Kazneno pravo - Pomoćni materijal za pripremu ispita

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KAZNENO PRAVO SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

KAZNENO PRAVO OSNOVNI POJOMOVI KAZNENOG PRAVA

POJAM KAZNENOG PRAVA: Kazneno pravo je sustav zakonskih pravnih propisa kojima se odreñuju kaznena djela i kaznene sankcije,kao i uvjeti za njihovu primjenu prema učiniteljima kaznenih dijela u cilju zaštite najznačajnijih dobara i društvenih vrijednosti. Pojam kaznenog prava sadrži materijalni element –odreñenje kaznenog djela,kaznene odgovornosti i kaznene sankcije u cilju ostvarivanja zaštitne funkcije; formalni element-kaznena se djela,kaznene sankcije kao i uvjeti za njihovu primjenu mogu se odreñivati samo zakonom. Kazneno pravo(u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja, a u širem smislu obuhvaća, materijalno, kaznenoprocesno i izvršno pravo. Kazneno pravo (u užem smislu) ili materijalno kazneno pravo su propisi koji proglašavaju odreñeno ponašanje kao kazneno djelo (pravo sadržano u Kaznenom zakonu)

PREDMET KAZNENOG PRAVA: Kazneno djelo,kaznena odgovornost i kaznena sankcija osnovni su pojmovi i instituti kojima se bavi kazneno pravo bilo kao grana pozitivnog prava,bilo kao naučna disciplina. Njihovim odreñivanjem kazneno pravo štiti najznačajnije društvene vrijednosti.

FUNKCIJA KAZNENOG PRAVA: 2 funkcije Funkcija je zaštita i osiguranje najznačajnijih dobara i vrijednosti od njihova povreñivanja ili ugrožavanja činjenjem kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe. Ova funkcija je zaštita postojećih odnosa tj.statička funkcija. Kazneno pravo prati dinamiku i razvoj društvenih odnosa i sudjeluje u njihovu mijenjanju i unapreñenju. To je dinamička funkcija Zaštitna funkcija-štite se dobra i vrijednosti bez kojih ne bi bilo moguće postojanje i razvoj ni čovjeka niti odreñenog društva kao posebne ljudske zajednice.

PODJELA KAZNENOG PRAVA: Osnovna podjela je: -MATERIJALNO PRAVO je sustav zakonskih pravnih propisa kojima se ureñuje pojam i karakteristike kaznenih djela,sankcija,odgovornosti i kažnjivosti. Dijeli se na opće i posebno. Opći dio odreñuje osnovne pojmove i institute kaznenog prava uopće. Posebni dio odreñuje pojam i karakteristike osnovnih,privilegirajućih i kvalificiranih oblika i vidova ispoljavanja pojedinih kaznenih djela. -PROCESNO PRAVO odreñuje kao sustav zakonskih pravnih propisa,pojam i vrste procesnih subjekata,procesna načela i tok kaznenog postupka. -IZVRŠNO PRAVO odreñuje postupak,način i uvjete izvršenja izrečenih kaznenih sankcija od strane kaznenog suda.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Prema izvoru dijeli se na nacionalno(izvor su domaći krivični zakoni odreñene države) i meñunarodno (izvor su meñunarodni pravni akti).Nacionalno se dijeli na osnovno koje je sadržano u kaznenim zakonima i dopunsko-sporedno kojeg čine kaznenopravne odredbe sadržane u drugim zakonima iz drugih oblasti prava.

IZVORI KAZNENOG PRAVA: Pod izvorom kaznenog prava u formalnom smislu to su pravni akti koji sadrže kaznenopravne norme kojima se odreñuju kaznena djela i kaznene sankcije. U materijalnom smislu to su društveni odnosi regulirani putem kaznenopravnih normi. U izvore spadaju: * zakon-kazneni zakon BIH ,kazneni zakon FBIH,kazneni zakon Brčko Distrikta BIH i kazneni zakon RS * normativni akti državnih i drugih organa-najčešći oblici su:uredbe vlada,naredbe organa uprave,normativni akti drugih organa,organizacija i zajednica * meñunarodni ugovori-javlja se kao neposredan izbor kada se ratificira i objavi kao poseban zakon koji ima neposredno djelovanje i kao posredan izvor kada država preuzme obvezu da krivično pravnu materiju regulira na odreñeni način * običaj-u BIH nije izvor prava ali se može pojaviti kao dopunski izvor kod utvrñivanja značenja pojedinih pojmova * sudska praksa-nije formalni izvor prava. Sud ne može suditi na osnovi odluka nego na osnovi zakona. * pravna nauka

KAZNENI ZAKON: Kazneni zakon je skup pravnih propisa koja se odreñuju uvjeti za kaznenu odgovornost, kaznena djela i kaznene sankcije. Kazneni zakonik je sistematizirani zbornik svih kaznenopravnih propisa koji čine materijalno kazneno pravo te zemlje. Kazneno zakonodavstvo obuhvaća sve kaznenopravne propise jedne zemlje, bez obzira da li spadaju u materijalno, procesno ili izvršno kazneno pravo.

STRUKTURA KAZNENOG ZAKONA: OPĆI I POSEBNI DIO Opći dio predstavlja sustav materijalnih kaznenopravnih propisa kojima se odreñuju načela kaznene politike, utvrñuju pojam kaznenog djela, osnov i uvjeti kaznene odgovornosti i sustav kaznenih sankcija. Odredbe općeg dijela važe za sva kaznena djela predviñena zakonima. Propisi iz općeg dijela dvojake su prirode: -deklarativne su prirode oni propisi koji proklamiraju načela kaznene politike i druga načela od opće važnosti za kazneno zakonodavstvo -konstitutivne su prirode oni propisi kojima se ustanovljavaju pojedini opći instituti,odreñuju uvjeti kaznene odgovornosti i sustav kaznenih sankcija. Posebni dio sadrži propise kojima se odreñuju pojedina kaznena djela i kazne za učinitelje tih djela, a tu spadaju i kaznena djela i za njih propisane kazne koje se nalaze u drugim zakonima. Konstitutivnog su karaktera,a deklarativna norma javlja se izuzetno i ima ograničeno djelovanje-vezana je za odreñeno kazneno djelo. Struktura odredbi posebnog dijela:karakteristika je da svaka odredba ima dispoziciju i sankciju dispozicije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


VRSTE DISPOZICIJA I SANKCIJA: DISPOZICIJA je onaj dio kaznenopravne norme kojom se odreñuju obilježja bića kaznenog djela:-OBIČNA DISPOZICIJA označava to djelo po nazivu i ukupnoj djelatnosti koja sačinjavaju njegovo biće,npr.kazneno djelo ubojstva -OPISNA DISPOZICIJA odreñuje elemente kaznenog djela koji sačinjavaju njegovo biće npr.kraña,silovanje -UPUĆUJUĆA DISPOZICIJA postoji kod svih osobito teških slučajeva pojedinih kaznenih djela protiv zdravlja ljudi -BLANKENTNA DISPOZICIJA daje samo opći okvir kaznenog djela. Primjena blankentne norme zavisi od postojanja neke druge norme koja treba odrediti elemente bića kaznenog djela. Radnja učinjenja sastoji se od postupanja koja se protive propisima,odlukama npr.prenošenje zarazne bolesti. Prema strukturi mogu biti :-proste –sadrže biće samo jednog kaznenog djela, tj. jedan oblik kazn. Djela. -složene-sadrži u sebe biće više kaznenih djela npr.1.kraña,2.teška kraña. Razlikuju se takoñer: -alternativne-u kojima je jedno ili više obilježja bića kaznenog djela postavljeno tako da će djelo biti učinjeno ako se ostvari bilo koja od alternativa,npr.kazneno djelo teške krañe ili špijunaže -kumulativne-za ostvarenje kaznenog djela moraju biti ispunjena sva kumulativna odreñena obilježja npr.silovanje. SANKCIJA je dio norme u kome je odreñena kazna za učinitelja djela sadržanog u dispoziciji: -apsolutno neodreñena kazna-zakon ne predviña vrstu ni visinu kazne nego to prepušta sudu da odluči po slobodnom uvjerenju -apsolutno odreñena kazna-zakonom je predviñena vrsta i visina kazne, a sud je obvezan da učinitelju izrekne tu kaznu -relativno odreñena kazna - zakon odreñuje vrstu kazne i minimalnu i maksimalnu granicu te kazne. Pored općeg minimuma i maksimuma postoji i poseban minimum i maksimum. Odreñivanje posebnog min. I maks. U posebnom dijelu zakona moguće je na nekoliko načina: 1. može se za kazneno djelo propisati iznos minimuma i maksimuma; 2. može se odrediti samo poseban minimum, pri čemu se on poklapa sa općim maksimumom te vrste kazne;

3. može se odrediti samo vrsta kazne bez odreñivanja posebnog minimuma i maksimuma(slučaj kod propisivanja novčane kazne)-u tom slučaju i posebni minimum i posebni maksimum se poklapaju sa općim minimumom.

TUMAČENJE KAZNENOG ZAKONA:

Tumačenje predstavlja misaonu operaciju kojom se utvrñuje pravi smisao i značenje propisa jednog zakona kada njegova sadržina nije jasna. Tumačenje može biti: prema organu koji vrši tumačenje, načinu tumačenja, obimu tumačenja

WWW.BH-PRAVNICI.COM


S obzirom na organ koji vrši tumačenje postoji: -autentično,zakonsko ili obvezno tumačenje vrši organ koji je i donio zakon koji se tumači -sudsko tumačenje vrši sud prilikom primjene zakona na konkretan slučaj učinjenog kaznenog djela iu njegovog učinitelja -naučno ili doktrirano tumačenje vrše pojedine naučne ustanove ili naučni radnici.

S obzirom na način tumačenja postoji: -GRAMATIČKO TUMAČENJE-smisao zakonskog teksta pronalazi se pomoću gramatike i sintakse -LOGIČKO TUMAČENJE-smisao zakonskog teksta pronalazi se pomoću pravila logike tj.mišljenja,rasuñivanja i zaključivanja. Javlja se dva specifična slučaja: -argumentum a contrario je način logičkog zaključivanja prema kojem se primjena jednog propisa isključuje na ostale slučajeve ako je on predviñen kao izuzetak za odreñeni slučaj npr.kod nekih kaznenih djela izuzeti su od odgovornosti,brat, sestra,bračni drug itd. -argumentum a fortiori javlja se u 2 oblika:-argumentum a maiore ad minus-znači tko može više može i manje,tj.ako je dopušteno nešto više ili u težem slučaju,mora se uzeti da je dopušteno i nešto manje ili u blažem slučaju npr.počinitelj koji je pokušao učiniti kazneno djelo al je dobrovoljno odustao može se osloboditi od kazne, pa je logično da ga sud ako ga ne oslobodi može blaže kazniti -argumentum a minore ad maius-znači tko može manje može i više,tj.nešto što vrijedi za blaži slučaj vrijedi i za teži slučaj npr.ako biće kaznenog djela sadrži nehaj počinitelja,logično je da počinitelj tog djela mora odgovarati i ako ga je počinio s umišljajem -POVIJESNO TUMAČENJE-je tumačenje sadržaja jednog zakona na osnovu analize uvjeta i okolnosti pod kojima je donijet taj zakon/u cilju tih saznanja koriste se materijali-prednacrti, nacrti, amandmani. -SISTEMATSKO TUMAČENJE-usporeñivanje propisa čije se značenje želi ustanoviti sa drugim propisima tog zakona ili drugih zakona itd. -UPOREDNO ILI KONPARATIVNO-sastoji se u usporeñivanju dva ili više autentičnih tekstova istog zakona objavljenog na raznim jezicima naroda i narodnosti.

S obzirom na obujam razlikuju se: -redovno tumačenje-kad se smisao zakona poklapa sa voljom zakonodavca -vanredno omogućava uže ili restriktivno tumačenje tj.sužavanje značenja jednog izraza ili pojma i šire ili ekstenzivno tj.proširenje značenja jednog izraza ili pojma.

ANALOGIJA: Analogija je način zaključivanja i rješavanja konkretnih slučajeva na osnovi sličnosti: ZAKONSKA ANALOGIJA postoji kada se nepredviñeni slučaj rješava primjenom zakonskog propisa koji predviña sličan slučaj. PRAVNA ANALOGIJA postoji kada se neregulirani slučaj rješava primjenom načela na kojima se zasnivaju propisi one grane prava u kojoj se slučaj pojavio ili primjenom načela na kojima se zasniva cjelokupno pravo jedne zemlje. Analogija kojom se stvara pravo protivna je načelu zakonitosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


VREMENSKO VAŽENJE KAZNENOG PRAVA: Zakoni,propisi i opći akti stupaju na snagu najranije osam dana od objavljivanja u službenom glasilu, a ako se radi o kaznenom zakonu čiji su propisi imperativne, represivne prirode ostavlja se duži period(VACATIO LEGIS)s ciljem da se grañani upoznaju s odredbama. Kazneni zakon prestaje važiti: -na osnovu zakonskog propisa koji odreñuje dan prestanka njegove važnosti -stupanjem na snagu novog kaznenog zakona koji na drugačiji način regulira istu materiju koju je regulirao ranije važeći zakon.Svi kazneni zakoni u BIH predviñaju da se na počinitelja primjenjuju zakoni koji su važili u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Retroaktivnost u kaznenom pravu znači primjenu novog kaznenog zakona na djela koja su učinjena prije njegovog stupanja na snagu tj.za vrijeme važenja starog zakona. Na kazneno djelo primjenjuje se zakon koji je važio u vrijeme njegovog počinjenja,ali postoji izuzetak prema kome se,ako se poslije počinjenja kaznenog djela jednom ili više puta izmjeni zakon, primjenjuje ovaj koji je blaži za počinitelja. Blaži je onaj zakon koji: -ne predviña učinjeno djelo kao kazneno djelo -isključuje kaznenu odgovornost u cjelini ili predviña neki osnov za isključenje umišljaja -isključuje kažnjivost ukoliko oba zakona podjednako predviñaju postojanje k.d. i kaznene odgovornosti učinitelja; -predviña osloboñenje od kazne ukoliko i po jednom i po drugom postoji kažnjivost; -predviña mogućnost blažeg kažnjavanja ako učinitelj ni po jednom zakonu ne može biti osloboñen kazne; -ne predviña primjenu sporednih kazni. U slučaju da su oba zakona jednaka tada se primjenuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela Ovdje važi princip alternativiteta tj.u odnosu na konkretno kazneno djelo može biti primijenjen samo jedan zakon za koji se ustanovi da je blaži za učinitelja kaznenog djela i to u cjelini.

PROSTORNO VAŽENJE KAZNENOG DJELA:

Pod time se podrazumijeva primjena kaznenog zakonodavstva BIH prema tome da li je kazneno djelo učinjeno u zemlji ili inozemstvu. U BIH odreñivanje prostornog važenja kaznenog zakona ima dvostruki značaj: 1. da se odredi djelovanje njenog kaznenog zakonodavstva prema kaznenom zakonod. Drugih država u slučaju počinjenja kaznenog djela sa elementom inostranosti. 2. da se odredi meñusobni odnos kaznenih zakona FBIH, Brčko Distrikta BIH, i Republike Srpske u njihovoj primjeni na konkretne slučajeve.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


NAČELA TERITORIJALNOG VAŽENJA: 4 PRINCIPA -TERITORIJALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne države primjenjuje se na sve počinitelje kaznenih djela koja su učinjena na teritoriji države bilo da su oni domaći,strani državljani ili osobe bez državljanstva. Teritorijalni princip primjene kaznenih zakona BIH proširen je principom zastave broda odnosno registracije aviona. Kazneno zakonodavstvo BIH primjenjuje se još u dva slučaja:1.ako je kazneno djelo učinjeno na domaćem brodu bez obzira gdje se nalazilo u vrijeme učinjena djela,2.ako je kazneno djelo učinjeno u domaćem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom bez obzira gdje se nalazio u vrijeme učinjena kaznenog djela. -PERSONALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne države primjenjuje se na njene državljane kada učine kazneno djelo na teritoriji strane države. Razlikuju se: - pasivni personalni princip-kazneni zakon jedne države primjenjuje se na njene državljane samo kada su učinjenjem kaznenog djela u inozemstvu povrijedili njeno dobro ili dobro njenog grañanina;(u BIH se primjenjuje) - aktivni personalni princip-kazneni zakon primjenjuje se na njene državljane kada je kaznenim djelom učinjenim u inozemstvu povrijeñeno i dobro strane države ili stranog državljanina. Krivični zakoni BIH usvajaju aktivni personalni princip prema kome se ovi zakoni primjenjuju na državljane BIH koji izvan njene teritorije učine bilo koje kazneno djelo osim:1. djela protiv integriteta BIH, 2. djela falsificiranja novca ili vrijednosnih papira, znakova za obilježavanje robe, 3. djela za koja postoji meñunarodna obveza kažnjavanja prema propisima meñunarodnog prava, meñunarodnih i meñudržavnih konvencija; 4. djela protiv službene i odgovorne osobe u institucijama BIH u vezi s njihovom službom. -REALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne države primjenjuje se prema svakoj osobi bez obzira na državljanstvo,koja učini kazneno djelo protiv pravnih dobara te države ili njenih grañana,bez obzira gdje je djelo učinjeno. -UNIVERZALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne države primjenjuje se na sve učinitelje kaznenih djela koji se zateknu na njenoj teritoriji,bez obzira čiji su državljani, gdje je djelo učinjeno i čije je pravno dobro ugroženo ili povrijeñeno.Da bi došlo do primjene univerzalnog principa, potrebno je da je učinjeno djelo kazneno djelo i zemlje gdje je učinjeno i po nekom od domaćih kaznenih zakona, te da je u stranom zakonu za to djelo predviñena kazna 5 godina zatvora ili teža kazna pri čemu je pri izricanju kazne sud vezan propisanom kaznom u zakonu zemlje gdje je djelo učinjeno.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KAZNENI IMUNITET:

Postoje izvjesne osobe prema kojima se kazneni zakon ne primjenjuje iz odreñenih pravnopolitičkih razloga jer one uživaju kazneni imunitet. KAZNENI IMUNITET IZ DRŽAVNO PRAVNIH RAZLOGA imaju delegati(članovi) Parlamentarne skupštine BIH,članovi predsjedništva BIH,članovi Vijeća ministara BIH itd. On može biti: -krivični imunitet(apsolutni ili materijalni) sastoji se u nemogućnosti kažnjavanje za djelo učinjeno u vršenju funkcije koja je zaštićena imunitetom npr.kaznena djela učinjena u vezi sa izborima i glasanjem. -kaznenoprocesni imunitet(relativni) sastoji se u nemogućnosti pretvaranja i gonjenja osoba koje uživaju kazneni imunitet,kao najznačajnijih društvenih i političkih funkcija dok se za to ne dobije odobrenje nadležnog organa tj.Parlamenta odgovarajućeg nivoa vlasti. No ove osobe mogu biti pritvorene ako su zatečene u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u dužem trajanju od 5 god. Ovaj imunitet prestaje i prestankom mandata. KAZNENI IMUNITET IZ MEðUNARODNOPRAVNIH RAZLOGA imaju tzv.ekstencijalne osobe:1.šefovi stranih država,2.diplomatsko konzularni predstavnici,3.predstavnici meñunarodnih organizacija,4.članovi pratnje i članovi obitelji tih osoba. (procesni imunitet).

