a ceste su ucrtane tušem.

1.4.3.

Cestovna karta Knin-Grab, 1821.

Naslov: Pianta di Situatione della nuova projetata strada da Knin a Grab nell’anno

1821

Autor: Emilijs, Luigi; inženjer

Mjerilo: 1: 14.000

Mjesto, godina: Knin: 1821.

59

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan: crtano rukom, akvarel i tuš, papir veličine 21 × 150 cm,

presavijeno 21 × 62 cm


Plan izgradnje novoprojektirane ceste od Knina do Graba od 17. listopada 1821.

godine.naslovnica lijevo, a nadnevak dolje na sredini lista. Vjetrulja desno gore u

obliku magnetne igle. Mjerna ljestvica dolje na sredini u klafterima. Reljef prikazan

crtkanjem.

1.4.4.

Cestovna karta područja u blizini Imotskog, 1823. g.

Mjerilo: 1 : 27.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom acquatinta, papir veličine 37 × 57

cm


Prikaz granice prema Osmanskom carstvu i mreže putova u blizini Imotskoga s

ucrtanim rijekama. Ucrtane su ceste koje vode za Aržano, Makarsku, Zagvozd i

Vrgorac. Na poleđini gore lijevo: 1823 XV/3. Zemljovidu nedostaje 2. dio

1.4.5.

Cesta od Manfalconea do Knina i veza Dalmacije s Dubrovačkom Republikom i

Albanijom u talijanskim miljama na 75 stupnjeva, 1823. g.

Naslov: Disegno della strada da Monfalcone a Knin e di comunicazione della

Dalmazia con lo Stato di Ragusa e L’Albania in miglia italiano ragguagliate a 75 per

grado.


Mjesto i godina: Trogir: 1823.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, tuš, papir veličine 40 cm × 54

cm


60

Prikaz cestovne udaljenosti u talijanskim miljama na 75 stupnjeva od 19. svibnja

1823. godine od Manfalconea do Budve. Na poleđini tekst na talijanskome jeziku:

Disegno della strada da Monfalcone a Knin e di comunicazione della Dalmazia con lo

Stato di Ragusa e L’Albania in miglia italiano ragguagliate a 75 per grado. Trau 19

maggio 1823. i pečat knjižnice.

1.4.6.

Projekt izgradnje dijela ceste od Zadra do Zatona kod Šibenika, 1831.

Autor: Kanza, Antonio; Pecota, Pietro

Mjerilo: 1:55.000

Mjesto, godina: Šibenik, 1831.g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom acquatinta, papir veličine 33 × 44

cm


Zemljovid prikazuje područje zaobalja od Vranskog jezera do Šibenika s ucrtanom

poštanskom cestom koja vodi od Zadra do Zatona kod Šibenika, uz prikaz sporednih

puteva koji vode od glavne ceste do mjesta na obali. Predstavlja projekt novog

odvojka poštanske ceste koji se treba spojiti s onim kod Sv. Martina da bi se izbjegao

prijevoz pošte skelom, koja ovisi o vremenskim uvjetima. Mjerna ljestvica izražena je

u palcima gdje jedan palac iznosi 1000 klaftera. Mjerna ljestvica smještena je u

gornjem desnom uglu ispod teksta. Tumač znakova smješten lijevo bočno. U donjem

desnom kutu potpis autora i nadnevak: Sebenico 19. Agosto 1831., a lijevo dolje

ispod teksta potpis inženjera Pekote. Na poleđini gore na sredini upisano: Strada

Zara-Zatton di Sebenico te broj 189. i br. 20.

1.4.7.

Planimetrijski nacrti ceste Zadar-Bokanjac-Ražanac i Brodarica-Bokanjca-Dračevac

Autor: De Emilijs, inženjer

Mjerilo: 1:7.300

Mjesto: Zadar, 1824.

61

Tehnički podatci: 2 list, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir različitih

veličina

Restauracija nužno potrebna, list oštećen mehaničkim postupkom


List 1.

Planimetrijski nacrt ceste Zadar-Bokanjac-Ražanac, 1824. g.

Naslov: Piano della Strada commerciale dtt. di Grue da Zara per Bocagnazzo, Poliak

fino a Rasanze al canal della Morlacca.

Mjerilo: 1:7.300

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 138

× 49 cm

Planimetrijski nacrt ceste od Briševa, Zadra, Bokanjca i Poljica do Ražanca u

Podvelebitskom kanalu. Naslovnica na sredini gore. Cesta ucrtana crvenom bojom.

Reljef prikazan sjenčenjem.

List 2

Planimetrijski nacrt ceste od Brodarice preko Bokanjca do Dračevca, 1824. g.

Autor: De Emilijs, inženjer

Mjerilo: 1:7.300

Mjesto: Zadar, 1824.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine

185 × 50 cm

Restauracija nužno potrebna, list oštećen mehaničkim postupkom

Planimetrijski nacrt ceste od Brodarice preko Bokanjca do Dračevca od 26. srpnja

1824. Godine. Reljef prikazan sjenčenjem, polja i šume stilizirano. Dolje na sredini

lista mjerna ljestvica u bečkim klafterima, a dolje u lijevom kutu potpis autora, te u

desnom kutu nadnevak.

62

1.4.8.

Cesta Murvica-Poličnik, 1829.g

Naslov: Strada da Murvizza a Polesnik

Mjerilo: 1:70.000

Godina: 1829.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom, tuš,papir različitih veličina


List 1

Planimetrijski nacrt ceste od Murvice do Poličnika u okviru. Mjerna ljestvica unutar

okvira dolje lijevo u bečkim koracima (2000 koraka). Naslov gore desno izvan okvira,

a lijevo gore : 399/829.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan: crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 24 ×

46 cm, veličina prikaza 17 × 39 cm

List 2

Nacrt poprečnog presjeka zemljišta

Nacrt nivelacije zemljišta za cestu od Murvice do Poličnika bez nadnevka.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan: crtano rukom, tuš, papir veličine 19 × 57 cm

1.4.9.

Trasa ceste od Boraje do Splita, 1840. g.

Autor: Curir, G.

Mjerilo: 1:7.000

Mjesto i godina: Split: 1840.

Tehnički podatci: 8 listova, 1 zemljovid: crtano rukom u boji, acquatinta, tvrdi papir

veličine svaki 53 × 74 cm


Prikaz trase ceste od Boraje do Splita od 6. ožujka 1840. godine na 8 listova koji

spojeni čine cjelinu. Svaki list prikazuje trasu ceste označenu crvenom bojom,

granice između susjednih sela. Reljef je prikazan crtkanjem. Toponimija dobro

zastupljena. List broj 233/1 sadrži vjetrulju u obliku kompasa, mjernu ljestvicu u

63

bečkim klafterima i nadnevak. Na svakom pojedinom listu je čitljiv potpis autora kao i

nadnevak izrade nacrta trase ceste. Na listu broj 233/4 lijepo je prikazan tlocrt grada

Trogira.

1.4.10.

Planimetrijski nacrt rijeke Krke od mosta kod Topolja do Knina i jezera Bobodol

Naslov: Planimetrico del Fiume Kerka dal Ponte di Topoglie per Knin al Lago di

Bobodol

Autor: Müller, Antonio

Mjerilo: 1:5.800

Mjesto, godina: Zadar: I. R. Direzione di publiche costruzioni, 1842.


na tanki karton veličine 77 × 161 cm

Restauracija nužno potrebna. Sve jako oštećeno i isparano.

Stara signatura br. 319. i 254

Prikaz rijeke Krke od mosta kod Topolja do Knina i jezera Bobodol.

Reljef je prikazan tehnikom sjenčenja. Toponimija je malobrojna. Na sredini desnog

dijela zemljovida nalazi se detaljan plan grada Knina u bojama. Na zemljovidu je

ucrtana cestovna mreža. Naslov gore na sredini lista te odmah ispod grafičko mjerilo

u klafterima.

1.4.11.

Planimetrijski nacrti Vrlika-Drniš-Siverić, 1852.

Mjerilo: 1:5.800

Mjesto, godina: Split: 1852.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom, papir različitih veličina


64

List 1.

Cesta Drniš-Siverić-Vrlika, 1852.g.

Naslov: Planimetrico della Strada Comunale Commerciale che da Verlica mette al

confine di Dernis

Mjerilo: 1:5.800

Mjesto, godina: Split: 1852.

Tehnički podatci: 1 list, 1 nacrt, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 45 ×

175 cm

Planimetrijski nacrt ceste od Vrlike do Drniša od 10. kolovoza 1852. godine prikazuje

područje s ucrtanom prometnicom od Štikova do Vrlike. Reljef prikazan stilizirano,

toponimija oskudna, a hidronimija stilizirana.

List 2.

Planimetrijski nacrt ceste od raskrižja Siverić do Vrlike,1852. g.

Naslov: Planimetria della strada comunale dal bivio di Siverich alla sommila del

monte Lemes confine di Verlicca lun.


Tehnički podatci: 1 list, 1 nacrt, crtano rukom u boji, crni i crveni tuš, papir veličine

30 × 306 cm

Naslov je smješten desno gore u kutu. Desno gore: No. 186.852

1.4.12.

Nedovršena karta skradinskog područja sa mrežom putova, 19. st.

Mjerilo:1:86.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 skica, crtano rukom, akvarel i tuš, papir veličine 50 × 71,5

cm


1.4.13.

Karta Neretvanskog kanala, 19.st.

Mjerilo: 1:80.000

65

Tehnički podatci: 1 list,1 nacrt, crtano rukom, papir, u bojama veličine 111 × 137 cm


Karta prikazuje cestovnu mrežu na području od Makarske do Stona na kopnu, otoke

Hvar, Korčulu, Mljet i Šipan, te poluotok Pelješac. Glavne ceste su prikazane debljom

crvenom crtom, a sporedne isprekidanom crnom crtom. Toponimija je malobrojna.

1.4.14.

Planimetrijski nacrt prometnica u zadarskome okrugu, 20.st.

Naslov: Planimetria delle strade principali della Provincia di Zara

Mjerilo: 1:200.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 nacrt, crtano rukom, tuš, paus papir veličine 51 × 66 cm,

veličina prikaza 49 × 64 cm

Nacrt u dobrom stanju , stavljen u zaštitnu foliju.


Planimetrijski nacrt važnih točaka koje prikazuju bivše i aktualne granice između dva

rata, okruga i općina, kao i prometnica na zadarskom i šibenskom teritoriju.

Naslovnica i legenda su smještene u donjem desnom kutu karte. Prikaz u okviru.

1.4.15.

Cesta koja vodi do trajekta u Skradinu, 1832. g.

Naslov: Strada che mette al traghetto di Scardona

Autor: Colloredo, Girolamo (1809-1882)

Mjerilo: 1:300


Tehnički podatci: 1 list, 1 nacrt, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 44 ×

63 cm


Prikaz ceste uz more koja vodi do Skradina i to do mjesta za pristanište. Iz 1832.

godine. Reljef je prikazan sjenčenjem. Naslov gore na sredini, dolje u sredini grafičko

mjerilo , a lijevo nadnevak (8.6.1832.g.).

66

HR-DAZD-383.1.5. Rukopisni planovi


Količina jedinice 7 planova, 7 listova

Sadržaj gradiva Podserija sadrži prostorne planove,

te razne skice iz 19. i s početka 20. stoljeća.

1.5.1.

Planovi solana u Kopru i Semedeli, 1801.-1802.


List 1

Nacrt temelja solane u Semedeli ,1801.

Naslov: Disegno di un fondamento di saline posto nella palude di Semedela

Autor: Gravisi, Filippo

Mjerilo: 1: 8.300

Mjesto i godina: Koper, 1801.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u bojama, acquatinta, papir veličine 45

× 67 cm


Plan temelja solane u močvari Semedela. Plan je smješten u okvir. U sredini je nacrt

temelja solane čija je gradnja započela 1788. godine. Bočno lijevo nalazi se

tekstualni opis nacrta, posveta, nadnevak, te ispod grafičko mjerilo u venecijanskim

koracima. Ime autora u donjem lijevom kutu. Ruža vjetrova gore desno unutar okvira.

List 2

Plan solane u Kopru, 1802.

Naslov: Disegno delle saline esistenti nel Seno marittimo di Capo d’Istria, indicante la

distribuzione, e figura di tutti li Fondi di preparazione inservienti alla- Fabbrica del

Sale, comprendenti Fondamenti 233. Cavedini 3427. Capo d’Istria; 10. Gennaro

1802.

Autor: Gravisi, Filippo

Mjerilo: 1:1.150

Mjesto,godina: Koper: 1802.

67

Tehnički podatci:1 list, 1 plan, crtano rukom u bojama, acquatinta, papir veličine 45 ×



Plan, raspored i izgled svih solana u Koparskom zaljevu. Posebno su crvenom bojom

prikazani obrisi grada Kopra i njegovih dijelova. Grafičko mjerilo izraženo u mletačkim

koracima. Ruža vjetrova se nalazi u donjem desnom dijelu nacrta unutar okvira.

1.5.2.

Statistički podatci s planom Labina u Istri, 1802. g.

Naslov: Quadro esponente la costituzione sostanziale e formale di tutto il

dipartimento di Albona...


Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u bojama, acquatinta, papir veličine 77 ×



Pregledni list utemeljenja grada Labina te stanja 1802. godine kao i statističkog

popisa stanovništava, ustroja u Labinu i Plominu, troškovi crkve, administrativno

teritorijalno podjela Labina, a u sredini nacrt Labina.

1.5.3.

Plan prostornog uređenja sela serdarije Biograd, 1821. g.

Naslov: Pianta della situazione dei Villaggi della Cessarea regia Sar=/daria di

Zaravecchia, eseguita da me Marin Corponese Sardaro/Della stessa

Mjerilo: 1:400.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom, acquatinta, papir veličine 32 × 45 cm


Plan prostornog uređenja i razmještaja sela u Biogradske serdarije od veljače 1821.

godine. Cestovna mreža je prikazana različitim bojama. Reljef nije prikazan,

68

toponimija je bogata i prikazuje mjesta u kojima je smještena teritorijalna straža na

području serdarije Biograd. U tablici u donjem desnom kutu nalazi se popis

pučanstva uključenog u rad serdarije, te popis životinja, prijevoznih sredstva i oružja.

Na lijevoj strani karte boČno nalazi se tablica sa popisom mjesta i pučanstva. U

okviru same tablice nalazi se popis sela. Grafičko mjerilo izraženo u talijanskim

miljama. Ruža vjetrova stilizirana u obliku pera smještena je u gornjem desnom kutu

karte.

1.5.4.

Skica Hvara

Mjerilo: 1:5.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom, olovka, papir veličine 54 × 79 cm


Skica Hvara i njegove okolice nepoznatog autora, bez nadnevka. Reljef prikazan

crtkanjem. Mjerilo iskazano tekstualno na talijanskome jeziku: La scala è d’un

centimetro per 50 metri.

1.5.5.

Plan namjene površina općine Novigrad

Mjerilo: 1:120.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, acquatinta, pauspapir zaljepljen

na običan papir veličine 31 × 33 cm, veličina pauspapira 28 × 30 cm

Stara signatura: 178

Prikaz namjene površina općine Novigrad. Različitim bojama su prikazane namjene

površina: pašnjaci, općinske i privatne šume te obradive površine. Posebno su

isprekidanom crtom razgraničene porezne jedinice, odnosno općine. Na poleđini

karte gore lijevo upisano: Pridraga, a ispod se nalazi tablica s popisom poreznih

općina i podatcima o veličini pojedinih vrsta površina.

1.5.6.

Uzdužni presjek hidrocentrale na slapovime Krke kod Skradina, 1905.

Naslov: Längenprofile. Wasserkraftanlage an den Krkawasserfällen bei Skradin

69

Mjerilo. neodređeno

Mjesto, godina: Pilsen: 1905. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, papir veličine 33,5 × 147 cm,

presavijeno 33,5 × 21 cm


HR-DAZD-383.1.6. Rukopisne vojne karte



Sadržaj gradiva Podserija sadrži zemljovide sanitarnih

linija iz 19. stoljeća, vojne krokije

te razne zemljovide Dalmacije

1.6.1.

Karta sanitarne linije zadarskog i splitskog okruga prema nacrtu Komisije Taborović,

1821.

Naslov: Mappa del Cordone Sanitario dei due Circoli di Zara e Spalato, della piccola

dimensione secondo i disegni della Commissione Taborovich

Mjerilo:Ca 1:3.350

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u bojama, papir zalijepljen na

platno, veličine 54 × 149 cm, veličina prikaza 50 × 146,5 cm


Naslov se nalazi na samom vrhu karte, legenda je smještena na dva mjesta. Prvi dio

legende (br. 1 – 125) se nalazi pri sredini i zauzima veći dio prostora same karte, a

ostatak legende se nalazi u lijevom kutu karte. Grafičko mjerilo je smješteno u

donjem desnom kutu. U središnjem dijelu karte su naznačene zimske postaje

kordona. Crvenom bojom označena je granica Austrije s Osmanskim carstvo, koja

prati brojeve postaja vojno-sanitarnog kordona od Knina do Boke Kotorske. Reljef je

prikazan sustavom krtičnjaka.

70

1.6.2.

Vojni kroki okolice Zadra sa rasporedom trupa

Naslov: Croquisdes Kreises Zara


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom, acquatinta, papir veličine 48 × 66

cm



Vojni kroki okruga Zadar, crtan rukom. Ucrtane su granice samoga okruga te su

crvenom bojom označene čete i sekcije okruga Zadar. Naslov gore u desnom kutu, a

dolje desno tumač znakova.

1.6.3.

Zemljovidi pokrajine Dalmacije, Dubrovnika i Kotora u sekcijama majora Taborovića,

19.st.

Mjerilo: 1:145.000, 1: 77.000, 1:865.000, 1:830.000, 1:100.000, 1:18.000

Tehnički podatci: 27 listova, 10 zemljovida, crtano rukom, tuš, akvarel, papir različitih

veličina


Mapa zemljovida pokrajine Dalmacije, Dubrovnika i Kotora u sekcijama majora

Taborovića pri nastanku vojnosanitarne linije prema Osmanskom Carstvu, 20. godina

19. st. iz fonda HR–DAZD–563 Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju. Sanitarni kordon

prema turskoj granici (karte Taborović). Mapa sadrži 9 zemljovida.

1.6.3.1.

Zemljovid pokrajine Dalmacije, Dubrovnika i Boke Kotorske, 19.st.

Naslov: Carta delle provincie di Dalmazia, Ragusa, e Bocche di Cattaro

Coretta ed illustrata con nuovi, ed accurati detagli della situazione, e delle strade

nelle identiche sue misure da me sottoscritto Ingegnere in Capo della Dalmazia e

Ragusa

Mjerilo: 1:145.000

71

Tehnički podatci: 6 listova, 1 zemljovid, crtano rukom, tuš, papir ručne izrade različitih

veličina zalijepljeni na papir: list 1 veličine 23,5 × 30 cm, list 2 veličine 20,5 × 24,5

cm, list 3 veličine 20,5 × 73 cm, list 4 veličine 61,5 × 73 cm, list 5 veličine 57,5 ×

56,5 cm, list 6 veličine 28 × 83 cm

Nepotpuna skica zemljovida pokrajine Dalmacije, Dubrovnika i Boke Kotorske s

ucrtanim granicama, putovima iz 6 dijelova koji spojeni tvore cjelinu. Orografija dobro

prikazana, a mreža putova dobro zastupljena te su posebno naznačene ceste prve,

druge i treće klase kao i općinske ceste i staze. Na listu broj 4 olovkom ucrtane

mjerne ljestvice u talijanskim miljama. Na listu broj 6 smještena naslovnica lijevo, a

odmah ispod tumač znakova.

1.6.3.2.

Zadar i zadarsko područje

Mjerilo: 1: 77.000

Tehnički podatci: 5 listova, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir ručne

izrade različitih veličina: list 1 veličine 59 × 24,5 cm, list 2 veličine 63,5 × 24,5 cm,

list 3 veličine 63 × 24,5 cm, list 4 veličine 41 × 48,5 cm, list 5 veličine 41 × 46 cm

Nepotpuni prikaz područja od Paga, Velebitskog kanala, do Zadra i otočja

zadarskoga arhipelaga, kao i zaleđa do Novigradskoga mora iz 5 dijelova koji spojeni

čine cijelinu. Orografija dobro prikazana, a mreža putova zastupljena.

1.6.3.3.

Sinj, Drniš, Trogir i Split sa zaleđem

Mjerilo: 1:865.000

Tehnički podatci: 4 lista, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir ručne

izrade različitih veličina: list 1 veličine 63 × 24,5 cm, list 2 veličine 64 × 24,5 cm, list 3

veličine 66,5 × 17,5 cm, list 4 veličine 61,5 × 24 cm

Nepotpuni prikaz područja Drniša, Sinja, trogirskog i splitskog zaleđa od 4 lista koji

spojeni tvore cijelinu. Orografija dobro prikazana, a mreža putova zastupljena.

72

1.6.3.4.

Prikaz Brača i Hvara, te područja od Splita do Makarske sa zaleđem

Mjerilo: 1:830.000

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid,crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir ručne

izrade različitih veličina: list 1 veličine 64,5 × 58 cm, list 2 veličine 64 × 49 cm

Zemljovid područja od Splita do Gradca te otoka Brača i Hvara iz 2 lista koji spojeni

tvore cjelinu. Orografija, toponimija i hidronimija dobro prikazane, a mreža putova

dobro zastupljena.

1.6.3.5.

Makarsko primorje


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir ručne

izrade veličine 94,5 × 42 cm nepravilnog oblika

Prikaz makarskog primirja od Vrulja do Makarske od 4 sekcije različitih veličina.

Orografija i hidronimija dobro prikazane, dok je topografija slabo zastupljena. Na

poleđini upisani brojevi od 1 do 4.

1.6.3.6.

Opuzen i dolina Neretve

Mjerilo: 1:100.000

Godina: 1790.


izrade, list 1 veličine 23,5 × 37 cm, list 2 veličine 41,5 × 48,5 cm

Nepotpun prikaz Opuzena i doline Neretve iz 2 dijela. Orografija i hidronimija dobro

prikazane, dok je toponimija slabo zastupljena.

1.6.3.7.

Kvarner, Silba, Olib i Pag

Mjerilo: 1:18.000

73

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid, crtano rukom, tuš, papir različitih veličina; list 1

veličine 24,5 × 36 cm, list 2 veličine 24,5 × 36 cm

Kroki dijela Kvarnera od Trstenika, Kolovrata, Silbe, Oliba i Paga iz 2 dijela koji

spojeni tvore cjelinu. Toponimija dobro naznačena.

1.6.3.8.

Zemljovid od Pelješca do Punte Oštro

Mjerilo: 1:100.000


veličine 24 × 37 cm, list 2 veličine 37 × 24 cm, list 3 veličine 24 × 37 cm, list 4


Kroki područja od Pelješca preko Dubrovnika do Punte Oštro iz 4 dijela koji spojeni

tvore cjelinu. Orografija samo naznačena. Mjerna ljestvica dolje desno na listu 1.

1.6.3.9.

Dubrovnik i Boka kotorska

Mjerilo: 1:180.000


veličine 24,5 × 26,5 cm, list 2 veličine 30 × 16, 5 cm, list 3 veličine 36,5 × 10 cm

Kroki od Dubrovnika do Boke Kotorske iz 3 dijela koji spojeni tvore cjelinu. Orografija

i toponimija dobro zastupljene.


1.6.4.

Plan granice između Austrije i turske Albanije, 1870.

Autor: Czerlien, kapetan austrijske vojske

Mjerilo: 1:36.000

Godina: 1870.

Tehnički podatci: 4 lista, 1 zemljovid, 3 plana, crtano rukom, papir, paus različitih

veličina

74


List 1

Zemljovid granice između Austrije i turske Albanije, 1870.

Tehnički podatci:1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir zalijepljen

na karton veličine 29 × 31 cm

Prikaz granice između Austrije i turske Albanije iz 1870. godine na području današnje

Crne Gore,od uvale Pećin do Troroga, kojega je izradio general kapetan Czerlien.

Orografija prikazana crtkanjem. Toponimija oskudna. Vjetrulja smještena gore desno

iznad zemljovida, a mjerna ljestvica dolje desno ispod zemljovida.

List 2.

Skica zemljovida granice između Austrije i turske Albanije, 1870.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom, tuš, paus papir veličine svaki 22 ×

31 cm

Skica situacijskoga plana na paus papiru iz 2 dijela. List broj 2. prikazuje cjelovitu

skicu zemljovida, a list br. 2 prikazuje samo liniju razgraničenja između Austrije i

Albanije od uvale Pećin do Troroga.

List 3.

Prikaz turske Albanije s ucrtanim prometnicama od Ploćan Brda do Dabovog Krša

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 35 ×

22 cm

75

HR-DAZD-383.1.7. Rukopisni projekti



Sadržaj gradiva Podserija sadrži zemljovide projekata za

izgradnju prometnica, regulacije vodotokova

i nacrte za izgradnju mostova

tijekom 19. stoljeća u Dalmaciji

1.7.1.

Projekti izgradnje cesta u okrugu Dubrovnik 19. st.

Mjerilo: ca 1: 20.500, 1:116.000, 1:6.200, 1:1.200, 1:42:000, 1:3.000

Mjesto, godina: Dubrovnik, 19.st.

Tehnički podatci: 14 listova, 14 zemljovida, crtano rukom, papir različitih veličina


1.7.1.1.

Zemljovid grada Dubrovnika i okolice, 1806. g.

Naslov: CARTA della citta´di Ragusa e dei contorni rilevata dagli Ingegneri geografici

del Deposito della Guerra 1806.

Mjerilo: 1: 20.500

Mjesto i godina: Dubrovnik: 1806.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, paus papir zalijepljen na

karton veličine 45 × 53 cm, veličina prikaza 43,5 × 51 cm

Zemljovid grada Dubrovnika i okolice kojega su 1806. godine na početku francuske

uprave napravili vojni geografi. Naseljene i kultivirane površine prikazane su

crvenkastom bojom, dok je samo središte grada prikazano jačom nijansom. Šumovito

područje je stilizirano. Tekst je pisan dvojezično: naslov na talijanskom jeziku

smješten gore lijevo, a toponimi na francuskom jeziku. Reljef je detaljno prikazan

tehnikom sjenčanja. Na karti je ucrtana cestovna mreža. Mjerna ljestvica je izražena

u metrima i tezama (hvatima), a nalazi se gore na sredini zemljovida. Prikaz smješten

u okvir.

76

1.7.1.2

Zemljovid Dubrovačke Republike, početak 19 st.

Naslov: KARTE DES GEBIETES DER REPUBLIK RAGUSI Nach dem Viertal Militair

Masstab

Mjerilo: 1:116.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 55 × 128 cm

Zemljovid prikazuje područje Dubrovačke Republike i njezinu granicu prema Turskoj

koja je prikazana crvenom debelom crtom. Područje izvan granice nije obrađeno.

Reljef je detaljno prikazan, s naglašenim planinskim lancima. Ispis je dvojezičan,

naslovnica je pisana na njemačkom jeziku, a smještena je u gornjem desno kutu.

Toponimija je pisana na talijanskom jeziku. Vjetrulja je smještena u donjem lijevom

kutu.

1.7.1.3

Zemljovid granice između Austrije i Otomanskog carstva u Sutorini, 1836. g.

Mjerilo: 1:6.200

Mjesto, godina: Sutorina: 1836.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, olovka, tuš i akvarel, papir

veličine 28,5 × 79 cm

Zemljovid granice između Austrije i Otomanskog carstva u nizini Sutorine od 24.

srpnja 1836. godine s ucrtanom cestom koja vodi do Dubrovnika. Mjerna ljestvica u

bečkim koracima je smještena dolje na sredini, vjetrulja desno, a ispod svega

nadnevak i potpisi nazočnog zapovjednika iz Trebinja Hasan bega te turskog

inženjera Izet Efendije.

1.7.1.4

Zemljovid s ucrtanom cestom i odmorištem za konje nadomak gradskih zidina koja

vodi do granice s Turcima na Carini, 1842. g.

Naslov: TIPO della regia strada che si percorre dalle caravane dal confin turco di

Czarina al Bazzaro di Ragusa nel Borgo Plocce

Mjerilo: 1:1.200

Mjesto, godina: Dubrovnik: 1842.

77


56 cm × 81 cm

Zemljovid s ucrtanom cestom i odmorištem za konje nadomak gradskih zidina na

Pločama koja vodi do granice s Turcima na Carini od 17. siječnja 1842. Reljef je

detaljno prikazan s naglašenim planinskim lancima, šume su prikazane stilizirano.

Cesta je obojana u crveno. Naslovnica gore desno, a dolje lijevo nadnevak i mjerna

ljestvica.

1.7.1.5

Skica zemljovida dubrovačkih otoka, 19. st.

Mjerilo. neodređeno

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom, tuš, papir veličine 46 × 69 cm

Zemljovid dubrovačkih otoka bez nadnevka, najvjerojatnije iz sredine 19. stoljeća.

Otok Korčula je iscrtkan isprekidanim crticama koji ukazuju na podjelu na općine.

Reljef je detaljno prikazan dok je toponimija oskudna. Zemljovid nalikuje skici koja

nije dovršena.

1.7.1.6

Zemljovidi dubrovačkog područja od Imotice do Slanoga, Velikog i Malog Stona na

Pelješcu, Korčule, Vitaljine,Molunta i Mljeta (1823- 1824)

Mjerilo: 1:42:000

Tehnički podatci: 7 listova, 7 zemljovida, crtano rukom u boji, crni, crveni i smeđi tuš,

list 1 veličine 52 × 73 cm, list 2 veličine 53 × 73 cm, list 3 veličine 53 × 76,5 cm, list

4 veličine 79 × 54 cm, list 5 veličine 53 × 76 cm, list 6 veličine 53 × 78 cm, list 7

veličine 52,5 × 147,5 cm

Mapa zemljovida se sastoji od 6 zemljovida gdje je reljef precizno prikazan te je

cestovna mreža ucrtana, a šumovito područje je prikazano stilizirano (npr. Mljet).

1.7.1.7

Poprečni presjek ceste Dubrovnik, Cavtat i Dubac, 1850. g.

Mjerilo: 1:3.000

78

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir, list 1

veličine 50 × 162 cm, presavijeno 50 × 81 cm; list 2 veličine 30 × 81 cm, presavijeno

50 × 81 cm


1.7.2.

Planovi doline Rastok kod Vrgorca, (1817.-1829.)

Autor: Pecota, Petar; ing.(1789.-1846.)

Mjerilo: ca 1:8.250, 1:3.650, 1:3.000

Mjesto i godina: Vrgorac, Split: 1817.-1829.

Tehnički podatci:12 listova, 5 planova, crtano rukom, papir različitih veličina


1.7.2.1

Plan polja Rastok od 29. lipnja 1817. godine

Naslov: Disegno in Cruglione della Campagna di Rastok che viene essere

annualmente allegata-rilevato sopra Luoco dal sotto

Mjerilo: 1:8.250

Mjesto i godina: Vrgorac: 1817.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom, tuš, papir veličine 41 × 106 cm,


Polje Rastok predstavlja zatvorenu kršku dolinu duljine oko 12 km, prosječne širine

1,5 km i nadmorske visine od 60 - 65 m. Pruža se od sjeverozapada prema

jugoistoku paralelno s rijekom Tihaljina-Mlade-Trebižat. Skica je izrađena na 3

zalijepljena lista, grafičko mjerilo u klafterima, a ruža na sredini lista. Naslov u lijevom

kutu gore, a ispod nadnevak i potpis autora. Skicu potpisuje inženjer Petar Pecota.

Na poleđini upisano: No. 660/1824., No. 9.

1.7.2.2.

Plan doline Rastok, 1819.g.

Naslov: Piano della Valle di Rastok

Mjerilo: 1:8.250

79

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, acquatinta, papir veličine 50 ×

80 cm

Plan doline Rastok gdje su ucrtani vodotokovi, posebno su naznačeni ponori, izvori,

kuće su označene crvenim pravokutnicima, a šume malenim stablima, brda Prolog i

Ora su stilizirano prikazani sivom bojom. Naslov gore na sredini, dolje lijevo ruža

vjetrova i grafičko mjerilo. U donjem lijevom kutu nadnevak nacrta od 29. lipnja 1819.

(Zadar). Na poleđini upisano tintom: No. 2 i No. 9.

1.7.2.3

Plan doline Rastok, 1829.

Tehnički podatci: 4 lista, 1 skica, crtano rukom, tuš, papir , list 1 zalijepljen na karton

veličine 45 × 51 cm; list 2 papir zalijepljen na karton veličine 43 × 65 cm; ,list 3

papir zalijepljen na karton veličine 51 × 70 cm; list 4 papir veličine 51 × 45 cm

Plan se sastoji se od 4 lista. Na poleđini svakoga lista upisano: Pianta della

campagna del Rastok.

1.7.2.4

Topografski nacrt doline Rastok, 1829.g.

Naslov: Tipo Topografico della Valle di Rastok

Mjerilo: 1:3.650

Mjesto i vrijeme: Split: 1829.

Tehnički podatci: 3 list, 1 plan, crtano rukom, acquatinta, papir različitih veličina;

list 1 papir veličine 71 × 57 cm; list 2 papir veličine 71 × 57 cm; list 3 papir veličine 72

× 57 cm.

Topografski prikaz doline Rastok na 3 lista od 30. Siječnja 1829. Godine gdje su

označeni ponori koji se pojavljuju za vrijeme obilnih kiša te ponori koji se prazne,

izvori vode, zatim ceste od Vrgorca do Rastoka, ceste koje vode u Ljubuški na tursko

područje, naselja, mostovi i kanali. Reljef je prikazan sjenčenjem, toponimija i

hidromimija dobro zastupljeni. Svaki list sadrži izvorne oznake gore na sredini lista

Tav: I, II, III.

80

1.7.2.5

Plan doline Rastok, 1829.

Naslov: Planimetrico della Valle di Rastok rilevato e livellato nell’anno 1829.

Autor: Emilijs, Luigi

Mjerilo: 1:3.000

Mjesto i godina: Prolog: 1829.

Materijalni opis: 3 lista, 1 plan, crtano rukom, acquatinta, papir 54 × 134 cm; list 1

veličine 54 × 67 cm, list 2 veličine 54 × 33,5 cm; list 3 veličine 54 × 33,5 cm

Nepotpuni prikaz doline Rastok nastale 29. rujna 1829. godine

1.7.3.

Projekt ceste Makarska –Imotski (1817.- 1829.)


Mjerilo: ca 1:8.600, 1:32.000

Mjesto i godina: Makarska, 1817.

Tehnički podatci: 40 listova, 40 planova, crtano rukom, papir različitih veličina


1.7.3.1.

Cesta Makarska – Imotski

Naslov: Piano della Strada che aprir si deve da Macarsca traversando il Monte

Biocovo sino alla strada careggiabile esistente, tracciata sopra luoco dal sotto. In

esecuzione al venerato ordine no. 2923 dell’Ec. Imp. Reg. Governo Generale della

Dalmazia


Mjerilo: 1:8.600



52 × 200 cm, veličina prikaza 50 × 198 cm

81

Plan ceste preko Biokova do Makarske od 6. lipnja 1817. godine kojega potpisuje

inženjer Pecota. Naslov gore desno na sredini, ruža vjetrova, grafičko mjerilo na

sredini gore. Zemljovid u okviru. Reljef prikazan sjenčanjem.

1.7.3.2.

Cesta od Grabovca do Makarske, 1824.



Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, nacrt

zalijepljen na papir veličine 50 × 142 cm

Plan ceste od Grabovca prema Makarskoj od 30. studenoga 1824. godine.

1.7.3.3.

Plan izgrađenih cesta i onih koje su predviđene za izgradnju od Imotskog do

Makarske

Naslov: Piano Generale delle Strade in Progetto ed esistente da Imoschi a Macarsca



56 × 79 cm

Zemljovid područja od Imotskog do Makarske sa naznačenim prometnicama koje su

već izgrađene i onima koje su predviđene za izgradnju. Naslov smješten dolje lijevo,

a mjerna ljestvica bez naznačene mjerne jedinice dolje desno. Reljef prikazan

crtkanjem, toponimija dobro zastupljena. Vjetrulja u obliku magnetne igle u sredini

desno.

Na poleđini upisano: Makarska

1.7.3.4.

Tablice izračuna nivelacije, 1817.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papus papir


Presjeci i nivelacije zemljišta

82

1.7.3.5.

Poprečni presjek ceste od Žeževice do Makarske, 1827.


Tehnički podatci: 4 lista, 4 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, paus papir


Poprečni presjek ceste od Žeževice do Makarske od 1. kolovoza 1827. godine gdje

su na 4 lista prikazani presjeci zemljišta predviđeni za izgradnju ceste.

1.7.3.6.

Poprečni presjek ceste od Imotskog do Kamenmosta i Zagvozda, 1827.


Tehnički podatci: 6 listova, 6 planova, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, paus papir


Poprečni presjek ceste od Imotskog, Kamenmosta i Zagvozda od 1. kolovoza 1827.

godine gdje su na 6 listova prikazani presjeci zemljišta predviđeni za izgradnju ceste.

1.7.3.7.

Poprečni presjek ceste Imotski, Franceschi mlinice do Zagvozda, 1827. g.

Mjesto i godina: Zadar: 1827.



Poprečni presjek ceste Imotski, Franceschi mlinice do Zagvozda od 1. kolovoza 1827.

godine na 3 lista prikazani presjeci zemljišta predviđeni za izgradnju ceste.

1.7.3.8.

Razni poprečni presjeci na trasi ceste Franceschi milinice i Kamenmost, 1827. g.

Tehnički podatci: 8 listova, 8 planova, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, listovi 1, 2, 4,

5, 6, 7, 8 veličine svaki 56 × 79 cm, listovi 3 i 9 veličine svaki 56 × 40 cm

1.7.3.9.

83

Skica ceste od Imotskog do Zagvozda, 1829. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, tuš, papir veličine 40 × 43 cm

1.7.3.10.

Skica ceste od Imotskog do Zagvozda

Tehnički podatci: 13 listova, 13 planove, crtano rukom, olovka i tuš, list 1, 2, 3, 4, 5

svaki veličine 52 × 76 cm, list 6 veličine 48 × 52 cm, list 7, 8, 9, 10 veličine 53 × 76

cm, list 11 veličine 56 × 55 cm, list 12 veličine 38 × 26 cm, list 13 veličine 42 × 32 cm


1.7.4.

Projekt regulacije rijeke Čikole, 1817.

Autor: Knežić, Cajetan (1786-1848)

Mjerilo: ca 1:16.000, 1:44.000, 1:8.700, 1:75

Mjesto i godina: Zadar, Drniš 1817.-1829.


Ostali autori: Constantini, Benedetto (geometar); Presani, V., Kanza, Antonio


1.7.4.1.

Regulacija rijeke Čikole i gradnja mosta na Čikoli i potoku Tercibalić

Naslov: Piano/ Della Regolazione del Torrente Cicola, diviso in/ 42 Stazioni capitale

secondo le variete’ del suo declivio natur

Mjerilo: 1:16.000



43,5 × 139 cm, veličina prikaza 40 × 136 cm, presavijeno 40 × 71 cm

Autor projekta Cajetan Knežić je 1815. godine je kao vojni inženjer premješten u

Zadar u Zemaljsko građevinsko ravnateljstvo za Dalmaciju. U Zadru se ambicioznom

Knežiću pružila prilika da svoje solidno znanje u širokim razmjerima primjeni u praksi.

Prema vlastitim osnovama i pod osobnim nadzorom izvršio je regulaciju Krke i Čikole,

84

te istovremeno izradio tehnički elaborat o isušenju i melioraciji močvara rijeke Cetine.

Nakon toga se posvetio cestogradnji.

Kartografski prikaz regulacije vodotoka Čikole koji obuhvaća područje od Drniša do

Čavoglava. Zemljovid prikazuje dolinu rijeke Čikole omeđenu brdima, stilizirano. Uz

rijeku su naznačena naselja i obradive površine. Plan prikazuje ispravljanje vodotoka

rijeke na području Petrovog polja u 42 segmenta. U gornjem lijevom kutu nalazi se

tablica s prikazanim užinama pojedinih segmenata izražena u klafterima, koracima,

palcima i ligama. Grafičko mjerilo dolje na sredini lista. Ruža vjetrova se nalazi u

gornjem desnom kutu. Prikaz je smješte u okvir.

1.7.4.2.

Plan regulacije rijeke Čikole, 1817.

Naslov: Piano/ Della Regolazione del Torrente Cicola, diviso in/ 42 Stazioni capitale

secondo le variete’ del suo declivio naturale

Mjerilo: 1:16.000



izrade veličine svaki 37 × 50 cm

Kartografski prikaz regulacije vodotoka Čikole koji obuhvaća područje od Drniša do

Čavoglava kao zemljovid pod br. 1. od 3 lista, koji spojeni tvore cjelinu. Zemljovid

prikazuje dolinu rijeke Čikole omeđenu brdima, stilizirano. Uz rijeku su naznačena

naselja i obradive površine. Plan prikazuje ispravljanje vodotoka rijeke na području

Petrovog polja u 42 segmenta. U gornjem lijevom kutu nalazi se tablica s prikazanim

užinama pojedinih segmenata izražena u klafterima, koracima, palcima i legama.

Vjetrulja se nalazi u gornjem desnom kutu, a mjerna ljestvica dolje u lijevom kutu. Na

3. listu dolje grafičko mjerilo u klafterima.

1.7.4.3.

Poprečni presjek rijeke Čikole od izvora do mlina Nakić, 1817. g.

Naslov: Langen Profil des Cicola Flusses von seinem Ursprunge bis zu der Mülwehre

Nakich

Mjerilo: 1:44.000

Mjesto, godina: Drniš: 1817.

85


150 cm, presavijeno 40 × 29 cm, veličina knjižice 30 × 20,5 cm

Prikaz poprečnih presjeka od izvora rijeke Čikole do mlina Nakić. Naslovnica gore na

sredini lista. Dolje u lijevom kutu naznaka da je nivelirao Gajetan Knežić, nadnevak

20. lipnja 1817. i potpis Paula Hatzingera da je sve pregledao. Uz presjek priložena

je i tablica nivelacije rijeke Čikole od njezina izvora pa do izlijevanja u planini Moseč.

Autor tablice je Cajetan Knezich. Kopija knjižice s nivelacijama je nastala u Drnišu,

10. kolovoza 1817. godine koje sadrže zanimljive bilješke Kajetana Knežića.

1.7.4.4.

Vodotok rijeke Čikole od Tercibalića do Otavica, 1821.

Autor: Constantini Benedetto, geometar

Mjerilo: 1:8.700

Mjesto: Drniš, 1821.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i olovka, papir veličine 56

× 118 cm

1.7.4.5.

Situacijski plan vodotoka rijeke Čikole, od Turskog mosta do mlina Nakić, 1821.

Naslov: Pianta Situazione d’una parte del Torrente Cicola cioė dal Ponte detto Turco

fino ai fú Molini Nakich riguardante li lavori eseguiti nall’ anno 1821.


Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, paus papir veličine

41 × 71 cm

1.7.4.6.

Uzdužni i poprečni presjek ceste na Čikoli, 1826.

Autor: Pecota, inženjer


Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, list 1 veličine 52

× 69 cm, list 2 veličine 46 × 82 cm

86

Uzdužni i poprečni presjek ceste na Čikoli od 30. travnja 1826. godine koje je izradio

inženjer Pecota

1.7.4.7.

List 1

Uzdužni presjek mosta gdje utječu brzaci Čikola i Tercibalić blizu Drniša, 1827.

Naslov: Prospetto del Ponte sulla confluenza dei torrenti Cicola e Terzibalich presso

Dernis

Autor: Presani, V.

Mjerilo: 1: 75



71 cm

List 2

Poprečni presjek mosta gdje utječu brzaci Čikola i Tercibalić blizu Drniša,1828.

Autor: Kanza, Antonio

Mjerilo: 1:75

Mjesto i godina: Drniš: 1828.


50 cm

List 3

Poprečni presjek mosta gdje utječu brzaci Čikola i Tercibalić blizu Drniša,1829.

Mjerilo: 1:75


Tehnički podatci: 1 list, 1 nacrt, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 52,5

× 71 cm


1.7.5.

Regulacija rijeke Cetine (1818-1846)

Autori: Pecota, Petar; Knežić, Cajetan;

87

Mjerilo: ca 1:8.500, 1:875;1:14.500

Mjesto, godina: 1818.-1846.


Ostali autori: Romanò; De Emilijs, Luigi; Hatzinger, Paul; De Justenberg; Packler,

Wolfgang;


1.7.5.1.

Plan Sinjskog polja i rijeke Cetine, 1818.

Autor: Pecota, Petar inženjer

Mjerilo: ca 1:8.500

Godina: 1818.

Tehnički podatci: 4 lista, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, list 1 veličine 53 ×

79 cm, list 2 veličine 57 × 78 cm, list 3 veličine 54,5 × 90 cm, list 4 veličine 55 × 83

cm

Plan se sastoji od 4 lista koji spojeni čine cjelinu. Plan je izradio inženjer Pecota u

listopadu 1818. godine. Reljef je prikazan sjenčenjem stilizirano. Prometnice ucrtane

crvenom bojom. Ruža vjetrova na listu 1, a odmah ispod grafičko mjerilo u klafterima.

1.7.5.2.

Nivelacijski plan, 1820.

Naslov: Längen profil des Cettina Flusses vom Ham bis hinter die Mühle des

Crussevich/ wurde niveliert durch den Ing. Knezich im Monat Settember 819.

Autor: Knežić, Cajetan



128 cm

Ostali autori: Hatzinger, Paul

Nivelacijski plan Kajetana Knežića od rujna 1819. godine koji sadrži 3 poprečna

presjeka rijeke Cetine od Hama do mlina Krušević napravljenog 17. veljače 1820. g.

Naslov na sredini gore na njemačkome jeziku. Nadnevak desno na sredini, a na

sredini dolje mjerne ljestvice. U donjem lijevom kutu potpis: Hatzinger

88

1.7.5.3.

Uzdužni i poprečni presjeci (1823-1824)

Uzdužni i poprečni presjeci glavnog direktora de Romanóa i inženjera De Emilijsa koji

prikazuju izvedene radove nivelacija u 1823. godini te predviđene radove za 1824.

Godinu za regulaciju rijeke Cetine.


193 cm; list 2 veličine 23,5 × 187 cm; list 3 veličine 50 × 106 cm; list 4 veličine 49 ×

72 cm

Ostali autori: De Emilijs, inženjer

1.7.5.4.

Projekt regulacije rijeke Cetine, (siječanj – veljača 1824.)

Autor: Romanò, De Emilijs, Luigi


Materijalni opis: 6 listova, 6 planova, crtano rukom u boji, papir različitih veličina; list

1 veličine 32 × 44,5 cm; list 2 veličine 33 × 46 cm; list 3 veličine 33 × 49,5 cm; list 4

veličine 33,5 × 48,5 cm; list 5 veličine 32 × 47 cm: list 6 veličine 35 cm × 51 cm

Projekt inženjera Romanòa i De Emilijs Luigija iz 1824. godine koji sadrži situacijske

planove, poprečne i uzdužne presjeke zemljišta pri nivelaciji zemljišta, a u cilju

regulacije tokova rijeke Cetine. Na 6 listova reljef prikazan stilizirano, a hidronimija

istaknuta.

1.7.5.5.

List 1.

Hidrotopografski plan dijela rijeke Cetine, 1825.

Naslov: Piano idrotopografico del tronco del fiume Cettina in cui sono marcati parte

dei lavori eseguiti nell’anno 1823. E quelli d’eseguirsi dietro il progetto dell’I. R.

Direttore di Romanò per impedire il soffermamento delle acque fluv ed il

ringorgodelle Torenticcie

Autor: Romanò, De Emilijs; ing.

89

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, papir veličine 69 × 194 cm,

presavijeno 69 × 102

Hidrotopografski plan dijela rijeke Cetine gdje su označeni obavljeni radovi u 1823.

godini kao i oni koji su u planu za prokopavanje kanala. Reljef je prikazan stilizirano.

Naslov gore na sredini lista. Magnetna igla lijevo u sredini, a grafičko mjerilo dolje

lijevo te autori nacrta u lijevom donjem kutu.

List 2.

Tijek rijeke Cetine nakon izvedenih radova kod mjesta Krušević, 1824.

Naslov: Sviluppo del fiume Cettina ove si è eseguito il lavoro piú integrante nel 1824.

Coll’ apertura d’un canale al lato manco, coll’esplosione di mine ed escavi nella

ubicazione propriamente detta Krussevich

Autor: De Emilijs, Luigi

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, papir veličine 33 × 49 cm

List 3.

Plan toka rijeke Cetine s pritokom rijeke Rude, 1825.

Naslov: Piano del corso d’un tronco del Cettina fino sotto la confluenza del Fiume

Ruda

Autor: Romanò, De Emilijs

Godina: 1825.


49 cm, valičina prikaza 25 × 43,5 cm

List 4.

Uzdužni presjek, 1825. g.

Naslov: Profilo longitudinale indicante il lavoro da eseguirsi nel 1825.

Autor: Romanò, De Emilijs

Godina: Zadar: 1825.

Materijalni opis: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 34 × 49

cm

90

1.7.5.6.

Plan novoga usjeka rijeke Cetine po zamisli glavnog inženjera De Romanò, 1826.

Naslov: Piano indicante il nuovo taglio della Cettina ideato dal Dir. Int. de’ Romanò,

da eseguirsi nel 1826, non che i lavori verificati al fiume Ruda nell’anno decorso, e

quelli che rimangono al total compimento del nuovo Taglio da ultimarsi nell corrente

anno

Autor: De Romanò,

Mjerilo: 300 klaftera


Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine 68

× 51 cm, veličina prikaza 59 × 47 cm, br. 6.2. paus papir veličine 68 × 51 cm, veličina

prikaza 58 × 46 cm

Ostali autori: Kanza, Antonio, crtač

Plan i kopija novoga usjeka rijeke Cetine po zamisli glavnog inženjera De’ Romanò

od 18. ožujka 1826. godine sadrži 2 nacrta. Gornji nacrt prikazuje planimetrijski nacrt

kanala rijeke Cetine i novoga usjeka. Reljef prikazan stilizirano. Mjerna ljestvica u

klafterima. Gore u lijevom kutu vjetrulja u obliku magnetne igle. U donjem dijelu lista,

u odjeljenom dijelu prikazuju se 2 zasebna nacrta, i to po 1 poprečni i 1 uzdužni

presjek rijeke Cetine. Cijeli prikaz je smješten u okvir. Gore na sredini izvan okvira je

naslov i lijevo gore: Tav.VI. Dolje izvan okvira lijevo imena autora crteža i projekta, a

desno nadnevak. Na poleđini u sredini lista: 6 Cetina., i gore desno No.875.827. Uz

plan priložena je i kopija pod brojem 6.2. na papus papiru.

1.7.5.7.

Kopije plana toka rijeke Cetine kod Trilja, 1826.

Naslov: Corso del fiume Cettina sottocorente di Trigl

Autor: De Romanò, De Emilijs

Mjerilo 1:875


Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir ; list 1

veličine 51 × 147 cm, veličina prikaza 46,5 × 143 cm, paus papir: list 2 veličine 51 ×

147 cm, veličina prikaza 46,5 × 143 cm

Ostali autori: Tornemir

91

Kopije planimetrijskog plana toka rijeke Cetine koji prolazi ispod Trilja te prikaz

izvedenih radova u 1825. godini od 18. ožujka 1826. Žutom bojom su označena

područja na kojima trebaju biti izvršeni radovi u 1826. godini. Prikaz smješten u okvir.

Magnetna igla lijevo dolje, te potpis autora plana. Grafičko mjerilo dolje lijevo iznad

okvira. Izvan okvira gore lijevo: Tav.IV, a dolje desno nadnevak. Reljef prikazan

stilizirano.

1.7.5.8.

Uzdužni i poprečni presjeci zemljišta, 1827.

Autor: Pecota, inženjer


Tehnički podatci: 3 lista, 3 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir različitih

veličina; list 1 veličine 36 × 68 cm, list 2 veličine 30 × 78 cm; list 3 veličine 49 cm × 76

cm

Presjeci su sastavni dio projekta regulacije rijeke Cetine i izgradnje ceste od Sinja do

Bilog Briga koje je izradio de Romanò, a presjeke je nacrtao inženjer Pekota.

1.7.5.9.

Projekt mosta Blato na rijeci Cetini, 1828. i 1846.

List 1

Plan mosta Blato na Cetini, 1828. g.

Naslov: Pianta del Ponte Blatto sul Fiume Cettina, 1828.

Autor: De Justenberg, inženjer

Mjesto, godina: Split, 1828.


47 cm

Prikaz mosta Blato na rijeci Cetini od 25. siječnja 1828. Naslov gore na sredini, plan i

presjek na sredini, dolje lijevo mjerilo izraženo odnosom palca i klaftera. Nadnevak

dolje lijevo.

92

List 2 i 3

Projekt mosta Blato na Cetini, 1846.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir različite

veličine, list 2 veličine 43 × 60,5 cm, list 3 veličine 55 × 72,5 cm

Projekt mosta Blato na Cetini od 8. kolovoza 1846. godine. Mjerilo izraženo u palcima.

1.7.5.10.

Hidrografski plan Sinjske doline i rijeke Cetine, 1841.

Naslov: PIANO IDROGRAFICO DELLA VALLE DI SIGN BAGNATA DI FIUME DI

CETINA

Autor: Packler, Wolfgang

Mjerilo: 1:14.500

Godina: 1841.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel, reljef brdovitog

dijela tisak, papir veličine 74,5 × 105 cm, presavijeno 74,5 × 53 cm

Hidrografski prikaz Sinjskog polja i rijeke Cetine koji obuhvaća područje od Sinja do

Trilja. U donjem dijelu zemljovida nalazi se prikaz ceste od Sinja do Trilja. Zemljovid

je izrađen prema nacrtu inženjera Pekote iz 1818. godine. Okolna brda su otisnuta te

prikazana stilizirano i čine rubni dio karte. Stilizirano raznim bojama je prikazano

močvarno i poljoprivredno zemljište. Ucrtana je cestovna mreža. Toponimi su brojni.

Naslovnica gore lijevo. Vjetrulja je smještena na sredini gornjeg dijela karte u obliku

magnetne igle. Mjerna ljestvica je izražena odnosom palca i klaftera 1=14 400

smještena dolje lijevo.

1.7.5.11.

Razni nacrti bez nadnevka

List 1 i 2

Oštećeni nacrt područja uz rijeku Cetinu gdje je posebno istaknut nacrt Lazareta i

ceste prema Bilom Brigu.

Tehnički podatci: 2 lista, 1 plan, crtano rukom, akvarel i tuš na smeđem tankom

papiru, list 1. veličine 39,5 × 46 cm, list 2. veličine 40 × 47,5 cm

93

Restauracija nužno potrebna. Rubovi su isparani. Vidljivo je prethodno ljepljenje

crvenim papirom

List 3

Plan toka rijeke Cetine i okolnog područja

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, rađeno rukom, olovka, papir veličine 53 × 37,5 c


1.7.6.

Projekt ceste od Smilčića do Obrovca preko Karina, 1819.

Autor: Hatzinger, Paul: ing.

Mjerilo: ca 1:13.000, 1.18.000, 1:34.000


Tehnički podatci:6 listova, 6 planova, crtano rukom, tuš, papir različitih veličina


List 1

Plan novootvorene ceste između Smilčića i Obrovca preko Karina, 1819. g.

Naslov: Situations Plan der neu zu eröffnenden Strasse zwischen Smilcic und

Obrovazzo über Karin

Autor: Hatzinger, Paul: ing.

Mjerilo: 1:13.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 plan , crtano rukom, tuš, papir veličine 53 × 73 cm

Prikaz novoprojektirane ceste od Zemunika do Smilčića. Ucrtani su i već postojeći

putovi od Zadra do Benkovca, te sporedni put od Sv. Marije do Smilčića. Reljef

prikazan sjenčanjem, toponimija i hidronimija oskudno zastupljeni. Naslov na sredini

gore, ruža vjetrova gore lijevo, a mjerilo smješteno dolje na sredini lista. Nadnevak i

ime autora dolje u lijevom kutu.

94

List 2

Cesta od Pridrage do Obrovca, 1820.

Mjerilo: 1:18.000

Tehnički podatci: 2 list, 2 plana, crtano rukom, acquatinta, papir veličine 74 × 55 cm

Prikaz novoprojektirane ceste od Pridrage do Obrovca crvenom bojom. Reljef

prikazan sjenčanjem. Na poleđini upisano No. 20 i crvenom bojicom broj 28.

List 3

Cesta od Pridrage do Obrovca

Mjerilo: 1:18.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom, tuš, papir veličine 74 × 53 cm

Prikaz novoprojektirane ceste od Pridrage do Obrovca crvenom bojom. Reljef

prikazan sjenčanjem. Toponimija i hidronimija oskudno zastupljeni. Lijepo je

prikazano Novigradsko more, morski tjesnac kod Kruševa te Karinsko more. Na

lijevoj strani lista dolje vidljiv je suhi pečat Namjesništva u Zadru te nadnevak 1.

svibnja 1820. godine.Na poleđini upisan: 3653 i ad 1577. 824.

List 4

Cesta od Obrovca do Knina, 1824.

Mjerilo: 1:34.000



Skica ceste od Obrovca do Karina. Hidronimija lijepo prikazana, npr. rijeka Zrmanja,

Novigradsko more kao i Karinsko more naznačeni plavom bojom. Tekst na

talijanskom jeziku dolje, u lijevom kutu lista te nadnevak 27. Ožujka 1824. g. Na

poleđini desno tekst na talijanskome jeziku, gore desno crvenom bojom upisano: Lett.

P., dolje na sredini: ad 1577:824.

List 5

Skica područja oko Novigradskog mora

Mjerilo: 1:34.000

95


Nedovršena skica područja Novigradskoga mora i okolnih brda. Reljef prikazan

sjenčanjem.


1.7.7.

Cesta preko Velebita, 1821.-1828.

Autor: Hatzinger, Paul; Pecota, Petar

Mjerilo:1:360.000, 1:7.300, 1:3.500

Mjesto, godina: Zadar, Obrovac:1821.-1828.

Tehnički podatci: 105 listova, 89 planova/zemljovidi, crtano rukom, papir različitih

veličina

Ostali autori: Tornemir, Giuseppe


Projekt ceste preko Velebita sadrži zemljovide, projekte i presjeke zemljišta pri

izgradnji ceste od Obrovca preko Velebita do granice sa Hrvatskom.

Godine 1819. odlučeno je da se gradi kraći i bolji spoj Dalmacije s Likom modernom

cestom od Zadra preko Obrovca, Praga i Malog Halana do Sv. Roka, odnosno Ličkog

Cerja. Godine 1820. počeli su građevni radovi na potezu od Zadra preko Donjeg

Zemunika, Smilčića, uz Karinsko more i preko Juričina do Obrovca u približnoj duljini

od 51 km, pa je na toj gradnji započela Knežićeva toliko uspješna djelatnost na

području gradnje planinskih cesta.

Istovremeno s gradnjom ceste Zadar-Obrovac započeo je inženjer Paul Hatzinger uz

Knežićevu suradnju rekognosciranje terena od Obrovca preko Praga i Kraljičinih

vrata do bivše dalmatinsko-hrvatske granice na Malom Halanu do kuda je sezala

nadležnost građevinskog ravnateljstva za Dalmaciju. Odredivši generalnu trasu nove

ceste podnosi Hatzinger o tome izvještaj iz Zadra već 5. ožujka 1821. Detaljno

trasiranje i obilježavanje trase na terenu preuzeo je Knežić, izvršivši taj težak posao

pod najtežim terenskim i klimatskim uvjetima u vremenu od 1821. do 1825. velikom

preciznošću i savjesnošću. Kako je cesta od Zadra do Obrovca, čiji elementi već

pokazuju karakteristike moderne cestogradnje bila dovršena, započelo se 1825.

96

gradnjom dalmatinskog dijela tzv. Velebitske ceste od Obrovca na Podprag, Prag,

Kraljičina vrata do Malog Halana.

Taj je dio uspjelo unatoč izvanrednim poteškoćama dovršiti 1827. Građevnim je

radovima rukovodio osobno Knežić, snoseći zdušno sve izvanredne napore toga

rada. Nastavak ceste na području Like do Malog Halana preko Sv. Roka do priključka

na već spomenutu Dalmatinsku cestu kod Cerja ili tzv. Stare Pošte izveo je Knežić

god. 1827.-1832. na račun Građevinskog ravnateljstva i ličke regimente u Gospiću.

Otvorenje ceste preko Maloga Halana na Velebitu bio je 4. listopada 1832. godine.

Dovršenje suvremenog cestovnog spoja Dalmacije s banskom Hrvatskom

proslavljeno je narodnim slavljem. 4. listopada 1832. ispod Podpraga. Spomenuta

planinska komunikacija jest prva, a ujedno i najveće Knežićevo cestograđevno djelo.

Trasa ceste, kako ju je položio Knežić od Obrovca preko puste kamenite visoravni,

pa uspon drugim serpentinarna po strmom kamenom kršu podno Tulovih greda

preko Podpraga kroz litice Praga i Kraljičinih vrata do Malog Halana, predstavlja

jedinstveno djelo cestograđevnog umijeća. Samo najvećim poteškoćama i

samoprijegorom uspjelo je ovdje novoj cesti probiti put. Uspjeh treba to više cijeniti

jer je polučen primitivnim sredstvima onoga vrernena.

Strani arhitekti i inženjeri Paul Hatzinger, Luigi de Romano, Francesco Bartsch,

Valentino Presani dekretom su premještani po austrijskoj monarhiji. Svojim radom

ugledali su se na prijestolnicu koja donosi uniformni izgled, ali i pozitivna urbanistička

rješenja.

Zemljovidi

1.7.7.1.

Preslik zemljovida koja obuhvaća dio Dalmacije i njoj susjedne austrijske provincije,

1821. g.

Naslov: Charte enthaltend einen Theil von Dalmatien nebst dennen an liegenden

Prowincen

Autor: Hatzinger, Paul;

Mjerilo:1:360.000



70 × 48 cm

97

Ostali autori: Tornemir, Giuseppe (crtač)

Zemljovid od 4. veljače 1821 godine je nastao na temelju karte s Instituta

Mayländisch. Topografski prikaz provincija Hrvatske i Dalmacije te crvenom bojom

ucrtanih prometnica od Ljubljane do Zadra. Naslov u gornjem lijevom kutu, a dolje u

desnom kutu nadnevak. Dolje ljevo u potpisu: Hatzinger, a desno dolje ime autora

kopije: Tornemir. Reljef prikazan sjenčanjem. Hidronimija dobro zastupljena.

1.7.7.2.

Naslov: Situations plan des fűr die Verbindung von Dalmatien und Croatien űber das

Gränz. Gebűrge Vellebich von dem Markte Obbrovazzo bis an die Post Strasse in

Croatien projectirten Strassenzüges

Autor: Hatzinger, Paul

Mjerilo: 1:7.300


Tehnički podatci: 5 listova, 1 zemljovid , crtano rukom, akvarel i tuš, papir veličine

svaki 64 × 45 cm, 1 kopija lista pod bojem 1 na paus papiru veličine 62 × 65 cm

Zemljovid prikazuje položajni plan projekta puteva od granice s provincijom

Hrvatskom na području Velebita, do Obrovca od veljače 1821. g. Zemljovid se sastoji

od 4 lista koji spojeni čine cjelinu. Reljef je detaljno prikazan tehnikom sjenčanja oko

rijeke Zrmanje i na Velebitu, dok je ostalo područje samo naznačeno. Šume

prikazane stilizirano. Uz tok rijeke naznačene su obradive površine. Grad Obrovac

detaljnije je prikazan. Vjetrulja je prikazana u obliku magmetne igle gore desno.

Naslov gore lijevo na njemačkom jeziku.

1.7.7.3.

Situacijski plan izgrađene ceste od Obrovca do Praga, 1826. g.

Naslov: Situations Plan der in dem Baujahre 1826 von Obrovazzo gegen Pragh

erbauten Strassenstrecke

Mjerilo: 1:7.300



50 × 113 cm, presavijeno 50 × 57 cm

98

Zemljovid od 4. rujna 1826. godine prikazuje izgrađenu dionicu ceste od Obrovca do

Praga. Naslov se nalazi gore na sredini zemljovida, a odmah ispod naslova mjerna

ljestvica u Klafterima. Dolje u desnom kutu objašnjenja na njemačkom jeziku, a gore

u lijevom kutu tekst koji ukazuje na izgradnju dionice ceste po Hatzingerovom planu

na temelju izvješća od 10. rujna 1826. godine, a nakon koje se može izgraditi most

preko rijeke Zrmanje. Vjetrulja dolje lijevo u obliku magnetne igle. Dolje u lijevom kutu

nadnevak.

1.7.7.4.

Kopija zemljovida cestovne mreže za povezivanje Dalmacije i Hrvatske preko planine

Velebit od Obrovca do poštanske ceste u Hrvatskoj, 1827. g.

Naslov: Situations Plan des für die Ferbindung in Dalmatien und Croatien über das

Gränz Gebürge Vellebick von dem Mar. Tke Obrovazzo bis an die Post Strasse in

Croatien projectirent Strassen zuges

Autor: Tornemir, Giuseppe

Mjerilo: 1:3.500


Tehnički podatci: 4 lista, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine

62 × 176 cm, papir veličine svaki 62 × 44 cm

Kopija Hatzingerovog zemljovida iz 1820. godine, a sastoji se od četiri lista koji

spojeni tvore cjelinu. Prikaz izgradnje ceste preko Velebita koja je povezala dvije

provincije u okviru Habsburške Monarhije Dalmaciju i Hrvatsku. Naslov smješten

gore u lijevom kutu, a dolje u lijevom dijelu mjerna ljestvica i nadnevak izrade.

Vjetrulja u obliku magnetne igle gore desno.

1.7.7.5.

Zemljovid izgrađene ceste preko Velebita u 1826. godini od Obrovca do Praga, 1828.

g.

Naslov: Situations Plan der in dem Baujahre 1826 von Obrovazzo gegen Pragh

erbauten Strassenstrecke

Mjerilo: 1:3.500


99

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, tuš, list 1 veličine 46 × 91


Zemljovid od 18. veljače 1828. godine na paus papiru, prikazuje izgrađenu dionicu

ceste od Obrovca do Praga na dva nepravilna lista koji spojeni čine cjelinu. Naslov se

nalazi gore na sredini zemljovida, a odmah ispod naslova mjerna ljestvica u

Klafterima. Zemljovid ima dvije vjetrulje. Jedna je na prvom listu dolje lijevo, a druga

na drugom listu gore lijevo u obliku magnetne igle. Dolje na sredini drugog lista

nadnevak i nečitki potpis autora kopije.

Presjeci

1.7.7.6.

Uzdužni plan presjeka ceste preko Velebita, 1821.g.

Naslov: Laengen Profil des für die Verbindung von Dalmatien und Croatien über das

Gränz Gebürge Vellebich von dem Markte Obrovazzo bis an die Post Strasse in

Croatien projectirten Strassenzuges



Tehnički podatci: 6 listova, 1 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine

svaki 51 × 72 cm

Hatzingerov uzdužni nacrt presjeka ceste preko Velebita od 4. veljače 1821. godine

iz 6 listova. Na svakom listu gore lijevo: Lit. D. No. 1 do 6. Na listu br. 6 naslov lijevo

dolje, mjerne ljestvice za izračunavanje dužine i visine, nadnevak i potpis autora.