EKSTRADICIJA: Ekstradicija je pravnopolitički, kaznenopravni i kaznenoprocesni akt meñunarodnopravne pomoći koji se sastoji u izdavanju učinitelja od strane jedne države drugoj u cilju suñenja za učinjeno kazneno djelo ili izvršenja kaznene sankcije. Postoje: Ugovorna ekstradicija –vrši se na osnovu zaključenog formalnog ugovora izmeñu država ili na osnovu deklaracije o reciprocitetu. Ugovori mogu biti: bilateralni,regionalni i multilateralni. Zakonska ekstradicija-odreñuje se odredbama kaznenoprocesnog zakonodavstva. U ugovoru o ekstradiciji odreñuju se kaznena djela za koja će se vršiti ekstradicija.To odreñivanje se vrši na tri načina: 1. metodom enumeracije-nabrajanjem kaznenih djela za koja će se vršiti izdavanje; 2. metodom eliminacije-nabrajanje kaznenih djela za koja se neće vršit izdavanje; 3. metodom opće klauzule – odreñivanjem najblaže vrste i najmanjeg iznosa kazne za djela za koja će se vršiti izdavanje. Razlikuje se : - aktivna ekstradicija-kada domaća država traži izručenje učinitelja kaznenog djela od strane države - pasivna ekstradicija-kada izdavanje učinitelja kaznenog djela traži strana od domaće države.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Neke od pretpostavki ekstradicije su: -da osoba čije se izručenje traži nije državljanin BIH -da nije u postupku traženja azila -da djelo nije učinjeno na teritoriji BIH protiv nje ili njenog državljanina -da nije počinjeno političko ili vojno kazneno djelo -da nije nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili izvršenja kazne prije nego što je stranac pritvoren ili kao osumnjičeni saslušan; -da je utvrñen identitet osobe čije se izručenje traži -da ima dovoljno dokaza…itd.

AZIL Azil je pružanje gostoprimstva i pravne zaštite od strane jedne države stranim državljanima ili osobama bez državljanstva koje osnovano strahuju od progona zbog svoje rase,boje,spola,vjeroispovijesti itd.

POJAM I ELEMENTI KAZNENOG DJELA

POJAM KAZNENOG DJELA: Kazneno djelo je društveno opasno djelo koje pravni poredak zabranjuje pod prijetnjom primjene kaznene sankcije. Ono je rezultat ljudskog ponašanja pa se može označiti kao ljudsko ponašanje kojim se krše pravni propisi i koje proizvodi štetnu posljedicu za društvo zbog koje ono i reagira primjenom kaznene sankcije. Formalni pojam-kazneno djelo je pravni fenomen odnosno pravna činjenica koja proizvodi pravne posljedice ili pak jedan dogañaj u spoljnom svijetu koji dovodi do nastanka pravnih posljedica za društvo ili pojedinca. U odreñivanju ovog pojma razlikuje se više shvaćanja: normativističko (predstavlja povredu norme ili kaznenog zakona), realističko (kazneno djelo je dogañaj i realna pojava u vanjskom svijetu-radnja i posljedica), simptomatsko (simptom postojanja kaznopravne odgovornosti počinitelja k.d.), i dinamičko (vanjski odraz unutarnjeg psihičkog stanja počinitelja) Materijalni pojam-kazneno djelo javlja se kao povreda društvenih uvjeta života ili potreba njegova postojanja ili kao povreda njegovih vrijednosti bez kojih ono ne bi moglo biti postojati kao organizirana zajednica. Materijalno-formalni pojam-kazneno djelo označava povredu ili ugrožavanje individualne ili kolektivne potrebe postojanja društva u obliku države koja se bez ugrožavanja kaznom ne može zaštititi. Ovaj pojam poznaje i kazneni zakon BIH, koji kao kazneno djelo smatra protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kazneno djelo, čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kaznena sankcija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


OPĆI ELEMENTI KAZNENOG DJELA: Iz izložene definicije proizlazi da se pojam krivičnog djela sastoji iz 4 osnovna,opća elementa (obilježja): -djela čovjeka tj.posljedice prouzrokovano ljudskom radnjom (radnja) -društvene opasnosti (biće kaznenog djela) -protivpravnosti djela (protupravnost) -odreñenosti djela u zakonu.(krivnja) Nepostojanje jednog bilo kojeg općeg elementa,isključuje postojanje krivičnog djela shvaćenog u materijalno-formalnom smislu. Opći elementi mogu se podijeliti na materijalne i formalne. Materijalni su:djelo čovjeka i društvena opasnost. Formalni su:protupravnost i odreñenost djela u zakonu.

BIĆE KAZNENOG DJELA: Biće kaznenog djela označava skup obilježja odreñenog kaznenog djela. Posebni elementi uvjetuju postojanje točno odreñenog dijela, a opći elementi uvjetuju postojanje kaznenog djela uopće. Utvrñivanje bića kaznenog djela znači pravnu kvalifikaciju djela, a to je zadatak suda u kaznenom postupku. VRSTE KAZNENIH DJELA: temeljna, kvalificirana, privilegirana, k.d. kvalificirana težom posljedicom,, materijalna, formalna, k.d. povreñivanja, k.d. ugrožavanja, trajna, jednostavna, složena, opća, posebna, vlastoručna.

OBJEKT I SUBJEKT KAZNENOG DJELA OBJEKT I VRSTE OBJEKTA KAZNENOG DJELA: U formalnom smislu objekt je dobro ili interes protiv koga je upravljeno kazneno djelo te mu se zbog toga pruža kaznenopravna zaštita. U materijalnom smislu to su društveni odnosi i dobra koja se štite odredbama kaznenog zakonodavstva. Razlikuju se dvije vrste objekata: 1.Zaštitni objekt je dobro ili interes kome se pruža kaznenopravna zaštita od povrede ili ugrožavanja kaznenim djelima. Dvije su vrste zaštitnog objekta:opći-kojeg čine čovjek i društvo ;grupni-kojeg čine pojedine vrijednosti koje se napadaju grupom kaznenih djela npr.integritet BIH. 2.Objekt radnje-to je predmet na kome se čini radnjom kaznenog djela. Može biti: napadni objekt-je predmet protiv koga je upravljena radnja kaznenog djela;gramatički objekt-je predmet na kome se radnja čini.

SUBJEKT KAZNENOG DJELA: Aktivni subjekt kaznenog djela je osoba koja svojom radnjom ostvaruje posljedicu kaznenog djela. To je znači učinitelj kaznenog djela. Aktivni subjekt kaznenog djela može ostvariti svršeno ili pokušano kazneno djelo. Kazneni zakoni razlikuju učinitelje s obzirom na:uzrast-maloljetne osobe,mlañe punoljetne, punoljetne osobe; podobnost za odgovornost –uračunljivi, neuračunljivi i bitno smanjeno uračunljivi učinitelji; osuñivanost-neosuñivane osobe i povratnici. Pasivni subjekt kaznenog djela je osoba koja je povrijeñena ili oštećena kaznenim djelom tj.žrtva kaznenog djela. Pasivni subjekt može biti svaka fizička i pravna osoba.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PRAVNA OSOBA KAO SUBJEKT KAZNENOG DJELA: Teorija fikcije-pravna osoba je fikcija pa ne može učiniti kazneno djelo. Kao razlozi za to navode se:1.kazneno djelo čini se tjelesnim pokretima ili njegovim propuštanjem, što može učiniti samo čovjek;2.pravna osoba nema svijest i volju i ne može imati psihički odnos pa ne može biti kriva;3.kazna primijenjena prema pravnoj sobi ne bi bila osobna nego bi li pogodila sve njene članove, pa i ove koji se nisu slagali sa djelatnošću zbog koje se kažnjava. Teorija realnosti-pravna osoba je organsko realno biće a ne fikcija. Ona ima predstavnike koji donose odluke i organe koji ili izvršavaju. Volja predstavnika je volja pravne osobe. Ona ima sposobnost za psihički odnos-može biti kriva. Teorija kompromisa-pravnoj osobi treba izuzetno prizvati svojstvo subjekta kaznenog djela. Pravna osoba odgovara i za privredni prijestup i prekršaj.

PODJELA KAZNENIH DJELA:

Meñunarodno kazneno djelo može se odrediti kao društveno opasno i protupravno ponašanje koje je propisima odreñeno kao kazneno djelo i za čijeg je učinitelja propisana kaznena sankcija. Opći elementi koji čine biće meñunarodnog kaznenog djela su: 1. djelo, 2. društvena opasnost, 3. protivpravnost i 4. odreñenost djela u propisima. Postoji više vrsta meñunarodnih djela: - meñunarodna kaznena djela u užem smislu(prava ili čista)-njima se krše ratni zakon i običaji rata(zločin protiv mira,ratni zločin,zločin protiv čovječnosti) - meñunarodno kazneno djelo u širem smislu(neprava ili mješovita)-radi se o djelu koje ima osnovu u meñunarodnom zabranjivanju al je kažnjavanje i kazneni progon njihovih počinitelja ostavljeno na volju nacionalnog kaznenog zakonodavstva. Njima se krše druga pravila meñunarodnog prava npr.djelo u vezi sa opojnim drogama,nuklearnim materijama,prostitucijom,trgovinom ljudima itd. Kod meñunarodnog kaznenog djela objekt zaštite je čovječnost i meñunarodno pravo. Aktivni subjekt meñunarodnog kaznenog djela je osoba koja svojom radnjom činjenja ili nečinjenja ostvaruje posljedicu kaznenog djela.Po pravilu aktivni subjekt kaznenog djela može biti samo fizička osoba i osoba iznad 18 godina. Zločini,prijestupi i istupi Zločin-djela za koja su propisane najteže kazne,npr.smrtna kazna i strogi zatvor. Istupi-djela za koja su propisane najlakše kazne,npr.novčana kazna i kratki zatvor. Prijestupi-nalaze se izmeñu zločina i istupa. Kazneno zakonodavstvo BIH ne poznaje ni trojnu ni dvojnu diobu, a težina kazne je od značaja koda kažnjavanja za pokušaj, neuspjelo podstrekavanje i starijeg maloljetnika, ali ona ne utiče na sadržinsko razlikovanje kaznenih djela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ODNOS KAZNENOG DJELA I PRIVREDNOG PRIJESTUPA U sustavu kaznenog prava razlikuju se tri vrste javnopravnih delikata: kaznena djela, privredni prijestupi i prekršaji. - Prva razlika je u tome što su prijestupi povreda propisa o privrednom ili financijskom poslovanju koja je prouzrokovala ili je mogla prouzrokovati teže posljedice i koja je propisom nadležnog organa odreñena kao privredni prijestup, a kazneno djelo je društveno opasno i protupravno djelo čija su obilježja odreñena u zakonu koji propisuje kaznene sankcije za učinitelja. Privredni prijestup ima niži ili manji intenzitet društvene opasnosti nego kazneno djelo. - Druga razlika je u objektu zaštite. Kod privrednog prijestupa to je privredni i financijski sustav, a kod kaznenih dijela to su osnovne slobode i prava čovjeka te prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene ustavom i meñunarodnim pravom ili pravnim poretkom. - Treća razlika je u tome što kazneno djelo može počiniti fizička osoba sa 14 godina te pravna osoba, a privredni prijestup pravna osoba i odgovorna osoba u njoj. Pravna osoba uvijek odgovara po principu objektivne odgovornosti a fizička osoba odgovara po principu subjektivne odgovornosti. Prekršaj predstavlja povredu javnog reda i povredu propisa o ekonomskom i financijskom poslovanju odreñene zakonom. U pogledu općih elemenata kod prekršaja nema elemenata društvene opasnosti i odreñenosti djela u zakonu. - Četvrta razlika je u sustavu sankcija. Za kazneno djelo zakon predviña:kazne,uvjetnu osudu,mjere sigurnosti i odgojne mjere. Za privredni prijestup:novčana kazna,uvjetna osuda i zaštitne mjere.

ODNOS KAZNENOG DJELA I PREKRŠAJA: U pogledu razgraničenja kaznenog djela i prekršaja u teoriji kaznenog prava razvile su se 2 teorije:kvalitativna i kvantitativna. Prema kvalitativnoj teoriji razlika je u suštini i prirodi. Kaznenim djelom se povrjeñuje ili ugrožava dobro velike društvene vrijednosti, a prekršajem samo pravni propisi ili norma. Prema kvalitativnoj teoriji razlika je u kvantumu tj.količini društvene štetnosti, uslijed poduzete radnje počinitelja. Prekršaj predstavlja povredu javnog reda i povredu propisa o ekon. I finan. Poslovanju odreñene zakonom, a kod prekršaja nema elementa društvene opasnosti i odreñenosti djela u zakonu. Kao učinitelj prekršaja javljaju se:fizičke osobe,pravne osobe i njihove odgovorne osobe. Za prekršaj su predviñene prekršajne kazne(zatvor i novčana kazna),zaštitne mjere i ukor za maloljetnike.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


OPĆA I POLITIČKA KAZNENA DJELA:

Opća kaznena djela čine tzv.opći kriminalitet. Postojala su oduvijek u svim državama i društvima te imaju prirodni,općečovječanski karakter. Politička kaznena djela učinjena su iz političkih pobuda, a uperena su protiv političkog dobra. Dijele se na: - ČISTO političko kazneno djelo kojim se vrši napad na državno ili društveno ureñenje, na vanjsku i unutrašnju sigurnost države - MJEŠOVITO političko kazneno djelo je obično kazneno djelo koje se čini protiv nekog političkog dobra. Ono se dalje dijeli na:-kompleksno kazneno djelo učinjeno iz političkih pobuda i upereno je na političko dobro(ubojstvo šefa država iz političkih pobuda) -koneksno-krivično djelo koje predstavlja sredstvo za učinjenje čisto političkog kaznenog djela(taoc).

TRAJNO I TRENUTNO KAZNENO DJELO: Trenutno kazneno djelo-posljedica nastupa odmah nakon što je ostvarena radnja učinjenja. Posljedica se ostvaruje u potpunosti tako da odmah postoji svršeno kazneno djelo npr.kraña,ubojstvo. Trajno kazneno djelo-posljedica traje duže ili kraće vrijeme poslije poduzete radnje učinjenja pri čemu to trajanje posljedice ulazi u pojam kaznenog djela npr.otmica,dvobračnost itd. Zastarjelost kaznenog gonjenja kod trajnog kaznenog djela počinje teći od momenta prestanka djelovanja posljedice. Kazneno djelo stanja-sastoji se u prouzrokovanju protupravnog stanja koje može trajati kraće ili duže vrijeme, čije trajanje nema kaznenopravni značaj npr.tjelesna povreda.

UČINJENJE KAZNENOG DJELA

RADNJA KAZNENOG DJELA: Radnja je osnovni element kaznenog djela, i bez radnje ne može biti ostvareno kazneno djelo. Radnja kaznenog djela može se učiniti na dva načina: činjenjem ili nečinjenjem. Činjenje je svjesno i voljno poduzimanjem tjelesnog pokreta, a nečinjenje propuštanja tjelesnog pokreta. Radnja se izvodi pokretima tijela i udova, a može se ostvariti i izgovaranjem riječi kao i nekom drugom vrstom ponašanja(konkludentnim radnjama). Može se sastojati od jednog pokreta ili djelatnosti ili iz više povezanih djelatnosti tj.radnja može biti prosta i složena.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KAZNENA DJELA ČINJENJA I NEČINJENJA:

Kaznena djela činjenja ili komisivna kaznena djela-radnja učinjenja sastoji se iz pozitivnog aktivnog ponašanja tj.poduzimanjem svjesnih i voljnih tjelesnih pokreta. Kaznena djela nečinjenja ili omisivna kaznena djela-radnja učinjenja sastoji se u negativnom pasivnom ponašanju tj.svjesnom i voljnom propuštanju tjelesnog pokreta. Dužnost na činjenje kod kaznenog djela nečinjenja može proizaći iz: -pravnog propisa(zakona) -pravnog posla koji izvire iz ugovora ili radnog odnosa -prethodnog činjenja kojim je stvorena opasnost za druge osobe postoji dužnost da se ta opasnost otkloni daljnjim činjenjem -te iz odnosa povjerenja. Kaznena djela nečinjenja dijele se na: -PRAVA(čista) koja se mogu učiniti samo radnjom nečinjenja -NEPRAVA kaznena djela koja se redovito čine činjenjem a mogu i nečinjenjem. Zovu se još kaznena djela činjenja nečinjenjem. Ova djela nečinjenja proizlaze iz obveze učinitelja da otkloni posljedicu od zaštićenog dobra.

VRSTE RADNJI KAZNENOG DJELA:

U nastajanju kaznenog djela radnja može biti -radnja učinjenja -radnja podstrekavanja -radnja pomaganja. Radnja učinjenja je djelatnost kojom se ostvaruje kazneno djelo prouzrokovanjem posljedice. Može biti odreñena kumulativno- potrebno je da sve radnje sadržane u opisu kaznenog djela budu ostvarene jer sve one čine jednu radnju učinjenja(višeaktna radnja-razbojstvo) i alternativno-kazneno djelo postoji ako je bilo koja od predviñenih radnji ostvarena. Podstrekavanje i pomaganja-u počinjenom kaznenom djelu sudjeluje više osoba.

POSLJEDICA KAZNENOG DJELA: Posljedica je proizvedena promjena ili stanje u vanjskom svijetu koje nastaje kao rezultat djelovanja radnje kaznenog djela. Bez nje nema kaznenog djela. Postoje 2 shvaćanja: formalno i realno. Prema formalnom shvaćanju posljedica predstavlja pravnu promjenu u svijetu, a prema realnom shvaćanju posljedica je proizvedena promjena ili stanje u vanjskom svijetu.Posljedica nastaje na objektu kaznenog djela i pogaña pasivnog subjekta(fizič. Ili pravnu osobu kojoj objekti kaznenih djela pripadaju).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KAZNENA DJELA POVREDE I UGROŽAVANJA: Posljedica kaznenog djela javlja se kao:povreda i ugrožavanja. Posljedica povrede se sastoji u uništenju, oštećenju ili činjenju neupotrebljivim pravnog dobra. Posljedica ugrožavanje se javlja u vidu stvaranja opasnosti za pravno dobro-javlja se kao KONKRETNA opasnost tj.ako je opasnost nastupila po neko dobro i APSTRAKTNA opasnost kad nije nastupila za neko dobro ali je postojala izvjesna mogućnost da nastupi.

UZROČNOST:

Za postojanje kaznenog djela potrebno je poduzimanje radnje i nastupanje posljedice pri čemu se posljedica mora javiti kao rezultat te radnje. Izmeñu radnje i posljedice mora postojati odreñeni odnos koji se naziva uzročni odnos ili uzročna veza. Teorija o uzročnosti su: teorija kvalitativnog razlikovanja , ekvivalentna teorija, teorija adekvatne uzročnosti i teorija uzročnog razlikovanja. Teorija kvalitativnog razlikovanja uvjeta polazi od činjenice da izmeñu uzroka i uvjeta posljedice postoji suštinska razlika jer samo uzroci imaju snagu da proizvodu posljedicu a ne i uvjeti. Ekvivalentna teorija smatra da svi uvjeti imaju podjednaku važnost za nastanak posljedice, pa se svi mogu smatrati njenim uzrocima. Teorija adekvatne uzročnosti polazi od postanka da je uzrok posljedice onaj uvjet koji je podoban tj.dovoljan da uz djelovanje drugih uvjeta proizvede posljedicu. Prema teoriji uzročnog razlikovanja postoje neposredni i posredni uvjeti posljedice. Neposredni uvjeti su uzrok posljedice, a posredni mogu proizvesti drugi uvjet. UZROČNOST KOD KAZNENIH DJELA NEČINJENJA: Teorija o drugoj radnji-nečinjenje ne može biti uzrok posljedice, već radnju koju čovjek poduzima prepuštajući radnju kojom bi mogao spriječiti nastupanje posljedice. Teorija o prethodnoj radnji-uzrok posljedice nije u nečinjenju nego u radnji preuzimanja obveze na činjenje. Teorija interferencije-polazi od toga da je uzrok posljedice u samom nečinjenju. Teorija zakonske fikcije-nečinjenje ne može biti uzrok posljedice, jer se njime ne može ostvariti nikakva posljedica u vanjskom svijetu. Teorija pravne uzročnosti-nečinjenje je uzrok posljedice u slučajevima kada postoji pravna obveza na činjenje. MJESTO UČINJENJA KAZNENOG DJELA: Kazneno djelo počinjeno je u mjestu gdje je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, kao i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomično nastupila posljedica iz zakonskog opisa djela. Ono se utvrñuje iz sljedećih razloga: -da bi se utvrdila primjena kaznenog zakonodavstva BIH u odnosu na inozemno kazneno zakonodavstvo -da bi se utvrdilo koji će od više zakona BIH biti primijenjen na učinjeno kazneno djelo -da bi se mogla odrediti mjesna nadležnost suda -da bi se utvrdilo postojanje kaznenog djela kada je mjesto element njegova bića.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Za odreñivanje mjesta učinjenja dinstancionih kaznenih djela postoje tri teorije;djelatnosti (mjesto učinjenja je mjesto gdje je učinitelj poduzeo ili propustio činjenje), posljedice ( mjesto učinjenja je mjesto gdje je nastupila posljedica) i jedinstva(mjesto učinjenja je mjesto učinjenja i mjesto gdje je nastupila posljedica).

VRIJEME UČINJENJA KAZNENOG DJELA:

Kazneno djelo učinjeno je u vrijeme kad je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela. Vrijeme učinjenja značajno je za utvrñivanje: -starosti, uračunljivosti i krivnje učinitelja -važenje kaznenog zakona na konkretan slučaj -zastarjelosti kaznenog gonjenja koje počinje teći od dana počinjenja kaznenog djela -kvalifikacija kaznenog djela kad je vrijeme učinjenja element bića.

DRUŠTVENA OPASNOST, PROTUPRAVNOST I ODREðENOST KAZNENOG DJELA

-POJAM DRUŠTVENE OPASNOSTI: Svako djelo kojem se povreñuje ili ugrožava zaštićeno dobro ili vrijednost od većeg značenja je društveno opasno djelo. Društvena opasnost se ostvaruje prouzrokovanjem posljedice na objektu te radnje poduzete ljudskom radnjom. Bez društvene opasnosti nema kaznenog djela. -VRSTE DRUŠTVENE OPASNOSTI: 2 vrste društvene opasnosti: -opća društvena opasnost je opasnost koju ima jedno kazneno djelo u odnosu na drugo kazneno djelo npr.špijunaža, falsificiranje novca itd. -posebna društvena opasnost postoji kod konkretnih oblika i vidova ispoljavanja istog kaznenog djela. Utvrñuje ju sud u svakom konkretnom slučaju. PROTUPRAVNOST: Kaznenog djela je protupravnost normi koja je sadržana u bilo kojem važećem propisu jedne odreñene države. Protupravnost predstavlja pravni osnov za odreñivanje kaznenih djela, ona je opća karakteristika svih djela. Društvena opasnost i protupravnost predstavljaju dva opća elementa kaznenog djela, jedan materijalne, drugi formalne prirode. ODREðENOST DJELA U ZAKONU: Da bi jedno djelo bilo kazneno djelo, potrebno je da pored postojanja društvene opasnosti i protupravnosti bude predviñeno u zakonu kao kazneno djelo. Kaznena djela i kaznene sankcije propisuje se samo zakonom. Bez predviñenosti u zakonu nijedno djelo se ne može smatrati kaznenim djelom. Načelo legaliteta ili zakonitosti kaznenog djela i kazne predstavlja osnovno načelo kaznenog prava: Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena kazna ili druga kaznena sankcija za djelo koje prije nego je učinjeno, nije zakonom ili meñunarodnim pravom bilo odreñeno kao kazneno djelo i za koje nije zakonom vila propisana kazna.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


OSNOVI KOJI ISKLJUČUJU KAZNENO DJELO : U kaznenom pravu postoje dvije vrste ovih osnova: Opći osnovi koji isključuju kazneno djelo(zbog nedostataka protupravne i društvene opasnosti) su zakonom izričito predviñeni i mogu se javiti kod svakog djela ili bar najvećeg broja kaznenih djela i počinitelja. To su:beznačajna obrana,nužna obrana i krajnja nužda. Posebni osnov-nisu zakonom izričito odreñeni, proizvod pravne teorije i sudske prakse te se mogu javiti samo kod odreñenih kaznenih djela i njihovih počinitelja. To su: beznačajno djelo; krajnja nužda i nužna odbrana. BEZNAČAJNO DJELO: Kazneno djelo koje ima odreñenu opću opasnost može pokazati različit stupanj posebne društvene opasnosti. Tu društvenu opasnost utvrñuje sud imajući u vidu objektivne i subjektivne okolnosti konkretno učinjenog kaznenog djela i njegova učinitelja. U izvjesnim slučajevima intenzitet društvene opasnosti može biti tako mali da njeno postojanje bude gotovo beznačajno, jedva primjetno-tada imamo beznačajno djelo. Uvjeti za postojanje beznačajnog djela: Za postojanje beznačajnog djela predviñaju se 2 uvjeta: djelo malog značaja i neznatnost ili odsutnost štetne posljedice. DJELO MALOG ZNAČAJA je ono djelo kojim se ne napada neko dobro veće vrijednosti ili veći značaj za društvo. Da li je djelo malog značaja ili ne, najlakše se vidi prema vrsti i visini propisane kazne u zakonu. Da bi jedno djelo bilo malog značaja potrebno je da pored male težine djela budu ispunjeni i drugi uvjeti: sredstvo,mjesto, vrijeme, pobuda i motiv učinjenja djela. Okolnosti za postojanje beznačajnog djela:-način učinjenja kaznenog djela (upotrijebljeno sredstvo) -nizak stupanj kaznene odgovornosti u vrijeme učinjenja (uračunljivosti i krivnje). NEZNATNOST ILI ODSUTNOST ŠTETNE POSLJEDICE:Neznatna štetna posljedica postoji kod kaznenih djela čija se posljedica sastoji u povredi zaštićenog dobra i to onda kada je oštećenje takvo da ne umanjuje primjetnu vrijednost ili upotrebljivost napadnutog dobra. Odsutnost štetne posljedice postoji kod kaznenih djela ugrožavanja kad je posljedica ispoljena u vidu apstraktne opasnosti. NUŽNA ODBRANA: To je ona odbrana koja je neophodno potrebno da učinitelj od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je razmjerna napadu.

ELEMENTI NUŽNE OBRANE: Iz definicije proizlazi da nužna obrana ima 2 elementa: napad i odbrana.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-PUTATIVNA NUŽNA ODBRANA – postoji kad počinitelj smatra da postoji napad, a zamišljeni napad nije uopće napad , to je oblik zablude o okolnostima koji isključuju protupravnost koja utječe na krivnju (protupravna) NAPAD I UVJETI ZA POSTOJANJE NAPADA-napad je radnja činjenja a izuzetno i nečinjenja koja je upravljena na povredu ili ugrožavanje nekog pravnog dobra. Uvjeti postojanja su:-napad može izvršiti samo čovjek -napad može biti upravljen protiv bilo kojeg pravnog dobra napadnutog-života,tijela,časti, morala i imovine; -napad mora biti protupravan tj.protivan nekom pravnom propisu -napad mora biti stvaran tj.realan, da predstoji ili da se neposredno vrši. Ako napad ne postoji stvarno,već je osoba imala zabludu u njegovom postojanju tada nema osnova za postupanje u nužnoj obrani-tada postoji putativna nužna odbrana. ODBRANA I UVJETI ZA POSTOJANJE ODBRANE: Pod odbijanjem napada ili obranom podrazumijeva se radnja koja je upravljena na to da se otkloni napad i kojom se povreñuje ili ugrožava neko dobro napadača. Uvjeti postojanja su: -odbrana se mora ispoljiti u odbijanju napada -odbijanje napada mora biti upravljeno protiv napadača i to protiv bilo kojeg njegovog dobra-života, tijela i slobode itd. -odbrana mora biti istovremena sa napadom -odbrana mora biti neophodna potrebna za odbijanje napada. Prekoračenje granica nužne obrane: Ako napadnuta osoba preñe granice odbrane koja je neophodno potrebna da se napad odbije, postoji prekoračenje nužne obrane. Dva su oblika prekoračenja nužne odbrane: -prekoračenje po intenzitetu ili intenzivni eksces postoji kada se upotrijebi takav način obrane koji nije neophodan ili takva sredstva koja su u odnosu na karakter i sredstva napada očigledno nepotrebna. -prekoračenje po širini ili ekstenzivni eksces postoji kada je napad prestao a odbrana se nastavlja pa se prouzrokuje nepotrebna povreda koja je izvan nužne obrane ili kada učinitelj primjeni obranu od očekivanog napada koji nije otpočeo a nije ni neposredno predstojao. KRAJNJA NUŽDA: Postoji kada je djelo učinjeno da učinitelj od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a ako pri tome učinjeno zlo nije veće od onog koje je prijetilo. Elementi krajnje nužde: 1. opasnost; 2. otklanjanje opasnosti 1.opasnost i uvjeti za postojanje opasnosti-opasnost je zlo koje ugrožava sigurnost jedno dobra i prijeti da dovede do njegovog oštećenja ili uništenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Uvjeti postojanja su: -izvori opasnosti mogu biti različiti-čovjek,životinje -opasnost može prijetiti bilo kojem pravnom dobru-životu,tijelu,zdravlju itd. -opasnost ne smije biti skrivljena(umišljaj) -opasnost mora biti stvarna tj.da postoji ili da direktno predstoji. 2.otklanjanje opasnosti i uvjeti njenog uklanjanja-to je radnja upravljena na očuvanje svog pravnog dobra ili dobra druge osobe pri čemu se povreñuje tuñe pravno dobro, te ima karakter kaznenog djela. Uvjeti su: -da se opasnost nije mogla otkloniti na drugi način već samo povredom dobra treće osobe -otklanjanje opasnosti mora biti istovremeno sa postojanjem opasnosti -učinjeno zlo ne smije biti veće od zla koje je prijetilo. Prekoračenje granica krajnje nužde:Ovo prekoračenje postoji kada osoba u otklanjanju opasnosti od svog dobra ili dobra druge osobe povrijedi dobro treće osobe koje je veće vrijednosti od onoga koje je spašeno(intenzivni eksces)ili kada do otklanjanja opasnosti doñe prije nego što je ona uopće nastupila ili kada je već prošla(ekstenzivni eksces). Dužnost izlaganja opasnosti isključuje postojanje krajnje nužde npr.doktor ne može odbiti pružiti pomoć bolesniku zato što postoji opasnost da se i sam inficira. POSEBNI OSNOVI KOJI ISKLJUČUJU KAZNENO DJELO: 1.Pristanak povrijeñenog je izjava povrijeñenog kojom on daje suglasnost na povredu ili ugrožavanja nekog njegovog dobra. Ova izjava da bi bila pravno relevantna treba ispunjavati ove uvjete: -da je dato prije ili za vrijeme, a ne i poslije učinjenog kaznenog djela -da je daje punoljetna i uračunljiva osoba -da je dana dobrovoljno u bilo kom obliku ali tako da može biti dokazana. 2.Samopovreda označava povredu često osobnih ili imovinskih dobara od strane nosioca tih dobara npr.život,imovina,čast,sloboda itd. Svaka osoba koja može slobodno raspolagati ovim dobrima i njihovom povredom ne čini kazneno djelo sve dok tim raspolaganjem ne nanosi štetu društvenim interesima ili interesima trećih osoba npr.samoubojstvo. 3.Vršenje svoje dužnosti označava izvršenje odreñenih radnji na osnovu službenog odnosno zakonskog ovlaštenja ili po nareñenju pretpostavljenog. Službeno ili zakonsko ovlaštenje da se izvrše izvjesne radnje oduzima tim radnjama protupravni karakter ako su izvršene po propisima npr.pretres stana. Nareñenje pretpostavljenog isključuje postojanje kaznenog djela ako: -djelo učini podreñeni -se učini po nareñenju nadreñenog -ako se nareñenje odnosi na voju službenu dužnost -ako je nareñenje izdano u granicama ovlaštenja,nadreñenog. Od ovog pravila postoji izuzetak kada i pored postojanja nareñenja nadreñenog podreñeni odgovara za učinjeno kazneno djelo:

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- ako se nareñenje odnosi na učinjenje genocida ili ratnih zločina - kada se nareñenje odnosi na učinjenje teškog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora 10 godina - kada je očito da izvršenje nareñenja predstavlja kazneno djelo. 4.Pravo disciplinskog i odgojnog kažnjavanja isključuje postojanje odreñenih kaznenih djela npr. djela protiv sloboda i prava čovjeka i grañanina pod uvjetima: - ako djelo učini osoba u funkciji odgoja i preodgoja - ako djelo čine roditelji, staratelji, usvojitelji ili nastavnici - ako se djelo čini prema maloljetnim osobama

POKUŠAJ KAZNENOG DJELA

STADIJUMI U UČINJENJU KAZNENOG DJELA: Moguća su 4 stadijuma: - donošenje odluke - pripremne radnje - započinjanje učinjenja ili pokušaj kaznenog djela - učinjenje kaznenog djela. Odluka za učinjenje kaznenog djela predstavlja psihološki, misaoni i voljni proces koji se sastoji u prosuñivanju raznih mogućnosti i odabiranju jedene od njih i koncentraciji volje u cilju njenog ostvarenja. Pripremne radnje su radnje kojima se umišljajno priprema počinjenje kaznenog djela. One se poduzimaju s ciljem da se stvore pogodni uvjeti i pretpostavke za efikasno i uspješno počinjenje kaznenog djela. POKUŠAJ: Pokušaj ili nedovršeno kazneno djelo postoji kada je učinjenje kaznenog djela započeto sa umišljajem ali nije dovršeno. Za postojanje pokušaja potrebno je ispuniti uvjete: - potrebno je postupanje sa umišljajem - da bi postojao pokušaj djelo mora biti započeto - odsustvo posljedice je glavni element pokušaja, a moguće je ako je radnja počinjenja započeta, pa prekinuta ili ako je dovršena a posljedica nije nastupila.

VRSTE POKUŠAJA: Zakoni razlikuju 2 vrste pokušaja: svršeni i nesvršeni, dok je u pravnoj teoriji poznat i kvalificirani. Svršeni pokušaj postoji kada je učinitelj započeo i dovršio radnju učinjenja ali posljedica nije nastupila. Nesvršeni pokušaj ili prost pokušaj postoji kada učinitelj započne radnju učinjenja ali je ne dovrši. On se u pravilu blaže kažnjava nego svršeni pokušaj. Kvalificirani pokušaj postoji kada se poduzetom radnjom kojom se htjelo ostvariti pokušano djelo prouzrokovalo biće drugog kaznenog djela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


NEPODOBAN (NEPRIKLADAN) POKUŠAJ: On postoji kada do nastupanja posljedice nije došlo zbog toga što su nepodobna sredstva sa kojima je ili nepodoban predmet prema kome je poduzeto učinjenje djela bili takvi da se kazneno djelo nije moglo uopće učiniti. Vrste nepodobnog pokušaja: -apsolutno nepodoban pokušaj postoji onda kada su sredstva sa kojima je pokušano učinjenje ili predmet na kome je pokušano učinjenje kaznenog djela takvi da kazneno djelo nije moglo biti ostvareno ni pod kojim uvjetima. -relativno nepodoban pokušaj postoji kada su sredstva ili predmet po svojim svojstvima inače podobni za učinjenje kaznenog djela, ali u konkretnom slučaju nisu bili podobni zbog izvjesnih okolnosti koje su u tom momentu djelovale. DOBROVOLJNI ODUSTANAK: On postoji onda kada je učinitelj pokušao učinjenje kaznenog djela, ali je dobrovoljno odustao od njegova učinjenja. Da bi odustanak bio pravno relevantan mora ispunjavati ove uvjete: -mora biti dobrovoljan -mora biti konačan. Dobrovoljni odustanak od pokušaja kaznenog djela može se javiti u dva slučaja: -kad učinitelj započne radnju učinjenja pa svojevoljno odustane od njenog dovršenja -kad učinitelj radnju kaznenog djela dovrši u potpunosti ali svojevoljno spriječi nastupanje posljedice.