1.7.7.7.

Preslik uzdužnog plana presjeka ceste preko Velebita, 1821.g.

Naslov: Copia Lit. B. Laengen Profil des für die Verbindung von Dalmatien und

Croatien über das Gränz Gebürge Vellebich von dem Markte Obrovazzo bis an die

Post Strasse in Croatien projectirten Strassenzuges


Tehnički podatci: 3 lista, 1 plan, crtano rukom u boji, tuš i akvarel, papir veličine svaki

48 × 66 cm

100

Preslik Hatzingerovog uzdužnog nacrta presjeka ceste preko Velebita od 4. veljače

1821. godine i to listova br.4, 5, 6 na paus papiru. Na svakom listu gore lijevo tušem

upisano: Lit. D. No. 4, 5 i 6. Na listu br. 6 naslov lijevo dolje, mjerne ljestvice za

izračunavanje dužine i visine, nadnevak i nečitki potpis autora preslika.

1.7.7.8.

Koncept poprečnog prikaza Hatzigerovog projekta ceste preko Velebita, 1821.



Tehnički podatci: 4 lista, 4 plan, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir veličine svaki

44 × 64 cm

Poprečni prikaz Hatzigerovog projekta ceste preko Velebita od 8. veljače 1821.

godine. Na 4 lista koji prikazuje 470 različitih presjeka. Pored svakog presjeka

upisani su matematički proračuni, postotak nagiba zemljišta s naznakom vrste

zemljišta. Na 4. listu dolje u lijevom kutu smješten je potpis autora nacrta i nadnevak

izrade.

1.7.7.9.

Preslik koncepta poprečnog prikaza Hatzigerovog izvornog projekta ceste preko

Velebita, 1821. g.

Naslov: Copia dei profili trasversali della strada del Vellebit estratta dalle minute

originali del progetto compilato dall’Imp. Reg. Sig. Direttore Hatzinger



Preslik poprečnog prikaza Hatzigerovog projekta ceste preko Velebita na paus papiru.

Četiri lista koji prikazuju 470 različitih presjeka. Naslov na talijanskome jeziku nalazi

se na svakom pojedinom listu nacrta, a na dnu svakoga lista ucrtana je mjerna

ljestvica u Klafterima i upisan nečitki potpis autora preslika.

1.7.7.10.

Poprečni prikaz Hatzigerovog izvornog projekta ceste preko Velebita, 1821.

Autor: Hatzinger, Paul; Pecota , Petar

101

Tehnički podatci: 10 listova, 9 planova, 1 kopija, crtano rukom u boji, akvarel i tuš,

papir veličine svaki 46,5 × 33,5 cm, kopija paus papir veličine 44 × 29,5 cm, list 9

veličine 53,5 × 38 cm

Ostali autori: Pecota, ing.

Poprečni prikaz Hatzigerovog projekta ceste preko Velebita od 3. veljače 1821.

godine. Na 8 listova koji prikazuju 470 različitih presjeka. Na svakom listu gore u

desnom kutu upisan je broj litografije: Lit. N. Od 1 do 8., a u gornjem lijevom kutu

brojevi od 10 do 17. Na 8. listu dolje na sredini smješten je potpis autora nacrta,

nadnevak izrade, mjerna ljestvica u Klafterima te br. 141/821. Na listu br. 9 izdvojeni

su presjeci koji se odnose na okrug Zadar (Circolo di Zara) i to od broja 369 do 395.

Kopija na papus papiru lista pod brojem 7.

1.7.7.11.

Poprečni presjeci zemljišta, 1826. g.

Mjesto, godina: Obrovac: 1826.


× 42 cm, list 2 veličine 35 × 47 cm, list 3 i 4 veličine svaki 74 × 52 cm

Nacrti presjeka koje je odobrio voditelj izgradnje ceste preko Velebita inženjer

Hatzinger u rujnu 1826. godine u prvoj godini izgradnje ceste.

1.7.7.12.

Poprečni presjeci zemljišta, lipanj – rujan 1827. g.

Autor: Pecota, Petar ing.

Mjesto, godina: Obrovac, Velebit: 1827.

Tehnički podatci: 19 listova, 19 planova, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, list 1-9

veličine svaki 56 × 228 cm, list.10 veličine 56 × 68 cm, list 11 veličine 44 × 58 cm,

list 12 veličine 45 × 59 cm, list 13 veličine 49 × 60 cm, list 14 veličine 45 × 58 cm, list

15 veličine 48 × 60 cm, list 16, 17, 18 veličine svaki 48,5 × 70 cm, list 19 paus papir


Restauracija nužno potrebna. Sve oštećeno, a na listu br. 19 nedostaje dolje desno

dio lista.

102

Presjeci zemljišta u drugoj godini izgradnje ceste od lipnja do rujna 1827. godine koji

ukazuju na tijek obavljenih radova. Na svakom nacrtu stoji potpis od inženjera Pecote.

Svi nacrti napravljeni su u Obrovcu te na Velebitu, a sami presjeci su dio projekta koji

je napravio Paul Hatzinger.

1.7.7.13.

Poprečni presjeci zemljišta, 1828.



Tehnički podatci: 36 listova, 36 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir


Presjeci zemljišta od 18. veljače 1828. godine iz Ureda za javno graditeljstvo u Zadru.

Projekt poprečnih presjeka ceste sadrži ukupno 926 profila na 36 listova koji opisuje

cestu od Obrovca preko planine Velebit do same granice Dalmacije s Hrvatskom.

Svaki list u gornjem lijevo kutu sadrži rimski broj III/ od broja 1 do 36, a odmah pored

i oznaka Tav. od I do XXXVI. Desno dolje mjesto i nadnevak izrade projekta, a lijevo

naziv ureda na talijanskome jeziku: Dall’I. R. Direzione delle Fabbriche Civili, te

potpis inženjera Pecote.

1.7.7.14.

Presjeci zemljišta, 20-ih godina 19. stoljeća

Tehnički podatci: 3 lista, 3 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir, veličine

svaki 38 × 52 cm

Nacrti poprečnih presjeka zemljišta od broja 550 do 568 bez nadnevka i mjesta

nastanka nacrta.

1.7.7.15.

Kopija poprečnih presjeka, 20-ih godina 19. stoljeća

Tehnički podatci: 3 lista, 3 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, paus papir,


103

Kopija poprečnih presjeka na paus papiru bez nadnevka. Prikazi obuhvaćaju

presjeke na tri lista od broja 443 do 539.

1.7.7.16.

Financijsko izvješće o izgradnji ceste preko Velebita, 1832. g.

Financijsko izvješće o izgradnji ceste preko Velebita u obliku tablice za 1832. godinu

sastavljeno u Zadru, 18. veljače 1832. godine.


1.7.8.

Projekt ceste od Ostrovice do Klisa (1825.-1849.)

Autor: De Romanò; Emilijs

Mjerilo: ca 1:7.300,


Tehnički podatci: 42 lista, 42 plana, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir različitih

veličina


Zemljovidi

1.7.8.1.

Projekt privremenog ravnatelja inženjera De Romanò-ova za cestu od Ostrovice,

Bribira, Roškog slapa do turskog mosta preko rijeke Krke i Drniša, 1825.g.

Naslov: Progetto della strada conducente da Ostrovitza per Bribir, Roschslap, pel

ponte Turco sulla Kerka a Dernis, secondo le traccie fisate dall’Imp. Reg. Direttore

interinale de’ Romanò

Autor: De Romanò; Emilijs

Mjerilo: ca 1:7.300



47 × 186 cm, presavijeno 47 × 93 cm

104

Zemljovid trase ceste od Bribira do Roškog slapa. Naslovnica gore desno, dva

presjeka mostova dolje u sredini lista, mjerna ljestvica dolje lijevo u klafterima.

Vjetrulja smještena gore lijevo u obliku magnetne igle. Reljef prikazan crtkanjem, a

šume i Roški slap stilizirano.

1.7.8.2.

Plan ceste od Ostrovice do Klisa, 1826. g.

Naslov: Progetto della strada che da Ostrovizza passando pei Villaggi di Bribir,

Smerdegl, Ponte Turco sulla kerka, nella valle di Roschislap, Siritovzi, Borgata di

Dernis, Krische, Kliake, Ramliane ,Postigne, Much, Ghisdavaz, Prugovo e Koinsko,

conduce a Gherlo vicino alla Fortezza di Clissa dove incontra la strada di Sign, e

Spalato

Autor: Pecota,Petar inženjer

Mjerilo: 1:3.700


Tehnički podatci: 12 listova, 12 zemljovida, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir

raznih veličina: list 1 veličine 62 × 84 cm, list 2 veličine 61 × 76 cm, list 3 veličine 58 ×

138 cm, presavijeno 58 × 73 cm, list 4 veličine 52 × 66 cm, list 5 veličine 52 × 66 cm,

list 6 veličine 57,5 × 131 cm, presavijeno 57,5 × 66 cm, list 7 veličine 52 × 65,5 cm,

list 8 veličine 52 × 65,5 cm, list 9 veličine 52 × 65,5 cm, list 10 veličine 59 × 65,5 cm,

list 11 veličine 84 × 65,5 cm, list 12 veličine 62,5 × 51,5 cm

Prikaz trase ceste od Ostrovice do sela Bribir, Smrdelj, mosta na rijeci Krki, Roškog

slapa, Siritovaca, Drniša, Kričke, Kljake, Ramljane, Postinje, Muč, Gizdave, Prugova,

Konjskog, do utvrde Klis gdje se spaja s cestom koja vodi do Sinja i Splita, od 30.

travnja 1826. godine iz 12 zemljovida koji spojeni čine cjelinu. Ovim projektom

obuhvaćeni su okruzi Zadar i Split. Crvenom bojom su naznačene ceste u izgradnji,

smeđom ceste izgrađene 1824. godine, a sivom bojom su ucrtane ceste puštene u

promet 1808. godine,

reljef je prikazan crtkanjem, šume i hidronimija stilizirano. Svaki pojedini list ima

oznaku u gornjem desnom kutu, vjetrulju i potpis autora Naslovnica na sredini gore,

vjetrulja u obliku magnetne igle odmah ispod naslovnice, mjerna ljestvica dolje desno

u klafterima, te legenda dolje u desnom kutu. Nadnevak dolje desno. U donjem

lijevom kutu potpis autora Pecote.

105

1.7.8.3.

Poprečni presjek nivelacije zemljišta, 1824.

Autor: Rossi

Mjerilo: 1: 1.800

Tehnički podatci: 5 listova, 5 planova, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, list 1 veličine

54 × 80 cm, list 2 veličine 56,5 × 77,5 cm, list 3 veličine 55 × 77,5 cm, list 4 veličine

54 × 71 cm, list 5 veličine 55 × 75 cm

1.7.8.4.

Projekt poprečnog presjeka nivelacije zemljišta ing. Pecote, 1826.


Mjerilo: 1:5.800


Tehnički podatci: 15 listova, 15 planova, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, papir

različitih veličina: list 1 veličine 70 × 50 cm, list 2 veličine 51 × 69 cm, list 3 veličine 71

× 51 cm, list 4 veličine 71 × 51 cm, list 5 veličine 78 × 51 cm, list 6 veličine 71 × 50

cm, list 7 veličine 51 × 69 cm, list 8 veličine 51 × 66 cm, list 9 veličine 52 × 69 cm, list

10 veličine 51 × 68 cm, list 11 veličine 51 × 68 cm, list 12 veličine 51 × 70 cm, list 13

veličine 51x 70 cm, list 14 veličine 51 × 68 cm, list 15 veličine 51 × 71 cm,

Projekt od 30. travnja 1826. godine obuhvaća detaljnu nivelaciju zemljišta okruga

Zadar i Split. Svaki list sadrži mjerne ljestvice za izračunavanje dužine i visine u

klafterima te oznaku u gornjem desnom kutu : Tav... (Projekt ima 15 listova)

1.7.8.5.

Poprečni presjeci zemljišta s obzirom na vrstu podloge, 1825.-1826.

Tehnički podatci: 6 listova, 6 planova, crtano rukom u boji, akvarel i tuš, list 1 veličine

29 × 48 cm, list 2 veličine 54 × 38 cm, listovi 3-6 veličine svaki 52 × 70 cm

Poprečni presjeci zemljišta s obzirom na vrstu podloge na 6 listova. Prikazano je

ukupno 443 poprečna presjeka.

1.7.8.6.

106

Planimetrijski nacrt nove ceste od Zadra do Drniša te prema Sinju i Klisu, 1849. g.

Naslov: Planimetria della nuova strada, che si distacca da quella per la Croazia e

Knin presso Gevrske e conduce per Varivode Smerdeglie alla discesa di Ronski

=Slap. Questo tronco stradale fa parte della strada da Zara a Dernis, e da qui a Sign

e Clissa nel circolo di Spalato


× 236 cm, presavijeno 53 × 74 cm; list 2 veličine 50 × 182 cm, presavijeno 50 × 91

cm; list 3 veličine 75 × 54 cm

Planimetrijski nacrt nove ceste od 5. veljače 1849. Prikazan stilizirano. Reljef, nizine,

šume i hidronimija prikazani stilizirano. Naslovnica gore na sredini lista, mjerna

ljestvica dolje desno u klafterima, a nadnevak dolje lijevo. Uz nacrt nalazi se i skica

dijela samoga nacrta kao i nacrt dijela ceste (bez nadnevka) koji prikazuje granicu

između Skradina i Šibenika gdje se spajaju pravci iz Skradina i Drniša.

1.7.9.

Projekt ceste Šibenik-Zaton, 1826. g.

Autor: De Emilijs, ing.

Mjerilo: 1:2.900


Tehnički podatci: 7 listova, 7 planova, 1 skica, crtano rukom, akvarel i tuš, list 1



veličine 40 × 38 cm, list 8 veličine 75 cm × 54 cm

Stara signatura br: 251 i 252

Mapa sadrži 7 planova i 1 skicu koji obuhvaćaju nacrte zemljišta gdje je trebala biti

izgrađena cesta Šibenik – Zaton te 7 poprečnih presjeka. Reljef prikazan crtkanjem,

a oranice i šume prikazane stilizirano.

1.7.10.

Nacrti i planovi za izgradnju mostova u Ninu

107

Autor: De Emilijis


Tehnički podatci: 5 listova, 5 zemljovida, crtano rukom na papiru raličitih veličina


List 1

Situacijski plan mostova u Ninu

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan presjeka, crtano rukom u boji, acquatinta, papir veličine

56 × 78 cm

Restauracija nužno potrebna, nedostaju rubovi na desnoj strani lista gore i dolje u

kutu.

List 2

Planovi i presjeci mostova u Ninu

Naslov: Pianta e Profili delli Ponti di qua e di la’ della Cittá di Nona

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, acquatinta, papir veličine 44 × 46

cm

List 3

Zemljovid područja Boljkovca kod Nina

Zemljovid bez naslova prikazuje područje oko mlina Boljkovac na Miljašić jaruzi s

ucrtanim mlinovima, od mlina Vigato do mlina Vittori. Vidi se i Manfrinova

gospodarska zgrada u Grbama. Vjetrulja se nalazi u gornjem dijelu karte na sredini.

Mjerna ljestvica dolje na sredini ispod prikaza. Reljef oskudno prikazan, hidronimija i

toponimija dobro zastupljeni.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, acquatinta, papir veličine

47,5 × 65 cm

List 4

Nacrt mostova u Ninu koji vode do tvornice, 1827. g.

Naslov: Disegno dei Ponti di Nona Sulla strada che conduce allo Stabilimento

Nacrt prikazuje presjek mosta prema jugu, prikaz presjeka mosta prema

sjeverozapadu od 28. svibnja 1827. godine.

108


Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom u boji, paus papir veličine 75 × 143 cm,

presasvijeno 38 × 50 cm

List 5

Plan nedovršenog raskrižja od Nina do mula, 1852. g.

Naslov: Piano di situazione che abbraccia il tronco stradale dal bivio per Nona al

Molo dell’Imperatore

Autor: De Emilijis

Mjerilo:1:1.300


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, crtano rukom u boji, acquatinta, papir veličine

28 × 83 cm, veličina prikaza 18 × 77 cm, presavijeno 28 × 42 cm

1.7.11.

Trasa ceste od Obrovca do Kistanja, 1829. g.

Naslov: Traccia visuale della strada da Obrovazzo a Kistagne

Autor: Emilijs, Luigi

Mjerilo: 1:1.500


Tehnički podatci: 6 listova, 1 plan, crtano rukom u boji, acquatinta, papir različitih

veličina; list 1 veličine 56 × 72 cm, list 2 veličine 56 × 73 cm, list 3 veličine 56 × 75

cm, list 4 veličine 56 × 75 cm, list 5 veličine 41 × 57 cm, list 6 veličine 46 × 63 cm


Plan ceste od Obrovca do Kistanja od 28. svibnja 1829. godine na 6 listova koji

spojeni čine cjelinu. Svaki list prikazuje trasu ceste i zemlju preko čijih terena ona

prolazi, granice između susjednih sela. Svaki plan sadrži vjetrulju u obliku pera i

mjernu ljestvicu, potpis autora te crvenom bojom ucrtanu cestu. Reljef je prikazan

stilizirano. List 1. sadrži pregled svih točaka i njihovu međusobnih udaljenost u

Klafterima. Na svakom pojedinom listu je čitljiv potpis autora.

109

1.7.12.

Projekt obnove mostova kod Bribira na cesti za Skradin, 1834. g.

Naslov: Progetto di ristauro ai due Ponti presso Bribir sulla strada di Scardona

Autor:Conradt

Mjerilo: 1:150


Tehnički podatci: 2 lista, 1 skica, 1 plan, crtano rukom, olovka, akvarel i tuš, list

veličine svaki 48 cm × 67 cm

Stara signatura: br. 243

Projekt obnove dvaju mostova u blizini Bribira sastoji se od skice i nacrta koji sadrži 6

presjeka zemljišta od 5. ožujka 1834. godine nastale u Uredu za javno graditeljstvo u

Zadru. Naslov na sredini gore kao i broj 399/1834. Nacrt sadrži dvije mjerne ljestvice

izražene u klafterima, jednu na sredini lista, a druga dolje desno. Nadnevak dolje na

sredini.

1.7.13.

Plan za gradnju i melioraciju rijeke Neretve, 19. st.

Autor: Höller, Christian;

Mjerilo: 1:2.250

Mjesto, godina: Beč: 19. stoljeće

Tehnički podatci: 70 listova, 69 plana, crtano rukom i tisak, papir različitih veličina


1.7.13.1.

Zemljovid regulacije i melioracije doline rijeke Neretve, 1881-1889. g.

Naslov: Ǖbersichts-Plan/Narenta-Regulirung und Entsumpfung des Narenta Thales

Autor: Höller, Christian

Mjerilo: 1:2.250

Mjesto, godina: Beč: 19. stoljeće

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid,1 duplikat, tisak u boji, papir veličine svaki 81

× 113 cm

110

Zemljovid projekta regulacije i melioracije doline rijeke Neretve od Ploča do

Metkovića.

Naslov gore desno, legenda dolje na sredini, a mjerna ljestvica dolje desno. Vjetrulja

u obliku magnetne igle smještena je dolje desno. Na lijevoj strani zemljovida je

ucrtana granica s Hercegovinom.

1.7.13.2.

Planimetrijski prikaz doline rijeke Neretve, 19. st.

Mjerilo: 1:18.000

Tehnički podatci: 68 listova, 68 planova, crtano rukom, akvarel i tuš, papir veličine

svaki 52 × 68 cm

Prvi pokušaj da se od malarične močvarne doline napravi obradiva površina bio je u

razdoblju 1881.-1889., kada je reguliran tok Neretve od Ploča do Metkovića, ali

zemljište pritom nije meliorirano. Pokušaji pretvaranja tla u obradivo zasnivalo se na

nanošenju plodnoga mulja rijeke na močvarna područja (tzv. kolmacija) prolazom

mulja kroz tzv. "tumbine" u nasipima koji su izgrađeni tijekom regulacije toka. Princip

kolmacije nije se pokazao učinkovitim, te su stanovnici sami pokušali močvarno tlo

pretvoriti u obradivu površinu tzv. jendečenjem, koje je prvi oblik melioracija u dolini

Neretve. Jendečenje je prokopavanje uskih kanala (jendeka) i gomilanje sedimenta

na česticama koje su tako izdignute iznad razine vode, iznad utjecaja mora. Jendeci

su uvijek iskopavani okomito na tok rijeke. Ova je djelatnost uzrokovala pojavu

„kazetnog“ krajobraza delte Neretve po kojem je ona danas i prepoznatljiva.

Projekt melioracije sadrži 68 rukom crtanih prikaza cijelog područja od Ploča do

Metkovića koji spojeni tvore cjelinu. Svaki zemljovid u gornjem desnom kutu ima svoj

redni broj prema kojemu se slaže cjelokupni prikaz. Na poleđini lista pod brojem 70

tekst na talijanskome jeziku: Corso del Fiume Narenta, fogli No. 1-70, mancano 67 e

68.

111

2. Serija HR-DAZD-383.2. Stare tiskane karte

1. PREPOZNATLJIVOST

1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383.2

1.2. Naslov podserije Stare tiskane karte

1.3. Vrijeme nastanka 1664. -19. st.


1.5. Količina 142 zemljovida, 203 lista


2. KONTEKST


Serija starih karata nastala je odabirom tiskanih karata nastalih od 17. do 19.

stoljeća. Sve su nastale iz potrebe administracije radi ubiranja poreza i izrade

katastra, izgradnje, uređenja, vojnih potreba i političkih razgraničenja na području

Dalmacije i Europe.


Kartografsko gradivo ove serije nastalo je u Zadru ili izdvajanjem iz pojedinih

fondova Državnog arhiva u Zadru.


3. 1. Sadržaj serije/ zbirke

Serija sadrži razne zemljovide pokrajine Dalmacije, Dubrovačke Republike kao i

europskih zemalja od 17. do 19. stoljeća te zemljovide iz raznih atlasa.




112


Prilikom sređivanja zatečenih zemljovida odlučeno je da se stare karte podijele po

vremenskim razdobljima te je sadržajno serija podijeljena na 3 podserije. Za opis

zemljovida korišten je ISBD (CM) Međunarodni standardni bibliografski opis

kartografske građe te ISAD (G) i ISAAR(CPF). Elementi opisa su sljedeći:

signatura (otisnuta podebljanim brojkama); naslov na hrvatskom jeziku; izvorni

naslov (ako je naveden na zemljovidu); autor zemljovida (ako je naveden); mjerilo

(ako nije navedeno ili ga se nije moglo odrediti, upisuje se da je mjerilo

neodređeno), a ukoliko se mjerilo preračunavalo upisuje se približno s

oznakom(ca) ; mjesto nastanka, izdanje/naziv izdavača, godina (ako su se

elementi mogli identificirati); tehnički podatci: broj listova, broj zemljovida, tehnika,

medij, veličine lista visina × širina (v × š), veličina prikaza visina × širina (v × š),

broj duplikata; oštećenje; stara signatura te opis izgleda karte. Ukoliko jedan

inventarni broj sadrži više listova svaki je posebno izmjeren i opisan.


Stare karte

Niže razine

2.1. Stare karte 17. stoljeća





Dostupno sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva, NN 67/99. i

Pravilniku čitaonice Državnog arhiva u Zadru.



DAZDA i važećem Cjeniku usluga DAZDA.

113


Hrvatski, talijanski, francuski, njemački; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR




HR-DAZD-383.2.1. Stare tiskane karte 17. stoljeća

Razina opisa podserija



Dalmacije, Dubrovačke Republike, Istre i

Kvarnera, Grčke, a neki su sastavni dijelovi

poznatih atlasa kao što su Almagestum

Novum i Coronellijevog „Isolaria“.

2.1.1.

Prikaz Mjeseca i njegove površine iz atlasa Almagestum Novum (1651)

Naslov: VI figura pronomenclatura, et libratione lunari “Figura Pro Nomenclatura et

Libratione Lunari” - Almagestum novum

Autor: Riccioli, Giovanni Battista (1598–1671); Grimaldi, Francesco (1618–1663)


Mjesto, izdavač, godina: Bologna: Heirs Victorio Benati, 1651.

114

Tehnički podatci: 1 list, 1 astronomska karta, bakrotisak, papir zalijepljen na karton

veličine 37 × 46 cm, veličina otiska 32 × 32 cm

Restauracija nužno potrebna. Sve jako oštećeno, nedostaju dijelovi karte dolje desno

i dolje lijevo.


List iz atlasa pod rednim brojem VI prikazuje mjesec i njegovu površinu. Naslov na

sredini gore na latinskome jeziku, a ispod tekst: Nec Homines Lunam incolunt i Nec

Anime in Lunam migrant. U desnom kutu lista, gore desno tintom upisano: 776. Ovaj

list pripada atlasu u dva toma Almagestum Novum (1651), a temelji se na radu

astronoma Heveliusa i Michiel Van Langrena. Francesco Grimaldi je nacrtao karte

za Ricciolijev atlas u dva toma Almagestum Novum iz 1651. Riccioli je podijelio

Mjesec na 8 dijelova (Octans) tankim linijama. Imenovao je površine za računanje

vremena, koje odražavaju Mjesečev utjecaj na Zemlju.

2.1.2.

Karta razgraničenja između Venecije, Dubrovačke Republike i Otomanskoga carstva,

1664. g.

Naslov: Coste de Dalmacie ou sont remarquees les Places qui appartiennent a la

Republique de Venise a la Republique de Raguse et au Grand seigner des Turqs

tirée de divers Autheurs

Autor: Sanson, Nicolas (-1667)

Mjerilo: Ca 1: 5.200.000

Mjesto, izdavač, godina: Pariz: Pierre Mariett, 1664.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovida: list 1: 1 list, bakrorez, papir ručne izrade

veličine 44 × 60,5 cm; veličina prikaza 40 × 55,5 cm na poleđini naslov pisan rukom:

Coste de Dalmacie ou sont remarquees les Places qui appartiennent a la Republique

de Venise a la Republique de Raguse et au Grand seigner des Turqs tirée de divers

Autheurs i broj 54 oštećeno, a u gornjem kutu: rest.; list 2: 1 list, bakrorez, papir

ručne izrade 45 × 56,5 cm, veličina prikaza 40 × 55 cm, u donjem lijevom kutu

napisano 1252


115

Na karti kartografa Nicolasa Sansona prikazane su granice potkraj 17. st. u

Morejskom ratu, kada su Mlečani, osvojivši turska područja u Hercegovini, u

potpunosti opkolili s kopnene strane Dubrovačku Republiku i spojili svoj teritorij u

Dalmaciji s onim u Boki Kotorskoj u jednu cjelinu. Time su bile presječene sve

trgovačke veze Dubrovačke Republike sa zaleđem. Svjetlo plavom bojom označene

su granice preostalog područja Dubrovačke Republike, a žutom bojom označeno je

novoosvojeno područje od strane Mlečana, u njenu zaleđu, a zelenom bojom su

prikazane granice Turskog carstva. Karta južnohrvatskog područja obuhvaća

područje od Sukošana kraj Zadra do Drača, u unutrašnjosti do Banja Luke, a na

moru srednje i južnodalmatinsko otočje. Karta je obrubljena širinskom i dužinskom

podjelom u kojoj su dane i strane svijeta. Naslovnica se nalazi u donjem lijevom kutu.

Granica razgraničenja mletačko-dubrovačko-turske granice prikazuje se točkicama i

bojom, a uz to su sakralni i svjetovni objekti prikazani križem, polumjesecom kao

znak kršćanskog odnosno turskog posjeda. Posebna bilješka o tome nalazi se ispod

naslovnice. Naslovnica se nalazi u donjem desnom kutu iznad okvira i podjeljaka

geografske dužine i širine, ukrašena kartuša te potpis: Lhuilier fe ispod kartuše. Karta

je tiskana u Parizu kod Pierre Marietta u ulici St. jacques a l'Esperace s kraljevskom

privilegijom na 20 godina, 1664. U Državnom arhivu u Zadru sačuvana su dva

primjerka.

2.1.3.

Požar u Dubrovniku, 1667.g.

Naslov: Erschrödlicher Untergang und Verbrenung der Statt Ragusa

Autor: Matthaeus, Merian (-1650.)


Mjesto, izdavač, godina: Frankfurt: Matthaeus Merian Verlag, 1690.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, papir veličine 32 × 37 cm, veličina

prikaza 23 × 32 cm, veličina otiska 22 × 32,5 cm


Autor zaslužan za prvo izdanje Topographia Germaniae koja je izdana (1642. –

1654.) u 16 svezaka. Izdavačka kuća Verlag Matthaeus Merian gasi se 1726/1727.

116

Karta dubrovačko-bokokotorskog područja. Naslov je u gornjem desnom kutu, a u

baroknoj kartuši tekst na njemačkom jeziku: Erschrödlicher Untergang und

Verbrenung der Statt Ragusa. Ispod je vedutski prikaz propasti grada u plamenu

nakon potresa 1667. godine. U donjem desnom kutu je kompasna ruža te vjetrulja s

32 zrake. Zemljovid ima obilježja vedute, jer su Dubrovnik, Herceg Novi i Kotor

nerealno prikazani te su predočeni kroz prostornu viziju gledanu s mora. Oko karte je

dvostruki okvir. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka. Gore desno iznad ruba okvira

olovkom je upisano 1667. g.

2.1.4.

Zemljovid mađarskog kraljevstva sa Slavonijom, 1687. g.

Naslov : LE ROYAUME de HONGRIE divisė en HAUTE et BASSE HONGRIE, avec

L’ESCLAVONIE

Autori : Coronelli, Vincenzo, P. (1650-1718) kartograf i izdavač

Mjerilo: Ca 1:1.250.000

Mjesto, izdavač, godina: Paris: Chez J. B. Nolin, 1687.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez, papir laminiran veličine 51 × 64,5 cm,


Ostali autori: Jean Baptiste (1686-1762), bakrorezac

Zemljovid je laminiran.


Zemljovid prikazuje Kraljevinu Ugarsku, podijeljenu na gornju i donju Mađarsku sa

Sloavonijom na kojoj su ucrtane županije. Zemljovidom dominiraju istaknuti prikazi

rječne mreže. Tako je usporedno s donjim rubom karte ucrtana rijeka Sava, a

dijagonalnom smjeru rijeka Dunav s pritocima. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka.

Šume su prikazane stilizirano. Naslovnica i tekstovi na francuskom jeziku su

smješteni uz donji rub zemljovida, okruženi stiliziranim prikazom turskog osvajanja

neke tvrđave unutar okvira. Zemljovid je smješten u dvostruki okvir s podjeljcima

geografske širine i dužine. Naznačene su utvrde, središta biskupija i nadbiskupija te

stari nazivi gradova na njemačkom, francuskom i mađarskom jeziku. Mjerne ljestvice

su izražene u talijanskim, francuskim, njemačkim i mađarskim miljama, te u satima

hoda.

117

2.1.5.

Pregledna karta istočnog dijela Dalmacije iz 1689. godine

Naslov: Dalmatia maritima orientale/e divisa con la direzione delle più recenti Notizie

dal Geografo del Serenissimo Signor Duca di Modena e publicata alla luce in Roma

alla Pace

Autor: Cantelli da Vignola, Giacomo (1643-1695), talijanski kartograf i bakrorezac

Mjerilo:Ca 1:620.000

Mjesto, izdavač, godina: Rim: Giacomo Rossi, 1689.

Tehnički podatci:1 list, 1 zemljovid, bakrorez, rukom crtano u boji, papir ručne izrade

veličine: 61 × 48,5 cm, veličina prikaza 55 × 42 cm

Ostali autori: Barbey, Antonio; Rossi, Giovanni Giacomo


Pregledna karta istočnog dijela Dalmacije i to južnog dijela Jadrana od Baćinskih

jezera do Ulcinja i rijeke Drin. U izvorniku se sastoji od dva dijela/prikaza istočnog i

Zapadnog Jadrana. U DAZD-u je sačuvana jedna polovica karte i to ona istočnoga

dijela. U gornjem lijevom kutu nalazi se barokno ukrašena naslovnica s posvetom

G.G. de Rossia monsinjoru Lorenzu Cassoniu, tajniku pape Inocenta XI. sa željom da

se od osmanlijskog jarma oslobodi i ostali dio Dalmacije. Granica između

Dubrovačke Republike, Turske i Albanije prikazana je isprekidanom crtom. Reljef je

prikazan sustavom krtičnjaka. Mjerna ljestvica, pri dnu karte uz donji rub, je izražena

u talijanskim miljama, francuskim, njemačkim i mađarskim legama, te satima hoda. U

desnom kutu dolje ispod okvira rukom upisano : I 33.

2.1.6.

Zemljovid Grčke, oko 1696. g.

Naslov: La Grecia descritta dal P. M. Coronelli Cosmografo della Serenissima

Republica di Venezia, Dedicata all'Eccellenza del Signor Giovanni Lando in Venezia

con privil. dell'Ecc. Senato

Autor: Coronelli, Vincenzo Maria (1650 –1718)

Mjerilo: 1:30.000

Mjesto, godina: Venecija: 1696.

118

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez: papir ručne izrade veličine 52,5 ×

72,5 cm, veličina prikaza 44,5 × 60,5 cm, veličina otiska 45,5 × 62 cm

Zemljovid je restauriran, popunjeni su dijelovi koji su nedostajali lijevo gore i na

sredini lista.

Fa parte di: 1. Parte ("c.2r: frontespizio: ISOLARIO / DESCRITTIONE / Geografico-

Historica, Sacro-Profana, MDCLXXXXVI

Stara sinatura br. 343

Zemljovid Grčke i grčkog otočja s kraja 17. stoljeća, koji je dio Coronellijevog atlasa

„Isolario“. Na jednoj strani lista je zemljovid, a na drugoj strani su podrobnija

tekstualna objašnjenja o grčkim otocima, otočju u Jonskom moru te su posebno

prikazana 2 tlocrta utvrde Krf, na stranicama 163 i 166. Reljef na zemljovidu

prikazan sustavom krtičnjaka. Toponimija i hidronimija bogato zastupljene.

Naslovnica smještena u donjem desnom kutu. Mjerna ljestvica lijevo gore. Zemljovid

je smješten u okvir sa stupnjevima geografske dužine i širine, a strane svijeta su

upisane u sam okvir.

2.1.7.

Zemljovid utvrde Sv. Maure u Grčkoj, 1696. g.

Naslov: Fortezza di S. Maura

Autor: Autor: Coronelli, Vincenzo Maria (1650 –1718)



Tehnički podatci: 1 list obostrano, 2 zemljovida, 1 plan, bakrorez, papir ručne izrade

veličine 52,5 × 73 cm, veličina otiska 48 × 63 cm, veličina prikaza zemljovida Sv.

Maure 60 × 45 cm, veličina prikaza plana: 8 × 14,5 cm; veličina prikaza zemljovida

Kefalonije na str. br.176: 22 × 28 cm


Zemljovid i tekstualni dio tiskani obostrano. Na stranici bez naznake broja prikaz

utvrde Sv. Maure u Grčkoj kojom su 1293. godine zavladali Venecijanci kao i sa svim

Jonskim otocima te su 1300. počeli graditi utvrdu Santa Maura. S otočića se mogao

kontrolirati pristup otoku Lefkadi. Utvrda je postala upravni centar otoka - nukleus iz

kojeg se razvila današnja Lefkada. Naslovnica gore desno stilizirano prikazan plašt

119

Sv. Maure. Plan ima zasebnu mjernu ljestvicu u venetskim koracima (60

venecijanskih koraka). Mjerna ljestvica zemljovida nalazi se dolje u desnom kutu

izražena u venecijanskim koracima. Na sredini lijevo i desno od zemljovida prikazani

grbovi, a u donjem lijevom kutu posveta u stiliziranoj kartuši koju u zubima nosi

venecijanski lav. Reljef prikazan sustavom krtičnjaka. Zemljovid u okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. Strane svijeta upisane

u okvir. List sastavni dio atlasa „Isolario“ str.173 i 176.

Na drugoj stranici lista s oznakom 173 tekstualni opis otoka Sv. Maura, a na stranici

176 desno uz tekstualni dio opisa otoka Kefalonije i sam zemljovid otoka.

2.1.8.

Zemljovid Peloponeza (Morea)

Naslov: Peloponneso, hoggidi Morea, conquistata dall’armi della serenis. Repub. Di

Venezia, descritta da Gio: Laurenberg, e dedicata all' Eccell. del Sigr. Cavaliere Frà

Marcello Sacchetti, Ambasciatore...

Autor: Lauremberg, Johannes Wilhelm (1590-1658); Coronelli, Vincenzo Maria

(1650-1718).

Mjerilo: Ca 1:4.400

Mjesto, godina: Pariz: Venecija: 1696.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, papir ručne izrade veličine 52,5 × 73

cm, veličina prikaza 45,5 × 60,5 cm, veličina otiska 46,5 × 62 cm


Zemljovid i tekstualni dio tiskani obostarno. Prikaz poluotoka Peloponeza koji leži

između Jonskog i Egejskog mora, a od grčkog kopna odvojen je zaljevima Pátrai i

Korint, te umjetno prokopanim Korintskim kanalom. Naslovnica dolje u desnom kutu

prikazana stilizirano na lavljim šapama. Reljef prikazan sustavom krtičnjaka. Šume

stilizirane, a hidronimija i toponija oskudno zastupljene. Zemljovid u okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Na drugoj strani lista s brojevima

stranica 185 i 186 tekstualni opis otoka arhipelaga poluotoka Peloponeza. Zemljovid

pripada Isolariu str. 185 - 188.

120

2.1.9.

Države Osmanskog carstva u Europi te novo razgraničenje Kraljevstva Mađarske,

Grčke i Moreje, kraj 17. St.

Naslov I: Estats de l'empire des Turqs en Europe : subdivisés suivant l'estendue des

Beglerbeglicz ou Gouverne.ments dans lesquels sont marquées les residences des

sangiacz qui en dependent: avec privil: avec privilege de noc seigneurs les etats de

Hollande et de W. Frise / tirés de plusieurs Memoires et des Relations les plus

Recentes par le Sr. Sanson, geographe ordinaire de sa Majesté

Naslov II: Regni Hungaria, Gracia et Morea, regionumque Finitimarum, nova polita,

fida delineatio; per Petrum Schenck

Autori: Sanson, Guillaume [1633-1703] kartograf; Schenk, Petrus (1660-1711)

bakrorezac

Mjerilo: Ca 1:4 300 000

Mjesto, izdavač, vrijeme: Amsterdam: Chez Pierre Schenk, kraj 17. i početak 18. st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez, rukom bojano u akvarelu, papir ručne

izrade veličine 53 × 63 cm, veličina prikaza 46 × 58 cm, veličina otiska 49,5 × 59 cm

Restauracija nužno potrebna. Oštećenje od vlage gore lijevo.


Prikaz novog i točnog razgraničenja Kraljevstva Mađarske, Grčke i Moreje

(Peloponez) nakon Morejskog rata (1684.-1699.) kada su Mlečani potpisivanjem

Karlovačkog mira (1699) dobili pravo na Kefaloniju i Moreju sa otokom Eginom, koje

je organizirano kao Kraljevstvo Moreja. Zemljovid ima dvije naslovnice. Jedna se

nalazi unutar okvira na francuskom jeziku i druga izvan okvira na latinskom jeziku.

Naslovnica na francuskom jeziku u bogato ukrašenoj kartuši smještena dolje uz rub

zemljovida. Mjerne ljestvice u zasebnom okviru bočno lijevo na sredini. Zemljovid

smješten u dvostruki okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske

dužine. Izvan okvira, gore naslov na latinskom jeziku: Regni Hungaria, Gracia et

Morea, regionumque Finitimarum, nova polita, fida delineatio; per Petrum Schenck.

Reljef prikazan stilizirano tehnikom krtičnjaka.

121

2.1.10.

Zemljovid istočnog dijela Istre, Kvarnera, Zadra do Vranskog jezera, 17. st.

Autor: Scolari, Stefano (1598 – 1650)

Mjerilo: 1:440.000

Mjesto, vrijeme: Venezia, 17.st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: bakrorez, papir zalijepljen na karton, veličine 56


Restauracija nužno potrebna, rupa na dnu papira.


Zemljovid dijelova Hrvatske s istarskim poluotokom i Kvarnerskim otočjem kao i

područja zadarskog okruga do Vranskog jezera. Prikazana je unutrašnjost do

Kostajnice i Dubice. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka. Na karti su označeni

tokovi rijeka. Toponimi su prikazani različitim simbolima, od utvrda za manje

toponime do veduta za veća gradska središta (npr. grad Zadar). Prikaz šuma je

stiliziran. Zemljovid se nalazi u okviru. Unutar okvira dolje lijevo tekst: Stefano Scolari

forma in Venetia.

2.1.11.

Zemljovid kneževine Piemonte i Savojskog vojvodstva, kraj 17. - početak 18. st.

Naslov: Principatus Pedemonti Ducatus Sabaudiae Mediolanensis; Nova &

Accuratissima Tabula in qua Ditiones Subjacentes proponuntur, Jacobo de la Fueille

Autor: de la Fueille, Jacobo (1668-1719)


Mjesto, vrijeme: Amsterdam: kraj 17. i početak 18. st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez, rukom bojano u akvarelu, papir ručne

izrade veličine 59 × 74 cm, veličina prikaza 52,5 × 63,5 cm, veličina otiska 53 × 64

cm


Prikaz kneževine Piemonte i Savojskog vojvodstva s kraja 17. i na početku 18.

stoljeća koje su obuhvaćale prostor od Ženevskog jezera do današnje južne

Francuske te na istok Milana i Brescie. Ostalo područje je samo naznačeno.

122

Toponimija i hidronimija su dobro zastupljene, a ucrtana je i mreža putova. Zemljovid

je smješten u okvir sa podjeljcima geografske širine i geografske dužine. Naslov dolje

u desnom kutu u bogatoj baroknoj kartuši, a odmah ispod uz rub okvira mjerne

ljestvice. Veći gradovi prikazani kao utvrde te obojani crvenom bojom.

2.1.12.

Podjela Španjolske na kraljevine i kneževine prema kruni od Kastilje i Aragona

Naslov: L'ESPAGNE divisèe entous ses ROYAUMES ET PRINCIPAUTES suivant

sont compris sous LES COURONNES DE CASTILLE et D'ARAGON Possedeespar

PHILIPPE DE FRANCE ROI CATHOLIQUE VME DUNOM; et sous LA COURONNE

DE PORTUGAL. Possedeè par Jean de Bragance ROI DE PORTUGAL VME

DUNOM PAR les SANSON Geog. Ordin du Roi A PARIS. Chez Robert sur le Quay

de l'Horlage du Palais aufort Sanson.

Autor: Sanson

Mjerilo: 1:300.000

Mjesto, izdavač, vrijeme: Paris: Chez Robert, kraj 17. st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak; papir zalijepljen na platno veličine

95,5 × 123 cm, veličina prikaza 91 × 118,5 cm

Ostali autori: de la Haye, Jean Baptiste



Zemljovid smješten u okvir, strane svijeta na francuskom jeziku. Gore lijevo legenda

i mjerna ljestvica te grb: Presentė..Dolje lijevo u bogato ukrašenoj kartuši naslov. U

dvostrukom okviru, dolje lijevo ime bakroresca. Orografija prikazana sustavom

krtičnjaka. Na poleđini: Spagna, 101, XLV, Lantana

2.1.13.

Karta njemačkog carstva

Naslov: L'EMPIRE D'ALLEMANGE divisè en ses dix CERCLES, et ces Cercles en

leurs principaux ESTATS, PRINCIPAUTES ET SOUVERAINETĖS,

ECCLESIATIQUES, LAIQUES, ET VILLES IMPERIALES. SANSON A PARIS

123

Delamarche Revu et corrige par l S. ROBERT Ru du Foin St. Jacques au College de

Mantre Gervais

Autor: Sanson


Mjesto, izdavač, vrijeme: Pariz: S. Robert, kraj 17. st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak; papir zalijepljen na platno veličine 96

× 124 cm, veličina prikaza 92,5 × 119 cm


Zemljovid smješten u okvir s podjeljcima geografske širine i dužine, strane svijeta

napisane na francuskom jeziku. Gore desno u baroknoj kartuši naslov na francuskom

jeziku: L'EMPIRE D'ALLEMANGE, a pored stilizirani jedrenjaci koji plove Sjevernim

morem. Toponimija dobro zastupljena. Dolje desno u kutu mjerna ljestvica u

talijanskim miljama.

HR-DAZD-383.2.2. Stare tiskane karte 18. st


Količina jedinice 45 zemljovida,96 listova


Dalmacije, Slavonije, topografske i

katastarske karte, zemljovide poljske krune,

karte političkih podjela u Europi, zemljovide

novih otkrića na sjeveru Tihog oceana,

zemljovid ratnih zbivanja između Rusije i

Otomanskog carstva u 18. stoljeću tiskanih

u Parizu i Veneciji.

2.2.1.

Zemljovid Europe s prikazom puta kralja Carla III. habsburškog iz Beča u Španjolsku,

1703.-1706. g.

Naslov: Viaggio della maestà di Carlo III da Vienna in Spagna


124

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez, papir veličine 40 × 51 cm, veličina

prikaza 32 × 40 cm, veličina otiska 33 × 41 cm


Zemljovid Europe s početka 18. stoljeća s prikazom itinerara kralja Carla III.

habsburškog iz Beča u Španjolsku, 1703-1706. g. Iscrtkanom crtom označen je put

od Beča do Zaragoze. Car Leopold I. proglasio je 12. rujna 1703. godine nadvojvodu

Karla u kralja Španjolske s imenom Karlo III te je on 19. rujna krenuo na put za

Duseldorff i Hag odakle je s engleskom i nizozemskom flotom krenuo u Englesku ali

se morao vrati zbog nevremena. Velika Britanija je prikazana stilizirano u valovima i

nevremenu. U Zaragozu je stigao 15. svibnja 1706. godine. Na zemljovidu se

označene Hrvatska, Dalmacija i Dubrovačka Republika. Orografija prikazana

stilizirano, hidronimija i toponimija dobro zastupljene. Naslovnica na sredini gore

unutar okvira. Zemljovid smješten u okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine

i dužine. Mjerna ljestvica u talijanskim miljama prikazana stilizirano na sredini dolje.

Vjetrulja gore u desnom kutu. Ispod svega u okviru naveden itinerarij kralja koji je

trajao tri godine. Na poleđini upisan broj 7.

2.2.2.

Zemljovid poljske krune, 1708.g.

Naslov : Estats de la Couron de Pologne subdivise’s suivant l’estendue des

Palatinats

Autori: Sanson, Nicolas (1600-1667) francuski kartograf; Jaillot, Hubert (1632-1712),

francuski kartograf i izdavač

Mjerilo: Ca 1.2.650.000

Mjesto, izdavač, godina: Pariz: Chez Jaillot, 1708.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez, u boji rukom crtane granice: papir

ručne izrade veličine 46 × 65 cm

Zemljovid restauriran. Vidljive popune na mjestima oštećenja na sredini, i rubovima

zemljovida.


125

Zemljovid Poljsko-Litavske Unije (1569-1795) nastale unijom Kraljevine Poljske i

Velike kneževine Litve. U 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno

najmnogoljudniju državu Europe. Naslovnica smještena gore u desnom kutu, a u

gornjem lijevom kutu mjerne ljestvice. Reljef prikazan sustavom krtičnjaka, a

toponimija i hidronimija bogato zastupljene. Šume prikazane stilizirano. Ucrtana je i

mreža putova. Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i

dužine. Na poleđini upisano : Polonia i tlocrt Zadra

2.2.3.

Tok rijeke Rajne od Wormsa do područja Koelnske nadbiskupije, početak 18. st.

Naslov: Cursus Rheini supra Wormatiam uso ad archiepiscopatum Coloniensem

Autor: Seutter, Georg Matteus (1678 - 1757), njemački kartograf i izdavač

Mjerilo: Ca 1:800

Mjesto, vrijeme: Augsburg: početak 18. st.

Tehnički podatci: 3 lista, 3 zemljovida, bakrorez, papir ručne izrade: list 1 veličine

52,5 × 66 cm, veličina prikaza 48 × 57,5 cm, list 2 veličine 45,5 × 66 cm, veličina

prikaza 44,5 × 57 cm, list 3 veličine 49 × 66 cm, veličina prikaza 45,5 × 57 cm

Pojedini dijelovi restaurirani, popunjene su praznine.


Prikaz toka rijeke Rajne od Basela do Koelnske nadbiskupije u 3 zemljovida. Koji

spojeni okomito tvore cjelinu. Na sredini gore unutar okvira, posebno uokvirena

stilizirana barokna kartuša s napomenom autora Georg Matteus Seuttera, carskog i

kraljevskog katoličkog uzvišenoga geografa iz Augsburga, da se zemljovidi mogu

kupiti zajedno i odvojeno te dati na uporabu. Naslovnica na sredini gore unutar okvira

na 1. listu, te mjerna ljestvica gore lijevo u okviru. Reljef prikazan crtkanjem, šume

stilizirano, a toponimija i hidronimija bogato zastupljene.

2.2.4.

Zemljovid Slavonije u vrijeme Požarevačkog mira, 1718. g.

Mjerilo:Ca 1:225.000

126

Tehnički podatci: 3 lista, 1 zemljovid. tisak, crna i crvena tinta, papir veličine 62,5 ×

136.5 cm: svaki list veličine 62,5 × 45,5 cm


Zemljovid Slavonije u vrijeme Požarevačkog mira iz 3 dijela koji spojeni tvore cjelinu.

Zemljovid prikazan stilizirano bez pravog obilježja zemljovida. Toponimija i

hidronimija dobro prikazana. Zemljovid uključuje Kraljevinu Slavoniju s Vojvodinom

sve do Beograda. Naslov se nalazi na listu 2 na sredini , a tumač znakova na listu 3

dolje lijevo.

2.2.5.

Zemljovid Kraljevine Dalmacije iz 1720. godine

Naslov: Nouvelle carte du royaume de Dalmacie divisé en ses comtės, territoires etc

la Morlaquie, la Bosnie, et la Servie, partie de la Hongrie, Croatie, Albanie, Istrie & du

Royaume de Naples Par G. de L'Isle , Coronelli, G.I. Rossi et I. Nolin.A. Amsterdam

chez R. et I. Ottens Geographes

Autor: Coronelli, Vincenzo Maria (1650 – 1718); talijanski kartograf i enciklopedist

Mjerilo: Ca 1:1.000.000

Mjesto, izdavač, godina: Amsterdam: Ottens, Josua, 1720.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrorez, papir ručne izrade veličine 53 × 62

cm, veličina prikaza 46 × 58 cm


Zemljovid različitim bojama prikazuje područja Hrvatske, Dalmacije, Bosne i Srbije.

Predložak je najvjerojatnije karta V.M. Coronellia, J.B. Nolina: La royaumme de

Dalmacie… tiskana oko 1695. godine.

Sjeverna granica Dalmacije ucrtana je duboko u unutrašnjosti te obuhvaća

Hercegovinu, dio Crne Gore. Područje Bosne je suženo na uski prostor između

Dalmacije i Slavonije. orografija je iskrivljena. Na karti su označene lokalne granice

nekadašnjih županija (npr. Licca, Gouzicha, Caribasa, Brebera, Sidraga, Nona,

Chlesiane, Paratalassia, Imota i dr.) Reljef je oskudno prikazan sustavom krtičnjaka.

Naslov se nalazi u donjem lijevom kutu, okružena crtežima mletačkog lava i turskih

vojnika. Vjetrulja je smještena u sredini donjeg dijela karte. Okvir s geografskim

127

dužinama i geografskim širinama, a u donjem lijevom kutu izvan okvira olovkom

upisano: 1730. Mjerna ljestvica je izražena u talijanskim i turskim miljama, te

njemačkim i mađarskim ligama.

2.2.6.

Zemljovid kraljevine Poljske s Litvanskim vojvodstvom, 1722. g.

Naslov: Mappa geographica ex novissimis observationibus repraesentans Regnum

Poloniae et Magnum Ducatum Lithuaniae Cura et Sumptibus, Tobiae Conradi Lotter,

Geogr. Aug. Vindel

Autor: Lotter, Tobias Conrad (1717.-1777.)

Mjerilo :Ca 1:2 600 000

Mjesto, godina: Augsburg: 1772.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom bojano u akvarelu, papir

ručne izrade veličine 57 × 70 cm, veličina prikaza 48 × 58 cm, veličina otiska 49 × 59

cm

Restauracija nužno potrebna. Sve oštećeno vlagom. Nedostaju dijelovi papira gore i

lijevo desno.


Zemljovid Kraljevine Poljske i vojvodstva Litve iz 1772. g., kada je u Beču 19. veljače

1772. sklopljen dogovor o podjeli Poljske. Tada su u Poljsku ušle austrijska, ruska i

pruska vojska te su zauzele one oblasti za koje su se prethodno dogovorile.

Reljef prikazan stilizirano dok je hidronimija bogato zastupljena, a topografija

oskudna.naslovnica dolje u desnom kutu u bogato ukrašenoj kartuši. Mjerna ljestvica

dolje na sredini uz okvir u posebnoj kartuši. Vjetrulja smještena gore desno. Unutar

okvira dolje desno upisan tekst na njemačkom jeziku: Nach der neuen Abtheilung

1772. Cijeli zemljovid u okviru sa stupanjskom ljestvicama geografske širine i

geografske dužine. U okviru dolje desno tekst na latinskom jeziku: Longitudines

geographicae posita Longit.Parisiorum XX Graduum. Na poleđini upisano: Polonia, 6,

1772. g.

128

2.2.7.

Zemljovid bitaka u sjevernoj Italiji, 1733. g.

Naslov: Geografia particolare per le gverre in Italia principate nell’anno

M.D.C.C.XXXIII, Delineata da Gaspare Bighignato Veronese, et Ingegnere della

Magnifica Città di Verona

Autor: Bighignato, Gaspare


Mjesto, izdavač, godina: Verona: Gio. Batt.a Albrizzi q. Gir. Libajo, 1733.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, 3 plana grada, 2 vinjete, bakrorez, papir ručne

izrade veličine 53 × 79 cm, veličina prikaza 42 × 68 cm, veličina otiska 44 × 70 cm;

veličina planova gradova svaki 8 × 16 cm, veličina vinjete svaka 8 × 10 cm.

Ostali autori: Baroni, Giuseppe sculpt.; Baroni, Angela

Restauracija nužno potrebna. Zemljovid oštećen vlagom i mehanički. Rasparano

desno i lijevo. Gore na sredini nedostaje komad papira.


Zemljovid bitaka u sjevernoj Italiji 1733. godine koja je posvećena Niccoli Donadu,

gradonačelniku Bergama. Zemljovid sa zapada prikazuje područje od Jezera Como,

Milana i Pavie do Venecije i Ravenne na istoku s naglaskom na rijeku Po koja

povezuje cijelo područje. Zemljovid uključuje planove gradova Mantove, Milana i

cremone kao i 2 vojne vinjete. Naslov se nalazi gore na sredini u okviru, mjerna

ljestvica dolje desno, vjetrulja povezana s posvetom u ukrašenoj kartuši gore u

lijevom kutu, a ispod svega planovi gradova i vinjete. Ispod okvira dolje lijevo i desno

imena autora i naznaka da se zemljovid prodaje kod: Gio. Batt.a Albrizzi q. Gir. Libajo.

Reljef postignut sustavom krtičnjaka.Veći gradovi prikazani stilizirano kao utvrde, a

manji samo označeni zvonikom ili tvrđavom. Na poleđini plavom bojicom upisano:

Veneto 1733 i tintom broj 10.

2.2.8.

Zemljovid povijesnih postavki iz Svete geografije o rasprostranjenosti naroda nakon

potopa, po Mojsiju i zemljovid Kanana, 1749. g.

129

Naslov : Ex Sacra geographia Theses de divisione gentium post diluvium a mose

tradita Quas academico more propugandas illustrissimo, & Excellentissimo D.D.

Aloysio Contareno II.... ,Tabula Chanaan

Autor : Brun, C. Joseph


Mjesto, izdavač,godina: Torino : Typographia Regia ,1749.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, papir ručne izrade veličine 61 × 54

cm, veličina prikaza 32 × 42 cm, veličina otiska 33 × 43 cm

Restauracija nužno potrebna. Isparan donji dio lista. Potrebno zalijepiti.


Zemljovid povijesnih postavki iz Svete geografije o rasprostranjenosti naroda nakon

potopa, po Mojsiju iz Staroga zavjeta. Naslovnica gore lijevo u bogato ukrašenoj

kartuši, a u donjem desnom kutu posebno ukviren zemljovid zapadno od Eufrata tj.

područja koji se u Bibliji naziva Kanaan. Zemljovid u okviru sa stupanjskim

ljestvicama geografske širine i geogdužine. Ispod zemljovida tekst s 12 poglavlja na

latinskome jeziku. Dijelovi ispisani na hebrejskom jeziku.

2.2.9.

Nacrt feuda Borelli, 1756. g.

Naslov: Pianta o sia dissegno delle pertinenze di Vrana, Tign, Bagnevaz, e

Radassinovaz, con li colli Cernogora, Modrave, Tatigne et altri / spacy, che

circondano il lago di Vrana e palvda adette ville conterminanti, ricercate e concesse

in fevdo nobile e gentilcol tit./tolo di conte al fedel Francesco Borelli e compagni da lvi

nominati Co: Co:

Autor: Lodoli, Giovanni Battista

Mjerilo: 1:45.000

Tehnički podatci: 23 lista , 23 plana: bakrotisak; papir, veličine 50 × 79,5 cm, veličina

otiska 46,5 × 72,5 cm, veličina prikaza 45 × 72 cm; 22 duplikata: svaki veličine 50 ×

79,5 cm, veličina otiska 46,5 × 72,5 cm, veličina prikaza 45 × 72 cm

Stara signatura br. 94 A

130

Pretisak starijeg zemljovida iz 1756. godine koji prikazuje područje Vranskog jezera i

posjeda Borelli tiskanog u 20. st. Karta prikazuje područje Vrane, Tinja Banjevaca i

Radašinovaca s područjem oko Vranskog jezera koji su dodijeljeni u posjed grofu

Franji Borelliju. Malim i velikim slovima označene su granice pojedinih sela i posjeda

te veličine pojedinih vrsta tla. Mjerna ljestvica je izražena u padovanskim pertikama

(hvatima). Naslov na talijanskom jeziku: Pianta o sia dissegno delle pertinenze di

Vrana, Tign, Bagnevaz, e Radassinovaz, con li colli Cernogora, Modrave, Tatigne et

altri, se nalazi dolje unutar okvira, a spod naslova stoji napomena da je inženjer

Giovanni Battista Lodoli usporedio ovu kartu s izvornom iz vremena generalnog

providura Francesca Grimanija. Legenda se proteže preko cijele dužine lista, gore

ispod okvira. Vjetrulja se prikazuje u gornjem lijevom kutu. Pečat ing. Lodolija se

nalazi dolje u lijevom kutu unutar okvira same karte. Ima 22 duplikata.

2.2.10.

Zemljovid podjele njemačkog carstva, 1758. g.

Naslov : L’EMPIRE D’ALLEMAGNE DIVISĖ PAR CERCLES ET EN SES

DIFFERENS ETATS,/ AVEC LES PAYS LIMITROPHES: Oú s’on a distinguė les

Places Fortes et les Ports avec les Routes des Postes./Par le S(eigne)r Brion,

Ingenieur-Geographe

Autor: Brion, geograf i inženjer

Mjerilo: Ca 1:1.850.000

Mjesto, izdavač, godina: Pariz: Chez Longchamps, 1758.

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid, bakrotisak,bojano rukom, papir laminiran

veličine 77 × 108 cm, veličina prikaza 73 × 104 cm, veličina svakoga lista 77 × 54 cm

Zemljovid je laminiran.


Zemljovid podjele njemačkog carstva na države i pokrajine. Ucrtane su utvrde i luke

te mreža poštanskih puteva kao i granice sa susjedima. Hrvatski prostor prikazan je u

jugoistočnom dijelu, obuhvačajući Slavoniju i Hrvatsku koja zalazi unutar granica

Otomanskog carstva. Mjerna ljestvica izražena je u njemačkim i francuskim miljama i

koracima. Naslov gore desno, stilizirana prikazuje vojnika s kopljem koji se odmara te

orla s krunom na glavi. Tumač znakova u donjem desnom kutu unutar okvira.

131

Zemljovid je smješten u okvir s podjeljcima geografske dužine i širine. Zemljovid se

sastoji od 2 dijela koji spojeni tvore cjelinu.

2.2.11.

Zemljovid dviju isusovačkih provincija u Južnoj Americi, 1760.g.

Naslov: Paraquariae Provinciae Soc. Jesu cum Adjacentib. Novissima Descriptio.

Post iterata peregrinationes & plures observationes Patrum Missionarium eiusdem

Soc.tum huius Provinciae accuratissime delineata & emendata Ann.1732.

Autor: Petroschi, Joannes (1715-1766), kartograf i bakrorezac

Mjerilo: ca 1:1.160.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, papir veličine 82 × 57 cm, veličina

prikaza 70,5 × 53,5 cm, veličina otiska 75 × 54,5 cm

Zemljovidu nedostaju dijelovi lijevo i desno na sredini. Zemljovid je bio oštećen te je

restauriran i zalijepljen na sredini.


Najnoviji zemljovid isusovačke provincije, u današnjem Paragvaju i Peruu , koja je

nakon višebrojnih hodočašća razgraničena i utemeljena 1732. godine. Europljani su

stigli na to područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción

koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija

kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja (Isusovačke misije u Paragvaju), ali su u

drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio

Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio

neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811. godine.

Zemljovid prikazuje najveći estuarij na svijetu Rio de la Plata koji nastaje spajanjem

ušća rijeka Paraná i Urugvaj u Atlantski ocean. La Plata predstavlja današnju granicu

između Argentine i Urugvaja. Naslovnica gore u okviru zemljovida, a gore u lijevom

kutu uokvirena napomena oca Francisca Retza generala isuovačkog reda iz 1732.

godine na latinskome jeziku. Dolje desno unutar okvira mjerilo u španjolskim miljama

i stupnjevima. Dolje u lijevom kutu tumač znakova. Sam zemljovid smješten u okvir

sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine.Dolje izvan okvira

tekst na latinskome jeziku: zemljovid napravljen 1732. g., a tisak je financirao

132

Th.(omasi?) godine 1760. na latinskome jeziku. Jedna vjetrulja desno na sredini, a

druga dolje lijevo. Orografija postignuta sustavom krtičnjaka. Šume prikazane

stilizirano. Na poleđini plavom bojicom upisan broj 42.

2.2.12.

Zemljovid Katalonije, 1769. g.

Autor: Aparici, Josep (1654. – 1731.)


Godina: 1769.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid. bakrotisak; papir zalijepljen na platno veličine

59,5 × 66,5 cm

Ostali autori: Sabater, Antonius


Zemljovid pokrajine Katalonije iz 1720. godine, a posvećen Filipu V., tiskan 1769.

godine. Prikaz reljefa sustavom krtičnjaka. Zemljovid je sastavni dio pokrajine

Katalonije, a u ovom slučaju je sačuvan samo njezin jugoistočni dio. Zemljovid u

okviru s lijeve strane i dolje, a u lijevom donjem kutu u bogato ukrašenoj kartuši tekst

na španjolskom jeziku: Dedicose en 1720. ă la MAGESTAD del SEŇOR REY DON

FELIPE V. Por el Autor D. JOSEF APARICI, su Geografia Dase oltra vez al Publico,

aňadidados algunas lugares, el presente aňo de 1769. U donjem desnom kutu

mjerilo u španjolskim legama koju pridržavaju lav i zmaj. Unutar okvira dolje u lijevom

kutu potpis autora crteža. Na poleđini Mediteran, Južna Španjolska i broj 122.

2.2.13.

Zemljovid engleskih posjeda u Sjevernoj Americi, 18. st.

Naslov: Carte Nouvelle de l'Amerique Angloise contenant tout ce que les Anglois

possedent sur le Continent de l'Amerique Septentrionale Savoir le Canada, la

Nouvelle Ecosse ou Acadie, les treize Provinces unies qui sont. les quatres Colonies

de la Nouvelle Angleterre 1. New Hampshire, 2. Massachusetsbaye, 3. Rhode-Island,

& 4. Conecticut, 5. la Nouvelle York, 6. Nouvelle Jersey, 7. Pensilvanie, 8. les

133

Comtes de Newcastle Kent et Sussex sur la Delaware, 9. Mariland, 10. Virginie, 11.

la Caroline ...

Autor: Lotter, Matthäus Albrecht, (1741-1810)

Mjerilo: ca 1:4.630.000

Mjesto i vrijeme: Augsburg, 18.st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak u boji, papir veličine 72 × 58 cm,


Zemljovid laminiran na spojevima. Rubovi znatno oštećeni.


Zemljovid engleskih posjeda u Sjevernoj Americi. Naslov dolje desno bogato ukrašen.

Mjerilo dolje na sredini zemljovida. Zemljovid smješten u okvir sa stupanjskom

podjelom geografske širine i geografske dužine, strane svijeta upisane u sam okvir.

Dolje lijevo izvan okvira list išaran tintom, na poleđini plavom bojicom upisano 2 i Sj.

Amerika.

2.2.14.

Zemljovid ratnih zbivanja između Rusije i Otomanskog carstva, 1770. g.

Naslov: Nuova Carta Geografica per servire alla storia della Guerra presente tra la

Russia, e la porta ottomana, tratta da una recente pubbicata à Parigi 1770.


Mjesto, godina: Pariz: 1770.


cm, veličina prikaza 40,5 × 52,5 cm, veličina otiska

Restauracija nužno potrebna. Isparan dio zemljovida dolje lijevo gdje je prikazana

naslovnica.


Zemljovid rusko-turskog rata (1768.-1774) nakon kojeg je Rusko Carstvo proširilo

svoj utjecaj i vlast na južnu Ukrajinu, sjeverni Kavkaz i poluotok Krim. Prikazano Crno

i Azovsko more te brodovlje stilizirano. Na zemljovidu upisani nadnevci poprišta

bitaka tijekom 18. stoljeća. Naslovnica dolje u lijevom kutu prikazana stilizirano s

utvrdom, topništvom i vojskom. Mjerilo smješteno na sredini lista. Zemljovid u okvru

134

sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. Reljef prikazan

stilizirano. Na poleđini nečitki tekst na talijanskom jeziku.

2.2.15.

Zemljovid Crnog mora s okolnim zemljama, 1776. g.

Naslov: Carte des environs de la Mer Noire où se trouvent l'Ukrayne, la Petite

Tartarie, et les confins de la Russie européenne et de la Turquie. Par Robert de

Vaugondy Geog, a Venise Chez Francois Santini...

Autor : De Vaugondy, Robert Didier (1723-1786)

Mjerilo: ca 1:2.420.000

Mjesto, izdavač, godina : Venecija : Chez Francois Santini, 1776.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, crtano rukom u akvarelu, papir

ručne izrade veličine 55 × 80 cm, veličina prikza 49 × 64 cm, veličina otiska 49,5 ×

64,5 cm


Prikaz Crnog mora s okolnim zemljama. To je današnji dio europskog dijela Turske s

Istanbulom, zatim Crnomorska obala, današnja Bugarska, istočni dio Rumunjske,

Moldavija , južni dio Ukrajine i krajnji dio jugozapadnog europskog dijela Ruske

Federacije te Gruzije kao i djelić Armenije. Naslov u bogato ukrašenoj kartuši gore u

lijevom kutu. Mjerila dolje na sredini. Zemljovid okviru sa stupanjskom podjelom

geografsker širine i geografske dužine. Hidronimija dobro zastupljena. Na poleđini

upisano: 14. Crno More.