STICAJ KAZNENIH DJELA: Sticaj postoji kad jedna osoba sa jednom ili više radnji ostvari više kaznenih djela za koja joj nije presuñeno, pa joj se sudi u jednom postupku, donosi jedna presuda i izriče jedna glavna kazna. Uvjeti postojanja sticaja su: -dva ili više kaznenih djela -djela učinjena od iste osobe -da se za sva djela učinitelju istovremeno sudi i izriče jedna presuda. VRSTE STICAJA: Idealni sticaj –postoji kada učinitelj sa jednom radnjom ostvari više kaznenih djela. On može biti homogen-kada učinitelj jednom radnjom ostvari više kaznenih djela iste vrste, i heterogeni-kada se sa jednom radnjom prouzrokuje više kaznenih djela različite vrste. Realni sticaj-postoji kada počinitelj sa više radnji prouzrokuje više kaznenih djela pod uvjetom da ni za jedno od učinjenih djela učinitelju nije izrečena pravosnažna presuda. Za njegovo postojanje potrebna su najmanje dva kaznena djela. Homogeni realni sticaj-kada počinitelj sa više radnji ostvari više kaznenih djela iste vrste i heterogeni realni sticaj-kada počinitelj više radnji ostvari više kaznenih djela različite vrste.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PRIVIDNI STICAJ: Postoji kada učinitelj sa jednom ili više radnji prouzrokuje više posljedica pri čemu su sve te posljedice obuhvaćene jednom zajedničkom posljedicom ili se jedne posljedice pojavljuju kao prethodna faza drugih tako da se faktički pojavljuje jedno kazneno djelo koje se može kvalificirati po odredbama više propisa pa formalno izgleda da postoji više kaznenih djela. Vrste prividnog sticaja: -prividni idealni sticaj-postoji kada se sa jednom radnjom prouzrokuje više posljedica, pri čemu jedna posljedica obuhvaća sve ostale tako da postoji samo jedno kazneno djelo. Vrste prividnog idealnog sticaja su:specijalitet,supsidijaritet, konzumpcija, alternativitet te inkluzija kao poseban oblik konzumpcije. -prividni realni sticaj-postoji kada je sa više radnji učinjeno više kaznenih djela, ali koja su meñusobno tako povezana da se stvara utisak da svako sljedeće djelo konzumira prvo ili da je prvo supsidijarno drugom. Javlja se u obliku konzumpcije i supsidijariteta.

SLOŽENO KAZNENO DJELO: Sastoji se iz dva ili više kaznenih djela koja su zakonom meñusobno nužno povezana pri čemu je propisana teža kazna za njegova učinitelja. Pravo složeno kazneno djelo sastoji se od dva ili više samostalnih kaznenih djela npr.razbojništvo je sastavljeno iz prinude i krañe. Nepravo složeno kazneno djelo sastoji se iz jednog kaznenog djela i druge kumulativne, zakonom odreñene djelatnosti, koja je inače dozvoljeni akt ali zajedno čine novo teže kazneno djelo.

PRODUŽENO KAZNENO DJELO:

Postoji kada jedna osoba sa više radnji učini više istih ili istorodnih kaznenih djela u odreñenom vremenskom periodu tako da se sva nadovezuju jedno na drugo i čine jedno jedinstveno kazneno djelo. Za postojanje produženog kaznenog djela moraju biti ispunjeni obvezni i fakultativni uvjeti. Obvezni elementi za postojanje produženog kaznenog djela moraju biti ispunjeni u svakom konkretnom slučaju: -da jedna ista osoba sudjeluje u učinjenju više kaznenih djela -sva učinjena kaznena djela treba da su ista ili istovrsna djela -sva kaznena djela treba da su od strane iste osobe učinjena na isti način -da su učinjena u odreñenom vremenskom intervalu -treba da su učinjena sa umišljajem. Varijabilni(fakultativni)elementi-to su oni koji najčešće postoje kod produženog kaznenog djela i čine njegovu kohezivnu vezu i daje mu karakter jedinstvene cjeline (iskorištavanje istog trajnog odnosa, situacije ili prilike, istovjetnost sredstva ili mjesta poduzimanja radnje učinjenja, istovjetnost oštećene osobe ili napadnutog dobra.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KOLEKTIVNO KAZNENO DJELO: To je zakonom odreñeni oblik prividnog realnog sticaja koji postoji u slučaju učinjenja više istih ili istorodnih kaznenih djela od strane iste osobe koja se pravno tretiraju kao jedno kazneno djelo pri čemu sva djela rezultiraju iz odreñenog psihičkog stanja učinitelja i njegovog načina života. Oblici kolektivnog kaznenog djela su:-u vidu zanata -u vidu zanimanja -u vidu navike.

KAZNENA ODGOVORNOST POJAM: Postojanje kaznene odgovornosti nužan je uvjet za kažnjavanje učinitelja kaznenog djela. To je subjektivna, psihička kategorija koja je vezana za osobu učinitelja kaznenog djela. Kaznena odgovornost se sastoji iz tri elementa: 1.kaznenog djela, 2. uračunljivosti, 3. vinosti.

ELEMENTI KAZNENOG DJELA: Dva su elementa koja moraju biti ispunjena da bi se učinitelju kaznenog djela moglo staviti na teret:uračunljivost i krivnja(vinost). URAČUNLJIVOST (UBROJIVOST): Predstavlja skup intelektualnih i voljnih elemenata koji čine čovjeka sposobnim da misli, rasuñuje i odlučuje o svojim postupcima i da njima upravlja. Sastoji se iz dvije grupe sposobnosti:intelektualne i voljne sposobnosti. Ako je počinitelj u vrijeme počinjenja imao zdrav psihički aparat sposoban za pravno funkcioniranje tada za takvog počinitelja kažemo da je sposoban za rasuñivanje i odlučivanje tj.da je uračunljiv;i obratno ako počinitelj nije bio sposoban da shvati značaj djela ili da upravlja svojim postupcima onda on nije uračunljiv. ODNOS URAČUNLJIVOSTI I KRIVNJE: Uračunljivost je opći prethodni uvjet za postojanje kaznene odgovornosti. Svaka osoba mora biti sposobna za rasuñivanje i odlučivanje da bi bila kazneno odgovorna za učinjeno kazneno djelo. Neuračunljivost je nemogućnost shvaćanja značenja svog djela ili nemogućnost upravljanja svojim postupcima uslijed postojanja trajnog ili privremenog duševnog oboljenja, poremećenost ili zaostalog duševnog razvoja. METODE UTVRðIVANJA NEURAČUNLJIVOSTI: U kaznenom pravu uračunljivost se presumira tj.polazi se od pretpostavke da je svaki punoljetni naručitelj kaznenog djela duševno normalan pa i uračunljiv. U kaznenom postupku ne utvrñuje se uračunljivost nego neuračunljivost. Pri tome se koriste tri metode: - psihološki metoda (utvrñuje se postojanje psihičkih smetnji i utvrñuje se stupanj njihovog utjecaja na rasuñivanje i odlučivanje učinitelja djela),

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- biološki metoda( utvrñuju se anormalna psihička stanja, ali se ne utvrñuje utjecaj ovih stanja na odvijanje psihičkih funkcija) i - mješoviti (sadrži i psihološki i biološki kriterij). ELEMENTI NEURAČUNLJIVOSTI: Neuračunljivost se sastoji od tri elementa: -nemogućnost shvaćanja značenja svog djela -nemogućnost upravljanja svojim postupcima -duševna poremećenost.

DUŠEVNA POREMEĆENOST: To je stanje uslijed kojeg je došlo do narušavanja normalnog odvijanja političkog procesa kod učinitelja kaznenog djela tako da on uslijed toga nije u mogućnosti da pravilno rasuñuje i odlučuje. One mogu biti naslijeñene, uroñene i stečene. Njihovi uzroci mogu biti organske i psihološko-socijalne prirode. Svi kazneni zakoni u BIH navode tri oblika duševne poremećenosti:duševne bolesti(trajne ili privremene), privremene duševne poremećenosti i zaostali duševni razvoj(laka i srednja zaostalost).

MOGUĆNOST RASUðIVANJA I ODLUČIVANJA:

Duševna poremećenost ne dovodi automatski do neuračunljivosti. Da bi takva osoba bila i neuračunljiva potrebno je da se ustanovi da je ona uslijed duševne poremećenosti bila u nemogućnosti da rasuñuje ili odlučuje. Znači ako je duševno poremećena osoba bila uslijed te poremećenosti u nemogućnosti da rasuñuje ili odlučuje onda je neuračunljiva. 1.BITNO SMANJENA URAČUNLJIVOST: To je bitno smanjena sposobnost učinitelja kaznenog djela da rasuñuje ili odlučuje o svojim postupcima uslijed postojanja nekog od stanja duševne poremećenosti: trajne ili privremene duševne bolesti,privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja. 2.ACTIONES LIBREA IN CAUSA(SAMOSKRIVLJENA URAČUNLJIVOST): Pravilo je da učinitelj nije kazneno odgovoran ako je u vrijeme poduzimanja radnje učinjenja kaznenog djela bio neuračunljiv. Od ovog pravila postoji izuzetak kada se učinitelj sam stavi u stanje neuračunljivosti pa učini kazneno djelo. U takvom slučaju učinitelj je kazneno odgovoran iako je djelo učinio u neuračunljivom stanju pod uvjetom da se sam stavio u takvo stanje upotrebom alkohola, opojnih droga i sl. i ako je u vrijeme dovoñenja u takvo stanje njegovo djelo bilo obuhvaćeno umišljajem ili nehatom.

KRIVNJA: Krivnja(vinost) je psihički odnos učinitelja prema svom djelu. Taj odnos se izražava u postojanju svijesti o radnji, posljedici i uzročnom odnosu izmeñu radnje i posljedice te svijesti i svim okolnostima učinjenog kaznenog djela kao i u postojanju htjenja na proizvedenu posljedicu. Krivnja je nužna pretpostavka za postojanje kaznene odgovornosti i kažnjivosti. Javlja se u dva oblika: kao umišljaj i nehaj. Svijest i volja su osnovni elementi krivnje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POSEBNI SLUČAJEVI KAZNENE ODGOVORNOSTI: Postoje slučajevi gdje je dozvoljena presumpcija krivnje: -odgovornost pravne osobe -komandna ili zapovjedna odgovornost -kaznena odgovornost kolektivnog organa. Teorije o krivnji su:psihološka, normativna i mješovita (psihološko-normativna).

OBLICI KRIVNJE: Umišljaj(dolus) je svjesno i voljno ostvarenje kaznenog djela. To je najizrazitiji i najviši oblik krivnje kroz koji se najpotpunije izražava psihički odnos učinitelja prema djelu kao svom ostvarenju, njegov stav prema posljedici kao promjeni na objektu napada koju je on prouzrokovao ili doprinio njenom prouzrokovanju. - Izravni(direktni) umišljaj(dolus directus)-postoji kada je učinitelj bio svjestan svog djela i htio njegovo učinjenje. Da bi postojao direktni umišljaj neophodno je da kod učinitelja postoje: - svijest o djelu (da učinitelj ima znanje o radnji i posljedici, o uzročnoj vezi izmeñu njih, te drugim okolnostima koje čine obilježje bića kaznenog djela-mjesto, vrijeme, način i sredstva učinjenja kaznenog djela; - htjenje djela ( kad je učinitelj htio nastupanje odreñene posljedice djela). - Eventualni umišljaj(dolus eventualis)-postoji kada je učinitelj bio svjestan da uslijed njegovog činjenja odnosno nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje. Da bi postojao eventualni umišljaj neophodno je da kod učinitelja postoje svijest o mogućnosti nastupanja posljedice i pristajanje na posljedicu. ODGOVORNOST I KAŽNJIVOST ZA DJELA UČINJENA ZA UMIŠLJAJEM: Za takva se djela uvijek kazneno odgovara bez obzira jesu li učinjena sa direktnim ili eventualnim umišljajem. Tu kazneni zakon ne pravi razliku, ali kod nekih kaznenih djela zakon predviña samo direktan umišljaj kao oblik krivnje.

POSEBNE VRSTE UMIŠLJAJA: Dolus autecendens-prethodni umišljaj-prethodi poduzimanju radnje učinjenja. Dolus subsenques-naknadni umišljaj-javlja se poslije učinjenja kaznenog djela i utvrñuje se prema vremenu učinjenja djela. Dolus sepentinus-umišljaj na mah-iznenadni umišljaj koji nastaje bez prethodnog razmišljanja o kaznenom djelu. Dolus praemeditatus-predumišljaj-postoji kad je odluka donijeta promišljeno tj.kad je učinitelj jedno duže vrijeme hladnokrvno i detaljno razmišljao o djelu prije nego što je učinio. Dolus determinatus-to je odreñeni umišljaj koji postoji kada je učinitelj ostvario onakvu posljedicu kakvu je i predvidio. Dolus indeterminatus-je neodreñeni umišljaj koji postoji kada je učinitelj predvidio posljedicu ali samo u općim okvirima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Dolus generalis-postoji onda kada učinitelj pogrešno vjeruje da je poduzetom radnjom proizveo posljedicu koju je htio pa poduzima drugu radnju prema istom objektu ali u drugom cilju(npr.da ukloni tragove) i tek s tom radnjom ostvaruje željenu posljedicu za koju smatra da je proizveo prvom radnjom. Dolus speciales-po svojoj sadržini obuhvaća opći pojam umišljaja.

NEHAJ: To je drugi oblik krivnje gdje je psihički odnos učinitelja prema djelu izražen u prouzrokovanju posljedice koja se nije htjela. To je nevoljno ostvarenje kaznenog djela. Za razliku od umišljaja nehaj ne povlači uvijek odgovornost i kažnjivost i ako to nije zakonom izričito propisano. Postoje dvije vrste nehaja: svjesni i nesvjesni, a pravna nauka poznaje i profesionalni. - SVJESNI NEHAJ(LUXURIA): Postoji kada je učinitelj bio svjestan da zabranjena posljedica može nastupiti ali je olako držao da ona neće nastupiti ili da će je moći otkloniti. Ovaj nehaj čine dva elementa: svijest o mogućnosti nastupanja posljedice i vjerovanje da ova ipak neće nastupiti ili da će njeno nastupanje sam učinitelj moći spriječiti. Može se javiti u dva oblika: Samopouzdanje-kad učinitelj predviña mogućnost nastupanja posljedice iz radnje koju poduzima ali vjeruje da će je on sam,svojim naporom otkloniti odnosno spriječiti njeno nastupanje. Pouzdanje-kad učinitelj predviñajući mogućnost posljedice olako drži da ona neće nastupiti uslijed djelovanja neke stvarne okolnosti. RAZGRANIČENJE EVENTUALNOG UMIŠLJAJA I SVJESNOG NEHAJA: Eventualni umišljaj se nalazi na granici izmeñu direktnog umišljaja i svjesnog nehaja. Ako se na osnovu postojećih okolnosti učinjenja djela zaključi da se učinitelj na bi suzdržao od učinjenja radnje čak i da je bio siguran da će posljedica nastupiti onda postoji pristajanje pa i eventualni umišljaj. Ali ako se ustanovi da bi se on suzdržao od učinjenja da je bio siguran da će posljedica nastupiti onda će postojati svjesni nehaj. Svjesni nehaj postojati će i u slučaju kada se ne može sa sigurnošću utvrditi da li kod učinitelja postoji pristajanje na nastupanje posljedice. - NESVJESNI NEHAJ(NEGLIGENTIA): Nemar ili nepažnja postoji kada učinitelj nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti. Dva su elementa nesvjesnog nehaja: nepostojanje svijesti kod učinitelja u odnosu na posljedice i drugi element koji je pozitivno odreñeno, to da je učinitelj bio dužan i mogao biti svjestan mogućnosti nastupanja posljedice. - PROFESIONALNI NEHAJ: To je nehaj osobe koja je na svom pozivu ili zanimanju(profesiji) dužna da bude pažljivija od drugih osoba kada poduzima radnje iz djelokruga svoje profesije. Smatra se težom vrstom nehaja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ODGOVORNOST ZA DJELA UČINJENA IZ NEHAJA: Za ta djela odgovora se samo kada to zakon izričito odreñuje. Zakon pri tome ne pravi razliku s obzirom na to da li je djelo učinjeno sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem,ali može utjecati na odmjeravanje kazne. Sticaj nehaja je učinjenje kaznenog djela od strane više osoba koje su sve postupile iz nehaja. Slučaj(casus) ili nehotični slučaj postoji kada jedna osoba prouzrokuje zabranjenu posljedicu koju prema objektivnim okolnostima nije bila dužna predvidjeti, a po svojim osobnim svojstvima nije ju mogla predvidjeti.

ODGOVORNOST ZA KVALIFICIRANE OBLIKE KAZNENOG DJELA

POJAM KVALIFICIRANOG KAZNENOG DJELA: Ono postoji kada poduzimanjem radnje učinitelj želi ostvariti jednu posljedicu, a u stvarnosti nastupi druga, teža od one koju je on htio ostvariti i koja redovito nastupa ili pak kad učinitelj učini djelo u uvjetima i pod okolnostima koje ga čine težim nego što to biva kod takvih uvjeta i okolnosti nema.

Kazneni zakoni BIH poznaju dva oblika:

- Kazneno djelo kvalificirano težom posljedicom-postoji kada učinitelj poduzme radnju radi ostvarenja jedne odreñene posljedice a ostvari težu posljedicu od one koju je htio i koja se mogla očekivati. Uvjeti su : -da je radnja učinjena sa umišljajem ili nehatom -teža posljedica od uobičajene -uzročno-posljedična veza izmeñu radnje učinitelja i posljedice -u odnosu na težu posljedicu počinitelj mora djelovati s umišljajem ili nehatom -oštrije kažnjavanje u zakonu za ovakvu težu posljedicu. - Kazneno djelo kvalificirano naročitom okolnošću-postoji ako je djelo učinjeno u takvim uvjetima na takav način ili pod takvim okolnostima koji mu daju poseban vid društvene opasnosti. Uvjeti su: -poduzimanje radnje pod okolnostima koje čine elemente bića kaznenog djela npr.način,sredstvo,mjesto i vrijeme učinjenja itd. -kvalifikatorne okolnosti moraju postojati u vrijeme poduzimanja radnje učinjenja kaznenog djela -kvalifikatorne okolnosti moraju biti obuhvaćene umišljajem učintelja -strožije kažnjavanje u zakonu. OSNOVI KOJU ISKLJUČUJU POSTOJANJE KRIVNJE: Osnovi koji isključuju postojanje krivnje istovremeno isključuju i postojanje krivične odgovornosti a to su:-prinuda,sila i prijetnja -stvarna zabluda -pravna zabluda.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1.Prinuda-to je pritisak na volju učinitelja djela koji dolazi s vana, a koji može biti izazvan raznim uzrocima kao npr.prirodnim dogañajem, životinjskom snagom i ljudskim radnjama. Prinuda od čovjeka naziva se vis maior. Može biti FIZIČKA I PSIHIČKA. Fizička je ona kojom se djeluje na tijelo čovjeka primoravajući ga da učini kazneno djelo, a Psihička je ona kojom se djeluje na volju i osjećaje čovjeka. -Sila-to je upotreba fizičke snage od strane jedne osobe prema drugoj sa ciljem da se ona prinudi na neko činjenje ili nečinjenje koje dovodi do zabranjene posljedice tj.kazneno djelo. Sila može biti: APSOLUTNA-postoji kada je pritisak takav da je čovjek potpuno lišen sposobnosti za ostvarenje voljnog akta, tako da se (ne)poduzimanje tjelesnog pokreta ne može smatrati kao njegov, već kao tuñi akt. KOMPULZIVNA-ili relativna sila postoji kada osoba ima sposobnost za odlučivanje, ali je njena odluka da poduzme radnju kaznenog djela iznuñena. -Prijetnja-to je stavljanje u izgled zla nekoj osobi koje je podobno da utječe na njenu volju tako da ona donese odluku(ne)poduzme radnju i time prouzrokuje zabranjenu posljedicu. Može biti učinjena:usmeno,pismeno ili konkludentnom radnjom. Da bi prijetnja bila od značaja za kaznenu odgovornost učinitelja djela neophodno je da bude: ozbiljna, moguća, sadašnja i neotklonjiva. 2.Stvarna zabluda-zabluda je postojanje pogrešne ili nepotpune predodžbe o nekoj okolnosti. Postoji stvarna i pravna zabluda. Stvarna zabluda je zabluda u pogledu neke stvarne okolnosti kaznenog djela. OTKLONJIVA ZABLUDA postoji kad je učinitelj imao pogrešnu predstavu o obilježjima kaznenog djela ili okolnostima koje isključuju društvenu opasnost ili protupravnost djela iako je bio dužan i mogao imati pravilnu predstavu o tim okolnostima. NEOTKLONJIVA ZABLUDA postoji kada učinitelj nije bio dužan niti je mogao imati pravilnu predodžbu o stvarnim okolnostima djela. Posebni slučajevi stvarne zablude su:zabluda o predmetu, zabluda o ličnosti i zabluda o uzročnoj vezi. 3.Pravna zabluda-to je zabluda o zabranjenosti djela. Postoji u nekoliko slučajeva: -kada učinitelj nije svjestan da je to djelo zakonom odreñeno kao kazneno djelo -nije svjestan da je djelo protupravno -kad učinitelj smatra pogrešno da neka okolnost koja nije element bića kaznenog djela isključuje protupravnost djela -kada učinitelj ne zna normu koja upotpunjuje blanketno biće kaznenog djela -kada učinitelj pogrešno zaključi da neka okolnost koja je obilježje bića kaznenog djela čini djelo dozvoljenim zbog malog značenja djela -kad učinitelj pogrešno svede neku stvarnu okolnost pod pojam koji zakon upotrebljava pri odreñivanju kaznenog djela. Dvije su vrste:otklonjiva (kad je učinitelj bio dužan i morao znati da je djelo koje namjerava da učini zabranjeno) i neotklonjiva zabluda (kad učinitelj djela nije mogao da zna da je djelo koje je učinio zabranjeno pravnim propisima

WWW.BH-PRAVNICI.COM


SUUČESNIŠTVO: Postoji kada u prouzrokovanju posljedice kaznenog djela sudjeluje više osoba. Za postojanje suučesništva, pored učešća više osoba u učinjenju kaznenog djela potrebno je ispunjenje još 2 uvjeta: -OBJEKTIVNA VEZA-da svaki suučesnik poduzima neku djelatnost kojom se doprinosi ostvarenju kaznenog djela tj.posljedica kaznenog djela mora biti rezultat skupne djelatnosti svih učesnika. -SUBJEKTIVNA VEZA-da kod svih suučesnika postoji svijest o zajedničkoj djelatnosti usmjerenoj na počinjenje kaznenog djela. Oblici suučesništva: Više osoba može sudjelovati u učinjenju kaznenog djela tako što neke od njih navode učinitelja da učini radnju, dok mu druge pomažu da učini radnju i proizvede posljedicu kaznenog djela. Prvi slučaj je podstrekavanje a drugi pomaganje. Uz to postoji još supočiniteljstvo. Kaznena odgovornost suučesništva: Zasniva se na uračunljivosti i krivnji. Podstrekač i pomagač odgovaraju samo kada su kazneno djelo učinili sa umišljajem, što znači da je umišljaj jedini oblik krivnje za suučesnika u užem smislu. Odgovornost suučesnika, posebno podstrekača i pomagača zasniva se na dva principa: -svatko odgovara u granicama svom umišljaja i iznad toga ne može -svatko odgovara do granice ostvarenog od strane učinitelja ali ne i ispod toga. Odgovornost suučesnika u granicama svog umišljaja: Suučesnik će biti kazneno odgovoran za posljedicu koju je prouzrokovao učinitelj samo onda ako je ona obuhvaćena njegovim umišljajem i to u onom obliku u kome ju je on predvidio. Takoñer odgovara za težu posljedicu ako se ona može pripisati njegovu nehaju,te za djelo kvalificirano naročitim okolnostima ako su mu te okolnosti bile poznate. Odgovornost suučesništva u granicama onoga što je učinjeno: Ako se dogodi da učinitelj učini manje od onoga što je obuhvaćeno umišljajem suučesnika tada će i suučesnik odgovarati za djelo koje je učinitelj učinio ili pokušao učiniti, a ne i za djelo koje je bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem.

UČINITELJSTVO: To je osnovni oblik učešća neke osobe u ostvarenju kazneno pravne posljedice. Učiniteljstvo postoji kada samo jedna osoba čini kazneno djelo. Učinitelj je ona osoba koja poduzima radnju učinjenja i prouzrokuje posljedicu kaznenog djela. Postoje 2 vrste učiniteljstva: UČINITELJSTVO U UŽEM SMISLU – postoji onda kada samo jedna osoba poduzima one djelatnosti koje zakon odreñuje kao radnju učinjenja kaznenog djela. Sve ostale osobe koje poduzimaju druge djelatnosti izvan radnje učinjenja, a kojima doprinose ostvarenju djela nisu učinitelji već suučesnici. UČINITELJSTVO U ŠIREM SMISLU – negira suučesništvo jer obuhvaća sve osobe koje na bilo koji način učestvuju u stvaranju jednog djela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kazneni Zakon BIH usvaja uži pojam učiniteljstva. Posredno učiniteljstvo: Ono postoji kada jedna osoba iskoristi drugu za učinjenje kaznenog djela. Posredni učinitelj koristi neznanje, zabludu, nesavjesnosti i duševnu nezrelost jedne osobe tako da je navede da učini radnju i prouzrokuje posljedicu kaznenog djela koju ne želi. Razlikuju se: - NESVJESNO I NEVOLJNO ORUðE – kada se neka osoba za učinjenje kaznenog djela posluži npr. neuračunljivom osobom

- SVJESNO I VOLJNO ORUðE – postoji kada učinitelj djelo ne ostvaruje kao svoje

- NENAMJERNO – DOLOZNO ORUðE – postoji kada jedna osoba ostvaruje kazneno djelo s namjerom kao elementom bića ali ta namjera ne postoji kod nje nego kod druge osobe

- NEKVALIFICIRANO DOLOZNO ORUðE – postoji kada se jedna osoba koja posjeduje neko svojstvo za učinjenje kaznenog djela posluži drugom osobom za njegovo učinjenje a koja nema to svojstvo.

SUPOČINITELJSTVO: To je svjesno i voljno zajedničko sudjelovanje u poduzimanju djelatnosti kojima se čini kazneno djelo. Supočinitelj mora posjedovati sva svojstva koja se po zakonu traže za učinitelja tog djela. Za postojanje supočiniteljstva pored više osoba potrebno je da se ispuni i subjektivna i objektivna veza izmeñu supočinitelja. SUKCESIVNO SUPOČINITELJSTVO – nije nužno da svi supočinitelji sudjeluju od samog početka u ostvarenju radnje učinjenja. Pojam i vrste supočiniteljsva prema našem kaznenom pravu: Supočiniteljstvo postoji kada više osoba zajednički učine kazneno djelo sudjelovanjem u radnji učinjenja ili poduzimajući nešto drugo čime se na odlučujući način doprinosi učinjenju kaznenog djela. - PRIVIDNO, NEPRAVNO ILI PARALELNO supočiniteljstvo postoji kada više osoba sudjeluje u učinjenju kaznenog djela ali bez odluke o zajedničkom poduzimanju djelatnosti tako da se svaka pojavljuje kao samostalni učinitelj. - SUKCESIVNO ILI NAKNADNO postoji kada u učinjenju kaznenog djela sudjeluje više osoba koje se smjenjuju u činjenju djelatnosti ili ako se jednoj osobi koja je započela učinjenje pridruži druga osoba prije nego što je radnja učinjenja dovršena. - NUŽNO SUPOČINITELJSTVO postoji kod onih kaznenih djela koja ne mogu biti učinjena samo od stane jedne osobe već je potrebno da u njihovom učinjenju sudjeluju 2 ili više osoba. Kod nekih kaznenih djela nužnog supočiniteljstva radnje koje poduzimaju supočinitelji odvijaju se jedna nasuprot drugoj, tj. susreću se-kaznena djela susretanja(dvobračnost, rodoskrvnuće), a drugu grupu čine djela kod kojih se radnja saučiniteljstva kreću u istom pravcu, pa se slivaju-kaznena djela sticanja ili konvergentna kaznena djela (oružana pobuna, pobuna osoba lišenih slobode.Treću grupu čine kaznena djela kod kojih su interesi učesnika u sukobu-divergentna kaznena djela (učestvovanje u tuči).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Supočinitelj je kazneno odgovoran u granicama svog umišljaja ili nehaja. Kaznena odgovornost supočinitelja je samostalna. Supočiniteljima se mogu smatrati 2 kategorije osoba: - osobe koje su sudjelovale u radnji počinjenja bez obzira na to da li su to djelo htjeli kao svoje

- osobe koje nisu učestvovale u radnji počinjenja već u nekoj drugoj radnji koja je u vezi s njom, tako da na odlučujući način doprinose učinjenju djela, ali koje smatraju djelo svojim i zajedničkim ostvarenjem.

Postoje i kaznena djela kod kojih supočiniteljstvo nije moguće i to: - delikta propria (kaznena djela sa posebnim subjektom) to su djela službene prirode i to ona gdje se traži svojstvo naredbodavca ili komandne osobe

- svojeručna kaznena djela su djela koje može učiniti samo odreñena osoba i to ona osobno

PODSTREKAVANJE – POTICANJE:

To je umišljajno poticanje druge osobe na učinjenje odreñenog djela. Radnja podstrekača mora biti usmjerena da kod druge osobe izazove ili učvrsti odluku da poduzme radnju kojom će biti prouzrokovana posljedica kaznenog djela. To je aktivna djelatnost tj. izvršava se samo činjenjem i to riječima. Može se izvršiti npr. nagovaranjem, davanjem poklona, dovoñenjem u zabludu, prijetnjom i slično. Za postojanje podstrekavanja potrebno je da se navoñenja neke osobe na učinjenje odreñenog kaznenog djela čini sa umišljajem. Vrste podstrekavanja: NEPOSREDNO podstrekavanje postoji kada podstrekač sam navodi drugu osobu na učinjenje kaznenog djela. POSREDNO postoji kada podstrekač koristi druge osobe za navoñenje podstrekavane osobe na učinjenje kaznenog djela. Javlja se uvijek kao sukcesivno supoticanje. Za supoticaj su važna 2 elementa: zajedničko učestvovanje u navoñenju druge osobe na učinjenje kaznenog djela i svijest o tom zajedničkom djelovanju. Odgovornost i kažnjivost podstrekača: Kazneno je odgovoran samo za umišljajno podstrekavanje, navoñenje druge osobe na kazneno djelo. Kažnjava se kaznom koja je predviñena za učinitelja. Ako je djelo ostalo na pokušaju podstrekač će biti kažnjen za pokušaj. Nehajno podstrekavanje nije kažnjivo. Oslobaña se od kazne ukoliko dobrovoljno spriječi učinjenje kaznenog djela. Postrekavanje i sticaj: IDEALNI STICAJ PODSTREKAVANJA postojat će kada jedna osoba sa jednom radnjom navoñenja podstrekne 1 ili više osoba na učinjenje više kaznenih djela. REALNI STICAJ PODSTREKAVANJA postojat će kada ista osoba sa više radnji navoñenja podstrekne 1 ili više osoba na učinjenje više kaznenih djela bez obzira da li su učinjena u idealnom ili realnom sticaju od strane učinjtelja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PRODUŽENO POTICANJE postoji kada poticatelj u više mahova navodi jednu osobu na učinjenje istog ili istorodnog kaznenog djela koje ova i više puta čini prema istom pasivnom subjektu i to u jednom odreñenom vremenskom periodu. Neuspjelo podstrekavanje- 5 slučajeva) Postoji: - kada podstrekač ne uspije stvoriti odnosno učvrstiti odluku kod podstrekavanog - kada podstrekač uspije stvoriti ili učvrstiti odluku kod podstr. osobe ali ova iz bilo kojeg razloga ne pristupi učinjenju kaznenog djela - kada podstrekač stvori ili učvrsti odluku kod podstrekavane osobe, ali ova svojom radnjom ostvari neko drugo kazneno djelo nezavisno od radnje podstrekavanja. Podstrekavanje kao samostalno kazneno djelo: Postoji kada je zakonom odreñena kao kazneno djelo i može biti ostvareno kao svršeno djelo ili može ostati u pokušaju. Uspjelo ili neuspjelo poticanje predstavlja svršeno kazneno djelo poticanja. Pokušaj poticanja postoji kada je radnja poticanja poduzeta ali iz bilo kojih razloga nije došlo do utjecanja na volju onog na koga se poticanje odnosilo.

POMAGANJE: To je umišljajno poduzimanje radnje kojom se doprinosi učinitelju da učini odreñeno kazneno djelo. To doprinošenje sastoji se u stvaranju pogodnih uvjeta i pretpostavki za poduzimanje radnje učinjenja i prouzrokovanje posljedice. Pomaganje je npr. davanje savjeta, otklanjanje prepreka za učinjenje kaznenog djela, unaprijed obećano pokrivanje kaznenog djela, stavljanje učinitelju na raspolaganje sredstva za učinjenje kaznenog djela. Vrste pomaganja: S obzirom na karakter djelatnosti može biti FIZIČKO I PSIHIČKO. Prema načinu pružanja pomoći može biti NEPOSREDNO I POSREDNO. S obzirom na vrijeme pružanja pomoći razlikuje se PREDHODNO, ISTOVREMENO I NAKNADNO POMAGANJE. Postoji jedan poseban slučaj pružanja pomoći učinitelju poslije učinjenog kaznenog djela koji se zove DOTICAJ SA KAZNENIM DJELOM, PRIKRIVANJE ILI PODRŽAVANJE. Prikrivanje može biti stvarno – gdje se skrivaju tragovi ili predmeti kaznenog djela i lično – osobno – pomaganje učinitelju da ne bude otkriven. Prema načinu učinjenja pomaganje može biti POZITIVNO(činjenjem) I NEGATIVNO (nečinjenjem). Kaznena odgovornost i kažnjivost pomagača postoji samo kada on postupa s umišljajem, direktnim i eventualnim. Pomaganje i sticaj: Idealni sticaj postoji ako pomagač s jednom radnjom doprinese učinjenju više kaznenih djela bez obzira jesu li učinjena u idealnom ili realnom sticaju jedne ili više osoba. Realni sticaj postoji kada pomagač sa više radnji pomaganja doprinese ostvarenju više kaznenih djela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Neuspjelo pomaganje: Postoji kada pomagač ostvari radnju pomaganja a učinitelj ne poduzme radnju učinjenja ili učini kazneno djelo nezavisno od radnje pomaganja. Ne kažnjava se. Pomaganje kao samostalno kazneno djelo: U nekim slučajevima pomaganje se inkriminira kao samostalno kazneno djelo. Samim poduzimanjem te radnje pomaganja postoji kazneno djelo za koje zakon propisuje odreñenu vrstu i mjeru kazne npr. navoñenje na samoubojstvo.

KAZNENE SANKCIJE POJAM: Kaznene sankcije su zakonom odreñene mjere društvenog reguliranja protiv učinitelja kaznenog djela koje primjenjuje državni organ u cilju zaštite društva i njegovih najznačajnijih dobara i vrijednosti od svih oblika kriminaliteta.Predstavljaju represivnu reakciju koju poduzima država kao predstavnik odreñenog društva u cilju njegove zaštite i zaštite pojedinaca od štetnih posljedica koje im se nanose činjenjem kaznenih djela.

OPĆI ELEMENTI KAZNENIH SANKCIJA: -kaznene sankcije mogu se primijeniti samo prema osobi koja je učinila kazneno djelo i za koju je to dokazano u kaznenom postupku od strane nadležnog suda -princip zakonitosti-kaznene sankcije moraju biti odreñene u zakonu -kaznene sankcije mogu biti izrečene samo od strane suda u zakonom odreñenom postupku -imaju karakter prinude protiv učinitelja kaznenog djela -sve kaznene sankcije imaju istu svrhu: utjecaj na druge da poštuju pravni sustav i ne čine kaznena djela i sprečavanje učinitelja da učini kazneno djelo i poticanje njegovog preodgoja.