Zemljovid je najvjerojatnije dio Santinijevog atlasa Atlas universel (Venecija, 1776)

tiskanog kod Remondinia (Venecija, 1784) iz 2 dijela, a sam atlas sadrži zemljovide

najpoznatijih kartografa d'Anville, Janvier, Robert de Vaugondy i ostalih.

2.2.16.

Zemljovid novih otkrića na sjeveru Tihog oceana između istočnog Sibira i Kamčatke

te Kanade na zapadu, 1776. g.

Naslov : Carte des nouvelles découvertes au nord de la mer du sud tant à l'est de la

Sibérie et du Kamtchatka qu'à l'ouest de la Nouvelle France /1776. Santini

135

Autor: Bauche, Philippe 1700-1773 ; l’Isle, Joseph Nicolas de (1688-1768)

Mjerilo: ca 1:18.700.000

Mjesto, izdavač, godina : Venecija : Chez Francois Santini, 1776.


ručne izrade veličine 56 × 81 cm, veličina prikaza 44,5 × 62,5 cm, veličina otiska 47 ×

64,5 cm

Rastauracija nužno potrebna. Rubovi zemljovida oštećeni vlagom ali i mehanički.

Gore i dolje na sredini nedostaju dijelovi lista.


Temelj ovoga zemljovida predstavlja Baucheov zemljovid sjevernoga dijela Tihoga

oceana u kojem su integrirani svi rezultati ruskih istraživačkih putovanja iz prvoga

dijela 18. stoljeća. Prikaz najnovijih otkrića i teorija o Sjevernoameričkom kontinentu

gdje su ucrtani pomorski putevi otkriveni u 18. st. na sjevernom dijelu Tihog oceana.

Kartograf Joseph Nicolas De L' Isle nakon povratka iz Petrograda predstavio je

otkrića iz prve polovice 18. stoljeća na temelju kojega su prvi put na zemljovid ucrtani

putevi od Kamčatke do Amerike i obrnuto, koju je razradio kapetan Tchirihow 1741.

godine, zatim plovidbeni put iz Kine u Kaliforniju iz 1709 godine te iz Manile na

Filipinima u Meksiko 1743., kao i put kroz Beringov prolaz iz 1728. g.

Cijeli prikaz smješten u okviru, a sam zemljovid u posebnom okviru sa stupanjskom

podjelom geografske dužine i geografske širine. Naslovnica na francuskom jeziku na

sredini gore u bogato ukrašenoj kartuši. Desno od naslovnice nacrtan je stanovnik

Kamčatke, a lijevo indijanac iz Luisijane.

Desno gore uz rub okvira tekst na francuskome jeziku : Avertissement. L'on a

employé dans la construction de cette carte une methode particuliére pour décrire les

méridiens et les paralleles... Lijevo gore uz rub okvira 6 mjernih ljestvica : Echelles de

lieues, Lieues communes de France de 25 au dégré, Milles d' Angleterre et de

Russie de 60 au dégré, Verst de Russie dont io5 font un dégré, Milles communs

d'Italie, Lieues marines de France de 20 au dégré, Lieues marines d'Espange de

17¹/₂ au degre. Na zemljovidu su ucrtana 2 meridijana. Svaka linija zemljopisne

dužine numeriran dva različita načina. Glavni Pariški meridijan 0-180 stupnjeva istok i

zapad te drugi meridijan Isle de fer (sada poznat kao El Hierro ) koristi 0-360 . U to se

vrijeme mislilo da su Kanarski otoci 20 ° zapadno od Pariškog početnog meridijana.

Reljef prikazan stilizirano. Na poleđini upisan broj 8.

136

2.2.17.

Zemljovid Europe, 1776.-80. g.

Naslov : L’Europe divisée en ses principaux Etats suivant les nouvelles Observations

astronomiques par le Sr. Janvier geographe. A Venise Par Par Francois Santini rue

Ste. Justine prés la dite Eglise. Chez Mr. Remondini.

Autor: Janvier


Mjesto, godina : Venecija : 1776-1780

Tehnički podatci : 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, crtano rukom u akvarelu, papir

ručne izrade veličine 55 × 77 cm, veličina prikaza 46,5 × 64 cm, veličina otiska 47 ×

65 cm

Zemljovid oštećen vlagom.


Zemljovid Europe 70. i 80-ih godina 18. stoljeća gdje se prikazuje Europa sa

tadašnjim velikim državama. Dalmacija samo naznačena. Naslov gore u desnom

kutu u bogato ukrašenoj kartuši. Lijevo u donjem kutu uokvireni tekst na francuskom

jeziku koji se odnosi na mjernu ljestvicu: Avertisement: La Projection de cette Carte

ne permetiant pas de dresser une Echelle... Zemljovid u okviru sa stupanjskom

podjelom geografske širine i geografske dužine. Reljef prikazan stilizirano. Strane

svijeta upisane u okvir, a gore lijevo u kutu unutar dvostukog okvira upisano: P.I. Na

poleđini tintom upisano 7, a olovkom Europa, te bočno 13.

2.2.18.

Zemljovid zapadnog dijela središnje Dalmacije, 1780. g.

Naslov: NOUVELLE CARTE de la PARTIE OCCIDENTALE DE DALMATIE dressé

sur les lieux

Autor: Santini, Pietro; Remondini (1657 - 1861), izdavačka kuća

Mjerilo: 1:420.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Magistra Remondini, 1780.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom kolorirano, pair zalijepljen na

platno veličine 47,5 cm × 63 cm, veličina prikaza:46 cm × 61,2 cm


137

Zemljovid zapadne i dijela središnje Dalmacije. Uz rub karte je okvir sa stupanjskom

podjelom geografske širine i geografske dužine. Naslov se nalazi u gornjem desnom

kutu u bogato ukrašenoj kartuši s Dalmatincem u narodnoj nošnji s mačem. Mjerilo

izraženo u talijanskim miljama i nalazi se u donjem desnom kutu unutar okvira.

Vjetrulja se nalazi uz donji rub okvira karte na sredini. Granice prema Otomanskom

carstvu su obilježene isprekidanom crtom, a crvenom bojicom naknadno podebljan

dio granice. Toponimi su brojni. Na poleđini se nalazi naslov upisan rukom te broj 26

u gornjem lijevom kutu.

2.2.19.

Zemljovid administrativne podjele gradova Bologne i Ferrare, 1783.

Naslov: Legazioni di Bologna e Ferrara Di nuova Projezione

Autor: Zatta, Antonio (1757 – 1797) talijanski kartograf

Mjerilo: ca 1: 400.000

Mjesto, godina: Venezia: 1783.


veličine 41 × 56 cm, veličina prikaza 31 × 40,5 cm, veličina otiska 33 × 42,5 cm

Ostali autori: Zuliani, Giuseppe bakrorezac; Pitteri, Giovanni – pisar kaligraf


Zemljovid administrativne podjele Bologne i Ferrare s kraja 18. stoljeća, a sastavni je

dio atlasa "Atlante Novissimo". Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom

geografske širine i geografske dužine. Naslov dolje u lijevom kutu bogato ukrašena,

mjerilo gore desno, a strane svijeta su upisane izvan okvira zemljovida: gore na

sredini: Nord, o Tramontana; lijevo na sredini: Est, o Levante; desno na sredini:

Ovest, o Ponente te dolje na sredini: Sud, o Mezzodí. Gore lijevo iznad okvira:C. II.

Orografija prikazana stilizirano. Gradovi Bologna i Ferrara prikazani kao utvrde.

2.2.20.

Zemljovid mletačke Dalmacije,1784.

Naslov: La Dalmazia Veneta di Giovanni Valle giustinopolitano, di nuova projezione

138

Autor: Colussi D.


Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Antonio Zatta, 1784.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom kolorirano, papir veličine 51 ×

37,5 cm, veličina prikaza 40 × 31 cm


Zemljovid mletačke Dalmacije pripada najvjerojatnije“Atlante novissimo illustrato ed

accresciuto sulle osservazioni, e scoperte fatte dai più celebri e più recenti geografi.

Tomo III”. Na kopnu je obuhvaćeno područje Hrvatske do Karlovca, te dio

Hercegovine do Mostara. Priobalje obuhvaća prostor od Kvarnera do sjeverne

Albanije. Granica s Otomanskim carstvom predstavljena je sustavom crta točkica te

pojačana bojom. Naslovnica bogato ukrašena nalazi se u gornjem lijevom kutu, a

mjerilo izraženo u talijanskim miljama u donjem desnom kutu. Karta je obrubljena

podjelcima geografske širine i geografske dužine. Reljef izrađen sustavom krtičnjaka.

U gornjem lijevom kutu iznad okvira: B.XVL. Prema bilješci u donjem lijevom kutu

ispod okvira stoji da je zemljovid nacrtao D. Colussi. Toponimija je detaljno obrađena.

2.2.21.

Topografska karta Boke Kotorske, Crne Gore i Albanije, 1785. g.

Naslov: NUOVA CARTA TOPOGRAFICA DELLE BOCCE DI CATTARO, MONTE

NEGRO E PARTE DELL’ALBANIA DELINEATA DAL SIG.C. T. S.

Autor: Furlanetto, Lodovico (1700 – 1799)

Mjerilo: 1:185.000

Mjesto, godina: Venecija: Per Lodovico Furlanetto sopra il ponte de'Baretteri, 1785.

Tehnički podatci: 3 lista, 3 zemljovida, bakrorez, papir zalijepljen na platno različitih

veličina: list 1 (st. sig 28) veličine 49 cm × 64 cm, veličina prikaza:43, 5 cm × 58,5 cm;

list 2 (st. sig. 28) veličine 50 cm × 64,5 cm, veličina prikaza 44 cm × 58,5 cm; list 3

(st. sig. 351) veličine 51 × 74 cm, veličina prikaza 43,5 × 58 cm, veličina otiska 45 ×

60 cm (iz fonda Borelli)

Stara signatura br. 28. i 351

139

Tri komada istih zemljovida različitih veličina zapadnog dijela Dubrovačke Republike

do Ulcinja s jasnim razgraničenjima između Dubrovačke Republike, Otomanskog

Carstva i Mletačke Albanije. Na karti su državne granice označene isprekidanom

crtom, općinske točkama, a putevi dvostrukom crtom. Na karti su detaljno naznačene

granice mletačke Dalmacije i pojedinih općina, gradova, utvrde, središta biskupija i

nadbiskupija te cestovna mreža. Rijeke i riječni tokovi su istaknutije prikazani. Ruža

vjetrova se nalazi u donjem desnom kutu. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka.

Unutar okvira s podjeljcima geografske širine i geografske dužine smještena je: u

gornjem desnom kutu naslovnica i pored nje tintom upisano: No. 541; Karta obiluje

toponimima i vrlo je pouzdana.

2.2.22.

Topografska karta Dalmacije, 1787. g.

Naslov: NUOVA CARTA TOPOGRAFICA/ DELLA PROVINCIA DI/ DALMAZIA

DIVISA NE SUOI TERRITORI/delineata dalli Sig(no)ri Ingegneri Melchiori e Zavoreo/

e da Lodovico Furlanetto dedicata/A SUA ECCELLENZA/ANGELO EMO/KURATOR,

E PROKURATOR DI S. MARCO/ Capitano Straordinario delle Navi/ della

Serenissima Repubblica di Venezia

Autori: Furlanetto, Lodovico (1749-1822); Melchiori; Zavoreo, Frane (1749-1822)



Tehnički podatci: 2 list, 1 × zemljovid, bakrotisak, papir zalijepljen na platno veličine

43,5 x121,5 cm, veličina prikaza 42 × 119 cm; list br. 225/1 veličine 43,5 × 59,5 cm;

list br. 222/2 veličine 43,5 × 62 cm.

Restauracija nužno potrebna. Oštećeni i isparani rubovi zemljovida. Preko cijelog

zemljovida vidljiva tamno smeđe oštećenja od vlage.


Zemljovid Dalmacije iz 1787. godine iz dva dijela gdje je prikazano stanje nakon

Karlovačkog i Požarevačkog mira. Prikaz obalnog pojasa od Velebitskog kanala do

Boke kotorske, kao i zaobalja gdje su ucrtane granice pojedinih okruga, te granice

prema užoj Hrvatskoj u turskom posjedu u Bosni. Naslovnica se nalazi u gornjem

desnom kutu, okružena stiliziranim prikazom brodovlja i oružja. Crvenom bojom, na

140

listu br. 222/2, je naznačeno područje Dubrovačke Republike, a zelenom granica

Otomanskog carstva.Ovdje se detaljno prikazuje izlaz Otomanskog carstva na obali

bokotorskog zaljeva u Sutorini, kao i onaj na području Kleka. U donjem lijevom kutu

smještena je mjerna ljestvica izražena u talijanskim miljama. Ruža vjetrova se nalazi

u donjem lijevom kutu iznad mjerne ljestvice. Reljef prikazan sustavom krtičnjaka, a

toponimija naselja je bogata. U gornjem desnom kutu, ispod okvira upisan je broj:

No.539 (Böttnerov broj u popisu Grimanijevih mapa 539). Na poleđini lista br. 222/1

upisano: Karta Dalmacije 1787 i No.539.

2.2.23.

Topografski zemljovid Dalmacije, 1787. g.

Naslov: Nuova carta topografica della provincia di Dalmazia divisa ne suoi territori

delineata dalli Sig.ri Ingegneri Melchiori e Zavoreo e da Lodovico Furlanetto dedicata

a sua Eccellenza Angelo Emo KR, e Procurator di S. Marco Capitano Straordinario

delle Navi della Serenissima Repubblica di Venezia

Autori: Zavoreo, Frane (1749 – 1822); Furlanetto, Lodovico (1700 - 1799); Melchiori

Mjerilo: 1:2.825.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, papir veličine 49,5 × 130,5 cm,

presavijeno 49, 5 × 65 cm, veličina prikaza 43,5 × 120 cm, veličina otiska 45 × 122

cm

Zemljovid je restauriran te je lijepljen na mjestima gdje je presavijen, a na rubu gore

na sredini zalijepljen dio koji nedostaje.


Zemljovid prikazuje podjelu Dalmacije na upravno-teritorijalne cjeline, a obuhvaća širi

pojas morske obale od Podvelebitskoga kanala do Boke kotorske s jadranskim

otocima. Prema sjeveru i sjeveroistoku lijepo su prikazani pogranični krajevi prema

turskoj Bosni. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka, šume su stilizirane, a

hidronimija i toponimija bogato zastupljene. Ucrtana je i mreža putova. Zemljovid je

smješten u okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine.

Naslovnica se nalazi gore u desnom kutu, a predstavljena je stilizirano s brodovljem,

utvrdom i položenim topništvom. Ruža vjetrova je dolje lijevo, a mjerilo u donjem

141

lijevom kutu izraženo u talijanskim miljama. Karta daje realnu sliku stanja poznavanja

Dalmacije toga vremena. Vidi se da nije provedena jedinstvena topografska izmjera

Dalmacije. To je bila prva veća tiskom objavljena karta Dalmacije iz druge polovice

18. st. i smatrala se najboljim javnim i službenim zemljovidom Dalmacije sve do pada

Mletačke Republike.

Na zemljovidu su zajedno radili zadarski kartograf Frane Zavoreo i Melchiori te

mletački izdavač Furlanetto.

2.2.24.

Zemljovid Boke kotorske, 1788. g.

Naslov: Carta delle Bocche di Cattaro

Mjerilo: 1:165.000

Godina: 1788. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom bojano, papir veličine 28, 5 ×

38 cm, veličina prikaza 23,5 × 31 cm, veličina otiska 25 × 32 cm

Zemljovid oštećen vlagom i mehanički. Desni dio zemljovida tamno smeđe boje.

Vidljive rupice na papiru.


Zemljovid prikazuje područje Boke kotorske i okolnih planina na području Risna,

Perasta, Kotora i Herceg Novog. Na ovom području reljef i topografija su iscrpno

prikazani, dok su na ostatku zemljovida samo naznačeni. Ucrtana je i mreža putova.

Karta je zanimljiva zbog krivog prikaza Sutorinskog koridora koji je naznačen kao

Albanija. Najvjerojatnije je ova karta bila sastavni dio nekog francuskog atlasa jer su

označene strane svijeta. Oko zemljovida se nalaze podjeljci geografske dužine i

širine u dvostrukom okviru. Naslovnica se nalazi u gornjem desnom kutu. Na poleđini

upisano plavom bojicom: Boka kotorska 1788, tintom 11 i No. 6, olovkom Kotor 1788.

2.2.25.

Zemljovid sjevernog dijela Kraljevine Dalmacije u tri dijela, 1790.g.

Naslov: Der Noerdliche Theil des Koenigreichs Dalmatien Nro. 24

142

Der noerdliche Theil des Koenigreichs Dalmatien : Nro. 24 / [Franz Johann Joseph

von Reilly]

Autor: von Reilly, Franz Johann Joseph; Buesching, Anton Friedrich, (1724-1793)

njemački geograf,povjesničar i teolog

Mjerilo: 1:140.000

Mjesto, izdavač,godina: Beč: Franz Johann Joseph von Reilly, 1790.

Tehnički podatci: 3 lista, 3 zemljovida, bakrotisak koloriran rukom, papir zalijepljen

na platno različitih veličina


List 1

Zemljovid sjevernog dijela Kraljevine Dalmacije

Autor: Franz Johann Joseph von Reilly

Mjerilo: 1:140.000

Mjesto, izdavač,godina: Beč: Franz Johann Joseph von Reilly, 1790.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak koloriran rukom, papir zalijepljen na

platno veličine 31 × 47 cm, veličina prikaza 21 × 27 cm

Zemljovid sjevernog dijela Kraljevine Dalmacije s izvornim brojem 24 obuhvaća

područje od otoka Premude i polovice otoka Paga na sjeverozapadu do otoka Brača,

odnosno makarskog područja na kopnu u smjeru jugoistoka. Reljef je prikazan

sustavom krtičnjaka, ali oskudno. Područje Dalmacije na karti je omeđeno crvenom

crtom. Granica s Turskim carstvom je prikazana isprekidanom crtom podebljanom

crvenom bojom. Naslovnica je bogato ukrašena se nalazi u donjem desnom kutu.

Zemljovid je uokviren stupanjskom podjelom geografske dužine i geografske širine u

dvostrukom okviru. Mjerilo gore u sredini karte izraženo u turskim, talijanskim,

njemačkim i poljskim miljama. Ispod se nalazi bilješka da Dalmacijom ne prometuje

pošta na njemačkom jeziku: Durch ganz Dalmatien kursiren keine Posten.

Pri dnu lista olovkom ispisano 1233 3Blt.

List. 2

Zemljovid južnog dijela Dalmacije i Dubrovačke Republike

143

Naslov: Der suedliche Theil des Koenigreichs Dalmatien mit der Republik Ragusa :

Nor. [i.e. Nro.] 25. / [von Anton Friedrich Bueschings grosser Erdbeschreibung in drei

Theilen; hrsg. von Franz Johann Joseph Reilly; gestochen Ignaz Albrecht]

Autor: Buesching, Anton Friedrich, (1724-1793) njemački geograf,povjesničar i teolog

Mjerilo: 1:140.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Franz Johan Joseph Reilly, 1790.

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, bakrotisak rukom koloriran, papir zalijepljen

na platno veličine 31 cm × 47 cm, veličina prikaza: 21,5cm × 27 cm

Ostali autori: Albrecht, Ignaz, bakrorezac

Južni dio Kraljevine Dalmacije s izvornim brojem 25, obuhvaća područje od otoka

Hvara na sjeverozapadu do područja južno od Budve na jugoistoku. Reljef je

prikazan sustavom krtičnjaka, ali oskudno. Obalno područje i otoci su omeđeni

crvenom crtom, a plavo osjenčano je područje Dubrovačke Republike. Bogato

ukrašena naslovnica se nalazi u donjem desnom kutu karte. Zemljopisna širina i

dužina označene su stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine u

dvostrukom okviru. U donjem dijelu pri sredini, uz okvir nalazi se mjerilo izraženo u

turskim, talijanskim, njemačkim i poljskim miljama. Ispod mjerila se nalazi bilješka da

Dalmacijom ne prometuje pošta na njemačkom jeziku: Durch ganz Dalmatien

kursiren keine Posten.

List 3

Zemljovid Kraljevine Dalmacije s Bosnom i Hercegovinom, 1790.g.

Naslov: Des Koenigreichs Dalmatien tuerkischer Antheil : Nro. 26. / [von Franz Johan

Joseph Reilly; nach und zu Anton Friedrich Bueschings grosser Erdbeschreibung in

drei Theilen; gestochen Ignaz Albrecht]

Autor: Bueschings, Anton Friedrich

Mjerilo:1:140.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Franz Johann Joseph von Reilly, 1790.

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, bakrotisak koloriran rukom, papir zalijepljen

na platno veličine 31 cm × 47 cm, veličina prikaza: 20,5 cm × 28 cm

Zemljovid s izvornim brojem 28. obuhvaća područje Dalmacije i dijela Bosne i

Hercegovine. Žuto osjenčanom crnom isprekidanom crtom obilježeno je područje

144

dijela Bosne i Hercegovine, nepravilnog oblika, tada pod turskom vlašću, od Bobije

na sjeverozapadu do Dubrovnika i njegovog zaleđa na jugoistoku, te uz rijeku

Moraču na istoku. To područje nazvano je Turska Dalmacija. Reljef je prikazan

sustavom krtičnjaka, ali oskudno. Obalno područje otoci su omeđeni crvenom crtom.

Zemljopisna širina i zemljopisna dužina označene su stupanjskom podjelom u

dvostrukom okviru. Bogato ukrašena naslovnica se nalazi u donjem desnom kutu.

Ispod naslovnice smještena je mjerna ljestvica izražena u turskim, talijanskim,

njemačkim i poljskim miljama.

Ispod mjerila se nalazi bilješka da Dalmacijom ne prometuje pošta na njemačkom

jeziku: Durch ganz Dalmatien kursiren keine Posten.

2.2.26.

Zemljovid Francuske, 1792. g.

Naslov: La Francia divisa negli ottantatre dipartamenti Secondo la nuova

Costituzione

Mjerilo: 1:1.850.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Presso Antonio Zata e figli, 1792. g.


ručne izrade veličine 56 × 81 cm, veličina prikaza 46 × 64.5 cm, veličina otiska 49 ×

67,5 cm

Restauracija nužno potrebna pri rubovima lijevo i desno isparano.


Zemljovid Francuske na temelju novoga ustava iz 1793. godine, a prikazuje podjelu

zemlje na 83 okruga. Naslovnica bočno dolje desno u kartuši u obliku lista papira.

Mjerna ljestvica gore u lijevom kutu izražena u francuskim legama, a odmah ispod je

posebno prikazan zemljovid Korzike. Zemljovid okviru sa stupanjskom podjelom

geografske širine i geografske dužine. Reljef prikazan stilizirano. Na poleđini upisano

15, Francia. Zemljovid pripada rijetkoj vrsti atlasa u listovima koji nikada nije bio

objavljen već su svjetlo dana ugledali samo pojedini zemljovidi.

145

2.2.27.

Opća karta ratnih zbivanja, 1793. g.

Naslov: Carta generale del teatro della guerra, 1793. g.

Mjerilo: 1:1.320.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Presso Antonio Zatta e Figli, 1793.


ručne izrade veličine 78,5 × 55 cm, veličina prikaza 63 × 48 cm, veličina otiska 64 ×

49 cm

Restauracija nužno potrebna. Papir oštećen vlagom. Nedostaju dijelovi zemljovida na

sredini lijevo i desno.


Zemljovid pripada rijetkoj vrsti atlasa u listovima koji nikada nije bio objavljen već su

svjetlo dana ugledali samo pojedini zemljovidi. Necjelovit zemljovid ratnih zbivanja u

Europi prikazuje područje današnje Nizozemske, Belgije i Francuske. Naslovnica

dolje u desnom kutu. Gore uz rub desno mjerilo. Zemljovid je smješten u okvir sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine, a strane svijet su naznačene izvan

okvira. Vidljivo je da zemljovidu nedostaje lijevi dio karte. Na poleđini upisano19,

Paesi Bassi, 1793.

2.2.28.

Zemljovid Dubrovačke Republike, druga polovica 18. st.

Naslov: Carte de l'etat de Raguse et isles Voisines

Autor : Jacques Nicolas Bellin (1703 – 1772) francuski geograf i hidrograf

Mjerilo: 1:1.050.000

Mjesto, godina: Pariz: 18. st.

Tehnički podatci: 1 list, zemljopisna karta: bakrotisak, papir veličine 32,5 cm × 23 cm,

veličina prikaza 21 cm × 16,5 cm, veličina otiska 23 cm × 18,5 cm


Zemljovid Dubrovačke Republike i susjednih otoka Hvara, Korčule, Lastova, Mljeta i

drugih s ušćem Neretve. Naslovnica se nalazi u donjem desnom kutu u ukrašenoj

kartuši. U naslovnici je smješteno mjerilo u francuskim nautičkim miljama. Nazivi

146

otoka su pisani dvojezično, talijanskim i latinskim jezikom. Karta je orjentirana tako da

se zapad nalazi gore, a istok dolje. Gore lijevo iznad okvira, a unutar otiska nalazi se

oznaka: Tome IV. No 112, a iznad svega nalazi se slovo C upisano rukom, crvene

boje.

2.2.29.

Zemljovid Europe krajem 18. st.

Naslov: L'EUROPE divisèe EN SES ETATS, EMPIRES, ROYAUMES ET

REPUBLIQUES PAR LE S'ROBERT DE VAGOUNDY Corrige et augmentèe par C.F.

Delamarche Geogr. Et Successeur de Vaugondy A PARIS Chez Delamarche Geogr.

Rue du Foin St. Jacques au College de Mtre Gervais

Autor: De Vaugondy, Robert (1723-1786)

Mjerilo: 1:5.200.000

Mjesto, izdavač, godina: Pariz, C. F. Delamarche Geog. 18.st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 geografska karta. bakrotisak; papir zalijepljen na platno

veličine 105 × 119,5 cm, veličina prikaza 99 × 113 cm


Zemljovid Europe, izdvojen iz fonda obitelji Lantana, u okviru sa stupanjskom

podjelom geografske širine i dužine. Naslov u bogato ukrašenoj kartuši na

francuskom jeziku smješten gore u desnom kutu. Gore ispod okvira u zasebnom

okviru prikaz Islanda. Dolje u lijevom kutu mjerilo izraženo u engleskim miljama na 75

stupnjeva.

2.2.30.

Zemljovid Bavarske, 18. st.

Mjerilo: 1:265.000

Materijalni opis: 25 list, 1 zemljovid, litografija, papir zalijepljen na platno, 25 sekcija

različitih veličina: sekcije 1-10 veličine 18 × 13,5 cm, 11-15 veličine 14,5 × 13,5 cm, i

11-15 dodatak veličine 5 × 13,5 cm, sekcije 16-20 veličine 18 × 13,5 cm


147

Necjeloviti zemljovid Pokrajine Bavarske iz 25 dijelova koji spojeni tvore cjelinu.

Detaljan prikaz današnje pokrajine Bavarske s ucrtanim biskupijama, gradovima i

utvrdama. Šume prikzane stilizirano, hidronimija i toponimija bogato zastupljene, a

mreža putova je također ucrtana. Reljef prikazan crtkanjem. Gornji i lijevi rubovi

zemljovida u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine.

Nedostaju sekcije zemljovida desno i dolje.

2.2.31.

Zemljovid namurske kneževine s utvrđenim gradovima i pokrajinama, 18. st.

Naslov: Comitatus Namur Censis cum locis Ejusdem munitioribus ac regionibus

finitimis ex observationibus recentissimis accuratissime designatus calamo et

sumtibus Tob. Conr. Lotter, August Videl

Autor: Seutter, Matthaus;Tobias Conrad Lotter (1717-1777)

Mjerilo: 1:155.000

Mjesto, godina: Augsburg, 18.st.


ručne izrade veličine 60 × 72,5 cm, veličina prikaza 49 × 58 cm, veličina otiska 49,5 ×

58,5 cm


Pretisak zemljovida autora Matthausa Seuttera iz 1740. godine. Ovaj zemljovid

potpisuje nećak Tobias Conrad Lotter te se pretpostavlja da je zemljovid tiskan nakon

Seutterove smrti kada posao preuzimaju sin Albrecht Karl i nećak C. T. Lotter, te

njihov suradnik J. M. Probst.

Zemljovid prikazuje namursku kneževinu s utvrđenim gradovima u Belgiji. Sam grad

nalazi se na aluvijalnoj ravnici ušća rijeka Sambre i Meuse, na lijevoj obali rijeke

Meuse. Sama rijeka Meuse kroz grad teče iz smjera juga u smjeru sjevera. Prikazani

su gradovi, rijeke, sela, utvrde, dvorci i crkve te mreža puteva. Šume prikazane

stilzirano, a hidronimija i toponimija dobro zastupljene. Naslovnica dolje u lijevom

kutu s bogatom kartušom s grbom. Odmah ispod naslovnice smještene 2 mjerne

ljestvice. Dolje u desnom kutu smješten tumač znakova. Zemljovid u okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. U samom okviru dolje

148

desno upisan tekst na latinskom jeziku: Cum Priv. S. Vicar in part. Rheni. Suev. et

Franc. juris. Izvan okvira dolje desno upisan broj: 63.

2.2.32.

Zemljovid Kraljevine Poljske, 18. st.

Naslov: Le Royaume de Pologne Par le S. Robert de Vaugondy

Autor: De Vaugondy, Robert Didier (1723-1786)

Mjerilo: 1: 2.650.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Chez Francois Santini, 1776.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom crtano u akvarelu, papir ručne

izrade veličine 55 × 81 cm, veličina prikaza zemljovida 48 × 51,5 cm, veličina prikaza

sa tablicom 55 × 60 cm, veličina otiska 49 × 61,5 cm

Restauracija nužno potrebna. Oštećeno od vlage i mehanički na sredini i rubovima

gore i dolje desno.


Zemljovid Kraljevine Poljske s Litvom, Ukrajinom i istočnom Prusijom. Zemljovid je

najvjerojatnije dio Santinijevog atlasa Atlas universel (Venecija, 1776) tiskanog kod

Remondinia (Venecija, 1784 g..) iz 2 dijela, a sam atlas sadrži zemljovide

najpoznatijih kartografa d'Anville, Janvier, Robert de Vaugondy i ostalih. Naslov

smješten u gornjem kutu desno u bogatoj kartuši. Mjerila u donjem desnom kutu.

Tablica s popisom pripadajućih teritorija smještena bočno lijevo. Sve u zajedničkom

okviru, a zemljovid u zasebnom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i

geografske dužine. Reljef stiliziran, hidronimija i toponimija dobro zastupljne.

2.2.33.

Zemljovid Osmanskog carstva u Europi, 18. st.

Naslov: Turquie d’Europe/ Par le S. Janvier Geographe

Autor : Janvier, Jean

Mjerilo : 1:2 600 000

Mjesto, izdavač, godina : Venecija : Chez Francois Santini, 18.st.

149


ručne izrade veličine 55 × 80,5 cm, veličina prikaza 47,5 × 63 cm, veličina otiska 49 ×

64 cm

Rastauracija nužno potrebna. Rubovi zemljovida oštećeni vlagom i mehanički. Gore i

dolje na sredini nedostaju dijelovi lista.


Pretisak Janvierovog zemljovida iz 1780. godine koji prikazuje Osmansko carstvo u

Europi krajem 18. stoljeća na području Balkanskog poluotoka, najvjerojatnije dio

Santinijevog atlasa. Naslovnica dolje u desnom kutu u bogato ukrašenoj kartuši u

obliku spomenika. Tri mjerne ljestvice dolje uz rub zemljovida. Cijeli zemljovid u

okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. U gornjem

desnom kutu zemljovid obuhvaća i prikaz Dalmacije omeđen zelenožutom bojom

koja je tada bila pod mletačkom vlašću. Dubrovačka Republika kao zasebna država

je omeđena posebno crvenom bojom . Na poleđini upisano: 21., Balkan (Turska),

Mala Azija.

2.2.34.

Zemljovid sjeverne i južne Amerike, 18. st.

Naslov: L’Amerique divisee en ses principaux Etats Assujettie aux Observations

Astronomiq. Par le Sr. Janvier Geographe. A Venise Par Francois Santini rue Ste.

Justine prés la dite Eglise. Chez Mr. Remondini.

Autor: Janvier, Jean; Santini, Francois

Mjerilo: 1:375.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Chez Francois Santini rue Ste. Justine pres la dite

Eglise, 18.st.

Materijalni opis : 2 lista, 2 zemljovida, bakrotisak, rukom crtano u akvarelu, papir

ručne izrade, list 1 veličine 55 × 80 cm, veličina prikaza 46,5 × 64 cm, veličina otiska

48,5 × 66, 5 cm; list 2 veličine 55 × 76 cm, veličina prikaza 46 × 63,5 cm; veličina

otiska 49 × 66 cm


150

Zemljovid sjeverne i južne Amerike s naznačeni administrativnim granicama između

država te s ucrtanim ekvatorom. Područje Novog Meksika tj. današnje Kalifornije te

srednje i južne Amerike detaljno su prikazani dok su Kanada i ostatak sjeverne

Amerike samo naznačeni. Naslov gore u desnom kutu u bogato ukrašenoj kartuši.

Dolje u desnom kutu tekst na francuskom jeziku koji se odnosi na mjerilo:

Avertisement: La Projection de cette Carte ne permetiant pas de dresser une

Echelle...

Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine.

Reljef prikazan stilizirano, toponimija i hidronimija dobro zastupljene.

2.2.35.

Zemljovid Afrike, 18.st.

Naslov: L’Afrique divisée en ses principaux Etats Assujettie aux Observations

Astronomiq. Par le Sr. Janvier Geographe. A Venise Par Francois Santini rue Ste.

Justine prés la dite Eglise. Chez Mr. Remondini.

Autor: Janvier, Jean (1746 – 1776) ; Santini, Francois

Mjerilo: 1:285.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Par Francois Santini rue Ste. Justine pres la ditte

Eglise, Chez M. Remondini, 18. st.

Tehnički podatci : 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom crtano u akvarelu, papir

ručne izrade veličine 54,5 × 77 cm, veličina prikaza 47 × 64 cm, veličina otiska 48 ×

65, 5 cm

Restauracija nužno potrebna. Rubovi zemljovida oštećeni vlagom i mehanički. Lijevo

na sredini isparano, a desno gore i dolje na sredini kao i lijevo dolje nedostaju dijelovi

lista.


Zemljovid Afrike s naznačenim administrativnim granicama između država te s

ucrtanim ekvatorom. Naslovnica gore u desnom kutu u kartuši ukrašenoj palmama i

lavom. Dolje u desnom kutu tekst na francuskom jeziku koji se odnosi na mjerilo:

Avertisement: La Projection de cette Carte ne permetiant pas de dresser une

Echelle...


151

Reljef prikazan stilizirano, toponimija i hidronimija dobro zastupljene. Područje

pustinje samo naznačeno. Dolje desno posebno uokviren zemljovid Rta dobre nade,

a lijevo dolje otoka Mauricijusa kojim su 1753. godine zavladali Francuzi što je i

naznačeno na zemljovidu. Na sredini gore ispod okvira prikazuje se područje

Dalmacije s naznakom gradova Zadra i Dubrovnika. Na poleđini broj 26, Afrika, 1753.

g.

2.2.36.

Zemljovid Azije, 18. st.

Naslov : L’Asie divisee en ses principaux Etats assujettie aux observations

astronomiq par le Sr. Janvier Geographe

Autori : Janvier, Jean

Mjerilo: 1:300.000

Mjesto, izdavač, godina : Venecija : Chez Francois Santini, rue Ste. Justine pres la

ditte Eglise, kraj 18.st.

Tehnički podatci : 2 lista, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom crtano u akvarelu, papir

ručne izrade veličine svaki: 56 × 81,5 cm, veličina prikaza 46,5 × 64,5 cm, veličina

otiska 48 × 65,5 cm

List 1Restauracija nužno potrebna. Rubovi zemljovida oštećeni vlagom i mehanički.

Na sredini desno nedostaje dio lista, a na sredini rasparano.

List 2 Restauracija nužno potrebna. Rubovi zemljovida oštećeni vlagom i mehanički.


Pretisak Janvierovog zemljovida iz 1780. godine koji prikazuje Aziju s

administrativnim granicama između država te europskih kolonija. Naslov dolje u

desnom kutu u bogato ukrašenoj kartuši. Gore u lijevom kutu tekst na francuskom

jeziku koji se odnosi na mjernu ljestvicu: Avertisement : La Projection de cette carte

ne permetiant pas de dresser une Echelle... Reljef prikazan stilizirano, toponimija i

hidronimija dobro zastupljene. Polje karte u dvostrukom okviru s ljestvicama

geografske širine i dužine, i nazivima strana svijeta.

List 1

Na poleđini upisano tintom : Asia 2 : parte del Mondo, Santini, 1. Azija.

152

List 2

Lijevo gore ispod ruba okvira upisano: P.II.28., a desno olovkom upisani stupnjevi,

tintom crtane granice u Maloj Aziji te nečitki tekst. Na poleđini olovkom pisane note, a

tintom 120:6=20, 72:4=18.

2.2.37.

Naslov: Zemljovid Dalmacije i Dubrovačke Republike

Mjerilo: 1:370.000


cm, veličina prikaza 43 x60 cm, veličina otiska 45 × 62 cm

Restauracija nužno potrebna. Cijeli zemljovid znatno oštećen. Nedostaju rubovi lista.


Zemljovid obuhvaća područje od Omiša do Boke kotorske s otocima. Područje je

toponimijski obrađeno. Reljef je prikazan tehnikom sjenčenja. Šume su prikazane

stilizirano. Posebno su prikazane granice mletačke Dalmacije i Dubrovačke

Republike s Otomanskim carstvom kao i granice pojedinih općina. Zemljovid u

dvostrukom okviru, s ljestvicom geografske dužine i širine s 3 strane. Najvjerojatnije

se na desnu starnu nadovezuje ostatak zemljovida Dalmacije. Kartu presjecaju dvije

crte u smjeru sjever-jug koje označavaju 44 i 45 zemljopisne dužine. Ruža vjetrova

se nalazi dolje lijevo. Mjerilo je izraženo u talijanskim miljama. Na poleđini: broj 49,

Dubrovnik.

2.2.38.

Planisfera zemaljske kugle, 18. st.

Naslov: Mappe Monde ou description du globe terrestre assujetie aux Observations

Astronomiques Par le Sr. Janvier Geographe

Autor: Janvier, Jean geograf

Mjerilo: 1:350.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija : Chez Francois Santini, 18. st.

153

Tehnički podatci: 1 list, 1 planisfera, bakrotisak, rukom bojano u akvarelu, papir

ručne izrade veličine 54 × 74 cm, veličina prikaza 47 × 65 cm, veličina otiska 49 × 67

cm

Restauracija nužno potrebna. Rubovi oštećeni od vlage i mehanički. Gore na sredini

nedostaje djelić lista. Desno na sredini mehanički oštećeno.


Prikaz planisfere s ucrtanim dotad poznatim pomorskim rutama. Planisferu nosi

stilizirani spomenik. Naslov gore na sredini, a dolje na sredini naziv izdavača.

Planisfera datira iz razdoblja prije 1770. godine jer je današnji kontinent Australija

ovdje nazvan Nouvelle Hollande (Nizozemci su otkrili Australiju 1606. g., a Velika

Britanija ju je prisvojila 1770. godine 1778. osnovana je kolonija Novi Južni Wales).

Nova Gvineja prikazana kao sastavni dio Australije. Planisfera smještena u okvir. Na

poleđini upisano : 13, mappa Mondo, Globo terra.

HR-DAZD-383.2.3. Stare tiskane karte 19. stoljeće


Količina jedinice 83 zemljovida, 94 lista


Dalmacije, Dubrovnika, Boke kotorske,

Europe, zemalja Osmanskog carstva,

zemljovide Ilirskih provincija, Azije, Australije

itd.

2.3.1.

Zemljovid europskog dijela Turskog carstva, Grčke, 1802.g.

Naslov: Partie de l’EMPIRE TURC EN EUROPE Savoir LA GRACE avec les Isles

DE L’ARCHIPEL

Autor: Vaugondy, Gilles Robert (1688–1766),

Mjerilo: 1:1.425.000

Mjesto, izdavač, godina:Venecija: Cit. La Marche, 1802.

154

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom bojano, papir veličine 57,5 ×

81 cm, veličina prikaza 49 × 65 cm, veličina otiska 50 × 67 cm


Zemljovid Grčke gdje je reljef prikazan sustavom krtičnjaka. Hidronimija i toponimija

su dobro zastupljene. Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i

geografske dužine, a strane svijeta su upisane u dvostruki okvir. Naslovnica je

smještena dolje u desnom kutu bogato ukrašena i stilizirano prikazuje obalu i

brodovlje. Odmah ispod naslova u posebnom okviru se nalaze mjerila u francuskim,

njemačkim i talijanskim miljama.

2.3.2.

Zemljovid europskog dijela Turskog carstva, Bugarska, 1802. g.

Naslov: Partie de l’EMPIRE TURC EN EUROPE Savoir LA BULGARIE, RUMELIE,

VALAQUIE, MOLDAVIE

Autor: Vaugondy, Gilles Robert (1688–1766)

Mjerilo: 1:1.425.000

Mjesto, izdavač, godina: Venecija: Cit. La Marche, 1802.

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovida, 1 duplikat, bakrotisak, rukom bojano, papir

veličine 80 × 54 cm, veličina prikaza 65,5 × 48,5 cm, veličina otiska 67 × 50 cm;

duplikat papir veličine 80 × 57 cm, veličina prikaza 65 × 48,5 cm, veličina otiska 66 ×

50 cm

Potrebna restauracija. Sve oštećeno od vlage i mehanički. Duplikatu nedostaje

komad papira gore lijevo.


Zemljovid i duplikat današnje Bugarske i Rumunjske gdje je reljef prikazan sustavom

krtičnjaka. Hidronimija i toponimija su dobro zastupljene. Zemljovid u okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine, a strane svijeta su

upisane u dvostruki okvir. Naslov je smješten dolje lijevo na sredini lista bogato

ukrašena i stilizirano prikazuje obalu i brodovlje.

155

2.3.3.

Zemljovid europskog dijela Turskog carstva, Balkan, 1802. g.

Naslov: PARTIE de l’ EMPIRE TURC EN EUROPE Savoir LA BOSNIE, SERVIE,

ALBANIE, MACEDONIEE. T. TRANSILVANIE, VALACHIE

Autor: Vaugondy, Gilles Robert (1688–1766)

Mjerilo: 1:1.425.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom bojano, papir veličine 79 × 55

cm, veličina prikaza 65 × 49 cm, veličina otiska 67,5 × 49,5 cm

Zemljovid restauriran. Popunjeni dijelovi koji nedostaju.


Zemljovid europskog dijela Turskog carstva, tj. Bosne, Srbije, Albanije, Makedonije,

Transilvanije i Vlaške. Granice ucrtane naknadno bojama. Reljef prikazan sustavom

krtičnjaka. Hidronimija i toponimija su dobro zastupljene, a prikazana je i mreža

putova. Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske

dužine, a strane svijeta su upisane u dvostruki okvir. Naslovnica je smještena gore

na sredini lista bogato ukrašena i stilizirano prikazuje plašt. Mjerila smještena gore

desno ispod okvira u francuskim, njemačkim i talijanskim miljama i stupnjevima.

Desno na sredini nedostaje djelić zemljovida koji prikazuje Dalmaciju od Splita do

Pelješca. Na poleđini plavom bojicom upisano: 21, Balkan, (Turska)

2.3.4.

Zemljovid Europe, 1802.g.

Naslov: L’EUROPE PARTAGĖE DANS SES PRINCIPAUX ETATS outre la

subdivision inferieure de la France en cent trois Departements & les nouveaux

Arrangements de la Pologne, de l’Italie & de l’Allemagne

Autor : D’Anvil, Jean Baptiste Bourguignon (1697-1782), kartograf

Mjerilo: 1:50.000

Mjesto, izdavač, godina : Venecija : Chez Felice & Joseph Zuliani & Compagnion,

1802.

Tehnički podatci: 4 lista, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom bojano, papir veličine 108 ×

143 cm, veličina prikaza 96,5 × 136 cm; list 1: veličine 58 × 81 cm, veličina otiska 52

156

× 67 cm; list 2: veličine 57 × 81,5 cm, veličina otiska 51 × 67 cm ; list 3: veličine 58

× 81 cm, veličina otiska 51 × 66 cm; list 4: veličine 58 × 81 cm, veličina otiska 51,5 ×

65,5 cm

Ostali autori: Zuliani, Joseph

Restauracija potrebna, sve oštećeno od vlage i mehanički. Smeđe mrlje na listu broj

4 dolje cijelom širinom lista.


Prikaz Europe i podjele Francuske na 103 departmana te novo uređenje Poljske,

Italije i Njemačke. List broj 1 prikazuje Englesku i Skandinaviju, a naslovnica se

nalazi desno gore bogato ukrašena te stilizirano prikazano brodovlje i položeno

oružje. Na listu broj 2 prikaz Njemačke i Rusije. List broj 3 prikazuje Španjolsku,

Francusku, Austriju, Italiju,Bosnu i Albaniju te zemlje sjeverne Afrike.List broj 4

prikazuje Tursko carstvo, Crno More sve do Kaspijskog jezera. Zemljovid smješten u

okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine, a strane svijeta

su upisane u sam okvir. Reljef prikazan sustavom krtičnjaka, šume stilizirano,

toponimija i hidronimija bogato zastupljene.

2.3.5.

Zemljovid Osmanskog carstva na zapadnom Balkanu,1802. g.

Naslov: Partie de l’ Empire Turc en Europe savoir La Bosnie, Servie, Albanie,

Macedonie et Transilvanie, Valachie, Venise 1802. g.

Mjerilo: 1:750.000

Mjesto, godina : Venecija : 1802.


ručne izrade veličine 79 × 55 cm, veličina prikaza 65 × 49 cm, veličina otiska 67 ×

49,5 cm

Restauracija nužno potrebna. Papir oštećen vlagom. Nedostaju dijelovi zemljovida na

sredini lijevo i desno.


Zemljovid europskog dijela Osmanskog carstva tj. Bosne, Srbije, Albanije,

Makedonije (Grčka) i Transilvanije i Vlaške (današnje Rumunjske). Naslov gore na

157

sredini u kartuši u obliku plašta. Mjerila smještene gore desno ispod ruba. Zemljovid

u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine gdje su i

upisane strane svijeta na francuskom jeziku. Reljef prikzan stilizirano. Hidronimija

bogato zastupljena, a toponimija oskudno. Na poleđini upisano : 21, Balkan zapadni,

1802. g.

2.3.6.

Zemljovid Poljske, 1802. g.

Naslov: La Pologne divisee en ses palatinats Selon La dernier condivision des Trois

Puisances Savoire L’Autriche, La Russie, La Prusse, Venise 1802.

Mjerilo: 1:2.200.000

Impresum: Venecija: 1802. g.

Materijalni opis: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, crtano rukom u akvarelu, papir ručne

izrade veličine 55 × 80 cm, veličina prikaza 49 × 65 cm, veličina otiska 51 × 67 cm

Nedostaje komad lista dolje lijevo.


Zemljovid Poljske na administrativne jedinice nakon podjele teritorija velikih sila

Austrije, Rusije i Pruske. Zemljovid je nastao najvjerojatnije nakon dogovora u Beču

od 19. veljače 1772. kada je sklopljen dogovor o podjeli Poljske kojim su austrijska,

ruska i pruska vojska zauzele one oblasti za koje su se prethodno dogovorile. Naslov

gore u lijevom kutu u bogato ukrašenoj kartuši. Mjerila gore desno ispod okvira.

Reljef prikazan stilizirano, toponimija i hidronimija dobro zastupljene, a ucrtana je i

mreža putova. Veću gradovi prikazani stilizirano kao utvrde. Zemljovid u okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine igeografske dužine. Strane svijeta upisane

iznad okvira.

Na poleđini upisano: 6, Polonia Carte 3, Poljska 1802. g.

2.3.7.

Zemljovid Republike Italije, 1803. g.

Naslov: LA REPUBLIQUE ITALIENNE DIVISEE EN SES DEPARTEMENTS.

Feuille Troisieme LES DEPARTEMENTS DU RENO, RUBICONE, ET BASSO PO.

158

DEDIEE AU GENER. CITOYEN TRIULZI MINISTRE DE GUERRE. PAR L'EDITEUR

DE L'ATLAS TRES-NOUVEAU. A VENISE. 1803

Mjerilo:1:275.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid; bakrotisak, koloriran, papir veličine 69 × 52 cm,



Stara signatura br. 109/A

Zemljovid Republike Italije podijeljen na okruge posvećen građaninu Triulziju,

ministru obrane Rapublike Italije od kojih je sačuvan samo jedan, 3. list koji se odnosi

na okrug ušća rijeke Po, okrug Reno i Rubicone. Zemljovid obuhvaća područje od

Castelbalda, Roviga i Adrie na sjeveru, Bologne na zapadu, ušća rijeke Po, Riminija i

Pesara na istoku te grada Urbina. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka. Granice

između okruga su kolorirane. Karta je smještena u okvir sa stupanjskom podjelom

geografske širine i geografske dužine, a strane svijeta napisane punim nazivima.

Unutar okvira naslov na francuskom jeziku smješten bočno na lijevoj strani

zemljovida, te stilizirano ukrašen utvrdama. Na poleđini napisano 109/A.

2.3.8.

Zemljovid istočnog dijela Dalmacije i Boke kotorske, 1804. g.

Naslov: NOUVELLE CARTE DE LA PARTIE ORIENTALE DE DALMATIE DRESSEE

SUR LES LIEUX Á VENISE 1804.

Autor: Santini

Mjerilo: 1:420.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak koloriran rukom, papir zalijepljen na

platno veličine 53 cm × 74,5 cm, veličina prikaza: 46,5 cm × 62 cm


Pretisak zemljovida (1804.) istočnog dijela Dalmacije i Boke kotorske iz 1780. godine

(drugi dio karte pod brojem 26.) Karta je obrubljena stupanjskom podjelom

geografske širine i geografske dužine. Naslovnica bogato ukrašena, nalazi se u

159

gornjem lijevom kutu. Mjerilo je smješteno uz donji rub karte i izraženo je u

talijanskim miljama. Granica sa Osmanskim Carstvom je prikazana isprekidanom

crtom i crvenom bojom. U donjem lijevom kutu, u posebnom okviru, je izdvojena

karta Boke kotorske, na kojoj je također istaknuta granica prema područjima pod

turskom vlašću.

2.3.9.

Novi zemljovid zapadnog dijela Dalmacije, 1804. g.

Naslov: NOUVELLE CARTE DE LA PARTIE OCCIDENTALE DE DALMATIE

DRESSEE SUR LES LIEUX Á VENISE 1804.

Pretisak zemljovida iz 1804. godine prikaza zapadnog i središnjeg dijela Dalmacije iz

1780. g.

Autor: Pietro Santini, Pietro

Mjerilo: 1:420.000


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotiswak koloriran rukom, papir zalijepljen na

platno veličine: 54 × 76 cm, veličina prikaza: 47 × 62 cm

Sve oštećeno. Restauracija nužno potrebna


Zemljovid zapadne i dijela središnje Dalmacije tj. od Velebitskog kanala do Bračkoga

kanala. Uz rub karte je okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske

dužine te stranama svijeta. Naslov se nalazi u gornjem desnom kutu u bogato

ukrašenoj kartuši. Mjerilo je izraženo u talijanskim miljama i nalazi se u dolje pri

sredini unutar okvira. Ruža vjetrova se nalazi uz donji rub okvira karte na sredini.

Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka. Granice prema Otomanskom carstvu su

obilježene isprekidanom crtom, a crvenom bojicom naknadno podebljan dio granice.

Toponimi su brojni.

2.3.10.

Zemljovid Francuskog kraljevstva, 1804. g.

Naslov: Carte de l'Empire francois avec ses établissements politiques, militaires,

civils et religieux. Dressée au Dépot général de la Guerre : par ordre de Son

160

Excellence le Ministre de la Guerre et Maréchal de l'Empire Alex. Berthier, An XII

(1804). Avec des augmentations (1807)

Autor: Tardieu, Jean Baptiste Pierre (1746-1816)

Mjerilo: 1:1.850.000

Mjesto, izdavač, godina: Paris: Dépot général de la Guerre, 1804-1807.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, litografija, tvrdi papir veličine 69 × 109 cm,

veličina prikaza 62 × 74 cm, veličina otiska 66 × 105 cm

Potrebna restauracija. Isparano i oštećeno mehanički gore na sredini i dolje lijevo.


Zemljovid Francuskog kraljevstva iz 1804. godine s podatcima proširenja države iz

1807. godine. Naslov dolje u desnom kutu, a odmah ispod mjerilo u mirimetrima,

tumač znakova u gornjem desnom kutu, a gornjem lijevom kutu unutar okvira

smještena jedna statistička tablica. Lijevo, desno i gore na sredini od zemljovida

smještene tablice sa statističkim podatcima. U tablicama se mogu iščitati i podatci za

Istru. reljef dobro zastupljen, a hidronimija samo naznačena.

2.3.11.

Karta Kraljevine Hrvatske, 1808. g.

Naslov: Charte von dem KŐNIGREICHE KROAZIEN Mit Benűtzung der

zuverlaesigsten astronomisch-geographischen Beobahtungen und Nachrichten,

bearbeitet und gezeichnet von Friedrich Wilhelm von Streit Ober Lieütenant.

Autor: von Streit, Friedrich Wilhelm (1772-1839)

Mjerilo: 1:500.000

Mjesto, izdvač, godina: Beč: Verlage des Kunst und Industrie Comptoirs, 1808.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir zalijepljen na karton, veličine 50 ×

60,5 cm, veličina prikaza 48 × 58 cm

Restauracija nužno potrebna. Komadi karte iznad naslova nedostaju. Rupice i

oštećenja dolje u desnom kutu te dolje u lijevom kutu izvan okvira.


Zemljovid Kraljevine Hrvatske koju je izradio Friedrich Wilhelm von Streit prema

tadašnjim najnovijim astronomskim i geografskim promatranjima i podatcima.

161

Prikazana je uža Hrvatska, odvojena od slavonskog i dalmatinskog dijela, a dio

Bosne označen je naziv kao Turska Hrvatska. Označeni su dijelovi županije i vojne

krajine, odnosno generalati i pukovnije. Reljef je detaljno obrađen. Granica prema

Austriji je žute boje, a prema Turskoj plave boje. Zemljovid je smješten u okvir sa

stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. Naslov se nalazi desno

gore u kutu, a legenda dolje u lijevom kutu kao i mjerilo u cestovnim miljama i

klafterima.

2.3.12.

Zemljovid Ilirskih provincija, 1810. g.

Naslov: General Charte der ILLYRISCHEN PROVINZ von Ignaz Heymann

Autor: Heymann, Ignaz (1765-1815) kartograf i geograf

Mjerilo: 1:15.600

Mjesto, izdvač, godina: Beč, Pešta: Verlag des Kunst und Industrie Comptoirs, 1810.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak u boji, papir veličine 60 × 60 cm,



Opći zemljovid Ilirskih pokrajina čije su granice prikazane crvenom bojom. Toponimija

i cestovna mreža su detaljno prikazane. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka.

Susjedni prostor okružja Bosne i Hercegovine se naziva Otomanska Hrvatska.

Naslovnica gore lijevo unutar okvira. Zemljovid smješten u dvostruki okvir s

podjeljcima geografske širine i dužine.

2.3.13.

Zemljovid Osmanskog carstva u Europi, 1811. g.

Naslov : Carte de la plus grande partie de la Turquie d'Europe : dressée sur

d'anciens matériaux rectifiés par les observations astronomiques faites récemment

sur les cotes et sur les nombreux renseignements fournis par divers voyageurs ... /

par Gaetan Palma

Autor : Palma, Gaetano

Mjerilo: 1:670.000

Mjesto, godina: Trst: 1811.

162

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid, bakrotisak, papir ručne izrade veličine : List 1

veličine 78,5 × 57 cm, veličina prikaza 72 × 51,5 cm, veličina otiska 73 × 54 cm ;

List.2 veličine 79 × 58,5 cm, veličina prikaza 72 × 54 cm, veličina otiska 74,5 × 54,5

cm

Ostali autori : Zuliani, Joseph, bakrorezac


Pretisak zemljovida Turskog carstva iz 4 dijela rađenog u bakrorezu i bojanog rukom

u akvarelu. Zemljovid se sastoji od 2 lista koji spojeni tvore cjelinu, a prikazuje

europski dio Turske koji je nekad bio pod Grčkom. Zemljovid su tiskale francuske

vlasti u Trstu, a nadahnuta je osvajačkim težnjama Turske i Francuske na ovim

prostorima za vrijeme Napoleonovih osvajanja.

List br.1 prikazuje zapadni dio Balkanskog poluotoka tj. istočnu Jadransku obalu i

Albaniju. Granica na području Bosne i Hercegovine i u produženju tijeka rijeke

Morače je izmišljena. Sredinom Bosne i Hercegovine, Srbije i dijela Albanije

stilizirana je nepostojeća planina na čijem je hrptu ucrtana granica. U donjem

desnom kutu nalazi se uvećani zemljovid Peloponeza s ucrtanom cestovnom

mrežom. Naslov zemljovida je na grčkom jeziku i pismu, a iznad njega tumač

znakova na grčkom jeziku i pismu. Dolje desno u okviru: Longitude du Meridien de

I’Isle de Fer, a gore desno u okviru: Longitude du Meridien de Paris.

List br.2 prikazuje područje od Transilvanije, Moldavije i ušća Dunava na sjeveru te

do Eubeje na jugu u Egejskom moru. Toponimi napisani dvojezično francuski i grčki.

Tumač znakova na francuskom jeziku smješten na sredini dolje uz rub okvira.

Naslovnica smještena dolje u lijevom kutu na francuskom jeziku: Carte de la plus

grande partie de la Turquie d'Europe: dressée sur d'anciens matériaux rectifiés par

les observations astronomiques faites récemment sur les cotes et sur les nombreux

renseignements fournis par divers voyageurs Dédiée Á. S. E. M.gr le Marechal Duc

de Raguse, Grand Aigle de la Légion d’Honneur, Commandeur de la Couronne de

Fer, Grand croix de l’Ordre Royal de Würtenberg par Gaetan Palma, a Trieste an

1811. Iznad naslova upisano ime autora gravure i to stilizirano u obliku golubice.

Lijevo na sredini uz okvir smještena tablica s popisom pučanstva u gradovima na

glavnim prometnicama europskog dijela Osmanskog carstva. Zemljovid prikazuje

detaljnu orografiju bosanskog, srpskog, grčkog i azijskog dijela carstva, dok je

ostatak samo naznačen. Topografija slabo zastupljena, a hidronimija bogato

163

prikazana. Ucrtana je i mreža putova. Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom

geografske širine i geografske dužine.

2.3.14.

Zemljovid Ilirskih pokrajina, 1812. g.

Naslov:Carte des Provinces illyriennes comprenant la Bosnie L'Hercegovine le

Montènèro et quelques pays adjacens. redigèe per Gaetan Palma, Trieste an 1812.

Autor: Palma, Gaetan

Mjerilo: 1:6.500

Mjesto, godina: Trst: 1812.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak na kaširanom papiru u bojama,

veličine 106 × 143cm , presavijeno 106 × 71 cm, veličina prikaza 94 × 122 cm


Zemljovid Ilirskih provincija koji obuhvaća Hrvatsku od Save, Sloveniju u njenim

povijesnim granicama, Bosnu i Hercegovinu te dio Crne Gore. Oko karte ucrtana je

zemljopisna širina i zemljjopisna dužina u dvostrukom okviru. Naslovnica se nalazi u

gornjem lijevom kutu koja sadrži i podatak da karta stoji 15 franaka, te da se prodaje

kod autora u Strada de forni br. 830.

Ispod naslova nalaze se mjerila izražene u dalmatiskim, talijanskim, njemačkim i

turskim miljama. U donjem desnom kutu nalazi se legenda. Pojedinačno su bojama

omeđene vojne i civilne pokrajine te Otomanske pokrajine Bosne i Hercegovine i

Crne Gore. Na području unutar granica Ilirskih pokrajina ucrtani su planinski lanci,

hidronimija i toponimija, dok je područje izvan tih granica samo naznačeno. Mjerna

ljestvica smještena je odmah ispod naslovnice te izražena u dalmatinskim i

talijanskim miljama.

2.3.15.

Zemljovid papinskih južnih država, 1820. g.

Naslov: NUOVA CARTA DEGLI STATI PONTIFICI MERIDIONALI

Autor: Bordiga, Giovanni Battista

Mjerilo: 1:200.000

164

Mjesto, godina: Milano: 1820.

Tehnički podatci: 5 listova, 1 zemljovid, bakrotisak, papir zalijepljen na platno

veličine 99 × 96 cm, veličina prikaza 95 × 94,5 cm; svaki list veličine 50 × 49 cm; 1 ×

pregledni list veličine 48 × 46 cm; presavijeno 25 × 16 cm


Zemljovid u dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine, a

sastoji se od 4 lista iz 24 sekcije koji spojeni čine cjelinu. Na 5. listu je reproducirana

Tabula Peutingeriana za taj dio Italije. Zemljoivd je presavijen i smješten u kartonsku

futrolu.

List 1. prikazuje sjeverozapadni dio Lacija, a u gornjem desnom kutu je vidljiva

kronologija povijesti Rima. Pečat knjižnice: Bibliothek des K. K. Ministerraths-

Prasidiums se nalazi u donjem desnom kutu lista; List 2. Prikaz sjeveroistočnog dijela

Lacija, a naslov je smješten bočno. U donjem lijevom kutu nalaze se 2 pečata:

Bibliothek des K. K. Ministerraths-Prasidiums i Bibliothek K. K. obersten Polizei-

Behörde. List 3. prikaz jugoistočnog dijela Lacija, legenda je smještena desno unutar

okvira, mjerne ljestvice u talijanskim miljama kao i starim i novim rimskim miljama

dolje uz rub okvira, a također sadrži i neke primjedbe vezane za rijeku Tiber. List 4.

prikazuje jugoistočni dio Lacija, pečat knjižnice: Bibliothek des K. K. Ministerraths-

Prasidiums dolje u lijevom kutu unutar okvira. List 5. tekstualni prikaz razvoja i

povijesti Rima, prikaz broja stanovnika, administratine važnosti grada kao i biskupija,

župa, mjesta borbenih poprišta, kupališta, mostovi, dvorci, putovi, vodovod itd.

2.3.16.

Zemljovid Crne Gore, 1838. g.

Naslov: Carte du Pays de Montenegro

Autor: Karacsay, Teodor, grof pukovnik austrijske vojske


Godina: 1838.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, papir zalijepljen na platno veličine 44 ×



165

Zemljovid Crne Gore čiji je naslov napisan na latinici, ćirilici i arapskom pismu i to na

tri jezika crnogorskom, arapskom i francuskom. U donjem desnom kutu se nalazi

tablica s podatcima o broju stanovnika po općinama. Topografija je detaljna. Ucrtane

su mreže puteva. Različitim bojama su prikazane granice Crne Gore i njenih nahija.

Naslovnica se nalazi u donjem desnom kutu. Na sredini lista dolje smješteno je

mjerilo izraženo u klaferima (hvatima). Zemljovid je zanimljiv zbog detaljnog prikaza

susjednog dubrovačkog i kotorskog okruga kao i koridora Sutorine.

2.3.17.

Zemljovid Azije, 1844. g.

Naslov: Carte de l’Asie, Divisėe en ses prinpaux Ėtats

Autor: Hėrrison, Eustache geograf

Mjerilo: 1:250.000

Mjesto, izdavač, godina: Pariz: Chez Jean rue St. Jean Beauvais No. 10, 1844.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, litografija, rukom dodane boje akvarelom, papir

veličine 60 × 86 cm, veličina prikaza 51 × 75,5 cm

Restauracija nužno potrebna. Isparano na sredini lijevo.


Zemljovid Azije detaljlno prikazan s naznakama posjeda velikih sila, a ostalo samo

naznačeno. Naslov gore u desnom kutu, mjerila dolje u desnom kutu izražene u 10

različitih mjernih jedinica. Legenda/tumač gore u lijevom kutu. Zemljovid u okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. Na poleđini upisano

plavom bojicom Asia 1.

2.3.18.

Zemljovid Australije, 1845. g.

Naslov: Carte de l'Océanie comprenant la Malaisie, la Micronésie, la Mélanésie et la

Polynésie / dressée par Hérisson géographe ; revue et corrigée par Frémin

Autori : Hėrrison, Eustache ; Frémin, Antoine-Remy

Mjerilo: 1:275.000

Mjesto, izdvač, godina: Pariz : Chez Jean rue St. Jean Beauvais No. 10, 1845. g.

166

Tehnički podatci : 1 list, 1 zemljovid, litografija, rukom dodane boje u akvarelu, papir

veličine 62 × 89 cm, veličina prikaza 53,5 × 76,5 cm, veličina plana 8 × 18, 5 cm.

Ostali autori : Tardieu, J. B. (1746-1816) ; Pelicier scrip.


Zemljovid Australije i grupe otoka : Polinezije (uključujući Novi Zeland), Melanezije

(uključujući Novu Gvineju) i Mikronezije. Naslovnica gore u lijevom kutu, a u gornjem

desnom kutu posebno istaknut te uokviren plan ušća rijeke Swan čiji je prostor

istražio britanski kapetan James Stirling je 1827. godine : Plan de la Riviere des

Cignes, Nouvelle Colonie Anglaise... Grad je osnovao 11. lipnja 1829. g. James

Stirling kao političko središte slobodne naseljeničke kolonije, Swan River Colony. Od

tog vremena do danas je grad Perth ostao sjedište vlade Zapadne Australije.


Iznad okvira gore na sredini : longitude du Meridien, a dolje desno ispod okvira :

grave par J. B. Tardieu, i lijevo : Pelicier scrip.

2.3.19.

Opća karta Europe, 1859.

Naslov: General-Karte von Europa in 25 Blättern

Autor: Joseph Ritter von Scheda (1815-1888)

Mjerilo: 1:2 592 000

Mjesto, godina: Beč, 1859. g.

Tehnički podatci: 26 listova; 25 zemljovida, tisak, papir u boji zaljepljen na laneno

platno veličine svaki 41 × 50 cm ; 1 pregledna karta veličine 25 × 29 cm

Stara sig. br. 71

Joseph Ritter von Scheda priredio je korografsku kartu Europe u mjerilu 1:2 592 000.