VRSTE KAZNENIH SANKCIJA: Najpoznatije su: kazne, mjere sigurnosti, odgojne mjere, uvjetna osuda, sudska opomena itd. Kazneni zakoni BIH predviñaju: 1.kazne;2.odgojne mjere;3.upozoravajuće sankcije;4.mjere sigurnosti. KAZNA POJAM: To je prinudna mjera predviñena zakonom koju izriče sud kazneno dogovornom učinitelju kaznenog djela u cilju zaštite osobnih sloboda i prava čovjeka te drugih prava i društvenih vrijednosti zajamčenih i zaštićenih sustavom i meñunarodnim pravom, a koja se sastoji u oduzimanju ili ograničavanju njegovih sloboda i prava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


OPĆI ELEMENTI KAZNE: -kao prinudna mjera predstavlja zlo koje se nanosi učinitelju zbog učinjenja kaznenog djela, a koje se sastoji u oduzimanju ili ograničavanju njegovih sloboda ili prava -ima odreñenu svrhu koja se želi postići njenim izvršenjem -kazna mora biti odreñena zakonom -primjena kazne zavisna je od postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinitelja -može biti izrečena samo od strane suda i to u zakonom odreñenom postupku koji garantira pravilnost njenog izricanja

RELATIVNI ELEMENTI KAZNE:

-kazna treba biti osobna, tj. da pogaña samo učinitelja djela; -treba biti čovječna tj.humana -treba biti moralna -kazna treba biti razmjerna težini učinjenja kaznenog djela -treba biti djeljiva, -treba biti opoziva, znači da u slučaju nezakonita izricanja može biti ukinuta -treba biti popravljiva da se mogu otkloniti posljedice koje proizlaze iz njene prirode -treba biti zamjenjiva, u slučaju potrebe može biti zamijenjena blažom vrstom kazne od one koja je izrečena u presudi

PRAVNA OSNOVA KAZNE:

Razvilo se više teorija o tom pitanju a najpoznatija su:1.idealističke teorije;2.teorije društvenog ugovora;3.pravne teorije;4.sociološke teorije. Pitanje se svodi na davanje odgovora na osnovu čega društvo-država ima pravo na kažnjavanje učinitelja kaznenog djela. CILJ(SVRHA)KAŽNJAVANJA PO NAŠEM KAZNENOM PRAVU: -da se izrazi društvena osuda za učinjeno kazneno djelo -da se utječe na učinitelja da ubuduće ne čini kazneno djelo -da se utječe na ostale grañane da ne čine kaznena djela -da se utječe na svijest grañana o pogibeljnosti kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja učinitelja-

VRSTE KAZNI SUSTAV KAZNI je skup svih kazni sadržanih u krivičnom zakonodavstvu jedne zemlje, način njihovog odreñivanja i njihov meñusobni odnos. Postojanje većeg broja kazni uvjetuje: 1.potreba efikasne i kvalitetne borbe protiv kriminaliteta 2.potreba prilagoñavanja vrste i visine kazne učinitelju djela radi ostvarenja resocijalizacije

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Mogu se podijeliti prema različitim kategorijama: -s obzirom na samostalnost u izricanju , dijele se na glavne(kazne koje se mogu izreći samostalno) i sporedne (one koje se mogu izreći samo uz glavnu kaznu) -s obzirom na trajanje-trajne(doživotna kazna) i vremenske(izrečene na odreñ. Vrijeme) -s obzirom na dobra koja kazna pogaña:kazne protiv života,tjelesnog integriteta, slobode… -s obzirom na način propisivanja kazne mogu biti alternativne(sud izriče samo jednu od njih) i kumulativne( sud izriče sve propisane kazne prema učinitelju). Zatvor je kazna protiv slobode, a novčana kazna je kazna protiv imovine.Sustav kazni u BIH ima odreñene karakteristike: -postojanje malog broja kazni, zakonitost u izricanju kazni, ne postoje kazne protiv života, tijela i protiv grañanskih prava, za jedno kazneno djelo može se izreći samo jedna glavna i jedna sporedna kazna. KAZNE ZA PRAVNE OSOBE: -novčana kazna u iznosu od 5000 do 5 000 000 km -kazna oduzimanja imovine -kazna prestanka pravne osobe. SMRTNA KAZNA: To je najteža, kapitalna kazna u svim kaznenim sustavima u kojim postoji. U BIH smrtna kazna je brisana iz sustava kazni 1998.god. Umjesto nje može se propisati kazna dugotrajnog zatvora od 20-45 god. ZATVOR: Sastoji se u oduzimanju slobode kretanja učinitelju kaznenog djela za, u sudskoj presudi, odreñeno vrijeme.

PROBLEM KRATKIH KAZNI ZATVORA: -kratke kazne zatvora nisu pogodne za ostvarenje specijalne ni generalne prevencije -ne postoji mogućnost primjene ozbiljno odgojno-preodgojnih, pedagoških tretmana prema osuñeniku -stavlja se pečat osuñivanosti na učinitelja što štetno djeluje na njegov društveni status -zatvaranje u kratkom trajanju stimulira povrat -štetna je za odreñene kategorije učinitelja kaznenog djela kao što su npr.maloljetnici, mlañe punoljetne osobe, alkoholičari itd. -kratke kazne zatvora su krajnje neekonomične, koštaju društvo a ne donose nikakvu materijalnu korist.

KAZNA LIŠAVANJA SLOBODE U KAZNENOM PRAVU BIH: Kazna zatvora može se izreći kao glavna kazna samo kada je zakonom propisana za odreñeno djelo i ne može biti kraća od 30 dana ni duža od 20 godina. Za najteže oblike teških, kaznenih djela koja su učinjena sa umišljajem može se zakonom propisati kazna dugotrajnog zatvora od 20-45- god(u RS 25). Isključena je mogućnost njenog izricanja osobi koja u vrijeme učinjenja djela nije navršila 21 god.života. Izrečena kazna zatvora do 3 mjeseca može na zahtjev osuñene osobe zamijeniti novčanom kaznom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kazna dugotrajnog zatvora ne može se propisati kao jedina glavna kazna za pojedino kazneno djelo već u alternaciji sa kaznom zatvora. Kazna zatvora se izriče na pune godine i mjesece, a do 6 mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora izriče se samo na pune godine. U slučaju izricanja kazne dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje se mogu dati tek nakon izdržane tri petine ove kazne. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI: Kazna zatvora od najviše 6 mjeseci može se uz pristanak osuñenog zamijeniti radom za opće dobro na slobodi. Sud odreñuje dužinu njegova trajanja koje mora biti razmjerno izrečenoj kazni zatvora od najmanje 10 do najviše 60 radnih dana,a rok za izvršenje rada za opće dobro ne može biti kraći od 1 mj. Niti dulji od 1 godine.

PRIMJENE PARAPENALNIH MJERA: Parapenalne mjere:naknada štete, ambulantni tretman ili upućivanje na obuku, društveno koristan rad, rad u korist društvene zajednice, vikend zatvaranja, kućni zatvor, elektronski nadzor i sl. U odnosu na kazne parapenalne mjere imaju niz prednosti kao što su: humani karakter, manji stupanj represivnosti, uspostavljena suradnja s okrivljenim i njegov aktivni odnosu izvršenju mjere, postizanje reparacije(naknade) oštećenom, učešće društvene zajednice u izvršenju ovih mjera čime se lakše postižu efekti resocijalizacije. Nedostaci:one mogu predstavljati pojačano sredstvo represije, okrivljeni može izbjeći krivični postupak, dovode do nejednakosti počinitelja kaznenog djela zavisno od njihovog imovinskog stanja, poskupljuje postupak izvršenja kaznenih sankcija, čestom primjenom slabi povjerenje grañana u pravdu, primjena ovih mjera zahtjeva pribavljanje niz podataka o okrivljenom i njegovom okruženju što produžava i poskupljuje kazneni postupak.

UVJETNI OTPUST:

Sastoji se u otpuštanju osuñene osobe sa odsluženjem kazne zatvora prije potpunog odsluženja i puštanja na slobodu pod uvjetom da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo kazneno djelo. Uvjetni otpust moguć je : ako je osuñeni odslužio polovinu izrečene kazne a samo izuzetno trećinu i ako se osuñeni popravio do te mjere da se očekuje da će se na slobodi ponašati primjereno, a naročito da neće učiniti kazneno djelo. Otpust traje onoliko vremena koliko je osuñenom ostalo do potpunog izdržavanja izrečene kazne.

OPOZIVANJE UVJETNOG OTPUSTA: Ako uvjetno otpušteni ne opravda ukazano povjerenje dolazi do opozivanja uvjetnog otpusta i njegovog vraćanja u zatvor. O tom opozivanju odlučuje sud. Do obveznog opozivanja dolazi kada uvjetno otpušteni ponovno učini kazneno djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora od 1 godine ili teža kazna. Do fakultativnog opozivanja dolazi u slučaju izricanja kazne zatvora do 1 godine za novoizvršeno kazneno djelo u vrijeme uvjetnog otpusta. Kad sud odluči da opozove uvjetni otpust tada po pravilima za izricanje kazne za djela u sticaju izriče jedinstvenu kaznu od koje odbija prethodno izdržani dio kazne po ranije izrečenoj presudi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POSTPENALNA POMOĆ: Da bi se spriječilo ponovno vraćanje osuñenog na put kriminala pružaju mu se mjere pomoći(postpenalne) koje se sastoje u pronalaženju zaposlenja, smještaja, osiguranju liječenja ,pružanju materijalne pomoći itd.

NOVČANA KAZNA: Sastoji se u obvezi osuñene osobe da u odreñenom roku uplati presudom odreñeni novčani iznos u korist države. Može se izreći kao glavna i sporedna kazna. Izriče se na dva načina: u dnevnim iznosima od 5 do 360 dnevnih iznosa, a ako je kazneno djelo učinjeno iz koristoljublja i do 1500 dnevnih iznosa; u odreñenom ili fiksnom iznosu može se izreći od 150 km odnosno 50 000 km, a ako se radi o kaznenom djelu iz koristoljublja i do 1 000 000 km, osim u slučajevima koji su izričito propisani u zakonu. Rok plaćanja je od 15 dana do 6 mjeseci, računa se od dana pravosnažnosti presude. NAČINI UTVRðIVANJA KAZNE Dva su osnovna NAČINA utvrñivanja novčane kazne: metoda fiksnih iznosa i metoda „dani-novčana kazna“. U opravdanim slučajevima sud može odobriti isplatu novčane kazne u ratama u njihov iznos i rok uplate ne može da bude duži od 2 godine. Smrću osuñene osobe kojoj je izrečena novčana kazna gasi se i sama kazna da bi se očuvao osobno karakter kazne. Nedostatci:-imovinske kazne nisu osobne prirode jer se njihovim izvršenjem pogañaju i članovi porodice učinitelja kaznenog djela koji nisu krivi za činjenje djela -nepravične su, jer teže pogañaju siromašne, manje imućne učinitelje kaznenog djela -izvršenje imovinskih kazni, posebno novčanih može da se izbjegne zaduženjem , poklonima ili gubitkom izvora prihoda na drugi način -ne utječu na preodgoj učinitelja kaznenog djela jer ne pogañaju uzroke kriminalne dužnosti. ČL.48. ZAMJENA NOVČANE KAZNE Novčana kazna se ne naplaćuje prisilno. Ako se novčana kazna ne može u cijelosti ili djelomično naplatiti u roku koji je utvrñen presudom, sud će bez odlaganja donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni zatvorom. (primjer: za svakih započetih 50 KM novčane kazne odrediti 1 dan zatvora, ali zatvor u tom slučaju ne može biti dulji od godinu dana).Ako osuñenik isplati samo dio novčane kazne, ostatak će se razmjerno pretvoriti u zatvor.

ODMJERAVANJE KAZNE

POJAM I VRSTE: To je odreñivanje vrste i visine kazne koja se izriče učinitelju za učinjeno kazneno djelo. Razlikujemo zakonsko, sudsko i administrativno odmjeravanje kazne.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZAKONSKO ODMJERAVANJE KAZNE: Vrši ga zakonodavac prilikom odreñivanja kaznenog djela u zakonu. Postoji nekoliko načina: -sustav apsolutno neodreñenih kazni(zakonodavac prepušta sudu da odredi vrstu i visinu kazne koju će izreći učinitelju za konkretno kazneno djelo) -sustav apsolutno odreñenih kazni (zakono0davac odreñuje vrstu i visinu kazne za pojedina kaznena djela tako da je sud dužan da izrekne propisanu kaznu čim ustanovi da je učinjeno kazneno djelo za koje je kazna predviñena) -sustav relativno odreñenih kazni. (zakonodavac odreñuje vrstu kazne i njen minimalni i maximalni iznos za svako kazneno djelo, dajući time granice u kojima sud može da se kreće kod izricanja kazne za svaki konkretni slučaj).

SUDSKO ODMJERAVANJE KAZNE: Sud ga vrši na svakom konkretnom slučaju. Da bi sud što bolje ostvario svoju ulogu kazneni zakoni u BIH predviñaju opća pravila o odmjeravanju kazni kojima nalažu sudu da imajući u vidu granice propisane kazne u zakonu i svrhu kažnjavanja uzmu u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, te posebna pravila pomoću kojih sud može da vrši ublažavanje ili pooštravanje kazne sa ciljem da je učini srazmjernom težini djela i društvenoj opasnosti učinitelja.

ADMINISTRATIVNO ODMJERAVANJE KAZNE: Kaznu odmjeravaju administrativni organi, organi nadležni za izvršenje kazne. Opravdava se činjenicom da sud nije u mogućnosti da odredi kakvo će ponašanje imati osuñeni u toku izvršenja kazna i koliko će biti potrebno vremena za njegov preodgoj, popravljanje i racionalizaciju.Protivno je principu zakonitosti. INDIVIDUALIZACIJA KAZNE: To je prilagoñavanje kazne učinjenom kaznenom djelu i njegovom učinitelju sa ciljem da se odredi kazna koja će najefikasnije moći utjecati na preodgoj učinitelja djela. OLAKŠAVAJUĆE I OTEŽAVAJUĆE OKOLNOSTI(U KAZNENOM PRAVU

BIH): To su okolnosti koje se odnose na kazneno djelo ili učinitelja, a koje utječu da kazna bude manja ili veća u granicama koje su propisane za to djelo. Zavisno od toga da li se odnose na kazneno djelo ili učinitelja sve okolnosti( u BIH) se dijele na:-objektivne-jačina ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra -subjektivne-stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, raniji život, osobne prilike i držanje učinitelja poslije učinjenog kaznenog djela. Pobude su unutarnji razlozi kojima se učinitelj rukovodio kod učinjenja k.d., a pobude mogu biti humane(sažaljenje, ljubav, čast) i niske( mržnja, pakost, pohlepa).U prvom slučaju one će djelovati olakšavajuće, a u drugom kao otežavajuće okolnosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ODMJERAVANJE KAZNE PRAVNOJ OSOBI: Uz olakšavajuće i otežavajuće okolnosti sud mora uzeti u obzir i ekonomsku moć pravne osobe i pridržavati se granica postavljenih u zakonu. Novčana kazna može biti samo do polovine imovine pravne osove. Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 3 godine pravna osoba može biti kažnjena sa 850 000 km, a za preko 3 godine-najmanje 2 500 000 km, za kaznu od 5 ili više godina može se oduzeti imovina.

KVALIFIKATORNE I PRIVILEGIRAJUĆE OKOLNOSTI: Te su okolnosti od velikog značenja i utječu na vrstu i visinu kazne. Koje okolnosti čine djelo kvalificiranim ili privilegiranim odreñuje zakonodavac. Kvalificirane okolnosti svojim postojanjem daju kaznenom djelu poseban, teži vid, zbog čega ga zakon posebno kvalificira i teže kažnjava. Privilegirajuće ili ublažavajuće okolnosti čine da jedno kazneno djelo postave lakše od osnovnog oblika.

UBLAŽAVANJE KAZNE-čl.50 To je vanredan način odmjeravanja kazne putem ovlaštenja suda da može učinitelju kaznenog djela izreći kaznu ispod minimuma propisane kazne za učinjeno djelo do općeg minimuma te vrste kazne ili zamijeniti propisanu kaznu blažom vrstom kazne. Sud to može učiniti u 2 slučaja: -kad zakon propisuje da se učinitelj može blaže kazniti -kad sud utvrdi olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja. .

Postoje tri sistema zakonskog reguliranja instituta ublažavanja kazne: -da se osnove za ublažavanje kazne izričito predviñene u zakonu tako da sud ima samo utvrditi njihovo postojanje i da ublaži kaznu -da se sudu daju široka ovlaštenja bez utvrñivanja bez utvrñivanja posebnih pravila o ublažavanju kazne -kombinirani sistem prema kome zakon propisuje osnovna pravila o ublažavanju kazne, a sud je ovlašten da u primjeni odluči po svom uvjerenju.

UBLAŽAVANJE KAZNE U BIH U BIH ublažavanje kazne javlja se kao opći i posebni institut. Opći institut primjenjuje se u 3 slučaja: -u slučaju kada postoje zakonom odreñene okolnosti koje imaju karakter općih osnova za ublažavanje kazne:prekoračenje granica krajnje nužne obrane, prekoračenje granica krajnje nužde, bitno smanjena uračunljivost, pravna zabluda iz opravdanih razloga, pokušaj kaznenog djela i pomaganje. -u slučajevima gdje je predviñena mogućnost oslobañanja od kazne sud je ovlašten da učinitelju ublaži kaznu kod postojanja nepodobnog pokušaja i dobrovoljnog odustanka -u slučaju kada postoje osobito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju na to da se i sa ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja za ublažavanje kazne, u ovom slučaju potrebna su 2 uvjeta:1.da je uslijed djelovanja osobito olakšavajućih okolnosti učinjeno djelo dobilo izuzetno lak vid, 2.da sud doñe do uvjerenja da se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može ostvariti i primjenom blaže kazne.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


VRSTE UBLAŽAVANJA KAZNE: 1. po mjeri i vrsti 2. ograničeno i neograničeno ublažavanje kazne

GRANICE UBLAŽAVANJA KAZNE: -Kazne od 10 i više godina može se ublažiti do 5 godina, - kazna zatvora od 5 godina može se ublažiti do 2 godine, -ako je propisana kazna zatvora od tri i više godina može se ublažiti do jedne godine zatvora –propisana kazna do 2 godine može se ublažiti do 6 mjeseci zatvora, - od 1 godine može se ublažiti do 3 mjeseca, -od najviše 1 godina može se ublažiti do 30 dana zatvora, a -ako je propisana novčana kazna s najmanjom mjerom može se ublažiti do 5 dnevnih iznosa ili 150 km.(50KM u KZRS). OSLOBOðENJE OD KAZNE: Postoji kada sud u kaznenom postupku utvrdi da je jedna osoba učinila odreñeno kazneno djelo i da je kazneno odgovorna, ali ga oslobaña od kazne. Dva su osnova za oslobañanje: -opće osnove za osloboñenje od kazne čine izvjesni instituti koji dovode u pitanje opravdanosti i svrsishodnost primjene kazne:prekoračenje granica nužne obrane uslijed razdraženosti ili prepasti izazvane napadom, prekoračenje granica krajnje nužde pod osobito olakšavajućim okolnostima, pravna zabluda iz opravdanih razloga, nepodoban pokušaj, dobrovoljni odustanak i dobrovoljno sprečavanje učinjenja kaznenog djela od strane supočinitelja, podstrekača ili pomagača -posebni osnovi postoje:-kad je kazneno djelo učinjeno iz nehaja a posljedice teško pogañaju učinitelja, da izricanje kazne u takvom slučaju ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja -ako je učinitelj poslije počinjenja kaznenog djela, a prije nego je saznao da je otkriven, dobrovoljno otklonio posljedice djela ili nadoknadio štetu prouzrokovanu kaznenim djelom -u posebnom djelu kaznenog zakona kod pojedinih kaznenih djela izričito je predviñena mogućnost osloboñenja od kazne pod odreñenim uvjetima. POVRAT: To je ponovno učinjenje kaznenog djela od osobe koja je već bila osuñena za neko kazneno djelo, a kaznenopravni značaj povrata ukazuje da ranije izrečena kazna za prethodno kazneno djelo nije bila dovoljna za popravljanje učinitelja, te da bi prema njemu trebalo primijeniti težu kaznu, što znači da je povrat otežavajuća okolnost.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


VRSTE POVRATA: S obzirom na prirodu-opći (kad počinitelj poslije izdržane kazne za prethodno djelo ponovno učini bilo koje kazneno djelo) i specijalni (kad učini isto ili istorodno djelo). S obzirom na vremenski razmak izmeñu učinjenih kaznenih djela razlikuje se vremenski odreñen( kad je novo djelo učinjeno u odreñenom roku poslije izrečene ili izdržane kazne za prethodno djelo 5-10 god.) i vremenski neodreñen (kada učini novo kazneno djelo u bilo koje vrijeme poslije izdržane ili izrečene kazne za prethodno). S obzirom na broj ponovo učinjenih kaznenih djela postoje običan (jednostruki) i višestruki povrat. S obzirom da li je prethodno izražena kazna ili ne-pravi (kad osoba opet učini kazneno djelo nakon što je izdržala kaznu za prethodno) ili prividni ( kad učini novo kazneno djelo poslije izrečene presude za ranije kazneno djelo)povrat.