Karta se sastoji od 25 listova, a na jednom zasebnom listu manjega formata dana je

shema s pregledom listova u odnosu na prostor koji prikazuju. Na sredini iznad

okvira shematskog prikaza je tekst na njemačkom jeziku: SKELETT für die

Zusammenstellung der Blätter der Generalkarte von Europa mit Distanzen in

deutschen Meilen. Na poleđini gore lijevo naljepnica: UEBERSICHTS-BLATT. Na

listu br. I naslov, a ispod alegorija u čast cara Austrije Ferdinanda I. Na listu br. VI

167

nalazi se impresum na njemačkom jeziku: Seiner kaiser. Königl. Apostolischen

Majestät FERDINAND DEM ERSTEN Kaiser von Oesterreich in allertiefster Ehrfurcht

zugeeignet von JOSEF Scheda Major….. Na listu br. XXV tiskani su opći statistički

podatci europskih zemalja o površini i broju stanovnika. Hrvatski prostor prikazan je

na listu br. XVIII. Mjerilo je izraženo u austrijskim, njemačkim, geografskim,

talijanskim i ruskim miljama. Svaki list zemljovida je obrubljen ukrašenim okvirom s

ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Na sredini gore u okviru označeni

su zemljovidi rimskim brojevima od I-XXV. Na poleđini svakog zemljovida gore u

lijevom kutu zaljepljena je naljepnica s brojevima karata od I do XXV.

2.3.20.

Opća karta srednje Europe u mjerilu 1:576.000, 1871. g.

Naslov: General-Karte von Central-Europa, in 47 Blättern, im Masse 1:576,000,

entworfen, gezeichnet und herausgegeben von J. Ritter von Scheda.

Autor: Scheda, Josef (1815-1888)

Mjerilo: 1: 576 000

Godina: 1871.

Tehnički podatci: 38 listova, 38 zemljovida, tisak, papir svaki veličine 54 × 60 cm,

veličina prikaza svaki 49 × 55 cm

Ostali autori: F. Bruckl, A. Schredt


Naslov se nalazi na posebnom listu od ukupno 47 listova karte: General-Karte von

Central-Europa, in 47 Blättern, im Masse 1 : 576,000, entworfen, gezeichnet und

herausgegeben von J. Ritter von Scheda. Uz naslov je ispisana napomena

napomena da će se karta koristiti na svim željezničkim linijama u Austro-Ugarskoj

Monarhiji. Naslov je unutar bogato ukrašene kartuše s prikazom njemačke obale na

Sjevernom moru. Polje karte je obrubljeno ukrašenim okvirom unutar kojega su

ljestvice zemljopisne dužine i zemljopisne širine.Dolje u sredini je mjerilo. Dolje desno

ispod okvira tekst na njemačkom jeziku: Auslands Eisenbahnen in der Osthälfte des

Werkes bis Anfang 1877, in der Westhälfte bis Anfang 1876. Izvan okvira svakog

lista karte u sredini dolje mjerilo u kilometrima. Sačuvano je 38 listova zemljovida i svi

su istih dimenzija.

168

1 Birmingham, 2 Texel und Leeuwarden, 3 Hamburg, 4 Kopenhagen und Stralsund,

5 Danzig, 6 Königsberg, 7 Wilna, 8 Smolensk und Mogilew, 9 London, 10 Amsterdam,

11 Cöln, 12 Berlin, 13 Posen, 14 Warschau, 15 Pinsk?, 16 Mozyrj, 17 Paris, 18 Metz,

19 I- mainz und üNürnberg, 20 II – Prag und Regensburg, 21 III –üOlmütz und

Oppeln, 22 IV-Krakau und Przemysl, 23 Kiew, 24 Tours, 25 Dijon, 26 VII Klagenfurt

und üMünchen, 27 VIII Wien und Budapest, 28 IX Grosswarden und Erlau, 29 ×

Czernowitz und Klausenburg, 30 Odessa, 31 Toulouse, 32 Lyon, 33 XV

Hermannstadt und Bukuresti, 34 Galaz, 35 Barcelona, 36 Marseille, 37 XVI Florenz

und I. Corsica, 38 XVII Zara und Rom

2.3.21.

Nova karta Palestine, 1893. g.

Naslov: NEUE HANDKARTE VON PALÄSTINA

Autor: Dr Fischer, Hans (1860 –1941) ; Prof. Lic. H. Guthe

Mjerilo: 1:700.000

Mjesto, izdavač, godina: Leipzig: Verlag der geogr.Anstalt von Wagner & Debes,

1893.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran, papir zalijepljen na platno u boji


Ostali autori: Irmgedruth; Irrgang


Zemljovid nove karte Palestine iz 1893. godine u okviru sa stupanjskom podjelom

geografske širine i dužine, političkom podjelom, pratećim tekstom na 8 stranica, sve

na njemačkom jeziku. Mjerilo bočno desno u kilometrima i njemačkim geografskim

miljama. Zemljovid je smješten u okvir, a unutar njega se nalaze 3 uvećane karte.

Naslov na sredini gore izvan okvira, a dolje izvan okvira naziv izdavača, desno ime

autora te lijevo ime litografa. Unutar okvira, gore desno uvećan prikaz Judeje u

mjerilu 1:400.000, zatim prikaz Nazareta i Tiberijade u mjerilu 1:400.000, te treći

izdvojeni prikaz Jeruzalema dolje u lijevom kutu karte i to u mjerilu 1:20.000. karta se

presavija na 8 jednakih dijelova. Na poleđini: Palestina i 116.

169

2.3.22.

Zemljovid Njemačke, 19. st.

Naslov: Partie d’Allemagne qui comprehend Les Cercles de Souabe, Westphalie,

Franconie, Haut et Bas Rhin, La Baviere Boheme & c. En deux feu Venise 1800.

Mjerilo: 1:1.325.000

Mjesto, godina : Venecija : 19.st.

Tehnički podatci : 2 lista, 1 zemljovid, bakrotisak, rukom kolorirano, papir ručne

izrade veličine 71, 5 × 102 cm, veličina prikaza 63 × 95,5 cm ; list broj1: veličine 71,5

× 52 cm, veličina otiska 64,5 × 49 cm, list broj 2 veličine 71,5 × 51 cm, veličina otiska

64 × 48 cm.

Zemljovid restauriran, sredina ispunjena popunom kao i rubovi lijevo i desno.


Zemljovid Njemačke s pokrajinama Švapskom, Vestfalijom, Franačkom, Gornjom i

Donjom Rajnom, Češkom i Bavarskom iz 2 dijela koji spojeni tvore cjelinu. Naslov

dolje desno bogato prikazan s odloženim oružjem i topništvom. Mjerilo gore desno

unutar okvira u talijanskim, njemačkim i francuskim miljama. Zemljovid smješten u

okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i geografske dužine. Gore lijevo

iznad okvira : F.II. Reljef prikazan crtkanjem, šume prikazane stilizirano, hidronimija i

toponimija bogato zastupljene, a ucrtana je i mreža putova.

170

3. Serija HR-DAZD-383.3. Pomorske karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Pomorske karte

1.3. Vrijeme nastanka 1784 - 19.st.

1.4. Razina opisa serija



2. KONTEKST


Serija pomorskih karata nastala je odabirom tiskanih pomorskih karata nastalih od 18.

do 19. stoljeća.


Kartografsko gradivo ove serije nastalo je izdvajanjem iz pojedinih fondova i zbirki

Državnog arhiva u Zadru.



Serija sadrži pomorske karte prve izmjere istočne obale početkom 19. stoljeće,

pomorske karte austrijske mornarice izdanih u Trstu, Veneciji, Milanu i Beču.





Pomorske karte smještene su u jedinstvenu seriju. Za opis zemljovida korišten je

ISBD (CM) Međunarodni standardni bibliografski opis kartografske građe te ISAD (G)

i ISAAR(CPF). Elementi opisa su sljedeći: signatura (otisnuta podebljanim brojkama);

171

naslov na hrvatskom jeziku; izvorni naslov (ako je naveden na zemljovidu); autor

zemljovida (ako je naveden); mjerilo (ako nije navedeno ili ga se nije moglo odrediti,

upisuje se da je mjerilo neodređeno), a ukoliko se mjerilo preračunavalo upisuje se

približno s oznakom(ca) ; mjesto nastanka, izdanje/naziv izdavača, godina (ako su

se elementi mogli identificirati); tehnički podatci: broj listova, broj zemljovida, tehnika,

medij, veličine lista visina × širina (v × š), veličina prikaza visina × širina (v × š), broj

duplikata; oštećenje; stara signatura te opis izgleda karte. Ukoliko jedan inventarni

broj sadrži više listova svaki je posebno izmjeren i opisan.







DAZD-a i važećem Cjeniku usluga DAZD-a.




Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR




172

3.1.

Pomorska karta hrvatskog, talijanskog i grčkog dijela Jadranskog mora, 1784. g.

Naslov: Nuova Carta Marittima del Golfo di Venezia con tutte le isile, scogli di

Dalmazia e delle isile di Corfù, Cefallonia, S-ta Maura, Zante, Capo di Chiarenza e

Capo S-ta Maria sino al Capo delle Colonne

Autor: Furlanetto, Lodovico (1700. - 1799.)

Mjerilo: 1:1.000.000


Tehnički podatci:1 list,1 pomorska karta: bakrotisak; papir veličine 63 × 155 cm,

veličina prikaza 53 × 149 cm, veličina otiska 55 × 151 cm

Ostali autori: Fornari Scolpi, Andrea - bakrorezac


Pomorska karta Jadranskog mora s naznačenim dubinama mora, lukama i

pristaništima na zapadnoj i istočnoj strani Jadranskog mora. Obalna toponimija je

iscrpna. Na moru je ucrtano 10 ruža vjetrova iz kojih izlaze po 32 zrake, tj. smjera

vjetra koji čine mrežu pomorskih pravaca. Ucrtana je i mreža podnevnica i

usporednica. Mjerilo je izraženo u talijanskim miljama, te francuskim i nizozemskim

ligama pri rubu karte dolje desno. Reljef je prikazan sustavom krtičnjaka. Naslovnica

je smještena gore lijevo u okviru. Potpis bakroresca se nalazi lijevo dolje ispod okvira.

3.2.

Karte za obalnu plovidbu Jadranskim morem iz 1822. i 1824. g.

Naslov: Carta di Cabottagio del Mare Adriatico disegnata ed Incisa sotto la direzione

dell'I.R. Stato Maggiore Generale. 2.5 inches to 4 sea miles. I.R. Istituto Geografico

Militare di Milano

Mjerilo: 1:1.175 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Istituto Geografico Militare di Milano, 1822.-1824.

Tehnički podatci: 29 listova, 20 pomorskih karata, 7 listova veduta, 1 naslovnica, 2

pregledna lista: tisak, papir veličine 92 × 63 cm

Restauracija nužno potrebna!


173

Pomorska specijal karta Jadrana u 20 listova, izražena u mjerilu 1:175 000 sa 7

listova tabela i prateće 72 karte ili planova postavljenih bočno, u dnu ili vrhu

pojedinog lista, s objašnjenima. Spajanjem listova dobije secjelovita pomorska karta

istočne i zapadne obale Jadrana. Svaka od 7 tabela ima pogled s mora na obalni

pojas. Naslovnica i pregledni list izdvojeni su na posebnim listovima. Pregledni list

osim zemljovida ima i geografske koordinate svih važnijih luka na Jadranu. Zbirka je

cjelovita, a pod istom signaturom pohranjem je još jedan necjelovit komplet s

listovima cijele istočne obale Jadrana. Dubine mora označene su gusto u priobalnim

dijelovima, a rjeđe na otvorenom moru. Vrste i tipovi dna također su upisani. Reljef je

prikazan metodom crtkanja. Upisane su magnetske deklinacije na pojedinim točkama.

Tekst koji se nalazi na svakom listu sitno pisan, iscrpan je i zasigurno je jedan od

najkvalitetnijih tekstova koji opisuju luke i obale Jadrana, pa tako i hrvatsku obalu sa

svim značajkama pomorskog peljara. Označene su brojne luke, pristaništa za sve

vrste brodova te prikladne luke i sidrišta s obzirom na vrstu gaza pojedne vrste broda.

sidrišta, morske struje, opasne hridi, brakovi, državne granice, naselja, crkve,

topografski i drugi istaknuti znakovi važni za pomorski promet i sigurnost na moru.

Linearna mjerila izražena su u metrima, francuskim tezama, pariškim stopama,

mletačkim koracima, napolitanskim koracima i engleskim hvatima (fadom). Ruže

vjetrova se nalaze u kutu svakoga lista, a stupanjska podjela geografske širine i

geografske dužine označene su bočno sa sve četiri strane pojedinog lista. Listovi

karte nisu imenovani. Ove pomorske karte prekretnica su u kartografiranju Jadrana.

Rezultat su prve sveobuhvatne hidrografske izmjere Jadrana i odraz su korijenite

promjene u geografskoj grafičkoj vizualizaciji istočne obale Jadrana. S njima je

započeo razvoj suvremene kartografije hrvatskoga jadranskog prostora. Gotovo

istovremeno otpočela je i geodetska i katastarska izmjera Dalmacije na osnovu

odredbi Naredbeno uvođenju stabilnog katastra austrijskog cara Franje I: od 23.

prosinca 1817. godine. Na temelju tih izmjera izrađene su prve moderne katastarske

karte, a zatim i topografske karte.

List 1

CARTA DI CABOTTAGGIO DEL MARE ADRIATICO DISEGNATA ED INCISA

SOTTO LA DIREZIONE DELL’I.R. STATO MAGGIORE GENERALE NELL’I.R.

ISTITUTO GEOGRAFICO MILITARE DI MILANO

174

Tehnički podatci: 1 list, naslovnica, tisak; papir veličine 63 × 91 cm, veličina prikaza

59 × 87 cm

Naslovnica zauzima cijeli prvi list, unutar okvira, na sredini lista, smješten je naslov

na talijanskom jeziku: CARTA DI CABOTTAGGIO DEL MARE ADRIATICO

DISEGNATA ED INCISA SOTTO LA DIREZIONE DELL’I.R. STATO MAGGIORE

GENERALE NELL’I.R. ISTITUTO GEOGRAFICO MILITARE DI MILANO pubblicata

negli anni 1822 e 1824, a ispod naslova prikaz stiliziranog broda i zastave

Talijanskog kraljevstva, vojnika, dvoglavog orla, štita, mača, anđela s trubom i

maslinovom grančicom gdje jedan anđeo drži krunu. Lijevo pri sredini lista vidljiv je

pečat C. K. Namjesničke Knjižnice, Zadar.

List 2

Tumač

Tehnički podatci: 1 list, naslovnica, tisak; papir veličine 63 × 91 cm, veličina prikaza

59 × 87 cm

Drugi list sadrži objašnjenja svih znakova pri formiranju karata, a odmah ispod na

sredini shema karte u 20 dijelova, te ispod mjerne ljestvice za preračunavanje

pariških koraka u Venetske, napolitanske i engleske fadome. Bočno desno i lijevo

nalaze se tablice za određivanje zemljopisnih položaja pojedinih mjesta. Desno se

nalaze podatci za talijansku obalu, a lijevo za hrvatsku obalu i Albaniju.Cijeli tekst i

tablice uokvireni su bogato ukrašenim okvirom.

List 3

FOGLIO I

Tehnički podatci: 1 list, 1 pomorska karta, tisak; papir veličine 92 × 63 cm, veličina

prikaza 87 × 59 cm; 1x duplikat veličine 95 × 65 cm, veličina prikaza 87 × 59 cm

Prikaz talijanske strane obale od Tršćanskog zalijeva do Porto di Piave Vecchia i

Antico porto Jesolo. Bočno i gore unutar okvira detaljan prikaz dubina mora 9 luka s

iscrpnim objašnjenjima. Legenda se nalazi ispod teksta, a mjerna ljestvica desno

dolje u kutu. Vjetrulja je u donjem lijevom kutu. Na vrhu lista skala geografske širine.

U bogato ukrašenom dvostrukom okviru gore pri sredini: FOGLIO I.

175

List 4

FOGLIO II

Tehnički podatci: 1 list, pomorska karta, tisak; papir veličine 92 × 63 cm, veličina

prikaza 87 × 59 cm

Prikaz talijanske obale od Venecije do Comacchija, a desno od sredine prema dolje

uokvireni prikazi Luke Lido i Luke Malamocco, Luke Chioggia te sidrišta Goro. Mjerna

ljestvica ispod karte, a vjetrulja u gornjem lijevom kutu. Naslov FOGLIO II smješten je

u bogato ukrašenom dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i

dužine. Dolje ispod okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala di

latitudine le parti della divizione superiore indica miglia geografiche, e quelle

dell’inferiore chilometri geografici, a ispred: Scala delle latitudini crescenti di questo

foglio.

List 5

FOGLIO III


prikaza 87 × 59 cm, 1 × duplikat veličine 95 × 65 cm, veličina prikaza 87 × 59 cm

Prikaz sjevernog dijela obale Jadranskoga mora od Trsta, Kopra, Poreča, Rovinja,

Pule, Medulina, Rabca, Rijeke, Bakra do Cresa.Unutar dvostrukog okvira s

podjeljcima geografske širine i dužine uokvireno je 8 nacrta luka i sidrišta u zasebnim

okvirima. Ruža vjetrova dolje desno. Iznad okvira gore tekst na talijanskom jeziku:

Scala delle latitudini.. FOGLIO III u okviru gore u sredini.

List 6

FOGLIO IV


prikaza 87 × 59 cm

Prikaz obale od Ravenne do Pesara. Dolje desno i bočno lijevo uokvirena 4 prikaza

luka i sidrišta. FOGLIO IV u okviru dolje u sredini.Ruža vjetrova je smještena gore

176

desno u kutu. Ispod okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta..., a ispod:

Scala delle latitudini...

List 7

FOGLIO V


prikaza 87 × 59 cm, 1 duplikat veličine 95 × 65 cm, veličina prikaza 87 × 59 cm

U gornjem dijelu unutar okvira smješteno je 4 uokvirene luke s objašnjenjima o obali,

lukama i uvalama. Ispod teksta , bočno na lijevoj strani pri sredini nalaze se mjerne

ljestvice, a ispod svega toga prikaz obale luka i sidrišta od Senja do Lukova Šugarje

te otoka Krka, Cresa, Raba, Lošinja Velikog i Malog te Paga, Vira, Oliba, Premude,

Silbe, Škarde, Ista, Sestrunja, Molata, Zverinca, Velog rata i dijela Dugog otoka.

Unutar bogato ukrašenog okvira, gore na sredini FOGLIO V. Ruža vjetrova je

smještena dolje u lijevom kutu. Gore iznad okvira: Skala delle latitudini....Mjerna

ljestvica za izračunavanje širine... na poleđini upisano: I a, Karte male plovidbe

Jadranskog mora 64. I Carta di Cabotaggio del mare Adriatico. La costa dalmata.

List 8

FOGLIO VI

Tehnički podatci: 1 list, pomorska karta, bakrotisak; papir veličine 94 × 63 cm,


Prikaz područja od grada Fana, Sinigaglie i Ancone do Civitanove. Uokvirena 4

prikaza luka na talijanskoj obali unutar dvostrukog okvira. Vjetrulja je smještena gore

u lijevom kutu, oznake deklinacija u donjem dijelu karte. U okviru dolje na sredini

FOGLIO VI. Ispod okvira tekst: nella sottoposta scala di latitudini…, a ispod toga

skala za izračunavanje širine.

List 9

FOGLIO VII


veličina prikaza 87 × 59 cm, 1 duplikat veličine 95 × 65 cm, veličina prikaza 87 × 59

cm

177

Ispod okvira smješteno 6 uokvirenih prikaza: Zadarski kanal, Pašmanski tjesnac,Luka

Tajer, Murterski tjesnac, Šibenski kanal i sidrište Vodice. Ispod prikaza slijede iscrpna

objašnjenja za pojedinu luku, kanal ili tjesnac. Mjerna ljestvica je smještena

neposredno ispod teksta, a tek onda slijedi prikaz obale od Novigrada, Nina, Zadra,

Biograda, Šibenika te svih pripadajućih otoka i otočića. Ruža vjetrova dolje u desnom

kutu, a deklinacije u donjem dijelu na lijevoj i desnoj strani, bočno. U bogato

ukrašenom okviru FOGLIO VII. Iznad okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella

sottoposta scala di latitudini… i skala za izračunavanje širine.

List 10

FOGLIO VIII



Unutar dvostrukog okvira sa stupanjskom podjelom, u donjem dijelu karte, prikazuje

se talijanska obale od Luke S. Elpidio, do Giulianove i Pescare. Mjerna ljestvica je

smještena dolje desno, a ispod toga slijedi opis obale prikazane na ovome listu te

legenda. Ruža vjetrova je smještena gore u desnom kutu. U bogato ukrašenom

okviru dolje pri sredini FOGLIO VIII. Izvan okvira, dolje skala za izračunavanje

rastuće zemljopisne širine i tekst na tal. Jeziku: Nella sottoposta scala…

List 11

FOGLIO IX

Tehnički podatci: 2 list,1 pomorska karta, bakrotisak; papir veličine 94 × 63 cm,

veličina prikaza 87 × 59 cm, 1 duplikat veličine 95 × 65 cm, veličina prikaza 87 × 59

cm

Ispod okvira smješteno 8 uokvirenih prikaza: luka Rogoznica, luka Split, luka otoka

Šolte, Hvarski kanal, uvala Milna, Šćedro (Torcola), uvala Sv. Ivan na Korčuli i luka

Sv. Juraj na Visu. Ispod prikaza tekstualni dio opisa svih prikazanih luka i lučica.

Mjerne ljestvice ispod teksta kao i prikaz hrvatske obale od Rogoznice, Trogira, Splita,

Omiša i Makarske te otoka Drvenika Velikog i Malog, Šolte, Čiova, Brača, Hvara Visa

i Korčule. Ruža vjetrova u donjem lijevom kutu, magnetske deklinacije, te smjerovi

178

struja. U bogato ukrašenom okviru sa stupanjskom podjelom gore u sredini FOGLIO

IX. Gore izvan okvira skale za izračunavanje rastuće zemljopisne širine i tekst na tal.

jeziku: Nella sottoposta scala…

List 12

FOGLIO X


prikaza 87 × 59 cm

U donjem dijelu lista prikaz talijanske obale od Francaville do Termolija. Uz rub

desno dolje mjerna ljestvica, lijevo dolje legenda i opis obale s ovoga lista. Ruža

vjetrova je smještena gore u lijevom kutu. U bogato ukrašenom okviru dolje na

sredini FOGLIO X. Ispod okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta

scala…te mjerna ljestvica za izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 13

FOGLIO XI



U bogato ukrašenom dvostrukom okviru gore na sredini FOGLIO XI. Ispod okvira

smještena 2 prikaza luka na otoku Lastovu, prikaz Korčulanskog kanala i 2 prikaza

luka na otoku Mljetu s iscrpnim opisma na talijanskom jeziku. Mjerne ljestvice nalaze

se ispod teksta te tumač znakova. Ispod svega prikazuje se područje od Splita do

Dubrovnika s Pelješcom, Korčulom, Mljetom, Koločepom, Lastovom i Sušcem. Iznad

okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica za

izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 14

FOGLIO XII


prikaza 87 × 59 cm

U bogato ukrašenom okviru dolje, u sredini FOGLIO XII.

179

Unutar okvira prikaz talijanske obale tj. Rta Gargano koji strši u Jadransko more na

istočnoj obali Italije, u provinciji - Foggia (regija Apulija). Zbog njegovog oblika ga

zovu i Sperone d’Italia (Mamuza talijanske čizme). Uokvirena su tri prikaza luka

otočja Tremiti, luke Viesti i Manfredonia. Unutar okvira dolje bočno s lijeve i desne

strane tekstualni opis obale na talijanskome jeziku, mjerne ljestvice u lijevom kutu

bočno dolje. Ispod okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te

mjerna ljestvica za izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 15

FOGLIO XII


prikaza 87 × 59 cm, 1 × duplikat veličine 95 × 65 cm, veličina prikaza 87 × 59 cm

U bogato ukrašenom okviru gore, u sredini FOGLIO XII. Unutar okvira, odmah ispod

ruba prikaz obale južne Dalmacije od Stona do Dubrovnika s opisima obale i

posebnim opaskama za kanal Koločep te za luke prikazane na ovome listu. Ispod

okvira uokvireni su prikazi kanala Koločep i Budve. Ruža vjetrova dolje lijevo u kutu.

Iznad okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica

za izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 16

FOGLIO XIV


prikaza 87 × 59 cm

U okviru dolje, u sredini FOGLIO XIV. Unutar okvira prikaz talijanske obale u pokrajini

Puglia od Barlette do Barija i Polignana. Ispod prikaza mjerilo i tekstualni opis luka i

pristaništa te tumač znakova na talijanskome jeziku. Dolje uz rub okvira detaljan

prikaz 6 luka s toga područja: Barletta, Trani, Bisceglia, Molfetta, Bari i Mola. Ruža

vjetrova se nalazi u gornjem lijevom kutu. Ispod okvira tekst na talijanskom jeziku:

Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica za izračunavanje rastuće zemljopisne

širine.

180

List 17

FOGLIO XV



U okviru gore, u sredini FOGLIO XV. Unutar okvira desno uokviren prikaz luke Bar u

Crnoj Gori, a lijevo luke Shëngjin u Albaniji. Mjerne ljestvice unutar svakoga prikaza,

u sredini je smješten tekst opisa obale na talijanskome jeziku. Tumač znakova lijevo

ispod prikaza luke Shëngjin. Ispod slijedi prikaz obale Jadranskoga mora od Bara i

Ulcinja u Crnoj Gori do Drača u Albaniji. Ruža vjetrova je smještena dolje desno u

kutu. Iznad okvira tekst na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna

ljestvica za izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 18

FOGLIO XVI


prikaza 87 × 59 cm

U okviru dolje, u sredini FOGLIO XVI. Unutar okvira prikaz talijanske obale kod

Otranta. Na sredini prikaza uokvirena luka Brindisi. Mjerna ljestvica unutar prikaza, a

tekstualni opis obale bočno desno, ispod toga skala za preračunavanje. Ispod okvira

opis obale na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica za

izračunavanje rastuće zemljopisne širine. Ruža vjetrova u gornjem desnom kutu.

List 19

FOGLIO XVII


prikaza 87 × 59 cm

U okviru gore, u sredini FOGLIO XVII. Unutar okvira dolje desno prikaz albanske

obale od luke Drač do luke Valone. Gore odmah ispod okvira 2 uokvirena prikaza

luke Drač i luke Valone s dubinama mora i sidrištima. Deklinacija smještena dolje pri

rubu okvira. Tekstualni opis obale smješten ispod uokvirenig prikaza luka i sidrišta,

kao i ljestvice za preračunavanje te tumač znakova. Iznad okvira opis obale na

181

talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica za izračunavanje

rastuće zemljopisne širine.

List 20

FOGLIO XVIII


prikaza 87 × 59 cm

U okviru dolje, u sredini FOGLIO XVIII.

Unutar okvira prikaz Otrantskih vrata, morskog prolaza koji spaja Jadransko i Jonsko

more i prirodni su ulaz u Jadransko more. Širina prolaza kreće se od 85 do 100 km i

to od Otranta u Italiji i Valone u Albaniji.Ime su dobila po mjestu Otranto na jugu Italije.

Zapadna obala pripada Italiji, a istočna Albaniji. Gore na sredini prikazuje se albanski

dio obale, tj. područje luke Valone s tekstualnim opisom albanske obale, a bočno

desno se prikazuje Otrant s tekstualnim opisom talijanske obale. Nacrt luke Otrant

nalazi se desno uz rub okvira. Deklinacija upisana gore na sredini lista uz okvir. Ispod

okvira test na talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica za

izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 21

FOGLIO XIX


prikaza 87 × 59 cm

U okviru gore, u sredini FOGLIO XIX. Ispod okvira slijede opće bilješke na

talijanskome jeziku o prirodi istočne obale Jadranskoga mora i njene različitosti od

zapadnoga dijela, o vjetrovima koji pušu i opasnostima koje nose pomorcima, o

stujama, plimi i oseci, sidrištima te magnetskim deklinacijama tj.kutu između pravca

magnetskog sjevera i geografskog sjevera. Ispod teksta slijede bilješke o obali,

lukama i sidrištima otoka Krfa i susjednih otočića prikazanih na listu broj XX. Uz lijevi

i desni rub okvira te dolje uz rub prikazuje se 5 uokvirenih nacrta luka i sidrišta: Porto

Palermo u Albaniji, Liapades, Govino, Parga i Paxos u Grčkoj. Iznad okvira test na

talijanskom jeziku: Nella sottoposta scala…te mjerna ljestvica za izračunavanje

rastuće zemljopisne širine.

182

List 22

FOGLIO XIX


prikaza 87 × 59 cm

U okviru dolje u sredini FOGLIO XIX. Ispod okvira prikaz južnoalbanske obale od

Porto Palermo, Butrinta i Igoumenitza u Albaniji te otoka Krfa u Grčkoj i Krfskog

kanala. U gornjem lijevom kutu tumač unakova i ljestvica za preračunavanje pariških

koraka u engleske fadome. Ispod okvira test na talijanskom jeziku: Nella sottoposta

scala…te mjerna ljestvica za izračunavanje rastuće zemljopisne širine.

List 23

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI I, II, e IV DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO

Tehnički podatci: 1 list, tisak; papir veličine 62 × 92 cm, veličina prikaza 58 × 88 cm

Prikaz veduta koje se odnose na I, II i IV list pomorske karte. Tabela sadrži 13 veduta

u okviru. Gore na sredini iznad okvira naslov na talijanskome jeziku: VEDUTE

RELATIVE AI FOGLI I, II, e IV DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u kutu:

TAVOLA I.

List 24

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI IV, VI, × E XIV DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO

Tehnički podatci: 1 list, tisak; papir veličine 62 × 92 cm, veličina prikaza svaki 57 ×

43 cm

Prikaz veduta koje se odnose na IV, VI, × i XIV list pomorske karte. Tabela sadrži 14

veduta u okviru. Po 7 veduta je smješteno na lijevoj i desnoj polovici lista u zasebnim

okvirima. Gore na sredini iznad okvira naslov na talijanskome jeziku: VEDUTE

RELATIVE AI FOGLI IV, VI, × E XIV DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u

kutu: TAVOLA II.

List 25

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI XVI E XVIII DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO

183

Tehnički podatci: 1 list, tisak; papir veličine 62 × 92 cm, veličina prikaza svaki (2x) 57

× 43 cm

Prikaz veduta koje se odnose na XVI i XVIII list pomorske karte. Tabela sadrži 14



RELATIVE AI FOGLI XVI E XVIII DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u kutu:

TAVOLA III.

List 26

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI I, III, E V DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO


× 43 cm

Prikaz veduta koje se odnose na I, III i V list pomorske karte. Tabela sadrži 14 veduta

u okviru. Po 7 veduta je smješteno na lijevoj i desnoj polovici lista u zasebnim


RELATIVE AI FOGLI I, III, E V DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u kutu:

TAVOLA IV.

List 27

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI V E VII DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO


× 43 cm

Nužno potrebna restauracija. List oštećen, isparan djelić lista dolje lijevo.

Prikaz veduta koje se odnose na V i VII list pomorske karte. Tabela sadrži 14 veduta

u okviru. Po 7 veduta je smješteno na lijevoj i desnoj polovici lista u zasebnim


RELATIVE AI FOGLI V E VII DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u kutu:

TAVOLA V.

List 28

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI VIII, IX, E XI DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO

184


× 43 cm

Prikaz veduta koje se odnose na VIII, IX i XI list pomorske karte. Tabela sadrži 16



RELATIVE AI FOGLI DELLA VIII, IX, E XI CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u kutu:

TAVOLA VI.

List 29

VEDUTE RELATIVE AI FOGLI XIII, XV, XVII, XVIII, E XX DELLA CARTA DI

CABOTTAGGIO


× 43 cm

Nužno potrebna restauracija. List oštećen, isparan djelić lista gore lijevo.


Prikaz veduta koje se odnose na XIII, XV, XVII, XVIII, i XX list pomorske karte.

Tabela sadrži 17 veduta u okviru. Devet (9) veduta je smješteno na desnoj polovici

lista te (8) na lijevoj u zasebnim okvirima. Gore na sredini iznad okvira naslov na

talijanskome jeziku: VEDUTE RELATIVE AI FOGLI XIII, XV, XVII, XVIII, E XX

DELLA CARTA DI CABOTTAGGIO, a lijevo u kutu: TAVOLA VI. Pri sredini lista na

desnoj starani vidljiv je pečat Namjesničke knjižnice u Zadru.

3.3.

Pomorska karta Jadranskoga mora, 19.st.

Naslov: K.u K. Kriegsmarine Adriatisches Meer General und Kurskarta nach den

Afnahmen der k.u.k. österreichisch-ungarischen und der italienischen Kriegsmarine

unter der Leitung der Linienschiffskapitäne T.v. Ősterreicher und duca A. Imbert

Autor: Tobias von Ősterreicher und Duca A. Imbert (1831.-1893.), kontraadmiral,

hidrograf, kartograf.

Mjerilo: 1:1 000 000

Izdavač, godina : Austrijska ratna mornarica, 1867-1873

185

Tehnički podatci: 1 list , 1 pomorska karta, tisak, koloriran; papir veličine 114 × 84,5

cm

Ostali autori: von Hauptmann u. Wűtzelburg


Pomorska karta autora Tobias von Ősterreicher und Duca A. Imbert (1831.-1893.),

kontraadmirala, hidrografa, kartografa nastala u razdoblju 1859.–1860. g. koji se

istaknuo kao satnik fregate u hidrografskoj izmjeri obalnog dijela od ušća Adige do

Grada u mjerilu 1:57 000, a zatim topografskoj i hidrografskoj izmjeri priobalja od

ušća Poa do ušća Piave u mjerilu 1:14 400 iz kojeg je 1860. g. nastala karta na 54

lista. Vodio je 1866–70. nove sustavne topografske i hidrografske izmjere Jadrana iz

kojih su nastale 31 obalna karta s 57 planova luka, po jedna generalna i ratna karta.

Na Jadranu je tim izmjerama određeno više od 500 000 dubina. Predvodio je grupu

koju su činili hidrografi poručnici Hopfgartner, Gareis, Schelander, Lorber, Riha,

Spetzler, Končicky i kadeti Görz, Jenč i Beck, te topografi natporučnici Wutzelburg,

Husa i Pegan. Revizija izmjere provedena je 1880–85. na osnovu koje su izrađene

još neke karte. Na novom izdanju karata uveden je metarski sustav. Tako je Istra s

Kvarnerom dobila detaljne i vrlo točne pomorske karte u mjerilima 1:40 000, 1:80 000

i dr. koje su poslije s nekim dopunama pretiskavane i činile osnovu pomorskih karata

sve do Drugog svjetskog rata. Sastavio je 18 obalnih pomorskih karta.

Pomorska karta Jadranskoga mora koja je pripadala Pomorskom uredu Šibeniku.

Naslovnica u gornjem lijevom kutu gdje je crvenim slovima u naslovu stoji tekst na

njemačkom: K. u K. Seeflugstation Sebenico. U donjem desnom kutu uokvireni prikaz

sekcija. Prikaz Jadranskog mora zapadne i istočne strane sve do Krfa. Istaknuto je

priobalno područje, dubine mora, sidrišta i sl. Karta je smještena u okvir sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Ispod okvira u donjem lijevom kutu

stoji: No 6302, a u gornjem desno, kutu iznad okvira: XII 2-1 te desno dolje ispod

okvira imena ostalih autora karte: Gez. von Hauptmann u. Wűtzelburg.

3.4.

Pomorske karte austrijske ratne mornarice, 1872. g.

Naslov: K:K: Kriegs Marine, Zengg unad Arbe von Fregatten-Kapitain T.

Oesterreicher

186

Autor: Oesterreicher, T.

Mjerilo: 1: 80 000

Mjesto, izdavač, godina: Trst: Verlag F. H. Schimpff, 1872.

Tehnički podatci: 6 listova, 6 pomorskih karata, tisak, papir zalijepljen na platno,

veličine svaki 59 × 75 cm, veličina prikaza 55 × 70 cm


Pomorske karte austrijske ratne mornarice koje obuhvaćaju područje od Vrsara,

Rovinja, Senja i Raba na sjeveru Jadrana do Neretvanskog kanala. Za potrebe ratne

mornarice prikazan je priobalni reljef te su naznačene dubine mora. Na svakoj karti je

navedno mjerilo, mjesto izdanja, izdavač i godina.

List 1

Senj-Rab

List pomorske karte područja Senja i Raba koju je izradio T. Oestererricher za

potrebe ratne mornarice detaljno prikazuje priobalni reljef uz naznačene dubine mora

u hvatima od 6 bečkih stopa. Desno gore: Kűsten Karte No. 8, u lijevom kutu iznad

okvira stoji tekst na njemačkom jeziku: Adriatisches Meer. U dvostrukom okviru

označena je geografska širina i dužina, naslovnica se nalazi u gornjem lijevom kutu

lista s grbom Austrijske ratne mornarice. Uz lijevi rub nalazi se tloris luke Senj, Krk i

luka Rab s dubinama mora u fadomima. U donjem dijelu istaknut je kompas s

deklinacijama.

Na poleđini pri sredini nalazi se tekst na talijanskom jeziku. Società pella Pesca delle

spugne da bagno e del corallo in Zara.

U desnom kutu ispod okvira nalazi se tekst na njemačkom jeziku. Ger. V. Hauptmann

u. Wűtzelburg, a na sredini ispod ruba stoji: Ausgabe 1872.-Preis 60 kr- In

Commission bei F. H. Schimpff, Triest; lijevo ispod ruba okvira tekst: gest. Im k.k. m.g.

Institute zu Wien; unter Leitung des Kiss. Abth. V. des J. Kiss.

List 2

Šibenik

List pomorske karte područja od Pašmana do Murtera, Prokljansko jezero, šibenski

kanal sve do Rogoznice prema jugu. koju je izradio T.Oestererricher za potrebe

Ratne mornarice, detaljno prikazuje priobalni reljef uz naznačene dubine mora u

187

hvatima od 6 bečkih stopa. Naslovnica se nalazi na sredini gdje piše Sebenico, grb u

lijevom gornjem kutu detaljan prikaz luke Primošten, ispod toga crtež svjetionika, uz

sam rub okrenuta naopakao veduta/presjek od Kurba Vela, Opat, Kornati te kanal

Žirje. U donjem desnom kutu karte presjek otoka Kurba Vela –Zuri. U gornjem dijelu

uz dvostruki rub prikaz šibenskog kanala s južne strane. Istaknuti kompasi s

deklinacijama na tri dijela lista. Posebno je označen svjetionik Blitvenica kod Žirja

(Lucietta).


u. Wűtzelburg, a na sredini ispod ruba stoji: Ausgabe 1872.- Preis 60 kr- In



List 3

Split

List pomorske karte područja Splita, Šolte, Brača, Hvara, Čiova. Veduta luke Split s

južne strane je smještena uz donji rub unutar podjeljaka geografske širine i dužine

gdje se vidi detaljan prikaz luke s dubinama mora i sidrištima. Istaknuta dva kompasa

s deklinacijama.


u . Wűtzelburg, a na sredini ispod ruba stoji: Ausgabe 1872.- Preis 60 kr - In



List 4

List pomorske karte Bračkog i Hvarskog kanala. Naslovnica u gornjem lijevom kutu,

ispod prikaz luke Makarska i crtež Omiša kao i luke Omiš.


u Wűtzelburg, a na sredini ispod ruba stoji: Ausgabe 1872.- Preis 60 kr - In



List 5

List pomorske karte Neretvanskog kanala. Naslovnica se nalazi pri sredini kao i

mjerna ljestvica 1:80 000.

188


u . Wűtzelburg, a na sredini ispod ruba stoji: Ausgabe 1872.-Preis 60 kr- In



List 6

Vrsar i Rovinj

List pomorske karte Vrsara i Rovinja. Naslovnica se nalazi u gornjem lijevom kutu,

dva kompasa s deklinacijama. Detaljan prikaz dubina mora i sidrišta ovisno o vjetru.

U gornjem desnom kutu veduta obale od najsjevernijeg svjetionika Rta Savudrija do

Vrsara. U donjem desnom kutu prikaz luke Rovinj s detaljnim izmjerama dubine mora

i sidrištima. U donjem desnom dijelu karte veduto područja od brda sv. Martin do

svjetionika Hrid sv. Ivan na pučini. Mjerna jedinica izražena u kabelima i morskim

miljama, a ljestvica se nalazi iznad vedute u donjem dijelu karte. Karta je obrubljena

podjeljcima geografske dužine i širine. Na sredini same karte na lijevoj strani crtež

svjetionika Hrid sv. Ivan na pučini.

Karta je izdana 1890. u Puli – Hydrographisches Amt der k. U k. Krigsmarine

Seekartendepot, Pola, a datira iz 1867. Godine, izdavač je F. H. Schimff, Triest, Adolf

Hromatka, Fiume preis 2 k. U lijevom donjem kutu ispod okvira: no 6311; u gornjem

desnom kutu iznad okvira: XII e, Adriatisches Meer- Ostkűste.

3.5.

Pomorska karta Pašmanskog kanala, 1872. g.

Naslov: Canal von Pasman

Autor: T. Oesterreicher

Mjerilo: 1:20 000

Mjesto, izdavač, godina: Trst: F. H. Schimpff, 1872.

Tehnički podatci: 1 list, 1 pomorska karta. tisak, papir veličine 56 × 69 cm, veličina

prikaza 52 × 52 cm



Pretisak pomorske karte Pašmanskog kanala iz 1868. godine s detaljnim prikazom

dubine mora, pristaništa, luka, sidrišta za razne vrste brodova, vrsta morskog dna,

189

smjerova morskih struja. Naslov je smješten u gornjem lijevom kutu unutar okvira, a

desno dolje nalazi se tekstualni opis Pašmanskog kanala na njemačkom i talijanskom

jeziku. Ispod svega 4 vedute Biograda od punte Pručanik, pogled na Pašmanski

kanal sa sjevera, veduta Galešnjaka, Komornika…kompas se nalazi dolje lijevo.

Karta je jako oštećena i u potpunosti nedostaje dio karte u gornjem desnom kutu.

Zemjovid u okviru. Izvan okvira gore lijevo tekst: Adriatisches Meer, dolje lijevo:gest.

Im k.k. m. g. Institut zu Wien unter Leitung d. Kiss. Abth. V. Dolje desno: Gez. V.

Hauptmann von Wutzel..

3.6.

Karta plovidbenih pravaca

Mjerilo: 1:1.000.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plovidbena karta, tisak u boji, papir veličine 59 × 54 cm


Zemljovid plovidbenih pravaca uz istočnu obalu Jadrana. Crvenom bojom je ucrtano

8 plovidbenih pravaca od Rijeke do Ulcinja. Uz sam naslov stoji broj 3 iz čega se

može naslutiti da karta pripada atlasu ili kompletu karata.

190

4. Serija HR-DAZD-383.4. Topografske karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Topografske karte

1.3. Vrijeme nastanka 1829.-1950.




2. KONTEKST


Serija topografskih karata nastala je odabirom tiskanih topografskih i specijal karata

iz 19. i 20. stoljeća.






Serija sadrži topografske karte Dalmacije, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.





Topografske i specijal karte smještene su u jedinstvenu seriju kronološki. Za opis


kartografske građe te ISAD (G) i ISAAR(CPF). Elementi opisa su sljedeći: signatura

191

(otisnuta podebljanim brojkama); naslov na hrvatskom jeziku; izvorni naslov (ako je

naveden na zemljovidu); autor zemljovida (ako je naveden); mjerilo (ako nije

navedeno ili ga se nije moglo odrediti, upisuje se da je mjerilo neodređeno), a ukoliko

se mjerilo preračunavalo upisuje se približno s oznakom(ca) ; mjesto nastanka,

izdanje/naziv izdavača, godina (ako su se elementi mogli identificirati); tehnički


š), veličina prikaza visina × širina (v × š), broj duplikata; oštećenje; stara signatura te


izmjeren i opisan.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



192

4.1.

Zemljovid Dalmacije i Dubrovnika, 1829. g.

Naslov:Carta von Dalmatien und dem Gebieth von Ragusa aus ächten Quellen

gezogen undbearbeitet von Max de Traux Obrist des genie- Corps im Verlage der

KunsthandlungArtaria und Compagnie in Wien Eisgentum der Verleger 1829.

Autor: de Traux, Max 1765. (1766.) – 1817.), pukovnik, vojni pisac i kartograf

Mjerilo: 1:180.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Artaria und Compagnie,1829.

Tehnički podatci: 8 listova, 1 zemljovid, tisak, papir zalijepljen na platno, u bojama

veličine svaki 44 × 57 cm, veličina prikaza 82 × 215 cm


Zemljovid Dalmacije i dubovačkoga područja obuhvaća područje od polovice otoka

Paga i Molata na zapadu, do Boke kotorske na istoku. Naznačene su ceste, godine

njihove izgradnje i plovni putovi rijeka. Za veće gradove, uz njemački, dan je i njihov

hrvatski naziv. Reljef je prikazan tehnikom sjenčanja. U gornjem dijelu karte crna

isprekidana crta prikazuje granicu Dalmacije s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom.

Na karti su naznačene trima kosim crtama zemljopisne širine, ceste, godine njihove

izgradnje i plovni putovi.

4.2.

Topografska karta Srbije i Bosne, 1829.

Naslov: Karte von SERVIEN BOSNIEN Tűrkisch Croatien der Herzegovina dem

Lande der Montenegriner von F. Fried

Autor: Fried, Franz

Mjerilo: 1:300.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Artaria und Comp., 1829.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u bojama: papir (laminirano) veličine 58 ×



Zemljovid Srbije, Bosne, tzv. Turske Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore. Navedene

zemlje su detaljno prikazane hidrografski i toponimijski, dok je okolno područje samo

193

naznačeno. Područje trokuta, kojeg otprilike zatvaraju ušće Vrbasa, Grahovo i

Kladuša, odvojeno je pod nazivom Turska Hrvatska, što ukazuje na prijašnju

pripadnost toga prostora. Mjerna ljestvica izražena je u njemačkim miljama, te

francuskim i turskim satima hoda. Naslovnica u gornjem lijevom kutu na njemačkom

jeziku, kao i u donjem lijevom kutu na francuskom jeziku koja se vidi djelomično jer

nedostaje ta sekcija zemljovida. Mjerne ljestvice smještena dolje lijevo u okviru

zemljovida. Unutar okvira dolje desno je tumač znakova na francuskom jeziku.

Zemljovid je smješten u dvostruki okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i

dužine. Vanjski rub bogato ukrašen. Na desnoj strani lista na zemljovidu olovkom

upisana strijelica na otoku Pašmanu te naziv mjesta izvan okvira. Zemljovid se sastoji

od 18 sekcija, a 1 nedostaje dolje u desnom kutu br. 13. Sve laminirano. Na poleđini

upisani brojevi od 1 do 18 na svaku pojedinu sekciju.

4.3.

Specijal karta Kraljevine Dalmacije, 1861-1863.

Naslov: Special-Karte de Königreiches Dalmatien Astronomisch-trigonometrisch

vermessen, topografisch aufgenommen, reduzirt, gezeichnet und gestochen von dem

K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien

Autori: Steingruber, C.; Baur, A.; Welisch, J.; Knorr, A.; Jllich, M.; Szatlowski, S.;

Waberer, J.; Lang, A.; Stitz, F.; Iltich, M.; Schwerdner, J.; Linzer, C.; Knorr, Anton;

Pellischek, G.;

Mjerilo: 1:144 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien, 1861-

1863.

Tehnički podatci: 16 listova, 16 zemljovida: litografija; papir veličine svaki 38 × 52



Topografska karta Kraljevine Dalmacije koju je izradio Vojnogeografski institut iz

Beča. Karta se sastoji od 22 dijela koji posloženi čine dijagonalu četverokuta veličine

2,20 × 2,80 m. Obuhvaća područje od Raba do Špice, između Budve i Bara.

Područje Kraljevine Dalmacije istaknuto je tamnijom bojom, dok je zaleđe, što se tiče

reljefa, slabo obrađeno. Toponimija je iscrpna, a dubine mora nisu naznačene. Svaki

194

list karte obrubljen je stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom

okviru. Državne granice označene su isprekidanom crnom crtom. Na karti su ceste

prikazane tankom isprekidanom crtom, a općinske granice istočkanom crtom.

Kraljevina Dalmacija započinje sjeverno od Raba, a završava južno od Spiča. Na listi

karte XII nalazi se tablica visine mora pri plimi na trigonometrijski određenim točkama,

izražena u bečkim klafterima, na listi br. XX tablicom je prikazana politička podjela

Kraljevine Dalmacije prema okruzima uz podatke o broju stanovnika i gustoći

naseljenosti po četvornim miljama. Mjerna ljestvica je izražena u kilometrima i bečkim

klafterima (hvatima).

Sačuvani su listovi pod izvornim brojevima: VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV,

15-2, XVI, XVII, XVIII, XIX, XX, XXI.

List 1

Prikaz Knina i njegove okolice i granice s Bosnom i Hercegovinom.

Autor: C. Steingruber,C.; Baur, A.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, litografija, papir veličine 38 × 52 cm, veličina

prikaza 32 × 47 cm

Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u okviru. U

gornjem desnom kutu: Nro. VI. U gornjem lijevom dijelu lista tekst na njemačkom

jeziku: Umgebung von Knin. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača

Steingruber, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska A. Baur. U okviru

dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870.,

a desno uokvirena cijena od 70 kr. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K.

Militärisch-geografischen Institute in Wien.

List 2

Prikaz od Drniša do Kaštel Novoga i od Šibenika do Neorića.

Autori: Welisch,J.; Knorr, A.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, litografija, papir veličine 38 cm × 52 cm, veličina

prikaza 27 cm × 40 cm

Naslov na sredini iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von Sebenico. Karta

je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru.

195

U gornjem desnom kutu: Nro. VIII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača J.

Welisch , a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska A. Knorr. U okviru


a desno uokvirena cijena od 70 kr.

Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

List 3

Prikaz Sinja i okolice.

Naslov: Umgebung von Sinj

Autori: C. Steingruber, M. Jllich

Materijalni opis: 1 list, zemljovid, litografija, papir veličine 38 cm × 52 cm, veličina

prikaza 27 cm × 40 cm

Naslov smješten na sredini karte iznad okvira. Karta je obrubljena stupanjskom

podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu:

Nro. IX. Na sredini lista iznad okvira tekst na njemačkom jeziku: Umgebung von Sinj.

U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača C. Steingruber, a u donjem lijevom

kutu ispod okvira ime autora otiska M. Jllich. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica

u klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 70

kr. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

List 4

Prikaz obale od Rogoznice, Trogira do Splita kao i Splitskoga kanala, Drvenika

Velikoga i Maloga, Šolte i zapadnog dijela Brača.

Naslov: Umgebung von Split

Autor: Steingruber, C.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, tisak, papir na platnu veličine 38 × 52 cm, veličina

prikaza 27 × 40 cm

Naslov gore na sredini lista na njemačkom jeziku: Umgebung von Split. Karta je

obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. U

gornjem desnom kutu: Nro. X. U donjem desnom kutu, unutar dvostrukog okvira

izdvojen je otok Sv. Andrija kod Visa. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača

C. Steingruber. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim

196

miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 50 Kr. Na sredini ispod

okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien..

List 5

Prikaz obale od Podstrane do Podgore, Brački kanal i istočni dio otoka Brača

Naslov: Umgebung von Almissa

Autor: Wellisch, I.; Szatlowski, S.


prikaza 27 × 40 cm

Naslov gore na sredini lista iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von

Almissa. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u

dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XI. U donjem desnom kutu ispod

okvira ime crtača I. Wellisch, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska S.

Szatlowski. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama,

lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 70 Kr. Na sredini ispod okvira vodeni

žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

List 6

Na desnoj strani lista prikaz od Imotskog do Sv. Marka i granica s Hercegovinom

Naslov: Umgebung von Imoski und die Höhentabelle


prikaza 27 × 40 cm

Naslov na sredini lista gore iznad okvira na njemačkom jeziku: Na lijevoj strani lista je

smještena legenda s prikazom visine kopna u odnosu na razinu mora. Karta je


gornjem desnom kutu: Nro. XII. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima

i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 50 kr. Na

sredini ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

List 7

Prikaz otoka Visa i Viškoga kanala, zapadnog dijela otoka Hvara i Paklenih otoka.

Naslov: Insel Lissa

197

Autor: I. Weltisch,I.; Waberer, J.


prikaza 27 × 40 cm

Na sredini lista gore iznad okvira naslov na njemačkom jeziku: Insel Lissa. Karta je


gornjem desnom kutu: Nro. XIII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtač I.

Weltisch, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska J. Waberer. U okviru


a desno uokvirena cijena od 30 Kr. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K.


List 8

Prikaz zapadnog dijela otoka Hvara, te istočnog dijela Korčule i Pelješca

Naslov: Inseln Lesina und Curzola

Autori: Lang, A.; Stitz, F.


prikaza 27 × 40 cm

Naslov na sredini gore iznad okvira na njemačkom jeziku: Inseln Lesina und Curzola.

Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom

okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XIV. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtač A. Lang, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska F. Stitz. U

okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg.

1870., a desno uokvirena cijena od 70 kr. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K.


List 9

Prikaz područja od Gradca, Baćinskih jezera, Metkovića, Opuzena, ušća rijeke

Neretve do Kleka i Malostonskog prolaza

Naslov: Umgebung der Narenta Műndungen

Autori: Lang,A.; Iltich, M.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, litografija, papir veličine veličine 38 × 52 cm,


198

Restauracija potrebna

Naslov gore u sredini iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung der Narenta

Műndungen. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u

dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XV. U donjem desnom kutu ispod

okvira ime crtač A. Lang, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska M.

Iltich. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama,

lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 50 kr. Na sredini ispod okvira vodeni


List 10

Prikaz pregledne karte Dalmacije od Kvarnera na sjeveru do Budve na samom jugu i

granica prema susjedima

Naslov: Ǖbersichts-Blatt zur special Karte von Dalmatien

Autori: Lang, A.; Schwerdner, J.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, litografija, papir veličine veličine 38 × 52 cm,

veličina prikaza 27 × 40 cm, potrebna restauracija

U gornjem lijevom kutu karte tekst naslova na njemačkom jeziku: Ǖbersichts-Blatt zur

special Karte von Dalmatien. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne

dužine i širine u dvostrukom okviru. U okviru dolje desno cijena 30 kr, lijevo Ausg.

1870. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in

Wien. .

List 11

Prikaz otoka Lastova, a u donjem desnom kutu, unutar okvira izdvojen prikaz

Palagruže

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, litografija, papir veličine 38 × 52 cm, veličina

prikaza 27 × 40 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XVI. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u

klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 30 kr.

Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

199

List 12

Prikaz Stona, otoka Mljeta i Mljetskog kanala

Naslov: Umgebung von Stagno und die Insel Meleda

Autori: Lang, A.; Linzer, C.


prikaza 27 × 40 cm

Naslov na sredini gore iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von Stagno

und die Insel Meleda. Ispod samog prikaza nalaze se mjerne ljestvice u klafterima,

austrijskim poštanskim miljama, geografskim miljama, talijanskim miljama i dužnim

metrima. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u

dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XVII. U donjem desnom kutu ispod

okvira ime crtač A. Lang, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska C.

Linzer.U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama,



List 13

Prikaz juga Dalmacije od Slanoga do Dubrovnika i Cavtata.

Naslov: Umgebung von Ragusa

Autor: Knorr, Anton


prikaza 27 × 40 cm

Naslov gore u sredini iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von Ragusa.


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XVIII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača i tiskara Antona Knorra. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i

austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 50 kr. Na sredini

ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

List 14

Prikaz Crne Gore

200

Naslov: Umgebung von Dragail

Autori: Wellisch, J.; Pellischek, G.


prikaza 27 × 40 cm

Naslov na njemačkom jeziku prevladava na cijelom listu, navedena cijena kompleta

od 10 fl.ÖW. Naslov u sredini gore iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von

Dragail . U desnom donjem dijelu kartu prikazuje se dio Crne Gore, Dragail. Kartom

dominira naslov na njemačkom jeziku: Special-Karte de Königreiches Dalmatien

Astronomisch-trigonometrisch vermessen, topografisch aufgenommen, reduzirt,

gezeichnet und gestochen von dem K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien.

U gornjem desnom kutu: Nro. XIX. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača J.

Wellisch, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime tiskara G. Pellischek. U okviru


a desno uokvirena cijena od 30 kr. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K.


List 15

Prikaz područja Gruda u Hercegovini

Naslov: Umgebung von Gruda

Autori: Steingruber, C.; Jllich, M.


prikaza 27 × 40 cm

U gornjem lijevom kutu karte prikaz Sutorine, a desno na sredini prikaz političko-

upravne podjele Kraljevine Dalmacije na njemačkom jeziku. Naslov gore u sredini

iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von Gruda, nebst der politischen

Eintheilung und statististischen Uebersicht. Karta je obrubljena stupanjskom


Nro. XX. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača C. Steingruber, i autora tiska

M. Jllich. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama,



201

List 16

Prikaz Kotora

Naslov: Umgebung von Cattaro

Autor: Knorr, Anton; Stitz, F.


prikaza 27 × 40 cm


Prikaz samog juga Dalmacije od Cavtata i Kotora do Budve. Naslov gore u sredini

iznad okvira na njemačkom jeziku: Umgebung von Cattaro. Karta je obrubljena

stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. U gornjem

desnom kutu: Nro. XXI. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača Antona

Knorra te lijevo dolje ispod okvira ime autora otiska F. Stitza. U okviru dolje pri sredini

mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, a desno uokvirena cijena od 50 kr i

Ausg. 1869. Na sredini ispod okvira vodeni žig: K.K. Militärisch-geografischen

Institute in Wien.

4.4.

Karta Kraljevine Dalmacije, 1869.-1870. g

Naslov: Special-Karte des Königreiches Dalmatien, 1869.-1870. g.

Astronomisch-trigonometrisch vermessen, topografisch aufgenommen, reduzirt,

gezeichnet und gestochen von dem K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien

Autori: Lang,A.; Bruckl, E.; Kiss, J.; Roter, F.; Wellisch, J.; Steingruber, C.; Welisch,

J.; Knorr, A.; Szatlowski, S.; Waberer, J.

Pelkischek, G.; Baur, A.; Lang, A.;

Mjerilo: 1:144 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K.K. Militärisch-geografischen Institute in Wien, 1869.-

1870.

Tehnički podatci: 22 lista, 21 zemljovid, tisak, papir zalijepljen na platno svaki

veličine 28 × 41cm.

Tehnički podatci /duplikati/:15 listova, 15 zemljovida-duplikati, tisak, papir zalijepljen

na platno veličine svaki 28,3 × 41 cm.

Nužna restauracija. Ne izdavati.

202

Stara signatura br. 58 i br. 59

Topografska karta Kraljevine Dalmacije koju je izradio Vojnogeografski institut iz

Beča. Karta se sastoji od 22 dijela koji posloženi čine dijagonalu četverokuta veličine

2,20 × 2,80 m. Obuhvaća područje od Raba do Špice, između Budve i Bara.

Područje Kraljevine Dalmacije istaknuto je tamnijom bojom, dok je zaleđe, što se tiče

reljefa, slabo obrađeno. Toponimija je iscrpna, a dubine mora nisu naznačene. Svaki

list karte obrubljen je stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom

okviru. Državne granice označene su isprekidanom crnom crtom. Na karti su ceste

prikazane tankom isprekidanom crtom, a općinske granice istočkanom crtom.

Kraljevina Dalmacija započinje sjeverno od Raba, a završava južno od Špice. Na listi

karte XII nalazi se tablica visine mora pri plimi na trigonometrijski određenim točkama,

izražena u bečkim klafterima, a na listi br. XX tablicom je prikazana politička podjela

Kraljevine Dalmacije prema okruzima uz podatke o broju stanovnika i gustoći

naseljenosti po četvornim miljama. Mjerna ljestvica je izražena u kilometrima i

klafterima. U kompletu je sačuvano 15 listova s izvornim brojevima: 1, 4, 8, 9, 10, 11,

12, 15-1, 15-2, 16, 17, 18, 19, 20 i 21.

List 1

Rab

Naslov: Umgebung von Arbe

Autori: Lang,A.; Bruckl, E.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, tisak, papir zalijepljen na platno veličine 33,5 × 40

cm, veličina prikaza 25,5 × 38 cm

Prikaz otoka Raba i Velebitskog kanala u 6 sekcija. Karta je obrubljena stupanjskom

podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. Na sredini lista iznad

okvira naslov: Umgebung von Arbe.U gornjem desnom kutu: Nro. I, u donjem

desnom uglu ispod okvira A. Lang scr, a u donjem lijevom kutu E. Bruckl scr. U

okviru dolje lijevo istaknuto: Ausg 1870, a u donjem desnom kutu u okviru je

navedena cijena od 50 kr.

U okviru dolje pri sredini mjerilo u klafterima i austrijskim miljama. Na poleđini otisnut

broj 1.

203

List 2

Prikaz sjeverno dalmatinskih otoka: Oliba, Silbe, Premude i Paga.

Autor: Kiss, J.


prikaza 25 × 38 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. II, u donjem lijevom kutu J. Kiss scrip et sculp..

U okviru dolje lijevo istaknuto: Ausg 1870, a u donjem desnom kutu u okviru je

navedena cijena od 50 kr.

U okviru dolje pri sredini mjerilo u klafterima i austrijskim miljama. Na poleđini otisnut

broj 2.

List 3

Prikaz Podvelebitskog kanala

Autori: Roter, F.; Wellisch, J.


prikaza 25 × 38 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. III, u donjem lijevom kutu ime autora F. Roter

sculp, a u donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača J. Wellisch scrip. U okviru

dolje lijevo istaknuto: Ausg 1870, a u donjem desnom kutu u okviru je navedena

cijena od 50 kr. U okviru dolje pri sredini mjerilo u klafterima i austrijskim miljama. Na

poleđini otisnut broj 3.

List 4

Dugi otok



prikaza 25 × 38 cm

Lijevi dio karte prikazuje područje Dugog otoka, a na desnoj strani je legenda. Karta

je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru.

204

U gornjem desnom kutu: Nro. IV. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača C.

Steingruber scrip. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim

miljama. Na poleđini otisnut broj 4.

List 5

Prikaz Dalmacije od Zadra do Vranskoga jezera

Autor: Steingruber,C.; Pelkischek, G.


prikaza 25 × 38 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. V. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača Steingruber, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska g.

Pelkischek U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama,

lijevo Ausg. 1869., a desno uokvirena cijena od 70 kr.

Na poleđini otisnut broj 5.

List 6

Prikaz Knina i njegove okolice i granice s Bosnom i Hercegovinom.

Autor: C. Steingruber, A. Baur


prikaza 25 × 47 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. VI. U gornjem lijevom dijelu lista tekst na

njemačkom jeziku: Umgebung von Knin. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača Steingruber, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska A. Baur.

U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, lijevo

Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 70 kr. Na poleđini otisnut broj 6.

List 7

Prikaz Kornatskog otočja, Žirja te Dalmacije od Vrgade do Zlarina.

Autori: Lang, A.; Bruckl, F.


prikaza 25 × 38 cm

205


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. VII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača A. Lang , a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska F. Bruckl. U


1870., a desno uokvirena cijena od 50 kr. Na poleđini otisnut broj 7.

List 8

Prikaz od Drniša do Kaštel Novoga i od Šibenika do Neorića

Autori: Welisch, J.; Knorr, A.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, papir na platnu veličine 28 × 41 cm,



okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. VIII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača J. Welisch , a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska A. Knorr.


Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 70 kr.Na poleđini otisnut broj 8.

List 9

Prikaz Sinja i okolice

Naslov: Umgebung von Sinj

Autori: C. Steingruber,C.; Jllich, M.


prikaza 25 × 38 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. IX. Na sredini lista iznad okvira tekst na

njemačkom jeziku: Umgebung von Sinj. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača C. Steingruber, a u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska M.

Jllich. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama,

lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 70 kr. Na poleđini otisnut broj 9.

List 10

206

Prikaz obale od Rogoznice, Trogira do Splita kao i Splitskoga kanala, Drvenika

Velikoga i Maloga, Šolte i zapadnog dijela Brača


Tehnički podatci: 1 list,1 zemljovid, tisak, papir na platnu veličine 28 × 41 cm,



okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. X. U donjem desnom kutu, unutar dvostrukog

okvira izdvojen je otok Sv. Andrija kod Visa. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtača C. Steingruber. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u klafterima i

austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 50 Kr. Na

poleđini otisnut broj 10.

List 11

Prikaz obale od Podstrane do Podgore, Brački kanal i istočni dio otoka Brača.

Autor: Wellisch,I.; Szatlowski, S.


prikaza 25 × 38 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XI. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtač I. Wellisch, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska S. Szatlowski.


Ausg. 1870., a desno uokvirena cijena od 70 kr. Na poleđini otisnut broj 11.

List 12

Prikaz Imotskog i granice s Hercegovinom



Na desnoj strani lista prikaz od Imotskog do Sv. Marka i granica s Hercegovinom. Na

lijevoj strani lista je smještena legenda s prikazom visine kopna u odnosu na razinu

mora. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u

dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XII. U okviru dolje pri sredini mjerna

207

ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena

cijena od 50 kr. Na poleđini otisnut broj 12.

List 13

Prikaz otoka Visa i Viškoga kanala, zapadnog dijela otoka Hvara i Paklenih otoka

Autor: Weltisch, I.; Waberer, J.


prikaza 25 × 38 cm


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XIII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtač I. Weltisch, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska J. Waberer. U



List 14

Prikaz zapadnog dijela otoka Hvara, te istočnog dijela Korčule i Pelješca.

Autori: Lang, A.; Stitz, F.




okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XIV. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtač A. Lang, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska F. Stitz. U okviru


a desno uokvirena cijena od 70 Kr. Na poleđini otisnut broj 14.

List 15

Prikaz područja od Gradca, Baćinskih jezera, Metkovića Opuzena do Kleka i

Malostonskog prolaza.

Autori: A. Lang,A.; Iltich, M.



208


okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XV. U donjem desnom kutu ispod okvira ime

crtač A. Lang, u donjem lijevom kutu ispod okvira ime autora otiska M. Iltich. U okviru


a desno uokvirena cijena od 50 kr. Na poleđini otisnut broj 15-1.

List 16

Pregledna karta Dalmacije od Kvarnera na sjeveru do Budve na samom jugu i

granica prema susjedima



U gornjem lijevom kutu karte tekst naslova na njemačkom jeziku: Ǖbersichts-Blatt

zur special Karte von Dalmatien. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom

zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. U okviru dolje desno cijena 30 kr,

lijevo Ausg. 1870. Na poleđini otisnut broj 15- 2.

List 17

Lastovo i Palagruža


prikaza 25 × 38 cm

Prikaz otoka Lastova, a u u donjem desnom kutu, unutar okvira izdvojen prikaz

Palagruže. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u

dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XVI. U okviru dolje pri sredini

mjerna ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno

uokvirena cijena od 30 kr. Na poleđini otisnut broj 16.

List 18

Mljet

Autori: A. Lang,A..; Linzer, C.



209

Prikaz otoka Mljeta i Mljetskog kanala. Ispod samog prikaza nalaze se mjerne

ljestvice u klafterima, austrijskim poštanskim miljama, geografskim miljama,

talijanskim miljama i dužnim metrima. Karta je obrubljena stupanjskom podjelom

zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. U gornjem desnom kutu: Nro. XVII.

U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtač A. Lang, a u donjem lijevom kutu ispod

okvira ime autora otiska C. Linzer.U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u



List 19

Slano i Cavtat

Autor: Knorr, Anton



Prikaz juga Dalmacije od Slanoga do Cavtata. Karta je obrubljena stupanjskom


Nro. XVIII. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača i tiskara Antona Knorra. U



List 20

Crna Gora

Autori: Wellisch,J.; Pellischek, G.



Naslov na njemačkom jeziku prevladava na cijelom listu, navedena cijena kompleta

od 10 fl.ÖW.

U desnom donjem dijelu karte prikazuje se dio Crne Gore. U gornjem desnom kutu:

Nro. XIX. a u donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača J. Wellisch, a u donjem

lijevom kutu ispod okvira ime tiskara G. Pellischek. U okviru dolje pri sredini mjerna

ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, lijevo Ausg. 1870., a desno uokvirena

cijena od 30 kr. Na poleđini otisnut broj 19.

210

List 21

Sutorina

Autori: Steingruber,C.; Jllich, M.


prikaza 25 × 38 cm

U gornjem lijevom kutu karte prikaz Sutorine, a desno na sredini prikaz političko-

upravne podjele Kraljevine Dalmacije na njemačkom jeziku. Karta je obrubljena

stupanjskom podjelom zemljopisne dužine i širine u dvostrukom okviru. U gornjem

desnom kutu: Nro. XX. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača C.

Steingruber i autor tiska M. Jllich. U okviru dolje pri sredini mjerna ljestvica u



List 22

Prikaz područja od Cavtata do Budve

Autor: Knorr, Anton; Stitz, F.




Prikaz samog juga Dalmacije od Cavtata do Budve. Karta je obrubljena stupanjskom


Nro. XXI. U donjem desnom kutu ispod okvira ime crtača Antona Knorra te lijevo

dolje ispod okvira ime autora otiska F. Stitza. U okviru dolje pri sredini mjerna

ljestvica u klafterima i austrijskim miljama, a desno uokvirena cijena od 50 kr i Ausg.

1869. Na poleđini otisnut broj 21.

4.5.

Topografska karta Austro-Ugarske Monarhije, oko 1875.

Mjerilo: 1:300 00

211

Godina: 1875.

Tehnički podatci: 7 listova, 7 zemljovida, tisak, papir zalijepljen na platno u bojama,

veličine svaki 43 × 48,5 cm


Topografska opća karta Austro-Ugarske Monarhije na 7 listova od kojih nedostaje list

pod brojem 4 koji bi trebao prikazivati područje Splita. Svaki list ima stupanjsku

podjelu zemljopisne širine i zemljopisne dužine u dvostrukom okviru, uz dopunske

orijentacijske oznake. Topografske karte prikazuju područje Istre i Kvarnera,

podvelebitskog kanala (list 1), u unutrašnjosti prikaz Gline i granice s Bosnom (list 2),

Zadar i zadarsko otočje (list 3), Sarajevo, Mostar, Nevesinje, Gacko (Metohija) te

Romania planina (list 4), južnodalmatinski otoci (list 5), dubrovačko područje od

Metkovića do Budve (list 5), Babino polje na Mljetu, Trebinje, Grab, Lisaci Martnje

(list 6), Prikaz područja Skadra i Skadarskog jezera (list 7).

List 1 Pula; list 2 Glina; list 3 Zadar, list 4 Sarajevo; list 5 Vis; list 6 Dubrovnik; list 7

Skadar.

4.6.

Opća karta Bosne, Hercegovine, Srbije i Crne Gore, 1876. g.

Naslov: General Karte von Bosnien, der Hercegovina, von Serbien und Montenegro

nach den neuesten und besten Quellen entworfen und ausgeführt im K.K. Militärisch-

geografischen Institute 1876.

Mjerilo: 1:300 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K.K. Militärisch-geografischen Institute, 1876.

Tehnički podatci: 6 listova , 6 zemljovida, tisak, papir zalijepljen na platno u bojama

veličine svaki: 42,4 × 96,7 cm


Opća karta Bosne, Hercegovine, Srbije i Crne Gore iz 1876. godine koja se sadži 6

listova.

Naslov je smješten na listu broj 5. u donjem desnom kutu, legenda, kratice,

prijevodi na njemačkom, mađarskom, rumunjskom, talijanskom, južnoslavenskom i

turskom jeziku. Reljef je izrađen detaljno te je prikazan smeđom bojom te je na karti

212

ucrtana telegrafska mreža. Karta se sastoji od 6 listova: 1. Glina - Brod, 2. Beograd,

3. Split-Sarajevo. 4. Užice-Kruševac, 5. Vis-Dubrovnik, 6. Skadar- Priština

4.7.

Austrijske specijal karte, 1880. g.

Autor: Offzl. Hűbl

Matematički podatci: 1:300 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč:K.K. Militär-geografisches Institut, 1880.

Tehnički podatci: 7 listova, 7 zemljovida, tisak, papir svaki veličine 58 × 68,5 cm,

veličina prikaza svaki 44,5 × 51 cm

Ostali autori: F. Shenk



Mapa od 7 topografskih karata donose podatke o državnim granicama, okružnim i

upravnim granicama, o pojedinim sjedištima uprave,detaljne podatke cestovnih

mreža i međusobne udaljenosti između mjesta, riječne mreže i hidronimiju bez

naznake dubine mora, o poštanskim linijama i udaljenostima. Svaki zemljovid je

smješten u okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Izvan okvira

gore desno su oznake područja na koje se karta odnosi, bočno desno nalazi se

mjerna ljestvica u kilometrima te upute za preračunavanje. Bočno lijevo cijelom

dužinom smještena je legenda, a ispod, izvan okvira bilješke. Ispod okvira lijevo dolje

ime crtača F. Shenk, a ispod okvira dolje desno ime autora ofiz. Hűbl.

List 1-Pula, List 2- Zadar, List 3-Glina, List 4-Split, List 5-Vis, List 6-Sarajevo, List 7-

Dubrovnik.

4.8.

Specijal karta okolice Beča, 1880. g.

Naslov: UMGEBUNGS-KARTE von WIEN

Mjerilo: 1:75 000

Godina: 1880.

213

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir zalijepljen na platno, veličine 48 × 66



Prikaz okolice grada Beča u dvostrukom okviru s stupanjskom podjelom geografske

širine i dužine. Orografija, hidronimija, toponimija te prometnice obilato zastupljeni.

Crvenom bojicom podebljana cestovna mreža putova. Dolje desno izvan okvira tekst

na njemačkom jeziku: Aus vier Specialkarten - Blättern zusammengesetzt. Na

poleđini naljepnica s naslovom i posebna naljepnica s mjernom ljestvicom.

4.9.

Specijal karata Austro-Ugarske Monarhije, 1880.-1889.

Mjerilo: 1: 75 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. u. K. Militär-geografhisches Institut 1880 - 1889

Tehnički podatci: 32 lista; 32 zemljovida, tisak, papir veličine svaki 42 × 55 cm,

veličina prikaza: 38 × 54 cm


Mapa sadrži 32 topografske karate te donosi detaljan prikaz reljefa, toponimiju,

dubinu mora, cestovnu, željezničku i riječnu mrežu. Zemljovid je podjeljen na veći

broj listova koji zajednički tvore jednu cijelinu, a na poleđini tekst: “Za Zemaljski

odbor”:

Mjerilo izraženo u kilometrima. Prikazi su smješteni u okvir sa stupanjskom podjelom

geografske dužine i geografske širine. Na svakoj karti u gornjem desnom kutu

otisnuti su brojevi karata.

List 1 Medak-Sv. Rok, List 2 Senj-Otočac, List 3 Karlobag-Jablanac, List 4 i 7 Sinj-

Split, List 5 Krk –Rab, List 6 Mali Lošinj-Punta Lun, List 8 Knin–Ervenik, List 9 Zadar,

List 10 Biograd –Tisno, List 11 Novigrad-Benkovac; List 12 Pag, List 13 Silba, Olib,

Premuda, Ist; List 14 Zapuntel; List 15 Sali; List 16 Žirje; List 17 Šolta; List 18 Omiš i

Supetar; List 19 Imotski i Makarska; List 20 Vis; List 21 Otok Biševo; List 22 Hvar;

List 23 Ravča i Zastrašišće; List 24 Korčula i Lastovo; List 25 Vela Luka; List 26

Ljubuški i Metković; List 27 Porto Rosso; List 28 Neum i Veliki Ston; List 29 Mlet i

214

Babino polje; List 30 Luka i Halapić (B i H); List 31 Hvar, Korčula, Neum i Ston; List

32 Gubin i Vrlika;

4.10.

Specijal karta Austro-Ugarske Monarhije

Naslov: Specialkarte von Österreich-Ungarn

Mjerilo: 1:75 000

Mjesto,godina: Beč: 1883.-1888.

Tehnički podatci: 13 listova; 12 zemljovida: tisak: papir na platnu; svaki veličine 38 ×

55 cm; veličina prikaza svaki 37 × 53,5 cm


Topografske karte donose detaljan prikaz reljefa, toponimiju, dubine mora, cestovne

mreže, riječne mreže i hidronimiju. Tiskane su u crnoj bijeloj tehnici. Mjerna ljestvica

izražena u kilometrima smještena je na poleđini kao i legenda. Sve karte su istih

dimenzija, u dvostrukom okviru s podjeljcima geografske širine i dužine.

List 1- Senj i Otočac; List 2- Pag;List 3- Karlobag i Jablanac; List 4-Medak i Sv. Rok;

List 5-Zapuntel; List 6-Sali; List 7-Biograd i Tisno; List 8-Jablanica i Podklečani;

List 9- Žirje;List 10-Županjac i Čista; List 11-Knin i Ervenik; List 12-Kočerin i Mostar

4.11.

Specijal karta Austro-Ugarske Monarhije, 1883.-1888.

Naslov: Specialkarte von Österreich-Ungarn

Mjerilo: 1:75 000

Mjesto, godina: Beč: 1883.-1888.

Tehnički podatci: 15 listova; 15 zemljovida: tisak: papir na platnu; svaki veličine 38 ×

57 cm; veličina prikaza svaki 37 × 56 cm


Topografska karta donosi detaljan prikaz reljefa, toponimiju, dubinu mora, cestovnu,

željezničku, riječnu mrežu te hidronimiju. Ova karta je podiljena na veći broj listova

koji zajednički tvore jednu cjelinu. Tiskane su u crnoj bijeloj tehnici. Mjerna ljestvica

215

izražena u kilometrima. Sve karte su istih dimenzija, u okviru sa stupanjskom

podjelom geografske širine i dužine.

List 1.i 2. Imotski i Makarska; List 3.Šolta; List 4. Omiš i Supetar na Braču; List 5.

Neum i Ston, List 6. Ravča i Zastaržišće; List 7. Ljubinje Slano; List 8. Vela Luka;

List 9. Babino polje, List 10. Dubrovnik; List 11. i 12. Trebinje i Risan; List 13. Budva i

Cetinje; List 14. Kotor; List 15. Špič

4.12.

Austrijske specijalkarate, 1883.-1888.

Mjerilo: 1: 50 000

Mjesto, godina: Beč: 1883 - 1888

Tehnički podatci: 20 listova, 7 zemljovida, 11 duplikata, tisak, papir svaki veličine

65 × 87,5 cm, veličina prikaza svaki 60 cm × 84 cm


Topografski prikaz područja u unutrašnosti od Donjeg Lapca, Gračaca, Kulen Vakufa,

Kistanja i Drniša, Medaka i Sv. Roka, i na obali prikaz područja Sali, Zapuntel i Žirje.

Ucrtane su prometnice,šumski putevi, staze za životinje postojeće ceste i željezničke

pruge, one u izgradnji, vjerski objekti, groblja itd. Toponimija i hidrografija bogato

prikazane. Zemljovid obrubljen stupanjskom podjelom geografske širine i geografske

dužine.

List 1 Donji Lapac i Kulen Vakuf, List 2 Gračac; List 3 Kistanje i Drniš (7 duplikata);

List 4 Medak i Sv. Rok; List 5 Sali (1 duplikat); List 6 Zapuntel (2 duplikata); List 7

Žirje (1 duplikat).

4.13.

Razne karte Austro-Ugarske Monarhije, 19. st.

Mjerilo: 1:75 000, 1:1.900, 1:25.000

Mjesto, izdavač: Beč: k. u. k. militär-geogr. Institut in Wien

Materijalni opis: 7 listova, 7 zemljovida, tisak, papir zalijepljen na platno različitih

veličina

Sve jako oštećeno. Potrebno restaurirati.


216

Specijal karte različitih mjerila i veličina koje prikazuju Dalmaciju i današnju Crnu

Goru, Dugi otok, Knin, Pag i Velebitski kanal, Primošten i Rogoznicu, Novigrad i

Zadar.

List 1

Karta Dalmacije i Crne Gore


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, papir zalijepljen na platno, veličine 43 × 65


Prikaz obale južne Dalamacije i zaobalja od Splita do Spiča, i Drača u Albaniji, Bosne

i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Karta se satoji od 9 sekcija geografske širine i

dužine

List 2

Dugi otok

Mjerilo: 1: 75 000



Prikaz Dugog otoka, Kornata, Srednjeg kanala i otoka Žuta, dubina mora i svjetionika.

Karta je omeđena dvostrukim okvirom geografske širine i dužine. Na poleđini legenda

i mjerna ljestvica izraženo u kilometrima te oznaka: ZONE 30 COL.XII i crvenom

bojom otisnut broj 15.

List 3

Pag i Velebitski kanal

Mjerilo: 1:75.000

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, tisak, papir na platnu

Prikaz otoka Paga i Podvelebitskoga kanala. Ucrtane su dubine mora i sidrišta.

Toponimija bogato iskazana. Na desnoj strani karte pri sredini rukom upisano s

crvenom bojicom broj 23. Na karti su zelenom bojicom debelo podcrtana mjesta gdje

217

su smještene solane. Karta se sastoji od 8 sekcija uokvirena s podjeljcima

geografske dužine i širine. Na poleđini naljepnica s natpisom: Pago e Canal della

Morlacca. Ispod naljepnice: ZONE 28 XII i tintom upisano VII/a-2.

List 4

Knin

Mjerilo: 1:1.900

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Verlag von Artaria & Co. in Wien, 1880.

Materijalni podatci: 1 list, zemljovid; papir na platnu

Prikaz područja Knina i pripadajućeg teritorija s iscrtanom granicom prema turskom

području. Bogato iskazana toponimija, a neka mjesta su podcrtana crvenom bojicom.

U gornjem dijelu karte upisan naslov na njemačkom jeziku: Umgebung von Knin.

Mjerna ljestvica u sredini dolje iskazana u Klafterima. Uokvireno: Ausg. 1880. Na

poleđini naljepnice: Knin i Artaria’s Generalkarten der österr. U. ungar, Länder.

List 5

Primošten i Rogoznica

Mjerilo: 1: 25 000

Tehnički podatci: 1 list-kopija, zemljovid, tisak, papir veličine 60 cm × 84 cm

Prikaz područja Primoštena i Rogoznice s obližnjim područjima. Toponimi naznačeni

na hrvatskom i talijanskom jeziku, a samo je Jadransko more još napisano i na

njemačkom jeziku. U gornjem lijevom kutu: Sektion 6556/s. Mjerna ljestvica na

sredini ispod same karte. Na poleđini upisan broj 12, olovkom: Jadransko more i

pečat: Tehnički biro za kopiranje nacrta Viceić Šimun i Trumbić Vitomir...

List 6

Novigrad

Mjerilo: 1:25.000

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, tisak, papir veličine 60 × 84 cm, veličina prikaza 55

× 79 cm

218

Topografski prikaz Novigrada, Maslenice i Novigradskog mora te pripadajućeg

teritorija. Toponimija bogato iskazana. Karta je smještena u okvir. U gornjem desnom

kutu karte upisan je broj 6355/1, a u donjem lijevom kutu ispod ruba okvira upisano:

6355/1.

List 7

Zadar


Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, tisak, papir na platnu veličine 50,5 × 62 cm,

veličina prikaza 49,5 × 61 cm

Topografski prikaz Zadra, otoka i okolice u okviru s geografskom širinom i dužinom.

Na poleđini naljepnica s legendom i mjernom ljestvicom. Na naljepnici koja je služila

kao naslovnica navedena je cijena od 80 kr, i knjižara koja je imala pravo prodavati

karte: R. Lechner’s k.u.k. Hof-u. Univ. Buchhandl. (Wilhelm Műller)

4.14.

Talijanske specijal karata, 1894.-1924.

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Istituto geografico militare 1894,. 1908.

Tehnički podatci: 9 listova, 9 zemljovida, 5 duplikata: tisak, koloriran, papir veličine

svaki 46,5 × 53 cm, veličina prikaza 39 × 51 cm


Talijanske specijal karte izrađene su u mjerilu 1:500 000, istih veličina papira i istih

veličina prikaza. Prikazano je područje od Klagenfurta na sjeveru i otoka Krka na jugu,

te od Udina na zapadu, preko Ljubljane do Zagreba na istoku, zatim područje od

Zagreba do Osijeka i Vukovara na istoku te od Kaposvara u Mađarskoj do Dervente

u Bosni i Hercegovini. Uključeno je i područje od Pesara i Ancone u Italiji do Dugog

otoka i Zadra na istočnoj obali Jadrana. Na sjeveru prikaz Istre, Pule i Kvarnerskih

otoka iz 1923 godine, te područje od Banja Luke na sjeveru i Makarske na jugu, i od

Dinare na zapadu do Sarajeva na istoku. Reljef je bogato prikazan s mrežom putova.

Zemljovidi su uokvireni stupanjskom podjelom zemljopisne širine i dužine u

dvostrukom okviru.

219

List 1

Udine

Mjerilo: 1:500 000

Izdavač, godina: Milano: Istituto geografico militare, 1924.

Tehničkim podatci: 1 list, zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine 46,5 × 53 cm,


Prikaz područja od Klagenfurta na sjeveru i otoka Krka na jugu, te od Udina na

zapadu, preko Ljubljane do Zagreba na istoku iz 1889. godine, a pretiska iz 1924.

godine. Reljef i hidronimija bogato prikazani, bez naznaka dubine mora, te iscrpne

informacije o svim prometnicama. Zemljovid je uokviren stupanjskom podjelom

zemljopisne širine i dužine u dvostrukom okviru. Unutar dvostrukog okvira dolje u

sredini mjerna ljestvica. Naslov na sredini iznad okvira, desno gore: Udine i shema

sekcija. Lijevo gore iznad okvira: F. 9. Dolje ispod okvira legenda. Desno dolje ispod

okvira naziv izdavača, a lijevo tekst na talijanskome jeziku: Riproduzione sistema

Gliamas.

List 2

Zagreb

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Istituto geografico militare 1889. (Edizione 1910)

Tehnički podatci: 1 list (2 duplikata), zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine svaki 47


Prikaz područja od Zagreba do Osijeka i Vukovara na istoku te od Kaposvara u

Mađarskoj do Dervente u Bosni i Hercegovini iz 1910. godine. Reljef i hidronimija

bogato prikazani npr. rijeke Drava, Sava i Dunav kao i iscrpne informacije o

prometnicama. Zemljovid je uokviren stupanjskom podjelom zemljopisne širine i

dužine u dvostrukom okviru. Unutar dvostrukog okvira dolje u sredini mjerna ljestvica.

Naslov na sredini iznad okvira, desno gore: Agram i shema sekcija. Lijevo gore iznad

okvira: F. 10. Dolje ispod okvira legenda. Desno dolje ispod okvira naziv izdavača, a

lijevo tekst na talijanskome jeziku: Riproduzione sistema Gliamas.

220

List 3

Ancona

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Istituto geografico militare 1889 .(Edizione 1923,

1935)

Tehnički podatci: 3 lista (2 duplikata), zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine svaki


Prikaz područja od Pesara i Ancone u Italiji do Dugog otoka i Zadra na istočnoj obali

Jadrana, te na sjeveru prikaz Istre, Pule i Kvarnerskih otoka iz 1923 godine. Duplikati

iz 1923. g. i 1935. g. Reljef i hidronimija bogato prikazani bez naznaka dubine mora,

kao i iscrpne informacije o prometnicama. Zemljovid je uokviren stupanjskom

podjelom zemljopisne širine i dužine u dvostrukom okviru. Unutar dvostrukog okvira

dolje u sredini mjerna ljestvica. Naslov na sredini iznad okvira, desno gore: Ancona i

shema sekcija. Lijevo gore iznad okvira: F. 14. Dolje ispod okvira legenda. Desno

dolje ispod okvira naziv izdavača, a lijevo tekst na talijanskome jeziku: Riproduzione

sistema Gliamas .

List 4

Sarajevo

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Istituto geografico militare 1894., 1908.

Tehnički podatci: 2 lista (1 duplikat), zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine svaki


Prikaz područja od Banja Luke na sjeveru i Makarske na jugu, te od Dinare na

zapadu do Sarajeva na istoku iz 1908. godine. Reljef bogato prikazan. Zemljovid u

okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Unutar okvira dolje u

sredini mjerilo. Naslov na sredini iznad okvira, desno gore: Sarajevo i shema sekcija.

Lijevo gore iznad okvira: F. 15. Dolje ispod okvira legenda. Desno dolje ispod okvira

naziv izdavača: istituto geografico militare 1894. (Edizione 1908.), odmah ispod tekst

na talijanskome jeziku: Riproduzione vietata (legge 19.Sett.1882.), a lijevo tekst na

talijanskome jeziku: Riproduzione sistema Gliamas .

221

4.15.

Austrijska general karta, 1905.g.

Mjerilo: 1:770 000

Godina: 1905.

Materijalni opis:1 list, 1 zemljovid. tisak, koloriran; papir zalijepljen na platno, veličine

35 × 50 cm


Zemljovid prikazuje područje Ljubljane, Villacha, Kufsteina i Belluna.Iscrpno su

zastupljene prometnice i hidronimija. Zemljovid je smješten u okvir sa stupanjskom

podjelom geografske širine i dužine. U samom okviru gore lijevo: oznaka za sjevernu

Austriju, na sredini gore za gornju Austriju, Bavarsku, a dolje desno oznaka za smjer

prema Italiji. Na poleđini zalijepljena mjerna ljestvica u geografskim miljama i

kilometrima, te nadnevak 10. X. 1905. i oznaka B.3. LAIBACH, VILLACH, KUFSTEIN,

BELLUNO te broj 110, kao i nečitki potpis.

4.16.

Talijanska specijal karta u mjerilu 1:100 000, 1941.

Mjerilo:1: 100 000

Tehnički podatci: 8 listova, 8 zemljovida: tisak, koloriran, papir različitih veličina


Topografski prikaz područja i pripadajućeg teritorija gdje su ucrtane državne granice,

prometnice, šumski putevi, staze za životinje postojeće željezničke pruge, one u

izgradnji, vjerski objekti, groblja itd. Toponimija i hidrografija bogato prikazane.

Zemljovid obrubljen geografskom širinom i dužinom.

Karte prikazuju područja:

List 1-Gospić

Mjerilo:1: 100 000

Tehnički podatci: 1 list; 1 zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine 69 × 53 cm,


222

List 2-Ljubljana

Mjerilo:1: 100 000



List 3-Peć

Mjerilo: 1: 100 000



List 4-Prijedor

Mjerilo:1: 100 000

Tehnički podatci: 3 lista; 1 zemljovid u 3 primjerka: tisak, koloriran, papir veličine

svaki 69 × 53 cm, veličina prikaza 57 × 41,5 cm

List 5- Skadar i Skadarsko jezero (Albanija)

Mjerilo: 1: 100 000

Izdavač, godina: Istituto geografico militare, 1941.

Tehnički podatci: 1 lista; 1 zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine 65,5 × 55 cm,


4.17.

Karta Jugoslavije, 1942.

Naslov: Carta della Jugoslavia

Mjerilo: 1:100 000

Izdavač, godina: Istituto geografico militare, 1942.

Tehnički podatci: 15 listova, 15 zemljovida, 132 duplikata, tisak u bojama, papir


Stara signatura br. 64 , 65

Topografski prikaz područja i pripadajućeg teritorija gdje su ucrtane državne granice,

prometnice, šumski putovi, staze za životinje postojeće željezničke pruge, one u

223

izgradnji, vjerski objekti, groblja itd. Toponimija i hidrografija bogato prikazane.

Zemljovid obrubljen geografskom širinom i dužinom.

Karte prikazuju područja:

1.Curzola (Korčula) 2.Dubrovnik, 3.Isola Cazza (O. Sušac) , 4.I. Lissa (O. Vis), 5.I.

Meleda (O. Mljet), 6. Konjic, 7.Livno,8.Makarska, 9.Mostar, 10.Nevesinje, 11.Omiš

(Almissa), 12.Prozor,13.Sebenico (Šibenik), 14.Spalato (Split), 15.Zuri (Žirje)

Duplikati:

1.Curzola (Korčula) 11 listova; 2.Dubrovnik 10 listova ;3. Isola Cazza (O. Sušac)

12 listova ;4. I. Lissa (O. Vis) 8 listova; 5. I. Meleda (O. Mljet) 9 listova; 6. Konjic 10

listova; 7.Livno 9 listova ; 8.Makarska 7 listova; 9.Mostar 9 listova; 10.Nevesinje 10

listova; 11.Omiš (Almissa) 9 listova; 12.Prozor 10 listova; 13. Sebenico (Šibenik) 10

listova; 14. Spalato (Split) 9 listova; 15.Zuri (Žirje) 9 listova.

4.18.

Topografska karta otoka Paga, 20 st.

Mjerilo: 1:25.000

Tehnički podatci: 2 lista, 1 zemljovid, ozalit kopija, papir zalijepljen na platno veličine

svaki 93 × 126 cm

Restauracija nužno potrebna. Sve jako oštećeno od vlage. Pojedine sekcije su

djelomično odljepljene.


Topografski prikaz otoka Paga iz 2 dijela koji spojeni tvore cjelinu. Reljef i toponimija

dobro zastupljeni. Označene su visine. Prvi zemljovid broji 36 sekcija i prikazuje

sjevozapadni dio otoka Paga od Luna do Kolana, a vidljiv je sjeverno i dio otoka

Raba te Podvelebitski kanal ovdje nazvan Podgorski kanal. Naslovnica je smještena

dolje desno, a ispod mjerna ljestvica. Drugi dio zemljovida prikazuje prostor od

Paških vrata do Povljane, a južno se vidi otok Vir. Zemljovid se sastoji od 36 sekcija.

Vidljivo je da topografska karta napravljena prije izgradnje mosta na Pagu (1968) i

Viru 1976).

224

4.19.

Dio zemljovida oko rijeke Morave u Češkoj

Mjerilo: 1:28.800

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 40 × 52 cm


Dio zemljovida oko rijeke Morave u Češkoj. Ispod svega mjerna ljestvica .

4.20.

Granica Zadra prema Jugoslaviji između dva rata


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, papir veličine 44 × 37 cm


Topografska karta pokrajine Zadar u sastavu Italije. Zelenom bojom su naznačene

granice prema Jugoslaviji, te crvenom glavne prometnice.

4.21.

Topografske karte poslijeratne Jugoslavije u mjerilu 1:50.000

Mjerilo: 1:50 000

Tehnički podatci: 32 lista, 32 zemljovida,9 duplikata, tisak u boji, papir: veličine svaki

68 × 49cm, veličina prikaza 55 × 40 cm


Zemljovidi Republike Hrvatske koji se odnose na Dalmaciju.

Naslov gore u sredini, dolje u sredini mjerna ljestvica, desno ispod okvira tekst:

Reprodukovano 1949. god. u G.I.J.N.A. po kartografskom materijalu za kartu 1: 100

000 iz 1937. god., lijevo dolje ispod okvira nalazi se koordinatomjer. Karte su

obrubljene geografskom dužinom i širinom.

List 1- Dugi otok, sekcija 1; List 2- Dugi otok, sekcija 2; List 3-Knin sekcija 2; List 4-

Knin, sekcija 4;List 5-Novigrad, sekcija 3; List 6-Novigrad,sekcija 4; List 7-Senj,

sekcija 1;List 8-Senj, sekcija 3; List 9-Silba;List 10-Split, sekcija 1; List 11-Split,

225

sekcija 2; List 12-Split, sekcija 3;List 13-Split, sekcija 4; List 14-Šibenik, sekcija 1;

List 15-Šibenik, sekcija 2; List 16- Šibenik, sekcija 3; List 17-Šibenik, sekcija 4; List

18-Zadar, sekcija 1; List 19-Zadar, sekcija 3; List 20- Zadar, sekcija 4; List 21-Žirje,

sekcija 1; List 22-Žirje, sekcija 4.

226

5. Serija HR-DAZD-383.5. Upravno-administrativne karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Upravno-administrativne karte

1.3. Vrijeme nastanka 1840 – 20 st.




2. KONTEKST


Serija upravno-administrativnih karata nastala je odabirom poreznih i

administrativnih podjela Dalmacije nastalih tijekom 19. i 20. stoljeća.






Serija sadrži pregledne karte poreznih općina, karte poreznih podjela Kraljevine

Dalamacije kao i podjele na političke kotare.





Upravno-administrativne karte smještene su u jedinstvenu seriju kronološki. Za opis


227










izmjeren i opisan.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR

5. 1.

Postojanje i mjesto čuvanja izvornika


228

5.1.

Pregledna karta poreznih općina u Dalmaciji iz 1840.

Naslov: Carta prospettiva delle Comuni censuarie della Dalmazia

Autor: Floder, A.; litograf

Mjerilo: 1:115 200

Godina: 1840.

Tehnički podatci: 9 listova, 9 zemljovida, tisak u bojama, papir zalijepljen na platno

svaki veličine 52 × 65,4 cm, presavijeno u futroli 26,5 × 32,5 cm


Zemljovid poreznih općina u Dalmaciji. Karta se sastoji od 9 listova koji obuhvaćaju

područje od Raba i obale Podvelebitskoga kanala u visini Senja, do Lastve u Boki

kotorskoj.

Shema rasporeda svih segmenata koji posloženi čine dijagonalu četverokuta veličine

3,20 × 2,86 m u dužini od 4,20 m. Hidronimija i toponimija su malobrojne, a reljef je

slabo prikazan. Od toponimije na karti su prikazani gradovi, središta distrikta i

poreznih općina. Na karti su naznačene granice pokrajine Dalmacije, granice okruga,

kotara i poreznih općina. Različitim bojama su prikazane šume, a uz granicu prema

Bosni i Hercegovini su naznačeni granični prijelazi odnosno stražarnice.

U lijevom donjem kutu prvoga dijela karte rukom je nadopisana bilješka pristava

arhiva Karla Slakića iz 1857. g. da je isti kompletirao ovaj izbor karata.

List 1: Rab; List 2: Pag – Zadar; List 3: Obrovac-Benkovac-Knin-Drniš-Skradin; List 4:

Zadarski otoci; List 5: Šibenik-Trogir-Vis;List 6: Split-Vrlika-Sinj- Omiš-Makarska-Brač;

List 7: Hvar-Korčula-Pelješac; List 8: Neretva-Pelješac-Ston-Dubrovnik, List 9:

Cavtat-Herceg Novi-Kotor-Budva

5.2.

Karta plana porezne podjele Kraljevine Dalmacije 1849. godine

Naslov: Carta prospettiva degli uffizi contribuzionali nella Dalmazia secondo la

progettata nuova distrettuazione giudiziaria e politica 1849.

Mjerilo: 1:5.000


229

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u bojama, papir zalijepljen na platno

veličine 116 × 136 cm, veličina prikaza 112,5 × 131 cm


Karta prikazuje plan upravne-porezne podjele Kraljevine Dalmacije prema nacrtu

nove podjele na sudske i političke okruge. Ova podjela u stvarnosti nikad nije

provedena. U sklopu svake pravne jedinice je planiran porezni ured, kotar je označen

drugom bojom. U desnom gornjem kutu nalazi se pregledna tablica kotarskih

poglavarstava i općina s podatcima o broju stanovnika, poljoprivrednim površinama i

iznosima poreznih davanja iskazanim u fjorinima. Na zemljovidu su označena

zemljopisna dužina i širina u dvostrukom okviru. Geografska širina označena je

rimskim brojevima, a dužina arapskim. Rubovi su označeni dvostrukim okvirom s

podjeljcima geografske širine i dužine. Naslov se nalazi u donjem desnom kutu na

talijanskom jeziku: Carta prospettiva degli uffizi contribuzionali nella Dalmazia

secondo la progettata nuova distrettuazione giudiziaria e politica 1849. Iznad

naslovnice nalazi se dalmatinski grb.

5.3.

Porezne općine u Dalmaciji, 1853. g.

Mjerilo: 1: 6 500

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Stabilimento Civelli, 1853.

Tehnički podatci: 4 lista, 4 zemljovida, tisak, papir različitih veličina

Stare signature br. 17, 18, 323, 32

Zemljovidi poreznih općina u Dalmaciji iz 1853. godine starih signatura br. 17, 18, 32

i 323 spojeni su pod jedinstvenu signaturu jer se odnose na provođenje upravne i

sudske reforme u Dalmaciji 1853. godine.

List 1

Pregledna karta poreznih općina u Dalmaciji iz 1853. godine

Naslov: Carta prospettiva delle comuni censuarie della Dalmazia secondo la nuova

distrettuazione

Mjerilo:1: 6 500

230

Mjesto, godina: Zadar: 1853. g.

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid: tisak , papir veličine 75,5 × 87 cm, veličina

prikaza 65 × 78,5 cm



Pregledna karta poreznih općina Dalmacije prema novoj podjeli iz 1853. godine na

okruge koja je u stvarnosti i bila provedena te je na temelju ove karte provedena

upravna i sudska reforma. Karta zelenom bojom prikazuje granice Dalmacije prema

Hrvatskoj, Hercegovini i Crnoj Gori. Zemljovid prikazuje podjelu Dalmacije na četiri

okruga: zadarski, splitski, dubrovački i kotorski. Svaki okrug je podijeljen na

poglavarstva, koja su označena različitim bojama. U gornjem lijevom kutu su

posebno izdvojeni okruzi Kotor i Dubrovnik u dvostruko većem mjerilu od ostatka

karte. Na rubovima je označena podjela sa stupnjevima zemljopisne širine i dužine u

dvostrukom okviru. Naslov se nalazi u donjem desnom kutu, a iznad grb Dalmacije.

Ispod legende potpis olovkom: Barbini.

List 2

Karta Dalmacije s razgraničenjem poreznih općina

Mjerilo: 1:6.500


Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, tisak, papir veličine 72 cm × 85 cm, veličina

prikaza 66 × 79 cm


Skica Dalmacije od Kvarnera do Budve (Špiča) te granice Dalmacije s Hrvatskom,

Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Podjela Dalmacije na porezne općine.

List 3

Naslov: Carta prospettiva delle comuni censuarie della Dalmazia; Allegata in doppia

scala del Circolo di Cattaro e dei Distretti di Ragusa e Ragusavecchia

Autor: Pezze, Gius.

Mjerilo:1:6.500


231

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, tisak u boji. Papir zalijepljen na platno

veličine 68,8 × 84,5 cm, veličina prikaza 65 × 78 cm

Restauracija nužno potrebna. Sve jako oštećeno, na rupice od vlage i mehanički.


Zemljovid administrativne podjele Dalmacije na porezne općine s prilogom podjele

okruga Dubrovnik, 1853.

Zemljovid administrativne podjele Dalmacije na porezne općine s prilogom podjele

okruga Dubrovnik na kotare Dubrovnik i Cavtat.

List 4

Karta poreznih i političkih kotara u Dalmaciji, 1853. g.

Naslov: Carta prospettiva delle comuni censuarie della Dalmazia secondo la nuova

distrettuazione 1853.

Mjerilo:1:6 500

Mjesto, izdavač, godina: Milano : Stabilimento Civelli e.c., 1853.

Tehnički podatci:1 list, 1 zemljop. karta : tisak, koloriran; papir veličine 75 × 87 cm,

veličina prikaza 65 × 78,5 cm


Karta prikazuje projekt poreznih općina i političkih kotareva Dalmacije iz 1853. godine.

Teritorijalna organizacija provedena je 1854. godine podjelom na 4 okruga, 31

politički kotar, 88 političkih općina i 743 porezne općine 28. Naslovnica je smještena

u donjem desnom kutu, ispod se nalazi mjerna ljestvica u bečkim palcima i legenda.

Iznad naslovnice nalazi se grb Dalmacije. U gornjem lijevom kutu dodan je prikaz

kotara Dubrovnik, Cavtat i Kotor. Granica prema Hrvatskoj, Hercegovini i Crnoj Gori

je omeđena zelenom bojom.

5.4.

Pregledna karta poreznih općina i okruga u Dalmaciji, 1906. g.

Naslov: Carta prospettiva delle Comuni censuarie e dei Distretti della Dalmazia

1906. .

Autor: Floder, litograf

232

Mjerilo: 1:288.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, karton zalijepljen na platno veličine

34 × 168 cm, presavijeno 34 × 21cm


Naslov i legenda karte nalaze se na prvom presavijenom listu. U samom vrhu na

sredini lista nalazi se povijesni grb Dalmacije, ispod slijedi naslovnica, zatim legenda

karte. U samom dnu smještena je mjerna ljestvica izražena u bečkim palcima=1

austrijska milja. Na posljednjem listu na poleđini nabrojeneni su svi kotarevi te

njihova površina. Sama karta se sastoji od osam sekcija na kojoj su prikazane

granice cijele Dalmacije prema Hrvatskoj, Hercegovini i Crnoj Gori. Ucrtane su

granice pojedinih kotara, njihove porezne granice kao i točke predviđenih radova, a u

cilju regulacije vodenih tokova Dalmacije. Na karti je prikazana cestovna i željeznička

mreža te vodotokovi u Dalmaciji. Nakon obrade i izrade inventara obiteljskog fonda

HR-DAZD- Obitelj Rolli ova karta je smještena u ovu zbirku.

5.5.

Dalmacija nakon Londonskog ugovora 1915. i Rapalskog ugovora, 1920. g.

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdvač: Milano : Istituto geografico militare

Tehnički podatci: 3 lista, 3 zemljovida: tisak, koloriran; papir zalijepljen na platno u

boji; svaki veličine 80 × 95 cm, veličina prikaza svaki 75 × 76 cm


Rukom plavom bojom su označene granice Dalmacije nakon Londonskog ugovora i

crvenom bojom granice Dalmacije nakon Rapallskog ugovora. Zadar i Vis su

odvojeni crvenom bojom. Naslovnica je smještena na sredini lista izvan dvostrukog

okvira: Dalmazia. Mjerna ljestvica smještena u donjem desnom dijelu karte, ispod

legenda.

233

5.6.

Administrativna podjela Dalmacije na općine u doba austrijske vladavine, 19. st.

Mjerilo: 1 : 900.000

Mjesto, izdavač, godina: Zara: Tipografia e litografia Vitaliani & figli Zara

Tehnički podatci:3 lista, 3 zemljovida: tisak, koloriran, papir na platnu veličine svaki

40 × 48 cm, veličina otiska svaki 36 × 44,5 cm


Prikaz administrativne podjele Dalmacije prema susjednim područjima. Tankim

isprekidanim točkicama označena je granica između općina, a isprekidanom linijom

označene su granice političkih okruga. Područje Kotora je izdvojeno i prikazano u

gornjem lijevom dijelu karte. Legenda se nalazi u donjem lijevom kutu dok je mjerna

ljestvica smještena pri dnu u sredini i izražena je u kilometrima.

5.7.

Karta južne južne Dalmacije s Bokom Kotorskom

Mjerilo: 1:88.000

Tehnički podatci: 3 lista, 1 zemljovid, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 38,5

× 55, 5 cm, list 2 veličine 76 × 55,5 cm; list 3 veličine 75,5 × 56,5 cm


Prikaz južne Dalmacije iz 3 lista koji spojeni tvore cjelinu. Prikazan je kanal od

Koločepa do Rta Pač veliki gdje je ucrtana granica crvenom bojom, a crnom tintom

su dodani talijanski nazivi, zatim područje od Konavoskih stijena do zaljeva Boke

kotorske i južno sve do Trstena te od Budve do uvale Špič.

5.8.

Zemljovid pokrajina Zadar i Split, 1941. – 1943. g.

Naslov: Carta delle provincie di Zara e Spalato escluse le isole: Lissa, Curzola,

Lagosta e Melada. Compilata a cura del gabinetto militare del Governo della

Dalmazia

234

Mjerilo: 1:200 000

Mjesto, izdavač, godina: Zadar: compilata a cura del gabinetto militare del governo

della Dalmazia, 1941.-1943. god

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir veličine 40 × 99,5 cm, veličina

prikaza 38 × 98 cm


Karta prikazuje državnu granicu, granicu između pokrajina, označen je glavni grad

pokrajine, manja središta te je ucrtana cestovna mreža.Naslovnica je smještena u

gornjem desnom kutu, odmah ispod se nalazi mjerna ljestvica izražena u talijanskim

miljama. Kartu je izradio Vojni kabinet Vlade za Dalmaciju. Legenda se nalazi u

lijevom gornjem kutu, a vjetrulja u desnom donjem kutu.

235

6. Serija HR-DAZD-383.6. Katastarske karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov podserije Katastarske karte (austrijske)

1.3. Vrijeme nastanka 1824.- početak 20.st.


1.5. Količina 31 plan, 250 listova


2. KONTEKST


Serija katastarskih karata nastala je u doba austrijske vladavine.






Serija sadrži katastarske karte zadarskih otoka, zaobalja i zaleđa.





Katastarske karte smještene su u jedinstvenu seriju kronološki. Za opis zemljovida

korišten je ISBD (CM) Međunarodni standardni bibliografski opis kartografske građe

te ISAD (G) i ISAAR(CPF). Elementi opisa su sljedeći: signatura (otisnuta


236

na zemljovidu); autor zemljovida (ako je naveden); mjerilo (ako nije navedeno ili ga

se nije moglo odrediti, upisuje se da je mjerilo neodređeno), a ukoliko se mjerilo

preračunavalo upisuje se približno s oznakom(ca) ; mjesto nastanka, izdanje/naziv

izdavača, godina (ako su se elementi mogli identificirati); tehnički podatci: broj listova,

broj zemljovida, tehnika, medij, veličine lista visina × širina (v × š), veličina prikaza

visina × širina (v × š), broj duplikata; oštećenje; stara signatura te opis izgleda karte.

Ukoliko jedan inventarni broj sadrži više listova svaki je posebno izmjeren i opisan.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



237

6.1.

Katastarski plan Ista, 1833.g.

Naslov: Jsto

Autor: Schröckenstein, Winter

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 9 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 63 × 79 cm


Necjeloviti katastarski plan otoka Ista u kotaru Zadar, izmjerenog 1824., a tiskan je

1833. g. Plan sadrži 9 listova koji spojeni tvore cjelinu. Naslov se nalazi na 1. listu

lijevo. Odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima te shema plana od 14 sekcija.

Nedostaju sekcije 2 i 9.

6.2.

Katastarski plan Silbe, 1833. g.

Autor: Stelz Winter

Mjerilo: 1:2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 10 list, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 – 9 veličine 63 ×

78 cm, list 10 veličine 63 × 39,5 cm


Katastarski plan otoka Silbe u kotaru Zadar, izmjera iz 1824., tisak iz 1833. godine.

Plan sadrži 10 listova koji spojeni tvore cjelinu. Naslov se nalazi na 4. listu desno.

Odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima te shema od 13 sekcija na 10 listova.

6.3.

Katastarski plan Molata, 1833. g.

Naslov: Melada

Autor: Anders; Krippel

Mjerilo: 1:2.904

238

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 9 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 75,5 ×

63 cm, list 2 veličine 63 × 76 cm, list 3 veličine 75,5 × 63 cm, list 4 veličine 39 × 63

cm, list 5, 6, 7, 8, 9 veličine 63 × 76 cm


Katastarski plan mjesta Molata u kotaru Zadar, izmjera iz 1824., tiskan 1833. godine.

Naslov se nalazi na listu br. 2 u sredini. Odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima te

shema mape od 13 sekcija na 9 listova.

6.4.

Katastarski plan Zapuntela, 1833. g.

Naslov: Zapontello

Autor: Wölsz; Müller

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.



Katastarski plan Zapuntela na otoku Molatu u kotaru Zadar, izmjera iz 1824., tiskano

1833. godine. Naslovnica se nalazi na listu br. 3 u sredini. Odmah ispod mjerna

ljestvica u klafterima te shema mape od 15 sekcija na 10 listova. Spojene sekcije

tvore cjeloviti katastarski zemljovid Zapuntela.

6.5.

Katastarski plan otoka Premude, 1833. g.

Naslov: Premuda

Autor: Prohaska; Krippel

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.



239

Katastarski plan Premude u kotaru Zadar, izmjera iz 1824., tiskano 1833. g. Naslov

se nalazi na listu br. 2 gore lijevo. Odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima te

shema mape od 18 sekcija na 12 listova. Spojene sekcije tvore cjeloviti katastarski

zemljovid Premude. Listovi br. 3 i 5 u boji jer je more obojano plavom bojom u

akvarelu.

6.6.

Katastarski plan otoka Oliba, 1833.g.

Naslov: Ulbo

Autor: Torre; Müller

Mjerilo: 1: 2 904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 16 listova, 1 plan, tisak, papir veličine 63 × 79 cm


Katastarski plan otoka Oliba u kotaru Zadar, izmjera iz 1824., tiskano 1833. g..

Naslov se nalazi na listu br. 5 gore na sredini lista. Odmah ispod mjerna ljestvica u

klafterima te shema mape od 27 sekcija na 16 listova. Spojene sekcije tvore cjeloviti

katastarski zemljovid Oliba.

6.7.

Katastarska mapa Lopar (otok Rab), 1833. g.

Naslov: Loparo

Autor: Pichler; Winter, C.

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 17 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 63 × 78 cm, kroki:

papir veličine 21 × 23 cm

Rubovi listova br.5,7, 8, 13, 14 i 17 ljepljeni.


240

Katastarski plan općine Lopar na otoku Rabu, u okrugu Zadar, kotar Pag, izmjera iz

1824., tiskan 1833. godine. Naslovnica se nalazi na listu br. 1 na sredini lista. Odmah

ispod mjerna ljestvica u klafterima te shema mape od 23 sekcija na 17 listova.

Spojene sekcije tvore cjeloviti katastarski zemljovid općine Lopar kojemu su pripadali

obližnji otoci Sv. Grgur i Goli. Hidronimija slikana rukom, u akvarelu. Zemljovidu je

posebno priložen kroki uložen u prozirnu foliju na omot mape. Na svakom listu dolje

desno kemijskom upisan broj 274.

6.8.

Katastarski plan Veli Rat,1833. g.

Naslov: Punte Bianche

Autor: Morerette; Müller, H.

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 10 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 63,5 × 79 cm, kroki:

papir veličine 17 × 15,5 cm

Listovi od 1 do 9 svi ljepljeni jer su bili uništeni vlagom i plijesni.


Veli Rat na sjeverozapadnom dijelu Dugoga otoka na obali uvale Ćune koju uski

kanal spaja sa zaljevom Pantera.

Katastarski plan općine Veli Rat na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, u okrugu

Zadar, kotar Zadar, izmjera iz 1824., tiskano 1833. godine. Naslov se nalazi na listu

br. 3 na sredini. Odmah ispod mjerilo u klafterima te shema mape od 16 sekcija na

10 listova. Spojene sekcije tvore cjeloviti katastarski zemljovid općine Veli Rat.

Hidronimija slikana rukom, u akvarelu. Zemljovidu je posebno priložen kroki uložen u

prozirnu foliju na omot mape. Na svakom listu dolje desno kemijskom upisan broj 276.

6.9.

Katastarski plan Pakoštana, 1833. g.

Naslov: Pacostiane

Autor: Alborghetti; Winter

241

Mjerilo: 1: 2 904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 9 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 61 × 78,5 cm, kroki-papir

veličina 18 × 15 cm


Katastarski plan općine Pakoštane u kotaru Zadar, izmjera iz 1825., tiskano 1833.

godine. Općini Pakoštane su pripadale Drage gdje je bila granica s kotarom Šibenik.

Naslov se nalazi na listu br. 1 na lijevoj stani lista. Odmah ispod mjerna ljestvica u


katastarski zemljovid Pakoštana. Hidronimija slikana rukom, u akvarelu. Na svakom

listu dolje desno kemijskom olovkom upisan broj 268.

Zemljovidu je posebno priložen kroki uložen u prozirnu foliju na omot mape.

6.10.

Katastarski plan Lisičić,1833.g.

Naslov: Lisicich

Autor: Della Torre; Müller

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 7 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 63 × 79 cm,; kroki: papir


Rubovi listova gore lijevo ljepljeni.


Katastarski plan općine Lisičić u okrugu Zadar, kotar Benkovac, izmjera iz 1826.,

tiskano 1833. g. Naslov se nalazi na listu br. 7 desno dolje. Odmah ispod mjerna

ljestvica u klafterima te shema mape od 11 sekcija na 7 listova. Spojene sekcije tvore

cjeloviti katastarski zemljovid općine Lisičić. Zemljovidu je posebno priložen kroki

uložen u prozirnu foliju na omot mape. Na svakom listu dolje desno kemijskom

upisan broj 273.

242

6.11.

Katastarski plan Posedarja, 1833. g.

Naslov: Possedaria

Autor: Wölfs; Winter

Mjerilo: 1: 2 904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 18 listova, 1 plan, tisak u boji, papir veličine svaki 62 × 68


Katastarski plan Posedarja u kotaru Zadar, izmjera iz 1826., tiskano 1833. g. Naslov

se nalazi na listu br. 3 na desnoj stani lista. Odmah ispod mjerna ljestvica u


katastarski zemljovid Posedarja. More slikano rukom u akvarelu. Na svakom listu

dolje desno kemijskom olovkom upisan broj 267.

6.12.

Katastarski plan Kula Atlagić, 1834. g.

Naslov: Cullaatlaghich

Autor: Morerette, I; Winter

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1834.

Tehnički podatci:10 listova, 1 plan, tisak, list 1 veličine 79 × 63 cm, list 2, 3, 4, 5, 6,

7, 8, 9,10 veličine svaki 63 × 79 cm, kroki: papir veličine 18 × 16 cm


Katastarski plan općine Kula Atlagić u okrugu Zadar, kotar Obrovac izmjera iz 1826.,

tiskan 1834. godine. Naslov se nalazi na listu br. 1 gore na desnoj stani lista. Odmah

ispod mjerna ljestvica u klafterima te shema mape od 14 sekcija na 10 listova.

Spojene sekcije tvore cjeloviti katastarski zemljovid općine Kula Atlagić. Hidronimija

slikana rukom, u akvarelu. Na svakom listu dolje desno kemijskom olovkom upisan

broj 269.


243

6.13.

Katastarski plan Gorice, 1833. g.

Naslov: Gorizza

Autor: Pichler; Krippel

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 9 listova, 1 plan, tisak, list 1 veličine 62 × 39 cm, list 2 veličine 54

× 79 cm, list 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 veličine svaki 62 × 78 cm, kroki: papir veličine 15,5 ×

18 cm


Katastarski plan općine Gorica u okrugu Zadar, izmjera iz 1826., tiskan 1833. godine.

Naslov se nalazi na listu br. 7 gore na lijevoj starni lista. Odmah ispod mjerna

ljestvica u klafterima te shema mape od 11 sekcija na 9 listova. Spojene sekcije tvore

cjeloviti katastarski zemljovid općine Gorica. Hidronimija slikana rukom, u akvarelu.


6.14.

Katastarski plan Galovca, 1833. g.

Naslov: Gallovaz

Autor: Dotzler; Krippel

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 5 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 62 × 79 cm, kroki: papir

veličine 18 × 15, 5 cm


Katastarski plan općine Galovac u okrugu Zadar, izmjera iz 1826., tiskano 1833. g.

Naslov se nalazi na listu br. 5 dolje desno. Odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima

te shema mape od 8 sekcija na 5 listova. Spojene sekcije tvore cjeloviti katastarski

zemljovid općine Galovac. Hidronimija slikana rukom, u akvarelu. Zemljovidu je

posebno priložen kroki uložen u prozirnu foliju na omot mape. Na svakom listu dolje

desno kemijskom upisan broj 271.

244

6.15.

Katastarski plan Perušića (kod Benkovca), 1833. g.

Naslov: Perussich

Autor: Fröhlich; Winter, F.

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 5 listova, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 62 × 79 cm, kroki: papir


Listovi ljepljeni gore lijevo.


Katastarski plan općine Perušić, u okrugu Zadar, kotar Benkovac, izmjera iz 1826.,

plan tiskan 1833. godine. Naslov se nalazi na listu br. 5 dolje desno. Odmah ispod

mjerilo u klafterima te shema plana od 7 sekcija na 5 listova. Spojene sekcije tvore

cjeloviti katastarski zemljovid općine Perušić. Zemljovidu je posebno priložen kroki

uložen u prozirnu foliju na omot mape. Na svakom listu dolje desno kemijskom

upisan broj 275.

6.16.

Katastarski plan Piramatovaca, 1833.g.

Naslov: Piramatovzi

Autori: Prohaska , Krippel

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 2 lista, 1 plan, tisak, list 1 veličine 45 × 78 cm, list 2 veličine 61,5 ×

40,5 cm

Restauracija nužno potrebna, sve zgužvano i isparano.


Necjeloviti katastarski prikaz Piramatovaca iz 1827. godine koji je pripadao okrugu

Zadar i kotaru Skradin. Shema pokazuje da je katastarski plan napravljen od 17

sekcija koji spojeni čine cjelinu. Sačuvana su samo 2 lista. Na prvom listu gore desno

nalovnica, odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima te shematski prikaz katastarskih

listova. Drugi list predstavlja katastraske čestice prema Skradinu.

245

6.17.

Katastarski plan Đevrske, 1834. g.

Naslov: Gieverske, Dalmazia, Circolo di Zara, Distretto di Scardona, 1827.

Autor: Frohlich, Winter

Mjerilo: 1: 2.904

Godina: 1834.

Tehnički podatci: 5 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina, list 1 veličine 60 ×

41 cm, list 2 veličine 77 × 77,5 cm, list 3 veličine 60 × 39 cm, list 4 veličine 59 × 73



Necjeloviti katastarski nacrt Đevrsaka iz 1827. godine od 5 listova izrađen 1834.g.

Naslovnica na 3. listu desno dolje, odmah ispod mjerna ljestvica u klafterima i shema

cjelovite katastarske mape od 17 sekcija. Spojeni listove čine cjelinu.

6.18.

Katastarski plan Lišane, 1833. g.

Naslov: Lissane Autor: Della Torre; Winter

Mjerilo: 1: 2 904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 14 listova, 1 plan, tisak, list 4 veličine 79 × 63 cm, ostali listovi

veličine svaki 63 × 79 cm, kroki: papir veličine 18 × 15,5 cm


Katastarski plan općine Lišane u okrugu Zadar, kotar Benkovac, izmjera iz 1827.,

tiskano 1833. godine. Naslov se nalazi na listu br. 4 gore desno. Odmah ispod mjerilo

u klafterima te shema plana od 20 sekcija na 14 listova. Spojene sekcije tvore

cjeloviti katastarski zemljovid općine Lišane. Hidronimija slikana rukom, u akvarelu.

Zemljovidu je posebno priložen kroki uložen u prozirnu foliju na omot mape. Na

svakom listu dolje desno kemijskom upisan broj 272.

246

6.19.

Katastarski plan Preka, 1833. g.

Autor: Della Torre, Müller

Mjerilo: 1:2.904

Godina: 1833.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, tisak, papir zalijepljen na platno veličine 95 × 130 cm,

veličina svake sekcije 23,5 × 16 cm


Necjeloviti katastarski plan Preka i otočića Galevca iz 1833. godine u 26 sekcija. Na

poleđini naljepljena skica katastarske izmjere cijeloga područja općine Preko te

mjerilo u klafterima. Iz plana je vidljivo da ovaj list obuhvaća područje pod brojem 4.

6.20.

Katastarski plan Savar, 1894.g.

Naslov: Savro

Mjerilo: 1:2 904

Godina: 1894.

Tehnički podatci: 10 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina, list 1 veličine 43 ×

63 cm, list 2 veličine 63 × 27 cm, list 3 veličine 63 × 79 cm, list 4 veličine 63,5 × 52,5

cm, list 5 veličine 63 × 79 cm, list 6 veličine 63 × 79,5 cm, list 7 veličine 63,5 × 35 cm,

list 8 veličine 63 × 79 cm, list 9 veličine 63,5 × 79 cm, list 10 veličine 63 × 39,5 cm


Katastarski plan Savra u središnjem dijelu Dugog otoka. Mapa sadrži 10 listova od 12

sekcija koji spojeni tvore cjelinu. Naslov smješten na 4. listu lijevo. Ispod naslovnice

mjerilo u hvatima i metrima te shema mape od 12 sekcija.

6.21.

Katastarski plan Zemunika, 1900. g.

Mjerilo: 1:2.904

Godina: 1900.

247

Tehnički podatci: 2 lista, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 41 × 63,5

cm, list 2 veličine 79 × 63,5 cm


Necjeloviti katastarski plan Zemunika, kotar Zadar, po izmjeri iz 1826. godine, tiskano

1900. g. Naslovnica nije sačuvana. Sačuvane su sekcije br. 6 i 17.Na svakom listu

dolje desno kemijskom upisan broj 285, a lijevo gore: Zemunik, Zara Kr. i dolje lijevo

pečat s tekstom: Po stanju godine 1900.

6.22.

Katastarski plan Murvice 1902. g.

Naslov: Murvica

Mjerilo: 1:2904


Tehnički podatci: 2 lista, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 63,5 × 79

cm, list 2 veličine 63,5 × 57 cm


Katastarski plan Murvice, kotar Zadar, po prvoj izmjeri iz 1826., mapa tiskana po

stanju iz 1902. godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu. Naslovnica se

nalazi na listu br. 1 desno. Odmah ispod mjerna ljestvica u hvatima i metrima te

shema mape od 10 sekcija na 2 lista. Sačuvane su sekcije 4 i 8. Na svakom listu

dolje desno kemijskom upisan broj 282, a lijevo gore: Murvizza, Zara Kr. i dolje lijevo


6.23.

Katastarski plan Smokovića,1902.

Mjerilo: 1:2 904

Mjesto, godina: Zadar, 1902-1906.

Tehnički podatci: 3 lista, 1 plan, tisak, papir različitih veličina. List 1 veličine 35,5 × 79

cm, list 2 veličine 63,5 × 79 cm, list 3 veličine 27,5 × 79 cm


248

Katastarski plan Smokovića, kotar Zadar, najvjerojatnije po prvoj izmjeri iz 1826.,

tiskano po stanju iz 1902 do 1906 godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu.

Sačuvane su sekcije 5, 9 i 12. Na svakom listu dolje desno kemijskom upisan broj

283, a lijevo gore: Smokovich, Zara Kr.

6.24.

Katastarski plan Zadra, 1903. g.

Naslov: Zadar

Mjerilo: 1:2 904

Mjesto, godina: Zadar, 1903. g.

Tehnički podatci: 7 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 25,5 ×

63,5 cm, list 2 veličine 63,5 × 53,5 cm, list 3, 4, 5 veličine 63 × 79 cm, list 6 veličine

39,5 × 63,5 cm, list 7 veličine 25 × 63,5 cm


Katastarski plan Zadra, kotar Zadar, po prvoj izmjeri iz 1826. i 1900., tiskano po

stanju iz 1903. godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu. Naslovnica se

nalazi na listu br. 2 desno. Odmah ispod mjerna ljestvica u hvatima i metrima te

shema mape od 11 sekcija na 7 listova koji spojeni tvore cjelinu. Na svakom listu

dolje desno kemijskom upisan broj 284, a lijevo gore: Zara, Zararer Kr. i dolje lijevo

pečat s tekstom: Po stanju godine 1903, a desno gore pečat: R. Ispetorato forestale

Zara. Na 7. Listu dolje lijevo tekst na njemačkom jeziku: Reproduziert nach dem

Bestande vom Jahre 1909. K.k. Litographisches Institut des Grundsteuerkatasters.

6.25.

Katastarski plan Arbanasa, Crnoga i Dračevca 1903. g.

Naslov: Arbanasi talijanski Borgo Erizzo s odlomcim Cerno i Dračevac

Mjerilo: 1:2904


249

Tehnički podatci:11 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 16 ×

79 cm, list 2 veličine 24 × 79 cm, list 3 do 10 veličine 63 × 79 cm, list 11 veličine 47,5

× 79 cm


Katastarski plan Arbanasa sa Crnim i Dračevcem, kotar Zadar, po prvoj izmjeri iz

1826. g., mapa tiskana 1903. godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu.

Naslov se nalazi na listu br. 5 lijevo. Odmah ispod mjerna ljestvica u hvatima i

metrima te shema mape od 15 sekcija na 11 listova. Spojene sekcije tvore cjeloviti

katastarski zemljovid Arbanasa. Na svakom listu dolje desno kemijskom upisan broj

277 i pečat: R. Ispettorato forestale Zara.

6.26.

Katastarski plan Bibinja, početak 20. st.

Mjerilo: 1:2904

Tehnički podatci: 5 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina:list 1 veličine 79 × 24

cm,list 2 veličine 39,5 × 79 cm, list 3 veličine 40 × 79 cm, list 4 veličine 79 × 26,5


List br. 5 oštećen: isparan donji dio karte.


Katastarski plan Bibinja, kotar Zadar,tiskan najvjerojatnije od 1903. do 1906. po

stanju iz 1903. godine. Naslov se nalazi na listu br. 5 lijevo. Plan sadrži 7 sekcija koje

spojene tvore cjeloviti katastarski zemljovid Arbanasa. Na svakom listu dolje desno

kemijskom upisan broj 278 . Na svakom listu gore lijevo: Bibigne, Zara Kr.

6.27.

Katastarski plan Bokanjca, 1903. g.

Naslov: Bokanjac u Dalmaciji

Mjerilo: 1:2.904


250

Tehnički podatci: 12 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 22,5

× 63,5 cm, . List 2 veličine 63,5 × 39,5 cm, list 3 veličine 63,5 × 79 cm, list 4 veličine

79 × 31,5 cm, list 5 veličine 63,5 × 57 cm, list 6 veličine 63,5 × 79 cm, list 7 veličine

63,5 × 79 cm, list 8 veličine 63,5 × 79 cm, list 9 veličine 79 × 32 cm, list 10 veličine

63,5 × 79 cm, list 11 veličine 40 × 63,5 cm, list 12 veličine 63,5 × 42 cm


Katastarski plan Bokanjca, kotar Zadar,po prvoj izmjeri iz 1826., tiskan po stanju iz

1903. godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu. Naslovnica se nalazi na

listu br. 12 na sredini. Odmah ispod mjerna ljestvica u hvatima i metrima te shema

mape od 14 sekcija na 12 listova. Spojene sekcije tvore cjeloviti katastarski zemljovid

Bokanjca. Na svakom listu dolje desno kemijskom upisan broj 279, a lijevo gore:

Bokanjac, Zara Kr. kao i pečat: R. Ispettorato forestale Zara te dolje lijevo pečat s

tekstom: Po stanju godine 1903.

6.28.

Katastarski plan Dikla, 1905. g.

Naslov: Diklo u Dalmaciji

Mjerilo: 1:2.904


Tehnički podatci: 13 listova, 1 plan, tisak, papir različitih veličina: list 1 veličine 47 ×

63,5 cm, list 2 veličine 63,5 × 35 cm, list 3 veličine 31 × 63,5 cm, list 4 veličine 63,5 ×

48 cm, list 5, 6, 7 veličine svaki 63,5 × 79 cm, list 8 veličine 63,5 × 49 cm, list 9

veličine 63,5 × 79 cm, list 10 veličine 63,5 × 44 cm, list 11 veličine 63,5 × 79 cm, list

12 veličine 63,5 × 31,5 cm, list 13 veličine 63,5 × 79 cm


Katastarski plan Dikla, kotar Zadar, po prvoj izmjeri iz 1826., tiskan po stanju iz

1905. godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu. Naslovnica se nalazi na

listu br. 4 na sredini. Odmah ispod mjerna ljestvica u hvatima i metrima te shema

mape od 15 sekcija na 13 listova koji spojeni tvore cjelinu. Na svakom listu dolje

desno kemijskom upisan broj 281, a lijevo gore: Diklo, Zara Kr. i dolje lijevo pečat s

tekstom: Po stanju godine 1905.

251

6.29.

Katastarsk plan Briševa, 1906. g.

Naslov: Briševo u Dalmaciji

Mjerilo: 1:2904

Godina: 1906.



Necjelovit katastarski plan Briševa, kotar Zadar, po prvoj izmjeri iz 1826., tiskan po

stanju iz 1906. godine u C. K. Litografičkom katastalnomu zavodu. Naslov se nalazi

na listu br. 1 desno. Odmah ispod mjerna ljestvica u hvatima i metrima te shema

plana od 17 sekcija na 4 lista. Sačuvane sekcije 1, 5, 6, 10, 13 i 14. Na svakom listu

dolje desno kemijskom upisan broj 280, a lijevo gore: Brissevo, Zara Kr. i dolje lijevo


6.30.

Diobeni planovi obradivih površina odlomka Bokanjac, 1909.g.

Mjerilo: 1:.2 904

Mjesto, izdavač, godina: Zadar, Tehnički odsjek pokrajinskog povjerenstva za diobu

obradjivih općinskih dobara Kraljevine Dalmacije, Zadar, 1909.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 plana, tisak u bojama, tvrdi papir veličine 62 × 98 cm,



List 1

Zemljišna karta Bokanjca iz 1909. godine. Ucrtani su putevi te raznim bojama

kakvoća tla, Bokanjačko blato i vodovod. Naslov: Diobeni nacrt odlomka Bokanjac

nalazi se gore lijevo, mjerna ljestvica i legenda dolje desno kao tekst: Br. 31/PP

Odobreno u sjednici 14. Rujna 1909. za diobu obradjivih općinskih zemalja, Zadar,

17. rujna 1909. Lijevo dolje tekst: odobreno u sjednici mjesnog povjerenstva za diobu

obradivih općinskih dobara odlomka Bokanjac dne. 6 ožujka 1909. Pečat Tehničkog

odsjeka pokrajinskog povjerenstva za diobu obradjivih općinskih dobara Kraljevine

Dalmacije, Zadar.

252

List 2

Zemljišna karta Bokanjca iz 1909. godine. Ucrtani su putovi te raznim bojama

kakvoća tla. Naslov smješten je gore lijevo, ispod se nalazi mjerilo i legenda s

objašnjenjma vrste tla. Dolje desno tekst: br. 31/PP Odobreno u sjednici 14. rujna

1909. g. za diobu obradjivih općinskih zemalja, Zadar, 17. Rujna 1909. Lijevo dolje

tekst: odobreno u sjednici mjesnog povjerenstva za diobu obradivih općinskih dobara

odlomka Bokanjac dne. 6 ožujka 1909. g. Pečat Tehničkog odsjeka pokrajinskog

povjerenstva za diobu obradjivih općinskih dobara Kraljevine Dalmacije, Zadar. Gore

desno olovkom upisano br. 29. Pestić Vid p. Ivana.

253

7. Serija HR-DAZD-383.7 Planovi gradova

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Planovi gradova

1.3. Vrijeme nastanka 19.-20. st.


1.5. Količina 8 planova, 10 listova


2. KONTEKST


Serija planova gradova nastala je u razdoblju od sredine 19. stoljeća te početkom 20.

stoljeća.