POVRAT U KAZNENOM PRAVU BIH: Povrat postoji kada je ranije osuñena osoba za jedno djelo ponovno učini kazneno djelo. To je jedna okolnost od značaja za odmjeravanje kazne koja ima samo karakter otežavajuće okolnosti. Kod odmjeravanja kazne za kazneno djelo učinjeno u povratu sud je dužan da uzme u obzir slijedeće okolnosti: -da li je ranije djelo iste vrste kao i novo -da li su oba djela učinjena iz istih pobuda -koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.

ODMJERAVANJE KAZNE ZA DJELA U STICAJU(BIH): Kada učinitelj sa jednom ili više radnji ostvari više kaznenih djela njemu se za sva ta djela istovremeno sudi u jednom postupku i izriče jedinstvena kazna. Kazneno pravo BIH primjenjuje jedinstvena pravila za odmjeravanje kazne za obje vrste sticaja(idealni i realni). Tri su osnovna sustava za odmjeravanje kazne za djela u sticaju koja priznaje i kazneno pravo BIH: 1.sustav apsorpcije;2. sustav asperacije;3.sustav kumulacije. Ta pravila primjenjuju se i za produženo kazneno djelo. Sustav apsorpcije- primjenjuje se kad je za neko od kaznenih djela u sticaju utvrñena kazna dugotrajnog zatvora pa je sud izriče i kao jedinstvenu kaznu, što znači da ona apsorbira sve utvrñene kazne za ostala djela u sticaju; Sustav asperacije- primjenjuje se kao osnovni sustav za odmjeravanje kazne za kaznena djela sticaju za koje je utvrñena kazna u slijedećim slučajevima: 1. kad za sva djela u sticaju sud utvrdi kazne zatvora tada će izreći jedinstvenu kaznu zatvora koja će biti veća od svake pojedinačne s tim da ne smije prijeći njihov zbroj niti prijeći 20 godina.

2. kada su za kaznena djela u sticaju propisane kazne zatvora do 3 godine, sud će izreći jedinstvenu kaznu koja će biti veća od svake ponaosob utvrñene kazne, ali koja ne može biti veća od osam godina (ograničena asperacija);

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. kada sud za sva djela u sticaju utvrdi samo novčane kazne pa izrekne jedinstvenu kaznu koja mora biti veća od svake pojedine utvrñene kazne, ali ne smije da dostigne njihov zbir.

4. sporednu kaznu sud izriče ako je ona utvrñena bar za jedno djelo u sticaju, a ako je utvrñeno više sporednih novčanih, izreći će jedinstvenu novčanu kaznu,

5. kad sud za neka kaznena djela u sticaju utvrdi kaznu zatvora, a za druga djela kaznu maloljetničkog zatvora, tada izriče jedinstvenu kaznu zatvora po unaprijed navedenim pravilima.

Sustav kumulacije se primjenjuje kada sud za neka djela u sticaju utvrdi kaznu zatvora, a za druga djela novčane kazne, tada izriče kao jedinstvenu kaznu i kaznu zatvora i novčanu kumulativno. Pravila za odmjeravanje kazne za djela u sticaju primjenjuju se i kad učinitelj počini produženo kazneno djelo.

ODMJERAVANJE KAZNE OSUðENOJ OSOBI: Vrši se za:-za učinjeno jedno ili više kaznenih djela za koja se nije znalo u vrijeme suñenja -za djelo koje je učinjeno prije pristupa odsluženju kazne po ranijoj osudi -ako osuñenih učini kazneno djelo u tijeku odsluženja kazne zatvora, dugotrajnog ili maloljetničkog zatvora, sud izriče jedinstvenu kaznu za sva djela primjenom pravila o odmjeravanju kazne za djela u sticaju, osim za djela koja nisu obuhvaćena osudom.

URAČUNAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE: Pritvor nije kazna već mjera koja se poduzima u kaznenom postupku. Pritvor kao i svako drugo lišenje slobode u vezi s kaznenim djelom, uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, dugotrajnog i maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu. Takoñer se uračunava: dovoñenje okrivljenog, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi itd. Od ovog pravila postoje 2 izuzetka: -kada osuñena osoba u toku izvršavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloljetničkog zatvora učini novo kazneno djelo tada sud izriče kaznu nezavisno od ranije izrečene kazne ako se primjenom pravila o odmjeravanju kazne za djela u sticaju ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja s obzirom na trajanje neizdržanog djela ranije izrečene kazne -kada osuñena osoba za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora učini kazneno djelo za koje zakon propisuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora do 1 godine pa će se prema njemu primijeniti disciplinarna kazna. Uračunavanje pritvora ili druge ranije kazne u izrečenu kaznu znači odbijanje djela vremena koje je provedeno na izdržavanju kazne tako da osuñeni ima da izdrži samo preostali dio kazne.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


MJERE UPOZORENJA (OSIGURANJA) - UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA: Zajedničke karakteristike mjera upozorenja:1.karakter djelovanja; 2.vezanost za kaznu; 3.vezanost za lakša kaznena djela; 4.humani karakter i 5.svrha. Razlika izmeñu sudske opomene i uvjetne osude svode se na slijedeće: -1. Uvjetna osuda je upozoravajuća, a sudska opomena opominjuća sankcija; Sudska opomena je bezuvjetna osuda na prijekor čija se suština sastoji u prijekoru koji se upućuje učinitelju za kazneno djelo uz opomenu da ubuduće ne čini kaznena djela jer će za novo kazneno djelo biti kažnjen.Sudska opomena je neopoziva-učinitelj novog djela ne može biti kažnjen za djelo za koje mu je izrečena sudska opomena. 2.Uvjetna osuda se primjenjuje kao kriminalno politička mjera u vezi sa stvarnim kajanjem i može se primijeniti i kod težih kaznenih djela, što nije slučaj sa sudskom opomenom. 3. Uvjetna osuda je uvjetno odlaganje izvršenja kazne koje se može opozvati, a sudska opomena je bezuvjetna i neopoziva; 4. Uvjetna osuda se izriče presudom, a sudska opomena rješenjem. POJAM I SUSTAV UVJETNE OSUDE Uvjetna osuda je odlaganje od izricanja ili izvršenja kazne učinitelju kaznenog djela pod uvjetom da za odreñeno vrijeme ne učini novo kazneno djelo. Dva su sustava uvjetne osude:KONTINENTALNI (sud vodi postupak protiv počinitelja kaznenog djela i izriče mu vrstu i mjeru kazne, ali njeno izvršenje odlaže za odreñeno vrijeme pod odreñenim uvjetima) i ANGLOAMERIČKI (nema voñenja kaznenog postupka, već se suñenje odlaže za vrijeme dok se učinitelj kaznenog djela stavlja. Pod nadzor organa pravosuña i javne sigurnosti). UVJETNA OSUDA U K.P. BIH U kaznenom pravu BIH uvjetna osuda je samostalna kaznena sankcija gdje sud kazneno odgovornom učinitelju utvrñuje kaznu i istovremeno odreñuje da se ona neće izvršiti ako osuñeni za vrijeme koje sud odredi, a koje ne može biti kraće od 1 ni duže od 5 godina ne učini novo kazneno djelo. Pri odlučivanju o izricanju uvjetne osude sud će voditi računa o: osobnosti učinitelja djela, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije učinjenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti. Pojavljuje se u dva oblika:1. u klasičnom smislu i 2. sa zaštitnim nadzorom.Uvjetna osuda može biti izrečena samo punoljetnom i kazneno odgovornom učinitelju. DJELOVANJE UVJETNE OSUDE: Osoba kojoj je ova sankcija izrečena smatra se osuñivanom osobom, a u slučaju novog kaznenog djela smatra se povratnikom. Uz nju se može izreći mjera oduzimanja imovinske koristi, odreñene mjere sigurnosti, ali ova ne proizvodi pravne posljedice osude. Ona se unosi u kaznenu evidenciju ali se briše nakon 1 godine od dana prestanka vremena provjeravanja ako nije opozvana.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


UVJETI ZA IZRICANJE UVJETNE OSUDE: -da je učinitelju utvrñena kazna zatvora od 2 godine ili novčana ili obje kazne zajedno -uvjerenje suda da osuñeni i bez izvršenja izrečene kazne neće činiti kazneno djelo tako da se samim izricanjem osude može ostvariti svrha kažnjavanja. Kazneni zakoni u BIH predviñaju mogućnost izricanja uvjetne osude i pravnoj osobi kao učinitelju kaznenog djela. Tu se razlikuju OBVEZNI ( da osuñeni tijekom provjeravanja ne učini novo kazneno djelo, a rok ne može biti kraći od 1 ni duži od 5 godina) i FAKULTATIVNI ( mogu biti opći i posebni, opći se odnose na sva kaznena dijela i sve učinitelje, a posebni fakultativni uvjeti su predviñeni kod pojedinih kaznenih djela u posebnom djelu kaznenog zakona)uvjeti. Ovi uvjeti se odreñuju presudom i moraju biti ispunjeni u roku provjeravanja. OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE: 1.prvi osnov je učinjenje novog kaznenog djela. 2.drugi je ranije učinjeno kazneno djelo za koje se nije znalo u vrijeme izricanja. 3.treći je osnov neispunjenje izrečenih obveza. Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud može postupiti na dva načina:1. da za novo k.d., jedno ili više izrekne uvjetnu osudu, 2. da za novo kazneno djelo izrekne bezuvjetnu kaznu. Odluku o opozivanju uvjetne osude donosi sud u obliku presude koji je sudio u prvom stupnju. UVJETNA OSUDA SA ZAŠTITINIM NADZOROM –čl.69: Zaštitni nadzor obuhvata niz zakonom predviñenih mjera pomoći,brige, nadzora i zaštite od 6 mjeseci do 2 godine. Sadržaj nadzora: -liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi -uzdržavanje od uporabe alkohola i droga -posjećivanje raznih savjetovališta -osposobljavanje za zanimanje -prihvaćanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima i struci osuñenog -primjereno raspolaganje plaćom i drugom imovinom.

SUDSKA OPOMENA:

Posebna je kaznena sankcija koju predviña KZBIH. Izriče se umjesto kazne zatvora ili novčane kazne punoljetnom i kazneno odgovornom učinitelju lakog kaznenog djela.Ona predstavlja prijekor učinitelju k.d. od strane društva i upozorenje da ubuduće ne čini kaznena djela jer će biti kažnjen. UVJETI ZA IZRICANJE SUDSKE OPOMENE: -da je učinjeno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna pod takvim olakšavajućim okolnostima koje ga čine osobito lakim -uvjerenje suda da su se stekli uvjeti za ostvarenje svrhe kaznenopravnih sankcija i bez kažnjavanja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


DJELOVANJE SUDSKE OPOMENE: Sudska opomena povlači osuñivanost, unosi se u evidenciju, a briše se u roku 1 godine ako ne učini novo kazneno djelo. Uz nju se mogu izreći odreñene mjere sigurnosti te mjere oduzimanja imovinske koristi. Ona ne povlači pravne posljedice osude, ne može se izreći vojnim osobama za kazneno djelo protiv vojske ni maloljetnim učiniteljima. Sudska opomena se izriče rješenjem koje ne sadrži izreku o krivnji.

RAZLIKE IZMEðU UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE: -najvažnija razlika-uvjetna osuda je upozoravajuća,a sudska opomena opominjuća sankcija -uvjetna osuda se pojavljuje kao mjera društvenog opraštanja kazne učinitelju djela putem odlaganja njenog izricanja ili izvršenja, dok se sudskom opomenom u stvari zamjenjuje kazna zatvora ili novčana kazna, jer se izriče umjesto njih -uvjetna osuda se primjenjuje kao kriminalno-politička mjera u vezi sa stvarnim kajanjem i kao takva ona se može primijeniti i kod težih kaznenih djela, što nije slučaj sa sudskom opomenom -uvjetna osuda predstavlja uvjetno odlaganje izvršenja kazne koje se može, a nekad i mora, opozvati, dok se sudska opomena izriče bezuvjetno o neopoziva je -uvjetna osuda se izriče presudom, a sudska opomena rješenjem.

MJERE SIGURNOSTI POJAM: Posebna vrsta kaznene sankcije koje se mogu izreći svakom učinitelju kaznenog djela: kazneno odgovornom ili neodgovornom, punoljetnom ili maloljetnom. OPĆI ELEMENTI MJERA SIGURNOSTI: -predstavljaju sredstva za zaštitu društva od kriminaliteta -imaju represivni karakter-primjenjuju se protiv volje učinitelja kaznenog djela -propisane su zakonom kao i postupak njihovog izricanja i kažnjavanja -izriče ih samo sud u postupku koji je odreñen zakonom -osnov izricanja je postojanje opasnog stanja kod učinitelja koje se ispoljava u činjenju kaznenog djela. -PRAVNI OSNOV I SVRHA MJERA SIGURNOSTI: Primjena mjera sigurnosti zasniva se na postojanju posebnog stanja opasnosti koje učinitelj nosi u sebi a može biti prouzrokovano biopsihičkim ili socijalnim faktorima. Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da učinitelj ubuduće čini kaznena djela., mogu se primijeniti tek pošto je počinjeno kazneno djelo.

ODNOS IZMEðU KAZNE I MJERE SIGURNOSTI: Sličnosti:-zajednička svrha im je zaštita društva od kriminaliteta -sprečavanje učinitelja da ubuduće ne čini kazneno djelo -obje su represivne mjere -obje se izriču u vezi s učinjenim kaznenim djelom -izriče ih sud u postupku odreñenim zakonom -sud ih može izreći samo ako su odreñene zakonom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Razlike:-mjere sigurnosti su preventivnog karaktera -s njima se ostvaruje individualna prevencija -kazna se izriče samo prema kazneno odgovornom punoljetnom učitelju a mjera sigurnosti može i suprotno -trajanje kazne mora se presudom odrediti a mjere sigurnosti se ne mogu uvijek ni odrediti -odmjeravanje kazne vrši se s obzirom na težinu djela, stupanj kaznene odgovornosti i društvene opasnosti, a izbor mjera sigurnosti s obzirom na stupanj i karakter opasnog stanja učinitelja. KLASIFIKACIJA MJERA SIGURNOSTI: Prema kriteriju da li se učinitelju oduzima sloboda ili ne, mjere sigurnosti se dijele na: mjere kojima se oduzima sloboda i mjere kojima se ne oduzima sloboda. Prema tome koje dobro se pogaña mjere sigurnosti se dijele na: osobne i stvarne. S obzirom na karakter djelovanja dijele se na: eliminatorne, odgojne i preventivne. Prema vremenskom trajanju na: vremenski odreñene i vremenski neodreñene.

MJERE SIGURNOSTI U NAŠEM KAZNENOM PRAVU: -obvezno psihijatrijsko liječenje -obvezno liječenje od ovisnosti -zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti -oduzimanje predmeta -zabrana upravljanja motornim vozilom( koju ne poznaje KZBIH).

MJERE SIGURNOSTI ZA PRAVNE OSOBE: -oduzimanje predmeta -objavljivanje presude -zabrana obavljanja odreñene privredne djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi.