Državnog arhiva u Zadru te poklonom.



Serija sadrži planove gradova: Trsta, Beča, Rima te Zadra između dva rata.





Planovi gradova smješteni su u jedinstvenu seriju kronološki. Za opis zemljovida



254

















Hrvatski, talijanski, njemački; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



255

7.1.

Topografski plan grada Trsta i luke s okolicom, 1856.

Naslov: Piano topografico della Città e Porto franco di Trieste coll'intierosuo territorio

nel più minuto dettaglio/ indicante distintamente le differenti specie di coltura de'

terreni, le precise posizioni degli edifizi sì urbani che campestri, come pure le acque i

ponti e le strade, compilato con tutta l'accuratezza geometrica, e pubblicato per

propria privata cura e spese da GIOVANNI BALDĖ ISTRIANO GALLIGNANESE

Autor: Baldè, Giovanni

Mjerilo: 240 Klaftera

Mjesto, izdavač, godina: Trst: B. Degenhart, ca 1856.

Tehnički podatci: 1 list,1 plan grada u 24 sekcije, tisak, papir zalijepljen na platno

veličine 88 × 110 cm, veličina prikaza 85 × 107 cm, presavijeno 23 × 18 cm

Ostali autori: Müller, Giuseppe


Topografski plan grada Trsta, luke i okolice s detaljnim opisom zemlje te zasađenih

kultura, detaljnim prikazom zgrada u gradu i okolici kao i rijeka te mostova i putova

koju je dao izraditi Istranin Giovanni Baldè u 24 sekcije, presavijen u kartonskom

omotu i kutiji. Zemljovid smješten u bogato ukrašeni okvir. Naslov se nalazi gore u

lijevom kutu, tumač znakova i popis vlasnika nekretnina po općinama bočno desno, a

ispod svega statistički podatci za grad Trst i pripadajući teritorij. Mjerilo dolje na

sredini unutar okvira u klafterima. Iznad mjerila rukom upisano značenje boja na

njemačkom jeziku. Plavom bojom je ucrtana granica političke oblasti, žutom područje

okruga te crvenom područje slobodne luke. Gore u lijevom kutu unutar okvira nalazi

se pečat knjižnice: Bibliothek des K. K. Ministerraths-Prasidiums.

7.2.

Plan Beča, 1918.g.

Naslov: G. FREYTAGS HANDPLAN VON WIEN

Mjerilo: 1:15 000

Mjesto, izdavač, godina:Beč: G. Freytag &Berndt, 1918.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan grada, tisak u boji, papir veličine 80 × 67 cm, veličina

prikaza 73 × 63 cm, presavijeno 21 × 12 cm

256


Plan Beča s cjelovitim oznakama ulica i znamenitosti, kao i tramvajskih linija i signala.

Plan grada smješten u okvir. Naslov na sredini gore iznad okvira, a dolje u desnom

kutu mjerna ljestvica, na sredini nazivi okruga i u lijevom kutu naziv izdavača. Plan je

zaljepljen za koricu gdje je uz naslov, izdavača i godinu navedena cijena od 1.60

kruna, te je prekrižena olovkom i upisano je 1.92. U unutrašnosti knjižice je popis svih

ulica u Beču na 38 stranica.

7.3.

Plan Beča

Naslov: VOLLSTÄNDIG/UND/BESTER NEUSTER/ PLAN VON/WIEN/mit der

neusten/ Bezirks Einteilung

Mjerilo: 1:14 500

Mjesto, izdvač: Beč: A. Hartlebens Verlag

Tehnički odatci: 1 list, 1 plan grada, tisak u boji, papir veličine 72 × 78 cm, veličina

prikaza 69 × 75,5 cm, presavijeno 25 × 14 cm


Plan Beča je 4. izdanje cjelovitog plana s najnovijim popisom okruga u gradu. Cijena

je navedena na koricama uz naslov i iznosila je 1K80h=1M60Pf=2Fr. Plan u okviru,

desno gore u kutu unutar okvira naslov na njemačkom jeziku, popis okruga dolje

lijevo u kutu. U samom okviru na sredini dolje mjerna ljestvica. Plan je zalijepljen za

korice koje su bogato ukrašene vedutom Beča i austrijski grbom gore desno. Na

koricama naljepnica s brojevima 34a. Unutar korica uvezeno je 14 stranica s

abecednim popisom ulica po okruzima.

7.4.

Plan grada Rima

Naslov: Pianta di Roma

Mjerilo: 1:12 000

Mjesto, izdavač: Milano: Touring club italiano

257

Tehnički podatci: 3 lista, 1 plan grada, tisak u boji, papir veličine svaki 15,5 × 53,5

cm, presavijeno 16 × 11 cm


Plan grada Rima na 3 lista koji spojeni čine cjelinu. Plan sadrži dodatak na 12

stranica s abecednim popisom ulica, trgova i građevina obuhvaćenih planom. Na

poleđini svakoga lista ucrtane su tramvajske i autobusne linije sa postajama.

7.5.

Plan grada Zadra između dva rata

Naslov: PIANTA DELLA CITTÁ/DI/ZARA/E SOBORGHI/IN SCALA DI

1:2000/COMPILATA DA A. FEOLI

Autor: Feoli, A.

Mjerilo: 1:2.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan grada, tisak, ozalid kopija veličine 75 × 125 cm



Plan grada Zadra za vrijeme talijanske vladavine između dva rata. Prikaz poluotoka i

predgrađa sa ucrtanim ulicama i važnim zgradama s njihovim nazivima na

talijanskome jeziku. Nacrt obuhvaća područja od današnje Brodarice, Voštarnice i

Relje. Naslov gore lijevo i pečat: Archivio di Stato di Zara. Na poleđini upisano:

Pianta di Zara i Plan Zadra i predgrađa.

7.6.

Plan Bospora

Autori: Ed.d Blondeau, Langevin

Mjerilo: 1:30 000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan grada: tisak, papir veličine 48 × 58 cm, veličina

prikaza 44 × 56 cm



258

Plan grada Istanbula s Bosporom. Plan sadrži još 4 manja plana: zemljovid Bospora

i okolice, plan Aje Sofije, plan podjele Istanbula po četvrtima i plan Velike palače iz

10 stoljeća. Plan u dvostrukom okviru, mjerna ljestvica u kilometrima dolje na sredini,

uz rub okvira. Nedostaje gornji lijevi dio plana. List nalijepljen na karton. Dolje desno

ispod okvira ime autora crteža.

7.7.

Plan grada Zadra, 20. st.

Naslov: Zara

Mjerilo: 1:720

Mjesto, godina: Zadar, 20. st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan grada, kopija izrađena rukom, tuš, papir veličine 84 ×

155 cm


Plan grada Zadra za vrijeme talijanske vladavine u Zadru. Prikaz plana grada sa

ucrtanim ulicama, trgovima i važnim zgradama s njihovim nazivima na talijanskome

jeziku. Svakoj zgradi pridjeljena je njezina katastarska čestica. Naslov gore desno.

Ruža vjetrova gore desno odmah ispod naslovnice. Mjerna ljestvica dolje

desno.Dubina mora uz samu obalu naznačena iscrtkanim linijama na sjevernoj i

sjeverozapadnoj strani.

7.8.

Plan grada Zadra, 20. st.

Naslov: Pianta della città di Zara

Mjerilo: 1:1452

Mjesto, godina: Zadar, 20. st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, crtano rukom, tuš, papir veličine 101 × 150 cm,



259

Plan grada Zadra za vrijeme talijanske vladavine između dva rata. Prikaz grada i

predgrađa sa ucrtanim glavnim ulicama i važnim zgradama te njihovim nazivima na

talijanskome jeziku. Nacrt obuhvaćai područja izvan samoga grada od Brodarice tj.

uvale Maestral (Valle di Maistro), Voštarnice (Valle di Bora) i Relje (Valle dei Ghisi).

Naslov gore lijevo, a odmah ispod mjerna ljestvica. Ruža vjetrova smještena dolje

desno u obliku kompasa.

260

8. Serija HR-DAZD-383.8. Demografske karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Demografske karte

1.3. Vrijeme nastanka početak 20.st.




2. KONTEKST


Serija demografskih karata nastala je početkom 20. stoljeća.






Serija sadrži 3 karte koje se odnose na lingvističku i etničku pripadnost.





Planovi gradova smješteni su u jedinstvenu seriju i to kronološki. Za opis zemljovida




261


















Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



262

8.1.

Etničko lingvistički zemljovid pokrajine Venecije i Alpa od izvora rijeke Adige do

Kvarnera, 1915. g.

Naslov:LA REGIONE VENETA E LE ALPI NOSTRE/DALLE FONTI DELL'ADIGE A

QUARNERO/Carta etnico linguistica publicata dall'Istituto geografico de Agostini

Autor: Dardano, Achille (1870-1938)

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Novara: Istituto geografico de Agostini, 1915.

Tehnički podatci: 1 list, 1 etničko-lingvistički zemljovid, tisak u boji, papir veličine 74

× 80 cm, veličina prikaza 63 × 67 cm, presavijena veličine 26 × 14 cm

Restauracija nužno potrebna, cijeli zemljovid je već lijepljen te unatoč tome isparan.


Prikaz pokrajine Venecije koja se protezala od južnog Tirola do Kvarnera 1915.

godine. Hrvati u Istri i Kvarneru su označeni tamnozelenom bojom. Zemljovid u

dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Naslov na

talijanskom jeziku u sredini gore iznad okvira. Legenda dolje u desnom kutu, unutar

okvira, a mjerilo dolje desno uz rub okvira. Na poleđini olovkom upisan broj 144 i

vidljiv je pečat knjižnice: Namjesnička knjižnica Zadar.

Presavijeni zemljovid ima tiskani omot s imenom izdavača, naslovom i cijenom od 1

lire, a unutarnje stranice sadrže opširan tekstualni opis na talijanskom jeziku

8.2.

Jugoslavenska zemlja, 1915. g.

Naslov. The Jugoslav territory-Le Territoire Iogoslave

Mjerilo: 1:1 500 000

Mjesto, izdavač, godina: London: Christofers 1915. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir veličine 62 × 66,5 cm, veličina

prikaza 54,5 × 61 cm, presavijeno 18,5 × 11,5 cm.


Prikaz Jugoslavije 1915. godine nakon Londonskog ugovora. Crveno isprekidanim

crticama označena je Dalmacija koja je pripala Italiji. Naslov se nalazi na sredini lista

263

izvan okvira, a unutar okvira desno dolje je legenda, a mjerna ljestvica je smještena

pri dnu ruba karte u sredini. Izvan okvira lijevo dolje: CHRISTOPHERS, 22, Berners

Street, W; a desno dolje izvan okvira: London, 1915.

Autor: Županić, dr. Niko (1876-1961)-issud for the Jugoslav Committee in London

8.3.

Etnografska karta jugoslavenskih zemalja, 1917.

Naslov: Mapa etnografico de los paises Yugoslavos

Autor: M. Kolin, upravitelj jugoslavenske škole u Antofagasti (Čile)

Mjerilo: 1 : 850 000

Mjesto, izdavač, godina: Buenos Aires: Oficina cartografica Balcarce 259, 1917.

Tehnički podatci: 1 list, 1 administrativno-etnografska karta, tisak, papir u bojama

veličine 111 × 143 cm, veličina prikaza 101 × 129 cm; presavijeno u knjižici veličine

29 × 22 cm

Karta je oštećena-rasparana je u donjem lijevom kutu.


Etnografska karta jugoslavenskih zemalja izdana uz pomoć doprinosa jugoslavenskih

iseljenika u Južnoj Americi za vrijeme Jugoslavenskog pokreta 1917. godine. Na

omotu su nabojeni svi članovi.

Naljepnica se nalazi u desnom gornjem kutu s tekstom na hrvatskom jeziku: KATICA

STIPIČIĆ, predsjednica ogranka J. N. O. „KATARINA ZRINJSKA” u Punta Areni...

Naslovnica se nalazi unutar okvira u donjem kutu desno, a tumač znakova smješten

je ispod naslovnice. Karta je obrubljena dvostrukim okvirom s podjeljcima geografske

širine i dužine. Mjerna ljestvica se nalazi u sredini dolje ispod okvira, a dolje desno

ispod okvira je tekst o izdavaču na španjolskom jeziku: Oficina cartografica Balcare

259-Buenos Aires, a lijevo dolje ispod okvira tekst na francuskom jeziku: TOUS

DROITS DE REPRODUCTION RESERVĖ POUR TOUS LES PAYS. Desno gore

naljepnica: KATICA STIPIČIĆ I BROJ UZ OKVIR No. 2104.

264

9. Serija HR-DAZD-383.9. Prometne karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Prometne karte

1.3. Vrijeme nastanka 1831. – 20.st.


1.5. Količina 59 zemljovid, 62 lista


2. KONTEKST


Serija prometnih karata nastala je odvajanjem svih prometnih karata koje se odnose

na cestovni, poštanski i željeznički promet.






Serija sadrži 2 podserije:

1. Prometne karte

2. Poštanske karte

Zemljovidi prikazuju ceste Kraljevine Dalmacije kao i karte željezničkog i prometa

Austro Ugarske Monarhije te Kraljevine SHS i susjednih zemalja.




265












izmjeren i opisan.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



266

Podserija HR-DAZD-383.9.1. Prometne karte

1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383.9.1.

1.2. Naslov podserije Prometne karte

1.3. Vrijeme nastanka 19.-20.st.

1.4. Razina opisa podserija / arhivska zbirka

1.5. Količina 53 zemljovid, 56 listova


Sadržaj: Podserija sadrži cestovne karte Kraljevine Dalmacije, Ugarske, prometne

karte Touring Italiano s početka 20.st., prometne karte Balkanskog poluotoka,ideal

autokarte, cestovne karte Zadra i okolice iz prve polovine 20. stoljeća.

9.1.1.

Cestovna karta Dalmacije, 1831. g.

Naslov: STRASSEN=KARTE/DES KŐNIGREICHS/DALMATIEN

Mjerilo: 1:420 000

Godina: 1831.

Tehnički podatci: 3 lista, 1 zemljovid. tisak u bojama; veličine 80 × 99 cm, veličina

prikaza 75 × 94 cm, listova svaki 80 × 49 cm, list 3 veličine 37 × 52 cm

Stara signatura br. 132 i br. 173

Cestovana karta Kraljevine Dalmacije iz 1831. godine iz 2 spojena lista. Različitim

bojama su označene granice Dalmacije prema Hrvatskoj, Osmanlijskom carstvu i

Albaniji te su brojevima od 1 do 4 označeni okruzi. Toponimija je brojna i povezana s

cestovnom mrežom. Reljef je obrađen. Naslov na njemačkom jeziku je smješten u

gornji lijevi kut zemljovida, te tekst na njemačkom jeziku: KREISE 1. Zara. 2. Spalato.

3. Ragusa. 4.Cattaro,a mjerilo ispod samoga teksta. Na listu br. 3 sačuvan je donji

dio zemljovida s tumačem znakova. Ruža vjetrova se nalazi u donjem desnom kutu.

Zemljovid smješten u okvir. Na poleđini upisano 132, Dalmazia, anno 1831. Karta je

nađena među kartama kompleta Carte di cabottaggio del Mare Adriatico.

267

9.1.2.

Karta puteva Kraljevine Ugarske, 1832. g.

Naslov: STRASSEN-KARTE DES KOENIGREICHES UNGARN 1832.

Autor: Floder, A.

Mjerilo: 1:600.000

Mjesto, godina: Beč: 1832.

Tehnički podatci: 9 listova, 9 zemljovida; tisak, papir svaki veličine 49 × 70 cm,



Putne karte Kraljevine Ugarske iz 1832. godine od 9 listova i svaki u okviru.

Zemljovid prikazuje puteve na području cijele Kraljevine Ugarske, granice sa

susjedima, glavne gradove, utvrde, sela, pojedinačne kuće, upravna sjedišta,

poštanske postaje, itd. Na listu broj 1 smješten je naslov na njemačkom jeziku:

STRASSEN-KARTE DES KOENIGREICHES UNGARN 1832., a odmah ispod

legenda političke podjele Kraljevine Ugarske iz 1832. godine na okruge. Na listu broj

4 u desnom gornjem dijelu karte smještena je legenda, te mjerilo u klafterima.

9.1.3.

Prometna karta željezničkog i cestovnog prometa Austro-Ugarske Monarhije do 1873.

g.

Naslov: Eisenbahn & Strassenkarte der OESTERREICHISCH-UNGARISCHEN

MONARCHIE. Bearbeitet von Franz Fried. Mit Berichtigungen bis zum Jahre 1873.

Wien bei Artaria & Comp.

Autor: Fried, Franz

Mjerilo: 1:17.500

Mjesto, izdavač: Beč: Artaria & Comp.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u boji, papir zalijepljen na platno u boji;



Zemljovid Austro-Ugarske Monarhije s prikazom do 1873. godine. Zemljovid donosi

raniju podjelu same Monarhije na 12 kraljevskih zemalja iz 1847. godine, kao i noviju

268

podjelu iskazanu bojicama. Kraljevina Dalmacija zavedena je pod brojem V. te je

podijeljena na okruge Zadar, Split, Dubrovnik, Kotor i rukom nadopisano Šibenik.

Slavonija i Hrvatska koje su pripadale Kraljevini Ugarskoj pod brojem I., a Hrvatska i

Slavonska vojna krajina pod brojem II. Naslov na njemačkom jeziku je smješten gore

desno u kutu, a odmah ispod naslova istaknuta je politčka podjela na Austrijsko i

Mađarsko carstvo. Dalmacija je pripadala Austrijskom carstvu, a ostatak Hrvatske

Mađarskom. Dolje u desnom kutu legenda, a u donjem lijevom dijelu karte stara i

nova podjela Monarhije. Gore u lijevom kutu mjerilo izraženo u geografskim i

talijanskim miljama te austrijskim poštanskim miljama. Zemljovid u bogato ukrašenom

dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Na poleđini

naljepnica: Karta željznica i puteva Austro-Ugarske Monarhije od 1873. i broj 112.

9.1.4.

Prometna karta Austro-Ugarske, 1893. g.

Naslov: G. FREYTAG'S VERKEHRSKARTE VON ÖSTERREICH–UNGARN 1893.

Mjerilo: 1:1 350 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: G. Freytag &Berndt, 1893.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 70 × 97 cm, veličina

prikaza 65,5 × 91 cm, presavijeno 24 × 12,5 cm


Prometna karta Austro-Ugarske Monarhije iz 1893. godine i dijela poluotoka Balkana

sa željezničkim, poštanskim, parobrodskim vezama. Zemljovid je smješten u okvir, a

unutar samoga okvira vidljiva su još 3 zemljovida u posebnim okvirima. Prometna

karta sadrži i kalendar za 1893. godinu te razne tumače za korištenje karte. Gore

izvan okvira na sredini je naslov na njemačkom jeziku, a lijevo i desno crvenim

slovima je otisnuto ime izdavača.

9.1.5.

Putne karte Austro-Ugarske Monarhije

Mjerilo: 1:450.000

Tehnički podatci: 7 listova, 5 zemljovida, tisak, koloriran, papir različitih veličina

269


List 1

Karta putova Slavonske vojne granice

Naslov: Strassen Karte der Slavonischen Militair Grenze

Mjerilo: 1:450.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran, papir veličine 61 × 85 cm,


Prikaz mreže putova u Slavoniji za vrijeme Austro-Ugraske monarhije te prikaz vojne

granice prema susjedima. Karta je u okviru. Naslov je smješten gore ispod okvira na

njemačkom jeziku: Strassen Karte der Slavonischen Militair Grenze. Desno gore

tumač podjele na okruge, desno dolje smještena je legenda i mjerna ljestvica u

miljama.

List 2

Karta putova Hrvatske vojne krajine

Naslov: STRASSEN – KARTE der CROATISCHEN MILITAIR GRENZE

Mjerilo: 1:450.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran, papir veličine 63 cm × 76 cm,

veličina prikaza 63 cm × 71,5 cm


Prikaz putova Hrvatske vojne krajine za vrijeme Austro-Ugarske monarhije te granica

sa susjednim područjima. Karta je smještena u okvir. Naslov se nalazi u gornjem

desnom kutu na njemačkom jeziku: STRASSEN – KARTE der CROATISCHEN

MILITAIR GRENZE. U gornjem lijevom kutu nalaze se podatci razmještaja ratnih

pukovnija po okruzima. Legenda je smještena u donjem lijevom dijelu karte, kao i

mjerna ljestvica u miljama.

List 3

Karata putova vojne krajine Banat

Naslov: STRASSEN=KARTE der Banatischen MILITAIR=GRENZE

Mjerilo: 1:450.000

270

Materijalni opis: 1 list, 1 zemljovid, tisak,koloriran, papir veličine 61,5 cm × 85,5 cm,

veličina prikaza 58,5 cm × 82 cm


Prikaz mreže putova u vojnoj krajini Banat, granica prema susjednim područjima kao

i raspored pukovnija u Banatskoj vojnoj krajini. Naslov se nalazi u gornjem lijevom

kutu na njemačkom jeziku: STRASSEN=KARTE der Banatischen

MILITAIR=GRENZE. Legenda je na lijevoj strani pri sredini lista, a mjerna ljestvica u

miljama pri dnu lista unutar okvira.

List 4

Karata putova nadvojvodstva gornje i donje Austrije

Naslov: STRASSEN=KARTE des Erzherzogthums ÖSTERREICH ob und unter der

Enns

Autor: braća Stucchi

Mjerilo: 1:450.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran, papir veličine 61 cm × 94 cm,

veličina prikaza 55 cm × 87,5 cm


Prikaz mreže putova u nadvojvodstvu donje i gornje Austrije, granica prema

susjednim područjima te prikaz podjele pokrajine Austrije na onu iznad rijeke Enns i

ispod rijeke. Hidronimija bogato prikazana. Naslov se nalazi u gornjem desnom kutu

na njemačkom jeziku: STRASSEN=KARTE des Erzherzogthums ÖSTERREICH ob

und unter der Enns. Legenda je smještena u donjem lijevom kutu unutar okvira.

Mjerna ljestvica dolje pri sredini unutar okvira. Izvan okvira u donjem desnom kutu

tekst: Gestochen von den Gebrűdern Stucchi.

List 5

Putna karta kraljevine Galicije i Lodomerije

Naslov: STRASSEN=KARTE des GALIZIEN und LODOMERIEN

Mjerilo: 1:450.000

Tehnički podatci: 3 lista, 1 zemljovid: tisak, koloriran; list 1veličine 63,5 cm ×

76 cm, papir list 2 veličine 61,5 cm × 71 cm, papir list 3 veličine 49 cm × 71 cm

271

Prikaz mreže putova, granice sa susjedima, administrativne podjele kraljevina

Galicije i Lodomerije u sastavu Austro-Habsburške monarhije u 3 sekcije koje

spojene čine cjelinu. (Galicija je zemljopisna regija u istočnom dijelu srednje Europe,

smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske, a Lodomerija je latinski naziv

za područje u današnjoj Ukrajini, sjeveroistočno od Galicije.) Na prvom listu u

desnom kutu gore je smješten naslov na njemačkom jeziku: STRASSEN=KARTE

des GALIZIEN und LODOMERIEN, a pri dnu lista dolje desno nalazi se mjerna

ljestvica u miljama, sve unutar okvira. Na drugom i trećem listu tj. na drugoj i trećoj

sekciji, koje su povezane u gornjem lijevom kutu nabrojeno je 19 okruga, a pri dnu u

donjem desnom dijelu treće sekcije smještena je legenda unutar okvira, a ispod toga

tekst na njemačkom jeziku: Die zur Militär Grenze Siebenbűrgens gehörigen Orte

sind mit einer andernSchrift Gattung geschrieben.

9.1.6.

Skica Dalmacije s mrežom putova, 19. st.

Mjerilo: 1: 450.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, papir veličine 50 × 134 cm, presavijeno

50 × 67 cm


Skica zemljovida Dalmacije od otoka Raba na sjeveru i Budve na jugu s ucrtanom

mrežom putova s kraja 19. st. na poleđini upisano olovkom na talijanskome jeziku:

cartina della Dalmazia, facs.22, te broj 237 kao i tekst na hrvatskome jeziku: Karta

Dalmacije s mrežom puteva (austrijski period).

9.1.7.

Putne karte Touring Club Italiano, 1907-1913. g.

Naslov: Carta d’Italia del Touring Club Italiano alla scala di 1:250 000

Autor: Bertarelli, L. V.

Mjerilo: 1:250 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Touring Club Italiano, 1907.-1913.

272

Tehnički podatci: 14 listova, 14 zemljovida, 2 duplikata, tisak u boji, papir veličine

svaki 51 × 39 cm, veličina prikaza 44,5 × 32 cm, presavijeno 20 × 13, 5 cm


Komplet putnih zemljovida Italije s početka 20. stoljeća. Svaki zemljovid s abecednim

popisom mjesta za svaki list. Zemljovidi su smješteni u košuljici od vodootporne

pergamene biljnoga podrijetla tj. od voštanog papira gdje stoji da se komplet sastoji

od 58 listova, da su zemljovidi besplatni za članove kluba, a redovita cijena iznosi 1

liru. Tisak u 100 000 primjeraka. Sačuvano je 14 zemljovida i 11 pratećih abecednih

popisa mjesta uz pojedinu kartu.

1.List 1: Foglio 1 AOSTA nedostaje, sačuvan abecedni popis mjesta na 27 stranica; 2.

List 9. Foglio 9. TORINO nedostaje abecedni popis (duplikat x1); 3. List 22 Foglio 22

SIENA i abecedni popis na 19 stranica; 4. List 23: Foglio 23 PERUGIA nedostaje,

sačuvan abecedni popis na 26 stranica;5. List 31: Foglio 31 GARGANO, nedostaje

abecedni popis; 6. List 32: Foglio 32 SASSARI i abecedni popis na 9 stranica;7. List

33: Foglio 33 TEMPIO PAUSANIA i abecedni popis na 15 stranica;8. List 34: Foglio

FROSINONE i abecedni popis na 11 stranica; 9. List 37: Foglio 37 FOGGIA i

abecedni popis na 21 stranicu; 10. List 38 Foglio 38 Bari; 11. List 39: Foglio 39

ORISTANO i abecedni popis na 15 stranica; 12. List 40: Foglio 40 NUORO i

abecedni popis na 15 stranica (duplikat × 1); 13. List 41: Foglio 41 SALERNO i

abecedni popis na 11 stranica; 14. List 54: Foglio 54 SCIACCA i abecedni popis na 7

stranica.

9.1.8.

Prometna karta Balkanskog poluotoka, 19. st.

Naslov: Mittelbachs Neueste Hand-und Verkehrskarte DER BALKANLÄNDER

NEBST RUMÄNIEN UND TEILEN VON ÖSTEEEEICH-UNGARN.Mittelbach's Verlag

LEIPZIG.

Autor: Photolitographie u Druck der graph. Kunstanstalt „Globus“ Kötzschenbroda

Mjerilo: 1:1 500 000

Mjesto, izdavač, godina: Leipzig: Mittelbach's Verlag, prije 1914.

273

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u boji, papir veličine 111 × 82 cm,



Zemljovid balkanskih zemalja: dijela Austro-Ugarske Monarhije, Rumunjske,

Bugarske, srbije, Crne Gore, Albanije, Grčke te dijela Turskoga carstva. Zemljovid

pruža iscrpnu toponimiju, te obiluje podatcima o prometnim linijama kopnom i morem.

Zemljovid smješten udvostruki okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i

dužine. Unutar okvira dolje u desnom kutu nalazi se naslov na njemačkom jeziku, a

odmah iznad naslova mjerilo i tumač znakova. Izvan okovira gore desno vidljiv je

pečat: MITTELBACH KARTE. Dolje lijevo ispod okvira: Zeichnung Photolitographie u.

Druck der graph. Kunstanstalt „Globus“ Kötzschenbroda. Na poleđini pečat

Namjesničke knjižnice , broj 134 i Balkanländer.

9.1.9.

Zemljovid Rumunjske

Naslov: G. FREYTAGS KARTE VON RUMÄNIEN.

Mjerilo: 1:1.000.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Verlag Kartogr. Anstalt G. Freytag & Berndt, prije 1914.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u boji; papir veličine 1 × 99 cm, veličina

prikaza 66,5 × 81,5 cm


Zemljovid Rumunjske i susjednih zemalja (Austro-Ugarske Monarhije,Rusije, Srbije i

Bugarske) prije Prvog svjetskog rata. Orografija, hidrografija i toponimija bogato

prikazani. Na zemljovidu su iscrpno ucrtane granice između carstava, država,

dvostuke i jednostruke tračnice, željezničke pruge u izgradnji, žičare, ceste,

karavanke, a dolje lijevo unutar okvira tumač znakova i mjerilo. Zemljovid smješten u

okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Naslov se nalazi izvan

okvira gore, na sredini lista. Dolje lijevo ispod okvira naziv tiskare: druck und Verlag

Kartogr. Anstalt G. Freytag & Berndt, Ges. M. b. H. Wien. Na poleđini pečat: Archivio

di stato Zara, Carta della Rumenia.

274

9.1.10.

Naslov: Mali zemljovid Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Autor: Franović Gavazzi dr, Artur, geograf (1861-1944)

Mjerilo: 1:1000 000

Mjesto, izdavač, godina: Zagreb: St. Kugli, 1925.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 68,5 × 90 cm, veličina

prikaza 67,5 × 86 cm


Zemljovid je pronađen u fondu HR-DAZD-453 Vjekoslav Maštrović te je izdvojen,

restauriran i smješten u zbirku.

Mali zemljovid kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca sa administrativnom podjelom koji

je ujedno putna karta sa kilometričkim oznakama. Naslovnica dolje u desnom kutu, a

odmah ispod mjerna ljestvica i tumač znakova. Zemljovid u dvostrukom okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Orografija nije zastupljena, a i

toponimija oskudno, dok je hidronimija dobro prikazana. Mreža putova je dobro

naznačena. U dvostrukom okviru dolje desno otisnuto: Kartografski zavod G. Freytag

i Berndt, Wien što ukazuje da je ovaj zemljovid pretisak Freytagove karte.

9.1. 11.

Ideal-Auto karte Kraljevine SHS

Autor: Peyer, Franjo

Mjerilo: 1:400.000

Mjesto, izdavač, godina: Zagreb:St. Kugli 20. st.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 prometne karte, tisak u boji, papir veličine 47 × 58 cm,

veličina prikaza 40 × 50 cm, presavijene 16 × 12 cm


List 1

Ideal - Auto – Karta, sekcija Osijek, br. 3

Prometna karta područja Osijek s ucrtanim oznakama za pomoć vozačima kao npr.

oznaka za benzinsku postaju, državnu granicu, uspone… Zemljovid u dvostrukom

275

okviru. Unutar okvira lijevo gore je smješten tumač znakova. U dvostrukom okviru su

naznačena mjesta prema kojima vode ucrtane ceste.

Izvan okvira na sredini gore naslov, desno mjerilo, a lijevo upisano: Sekcija Osijek.

Dolje desno izvan okvira naziv nakladnika, a lijevo dolje ime autora. Na poleđini se

nalazi promidžbeni materijal za ostalih 7 sekcija Ideal - Autokarte, 1 pregledna kartica

Ideal Autokarte, kilometraža Osijek te popis svih izdanja Knjižare St. Kugli Zagreb.

List 2

Ideal - Auto – Karta, sekcija Sarajevo, br 8

Prometna karta područja Sarajeva s ucrtanim oznakama za pomoć vozačima kao npr.

oznaka za benzinsku postaju, državnu granicu, uspone… Zemljovid u dvostrukom

okviru. U dvostrukom okviru su naznačena mjesta prema kojima vode ucrtane ceste.

Izvan okvira na sredini gore naslov, desno mjerilo, a lijevo upisano: Sekcija Sarajevo.

Dolje desno izvan okvira naziv nakladnika, a lijevo dolje ime autora. Na poleđini se

nalazi promidžbeni materijal za ostalih 7 sekcija Ideal - Autokarte, 1 pregledna kartica

Ideal Autokarte, kilometraža Sarajevo te popis svih izdanja knjižare St. Kugli Zagreb.

9.1.12.

Cestovna karta Italije, listovi 4 i 8, iz 30.-ih godina 20. st. u mjerilu 1:250 000

Naslov: Carta d’Italia speciale per automobilisti, ciclisti e turisti alla scala di 1:250 000

in 35 fogli

Autor: Bėcherel; Marieni , Giovanni

Mjerilo: 1:250 000

Mjesto, izdavač: Bergamo: Istituto italiano d'arti grafiche editore

Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 42 × 62 cm,


Restauracija nužno potrebna. Isparan jedan list.

Stara signatura br. 163 A

List 1

Udine

Putna karta sjeverne Italije gdje je prikazana granica prema Austriji, ucrtane su

prometnice koje koriste automobilisti i motociklisti, a posebno su ucrtane ceste za

276

motocikliste, željezničke pruge i njihove postaje. Označeni su glavni gradovi

pokrajina i okruga. Zemljovid ima krute korice gdje je otisnut naslov i broj lista te je

navedena cijena od 2 lire po listu. Uz putnu kartu je priložen i abecedni popis imena

sadržanih na listu broj 4.

List 2

Venecija

Putna karta koja se odnosi na pokrajine Veneto i Friuli Venezia Giulia, ucrtane su

prometnice koje koriste automobilisti i motociklisti, a posebno su ucrtane ceste za

motocikliste, željezničke pruge i njihove postaje. Označeni su glavni gradovi

pokrajina i okruga, općina, mjesta te važnijih građevina. Označene su državne

granice, navigacijski putovi u državi i izvan nje, planinski prijevoji, skloništa i utočišta,

radiotelegrafske stanice te brodske linije za dalmaciju, Istru, Ameriku… Zemljovid ima

krute korice gdje je otisnut naslov i broj lista te je navedena cijena od 2 lire po listu.

Uz putnu kartu je priložen i abecedni popis imena sadržanih na listu broj 8.

9.1.13.

Cesta Zadar-Obrovac

Mjerilo: 1: 100 000

Tehnički podatci: 1 list, 1 planimetrijska karta, tisak ozalid kopija, papir veličine 44 ×

44 cm


Karta istočnog zadarskog područja s ucrtanom cestom Zadar-Obrovac (2. Svjetski rat)

Planimetrijska karta istočnog zadarskoga područja s ucrtanom cestom od Zadar do

Obrovca. Cesta je ucrtana crvenom bojom.U gornjem desnom kutu tekst na

talijanskome jeziku: Percorso autoservizio Zara-Obrovazzo. Ispod pečat: I. T. A.

Impresa TAMINO Autoservizi-Zara G. B. Tamino.

9.1.14.

Karta zapadnog zadarskog područja s ucrtanom cestom Zadar-Nin (2. Svj. rat)

Mjerilo: ca 1:100 000

277

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, tisak ozalid kopija, papir veličine 29 × 21 cm


Planimetrijska karta zapadnog zadarskog područja s ucrtanom cestom Zadar-Nin za

vrijeme Drugoga Svjetskoga rata. Cesta je ucrtana crvenom bojom. U donjem

desnom kutu nalazi se pečat: I. T. A. Impresa TAMINO Autoservizi-Zara G. B.

Tamino, a ispod svega: Percorso autoservizio Zara-Nona. U gornjem lijevom kutu

crvenom bojicom upisan broj 6.

9.1.15.

Cestovna karta Jadranske obale od Rijeke do Skadra, 20. st.

Mjerilo: 1:1.000.000

Tehnički pidatci: 1 list, 1 cestovna karta tisak ozalid kopija, papir veličine 46 × 64 cm


Cestovna karta putova od Rijeke do Skadra s navedenim udaljenostima u

kilometrima. Bočno desno nalazi se popis svih dionica i njihova udaljenost u

kilometrima.

9.1.16.

Nacrt mreže državnih putova pokrajine Zadar između dva rata

Naslov: RETE DELLE STRADE STATALI DELLA PROV. DI ZARA

Mjerilo: 1:25.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 cestovna karta, tisak ozalid kopija u boji akvarel, papir



Nacrt mreže državnih putova u pokrajini Zadar između dva rata. Uz ceste ucrtane su

crvenom bojom državne granice prema Jugoslaviji te su plavom bojom označene

ceste koje su vodile do Kožina, Ražanca, Murvice, Zemunika i Biograda. U gornjem

lijevom kutu je smješten naslov i naziv tvrtke koja je bila zadužena za brigu o

cestama, te naziv odjela kome je pripadala pokrajina Zadar. Ispod svega naslov na

278

talijanskome jeziku i mjerna ljestvica. U donjem desnom kutu tablica s popisom

cestara zaduženih za pojedinu prometnicu. Vjetrulja gore u desnom kutu.

9.1.17.

Cestovna karta Francuske, 20. st.

Naslov: HAND UND REISEKARTEN/űber alle Theile Deutschlands und

Österreichs/alle Länder Europas und der Erde/Frankreich/No. 36.

Autor: Gräf, C.

Mjerilo: 1:1.2 000 000

Mjesto, izdavač: Weimar: Geographisches Institut

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir zalijepljen na platno veličine

59 × 64,5 cm, veličina prikaza 57 × 63 cm, presavijeno 18 × 11 cm

Ostali autori: A. Müller, C. Olmann, v. Dellinger, Biedermann


Zemljovid Francuske, prometnica, kao i njenih granica prema susjedima. Prikaz

podjele države na 86 okruga. Reljef, toponimija i hidronimija dobro zastupljeni.

Zemljovid u dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine.

Naslov je smješten dolje u desnom dijelu zemljovida, mjerna ljestvica odmah ispod.

Iznad naslova nabrojeni su svi okruzi. Tumač znakova i kratice u donjem lijevom kutu.

Ispod okvira dolje na sredini naziv izdavača, lijevo i desno imena autora zemljovida.

Na naslovnoj stranici zalijepljena je naljepnica: Internationale Buchhandlung (M.von

Schönfeld) Zara.

9.1.18.

Putna karta Italije u mjerilu 1:500.000

Naslov: Carta d’Italia al 500.000

Mjerilo: 1:500.000

Mjesto, izdavač, godina: Milano:Touring Club Italiano


prikaza 32 × 63,5 cm, presavijeno 18 × 11 cm.


279

Putna karta Italije broj 6. Zemljovid u okviru. Prikaz područja od Ravenne do Porto S.

Giorgio na obali Jadranskoga mora te Firenze i Siene u unutrašnjosti. Reljef,

hidronimija, toponimija bogato zastupljeni. Ucrtane su sve prometnice. Izvan okvira

dolje u sredini mjerna ljestvica, a lijevo i desno tumač znakova. Izvan okvira gore na

sredini: Touring Club Italiano, desno: Foglio 6, a lijevo: Carta d’Italia al 500. 000

9.1.19.

Turističke karte Italije u mjerilu 1:50.000

Autor: Corbellini, Pietro

Mjerilo: 1:50 000

Mjesto, izdavač: Milano: Touring Club Italiano

Tehnički podatci: 2 list, 2 zemljovida, tisak u boji, papir različitih veličina

Stare signature br. 163 i 164

List 1

Turistička karta Bolzana i okolice

Naslov: Carta delle zone turistiche d’Italia - Bolzano e dintorni


Mjerilo: 1:50 000



prikaza 36 × 51 cm, presavijeno 20 × 15,5 cm


Zemljovid Bolzana i okolice s prikazom svih prometnica. Reljef i hidronimija dobro

zastupljeni. Zemljovid u dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske

širine i dužine. Unutar okvira dolje u lijevom kutu je smještena mjerna ljestvica. Izvan

okvira gore na sredini: Bolzano e dintorni, desno:Carta delle zone turistiche d’Italia, a

lijevo: Touring Club Italiano-Milano. Izvan okvira dolje tumač znakova.

List 2

Zemljovid turističkih područja Italije-Rivijera od Sestri Levante do Genove

280

Naslov: Carta delle zone turistiche d’Italia-La riviera di Levante da Genova a Sestri


Mjerilo: 1:50 000

Mjesto,izdavač: Milano: Touring Club Italiano


prikaza 32,5 × 76,5 cm, presavijeno 20 × 16 cm


Topografski prikaz Ligurske obale od Sestri Levante do Genove, a sadrži podatke

važne za putovanja kao npr. prometnice, prijelazi i prijevoji, podatke o naseljenost itd.

Zemljovid je smješten u dvostruki okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i

dužine. Izvan okvira gore naslov, a dolje mjerna ljestvica i tumač znakova. Zemljovid

u omotu. Touring Club Italiano (osnovan 1894. U Milanu).

9.1.20.

Autokarta Italije u mjerilu 1:200.000

Naslov:Carta automobilistica al 200.000 del Touring club Italiano foglio 13. i 28.


Mjerilo: 1:200 000


Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovida, tisak u boji, papir veličine svaki 49 × 109 cm,

veličina prikaza 45 × 105 cm, presavijeno 25 × 12 cm


Putna karta izvornih oznaka Foglio 13 prikazuje područje od Pise, Livorna, Firenze,

Siene, Arezza, Perugie do Urbina, a putna karta izvornih oznaka Foglio 28 prikazuje

mrežu putova sjevernog dijela otoka Sardinije.

9.1.21.

Karta putova Dalmacije

Naslov: VIABILITÁ DALMAZIA

Mjerilo: 1:288 000

281




Prikaz putova od Nina do Kotora. Zemljovid je u okviru. Naslov je smješten dolje

lijevo, a ruža vjetrova dolje desno. Mjerilo u kutu dolje desno.

9.1.22.

Planimetrijski nacrt ceste Šibenik-Martinska i Biograd-Zadar

Naslov: Planimetria per il servizio automobilistico Sebenico-Martinsca-Zaravecchia-

Zara

Mjerilo: 1:300 000

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, tisak ozalid kopija, papir veličine 30 × 34 cm, veličina

prikaza 24 × 27 cm


Planimitrijski prikaz ceste od Šibenika do Zadra. Naslov gore izvan okvira. Lijevo uz

okvir mjerna ljestvica. Prikaz u okviru te pečat dolje u desnom kutu: I.T.A. impresa

Tamino Autoservizi-Zara G. B. Tamino

9.1.23.

Planimetrijski nacrt željezničke pruge

Mjerilo: 1:1.250.000



Planimetrijski nacrt dijela Bosne i Jadranske obale s ucrtanom željezničkom mrežom

i željezničkim prugama u gradnji i u projektu.

282

Podserija HR-DAZD-383.9.2. Poštanske karte

1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383.9.2

1.2. Naslov podserije Poštanske karte

1.3. Vrijeme nastanka 19.st.

1.4. Razina opisa podserija / arhivska zbirka



Sadržaj: Podserija sadrži razne poštanske karte Kraljevine Dalmacije i Italije nastale

u 19. stoljeću.

9.2.1.

Poštanska karta Italije, 1807. g.

Naslov: Carta di posta d’Italia; Post Karte von Italien

Mjerilo: 1:1.685.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: T. Mollo u. Compag., 1807.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, litografija u boji, papir zalijepljen na platno


Restauracija nužno potrebna. Zemljovid oštećen od vlage. Na zemljovidu su vidljive 3

smeđe mrlje i 1 rupa.


Zemljovid pronađen u HR-DAZD-345 Obitelj Rolli te je izdvojen i smješten u zbirku.

Prikaz poštanskih puteva iz 1807. g. Naslovnica se nalazi u gornjem lijevom kutu na

talijanskom i njemačkom jeziku. U donjem desnom kutu karte smještena je legenda i

mjerna ljestvica na talijanskom jeziku, a u lijevom donjem kutu tumač znakova i

mjerna ljestvica na njemačkom jeziku. Na sredini u donjem dijelu karte je izdvojena

karta austrijskih poštanskih puteva od Beča do Lendave, Graca, Špitala, Sterzinga,

Linza, Salzburga. Zemljovid smješten u okvir sa stupanjskom podjelom geografske

širine i dužine.

283

9.2.2.

Opća poštanska i cestovna karta Kraljevine Dalmacije, 1839. g.

Naslov: General-Post-Strassen-Karte von Königreiche Dalmatien

Mjerilo: 1:880.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Artaria & Compagnie 1839.

Tehnički podatci: 1 list:1 poštanska i cestovna karta: tisak, papir na platnu veličine 40



Zemljovid poštanskih i cestovnih smjerova Kraljevine Dalmacije u 12 sekcija.

Toponimija i reljef na području Dalmacije su detaljno obrađeni, dok je ostali dio karte

bez prikaza reljefa. U donjem lijevom kutu je izdvojen segment karte Boke Kotorske.

Prikaz zemljovida je smješten u dvostruki okvir s podjeljcima geografske širine i

dužine. Mjerilo je izraženo u geografskim miljama, a smješteno je neposredno ispod

naslova, jezik njemački. Na poleđini lista, gore desno upisan je broj 49 i ime:

Domenico di Domenico Barbieri da Traú.

9.2.3.

Karta poštanskih i putničkih veza u Dalmaciji (oko 1887.g.)

Naslov: Post-Courstableau von Dalmatien

Autor: Albin Heinrich Edlen von Manussi-Montesole, k.k. Post Official

Mjerilo: 1: 220.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč : Post-Cours-Bureau des k. k. Handels-Ministeriums,

oko 1887.

Tehnički podatci: 3 lista, 3 zemljovida, tisak koloriran: papir veličine svaki 76 × 89 cm,



List 1

Prikaz državne granice s Mađarskom sa svim oznakama iz legende. Prikaz područja

od Raba do Murtera.

284

Slikovito su prikazane sve linije za prijevoz putnika, robe i pošte od Trsta do Drača.

Istaknute su brodske linije Lloyd: Trst-Kotor, Trst-Drač kao i željezničke, konjaničke ,

kočije... Sadrži dan i sat polaska, udaljenost u kilometrima.

List 2

Prikaz područja od Šibenika s otocima do Split s otocima-Korčula-Pelješac gdje su

ucrtane linije za prijevoz putnika, robe i pošte na području Dalmacije te sadrži

detaljan popis polaska određenog prijevoznog sredstva, dan, sat i udaljenost

izražena u kilometrima.

List 3

Prikaz područja od Mljeta do Budve gdje su ucrtane linije za prijevoz putnika, robe i

pošte, te sadrži detaljan popis polaska određenog prijevoznog sredstva, dan, sat, a

udaljenost je izražena u kilometrima. Naslovnica se nalazi u sredini lista, a legenda

neposredno ispod naslovnice. Izdvojen je Bokokotorski zaljev gdje su se zaustavljale

kretale putničke linije iz raznih smjerova Trst-Krf, Rijeka-Kotor, Trst-Kotor i obrnuto.

9.2.4.

Poštanska karta Dalmacije iz 1897. g.

Naslov: Schematische Karte der Telegraphen-Leitungen in Dalmatien

Autor: Perschke

Mjerilo: 1:565 000

Mjesto, izdavač, godina: Zadar: Technische Abteilung der k. k. Post und telegraphen

Direktion, 1897.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir veličine 61 cm × 81,5 cm


Karta telegrafskih veza u Dalmaciji iz 1897. godine. Naslov je smješten u gornjem

lijevom kutu, desno dolje nalazi se legenda, a potpis autora Perschke nalazi se na

dnu pri sredini lista.

285

10. SERIJA HR-DAZD-383.10. Administrativno-političke karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Administrativno-političke karte





2. KONTEKST


Serija administrativno-političkih karata nastala je odvajanjem svih administrativno-

političkih zemljovida koji su se odnosili na politička i povijesna razgraničenja u

Hrvatskoj, Europi i svijetu od sredine 19. stoljeća.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži administrativno-političke zemljovide Dalmacije, Istre, Hrvatskog primorja,

Slovenije, Mađarske te karte Balkanskog poluotoka kao i zemljovide velike Britanije,

Irske, Vojvodstva Salzburg i ostale od sredine 19. stoljeća.




286












izmjeren i opisan.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



287

10.1.

Karta Italije, 1802. g.

Naslov: Nuova carta dell'Italia

Autor: Rizzi Zannoni Antonio, (1736-1814), talijanski geograf i kartograf


Mjesto, izdavač, godina: Firanze: Giuseppe Molin,1802.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak, papir na platnu veličine 118 × 86 cm

Ostali autori: Giuseppe Guerra


Zemljovid Italije iz 1802. godine, koju je dao napraviti Giuseppe Molin, knjižničar iz

Firenze. Naslov se nalazi dolje u lijevom kutu, upisan na spomeniku, a okružuje ga

uvala s jedrenjacima. U donjem desnom kutu smještena je mjerna ljestvica s osam

grafičkih skala i to u starim talijanskim miljama, francuskim, njemačkim i raznim

talijanskim mjerama. Zemljovid je uokviren bogatim dvostrukim okvirom sa

stupanjskom podjelom. Ispod stupanjske podjele nalazi se dolje lijevo potpis: Gius.

Guerra inc. Nap.

10.2.

Zemljovid Velike Britanije i Irske,

Naslov: Regno unito della Gran Bretagna ed dell’Irlanda



ručne izrade veličine 53,5 × 42 cm, veličina prikaza 38,5 × 28, 5 cm, veličina otiska

42 × 31 cm

Sve jako oštećeno. Rubovi propali od vlage i mehanički.


Prikaz Velike Britanije i Irske s administrativnom podjelom zemlje, najvjerojatnije je

sastavni dio školskog atlasa. Naslov gore u desnom kutu lista, lijevo administratvna

podjela, a dolje u lijevom kutu smještena mjerna ljestvica. Toponimija oskudno

zastupljena, dok je hidronimija bogato prikazana. Reljef postignut crtkanjem.

Zemljovid u okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Pokrajine

288

omeđene crvenom bojom. Izvan okvira dolje lijevo: Tav 30. na poleđini plavom

bojicom upisano 33 Inghliterra (Gran Bretagna) i olovkom: Manfredo.

10.3.

Zemljovid Zagrebačke biskupije iz 20-tih godina 19. st.

Naslov: Mappa diocesis Zagrebiensis

Autor: Karacs, Ferenc (1770-1838), mađarski kartograf

Mjerilo: 1:165.000

Mjesto, godina: Zagreb: 1822.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovid, bakrotisak, papir ručne izrade različitih veličina


Necjeloviti zemljovid Zagrebačke biskupije iz 20-tih godina 19. st. koji je pronađen u

osobnom arhivskom fondu HR-DAZD-505 Stjepan Antoljak te je smješten u zbirku.

Pronađena su 2 lista zemljovida koji se u izvorniku sastoji od 9 originalnih listova.

List 1

Prikaz Zagorja dolje na sredini i lijevo. Naslovnica na latinskom jeziku na sredini lista.

Desno podjela na biskupije i dekanate. Prikaz u dvostrukom okviru. Okvir bogato

ukrašen. Izvan okvira gore lijevo: Tab. I. Reljef prikazan crtkanjem, toponimija i

hidronimija bogato zastupljene. Mreža putova te naselja, utvrde, crkve iscrpno

prikazani.


cm, veličina prikaza 45 × 64,5 cm, veličina otiska 49 × 69 cm

Restauracija nužno potrebna. Papir oštećen mehanički i od vlage. Rubovi dolje

desno i lijevo te na sredini potpuno smeđi.

List 2.

Prikaz, dijela Podravine i Međimurja, a lijevo na sredini 3 pečata bogato ukrašena

koje na maču drži stilizirani lik žene. Prvi pečat je pečat nadbiskupa zagrebačkog

Maksimilijana Vrhovca, a ostala 2 pečata pripadaju zagrebačkom kaptolu. Reljef

prikazan crtkanjem, toponimija i hidronimija bogato zastupljene. Mreža

putova,naselja, utvrde, crkve iscrpno prikazani.

289


cm, veličina prikaza 45 × 66 cm, veličina otiska 49,5 × 69,5 cm

Restauracija nužno potrebna. Papir oštećen mehanički i od vlage. Rubovi gore desno

i lijevo te na sredini potpuno smeđe boje. Rupa na sredini gornjeg dijela lista nastala

mehanički.

10.4.

Zemljovid Britanskog Kraljevstva, 1850. g.

Naslov: Karte des Brittischen Reichs von A. H. Bruė

Autor: Bruė, Adrien Hubert (1786.-1832.), francuski kartograf

Mjerilo: 1:2.825.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Artaria, 1850. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u bojama, papir veličine 62,5 × 47 cm,


Djelići lista dolje lijevo i desno te gore desno isparani.


Zemljovid Britanskog Kraljevstva gdje je Engleska označena crvenom bojom,

Škotska žutom bojom, a Irska zelenom bojom. Naslovnica gore u lijevom kutu, a u

gornjem desnom kutu unutar okvira posebno uokviren prikaza Šetlandskih otoka.

Dolje u desnom kutu unutar okvira mjerne ljestvice. Zemljovid je smješten u okvir sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Na sredini lista lijevo smeđa mrlja i

rupice od vlage. Izvan okvira gore desno broj: 21. i olovkom upisano (naopako) 1852.

In ..?.Angelina Borelli. Na poleđini upisano: 33 Ingliterra, Gran Bretagne 1850.

10.5.

Administrativna karta vojvodstva Salzburg, 1853. g.

Naslov: Administrativ-karte HERZOGTHUMES SALZBURG nach der neusten

politischen & gerichtlichen Eintheilung vom Jahre 1853.

Autor: Rudolf Ziegler

Mjerilo: 1:220.000

Godina: 1856.g

290

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran; papir veličine 67 cm × 88 cm


Prikaz vojvodstva Salzburg nakon nove političke i zakonodavne podjele Austro-

Ugarske monarhije iz 1853. godine. U gornjem desnom kutu smješten je naslov na

njemačkom jeziku: Administrativ-karte HERZOGTHUMES SALZBURG nach der

neusten politischen & gerichtlichen Eintheilung vom Jahre 1853. Iznad naslova nalazi

s grb vojvodstva. Ispod naslova mjerna ljestvica u klafterima. Gore lijevo nalazi se

tablica s nazivima okruga i poreznih općina, a također je vidljiv broj stanovnika.

Legenda se nalazi ispod tablice. Reljef bogato prikazan.

10.6.

Zemljovid europskoga dijela Turske i Grčke i susjednih zemalja, 1873.g.

Naslov: General-Karte DER EUROPÄISCHEN TÜRKEY und des Königreichs

Griechenland nebst einem grossen Theile der angrenzenden Länder nach den

besten Quellen bearbeitet von R. A. Schulz

Autor: R. A. Schulz

Mjerilo: 1:2.320.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Artaria & Compagnie, 1873.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran; papir zaljepljen na platno

veličine 83 × 65 cm, veličina otiska 76 × 58 cm, veličina prikaza 73 × 55 cm

Ostali autori: Biller, Dominik


Zemljovid europskog dijela turskog carstva i Kraljevine Grčke te zemalja s kojima

graniče iz 1873. godine. Prikaz europskih zemalja koje su pripadale Turskom carstvu:

Rumelija tj. Balkanski poluotok i Makedonija, Bugarska, Srbija, Albanija, Tesalija,

Bosna, Hrvatska, Hercegovina, Rumunjska i Wallachei (Rumunjska). Bogato

prikazana orografija, toponimija i mreža puteva. Naslov se nalazi u donjem dijelu

karta u desnom kutu s tekstom na njemačkom jeziku: General-Karte DER

EUROPÄISCHEN TÜRKEY und des Königreichs Griechenland nebst einem grossen

Theile der angrenzenden Länder. Objašnjenje znakova i mjerna ljestvica su dolje uz

rub karte, unutar okvira. Zemljovid je uokviren stupanjskom podjelom zemljopisne

291

širine i dužine u bogato ukrašenom dvostrukom okviru. Dolje pri sredini izvan okvira:

gestochen v. Dominik Biller. Gore desno na platnenom rubu rukom ispisan broj 74.

Dolje u desnom kutu karte unutar okvira plavom bojom obojana kružnica. Na poleđini

na sredini gore naljepnica s tekstom: Karta evropske Turske i Grčke iz 1873., 11, 14.

10.7.

Zemljopisna karta Mađarske, 1876.g.

Naslov: Carte gėographique de la Hongrie

Autor: Hatsek, Ignace

Mjerilo 1:384 000

Mjesto, izdavač, godina: Budapest: Ministerė H. R. d’agriculture, industrie et

commerce, 1876.

Tehnički podatci: 10 listova, 10 zemljovida : tisak, koloriran ; karta veličine 168 cm ×

102 cm, veličina lista svaki 84 cm × 51 cm

Ostali autori: Charles Louis Posner

Stara signatura br. 70 (70/1)

Zemljovid zemalja koje su pripale kruni sv. Stjepana iz 1876. godine. Sastoji se od 10

listova koji spojeni čine cjelinu. Na karti su prikazana sjedišta sanitarno veterinarske

policije te centri prosvjetno-poljoprivredne institucije. Prikazan je smještaj ergela i

stada životinja s rogovima. Naslov zemljovida smješten je na listu 1 u gornjem

desnom kutu na francuskom jeziku: Carte gėographique de la Hongrie, kao i tekst:

INDIQUANT L’ORGANISATION DE LA POLICE VĖTĖRINAIRE-SANITAIRE-LE

NOMBRE DES HARAS ET DES TROUPEAUX DES BĖTES Á CORNES ET LES

INSTITUTIONS DE L’INSTRUCTION AGRICOLE. Ispod je naveden izdavač i ime

autora te godina 1876.

Na listu 5 nalazi se naslov na mađarskom jeziku: MAGYAROSZÁG

ÁLLATEGĖSZĖG RENDŐRI SZERVEZETĖT, ÁLLATTENYĖSZTĖSĖT, ĖS

GAZDASÁGI SZAKOKTATÁSÁT ÁBRÁZOLO, izdavač i godina 1876. Na listu br. 9

otisnuto je mjerilo u kilometrima. Na listu 10 unutar okvira, u donjem dijelu smještena

je legenda na mađarskom i francuskom jeziku. Ispod okvira ispisan tekst na

mađarskom jeziku: METSZETETT ES NYOMATOTT POSNER KAROLY LAJOSNAL

292

BUDAPESTEN. Polje karte je obrubljeno dvostrukim okvirom unutar kojega su

ljestvice zemljopisne dužine.

10.8.

Zemljopisna karta Mađarske, 1885.g.

Naslov:MAGYAROSZÁG ÁLLATEGĖSZĖG RENDŐRI SZERVEZETĖT,

ÁLLATTENYĖSZTĖSĖT, ĖS GAZDASÁGI SZAKOKTATÁSÁT ÁBRÁZOLO

Carte gėographique de la Hongrie, INDIQUANT L’ORGANISATION DE LA POLICE

VĖTĖRINAIRE-SANITAIRE-LE NOMBRE DES HARAS ET DES TROUPEAUX DES

BĖTES Á CORNES ET LES INSTITUTIONS DE L’INSTRUCTION AGRICOLE

Autor: Hatsek, Ignace

Mjerilo 1:384 000

Mjesto, izdavač, godina Budapest: Ministerė H. R. d’agriculture, industrie et

commerce, 1885.

Tehnički podatci: 12 listova, 12 zemljovida : tisak, koloriran ; karta veličine 170 × 255

cm, veličina lista svaki 85 × 51 cm

Ostali autori : Charles Louis Posner


Zemljovid je drugo izdanje istoga sadržaja (sig. ?) objavljenog 1876. g. Zemljovid

zemalja koje su pripale kruni Sv. Stjepana iz 1885. godine. Sastoji se od 12 listova

koji spojeni čine cjelinu. Karta donosi podatke o sjedištima sanitarno veterinarske

policije u cijeloj Mađarskoj kao i centre prosvjetno-poljoprivredne institucije te

razmještaj ergela i stada životinja s rogovima. Naslov zemljovida smješten je na listu

br.70/2-1 u preko cijele stranice na mađarskom jeziku: MAGYAROSZÁG

ÁLLATEGĖSZĖG RENDŐRI SZERVEZETĖT, ÁLLATTENYĖSZTĖSĖT, ĖS

GAZDASÁGI SZAKOKTATÁSÁT ÁBRÁZOLO . Iznad naslova nalazi se bogato

ukrašeni grb krune sv. Stjepana. Ispod naslova slijedi impresum, godina 1885. i ime

autora-gravera. Pečat Namjesnička knjižnice nalazi se na naslovnome listu. Na listu

br. 6 pri sredini nalazi se naslov na francuskom jeziku: Carte gėographique de la

Hongrie, kao i tekst: INDIQUANT L’ORGANISATION DE LA POLICE VĖTĖRINAIRE-

SANITAIRE-LE NOMBRE DES HARAS ET DES TROUPEAUX DES BĖTES Á

CORNES ET LES INSTITUTIONS DE L’INSTRUCTION AGRICOLE te impresum.

293

Ispod naslova u donjem desnom kutu smješten je prikaz tadašnje granice Mađarske

s Bukovinom i Rumunjskom. Na listu br. 7 na vrhu smještena je legenda na

mađarskom i francuskom jeziku, a ispod prikaz hrvatskih zemalja u okviru Austo-

Ugarske Monarhije s granicama prema Štajerskoj, Kranjskoj i Istri. Na listu br. 11

prikaz granice Austro-Ugarske Monarhije s Rumunjskom, ispod smješteno mjerilo.

Polje karte je obrubljeno dvostrukim okvirom unutar kojega su ljestvice zemljopisne

dužine.

10.9.

Pregledna karta ustanaka 1881/1882 u Hercegovini i Crnoj Gori

Naslov: Űbersichts-karte der Insurrektions-Schauplätze

Autor: Kober, V.

Mjerilo: 1: 300 000

Godina: 1882.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, koloriran; papir na platnu veličine 65 × 57



Pregledna karta koja prikazuje poprišta ustanka u Bosni i Hercegovini i dijelu Crne

Gore, te nacrt vojnih operacija 1881/82 godine. Crvenom bojom su označeni smjerovi

vojnih djelovanja. Ispod okvira u sredini nalazi se mjerna ljstvica izražena u

kilometrima. Naslovnica u sredini na vrhu iznad okvira. U gornjem lijevom kutu iznad

okvira: Tafel I. U donjem desnom kutu uokviren dio zemljovida od Nevesinja do

Trebinja u dvostrukom okviru kao i legenda, a ispod okvira u donjem desnom kutu

tekst na njemačkom jeziku: Der Aufstand in der Hercegovina, Sűd-Dalmatien. Na

poleđini karte rukom ispisan naslov karte: Űbersichts-karte der Insurrektions-

Schauplätze i broj 103.

10.10.

Vojne operacije u Južnoj Dalmaciji, 1869.-1870. g.

Naslov: Der Insurrektions-Schauplatz in Süd Dalmatien

Autor: Kober, V.

294

Mjerilo: 1: 75 000

Mjesto, izdavač: Beč: K.u. k. Militär-geographisches Institut

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak koloriran; papir na platnu veličine 38,5 × 35



Topografska karta koja prikazuje vojne operacije od Boke kotorske do Budve te nacrt

vojnih operacija 1869.-1870. u šest sekcija. Crvenom bojom su označeni smjerovi

vojnih djelovanja. Mjerilo na poleđini i tekst na njemačkom jeziku: Der Insurrektions-

Shauplatz in Sűd-Dalamtien 1869.-1870.

10.11.

Vojne operacije u Krivošiji od 7. do 10. ožujka 1882.

Naslov: Die Operatonen in der Krivošije vom 7-10 März 1882.

Autor: V. Kober

Mjerilo: 1: 75 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K.u. k. Militär-geographisches Institut 1882?

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir na platnu u boji, veličine 50 × 57 cm


Topografska karta prikazuje vojnu operaciju na području Krivošija, sjeverno od

Bokokotorskog zaljeva. Crvenom bojom označeni su smjerovi vojnih operacija, a

žutom bojom granica prema Crnoj Gori. Zemljovid se sastoji od 12 sekcija. U donjem

desnom kutu karte smještena je legenda. Na poleđini naslov na njemačkom jeziku:

Der Insurrektions-Schauplatz in Süd Dalmatien i ispod mjerna ljestvica izražena je u

kilometrima.

10.12.

Zemljovid Balkanskog poluotoka, 1891. g.

Naslov: BALKANHALBINSEL IN 4 BLÄTTERN von C. VOGEL

Autor: Vogel, C.

Mjerilo: 1:1500000

295

Mjesto, izdavač, godina: Gotha: Justus Perthes, 1891.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir zaljepljen na platno veličine 84

× 70 cm, veličina prikaza 81 × 67 cm, presavijeno 22 × 13 cm

Ostali autori: B. Domann, Kern, E. Kűhn, Weiler


Zemljovid Balkanskog poluotoka u izdanju ručne karte dio je Stielerovog ručnog

atlasa broj 54. u koricama s abecednim popisom na 42 stranice. Sam zemljovid

prikazuje Tursku, Rumunjsku, Grčku, Srbiju, Crnu Goru i Bugarsku. Karta se sastoji

od 24 sekcije odnosno 4 lista koja su spojena. Zemljovid u okvirom sa stupanjskom

podjelom geografske širine i dužine. Naslov dolje uz rub okvira, a mjerna ljestvica

odmah ispod. Tumač znakova dolje u lijevom kutu unutar okvira. Unutar okvira bočno

desno i lijevo 5 manjih zemljovida u zasebnim okvirima. Gore na sredini i desno izvan

okvira tekst na njemačkom jeziku: C. VOGEL: BALKANHALBINSEL IN 4 BLÄTTERN,

a bočno lijevo izvan okvira: Stieler's Handatlas. Izvan ruba dolje lijevo i desno naziv

izdavača: Gotha, Justus Perthus. Sasvim lijevo i desno dolje ispod okvira naziv

izdavača. Ručna karta je presvijena i uvezana u korice. Na prvom listu samih korica

navedena je cijena od 6 maraka. Pečat Namjesništvene knjižnice, Zadar na poleđini

zemljovida i na prvoj stranici abecednog popisa.

10.13.

Nova karta Palestine, 1893. g.

Naslov: NEUE HANDKARTE VON PALÄSTINA

Autor: Dr Fischer, Hans (1860 –1941) ; Prof. Lic. H. Guthe

Mjerilo: 1:700.000

Mjesto, izdavač, godina: Leipzig: Verlag der geogr.Anstalt von Wagner & Debes,

1893.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, koloriran, papir zalijepljen na platno u boji


Ostali autori: Irmgedruth; Irrgang


296

Zemljovid nove karte Palestine iz 1893. godine u okviru sa stupanjskom podjelom

geografske širine i dužine, političkom podjelom, pratećim tekstom na 8 stranica, sve

na njemačkom jeziku. Mjerna ljestvica bočno desno u kilometrima i njemačkim

geografskim miljama. Zemljovid je smješten u okvir, a unutar njega se nalaze 3

uvećane karte. Naslov na sredini gore izvan okvira, a dolje izvan okvira naziv

izdavača, desno ime autora te lijevo ime litografa. Unutar okvira, gore desno uvećan

prikaz Judeje u mjerilu 1:400.000, zatim prikaz Nazareta i Tiberijade u mjerilu

1:400.000, te treći izdvojeni prikaz Jeruzalema dolje u lijevom kutu karte i to u mjerilu

1:20.000. karta se presavija na 8 jednakih dijelova. Na poleđini: Palestina i 116.

10.14.

Karta Dalmacije iz 1898. godine

Mjerilo: 1:750 000

Tehnički podatci: 3 lista, 1 zemljovid, 2 duplikata: tisak, papir svaki veličine 63 cm ×

95 cm

Oštećeno, rasparano po sredini, potrebno restaurirati


Karta istočne jadranske obale od Rijeke do Bojane, Kupom, Savom, Drinom i Limom

u 3 primjerka. Crnom linijom označene su granice Monarhije, a crnom isprekidanom

linijom granice konstituirajućih pokrajina. Mjerilo smješteno dolje na sredini lista. Na

poleđini stara naljepnica s naslovom Karta Dalmacije iz 1898.g. te broj 14.

10.15.

Karta političke podjele Austro-Ugarske Monarhije

Naslov: Politische Einteilung österreichisch-ungarischen Monarchie

Mjerilo: 1:2.400.000

Materijalni opis: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir veličine 50 × 65 cm, veličina prikaza

41 × 54 cm


297

Prikaz političke podjele Austro-ugarske monarhije na pokrajine, okruge, samostalne

gradove sa stutom, magistrate i slobodne gradove.

Naslov se nalazi u kutu gore desno, a legenda lijevo pri sredini lista. Sama karta je

obrubljena stupanjskom podjelom zemljopisne širine i dužine u dvostrukom okviru.

Dolje desno ispod ruba tekst na njemačkom jeziku: Vervielfältigung vorbehalten, a

dolje lijevo ispod okvira: Aus der k.k. Hof- und Staatsdruckerei.

Na poleđini naljepnica s naslovom karte: Politička podjela Austro-Ugarske Monarhije

te broj 13. Nedostaje manji dio gornjeg lijevog dijela papira.

10.16.

Karta telefonskih linija Austrije,1908. g.

Naslov: Karte des österreichischen Telephonnetzes

Autor: Eduard Hölzel (1817-1885), knjižar i izdavač

Mjerilo: 1: 625.000

Tehnički podatci: 2 lista, 1 duplikat, 1 zemljovid; tisak, papir veličine 98 cm × 145 cm,

veličina prikaza 93 cm × 141 cm

Oštećeno, rasparano. Potrebna restauracija


Prikaz austrijske telefonske mreže od 1. siječnja 1908. godine.

Karta se sastoji od 4 sekcije omeđena okvirom. Na prvoj sekciji desno gore ispod

okvira nalazi se naslov, a odmah ispod naslova legenda. Pri sredini druge sekcije

desno uokviren je prikaz telefonske mreže područja grada Salzburga i jezera

Salzkammergut. Odmah ispod dolje desno uokvirena je mreža telefonskih linija za

grad Beč. Treća sekcija lijevo gore prikaz telefonske mreže s područja Krakova i

Lemberga, a dolje je uokviren prikaz područja Voralberga i Liechtensteina te

Mährisch-Schlesische Telefonanlagen. Dolje lijevo na 4.oj sekciji prikaz područja

današnje Češke., a dolje u desnom kutu posebno je izdvojena skica južne Dalmacije.

Impresum: Photolitographie und Druck aus der k.k. Hof-u. Staatsdruckerei, 1908.

List 1

Pregledna karta udjela raspoređenosti kmetova i kolona prema postojećem stanju u

svakom od okruga u Bosni i Hercegovini, 19. st.

298

Naslov: Űbersichtskarte der Verteilung der Freibauern und Kmeten nach ihrem

gegenseitigen Verhältnisse in jedem Bezirke von Bosnien und der Hercegovina

Mjerilo: 1:625.000


Mjesto, izdavač: Beč: Lith. und Druck v. Ed. Hölzels geogr. Institut in Wien, kraj 19.

St.

Tehnički podatci: 1 list, pregledna karta:tisak, koloriran; papir veličine 63,5 × 58,5 cm


Pregledna karta udjela kmetova i kolona u okruzima Bosne i Hercegovine. Legenda

se nalazi u donjem desnom dijelu karte. Istaknuta su središta okruga i kotara, a

tankim crvenim crtama označeni su koloni, a žutom kmetovi. Karta je najvjerojatnije

dio atlasa koji se odnosio na Austro-Ugarsku monarhiju.

List 2

Pregledna karta raspoređenosti gustoće naseljenosti stanovništva po m2 u BIH

Naslov: Űbersichtskarte der Verteilung der allgemeinen Bevölkerungsdichtigkeit


Mjerilo: 1: 1:625.000


St.

Tehnički podatci: 1 list, pregledna karta: tisak u boji; papir veličine 63,5 cm × 58,5 cm


Pregledna karta ukupne gustoće naseljenosti po kvadratnim miljama u Bosni i

Hercegovini najvjerojatnije dio atlasa Austro-Ugarske monarhije iz druge polovice

19.st. Lijevo dolje stoji naziv izdavača: Lith. und Druck v. Ed. Hölzels geogr. Institut in

Wien Quadratmeilen von Bosnien und der Hercegovina

List 3

Pregledna karta vjerske pripanosti u okruzima Bosne i Hercegovine

Naslov: Der Religionsbekenntnisse in ihrem gegenseitigen Dichtigkeitsverhältnisse in

jedem Bezirke von Bosnien und der Hercegovina


299

Mjerilo: 1:625.000


St.

Tehnički podatci: 1 list, pregledna karta: tisak u boji, papir veličine 63,5 cm × 58,5 cm


Pregledna karta udjela stanovništva u postotcima prema vjeroispovjesti i njihov

uzajamni odnos prema gustoći u svakom okrugu Bosne I Hercegovine. Lijevo dolje

stoji naznaka o autoru karte: Lith. und Druck v. Ed. Hölzels.

10. 17.

Državno pravni zemljovid Ugarskog kraljevstva, 1867.-68.g.

Naslov: A Magyar Birodalom Közjogi Terképe

Mjerilo: 1:1 000 000

Mjesto, izdavač, godina: Budimpešta: Magyar Földrajzi Intezet R.-T. 1909.

Tehnički podatci: 1 list, 1 administrativana karta:tisak u boji, papir veličine 87,5 × 105

cm, veličina prikaza 78,5 × 98, 5 cm, preklopljeno 30 × 21,5


Državnopravni zemljovid Ugarskog Kraljevstva koji obuhvaća ugarsko-hrvatski dio

dvojne monarhije s Dalmacijom i Bosnom i Hercegovinom. Državne granice

označene su crvenom bojom. Naslovnica je smještena pri dnu lijevog dijela karte.

Karta je obrubljena podjeljcima geografske širine i dužine. Ova karta je pretisak karte

iz 1867.-68. godine.

Autor: Dr. Havass Rezsö (1852.- 1927), liječnik, geograf, profesor

10.18.

Karte istočne jadranske obale u prilog jugoslavenskim prijedlozima za razgraničenje

s Italijom, 1915.-1920.

Autori:

Mjerilo:

Tehnički podatci:14 listova, 11 zemljovida, papir, različitih veličina

300

Mapu čine zemljovidi koji su izrađeni u razdoblju od 1915. do 1920. godine, dakle

između Londonskog pakta i Ugovora u Rapallu. Izrađene su za potrebe

Jugoslavenskog odbora koji je nastojao argumentirati jugoslavenske zahtjeve

nasuprot talijanskim teritorijalnim zahtjevima. Mapa se sastoji od 11 karata.


List 1

Plan grada Rijeke i Sušaka –Pitanje Rijeke

Naslov : La question de Fiume

Tehnički podatci : 1 list, 1 plan,. tisak ; papir veličine 50 × 86 cm


Naslov je uz gornji rub preko cijele širine lista. Ispod desno naveden je udio Talijana,

„Jugoslavena“, Mađara i ostalih u Rijeci, a lijevo nacionalni sastav stanovništva u

Sušaku. Ispod se nalazi plan Rijeke. Desno u kutu dolje tekst na francuskom jeziku:

Editė par Le Comitė Yougoslave, Paris (IX), 17, Rue Cadet. Lijevo u kutu dolje tekst

na francuskom jeziku : Imp. Lang, Blanchong et Cie. 7, Rue Rochechouart, Paris.

List 2

Talijansko-jugoslavenska etnička granica u Istri

Naslov: Frontiėrs ethniques Italo-iougoslaves

Ethnical boundaries Italo-Iugoslav

Autor: Dr. Josip Jedlowski

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, godina: London:1915.

Tehnički podatci: 1 list,1 zemljovid, tisak, papir veličine 56 × 35,5 cm, veličina prikaza

48,5 × 26 cm

Oštećeno.


Karta etničke podjeljenosti Istre i Kvarnera. Naslov gore u sredini izvan okvira, dolje u

sredini ispod okvira tekst na engleskom i francuskom jeziku: Published by the

301

Iugoslav Committee, London; Publiė par le Comitė Iougoslave, Londres. Unutar

dvostukog okvira sa stupanjskom podjelom zemljopisne dužine uokvireni prikaz

Rijeke i prometnica gore lijevo, a desno dolje unutar okvira izdvojen prikaz Trsta.

Lijevo dolje unutar okvira ime autora karte Dr. Josip Jedlovski. Na poleđini tekst

Jugoslavenske komisije na engleskom i francuskom jeziku

List 3

Talijanski teritorijalni zahtjevi na području Istre i dijela Hrvatskog Primorja

Naslov: The Italian revendikations against Austria, which fought for Pangermanism

against the Entente and the Italian revendikations against the Jugoslavs who are the

bulwark against the Pangermanism and therefore the natural allies of the Entente

Autori: Dufrenoy, L. Wuhrer


Tehnički podatci :1 list, 1 zemljovid, tisak u bojama, papir veličine 65 cm 50 cm,

veličina prikaza 43 cm × 39 cm

Oštećeno


Prikaz Istre i Primorja stanja prije nakon potpisivanja Londonskog ugovora te stanja

nakon Konferencije u Parizu 1919. godine s prikazom granica. Naslov na engleskom

i francuskom jeziku smješten u gornjem dijelu lista iznad okvira. Dolje ispod okvira

tablice s objašnjenjima o udjelu stanovništva u traženim područjima. Legenda je

smještena u lijevom gornjem kutu, a mjerna ljestvica odmah ispod legende. Lijevo

ispod okvira ime litografa: L. Wuhrer, i desno ispod okvira ime autora karte:

Imp.Dufrenoy.

List 4

Talijanski teritorijalni zahtjevi na području Slovenije

Naslov: les Principes du President Wilson et les aspirations Italiennes en Carinthie,

dans la province de Goritz et en Carniole ;

The principles of President Wilson and the Italian aspirations in Carinthia, in the

provinces of Gorice and Carniola

Autori: Dufrenoy, L. Wuhrer


302

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u bojama, papir veličine 45 × 56 cm,



Prikaz talijanskih teritorijalnih zahtjeva na području Koruške i Kranjske. Naslov na

engleskom i francuskom jeziku. Legenda smještena unutar okvira dolje desno.

Mjerilo u sredini ispod okvira. Lijevo i desno ispod okvira imena autora zemljovida.

List 5

Karta jadranskog otočja njihove udaljenosti u kilometrima s obje strane Jadrana

Naslov: Map showing distance of the principal islands of the Adriatic from both the

coasts

Mjerilo: 1:1 500 000

Tehnički podatci: 2 lista (1 duplikat), karta, tisak, papir svaki veličine 31, 5 × 49 cm,



List 6

Karta sjevernojadranskih otoka

Naslov: Map of the Northern Adriatic islands

Mjerilo: 1:500 000

Materijalni opis: 2 lista (1 duplikat), karta, tisak, papir svaki veličine 31, 5 cm × 49 cm,

veličina prikaza 28,5 cm × 28 cm


Karta prikazuje otoke sjevernog Jadrana, a brojevi označavaju udaljenost od

talijanske do Jugoslavenske obale. Unutar okvira dolje desno u kutu je smještena

mjerna ljestvica. Naslov u gornjem lijevom kutu unutar okvira.

List 7

Karta južnodalmatinskih otoka

Mjerilo: 1:500 000

Tehnički podatci: 2 lista (1 duplikat), karta, tisak, papir svaki veličine 25 × 44 cm,


303


Prikaz otoka s naznakama udaljenosti između dviju obala. Mjerilo se nalazi unutar

okvira. Naslov u gornjem lijevom kutu unutar okvira

List 8.

Etnička karta Istre s naznakama hrvatskog i talijanskog izbornog tijela

Naslov: Les nationalitės en Istrie

Mjerilo: 1:5.200.000

Materijalni opis. 1 list, zemljovid : tisak , koloriran : papir veličine 28 × 20 cm, veličina

prikaza 24 × 16, 5 cm


Prikaz Istre i njenih granica s Italijom. Isprekidanim crticama označene su granice

pokrajina, a isprekidanim crticama i točkicama označeno je hrvatsko izborno tijelo, a

crvenom bojom talijansko izborno tijelo u zapadnij Istri. Legenda je smještena unutar

okvira gore lijevo. Naziv izdavača: Editions Bossard nalazi se gore lijevo izvan okvira,

a naslov dolje izvan okvira.

List 9

Karta Jugoslavije sa ucrtanom granicom prema Italiji po Londonskom ugovoru

Naslov: Carte des rėgions Yougo-slaves

Mjerilo: 1:3.850.000

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid: tisak u bojama; papir veličine 25 × 29 cm, veličina

prikaza 22 × 26 cm


Prikaz jugoslavenskog prostora prema razgraničenju dogovorenom Londonskim

ugovorom. Zelenom bojom je označeno područje s većinom slavenskim

stanovništvom, a crvenom crtom naznačene su pretenzije Italije u Istri i Dalmaciji.

Unutar okvira gore lijevo je uokvirena legenda, a dolje desno tumač boja. Naslov je

smješten dolje u sredini ispod okvira. Naziv izdavača: Editions Bossard izvan okvira

gore lijevo.

304

List 10

Etnička karta Jugoslavije

Mjerilo: 1:5.200.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir 24 × 31,5 cm, veličina prikaza 16 ×

20 cm


Prikaz jugoslavenskih prostora prema razgraničenjudogovorenom Londonskim

ugovorom. Označen je etnički sastav stanovništva.Stanovništvo istočne obale

Jadrana u sastavu Austro-Ugarske Monarhije i Crne Gore naziva se Jugoslavenima,

a kosim crticama je označen samo mali dio zapadne Istre kao područje gdje žive

Talijani.

Polje karte je smješteno u okvir, a na desnoj stani karte unutar okvira smješten je

tumač znakova.

List 11

Karta etničkog prostora Srba, Hrvata i Slovenaca, 1915.g.

Naslov: Carte de l’extension ethnique de la nation Serbo-Croato-Slovene

Autori: St. Stanoievitch; D. J. Derocco

Mjerilo: 1:4.550.000

Mjesto, godina: Niš-Beograd: 1915

Tehnički podatci: 1 list,1 zemljovid: tisak, papir veličine 32 × 24,5 cm, veličina prikaza

22 × 20 cm


Prikaz etničkog prostora države Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je objavljena u lipnju

1916. g. “Revue anthropologique”. Polje karte smješteno je u dvostruki okvir s

ljestvicama zemljopisne širine i zemljopisne dužine. Unutar okvira dolje desno nalazi

se uokvirena naslovnica.

305

10.19.

Zemljovid Dalmacije

Naslov: CARTA DELLA DALMAZIA/Pubblicata sotto gli auspici della “PRO

DALMAZIA” dall’ISTITUTO GEOGRAFICO DE AGOSTINI – Novara

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Novara. Istituto geografico de Agostini, 1916.


prikaza 68 × 94 cm, presavijena


Zemljovid Dalmacije koji je tiskan pod pokroviteljstvom udruge Pro Dalmazia 1916.

godine, a prikazane su granice Dalmacije tzv. stare stečevine iz 1669. godine, nove

stečevine iz 1699. godine te najnovije stečevine iz 1718. godine. Zemljovid sadrži još

5 manjih zemljovida unutar okvira smještenih gore lijevo uz rub te bočno lijevo. Dolje

desno u kutu nalazi se tumač znakova i mjerna ljestvica. Polje karte udvostrukom

okviru sa ljestvicama zemljopisne širine i zemljopisne dužine. Naslov je na sredini

gore iznad okvira te desno ime autora zemljovida. Dolje na sredini izvan okvira naziv

izdavača. Reljef, toponimija i hidronimija dobro zastupljeni s posebnom naznakom za

dubinu mora. Zemljovid sadrži zasebne korice i prateći tekst, na 7 stranica, o

Dalmaciji prof. dr. G. Daniellija, gdje se osvrće na Dalmaciju za vrijeme Prvog

svjetskog rata te pokušava položiti pravo na Dalmaciju. Na omotu je otisnuta cijena

od 2 lire. Na poleđini zemljovida pečat knjižnice: BibliotecaLuogotenenziale Zara.26 ×

14 cm.

10.20.

Zemljovid Balkanskog poluotoka s granicama koje je osvojila Bugarska na području

Srbije

Naslov: G. FREYTAGS KARTE DER BALKAN-HALBINSEL mit ganz

Griechenland/mit den Grenzen der von Bulgarien verwalteten Gebiete Serbiens

Mjerilo: 1:1.250.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč, G. Freytag & Berndt, 1916.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 100 × 80 cm,

veličina prikaza 91 × 76 cm, presavijeno 25 × 17 cm.

306


Prikaz Balkanskog poluotoka za vrijeme Prvog svjetskog rata. Reljef, toponimija i

hidronimija dobro zastupljeni. Naslov na sredini lista gore u sredini izvan okvira, a

dolje izvan okvira tumač znakova i naziv izdavača. Zemljovid u dvostrukom okviru sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine.Unutar okvira dolje desno mjerna

ljestvica. Na poleđini zemljovida pečat knjižnice iz doba Austro-ugarske Monarhije i

talijanske uprave u Zadru. Na posebnoj korici zemljovida otisnuta je cijena od 1.20

krune i 1 marke.

10.21.

Zemljovid Ukrajine

Naslov: G. Freytags Karte der Ukraina

Mjerilo: 1:2.000. 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč, g. Freytag & Berndt, 1918


prikaza 71 × 100 cm, presavijeno veličine 24 × 14 cm


Zemljovid novih granica Ukrajine nakon mira u Brest-Litovsku, poznatiji kao

Brestlitovski mir kojeg je 3. ožujka 1918. (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila

boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila. Njime je Rusija formalno

izašla iz Prvog svjetskog rata, ali se morala odreći Poljske, Litve, Finske, Latvije,

Estonije, Ukrajine - koje su postale formalno nezavisne države - i dijelova Gruzije

koje je pripojilo Tursko Carstvo. Potpisan je u tvrđavi u Brestu. Ručna karta prikazuje

ugljenokope, nalazišta željeza, soli i nafte te najvažnije željezničke postaje kao i

ostale prometnice. Polje karte u dvostrukom okviru s ljestvicama zemljopisne širine i

zemljopisne dužine. Naslovnica gore na sredini izvan okvira. Dolje ispod okvira

mjerilo, na sredini legenda, a lijevo naziv izdavača. Reljef iscrpno prikazan,

hidronimija i toponimija dobro zastupljene. Na poleđini zemljovida prikazane su još 2

zemljovida: Pregledna karta njemačko-francuskog bojišta i njemačko ruskog bojišta.

307

10.22.

Austrija, 1920. g.

Naslov: AUTRICHE

Mjerilo: 1:1. 000. 000

Godina: 1920.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji; papir veličine 67 × 87 cm, veličina p

rikaza 57 × 80 cm.


Zemljovid Austrije na temelju podataka Britanske vojske nakon Prvog svjetskog rata

nakon plebiscita. Po završetku Prvog svjetskog rata i raspadu Austro-Ugarske, 10.

listopada 1920. održan je Koruški plebiscit kojim je trebalo odlučiti sudbinu ove

pokrajine. Prema rezultatima plebiscita ona je podijeljena tako da je njezin veći dio

pripao Austriji, a manji dio Kraljevini SHS, što je naslijedila današnja Slovenija.

Austrijski dio Koruške danas je savezna zemlja Koruška (Kärnten), dok je slovenski

dio neformalna pokrajina Koruška (Koroška). Manji dio Koruške pripao je 1918. Italiji.

Zemljovid prikazuje granicu određenu plebiscitom. Zemljovid u okviru sa stupanjskom

podjelom geografske širine i dužine. Gore iznad okvira, na sredini naslov, a dolje

ispod okvira tumač znakova i lijevo ispod okvira: L'ortographe des surchages est

conforme aux cartes d'Etat Major Autrichiennes.

10.23.

Karta Italije s Dalmacijom

Naslov: L’ITALIA ADRIATICA E LA DALMAZIA

Autor:Dott.A. Besozzi

Mjerilo: 1:1500 000

Mjesto, izdavač: Milano: Grafiche Baroni

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid: tisak, koloriran; papir na platnu, veličine 96 × 136

cm, veličina prikaza 49 × 73,5 cm


308

Karta Italije s Dalmacijom. Izdanje iredentista nakon Velikog rata u promidžbene

svrhe nakon 1922. godine. Karta se sastoji od zemljovida Italije i Dalmacije nakon

Rapallskog ugovora. Naslov je smješten na vrh lista u sredini. Iznad naslova tekst:

ASSOCIAZIONE NAZIONALE VOLONTARI GUERRA. Lijevo i desno se nalaze

panorame gradova s pratećim tekstom: Šibenika, Zadra, Dubrovnika, Kotora te

fotografije važnijih znamenitosti s pratećim tekstom u Trogiru, Splitu i Zadru. Pri dnu

lista smještene su dvije karte koje pokazuju područje Dalmacije koje je bilo obećano

Italiji Londonskim ugovorom 1915. godine te stanje nakon Rapallskog ugovora 1920.

godine, kao i kratak pregled važnih povijesnih ličnosti Dalmacije od 3. do 19. stoljeća.

Na desnoj strani lista prikazana je i kratka kronologija povijesnih događaja. Mjerilo

dolje desno, a na sredini dolje tekst na talijanskom jeziku: A CURA DEL C.A.D.

GRUPPO DI MILANO PROPRIETÁ ARTISTICA RISERVATA. Dolje lijevo ispod

plavog ruba: edizioni S.A.S.T.A.-MILANO, te dolje desno tekst: Fotografie

gentilmente prestate dalla casa Treves-Treccani-Tumminelli.

10.24.

Zemljovid Balkanskog poluotoka, 1930. g.

Naslov: Freytag's Karte der Balkan-Halbinsel mit statistischen Daten und

Diagrammen

Autor: Hlekmann, prof. A. L.

Mjerilo:1:1 250 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Kartogr. Anstalt v. G. Freytag & Berndt 1930.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljopisna karta u knjižici: tisak u bojama, papir veličine

70,5 × 91,5 cm, veličina prikaza 63 × 76 cm, presavijeno 24 × 15,5 cm.


Zemljovid Balkanskog poluotoka sa statističkim podatcima i dijagramima iz 1930.

godine koji se proteže na zapadu od Crne Gore do Crnog mora na istoku, na sjeveru

od Bugarske te na jugu do Egejskog, Jonskog i Mramornog mora.

Naslov se nalazi na sredini izvan okvira. U lijevom gornjem kutu smještena je

legenda. Ispod naslova, a unutar okvira izdvojen je prikaz otoka Krete. Lijevo izvan

okvira cijelom visinom karte navedeni su statistički podaci kao i dijagrami o veličini

zemlje na Balkanu, o religijskoj pripadnosti, nacionalnostima i zstupljenim jezicima,

309

odnos vojnih snaga u ratu i miru. Navedeni su podatci o porezima, dugovima, stanju

u željezničkom prometu i telegrafskoj pošti. Karta je obrubljena ljestvicma

zemljopisne širine i dužine. Na karti je navedena cijena od 1Mk=60kr.

10.25.

Zemljovid zemalja Sredozemnog mora

Naslov: G. Freytags/Karte der Länder/des Mittelmeeres

Mjerilo: 1:5.000.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: G. Freytag &Berndt, 20.st.


prikaza 44 × 83 cm.


Izdanje zemljovida zemalja Sredozemnog mora s političkom podjelom. Polje karte u

okviru s ljestvicama zemljopisneširine i zemljopisne dužine. Gore izvan okvira naslov

na njemačkom jeziku, dolje na sredini mjerilo. Dolje u lijevom kutu ime izdavača.

Zemljovid zaljepljen za koricu s naslovom. Na naslovnoj stranici se nalazi i cijena od

1.2 krune. Na poleđini zemljovida pečat knjižnice: R. Archivio di stato Zara Biblioteca.

10.26.

Zemljovid austrijsko-talijanske granice

Naslov: Karte des Österreichisch-italienischen Grenzgebietes

Mjerilo: 1:600 000

Mjesto, izdavač: Beč: G. Freytag & Berndt

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid , tisak u boji, papir veličine 55 × 80 cm, veličina

prikaza 51 × 75 cm, presavijeno 23,5 × 13,5 cm


Zemljovid austrijsko talijanske za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Detaljno su

ucrtane sve prometnice. Reljef, hidronimija i toponimija bogato prikazani. Zemljovid u

dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine. Naslov na

sredini gore izvan okvira, mjerna ljestvica je u sredini dolje, a desno dolje naziv

310

izdavača. Na poleđini pečat knjižnice: Namjesništvena knjižnica Zadar. Na korici stoji

cijena zemljovida od 1.20 kruna ili 1 marke

10.27.

Zemljovid austrougarskih zemalja uz more

Naslov: Österreichisch-Ungarischen Küstenländer

Mjerilo: 1:600 000

Mjesto, izdavač: Beč: G. Freytag & Berndt

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid , tisak u boji, papir veličine 71 × 99 cm, veličina



Zemljovid Austro Ugarskih zemalja uz more za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.

Ucrtane su sve prometnice. Reljef, hidronimija i toponimija bogato prikazani.

Zemljovid u dvostrukom okviru sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine.

Naslov na sredini gore izvan okvira, mjerna ljestvica u sredini dolje. Dolje na sredini

lista, ispod okvira naziv izdavača. Na poleđini pečat knjižnice: Namjesništvena

knjižnica Zadar. Na korici stoji cijena zemljovida od 1.20 kruna ili 1 Marke

10.28.

Zemljovid granice između Etiopije i talijanskih posjeda u Africi za vrijeme Prvog

Svjetskog rata

Mjerilo: 1:600000; 1:500 000; 1:26 500

Mjesto, izdavač: Zadar, Giovanni Woditzka


prikaza 49 × 66 cm, presavijeno 28 x14,5 cm

Restauracija nužno potrebna. Rubovi isparani, nedostaju dijelovi

Stara signatura br. 158.

311

Zemljovid granice između Etiopije i talijanskih posjeda u Africi za vrijeme Prvog

Svjetskog rata koji je objavljen kao dodatak znansveno književnom listu ”Scintille” u

broju 23-24.

Četiri zasebna zemljovida smještena u okvir. Zemljovid gore desno prikazuje istočnu

Afriku uz obalu Crvenog mora. Zemljovid dolje desno prikazuje visoravni

Abesinije: ”Altipiani intorno a Massaua”, mjerna ljestvica 1:600 000. Zemljovid gore

lijevo prikazuje granice talijanskih posjeda u Africi za vrijeme Prvog Svjetskog rata: ”I

confini tra l’Abissinia e i possedimenti italiani”, mjerna ljestvica 1:500 000. Zemljovid

dolje lijevo prikazuje Massaua i okolicu:” Massaua e dintorni”, mjerna ljestvica 1:26

500.

10.29.

Zemljovid novih granica Italije

Naslov: L’Italia nei nuovi confini

Autor: Galli,G.

Mjerilo: 1:1 500 000

Mjesto, izdavač: Milano: La nuova Italia


prikaza 85 × 64 cm, presavijena 31 × 21 cm


Zemljovid novih granica Italije nakon Prvog Svjetskog rata. Zemljovid ne uključuje

područje Dalmacije jer je nedostajala odluka Mirovne konferencije u Parizu (1919-

1920) kojom bi se regulirale granice.Zemljovid u okviru sa zemljopisnom širinom i

dužinom. Reljef, hidronimija i toponimija bogato zastupljeni. Ucrtane su sve veće

prometnice i linije za navigaciju morem. Na sredini lista otisnuta promidžbena poruka

za prodaju proizvoda protiv ispadanaj kose.Unutar okvira dolje lijevo tumač znakova,

a gore u lijevom kutu naslov i mjerna ljestvica.

10.30.

312

Istočna Afrika, 1889.-1941. g.

Naslov: AFRICA ORIENTALE/ERITREA-ETIOPIA (ABISSINIA)-SOMALIA

Mjerilo:1:1 750 000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 41 × 60 cm,


Restauracija nužno potrebna: rubovi i sredina zemljovida isparani.

Stara signatura br. 161.

Dio prikaza istočne Afrike za vrijeme talijanske vladavine Eritrejom. Godine 1889.

okupirala ju je Italija, a od 1936. do 1941. Asmera je glavni grad talijanske pokrajine

Eritreje. Godine 1941. zauzeli su ju Britanci, koji je drže do 15. rujna 1952., kada je

odlukom Generalne skupštine UN 2. prosinca 1950. predana Etiopiji. Sačuvan je

gornji dio zemljovida. Zemljovid u okviru s ljestvicama geografske širine i dužine.

Unutar zemljovida lijevo gore posebno je uokviren i uvećan dio od Kerena, Asmere i

Massawa na Crvenom moru gdje je ucrtana željeznička pruga. Reljef, toponimija i

hidronimija dobro zastupljeni.

10.31.

Zemljovid istočne Afrike, 1935. g.

Naslov: MINISTERO DELLE COLONIE SERVIZIO CARTOGRAFICO. AFRICA

ORIENTALE. CARTA DIMOSTRATIVA FISICO-POLITICA. COSTRUITA, REDATTA

E DISEGNATA DA ACHILLE DARDANO. ISTITUTO ITALIANO D'ARTI GRAFICHE-

BERGAMO.

Autor: Dardano, Achille (1870.-1938.)

Matematički podatci: 1:2 000 000

Mjesto, izdavač, godina: Bergamo: Istituto iataliano d'arti grafiche,1935.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u boji; papir veličine 122 × 102,5 cm;



Zemljovid političkih granica istočne Afrike iz 1935. godine gdje su ucrtane državne

granice, putovi, željezničke pruge, karavane i izvorišta vode.Orografija i hidrografija

dobro prikazani. Zemljovid smješten u dvostrukui okvir sa stupanjskom podjelom

313

geografske širine i dužine. Naslov dolje lijevo u kutu te neposredno ispod naslova

legenda i mjerna ljestvica u kilometrima. Izvan okvira gore lijevo: XI 721-1935-XIV.

Dolje desno ispod okvira tekst na talijanskom jeziku: Stampati in Italia, a u sredini

ispod okvira: CARTOGRAFIA DELL'ISTITUTO ITALIANO D'ARTI GRAFICHE –

BERGAMO, a lijevo dolje ispod okvira: Proprietà riservata. Na poleđini upisano.

Istočna Afrika i broj 121.

10.32.

Zemljovid Cirenaike i donjeg Egipta sa zemljama istočnog sredozemlja

Naslov: CIRENAICA E BASSO EGITTO COI PAESI DEL MEDITERRANEO

ORIENTALE

Mjerilo: 1:2.500. 000

Mjesto, godina: Novara: 1940




Geografska karta sjeverne Libije, Egipta, Palestine i južnih dijelova Turske i otoka

južne Grčke, te 2 plana gradova Kaira i Aleksandrije. Zemljovid u okviru s podjeljcima

stupanjske podjele geografske širine i dužine. Naslov gore na sredini iznad okvira,

dolje ispod okvira mjerna ljestvica. Dolje lijevo izvan okvira PROPRIETÁ

ARTISTICO-LETTERARIA-STAMPATO IN ITALIA-1940-XVIII. Desno dolje ispod

okvira: ISTITUTO GEOGRAFICO DE AGOSTINI-NOVARA. Unutar okvira dolje lijevo

planovi gradova Aleksandrije s posebnim mjerilom u kilometrima od 1:250.000, te

plan Kaira, a ispod svega mjerilo u kilometrima 1:250.000.

10.33.

Pregledna karta zadarskog područja, 1941.-1945.

Mjerilo: 1:200.000

Tehnički podatci:1 list, 1 zemljovid, tisak ozalid kopija, papir veličine 22 × 32 cm


314

Pregledna karta Zadra i okolice do granice s Hrvatskom za vrijeme Drugog svjetskog

rata.

10.34.

Geografska karta Hercegovine, početak 20. st.

Naslov: Hercegovina

Godina: 20.st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, papir veličine 39, 5 × 52, 5 cm, veličina

prikaza 31 × 42 cm


Kopija loše kvalitete zemljovida Hercegovine , bez nadnevka i razmjera, izrađena

najvjerojatnije za potrebe škola na hrvatskom jeziku. Zemljovid u okviru s ljestvicama

zemljopisne širine i dužine. Naslovnica dolje desno unutar okvira.

Reljef prikazan crtkanjem. Toponimija i hidronimija dobro zastupljene.

11.35.

Zemljovid Lombardsko-Venetskog kraljevstva

Naslov: REGNO LOMBARDO-VENETO

Mjerilo: 1:400.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, koloriran; papir zalijepljen na platno u boji;

veličine 31 × 43 cm, veličine prikaza 29 × 39 cm


Zemljovid Lombardsko-Venetskog kraljevstva (1815-1866) prikazuje granice

Lombardsko-Venetskog kraljevstva prema Švicarskoj, Tirolu, Ilirskim provincijama,

Papinskoj Državi, Vojvodstvima Parme i Modene, i Piemontom. Prikazane su vode i

mnoga naselja. Polje karte je smješteno u dvostruki okvir s ljestvicama geografske

širine i geografske dužine. Naslov gore desno u kutu, a dolje desno u kutu prikaz

političke podjele kraljevstva na Lombardiju i Veneciju. Mjerilo dolje pri sredini unutar

okvira. Izvan okvira gore u lijevom kutu: Tav.15. na poleđini upisano tintom: Regno

Lombardo-Veneto, 115.

315

11. Serija HR-DAZD-383.11. Gospodarske karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Gospodarske karte

1.3. Vrijeme nastanka 1887.- 20. st.




2. KONTEKST


Serija gospodarskih karata nastala je odabirom svih gospodarskih zemljovida u

Kartografskoj zbirci od sredine 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži vinogradarsko-poljoprivredne, ribolovne, karte nalazišta ugljena i boksita,

karte pošumljvanja Mljeta i sl.





Za opis zemljovida korišten je ISBD (CM) Elementi opisa su sljedeći: signatura


316








izmjeren i opisan. Međunarodni standardni bibliografski opis kartografske građe te

ISAD (G) i ISAAR(CPF).









Hrvatski, talijanski, njemački, mađarski; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



317

11.1.

Vinogradarsko-poljoprivredni zemljovidi Austro-Ugarske Monarhije

Mjerilo: 1:1.100.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. K. militär-geographische Institute, 1887-1909

Tehnički podatci: 5 listova, 5 zemljovida: tisak, papir, različitih veličina u bojama


Mapa se sastoji od 5 zemljovida koji prikazuju vinogorje Austro-Ugarske Monarhije

napadnuto filokserom od 1887. do 1909. godine. Zemljovidi su izrađeni u mjerilu

1:1.100.000, a izdao ih je K. K. militär-geographische Institute u Beču.

List1

Zemljovid vinogorja u Austro-Ugarskoj Monarhiji napadnutim filokserom, 1887.

Naslov: ǕBERSICHTS-KARTE WEINBAU-GEBIETE ŐSTERREICH'S und der in

denselben von der Reblaus befallenen Flächen

Mjerilo: 1:1.100.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. K. militär-geographische Institute, 1887. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid. tisak, papir u bojama veličine 60 × 76 cm,



Zelenom bojom su prikazana područja gdje se uzgaja vinova loza, te je područje

Dalmacije i Istre obojano u zeleno, a pojedina područja označena su crvenom bojom

što ukazuje na prisutnost filoksere u Istri. Zemljovid je smješten u okvir sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine u dvostrukom okviru. Naslovnica se

nalazi dolje u desnom kutu na njemačkom jeziku: ǕBERSICHTS-KARTE WEINBAU-

GEBIETE ŐSTERREICH'S und der in denselben von der Reblaus befallenen

Flächen. Gore desno tumač znakova, mjerna ljestvica u kilometrima i plan Beča i

okolice. Dolje lijevo tablica sa statističkim podatcima. Dolje na sredini ispod okvira

tekst: Photolitographie und schnellpressendruckdes k. k. militär-geographischen

Institues in Wien 1887. na poleđini 125/1.

318

List 2



denselben von der Reblaus befallenen Flächen nach dem Stande vom Jahre 1889.

Mjerilo: 1:1.100.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. K. militär-geographische Institute, 1889.

Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid. tisak, papir u bojama veličine 62 × 49 cm,



Zelenom bojom su označena sva vinogorja u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a crvenom

područja zahvaćena filokserom. Na području Hrvatske bolest se raširila u odnosu na

1887. godinu. Bolest se proširila iz Istre na Kvarner točnije na Mali Lošinj. Zemljovid

u dvostrukom okviru s podjeljcima geografske širine i dužine. Naslov unutar okvira

dolje desno, a tumač znakova gore desno kao i mjerna ljestvica. Dolje na sredini

ispod okvira tekst: Photolitographie und schnellpressendruckdes k. k. militär-

geographischen Institues in Wien. Na poleđini pečat Namjesničke knjižnice i broj

125/2

List 3



denselben von der Reblaus befallenen Flächen nach dem Stande vom Jahre 1896.

Mjerilo: 1:1.100.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. K. militär-geographische Institute 1896. g.

Materijalni opis: 1 list, 1 × zemljovid. tisak, papir u bojama veličine 60 × 49 cm,



Zelenom bojom su označena vinogorja u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a crvenom

područja zahvaćena filokserom. Na području Hrvatske bolest se raširila na područje

cijele zapadne Istre, na sve otoke Kvarnera, podno Velebita, Zadar i zadarske otoke.

Zemljovid u dvostrukom okviru s podjeljcima geografske širine i dužine. Naslov

unutar okvira dolje desno, a tumač znakova gore desno kao i mjerna ljestvica. Dolje

319

na sredini ispod okvira tekst:Photolitographie und schnellpressendruckdes k. k.

militär-geographischen Institues in Wien. Na poleđini pečat Namjesničke knjižnice.

List 4



denselben von der Reblaus verseuchten und der seuchenverdächtigen Flächen

nach dem Stande Ende 1901.

Mjerilo: 1:1.100.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. K. militär-geographische Institute, 1901.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid. tisak, papir u bojama veličine 61 × 49 cm,



Crvenom bojom su naznačena područja zahvaćena filokserom. Na području Hrvatske

bolest se raširila na područje cijele zapadne Istre i Slovenije, na sve otoke Kvarnera,

podno Velebita, Zadar, zadarske otoke, Šibenik i okolicu. Zemljovid u dvostrukom

okviru s podjeljcima geografske širine i dužine. Naslov unutar okvira dolje desno, a

tumač znakova gore desno kao i mjerna ljestvica. Dolje na sredini ispod okvira tekst:

Photolitographie und schnellpressendruckdes k. k. militär-geographischen Institues in

Wien. Na poleđini pečat Namjesničke knjižnice.

List 5

Zemljovid vinogorja u Austro-Ugarskoj Monarhiji napadnutim filokserom, 1909. g.


denselben von der Reblaus verseuchten und der seuchenverdächtigen Flächen

nach dem Stande Ende 1909.

Mjerilo: 1:1.100.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: K. K. militär-geographische Institute ,1909. g.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid. tisak, papir u bojama veličine 62 × 49,5 cm,



320

Zemljovid prikazuje područje Austro-Ugarske Monarhije zahvaćeno bolešću filoksere

do kraja 1909. godine kada je bila zaražena cijela Istra, Kvarnerski otoci i Dalmacija

do Omiša.

Zemljovid u dvostrukom okviru s podjeljcima geografske širine i dužine. Naslov

unutar okvira dolje desno, a tumač znakova gore desno kao i mjerna ljestvica u

kilometrima. Dolje na sredini ispod okvira tekst: Photolitographie und

schnellpressendruckdes k. k. militär-geographischen Institues in Wien. Na poleđini

pečat Namjesničke knjižnice i broj 125/5.

11.2.

Plan pošumljavanja otoka Mljeta, 1911. g.

Naslov: Hiebsplankarte vom K. K. WIRTSCHAFTSBEZIRK MELEDA. Nach dem

Stande zu Anfang des Jahres 1911.

Mjerilo: 1:20 000

Tehnički podatci: 1 list; 1 zemljovid, tisak, papir zalijepljen na platno u boji, veličine

46 × 63,5 cm


Prikaz otoka Mljeta do početka 1911. godine. Plan je smješten u okvir gdje su

crvenom crtom obrubljena područja pogodna za pošumljavanje otoka. Unutar okvira

naslov gore lijevo na njemačkom jeziku, ,mjerilo ispod naslova. Legenda dolje lijevo.

Desno dolje posebno uokviren plan općine Babino Polje. Na poleđini naljepnica:

insula di Meleda i broj 114

11.3.

Granica ribolovnih područja Jadranskoga mora, 1923. g.

Naslov: Carta dei limiti di pesca

Mjerilo: 1:400.000

Mjesto, izdavač, godina: Genova: Istituto idrografico della R. Marina, 1923. g.


prikaza 80 × 71 cm


321

Prikaz granice ribolovnog područja Jadranskoga mora nakon potpisivanja sporazuma

između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Zemljovid u okviru s

ljestvicama zemljopisne širine i dužine. Naslov smješten gore u lijevom kutu. Dolje u

desnom kutu ispod ruba naljepnica sa cijenom od 16 lira. Na poleđini gore lijevo:

Carta dei limiti di Pesca (Mare Adriatico), te naljepnica Granice ribarenja Jadranskog

mora, 21, br 11. i broj 191.

11.4.

Planimetrijska karta s ucrtanim nalazištima ugljena

Mjerilo: 1:1.250.000



Planimetrijska karta Jadranske obale od Šibenika do Dubrovnika, te Bosne s

ucrtanim nalazištima ugljena.

11.5.

Naslov: Položajni nacrt ”Prčija glava” nalazišta boksita

Mjerilo:1:10 000

Tehnički podatci: 2 lista, 1 nacrt (1 duplikat), tisak ozalid kopija veličine svaki 111 ×

105 cm


Položajni nacrt nalazišta boksita na planini ”Prčija Glava”u Crnoj Gori, a u cilju

ishođenja dozvole za iskorištavanje boksita na tom području. Tekst na talijanskome

jeziku: Permesso di ricerca ”Prčija Glava” della ditta S. A. Continentale per l’escavo e

l’industria della bauxite Zagreb. Na listovima je i biljeg od 2 lire.

322

12. SERIJA HR-DAZD-383.12. Hidrografske karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Hidrografske karte

1.3. Vrijeme nastanka 19.st.




2. KONTEKST


Serija hidrografskih karata nastala je odabirom nekoliko položajnih nacrta i

zemljovida iz doba Austro-Ugarske Monarhije u Kartografskoj zbirci iz 19. stoljeća.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži hidrografske karte rijeke Krke i nekoliko hidrografskih karata Austrije

koje su služile za službenu uporabu u Ministarstvu poljoprivrede.







323









izmjeren i opisan.









Njemački jezik; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



324

12.1.

Hidrografska karta Austrije,1888. g.

Naslov: Hydrographische Űbresichts-Karte von Osterreich

Zum amtsgebrauche im k.k. Ackerbau Ministerium angefertigt 1888.

Autori: Becker, Wilhelm; Mateika, Johann

Mjerilo: 1:500 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: Hof-u. Staatsdrűckerei Wien, 1888.

Tehnički podatci: 8 listova, 7 zemljovida, tisak, papir veličine svaki 79 × 100 cm,

veličina prikaza: 70 × 88 cm


Hidrografska karta Austrije napravljena za službenu uporabu u Ministarstvu

poljoprivrede. Zemljovid se sastoji od 6 listova istih dimenzija uz posebno tiskani

prilog u obliku knjižice na 68 stanica.

Područje hrvatskih primorskih krajeva Istre i Dalmacije nalazi se na listovima 4, 7 i 8

Detaljno su prikazane sve vodene površine,.more, riječni tokovi, I., II. i III. reda, kanali,

bare, močvare, jezera, lokve, ribnjaci. Područje pojedinih slivova označena su

različitim bojama. Tako je crnomorski sliv označen žutom, sjevernocrnomorski

zelenom, istočnomorski sivom, a jadranski ružičastom bojom. U priloženoj knjižici su

dani opisi rijeka prema njihovoj važnosti, dužini i površini područja koja se uz njih

nalaze. Od hrvatskih rijeka opisane su Sava, Drava, Dunav, Zrmanja, Krka, Cetina,

Neretva i istarski vodotoci. Mjerilo je izraženo u kilometrima.

Knjižica s naslovom na njemačkom jeziku: Beiträge zur Hidrographie Österreichs,

1896, Wien

List 1

Naslov se nalazi u gornjem desnom dijelu lista, dolje desno uz rub prikaz podjele

karata te slijedi tekst na njemačkom jeziku: Einteilung der Blätter. Na lijevoj strani

lista je prikaz zemljovida područja gradova Praga i Linza s granicama prema Saskoj i

Bavarskoj. U dvostrukom okviru označeni su podjeljci geografske širine i dužine, a

mjerilo smješteno na dnu lista. U desnom donjem kutu vidljiv je naziv izdavača.

325

List 2

Prikaz područja Beča, Troppauta (Opava danas Češka), Brűnna i Krakowa te granica

s Mađarskom, Pruskom i Rusijom. Mjerilo smješteno na dnu lista, a naziv izdavača u

donjem desnom kutu.

List 3

Prikaz područja Lemberga (Lavov danas Ukrajina) i Szernowitza (Černovci danas

Ukrajina) te granice s Rumunjskom i Mađarskom. Mjerilo smješteno na dnu lista, a

naziv izdavača u donjem desnom kutu.

List 4

Prikaz područja Salzburga, Innsbrucka, Lichtensteina, Klagenfurta, Ljubljane, Trsta te

granica s Italijom. Mjerilo smješteno na dnu lista, a naziv izdavača u donjem desnom

kutu.

List 5

Prikaz područja Graza te granica s Hrvatskom. Mjerilo smješteno na dnu lista, a

naziv izdavača u donjem desnom kutu.

List 6

Prikaz područja Suczawa, Moldave te granice s Mađarskom i Rumunjskom.

Mjerilo smješteno na dnu lista, a naziv izdavača u donjem desnom kutu.

List 7 i 8:

Prikaz područja Dalmacije od Raba do Budve i granica s Hrvatskom, Bosnom i

Hercegovinom te Crnom Gorom. U donjem dijelu na desnoj strani nalazi se legenda,

mjerilo smješteno na dnu lista, a naziv izdavača u donjem desnom kutu.

12.2.

Položajni nacrt Slapova Krke područja blizu Skradina, početak 20. st.

Naslov: Situations-Plan des Krkafall-Gebietes bei Scardona

Mjerilo: 1:720

326

Tehnički podatci: 2 lista, 1 plan, tisak, papir veličine svaki 85 × 75,5 cm, veličina

plana 85 × 151 cm, veličina prikaza 69 × 136 cm

Plan dobro sačuvan. Nema oštećenja.


Položajni nacrt područja slapova rijeke Krke s ucrtanim tokom rijeke, okolnim

česticama zemlje, putovima i elektrocentrali na rijeci Krki. Nacrt se sastoji iz 2 dijela

koji spojeni tvore cjelinu. Na listu broj 1 dolje unutar okvira smještena je naslovnica te

mjerilo. Ruža vjetrova u obliku kompasa u donjem lijevom kutu. Izvan okvira gore

lijevo broj:1. Na listu broj 2 gore lijevo izvan okvira upisan broj 2.

327

13. Serija HR-DAZD-383.13. Geološke karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Geološke karte

1.3. Vrijeme nastanka 1935.




2. KONTEKST


Serija geoloških karata nastala je odabirom nekoliko geoloških karata smještenih u

Kartografskoj zbirci.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži 2 geološke karte Labina i okolice.







328









izmjeren i opisan.









Talijanski jezik; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



329

13.1.

Geološki zemljovidi Labina i Pule, 1935. g.

Autor: Lipparini, T.

Mjerilo: 1:100 000

Mjesto, godina: Venecija: 1933-1934

Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine svaki 55 × 65 cm,


Ostali autori. Giorgio dal Piaz; N. Salvini; Luigi Miliani


List 1

Albona-Labin

Naslov: CARTA GEOLOGICA DELLE TRE VENEZIE

Zemljovid hidrografskog ureda pokrajine Venecije s geološkim karakteristikama

Labina i okolice gdje su posebno istaknuta nalazišta boksita. Posebnim znakovima

su označeni izvori vode, rudnici, rasjedi te naslage. Zemljovid je smješten u dvostruki

okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine, a mjerna ljestvica se nalazi

u dvostrukom okviru dolje pri sredini. Legenda se prikazuje obostrano bočno. Gore

iznad okvira tekst na talijanskom jeziku: MINISTERO DEI LAVORI PUBBLICI.

UFFICIO IDROGRAFICO DEL R. MAGISTRATO ALLE ACQUE – VENEZIA. CARTA

GEOLOGICA DELLE TRE VENEZIE. Ispod naslova slijedi tekst na talijanskom jeziku:

RILEVATA A CURA DELLA SEZIONE GEOLOGICA DELL'UFFICIO IDROGRAFICO

DIRETTA DAL PROF. GIORGIO DAL PIAZ. (La sezione ha sede presso l'Istituto

Geologico della R. Università di Padova). Desno: Foglio XXXVIII della carta d'Italia al

100.000 dell'Istituto Geografico Militare., a lijevo: ALBONA. Dolje ispod okvira desno:

Rilievo eseguito dal Prof. T.LIPPARINI 1933-1934, XI-XII, te lijevo dolje ispod okvira:

V. II direttore dell'Ufficio idrografico: N. SALVINI, V. II Presidente del R. Magistrato:

LUIGI MILIANI. U donjem lijevom kutu lista navedena je cijena od L. 20,00, a na

sredini lista dolje pečat:A/ XIV s rudarskom sjekirom. Na poleđini: Karta Julske

Venecije (Labin) i 120/1.


Mjerilo: 1:100 000


330

Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine 55 × 65 cm,




List 2

Pola –Pula

Zemljovid hidrografskog ureda pokrajine Venecije s geološkim karakteristikama

Labina i okolice gdje su posebno istaknuta nalazišta boksita. Posebnim znakovima

su označeni izvori vode, rudnici, rasjedi te naslage. Zemljovid je smješten u dvostruki

okvir sa stupanjskom podjelom geografske širine i dužine, a mjerna ljestvica se nalazi

u dvostrukom okviru dolje pri sredini. Legenda se prikazuje desno bočno. Gore iznad

okvira tekst na talijanskom jeziku: MINISTERO DEI LAVORI PUBBLICI. UFFICIO

IDROGRAFICO DEL R. MAGISTRATO ALLE ACQUE – VENEZIA. CARTA

GEOLOGICA DELLE TRE VENEZIE. Ispod naslova slijedi tekst na talijanskom jeziku:

RILEVATA A CURA DELLA SEZIONE GEOLOGICA DELL'UFFICIO IDROGRAFICO

DIRETTA DAL PROF. GIORGIO DAL PIAZ. (La sezione ha sede presso l'Istituto

Geologico della R. Università di Padova). Desno: Foglio XL della carta d'Italia al

100.000 dell'Istituto Geografico Militare., a lijevo: POLA. Dolje ispod okvira desno:

Rilievo eseguito dal Prof. T.LIPPARINI 1933-1934, XI-XII, te lijevo dolje ispod okvira:

V. II direttore dell'Ufficio idrografico: N. SALVINI, V. II Presidente del R. Magistrato:

LUIGI MILIANI. U donjem lijevom kutu lista navedena je cijena od L. 20,00, a na

sredini lista dolje pečat:A/ XIV s rudarskom sjekirom. Na poleđini: 120/2.


Mjerilo: 1:100 000


Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid: tisak, koloriran, papir veličine 55 × 65 cm,




331

14. Serija HR-DAZD-383.14. Arheološke karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Arheološke karte

1.3. Vrijeme nastanka 1902.




2. KONTEKST


Serija arheoloških karata nastala je odabirom 2 arheološke karate smješte u

Kartografskoj zbirci.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži 2 arheološke karte Solina.








332








izmjeren i opisan.









Talijanski jezik; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



333

14.1.

Karta arheoloških nalazišta Solina i okolice

Naslov: ARHEOLOŠKA KARTA SOLINA I OKOLICE (CARTA ARCHEOLOGICA DI

SALONA E DEI DINTORNI)

Mjerilo: 1:75000

Mjesto, godina: Zadar: 1902. g.

Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovida, tisak, papir zalijepljen na platno u boji veličine

36 × 62,5 cm, veličina prikaza 33 × 62, 5 cm


Zemljovid arheoloških nalazišta tiskan je 1902. godine u Bullettino di archeologia e

storia Dalmata pod nadzorom dr. Luke Jelića (arheolog i povjesničar 1864-1922).

Prikaz područja od Trogira do Omiša s ucrtanim mjestima i imenima iz predhrvatskog

doba, rimske ceste su označene ravnom crvenom crtom, a podcrtana su crvenom

tankom crtom srednjovjekovna mjesta. Splitski kanal je prikazan s dubinama mora.

Svi nazivi su na hrvatskom , latinskom i neki na grčkom nazivlju. Karta je smještena u

okvir. Izvan okvira gore, na sredini je naslov na hrvatskom i talijanskom jeziku, te

tekst. Bullettino di archeologia e storia dalm. A. 1902. , a lijevo gore u kutu Tav. II.

Ispod okvira dolje desno tekst na hrvatskom jeziku: Kod c. i k. Vojničkoga

geografičnoga Zavoda u Beču, zatim: Željeznica u gradnji po podatcima Muz. Ravn.

Fr. Bulića, a lijevo ispod okvira na talijanskom jeziku: Strada ferrata in costruzione,

dietro i dati del. Dir. Mus. Fr. Bulić i Pod nadzorom Dra L. Jelića. Na poleđini

naljepnica: Spalato Salona, 113 i mjerilo, te pečat Biblioteca Luogotenenziale, Zara.

334

15. Serija HR-DAZD-383.15. Vojne karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Vojne karte

1.3. Vrijeme nastanka 1859. – 1935.


1.5. Količina 268 zemljovida, 51 list


2. KONTEKST


Serija vojnih karata nastala je odabirom vojnih karata i izvješća sa fronte smještenih

u Kartografskoj zbirci.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži razne vojne zemljovide i ratna izvješća iz Prvog svjetskog rata.








335








izmjeren i opisan.









Talijanski, njemački jezik; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



336

15.1.

Zemljovid Talijansko-francusko-austrijskog rata 1859. g.

Mjerilo: 1:5. 000.000

Tehnički podatci: list, 1 zemljovid: tisak u boji; papir zalijepljen na platno veličine 62

× 50 cm


Dio zemljovida vojnih snaga talijanske vojske u francusko-talijanskom-austrijskom

ratu 1859. godine. Austrija je 23. travnja 1859. izdala ultimatum zahtijevajući potpunu

demilitarizaciju kraljevine Sardinije. Oni su se na to oglušili, pa je Austrija započela

rat 29. travnja 1859., i tako u rat uvukla Francusku.U svim bitkama koje su uslijedile,

austrijska vojska je bila poražena te je predala Francuskoj većinu Lombardije s

Milanom, a Francuska je odmah ta područja predala Sardiniji. 1860. godine, središnje

talijanske države: vojvodstva Parma, Modena i Toscana, te Papinska država,

pripajaju se Sardiniji. Konačno ujedinjenje Italije dogodilo se nakon vojnog pohoda

Giuseppea Garibaldija i njegovih tisuću dragovoljaca na Kraljevstvo dviju Sicilija, što

je rezultiralo njenim nestajanjem i pripajanjem Sardiniji, nakon čega se stvara

Kraljevina Italija.

Zemljovid smještaja vojnih snaga talijanske vojske na dan 29. travnja 1859. godine u

trokutu Torino, Milano, Genova.

Na sredini gore tekst na talijanskom jeziku: La dislocazione alla sera del 29 aprile, a

u lijevom kutu gore broj 6, dolje pri sredini mjerna ljestvica te nazivi Sardegna,

Sassari, Ozieri, Cagliari i desno: Villafranca, Nizza. Orografija i hiodronimija dobro

prikazani. Prometnice istaknute tamnijom smeđom linijom. Na poleđini br. 142.

15.2.

Zemljovid bitke kod Vinzaglia, 30. svibnja 1859. g.

Naslov: I combatimenti di palestro e di Vinzaglio (30. maggio). La dislocazione alle

ore 14 e gli avvenimenti successivi (sino alle ore 17)

Mjerilo: 1:25.000

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u boji; papir zalijepljen na platno veličine 42

× 49 cm


337

Zemljovid prikazuje položaj vojnih postrojbi kod Vinzigalia u ratu za neovisnost Italije.

U ovoj bitci je poginulo oko 14 000 austrijanaca i 21 000 piemontežana. Naslov gore

na desnoj strani, a dolje desno tumač znakova. U gornjem lijevom kutu otisnut broj

24. Mjerna ljestvica dolje na sredini zemljovida. Na poleđini: A 143.

15.3.

Specijal karta Makedonskog fronta, Vlora, 1912.

Naslov: Paasche’s Spezialkarten der Mazedonischen Front, Blatt 1, Valona

Mjerilo:1:400.000

Mjesto, izdavač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz,19..

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, tisak u boji, papir veličine 60 × 46 cm,


Jako oštećeno i na sredini rasparano.


Zemljovid Makedonskog fonta za vrijeme Prvog balkanskog rata 1912. kada je Ismail

Qemali u Vlori proglasio nezavisnost Albanije i Vlora je postala prvi albanski glavni

grad. Grad je bio pod talijanskom okupacijom tijekom 1. i 2. svj. rata. Naslov gore na

sredini lista, a dolje ispod okvira mjerna ljestvica i legenda. Orografija i hidronimija

bogato prikazani, a toponimija dobro zastupljena kao i mreža prometnica. Crvenom

debelom crtom označena fronta. Na poleđini tiskana naslovnica sa prikazom sekcija

gdje je vidljivo da zemljovidu nedostaju 2 sekcije odnosno još 2 lista da bi zemljovid

bio cjelovit te je istaknuta cijena od 90 Pfenninga.

15.4.

Ratna karta Galicije, Bukovine, Ugarske i Rusije, 1914-1918.

Naslov: Ravensteins Kriegskarte No. 26. Galizien (Karpathen), Bukowina nebst

anschliessendem, Ungarn, Russland u. s. w.

Autor: Ravenstein, Hans

Mjerilo: 1 : 600.000

338

Mjesto, izdavač, godina: Frankfurt: Ludwig Ravenstein, 19..




Zemljovid Galicije (danas pola u Poljskoj, a pola u Ukrajini), Bukovine (područje

između Rumunjske i Ukrajine za vrijeme Austro-Ugarske), Ugarske i Rusije s rukom

ucrtanom bojišnicom crvenom i plavom bojicom. U Prvom svjetskom ratu Galicija je

bila poprište brojnih bitaka gdje su se borile Austro-Ugarska i Njemačka vojska protiv

Rusije. Naslovnica gore u lijevom kutu unutar okvira kao i mjerilo te legenda.

Orografija dobro zastupljena te hidronimija i topografija iscrpno prikazane.

15.5.

Vojna karta baltičkih zemalja (1914.-1918.)

Naslov: Ravensteins Kriegskarte vom Gouvernement Kurland, Kowno, Wilna, Süd-

Livland u. Nachbargebiet

Autor: Ravenstein, Hans

Mjerilo: 1:600 000

Mjesto: Frankfurt: Ludwig Ravenstein, 19..

Materijalni opis: 1 × list, 1 × zemljovid, tisak u boji, papir veličine 100 × 82 cm,



Zemljovid baltičkih zemalja tijekom Prvog svjetskog rata smješten u okvir. Naslovnica

na sredini gore. U gornjem lijevom kutu br. 30. Dolje ispod okvira legenda i mjerna

ljestvica. Orografija dobro zastupljena te hidronimija i topografija iscrpno prikazane.

Crvenom bojicom naknadno ucrtana linija gdje su se vodile borbe u Prvom svjetskom

ratu (u ožujku 1916) između ruskih i njemačkih postrojbi.

15.6.

Necjeloviti komplet Ravensteinovih ratnih karata iz Prvog svjetskog rata

339

List 1

Vojna karta St. Mihiel, Pont à Moussons,Toul, Nancy

Naslov: Ravensteins Kriegskarte No. 37 des Kampfgebietes St. Mihiel, Pont à

Moussons,Toul, Nancy

Mjerilo: 1:150.000

Mjesto, izdavač, godina: Frankfurt: Ludwig Ravenstein, 1914.


veličina prikaza 51 × 81 cm, presavijeno veličine 20 × 12 cm


Vojna karta područja sjevernoistočne Francuske br. 37. Naslovnica gore na sredini

iznad okvira te odmah slijedi mjerna ljestvica u kilometrima kao i naziv izdavača.

Zemljovid smješten u okvir. Presavijen u omotu. Na omotu istaknuta cijena od 1

marke. Na poleđini pečat: K. K. Statthalterei Präsidium Zara i C. K. Namjesništvena

Knjižnica, Zadar.

List 2

Vojna karta istočne Francuske

Naslov: Ravensteins Kriegskarte No. 38 des Kampfgebietes Vogesen mit

anschliesendem Frankreich: Baccarat, Epinal, Belfort

Mjerilo: 1:150.000

Mjesto, izdavač, godina: Frankfurt: Ludwig Ravenstein, početak 20. st.


prikaza 75,5 × 52 cm, presavijeno veličine 20 × 12 cm


Vojna karta područja istočne Francuske br. 38. obuhvaća planinski masiv koji

označava prirodnu granicu regija Lorrainea i Elzasa. Naslovnica gore na sredini iznad

okvira. Mjerna ljestvica u kilometrima kao i naziv izdavača dolje ispod okvira.

Zemljovid presavijen u omotu. Na omotu istaknuta cijena od 1 marke. Na poleđini

pečat: K. K. Statthalterei Präsidium Zara i C. K. Namjesništvena Knjižnica, Zadar.

List 3

Vojna karta ratišta između Sedana, Verduna i Metza br. 40

340

Naslov: Ravensteins Kriegskarte No. 40 . Gebiet zwischen Sedan u. Verdun, Metz u.

Vouziers umfassend Woëvre, Argonnen

Mjerilo: 1:150.000

Mjesto, izdavač, godina: Frankfurt: Ludwig Ravenstein,19..


prikaza 52 × 70 cm, presavijeno veličine 21 × 14 cm.


Vojna karta najkrvavijih bitaka Prvog svjetskoga rata na Zapadnom frontu. Bitka za

Verdun odvijala se od 21. veljače do 18. prosinca 1916. u blizini Verduna između

Francuske i Njemačke. Naslovnica gore u lijevom kutu unutar okvira. Odmah ispod

mjerna ljestvica i izdavač. Na samom zemljovidu su veći gradovi podcrtani plavom

bojicom. Zemljovid presavijen, a naslov je smješten na poleđinu. Navedena cijena

zemljovida od 1 marke.

List 4

Vojne karte sjeverne Francuske i Belgije u Prvom svjetskom ratu ( 1914.-1918.)

Vojna karta za područje Aisne i Champagne br. 41, (1914-1918)

Naslov: Ravensteins Kriegskarte für das Aisne Gebiet und Champagnefront von St.

Quentin über Reims bis zu den Argonnen

Mjerilo: 1:150.000


Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, tisak u boji, papir veličine 56 × 91,5 cm,

veličina prikaza 55,5 × 88 cm, presavijeno veličine 23 × 15 cm


Zemljovid Aisne na sjeveru Francuske te front u pokrajini Champagne gdje su se

tijekom Prvog svjetskog rata održale važne bitke: Bitka na Marnei blizu Pariza (6. do

9. rujna 1914.): Chemin des Dames (proljeće 1917.), i potom druga bitka na Marnei

(1918.)

Naslovnica gore u lijevom kutu unutar okvira. Odmah ispod mjerna ljestvica i izdavač.

Na samom zemljovidu gradovi podcrtani plavom bojicom. Zemljovid presavijen, a

naslovnica je smještena na poleđinu. Na naslovnici je navedena cijena zemljovida od

1,20 marke.

341

List 5

Vojna karta područja između Charleroi-Maubeuge u. Arras; Tournai-Valenciennes-St.

Quentin, br. 42, (1914-1918)

Naslov: Ravensteins Kriegskarte für das Gebiet zwischen Charleroi-Maubeuge u.

Arras; Tournai-Valenciennes-St. Quentin

Mjerilo: 1:150.000

Mjesto, vrijeme, godina: Frankfurt: Ludwig Ravenstein, 19..



Zemljovid područja između Charleroi-Maubeuge u. Arras; Tournai-Valenciennes-St.

Quentin, tj. sjeverne Francuske i Belgije.

Naslov dolje u desnom kutu unutar okvira. Odmah ispod mjerna ljestvica i izdavač.

Na samom zemljovidu gradovi podcrtani plavom bojicom. Zemljovid presavijen, a

naslovnica je smještena na poleđinu. Na naslovnici je navedena cijena zemljovida od

1,20 marke.

List 6

Vojna karta područja između Genta i Calaisa, Lilla i Brugge, br. 43, 1914-1918.

Naslov: Ravensteins Kriegskarte für das Gebiet zwischen Gent und Calais, Lille u.

Zeebrügge

Mjerilo: 1:150.000





Zemljovid područja između gradova Genta u današnjoj Belgiji i Calaisa u Francuskoj

te Lillau Francuskoj i Brugge u Belgiji. Naslov gore desno unutar okvira. Ispod

naslova mjerilo i izdavač. Gore u desnom kutu uokvireno područje grada Calaisa u

Francuskoj i njegove okolice. Zemljovid presavijen, a naslovnica je smještena na

poleđini. Navedena je cijena zemljovida od 1,20 marke.

342

15.7.

Ratna karta sjeveroistočne Francuske i Belgije, 1914-1918

Naslov: G. Freytags Kriegskarte von Nordost-Frankreich und Belgien

Mjerilo: 1:750.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč, g. Freytag & Berndt, 19..

Tehnički podatci: 1 × list, 1 × zemljovid, tisak u boji, papir veličine 99,5 × 68,5 cm,


Stara sigignatura br. 296

Zemljovid zapadnog bojišta koje je bilo najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.

Otvorila ga je Njemačka vojska okupacijom Luksemburga i Belgije preko čijih teritorija

je namjeravala uspostaviti kontrolu na industrijskim područjima Francuske. Brzo

napredovanje njemačkih snaga zaustavljeno je Bitkom na Marni gdje pobjeđuju

snage Antante. Nakon ove bitke, sukobljene strane utvrdile su svoje položaje na crti

bojišnice koja se protezala od Sjevernog mora sve do švicarske granice s

Francuskom, i otpočele su pozicijski ili rovovski rat. U svojoj osnovi, crta bojišta je

ostala gotovo nepromijenjena većim dijelom rata. Naslovnica je na vrhu lista iznad

okvira. Ispod okvira dolje na sredini mjerna ljestvica.Unutar okvira dolje u desnom

kutu smještena je legenda. Polje karte u okviru s ljestvicama zemljopisne širine i

dužine. Orografija dobro zastupljena te hidronimija i topografija iscrpno prikazane.

Crvenom bojicom naknadno ucrtana linija gdje su se vodile borbe u Prvom svjetskom

ratu između savezničkih i njemačkih postrojbi. Na poleđini pečat: Namjesništvena

Knjižnica, Zadar i olovkom upisano: Nordost della Francia.

15.8.

Necjeloviti komplet ratnih zemljovida zapadne bojišnice (Belgije i Francuske), 1914-

1918

Naslov: Paasche’s Spezialkarten der Westfront (Belgien und Frankreich)

Autor: Paasche, Walter

Mjerilo: 1:105.000

Mjesto, izdavač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz, 19..

Tehnički podatci: 9 list, 9 zemljovida, tisak u boji, papir različitih veličina

343

Stara signatura br. 298,301-309

Necjeloviti komplet od 9 specijal ratnih zemljovida zapadne bojišnice koji obuhvaćaju

područja ratovanja u Belgiji i Francuskoj od 1914 do 1918. godine, a spojeni tvore

cjelinu. Komplet sadrži 12 zemljovida od čega je sačuvano 9 koji se odnose na

zapadnu bojišnicu. Reljef prikazan stilizirano. Hidronimija i toponimija bogato

zastupljeni. Tisak je realiziran u 5 boja te je crvenom crtom označena bojišnica. Svaki

zemljovid ima naslov na sredini gore iznad okvira, broj lista (Blatt), dolje na sredini

ispod okvira mjerna ljestvica, desno su navedene skraćenice i legenda, te izdavač.

Na poleđini otisnut gore lijevo naslov, shema zemljovida, a navedena je i cijena

pojedinog lista od 90 Pfg. te nedostaju listovi br. 3, 4 i 5.

List 1

Blatt 1: Dünkirchen-Ypern

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 60 × 45,5 cm, veličina

prikaza 55 × 41 cm


List 2

Blatt 2: Lille-Arras


prikaza 40 × 56 cm


List 3

Blatt 6: Reims


prikaza 40 × 55 cm


List 4

Blatt 7: Verdun

344


prikaza 40 × 55 cm


List 5

Blatt 8: St. Mihiel

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 45,5 × 60 cm, veličina

prikaza 40 × 55 cm


List 6

Blatt 9: Château Salins


prikaza 40 × 55 cm


List 7

Blatt 10: Lunèville


prikaza 40 × 55 cm


List 8

Blatt 11: Colmar

Tehnički podatci: 1 list, 1

zemljovid, tisak u boji, papir veličine 60 × 45 cm, veličina prikaza 55 × 40 cm


List 9

Blatt 12: Belfort-Mülhausen




345

15.9.

Zemljovid zapadne Rusije, 1914-1918

Naslov: West-Russland

Mjerilo: 1:1 250 000



List oštećen na sredini, isparan.


Zemljovid zapadne Rusije te graničnih područja Njemačkog carstva i Austro-Ugarske

Monarhije. Galicija i Bukovina su pripadale Austro-Ugarskoj Monarhiji. Orografija i

hidronimija slabo prikazani, a toponimija bogato zastupljena kao i mreža prometnica.

Naslovnica gore na sredini lista, izvan okvira. Dolje na sredini lista ispod okvira

mjerna ljestvica u kilometrima. Zemljovid je smješten u dvostruki okvir sa

stupanjskom podjelom geografske širine i dužine.

15.10.

Nova generalkarta jugozapadnog ratnog područja –front Isonzo

Naslov: Neue Generalkarte des sűdwestlichen Kriegsschauplatzes (östliches Blatt

Isonzo-Front)

Mjerilo: 1:200 000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: R. Lechner, 1914-1918.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak u boji, papir veličine 113 × 84,5 cm,



Zemljovid pod brojem XIX je dio kompleta vojnih karata od 27 komada, najvjerojatnije

iz Prvog svjetskog rata.

Zemljovid prikazuje jugozapadno ratno područja od Klagenfurta na sjeveru do Pule

na jugu. Mjerna ljestvica dolje u desnom kutu. Reljef, toponimija i hidronimija bogato

zastupljeni. Na naslovnoj stranici uz naslov, izdavača i nakladnika navedena je cijena

od 2.80. Na koricama su otisnuti naslovi svih izdanih vojnih karata s mjerilom i

cijenom.

346

15.11.

Mjesečna izvješća s bojišnica Prvoga svjetskoga rata u vidu zemljovida, 1915-1918.

NASLOV: Paasche’s Frontkarte Militärischer monatsbericht in Kartenbildern

No. 3,4, 5, 7,9, 10, 11, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21, 22, 24, 25


Mjesto. Izdavač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz, 1915-1918

Tehnički podatci: 21 list, 237 zemljovida, 2 duplikata, tisak u boji, 21 papir veličine

svaki 60 × 45 cm, veličina prikaza svaki 54 × 43 cm


Mjesečna izvješća s bojišnice u vidu zemljovida na zapadu tj. U Francuskoj i Belgiji, u

Italiji, ruskom bojištu te na Balkanu. Zemljovidi su tiskani obostrano tako da se na

jednoj

strani nalaze izvješća sa bojišta u zapadnom dijelu Europe, a na drugoj su

predstavljena događanja na Balkani ili u Italiji. Svaki list tako sadrži više zemljovida.

Naslov se nalazi na sredini lista gore iznad okvira. Lijevo u gornjem kutu br.

Zemljovida istaknut crvenom bojom, a desno naslov na njemačkom jeziku: Paasche’s

Frontkarte Militärischer monatsbericht in Kartenbildern. Dolje ispod okvira desno ime

autora, a lijevo izdavača. Svaki zemljovid sadrži zasebno mjerilo. Na svakom

zemljovidu, dolje ispod ruba istaknuta cijena od 50 /60 Pfenninga.

List .1.

Zemljovidi zapadnog, talijanskog i ruskog bojišta kao i bitka za Dardanele, 1915.

Naslovi: Der westliche Kriegsschauplatz; Der italienis che Kriegsschauplatz; Der

Krieg gegen Russland und der Kampf um die Dardanellen Nr. 3


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000

Mjesto, izdavač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz, 1915

Tehnički podatci: 1 list, 14 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45 cm,

veličina prikaza 53.5 × 42,5 cm

Stanje na bojištima u kolovozu 1915.godine.

347

List .2

Zemljovidi zapadnog, talijanskog i ruskog bojišta kao i bitka za Dardanele, 1915.

Naslovi: Der westliche Kriegsschauplatz; Der italienische Kriegsschauplatz; Der Krieg

gegen Russland und der Kampf um die Dardanellen Nr. 4


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000

Mjesto, izdvač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz, 1915

Tehnički podatci: 1 list, 8 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45 cm, veličina

prikaza 56 × 42 cm

Stanje na bojištima u rujnu 1915. godine.

List 3

Zemljovidi zapadnog, talijanskog, balkanskog i ruskog bojišta kao i bitka za

Dardanele, 1915.

Naslovi: Der westliche Kriegsschauplatz; Der italienische Kriegsschauplatz; Die

Balkanstaaten; Der Krieg gegen Russland und der Kampf um die Dardanellen Nr. 5.


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000

Mjesto, izdvač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz, 1915

Tehnički podatci: 1 list, 9 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45 cm, veličina

prikaza 56 × 42 cm

Stanje na bojištima u listopadu 1915. godine.

List 4

Zemljovidi zapadnog, talijanskog, balkanskog i ruskog bojišta, kao i bojišnica u

Mezopotamiji te na Sueskom kanalu 1915.

348


auf dem Balkan; Der Krieg gegen Russland; Kämpfe in Mesopotamien; Am

Suezkanal; Nr. 7.


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000


Tehnički podatci: 1 list, 12 zemljovida, 1 duplikat, tisak u boji, papir veličine 60 × 45


Stanje na bojištima u prosincu 1915. godine.

List 5

Zemljovidi zapadnog, talijanskog, balkanskog i ruskog bojišta, te stanje u Perziji i

Dalekom istoku, 1916.


auf dem Balkan; Der Krieg gegen Russland; Nr. 9.


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000


Tehnički podatci: 1 list, 16 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45,5 cm, ve

Stanje na bojištima u veljači i ožujku 1916.ličina prikaza 55,5 × 42 cm

List 6

Zemljovidi zapadnog francuskog, talijanskog, balkanskog i ruskog bojišta, te stanje

na Dalekom istoku, 1916.


auf dem Balkan; Der Krieg gegen Russland; Nr. 10.


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000


349

Tehnički podatci: 1 list, 15 zemljovida, 1 duplikat, tisak u boji, papir veličine 60 ×

45,5 cm, veličina prikaza 55,5 × 42 cm

Stanje na bojištima u travnju i svibnju 1916. godine.

List 7

Stanje na europskim bojištima, u Rusiji, Italiji i na Balkanu, 1916.

Naslovi: Europäische Kriegsschauplätze; Der westliche Kriegsschauplatz; Russland,

Italien, Balkan Nr. 11


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000


Tehnički podatci: 1 list, 15 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45,5 cm,


Stanje na bojištima u lipnju 1916. godine.

List 8

Stanje na zapadnoeuropskim bojištima, u Rusiji, Italiji i na Balkanu, 1916.

Naslovi: Der westliche Kriegsschauplatz; Der Krieg gegen Russland Nr. 14


Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000, 1 : 5 000 000


Tehnički podatci: 1 × list, 10 × zemljovid, tisak u boji, papir veličine 60 × 45,5 cm,


Stanje na bojištima 1916. godine.

List 9

Stanje na zapadnoeuropskom bojištima, Rusiji, Italiji i Balkanu, 2016.



350

Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000, 1 : 5 000 000





List 10

Stanje na zapadnoeuropskim bojištima, Rusiji, Italiji i na Balkanu, 2017.



Mjerilo: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900 000, 1:7

500 000, 1 : 5 000 000




Stanje na bojištima u siječnju 1917. godine.

List 11

Stanje na zapadnoeuropskom bojištima, Rusiji, Italiji i Balkanu, u Makedoniji,

Mezopotamiji i Sueskom kanalu, 1917.



Mjerilo: 1: 1 750 000, 1: 200 000, 1: 600 000, 1:400 000, 1: 2 400 000, 1: 900 000, 1 :

7 500 000, 1 : 5 000 000




Stanje na bojištima u siječnju 1917. godine.

351

List 12

Stanje na zapadnoeuropskom bojištima, Rusiji, Italiji, na Balkanu, u Makedoniji,

Mezopotamiji i Sueskom kanalu, 1917.



Mjerilo: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900 000, 1:7

500 000, 1:5 000 000




Stanje na bojištima u svibnju 1917. godine.

List 13.

Stanje na zapadnoeuropskom bojištima, Rusiji, Italiji, na Balkanu, u Makedoniji, Južni

Tirol, Galiciji 1917.



Matematički p: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900

000, 1:7 500 000, 1:5 000 000

Impresum: Stuttgart: Paasche & Luz, 1917

Materijalni opis: 1 list, 11 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45 cm, veličina

prikaza 56 × 42 cm

Stanje na bojištima u kolovozu 1917. godine.

List 14

Stanje na zapadnoeuropskom bojištu i Rusiji, u Italiji, na Balkanu te na Bliskom istoku,

1917.

Naslovi: Westl. Kriegsschauplatz u. Russland; Italien, Balkan und Orient Nr. 21


Mjerilo: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900 000, 1:7

500 000, 1:5 000 000

Mjesto, izdavač, godina: Stuttgart: Paasche & Luz, 19..

352

Tehnički podatci: 1 list, 13 zemljovida, tisak u boji, papir veličine 60 × 45 cm,



List 15.

Stanje na zapadnoeuropskom bojištu i Rusiji te u Italiji, na Balkanu i na Bliskom

istoku, 1918.

Naslovi: Der westliche Kriegsschauplatz ; Italien, Balkan und Orient Nr. 22


Mjerilo: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900 000, 1:7

500 000, 1:5 000 000




Stanje na bojištima u veljača 1918. godine.

List 16.

Najveće ofenzive na zapadnom bojštu i Rusiji, Italiji, Balkanu i Bliskom istoku, 1918.

Naslovi: Zu der grossen Offensive im Westen; Russland, Italien Balkan u. Orient Nr.

24


Mjerilo: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900 000, 1:7

500 000, 1:5 000 000


Tehnički podatci: 1 list, 9 zemljovida, 1 duplikat, tisak u boji, papir veličine 60 × 45,5

cm, veličina prikaza 55,5 × 42 cm

Stanje na bojištima u srpnju 1918. godine.

List 17.

Najveće ofenzive na zapadu te bojišta u Rusiji, Italiji, Balkanu i Bliskom istoku, 1918.

353

Naslovi: Zu der grossen Offensive im Westen; Russland, Italien Balkan u. Orient Nr.

25


Mjerilo: 1:1 750 000, 1:200 000, 1:600 000, 1:400 000, 1:2 400 000, 1:900 000, 1:7

500 000, 1:5 000 000




Stanje na bojištima u rujnu 1918. godine.

15.12.

Vojna karta istočnog dijela pokrajine Trentino, 1917.g.

Naslov: TRENTINO OCCIDENTALE

Mjerilo: 1: 100.000

Godina: 1917.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak, papir u boji, veličine 100 × 58,5 cm,


Restauracija nužno potrebna: dolje lijevo isparani dijelovi lista.


Zemljovid talijanske pokrajine Trentino. Zemljovid smješten u okvir, dobro zastupljeni

orografija, hidronimija i toponimija. Naslov izvan okvira na sredini lista. Dolje u

desnom kutu ispod okvira: Istituto geografico militare (stampa 1917). Riproduzione

sistema Gliamas. Dolje lijevo u kutu ispod okvira: Riproduzione vietata (Legge 19.

Sett.1882No. 1012). Na sredini dolje ispod okvira mjerilo i tumač znakova, te : Con le

aggiunte e varianti al Settembre 1917.

15.13.

Vojna karta talijanske komande III armije koja opisuje gorje Kras, 1917.g.

Naslov: Probabile situazione delle forze nemiche dislocate sull'altopiano Carsico alla

data del 12. ottobre 1917.

354

Mjerilo: 1:50 000

Godina: 1917.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisaku boji; papir veličine 61,5 × 54,5 cm


Dio zemljovida koji prikazuje mogući smještaj neprijateljske vojske u visoravnima

Krasa. Zemljovidu nedostaje desni dio karte. Zemljovid u okviru, a ljestvice

zemljopisne širine i dužine izvan okvira. Naslov područja na sredini gore:

ALTOPIANO CARSICO. Mjerna ljestvica ispod okvira istaknuta u kilometrima., a

ispod svega tumač znakova. Na poleđini broj 137.

15.14.

Vojna karta talijanske komande

Naslov: Comando del XIII Corpo d'armata: "Sistemazione difensiva austriaca della

zona avanzata al 20. luglio 1917.".- (Altopiano Carsico).

Mjerilo: 1:10.000

Godina: 1917.

Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid. tisak u boji; papir veličine 82 × 60 cm


Plava crta na zemljovidu prikazuje napredovanje talijanske vojske na području Krasa

iznad Trsta. Zemljovid donosi podatke o položajima, obrambenim linijama, položaje

konjanika, smještaj bolnica, položaje topništva. Dolje desno pečat: Stato Maggiore

XIII Corpo d'armata. Na sredini gore: ALTOPIANO CARSICO. NA POLEĐINI BROJ

138.

15.15.

Raspored vojske na dan 10. listopada 1918. g. na rijeci Soči

Naslov: COMANDO 4 ARMATA UFFICIO I.T.O. Sistemazione nemica alla data del

10. ottobre 1918.

Mjerilo: 1:25.000

Mjesto, izdavač, godina: 1918.

355

Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid: tisak u boji, papir veličine 103 × 91 cm, veličina

prikaza 96 × 83 cm



Vojna karta talijanske komande IV armije koja prikazuje raspored neprijateljske

vojske dana 10. listopada 1918. godine u predjelu Quero na desnoj strani rijeke Soče.

Zemljovid detaljno prikazuje sjedište komande vojske, okupirana područja, sjedište

avijacije, bolnice, skloništa municije i artiljerije, izvore pitke vode i sl. Zelenom crtom

je označena talijanska strana. Naslov i tumač znakova se nalaze dolje lijevo unutar

okvira, a mjerna ljestvica dolje na sredini uz rub zemljovida. Gore na sredini: QUERO.

15.16.

Ratno izvješće austrijskog K.V.K. 7. korpuskomanda o lipanjskoj borbenoj ofenzivi

1918. g. dana 19 -26 lipnja na rijeci Soči

Naslov: K. u K. Korpskomando Gefechtbericht űber die Junioffensive 1918.

Godina: 1918.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid: tisak u boji; papir veličine: 40 × 64 cm


Austrijska vojna karta iz Prvog svjetskoga rata, prilog br. 4 koji opisuje dane borbe od

19-23. lipnja 1918. Zelena isprekidana crta pokazuje povlačenje tupa iza rijeke Soče

(Piave). Naslov gore desno u kutu, te tekst na njemačkom jeziku gore lijevo:

Tageslagen vom 19.-23./6, a ispod legenda. Dolje u lijevom kutu, uz sam rub

zemljovida. K. u. K. Kps VST. Nr. 1/5. Na poleđini broj 140.

15.17.

Zemljovid Etiopije nakon bitke kod Tembiena

Naslov: LA SITUAZIONE MILITARE DOPO LA PRIMA BATTAGLIA DEL TEMBIEN

Mjerilo 1: 1 000 000

Mjesto, izdavač, godina: Milano: Mondadori, 1935?

356

Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid: tisak u boji; papir veličine 40 × 58 cm, veličina



Prikaz vojnih položaja nakon bitke kod Tembiena 1935. godine. Vojni zemljovid u

okviru, gore lijevo naslov na talijanskom jeziku, a dolje u desnom kutu legenda.

Izvan okvira gore na sredini: PIETRO BADOGLIO-GUERRA D'ETIOPIA, lijevo gore

izvan okvira:Schizzo 2., desno gore: Dai tipi dell'Istituto Geografico Militare. Dolje na

sredini, ispod okvira :CASA ED. A. MONDADORI-MILANO, lijevo mjerna ljestvica u

kilometrima, a desno I. I. D. A. G.-Bergamo. Bočno lijevo izvan okvira: Tutti i diritti

riservati. Na poleđini rukom upisani 136.

Autor: Badoglio, Pietro (1871. - 1951.), talijanski vojskovođa i političar, Glavni

zapovjednik u ratu protiv Etiopije 1935

15.18.

Naslov: Hrvatska ratna karta Balkana

Autor: Litografički zavod V. Rožankowski i Drug ,Zagreb (1898.-1947.)

Mjerilo: 1:1 150 000

Mjesto, izdavač, godina: Zagreb: L. Hartman (Stjepan Kugli), početak 20. st.


veličina prikaza 75,5 × 101,5 cm, presavijeno 25 × 18 cm, veličina omota 25 × 18,5

cm


Hrvatska ratna karta Balkana u Prvom svjetskom ratu sa statističkim podatcima

Prikaz balkanskih zemalja: Hrvatska, Ugarska, Dalmacija, Bosna, Srbija, Crna Gora,

Rumunjska, Bugarska, Albanija, Turska, Grčka i dio Italije. Naslovnica smještena

gore lijevo, a ispod mjerna ljestvica i tumač znakova. Državne granice obrubljene

crvenom bojom. Reljef dobro zastupljen. Toponimija i hidronimija dobro prikazane,

kao i mreža putova. Zemljovid presavijen i stavljen u kartonski omot. Unutar omota

se nalaze razni statistički podatci u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Na omotu uz naslov,

mjerilo i nakladnika (Kugli, Stjepan, hrvatski knjižar, nakladnik i tiskar (1851.–1915.))

navedena je cijena od 3 krune. Dolje na sredini pečat: Hrvatska knjižara-Split.

357

15.19.

Zemljovid Austro-Ugarske Monarhije s užim i širim područjem ratnog djelovanja

Naslov: Grenzen des engeren und weiteren Kriegsgebietes

Mjerilo: 1:3.000.000




Zemljovid Austro-Ugarske Monarhije s užim i širim ratnim područjima te s označenim

sjedištima ratne komande. Naslov unutar okvira u gornjem desnom kutu, legenda

dolje desno, a ispod mjerilo.

358

16. Serija HR-DAZD-383.16. Povijesne karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Povijesne karte





2. KONTEKST


Serija povijesnih karata nastala je odabirom postojećih u Kartografskoj zbirci.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži 1 povijesna zemljovida.









359






opis izgleda karte.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



360

16.1.

Povijesna karta srednjovjekovne bosanske države

Naslov: Historijska karta srednjovjekovne bosanske države

Autor: Vego, Marko prof. (1907.-1985.)

Mjesto, izdavač, godina: Sarajevo: Svjetlost, 1957. g.

Tehnički podatci: 1 list, zemljovid, tisak u bojama, papir na platnu veličine 95 × 97



Prikaz srednjovjekovne bosanske države od X. do XIX. stoljeća. Ucrtani su trgovački,

poštanski putovi, naselja, gradovi, mjesta gdje se kovao novac, carinarnice, utvrde, te

gradovi u Dalmaciji. Lijep prikaz državnih grbova i grbova dinastija. Naslov je

smješten dolje u desnom kutu u okviru zajedno sa legendom.

361

17. Serija HR-DAZD-383.17. Karte svijeta

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Karte svijeta

1.3. Vrijeme nastanka 19. st.




2. KONTEKST


Serija planisfera nastala je odabirom postojećih u Kartografskoj zbirci.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži planisfere zemaljske kugle s početka 19. stoljeća, a prikazuju ucrtane

putove posljednjeg putovanja kapetana James Cooka.








362








izmjeren i opisan.









Talijanski, francuski jezik; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



363

17.1.

Karta svijeta s ucrtanim putom posljednjeg putovanja kapetana James Cooka, 1804.

g.

Naslov: Mappe monde ou deskription du globe terrestre assujettie aux observations

Astronomiques/ Par le Sr. Janvier Geographe & corrigee par la Marche avec les

Routes & les dernieres decouvertes

Autor : Janvier, Jean

Mjerilo : 1:80 000 000

Mjesto, izdavač, godina :Venecija : Joseph Remondini & Fils, 1804.

Tehnički podatci: 1 list, 1 planisfera, litografija, rukom bojano u akvarelu, papir ručne

izrade veličine 55 × 78 cm, veličina prikaza 47 × 65 cm

Restauracija nužno potrebna. Papir oštećen vlagom. Rubovi su smeđe boje od vlage.


Karta svijeta podijeljena na istočnu i zapadnu polutku s ucrtanim itinerarom

posljednjeg istaživačkog putovanja kapetana James Cooka. On je sa posadom broda

HMS Resolution i pratnjom broda Discovery 1776. godine isplovio iz engleskog grada

Plymoutha, a cilj je bio pronaći Sjeverozapadni prolaz – vodeni put kojim bi se sa

sjevera moglo obići sjevernoamerički kontinent i tako iz Atlantika doći u Tihi ocean

odnosno do Kine. Cook je doplovio do otočja Južnoga mora, zatim do Aljaske,

otkrivši havajsku skupinu, koju je usput imenovao Sandwich otocima koji su lijepo

prikazani na ovome zemljovidu, a potom je istraživao Beringov prolaz - otplovio je

prema sjeveru u arktički led, no nije mogao naći prolaz. Godine 1779. bio je prisiljen

zbog leda vratiti se na Havajsko otočje, pripremio se da prezimi na Havajima, gdje je

uživao velik ugled. No buknula je svađa zbog čamca ukradenoga s Discoveryja i

Cook je ubijen u tom sukobu. Njegova se posada teškom mukom domogla ostataka

svojega kapetana te ga je pokopala u more.

Naslov gore na sredini, a dolje mjesto, godina i naziv izdavača. Sve je prikazano

stilizirano jer 2 polutke nosi postolje te naglašena jedra, oružje i egzotično bilje. Karta

u okviru. Izvan ruba gore lijevo : P I.Na poleđini upisano. 13, Mappa Mondo te potpis :

Giovanni Radich.

364

17.2.

Karte istočne i zapadne polutke, 19. st.

Mjerilo: 1:500.000

Tehnički podatci: 2 list, 2 planisfera, litografija, rukom bojani rubovi u akvarelu, papir


Rubovi smeđe boje, oštećeni vlagom i mehanički.


List 1.

Prikaz istočne polutke s ravninom početnoga meridijana, koji prolazi kroz Greenwich

(London), na istočnu i zapadnu hemisferu. Na istočnoj hemisferi nalaze se: Europa,

Azija, Afrika i Australija. Naslovnica gore na sredini. Gore lijevo : Tav.1. Na poleđini

plavom bojicom upisano : 13a, Mapa Mondo, Emisfero orientale.

List 2.

Prikaz zapadne polutke na kojoj su smještene Sjeverna, Srednja i Južna Amerika.

Naslovnica gore na sredini. Gore lijevo : Tav 2. Na poleđini plavom bojicom upisano:

13b, Mapa Mondo, Emisfero occidentale.

17.3.

Karta istočne polutke

Mjerilo: 1:13.000.000

Tehnički podatci: 2 lista; 1 list u 2 dijela, zemljovid: tisak; papir na platnu, veličine 135

× 139 cm, list 1 veličine 135 × 70 cm, list 2 veličine 135 × 69 cm; duplikat svaki list

veličine 65 × 68 cm.



Geografska karta istočne polutke u 2 dijela koji spojeni tvore cijelinu. Duplikat iste

karte se sastoji od 4 dijela te spojeni dijelovi tvore jednu cijelinu. Ovom kartom su

obuhvaćeni kontinenti: Europa, Azija, Afrika, Australija i Antarktika. Karta je

smještena u kružni okvir koji služi kao ljestvica zemljopisne širine i dužine. Važniji

toponimi označeni početnim slovima ili kraticama. Nisu označene granice između

365

država. Orografija dosta dobro prikazana. Hidronimija jako istaknuta, pa se čini da je

ova vrsta geografske karte služila za učenje, kao npr. neka vrsta slijepe karte.

17.4.

Geografska karta zapadne polutke

Mjerilo: 1:275.000

Tehnički podatci: 2 lista, 2 zemljovida od toga 1 duplikat: tisak, papir zalijepljen na

platno, veličine 136 × 139 cm, svaki list 136 × 72 cm; duplikat u 4 dijela, svaki

veličine 66 × 70 cm.



Geografska karta zapadne polutke u 2 dijela koji spojeni tvore cjelinu. Duplikat iste

karte se sastoji od 4 dijela te spojeni dijelovi tvore jednu cjelinu. Ovom kartom su

obuhvaćeni kontinenti Sjeverna i Južna Amerika. Karta je smještena u kružni okvir

koji služi kao stupanjska podjela geografske širine i dužine. Važniji toponimi označeni

početnim slovima ili kraticama. Nisu označene granice između država. Orografija

dosta dobro prikazana. Hidronimija jako istaknuta, pa se čini da je ova vrsta

geografske karta služila za učenje, kao npr. neka vrsta slijepe karte.

366

18. Serija HR-DAZD-383.18. Atlasi

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Atlasi

1.3. Vrijeme nastanka 19.st




2. KONTEKST


Serija atlasa nastala je odabirom postojećih atlasau Kartografskoj zbirci koji nisu bili

uvezani.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži neuvezane atlase i to cestovene, biblijske i geografske Europe i svijeta

iz 19. stoljeća.







367









izmjeren i opisan.









Talijanski, francuski jezik; pismo: latinica


Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



368

18.1.

Zemljovidi starima poznatoga svijeta,1820. g.

Naslov: TABULAE GEOGRAPHICAE. ORBIS VETERIBUS NOTI

Mjerilo: 1:255.000, 1:1:190.000, 1:150.000, 1:1:250.000, 1:15.500, 1:130.000,

1.40.000; 1:22.000

Mjesto, izdavač, godina: Beč: In libraria C.R. ad St. Annae in platea Ioannis, 1820

Tehnički podatci: 24 lista, 1 × naslovnica , 23 × zemljovid: bakrotisak, papir veličine

svaki 38 × 47 cm


Atlas izdan u Beču, u Kraljevsko Carskoj tiskari Sv. Ane na Ivanovu trgu, 1820

godine sadrži naslovnicu i 23 zemljovida starima poznatoga svijeta. Na naslovnici se

prikazuje naslov na latinskome jeziku, te lik iz grčke mitologije Titan koji na svojim

leđima nosi zemaljsku kuglu. Dolje na sredini lista kratica C.P.S.C.R.A.M.( Cum

Privilegio Sacrae Caesareae Regiaeque Apostolicae). Bočno desno upisan broj 128

olovkom i kemijskom. Pri dnu lista nalazi se popis zemljovida, od toga 2 plana

gradova:

I. Orbis veteribus notus. II. Asia antiqua. III. Africa antiqua. IV. Europa antiqua. V.

Syria, Coelesyria Phoenicia et Palaestina. VI. Babylonia Assyria, Syria, Mesopotamia,

Armenia. VII. Asia minor. VIII. Persia et Media. IX. Aegyptus antiqua et Aethiopia. X.

Graecia antiqua. XI. Athenae cum portibus Piraeo et Phalereo. XII. Macedonia

Thracia Moesia et Illyris Graeca. XIII. India antiqua. XIV-XV. Italia antiqua. XVI.

Roma antiqua. XVII. Africa minor, Numidia et Mauretania. XVIII. Hispania antiqua.

XIX. Gallia antiqua. XX. Insulae Britanniae antiquae. XXI. Germania Magna. XXII.

Noricum, Rhaetia et Vindelicia. XXIII. Pannonia, Dacia et Illyricum.

Uz atlas pronađen i papir koji svjedoči da je pripadao fundusu Namjesničke knjižnice

u Zadru sa signaturom: IV a. 3.; IV-6607, Atlante antico.

List 1.

Naslov: Orbis veteribus notus


Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak; papir veličine 38 × 47 cm, veličina

otiska 32 × 43 cm, veličina prikaza 29 × 40 cm

369

Zemljovid prikazuje u antici poznati svijet. Polje karte je okviru s ljestvicama

geografske širine i geografske dužine.

Naslov na latinskome jeziku gore u lijevom kutu, a dolje lijevo mjerilo u geografskim

miljama. Kontinenti Europa, Afrika i Azija obrubljeni s bojicama. Gore lijevo izvan

okvira otisnut rimski broj I. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno

ispod okvira cijena od 15 Kruna :S.B. v. Adm-15 Kr. WW. Na poleđini 128/1.

List 2.

Naslov: Asia antiqua


Tehnički podatci: 1 list, 1 × zemljovid, bakrotisak; papir veličine 38 × 47 cm, veličina


Zemljovid Azije u okviru sa ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Naslov

na latinskome jeziku gore u desnom kutu, a dolje desno mjerilo u geografskim

miljama. Kontinent Azija obrubljeni s zelenom bojom. Gore lijevo izvan okvira otisnut

rimski broj II. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira

cijena od 20 kruna : S.B. v. Adm-20 Kr. WW. Na poleđini 128/2.

List 3

Naslov: Africa antiqua




Zemljovid Afrike u okviru s ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Naslov

na latinskome jeziku gore u lijevom kutu, a dolje desno mjerilo u geografskim miljama

(450 geografskih milja), rimskim miljama i egipatskim. Kontinent Afrika obrubljen sa

sivom bojom. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj III. Dolje lijevo ispod okvira:

C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna :S.B. v. Adm-20 Kr.

WW. Na poleđini 128/3.

List 4

Naslov: Europa antiqua

370




Zemljovid stare Europe u dvostrukom okviru sa ljestvicama geografske širine i

geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku gore u desnom kutu, a dolje lijevo

mjerilo u geografskim miljama. Kontinent Europa obrubljen žutom bojom. Gore lijevo

izvan okvira otisnut rimski broj IV. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje

desno ispod okvira cijena od 20 kruna :S.B. v. Adm-20 Kr. WW. Na poleđini 128/4.

List 5

Naslov: Syria, Coelesyria Phoenicia et Palaestina



otiska 43 × 32 cm, veličina prikaza 48 × 28,5cm

Zemljovid Sirije, Fenicije i Palestine u okviru s ljestvicama geografske širine i

geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku dolje lijevo, te ispod naslova mjerilo

u geografskim miljama. Granice Sirije obrubljene zelenom bojom, Fenicije žutom i

crvenom Palestine. Gore desno izvan okvira otisnut rimski broj V. Dolje lijevo ispod

okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna :S.B. v. Adm-

20 Kr. WW. Na poleđini 128/5.

List 6.

Naslov: Babylonia Assyria, Syria, Mesopotamia, Armenia



otiska 43 × 32 cm, veličina prikaza 48 × 28,5cm

Zemljovid Babilonije, Asirije, Sirije, Mezopotamije, Armenije u dvostrukom okviru s

ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku gore

desno, te dolje na sredini mjerilo u geografskim miljama. Granice obrubljene

crvenom bojom. Gore desno izvan okvira otisnut rimski broj VI. Dolje lijevo ispod

371

okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-

20 Kr. WW. Na poleđini 128/6.

List 7.

Naslov: Asia minor




Zemljovid Male Azije u okviru s ljestvicama geografske širine i geografske dužine.

Naslov na latinskome jeziku dolje lijevo kao i mjerilo u geografskim miljama. Mala

Azija obrubljena zelenom bojom. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj VII. Dolje

lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna:

S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/7.

List 8.

Naslov: Persia et Media


Materijalni podatci: 1 list, 1 × zemljovid, bakrotisak; papir veličine 38 × 47 cm, veličina


Zemljovid Perzije u okviru s ljestvicama geografske širine i geografske dužine.

Naslov na latinskome jeziku dolje lijevo, a mjerilo u geografskim miljama dolje u

desnom kutu unutar okvira. Perzija obrubljena zelenom bojom. Gore lijevo izvan

okvira otisnut rimski broj VIII. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno

ispod okvira cijena od 20 kruna :S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/8.

List 9

Naslov: Aegyptus antiqua et Aethiopia


Materijalni podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak; papir veličine 47 × 38 cm, veličina


372

Zemljovid starog Egipta i Etiopije u dvostrukom okviru sa s ljestvicama geografske

širine i geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku gore lijevo, a mjerilo u

geografskim miljama ispod naslova. Stari Egipat obrubljena crvenom bojom,

Palestina i Judeja žutom bojom. Gore lijevo, bočno izvan okvira otisnut rimski broj IX.

Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20

kruna: S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/9.

List 10

Naslov: Graecia antiqua

Mjerilo: Ca 1: 15.500

Materijalni podatci: 1 list, 1 zemljovid, bakrotisak; papir veličine 38 × 47 cm, veličina


Zemljovid stare Grčke u okviru sa s ljestvicama geografske širine i geografske dužine.

Naslov na latinskome jeziku dolje desno, a mjerilo u geografskim miljama iznad

naslova. Grčka obrubljena žutom bojom. U gornjem lijevom kutu uokviren prikaz

Cipra. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj X. Dolje lijevo ispod okvira:

C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna :S.B. v. Adm-20 Kr.


List 11.

Naslov: Athenae cum portibus Piraeeo et Phalereo et regione adjacente



Plan grada Atene s lukama Pirej i Phalerej u okviru sa alfabetskim oznakama strana

svijeta. Naslov na latinskome jeziku gore desno. Gore lijevo izvan okvira otisnut

rimski broj XI. Dolje u lijevom kutu iznad okvira Tumač znakovaDolje lijevo ispod

okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-

20 kr. WW. Na poleđini 128/11.

List 12.

Naslov: Macedonia Thracia Moesia et Illyris Graeca

Mjerilo: Ca 1: 15.500

373



Zemljovid Makedonije, rimskih provincija Trakije, Mezije i Ilirije u dvostrukom okviru s

ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku gore

na sredini lista, mjerilo u geografskim miljama je ispod naslova. Gore lijevo izvan

okvira otisnut rimski broj XII. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno

ispod okvira cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/13.

List 13.

Naslov: India antiqua




Zemljovid Indije u okviru s ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Naslov

na latinskome jeziku gore lijevo, a mjerilo u geografskim miljama dolje u desnom kutu

unutar okvira. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj XIII. Dolje lijevo ispod okvira:

C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-20 kr.


Listovi 14,15

Naslov: Italia antiqua


Tehnički podatci: 2 lista, 1 × zemljovid, bakrotisak; papir veličine svaki 38 × 47 cm,

veličina otiska svaki 32 × 43 cm, veličina prikaza svaki 29 × 40 cm

Zemljovid stare Italije na dva lista u okviru s ljestvicama geografske širine i

geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku gore lijevo, a mjerilo je ispod naslova.

Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj XIV. Dolje lijevo ispod okvira:


WW. Na poleđini 128/14. Na listu 128/15 prikazan južni dio stare Italije, gore lijevo

izvan okvira otisnut rimski broj XV. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje

desno ispod okvira cijena od 20 Kruna :S.B. v. Adm-20 Kr. WW. Na poleđini 128/15.

374

List 16.

Naslov: Roma antiqua

Tehnički podatci: 1 list, 1 plan, bakrotisak; papir veličine 38 × 47 cm, veličina otiska


Plan staroga grada Rima u okviru. Naslov na latinskome jeziku gore lijevo, a odmah

ispod naslova tumač znakova. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj XVI. Dolje

lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna:

S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/16.

List 17.

Naslov: Africa minor Numidia et Mauretania




Zemljovid sjeverne Afrike Numidije i Mauritanije na teritoriju današnjeg Alžira,Tunisa i

Libije u okviru s ljestvicama geografske širine i geogrrafske dužine. Naslov na

latinskome jeziku dolje desno, mjerilo u geografskim miljama dolje na sredini lista.

Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj XVII. Dolje lijevo ispod okvira:



List 18.

Naslov: Hispania antiqua




Zemljovid Španjolske u okviru s ljestvicama geografske širine i geografske dužine.

Naslov na latinskome jeziku dolje lijevo, a mjerna ljestvica u geografskim miljama

dolje desno. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj XVIII. Dolje lijevo ispod okvira:

C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-20 Kr.


375

List 19.

Naslov: Gallia antiqua

Mjerilo:Ca 1:22.800



Zemljovid rimske provincije Galije, područje današnje Belgije i Francuske do Pirineja

u okviru s ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Naslov na latinskome

jeziku bočno, desno pri sredini lista, a mjerna mjerilo u geografskim miljama ispod

naslova. Gore lijevo izvan okvira otisnut rimski broj XIX. Dolje lijevo ispod okvira:



List 20.

Naslov: Insulae Britanniae antiquae




Zemljovid Britanije i Irske iz doba Rimskoga Carstva u okviru s ljestvicama

geografske širine i dužine. Naslov na latinskome jeziku gore desno, a mjerilo u

geografskim miljama dolje desno. Gore desno izvan okvira otisnut rimski broj XX.


kruna : S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/20.

List 21.

Naslov: Germania Magna




Zemljovid rimske provincije Velike Germanije koja je obuhvaćala područje današnje

Njemačke, Češke, Nizozemske, Belgije i Francuske u okviru s ljestvicama

geografske širine i geografske dužine. Naslov na latinskome jeziku dolje lijevo, a

376

mjerna ljestvica u geografskim miljama dolje desno. Gore desno izvan okvira otisnut

rimski broj XXI. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje desno ispod okvira

cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/21.

List 22.

Naslov: Noricum, Rhaetia et Vindelicia




Zemljovid rimske provincije Norik, Recije i Vindelicije koja je obuhvaćala prostor

današnje Italije, Slovenije i Austrije u dvostrukom okviru s ljestvicama geografske

širine i dužine. Naslov na latinskome jeziku dolje lijevo, a mjerna ljestvica u

geografskim miljama ispd naslova. Gore desno izvan okvira otisnut rimski broj XXII.


kruna: S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/22.

List 23.

Naslov: Pannonia, Dacia et Illyricum




Zemljovid rimske provincije Panonije, Rumunjske i Dalmacije u dvostrukom okviru s

ljestvicama geografske širine i geografskedužine. Naslov na latinskome jeziku dolje

lijevo, a mjerilo u geografskim miljama dolje desno iznad ruba okvira. Gore desno

izvan okvira otisnut rimski broj XXIII. Dolje lijevo ispod okvira: C.P.S.C.R.A.M., a dolje

desno ispod okvira cijena od 20 kruna: S.B. v. Adm-20 kr. WW. Na poleđini 128/23 i

dva pečata Namjesničke knjižnice u Zadru.

18.2.

Dio biblijskog atlasa, 1895.

Naslov: Bibel-Atlas: in 10 Karten nebst geographischem Index / von Richard v. Riess

377

Autor: Riess, Richard (1823. – 1898.)

Mjerilo:1:1.850.000

Mjesto, izdavač, godina: Freiburg: Herder, 1895. g.

Tehnički podatci: 8 listova (II-IX), 8 zemljovida u bojama, papir svaki veličine 43 × 32

cm, veličina prikaza svaki 38 × 27,5 cm


Nepotpuni biblijski atlas od 8 zemljovida iz 1895. godine koji je tiskan u

HERDER'scheVERLAGSHANDLUNGzu FREIBURG im BREISBAU. Sačuvani su

listovi II, III, IV, V, VI, VII, VIII, i IX.

List 1.

Zemljovid Sinaja i Palestine nakon povratka Izraelaca iz Egipta, 13. st. pr. K.

Naslov: KARTE der Petraeischen Halbinsel und KANAN'S zur Zeit der Rűckkehr der

Israeliten aus Aegypten

Zemljovid Sinajskog poluotoka i dijela Palestine u vrijeme kada su se Izraelci vratili iz

Egipta. Crvenom bojom je označen njihov put iz Egipta. Naslov dolje u desnom kutu,

mjerilo u kilometrima. Gore desno zemljovid Sueskog kanala i planine Sinaj. Lijevo

dolje, bočno uz rub okvira prikazana visinska razlika od Sinaja do Jeruzalema.

Zemljovid u okviru sa ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Gore desno

izvan okvira: v. Riess, Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore lijevo uz rub izvan okvira: Bl. II.

Dolje na sredini ispod okvira:

HERDER'scheVERLAGSHANDLUNGzu FREIBURG im BREISBAU. Na poleđini br.

129/1.

List 2.

Palestina za vrijeme sudaca i kraljeva

Naslov: PALÄSTINA ZUR ZEIT DER Richter und der Könige

Zemljovid prikazuje podjelu zemlje na Davidovo i Salomonovo kraljevstvo (10. st.pr.

K.). Unutar okvira, gore desno posebno je prikazano područje vladavine Davida i

Solomona. Naslov je smješten dolje u lijevom kutu. Sam zemljovid je u okviru s

ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Gore desno izvan okvira: v. Riess,

Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore lijevo uz rub izvan okvira: Bl. III. Dolje na sredini ispod

378

okvira: HERDER'scheVERLAGSHANDLUNG zu FREIBURG im BREISBAU. Na

poleđini br. 129/2.

List 3.

Zemljovid Palestine, Sirije uz rijeke Eufrat i Tigris po asirskim izvješćima

Naslov: Karte von Kanaan, Syrien nebst den Euphrat-und Tigris-Ländern nach den

assyrischen Berichten

Zemljovid prikazuje Palestinu i Siriju uz rijeke Eufrat in Tigris. Naslov dolje u sredini,

a odmah ispod mjerilo. Zemljovid u okviru s ljestvicama geografske širine i

geografske dužine. Gore desno izvan okvira: v. Riess, Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore

lijevo uz rub izvan okvira: Bl. IV. Dolje na sredini ispod okvira:


129/3.

List 4.

Zemljovid Asirije i Babilona te pregledne karte osttci gradova Babel i NiniveNaslov:

KARTE VON ASSYRIEN u BABYLONIEN nebst den ǕBERSICHTS-KARTEN ǕBER

DIE RUINENFELDER VON BABEL u. NINIVE

Zemljovid prikazuje područje Asirije i Babilona, a uključeno je 6 prikaza uz rubove

samoga zemljovida. Naslov dolje u lijevom kutu, te pored desno mjerilo. Uz lijevi rub

zemljovida , unutar okvira,3 prikaza ostataka grada Ninive, a dolje uz rub okvira 3

prikaza grada Babilona. Zemljovid u okviru s ljestvicama geografske širine i

geografske dužine. Gore desno izvan okvira: v. Riess, Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore

lijevo uz rub izvan okvira: Bl. V. Dolje na sredini ispod okvira:


129/4.

List 5.

Palestina u vrijeme Isusa Krista

Naslov: PÄLESTINA ZUR ZEIT JESU

Zemljovid Palestine za vrijeme života Isusa Krista. Unutar okvira, gore desno prikaz

područja Genezaretskog jezera. Naslov dolje u lijevom kutu, a iznad mjerilo.

Zemljovid u okviru s ljestvicama geografske širine i dužine. Gore desno izvan okvira:

v. Riess, Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore lijevo uz rub izvan okvira: Bl. VI. Dolje na sredini

379

ispod okvira: HERDER'scheVERLAGSHANDLUNGzu FREIBURG im BREISBAU. Na


List 6.

Zemljovid putovanja sv. Pavla apostola, oko 65 g.

Naslov: KARTE zur Geschichte des apostolischen Zeitalters und der Reisen des hl.

Apostels Paulus

Zemljovid Sredozemlja te ucrtani smjerovi triju putovanja sv. Pavla apostola i

njegovoga uhićenja u Rimu, a u cilju širenja vijesti o Isusu Kristu i njegovu

spasiteljskom djelu kao i o nastanju kršćanske zajednice po tada poznatom svijetu.

Naslov dolje u desnom kutu s mjerilom, a lijevo tumač znakova. Zemljovid u okviru s

ljestvicama geografske širine i geografske dužine. Gore desno izvan okvira: v. Riess,

Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore lijevo uz rub izvan okvira: Bl. VII. Dolje na sredini ispod

okvira: HERDER'scheVERLAGSHANDLUNGzu FREIBURG im BREISBAU. Na


List 7.

Planovi grada Jeruzalema tijekom stoljeća

Prikaz grada Jeruzalema u 6 planova i 1 zemljovid u okviru. Gore desno izvan okvira:

v. Riess, Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore lijevo uz rub izvan okvira: Bl. VIII. Dolje na

sredini ispod okvira: HERDER'scheVERLAGSHANDLUNGzu FREIBURG im

BREISBAU. Na poleđini br. 129/7.

List 8.

Zemljovid Jeruzalema i okolice te plan grada iz 19. stoljeća. Gore desno izvan okvira:

v. Riess, Bibel.Atlas. 3. Aufl., a gore lijevo uz rub izvan okvira: Bl. IX. Dolje na sredini

ispod okvira: HERDER'scheVERLAGSHANDLUNGzu FREIBURG im BREISBAU. Na



380

18.3.

Atlas Europe

Mjerilo: Ca 1:1.700.000, 1:1.550.000, 1:3.700.000, 1:2.050.000, 1:8.250.000,

1:11.135.000, 1:8.250.000

Tehnički podatci: 7 listova, 7 zemljovidi, gravura u bojama; papir veličine svaki 47 ×

36,5 cm, veličina otiska svaki 41,5 × 31 cm, veličina prikaza svaki 38 × 28 cm,

presavijeno 36,5 × 24 cm


Dio atlasa Europe koji sadrži 7 geografskih karata. Zemljovidi su uvezani u tvrde

korice od kartona. Na uvezu naljepnica i tintom upisan naslov Atlas Europe te dolje

lijevo broj 130. Na proj stanici olovkom upisano: Lantana. Zemljovidi koji su

zastupljeni u ovom atlasu nose brojeve od 28 do 34. svaki pojedini zemljovid

smješten je u okvir s ljestvicama geografske širine i geografske dužine, svaka karta

ima naslov i mjerilo u talijanskim miljama. Izvan okvira svakog zemljovida gore lijevo

naveden je broj zemljovida:

Tav 28 REGNI DI SPAGNAE DI PORTOGALLO; 29 BELGIO E PAESI BASSI; Tav

30 REGNO UNITO ELLA GRAN BRETAGNA E DELL'IRLANDIA; Tav 31 REGNO DI

DANIMARCA COLLE ISOLE FAROER ED ISLANDIA; Tav 32 REGNO SVEZIA E

NORVEGIA; Tav 33 IMPERO RUSSO IN EUROPA; Tav 34 IMPERO OTTOMANO

18.4.

Atlas cestovnih zemljovida koje je izdao "Touring club Italiano"

Naslov: Atlante stradale d'Italia del "Touring club Italiano"


Mjerilo: 1:300 000

Mjesto, izdavač: Milano: A. Villardi, 19…

Tehnički podatci: 31 list, 31 zemljovid, 1 duplikat, tisak u bojama; 26 × papir veličine

svaki 46 × 29,5 cm, veličina prikaza svaki 38 × 26,5 cm; 4 × papir veličine svaki 30 ×

45 cm, veličina prikaza svaki 26 × 38 cm

Ostali autori:Bertarelli, l. V.



381

Atlas se sastoji od 30 listova sa 31 zemljovid Italije od toga 1 duplikat. Nedostaju

pojedini listovi ali kad bi se oni spojili dobila bi se karta Italije.

Svaki zemljovid je smješten u okvir, naslov NA TALIJANSKOM JEZIKU: ATLANTE

STRADALE D'ITALIA DEL „TOURING CLUB ITALIANO“ se nalazi na Sredini gore

izvan okvira. Gore desno je vidljiv naziv područja koje je obuhvaćeno kartom, gore

lijevo broj lista, dolje na sredini izvan okvira mjerna ljestvica u kilometrima, lijevo ime

autora :UFF. CARTOGR. DEL TCI Capo cartografo P. CORBELLINI, a dolje desno

uz okvir: PUBBLICAZ.DIR. DA L. V. BERTARELLI. BOČNO DOLJE LIJEVO U

OKVIRU NAZIV TISKARE: STAMPA A. VALLARDI MILANO. Ispod svega na sredini

u okviru promidžbene poruka jedne naftne kompanije. Lijevo i desno tumač znakova.

Na poleđini promidžbene poruke.

Foglio 4 Bergamo-Sondrio; Foglio 5 Trento-Bolzano; Foglio 5bis 1 × duplikat Merano;

Foglio 6bis Brennero; Foglio 6 Belluno-Cortina; Foglio 7 Udine-Tolmezzo; Foglio 8

Trieste Gorizia; Foglio 15 Istria-Fiume; Foglio 23 Livorno-grosseto; Foglio 24 Siena-M.

Amiata; Foglio 25 Perugia-Spoleto; Foglio 26 Ancona-Ascoli; Foglio 27 Civitavecchia-

Orbetello; Foglio 28 Roma-Viterbo; Foglio 29 Aquila-Avezzano; Foglio 30 Chieti-

Sulmona; Foglio 32 Frosinone-Gaeta; Foglio 33 Napoli-Benevento; Foglio 34 Foggia-

Potenza; Foglio 35 Barletta-Matera, Foglio 36 Bari-Taranto; Foglio 37 Brindissi-Lecce;

Foglio 38 Cilento-Lagonegro; Foglio 39 Castrovillari-Sibari; Foglio 42 Trapani-

Sciaccia; Foglio 43 Palermo-Cefalú; Foglio 44 Patti-Etna; Foglio 45 Messina-Reggio

cal.; Foglio 46 Caltanissetta-Girgenti; Foglio 47 catania-Siracusa

382

19. Serija HR-DAZD-383.19. Razne karte

1. PREPOZNATLJIVOST


1.2. Naslov serije Razne karte





2. KONTEKST


Serija raznih karata nastala je odabirom karata koje se nisu mogle smjestiti u neku od

serija u Kartografskoj zbirci.





3.1. Sadržaj

Serija sadrži 3 zemljovida.








383








izmjeren i opisan.











Papir, platno

5. DOPUNSKI IZVOR



384

19.1

Karta južnog dijela Dalmacije nakon mira u Požarevcu

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, fotokopija, papir veličine


Preslik iz Bulletino di archeologia e storia dalmata, Split 1891.

19.2.

Tumač znakova nepoznate austrijske karte srednje Europe, 19. st.

Naslov: ZEICHEN – ERKLÄRUNG zur Generalkarte von Mittel-Europa im Masstabe

1:200.000 der Natur

Tehnički podatci: 1 list, 1 tumač znakova, papir zalijepljen na platno u bojama veličine

55 × 41 cm


19.3.

Zemljovid Istre, 19. st.

Mjerilo: 1:425.000

Tehnički podatci 1 list, 1 zemljovid, tisak u bojama, papir veličine 63 × 96 cm,



Nedovršeni zemljovid Istre s početka 19. stoljeća. Zemljovid u okviru, a ispod mjerne

ljestvice u njemačkim ligama i talijanskim miljama. Izvan okvira gore na sredini:

Klagenfurt.

19.4.

Organizacije žandarmerije u Zadarskom okrugu, sredina 19. st.

Naslov: Croquis des Kreises Zara zur erleichtternden Darstellung der Organisierung

der lLandes-Miliz

Mjerilo: 1:245.000

385

Godina: polovica 19. st.


57 × 84 cm


Prikaz zadarskog okruga za lakše predstavljanje organizacije žandarmerije za

vrijeme Druge austrijske uprave u Dalmaciji sredinom 19. st. Zemljovid prikazuje

administrativnu podjelu zadarskog okruga na kotare i općine. Sjeverno je ucrtana

granica zadarskog okruga s Hrvatskom te jugoistočno s okrugom Split, a

sjeverozapadno i zapadno s Kvarnerom. Naslov gore desno, odmah ispod vjetrulja.

Legenda dolje u desnom kutu, mjerilo u klafterima. Hidronimija i toponimija dobro

zastupljene.

19.5.

Zvjezdana karta neba sjeverne i srednje Europe

Naslov: Sternkarte fűr das nördliche u. mittlere Europa

Mjesto, izdavač: Paderborn: Verlag von Ferdinand Shoening, druga polovica 19.st.

Tehnički podatci: 1 list, 1 zvjezdana karta, tisak, papir zalijepljen na platno veličine

48 × 48 cm

Karta dobro očuvana.


Nebeska karta predstavlja kartu noćnog neba. Galaktički koordinatni sustav smješten

u kružnicu te određuje položaja nebeskih tijela u odnosu na Mliječnu stazu.

Zvjezdana karta se sastoji od 15 sekcija. Na poleđini: Sternkarte fűr das nördliche u.

mittlere Europa, Verlag von Ferdinand Shoening, Paderborn. Zvjezdana karta neba

pronađena u fondu HR-DAZD-345 Obitelj Rolli te je smještena u zbirku.

19.6.

Zemljovid otoka Šćedro kod Hvara,1911.g.


Godina: 1915.

386

Tehnički podatci: 1 list, 1 zemljovid, tisak, ozalid kopija, papir veličine 19 × 24 cm,



Zemljovid otoka Ščedro koje se nalazi između otoka Hvara i Korčule. Istaknute su

dubine mora. Zemljovid u okviru, a lijevo pečat: PROF. CES.AUG. LEVI 5/5/1915.

Desno izvan okvira tekst na talijanskome jeziku kao i dolje ispod okvira. Na poleđini

upisan broj 192.

19.7.

Geografska karta Europe

Mjerilo: 1:4.050.000

Tehnički podatci: 2 lista,1 geografska karta: tisak, papir zalijepljen na platnu, veličine

130 × 152 cm, veličina prikaza 118 × 138 cm, svaki list veličine 130 × 76 cm.



Geografska karta Europe u 2 dijela koji spojeni tvore cjelinu. Orografija je dobro

zastupljena. Hidronimija jako izražena, najvjerojatnije u svrhu prepoznavanja i

snalaženja na karti. Izražene su kratice i početna slova pojedinih naziva. Nisu

naznačene granice između država.

387

8. KAZALO MJESTA

A Afrika 55, 150, 310, 312, 369, 374

Albanija 73, 138, 222, 356

Aleksandrija 313

Alžir 374

Ancona 220

Arbanasi 248

Arezzo 280

Armenija 370

Arras 341, 343

Asirija 370, 378

Atena 372

Australija 165

Austrija 73, 76, 215, 270, 297, 307, 309, 324, 355, 376

Austro Ugarska-Monarhija 211-215, 267, 268, 273, 296, 310, 317, 357

Azija 151, 165, 369

B Babilon 378

Babilonija 370

Babino polje 214, 215

Baćinska jezera 197, 207

Balkan 155, 165, 272, 294, 305, 308, 346, 356

Baltik 338

Banat 269

Banjevci 30, 31, 129

Bar 193

Bavarska 146

Beč 123, 212, 255, 256, 325

Belfort 344

Belgija 145, 340, 342, 346, 375

Belluno 221

Benkovac 213, 228

Bibinje 249

Biograd 26, 67, 213, 214, 277, 281

Biševo 213

Boka kotorska 55, 73, 138, 141, 158, 228, 233

Bokanjac 60, 249, 251

Bologna 137

Bolzano 279

Boraja 62

Bosna 45, 211, 281, 356, 358

Bosna i Hercegovina 143, 192, 204, 230, 297, 325

Bospor 257

Brač 72, 195, 196, 206, 228

Brescia 121

Bribir 108

Briševo 251

Britanija 375

Brno 325

Brodarica 60

388

Brugge 341

Budak 25

Budva 193, 198, 201, 208, 210, 215, 228, 230, 271, 284, 325

Bugarska 154, 273, 356

Bukovina 337

Burelova (brdo kod Kakme) 42

C Calais 341

Cavtat 77, 199, 201, 209, 210, 228

Cetinje 215

Château-Salins 344

Cirenaica 313

Colmar 344

Crna Gora 138, 164, 199, 210, 211, 216, 230, 293, 321, 356

Crno more 134, 248

Č Černovci (Ukrajina) 325

Češka 375

Čista 214

D Dalmacija 51-53, 55, 57, 59, 70, 96, 98, 117, 126, 136, 137, 139,

140-142, 152, 158, 159, 192, 193, 198, 199, 201, 204,

208, 216, 228-233, 266, 271, 280, 282, 283, 284, 294,

296, 305, 307, 325, 356, 376, 384

Diklo (Zadar) 250

Dobra Voda 24

Dolina Neretve 72

Donji Lapac 215

Dračevac 60, 248

Drniš 63, 71, 194, 205, 215, 228

Drvenik Veliki i Mali 195, 206

Dubac 77

Dubrovačka Republika 59, 76, 114, 142, 145, 152

Dubrovnik 55, 70, 73, 75, 77, 115, 192, 199, 212, 215, 223, 228, 321

Dugi otok 203, 216, 224

Dunkerque 343

Đ Đevrske 245

E Egipat 313, 371

Engleska 289

Ervenik 213, 214

Etiopija 310, 311, 355, 371

Europa 120, 123, 136, 146, 148, 155, 161, 166, 167, 346, 369,

380, 384-386

F Fenicija 370

Ferrara 137

389

Firenze 280

Francuska 121, 144, 145, 159, 278, 339, 340, 342, 346, 375

G Galicija 270, 337

Galija 375

Galovac 243

Genova 279, 336

Gent 341

Germanija 375

Glina 212

Gorica 29, 243

Gospić 221

Grab 58

Grabovac 81

Gračac 215

Gradac 197, 207

Graz 325

Grčka 117, 118, 120, 153, 290, 313, 356, 372

Gromača 33

Gruda 200

Gubin 214

H Halapić 214

Herceg-Novi 228

Hercegovina 211, 293, 314

Hrvatska 160, 269, 356

Hrvatsko primorje 301

Hvar 68, 72, 196, 197, 207, 213, 214, 228, 385

I Ilirija 161, 163, 372

Imotica 77

Imotski 45, 59, 80, 82, 83, 196, 206, 213, 215

Indija 373

Innsbrück 325

Irska 287, 375

Ist 213, 237

Istra 67, 121, 300, 303, 384

Italija 128, 157, 271, 275, 278, 280, 282, 287, 307, 309, 311,

346, 356, 373, 376, 380

Ivinje 39

J Jablanac 213, 214

Jablanica 214

Jadranska obala 277, 281, 299, 321

Jadransko more 172, 184, 320

Jadransko otočje 302

Jeruzalem 379

Jugoslavija 222, 224, 262, 263, 303, 304

Južna Amerika 131, 149

390

K Kairo 313

Kakma 27, 42

Kamčatka 134

Kamenmost 82

Kanaan 128

Kanada 134

Karin 93

Karlobag 213, 214

Karta svijeta 363, 364, 365, 368

Kaštel Novi 194, 205

Katalonija 132

Kistanje 108, 215

Klagenfurt 325, 345

Klek 207

Klis 58, 103

Kliševo 33

Knin 45, 58, 59, 63, 194, 204, 213, 214, 217, 224, 228

Kočerin 214

Konjic 223

Kopar 66

Korčula 197, 207, 213, 214, 223, 228

Kornati 204

Koruška 302

Kotor 70, 201, 215, 228, 281

Kožino 32, 40, 277

Krakow 325

Kraljevina SHS 274, 304

Kranjska 302

Kras (gorje) 353, 354

Krivošije 294

Krk 213

Kufstein 221

Kukljica 40, 41

Kula Atlagić 242

Kulen Vakuf 215

Kvarner 72, 121, 198, 208, 300

L Labin 67, 329

Lavov (Lemberg) 325

Lazio 164

Lađevci 21

Lastovo 198, 208, 213

Lastva 228

Libija 313, 374

Lichtenstein 325

Lille 341, 343

Linz 324

Lisičić 241

Lišane 245

Litva 127

Livno 223

Livorno 280

391

Lodomerija 270

Lombardija 314

Luka 214

Lun 213

Lunèville 344

Lj Ljubinje 215

Ljubljana 221, 222, 325

Ljubuški 214

M Mađarska 116, 120, 283, 291, 292

Makarska 72, 80, 81, 82, 213, 215, 223, 228

Makedonija 372

Mala Azija 371

Mali Lošinj 213

Martinska 281

Mauretanija 374

Medak 213-215

Međimurje 288

Metković 197, 207, 214

Metz 340

Mezija 372

Mezopotamija 370

Milano 121, 336

Mljet 199, 208, 214, 223, 284, 320

Molat 237

Moldavija 325

Monfalcone 59

Mostar 214, 223

Mravinjac 33

Müllhausen 344

Murter 283

Murvica 62, 247, 277

N Nancy 339

Neorić 194, 205

Neretva 45, 228

Neretvanski kanal 64, 186

Neum 214, 215

Nevesinje 223

Nin 50, 106, 276, 281

Nizozemska 145, 375

Norik 376

Novigrad 68, 213, 217, 224

Novigradsko more 44

Numidija 374

Njemačka 122, 130, 169, 375

O Obrovac 93, 97, 98, 108, 228, 276

Olib 72, 203, 213, 239

392

Omiš 213, 215, 223, 228

Opuzen 72, 197, 207

Osijek 274

Osmansko carstvo 40, 120, 148, 165, 161

Ostrovica 103

Oštrica 39

Otavice 85

Otočac 213, 214

Otomansko carstvo 76, 114, 133

P Pag 72, 203, 213, 214, 216, 223, 228

Paklinski otoci 196, 207

Pakoštane 37, 240

Palagruža 38, 198, 208

Palestina 168, 295, 313, 370, 377, 378

Panonija 376

Pašmanski kanal 188

Paštrovići 50

Peć 222

Peloponez 119, 120

Pelješac 73, 197, 207, 228

Perugia 280

Perušić 244

Perzija 371

Petrčane 32

Piramatovci 21, 244

Pirenej 375

Pisa 280

Podgora 196, 206

Podravina 288

Podstrana 196, 206

Poklečani 214

Poličnik 62

Poljska 124, 127, 148, 157

Pont à Moussons 339

Porto Rosso (Lastovo) 214

Posedarje 242

Prag 97, 98, 324

Preko 21, 40, 246

Premuda 203, 213, 238

Prijedor 222

Primošten 217

Prozor 223

Pula 212, 329, 345

R Rab 186, 193, 202, 213, 228, 239, 271, 283, 325

Radošinovci 24-26, 37, 129

Raštane 29, 36

Ravča 213, 215

Ražanac 60, 277

Recija 376

Reims 343

393

Rijeka 277, 300

Rijeka Cetina 86, 91, 92

Rijeka Čikola 83, 84

Rijeka Eufrat 378

Rijeka Krka 63

Rijeka Morava 224

Rijeka Neretva 109

Rijeka Po (Lombardija) 54

Rijeka Rajna 125

Rijeka Soča 354, 355

Rijeka Tigris 378

Rim 256, 374

Risan 215

Rogovo 23

Rogoznica 195, 206, 217

Rovinj 186

Rumunjska 273, 356, 376

Rusija 133, 273, 337, 345, 346

S Saint Mihiel 339, 344

Saint Quentin 341

Sali 213-215

Salzburg 289, 325

Sarajevo 212, 220, 275

Sardinija 280

Savar 246

Sedan 340

Semedela 66

Senj 186, 213, 214, 224, 228

Sestri Levante 279

Sibir 134

Siena 280

Silba 72, 203, 213, 224, 237

Sinaj 377

Sinj 45, 71, 87, 92, 195, 205, 213, 228

Sirija 370, 378

Siverić 63

Sjeverna Amerika 132, 149

Skadar 222, 277

Skradin 64, 65, 68, 108, 228, 325

Slano 77, 199, 209, 215

Slapovi Krke 68, 325

Slavonija 116, 125, 269

Slovenija 301, 376

Smilčić 93

Smoković 247

Solin 333

Split 58, 62, 69, 71, 187, 195, 206, 212, 213, 223-225, 228, 233

Srbija 192, 211, 273, 356

Sredozemno more 55, 309

Ston 199, 214, 215, 228

Suceava (Rumunjska) 325

Supetar 213, 215

394

Sušac 223

Sušak 300

Sutomišćica 21

Sutorina 210

Sv. Filip i Jakov 41

Sv. Rok 213-215

Š Šćedro 385

Šćenica 33

Šibenik 106, 186, 194, 205, 223, 225, 228, 281, 284, 321

Šolta 195, 213, 215

Španjolska 122, 123, 374

Špič 193, 215

T Tembien (Etiopija) 355

Terzibalić 83, 85

Tihi ocean 134

Tinj 29, 36, 129

Tisno 49, 213, 214

Tkon (Pašman) 22

Topolje 63

Torino 336

Toul 339

Tournai 341

Trakija 372

Trebinje 215

Trentino (pokrajina) 353

Trilj 90

Trogir 71, 195, 206, 228

Troppau (Opava, Češka) 325

Trst 325, 254, 255

Tunis 374

Turanj 29

Turska 73, 153, 154, 155, 290, 313, 356

U Udine 219, 275

Ugarska 267, 299, 337, 356

Ukrajina 306

Urbino 280

V Valenciennes 341

Vela Luka 213, 215

Velebit 95, 99, 202, 216

Veli Rat 240

Velika Britanija 287

Veliki i Mali Ston 77

Veliki Ston 214

Venecija 114, 262, 276, 314

Verdun 340, 344

Villach 221

395

Vindelicija 376

Vinzaglio 336

Vis 196, 207, 212, 213, 223, 228

Vlora 337

Vrana 27, 35, 129

Vransko jezero 121, 129, 204

Vrgada 204

Vrgorac 45, 78

Vrlika 63, 214, 228

Vrsar 186

Y Ypresi (Belgija) 343

Z Zadar 32, 44, 48, 60, 65, 69, 70, 71, 121, 204, 212, 213, 218,

224, 228, 233, 248, 257, 258, 276, 277, 281, 313, 384

Zagorje 288

Zagreb 219, 288

Zagvozd 82, 83

Zapuntel 213-215, 238

Zastrašišće 213, 215

Zaton (kod Šibenika) 60, 106

Zemunik 246, 277

Zlarin 204

Zlosela 49

Ž Žeževica 82

Žirje 204, 213-215, 223, 225

Županjac (Tomislavgrad) 214

Documents

KARTOGRAFSKA ZBIRKA...4 1. PREPOZNATLJIVOST 1.1. Identifikacijska oznaka HR-DAZD-383 1.2. Naslov Kartografska zbirka 1.3. Vrijeme nastanka 1664. – 20.st 1.4. Razina spisa Zbirka