POJEDINE MJERE SIGURNOSTI:

Obvezno psihijatrijsko liječenje- ovu mjeru izriče sud kada utvrdi da je učinitelj kaznenog djela učinio u stanju bitno smanjenje uračunljivosti ili smanjenje uračunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na učinitelja da učini novo kazneno djelo. Obvezno liječenje od ovisnosti-može se izreći učinitelju koji je kazneno djelo učinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće činiti kazneno djelo. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti-sud može učinitelju kaznenog djela zabraniti vršenje odreñenog poziva, djelatnosti ili dužnosti, ako je učinio kazneno djelo vezano za imovinu koja mu je povjerene ili kojoj je imao pristup zahvaljujući svom pozivu, djelatnosti ili dužnosti ako postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati na njega da učini novo kazneno djelo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Oduzimanje predmeta-ova mjera sigurnosti sastoji se u oduzimanju predmeta koju su upotrijebljeni ili namijenjeni kao sredstvo za učinjenje kaznenog djela ili koju su nastali učinjenjem kaznenog djela kada postoji opasnost da će biti ponovo upotrijebljeni za učinjenje kaznenog djela ili kada se u cilju zaštite opće sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje čini apsolutno nužnim, a nalaze se u vlasništvu učinitelja. Zabrana upravljanja motornim vozilom-ova mjere predviñena je samo u entitetskom kaznenom zakonodavstvu BIH. Uvjeti za njeno izricanje su:1.učinjeno kazneno djelo protiv javnog prometa;2.da je učinitelju izrečena kazna zatvora, rad za opće dobro na slobodi ili uvjetna osuda;3.da postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom učinitelj ponovno učiniti kazneno djelo. Sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilom odreñene ili svih vrsta ili kategorija za odreñeno u odluci navedeno vrijeme

KAZNENE SANKCIJE ZA MALOLJETNIKE I MLAðE PUNOLJETNE OSOBE

KARAKTERISTIKE MALOLJETNIČKOG KAZNENOG PRAVA: - Obilježja: -isključenja kaznena odgovornost maloljetnih učinitelja kaznenog djela -meñu kaznenim sankcijama prema maloljetnim učiniteljima kaznenih djela prve su odgojne mjere nad kaznom koja predstavlja izuzetak izražen u primjeni maloljetničkog zatvora -u kaznenom postupku prema maloljetnicima organi kaznenog pravosuña imaju široka ovlaštenja u pogledu pokretanja, toka ili okončanja -postoje posebni organi pravosuña za borbu protiv maloljetničkog kriminaliteta : posebna odjeljenja za maloljetničku delikvenciju u organima unutarnjih poslova i posebna maloljetnička vijeća tj.maloljetnički sud koji rukovodi cjelokupnim kazn.postupkom protiv maloljetnog delikventa; -ODGOJNE PREPORUKE Maloljetnici su osobe od navršene 14 do navršene 18 godine. Maloljetnici se dijele na prema uzrastu na mlañe i starije maloljetnike. Mlañi maloljetnici su osobe uzrasta od 14 do 16 godina, dok su stariji maloljetnici osobe koje su navršile 16 al nisu navršile 18 godina. Uvjeti za izricanje odgojnih preporuka su: -da je maloljetnik priznao učinjenje kaznenog djela ; -da je maloljetnik izrazio spremnost da se pomiri sa oštećenim. Odgojne preporuke imaju dvojaku odreñenu svrhu: 1.da se ne pokreće kazneni postupak prema maloljetnom učinitelju lakšeg kaznenog djela 2.da se primjenom odgojnih preporuka utječe na maloljetnika da ubuduće ne čini kazneno djelo (specijalna prevencija).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Postoji više odgojnih preporuka: -osobno izvinjenje oštećenom -naknada štete oštećenom -redovno pohañanje škole -rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice -prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja -smještaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu -liječenje u odgovorajućoj zdravstvenoj ustanovi -posjećivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

VRSTE I SVRHA KAZNENIH SANKCIJA ZA MALOLJETNIKE:

1.ODGOJNE MJERE: disciplinske mjere, mjere pojačanog nadzora i zavodske mjere. 2.MALOLJETNIČKI ZATVOR-samo kazneno odgovornim starijim maloljetnicima. Svrha ovih sankcija je da se pružanjem zaštite i pomoći učiniteljima, vršenjem nadzora nad njima, stručnim osposobljavanjem i razvojem osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj te utjecaj na maloljetne učinitelje da ubuduće ne čine kaznena djela, kao i na druge maloljetnike da ne vrše kaznena djela. Disciplinske mjere-izriču se maloljetnom učinitelju kaznenog djela kome nije potrebno izreći trajnije mjere odgoja i preodgoja, posebno ako je kazneno djelo učinjeno iz nepromišljenosti ili lakomislenosti. Ukor-KZRS-najblaža odgojna mjera koja se sastoji u prijekoru koju sud u ime društva upućuje maloljetnom učinitelju djela zbog učinjenja djela. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike-krivični zakoni u BIH-izriču se kada sud doñe do uvjerenja da se kratkotrajnom disciplinskom mjerom može izvršiti potreban odgojni ili obrazovni utjecaj na osobu maloljetnog učinitelja i njegovo vladanje. Mjere pojačanog nadzora-izriču se maloljetnom učinitelju prema koje je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili liječenje uz odgovarajući nadzor, a pri tome nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine. To su sljedeće mjere: -pojačani nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja -pojačani nadzor u drugoj obitelji -pojačani nadzor organa socijalne zaštite. Posebne obveze uz pojačani nadzor: U cilju što uspješnije primjene odgojne mjere pojačanog nadzora sud može prilikom njenog izricanja odrediti 1 ili više posebnih obveza odreñenih zakonom. To mogu biti slijedeće obveze: 1. da se osobno ispriča oštećenoj osobi; 2. da u okviru svojih mogućnosti nadoknadi kaznenim djelom prouzročenu štetu ; 3. da redovno pohaña školu; 4. da prihvati zaposlenje 5. da posjećuje odgovarajuću zdravstvenu ustanovu ili savjetovalište;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Zavodske mjere-izriču se maloljetnom učinitelju kaznenog djela prema kojem treba poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili liječenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine. To su:-upućivanje u odgojnu ustanovu -upućivanje u odgojno-popravni dom -upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje. Sud može obustaviti dalje izvršavanje pojačanog nadzora ili zavodske mjere iz tri razloga: -kad se nakon donošenja odluke o izricanju odgojne mjere poj.nad. ili zavodske odg.mj. pojave okolnosti koje nisu postojale u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a bile su od utjecaja na donošenje odluke; - kad sud ustanovi da je primjenom odgojne mjere postignut takav uspjeh u preodgoju da nema više potrebe za njenim primjenjivanjem -izuzetna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu može se obustaviti od izvršenja ili zamijeniti drugom vrstom odgojne mjere i prije isteka rokova ako posebne okolnosti koje se odnose na osobnost maloljetnika pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.

IZRICANJE ODGOJNIH MJERA ZA DJELA U STICAJU:

Maloljetniku se može izreći odgojna mjera i kada je učinio više kaznenih djela u sticaju. Sud jedinstveno ocjenjuje sva djela u sticaju i izriče jednu odgojnu mjeru, ne primjenjujući pravila odmjeravanja kazne za djela u sticaju.

DJELOVANJE ODGOJNIH MJERA: Proizvode slijedeća pravna djelovanja: -maloljetnici kojima je izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojno-popravni dom ne mogu za vrijeme ove mjere ostvarivati odreñena prava -o izrečenim odgojnim mjerama vodi se posebna evidencija -odgojne mjere ne povlače pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreñenih prava.

MALOLJETNIČKI ZATVOR: ČL.100.- Kazna maloljetničkog zatvora ne može biti kraća od 1 ni dulja od 10 godina, a izriče se na pune godine ili na pola godine. Čl.101. Odmjeravanje kazne maloljetničkog zatvora – Pri odmjeravanju kazne zatvora starijem maloljetniku sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude manja ili veća-čl.49(opća pravila za odmjeravanje kazne), imajući posebno u vidu stupanj duševnog razvoja maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i stručno osposobljavanje. To je posebna vrsta kazne lišenja slobode koji je sličan kazni zatvora kao vrsti kaznene sankcije za punoljetne učinitelje kaznenih djela.Izriče se maloljetnom učinitelju težeg kaznenog djela.Karakteristike su: -to je kaznena sankcija kojom se ostvaruju ciljevi specijalne i generalne prevencije -uvjeti za izricanje su učinjeno kaznena djela i kaznena odgovornost učinitelja -pri odmjeravanju ove kazne prioritetno značenje imaju subjektivne okolnosti vezane za osobu učinitelja -ova se kazna ne izriče u kratkom trajanju

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-za kaznena djela u sticaju sud izriče jednu kaznu maloljetničkog zatvora na osnovi sveukupne ocjene učinjenih kaznenih djela -ova kazna ne povlači pravne posljedice osude -izvršava se u kazneno-pravnom domu za maloljetnike po izmijenjenom režimu i tretmanu u odnosu na punoljetne učinitelje. Uvjeti za izricanje maloljetničkog zatvora: -da je učinitelj djela stariji maloljetnik(navršenih16 godina) -da je učinio kazneno djelo za koje je propisana kazna teža od 5 godina -da je maloljetnik u vrijeme učinjenja bio uračunljiv i kriv, kazneno odgovoran. Kazna maloljetničkog zatvora zastarijeva kad od pravosnažnosti odluke o njenom izricanju proñe:1) 10 god. Ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora preko 5 godina; 2) 5 godina ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora preko 3 godine; 3) 3 godine ako je izrečena kazna zatvora do 3 godine. ČL.110-Izvršenje kazne zatvora – Kazana zatvora i kazna maloljetničkog zatvora izvršavaju se u zatvorenim poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.Kazna dugotrajnog zatvora-zatvorene ustanove za izdržavanje kazne. Djelovanje maloljetničkog zatvora: -maloljetnički zatvor ne povlači pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreñenih prava -maloljetnik kojem je izrečen maloljetnički zatvor smatra se osuñivanom osobom -uvodi se u kaznenu evidenciju iz koje se briše nakon 5 godina od dana odslužene, zastarjele ili oproštene kazne, a osuñeni u to vrijeme ne počini novo kazneno djelo.

KAZNENE SANKCIJE ZA MLAðE PUNOLJETNE OSOBE: Prema našem kaznenom pravu to su osobe od 18 do 21 godine: -suñenje punoljetnoj osobi za kazneno djelo koje je učinila kao maloljetnik (punoljetnoj osobi koja je navršila 21 godinu, ne može se suditi za kazneno djelo koje je počinila kao mlañi maloljetnik) Punoljetnoj osobi koja u vrijeme suñenja nije navršila 21 godinu može se suditi za kazneno djelo koje je učinila kao maloljetnik ako se radi o djelu za koje je propisana kazna teža od 5 godina. -izricanje odgojnih mjera mlañim punoljetnim osobama (punoljetnim učiniteljima k.d. koji u vrijeme suñenja nisu navršili 21 godinu zakoni predviñaju mogućnost izricanja zavodskih odgojnih mjera ako se može očekivati da će se odgojnom mjerom postići svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.Ova mjera može trajati najduže do 23 godine života učinitelja k.d.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KAZNENIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE

POJAM I OSNOV ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI: Sastoji se u oduzimanju od učinitelja kaznenog djela novca, predmeta od vrijednosti i svake druge imovinske koristi koja je pribavljena kaznenim djelom. Cilj je:1) da se spriječi sticanje imovinske koristi činjenjem kaznenih djela i 2) da obešteti osobu koja je oštećena učinjenim djelom. NAČIN ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI: Imovinska korist oduzima se odlukom suda kojom je utvrñeno postojanje kaznenog djela pa se tada istom odlukom oduzimaju novac, predmeti od vrijednosti i druge imovinska korist koja je pribavljena učinjenjem djela. Ona se može oduzeti i od osoba na koje je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti ako su te osobe znale ili su mogle znati da je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. ZAŠTITA OŠTEĆENOG: Ako je u tijeku kaznenog postupka oštećenom dosuñen imovinskopravni zahtjev, sud izriče oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuñeni imovinskopravni zahtjev oštećenog.Ukoliko je oštećeni upućen na parnični postupak, on može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako: - pokrene parnični postupak u roku od 6 mjeseci od dana pravosnažnosti odluke kojom je upućen na parnicu -ako u roku 3 mjeseca od pravosnažnosti odluke kojom je utvrñen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti. Oštećeni koji u kaznenom postupku nije istakao imovinskopravni zahtjev može zahtijevati namirenje iz oduzete imovine pod slijedećim uvjetima: 1. ako je radi utvrñivanja svog zahtjeva pokrenuo parnični postupak u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od 2 godine od pravosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi;

2. ako u roku od 3 mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrñen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD PRAVNE OSOBE: Predviñeno je pod uvjetima: -da je učinjenim kaznenim djelom pribavljena protupravna imovinska korist -da je takvu korist pribavila pravna osoba -da je kazneno djelo učinilo fizička osoba u ime, za račun ili u korist pravne osobe.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PRAVNE POSLJEDICE OSUDE:predstavljaju ograničavajuće ili zabranjujuće mjere represivnog karaktera koje osuñenoj osobi otežavaju ponovno uključivanje u društvenu zajednicu, ali koje imaju i specijalno preventivni karakter.Sastoje se u prestanku ili gubitku odreñenih prava ili u zabrani sticanja odreñenih prava osobama koje su osuñene za odreñena kaznena djela ili na odreñenu kaznu. Dvije su vrste pravnih posljedica osude: a)posljedice koje se odnose na prestanak ili gubitak odreñenih prava: -prestanak vršenja odreñenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama -prestanak zaposlenja ili prestanak odreñenog zvanja, poziva ili zanimanja -oduzimanje odlikovanja -gubitak čina vojnog starješine ili klase vojnog službenika. b)posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja odreñenih prava ( traju najduže 10 godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne ako za pojedino od njih nije propisano kraće trajanje): -zabrana obavljanja odreñenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili drugim pravnim osobama -zabrana stjecanja odreñenih zvanja, poziva ili zanimanja, dozvola, odobrenja odlukom organa vlasti -zabrana stjecanja odreñenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti -zabrana istupanja u tisku, na radiju, televiziji itd. Propisuje se samo zakonom, nastupaju po sili zakona, danom pravosnažnosti presude

GAŠENJE KAZNENE SANKCIJE,REHABILITACIJA I BRISANJE OSUDE

OSNOVI GAŠENJA KAZNENE SANKCIJE: 1.smrt učinitelja kaznenog djela 2.zastarjelost 3.amnestija 4.pomilovanje. 1.Smrt učinitelja kaznenog djela: Prirodni dogañaj koji dovodi do promjene stvarne i pravne situacije. Onemogućuje izvršenje svih kaznenih sankcija koje su vezane za osobu učinitelja kaznenog djela. 2.Zastarjelost: Pravna činjenica koja dovodi do gašenja kaznene sankcije uslijed proteka zakonom odreñenog vremena. Ona je opravdana iz razloga: - što se izricanjem kaznenih sankcija učinitelju poslije proteka vremena ne može ostvariti svrha koja se sastoji u preventivnom utjecaju na druge da poštuju pravni sustav i da ne čine kaznena djela odnosno da spriječe učinitelja ponovo učini kazneno djelo;

- zatim pada u zaborav učinjeno kazneno djelo tako da sankcija ne može utjecati pozitivno na grañane;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- za sudsko vijeće nastaju teškoće da utvrñivanja okolnosti djela; - primjenom instituta zastarjelosti država vrši pritisak na organe pravosuña da budu ažurni i efikasni u otkrivanju, dokazivanju i kažnjavanju učinitelja kazneni djela.

Dvije su diobe zastarjelosti:-prema vremenu od kada počinje teći zastarjelost, razlikuje se zastarjelost kaznenog gonjenja i izvršenje kazne -prema djelovanju: relativna i apsolutna zastarjelost. ZASTARJELOST KAZNENOG GONJENJA: Postoji kada se poslije isteka odreñenog vremena od učinjenja kaznenog djela ne može poduzeti kazneno gonjenje njegovog učinitelja. Vrijeme koje treba proći naziva se rok zastarjelosti. Različit je za pojedina kaznena djela i zavisi od visine i vrste propisane kazne. Ne može se poduzeti kada protekne: -35 godina od učinjenja k. djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora -20 godina od učinjenog k.djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko 10 godina -15 godina od učinjenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko 5 godina -10 godina od učinjenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko 3 godine -5 godina od učinjenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko 1 godina -3 godine od učinjenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 1 godine ili novčana kazna. OBUSTAVA ZASTARJELOSTI(mirovanje): Znači da uslijed izvjesnih okolnosti gonjenje ne može započeti ili ne može biti nastavljeno, a kada te okolnosti otpadnu rok zastarjelosti se nastavlja. Dvije su vrste smetnji koje dovode do obustave roka zastarjelosti:1.faktične-okolnosti stvarne prirode ( okupacija, ratno stanje, poplava, požar, bjekstvo učinitelja) i 2.pravne smetnje-okolnosti pravne prirode (duševno oboljenje ili imunitet okrivljenog). PREKID ZASTARJELOSTI: Uslijed postojanja izvjesnih okolnosti rok zastarjelosti se prekida, a prestankom tih zakonom predviñenih okolnosti on se ne nastavlja već počinje teći iznova. Razlozi su: -prekida se svakom procesnom radnja nadležnog organa koja se poduzima radi gonjenja učinitelja zbog učinjenog kaznenog djela -prekida se kada učinitelj u vrijeme dok teče rok učini isto takvo teško ili teže kazneno djelo. APSOLUTNA ZASTARJELOST: Znači nemogućnost kaznenog gonjenja kada protekne odreñeno vrijeme poslije učinjenja kaznenog djela bez obzira na obustave i prekide zastarjelosti. Nastupa kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost kaznenog gonjenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZASTARJELOST IZVRŠENJA KAZNE: Zastarjelost počinje teći od dana kada je kazneno djelo učinjeno, a to je dan kada je učinitelj poduzeo radnju učinjenja ili nečinjenja.Znači da se poslije proteka odreñenog vremena od dana pravosnažnosti presude izrečena kazna ne može izvršiti. Izvršenje novčane kazne zastarijeva kada protekne 2 godine od pravosnažnosti presude kojom je ta kazna izrečena. Ovi rokovi prema KZBIH iznose: -35 godina od osude na kaznu dugotrajnog zatvora -20 godina od osude na kaznu zatvora preko 10 godina -15 godina od osude na kaznu zatvora preko 5 godina -10 godina od osude na kaznu zatvora preko 3 godine -5 godina od osude na kaznu zatvora preko 1 godina -3 godine od osude na kaznu zatvora od 1 godine ili novčana kazna. Zastarjelost izvršenja kazne izrečene pravnoj osobi nastupa kada od dana pravosnažnosti presuda kojom je izrečena protekne: -3 godine ako je izrečena novčana kazna -5 godina ako se izrečena kazna oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe. ZASTARJELOST IZVRŠENJA KAZNE MALOLJETNIČKOG ZATVORA: Ako je proteklo:-10 godina od osude na maloljetnički zatvor preko 5 godina -5 godina od osude na maloljetnički zatvor preko 3 godine -3 godine od osude na maloljetnički zatvor do 3 godine. OBUSTAVA I PREKID ZASTARJELOSTI IZVRŠENJA KAZNE: Zastarijevanje kazne ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenja kazne ne može izvršiti. Smetnje uslijed kojih se ne može poduzeti izvršenje kazne mogu biti stvarne i pravne naravi. Prekid zastarjelosti izvršenja kazne nastupa poduzimanjem radnje nadležnog državnog organa radi izvršenja kazne kao npr.poziv osuñenoj osobi da se javi na odsluženje kazne, raspisivanje potjernice za odbjeglom osobom. ZASTARJELOST IZVRŠENJA MJERA SIGURNOSTI: Nastupa kada protekne odreñeno vrijeme zavisno od vrste izrečene mjere. Kod mjere obveznog psihijatrijskog liječenja, liječenje od ovisnosti i oduzimanja predmeta zastarjelosti nastupa poslije proteka 5 godina od pravosnažnosti odluke kojom su izrečene. Zastarjelost izvršenja mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom je 10 godina od dana kad je utvrñena imovinska obveza. APSOLUTNA ZASTARJELOST IZVRŠENJA KAZNI I MJERA SIGURNOSTI: Zastarjelost izvršenja mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti i zabrane upravljanja motornim vozilom nastupa kada protekne onoliko vremena koliko je sud odredio. Svi zakoni izričito odreñuju da protekom dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za nastupanje zastarjelosti izrečene kaznene sankcije ne mogu ni u kom slučaju izvršiti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


NEZASTARIVOST KAZNENOG GONJENJA I IZVRŠENJE KAZNE: Kazneno gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijeva za kazneno djelo genocida, zločina i protiv čovječnosti, ratnih zločina i za kaznena djela za koja zastarjelost ne može nastupiti po meñunarodnom pravu. 3.Amnestija (grč. Zaboravljanje): Sastoji se u opraštanju kazne učinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših organa državne vlasti. S OBZIROM na djelovanje dvije su vrste amnestije:-oproštaj od kazne koja je pravosnažno izrečena(amnestija u užem smislu) -osloboñenje od kaznenog gonjenja (ABOLICIJA) i kažnjavanja(amnestija u širem smislu). Tri su osnovna elementa amnestije: 1.akt najvišeg predstavničkog tijela 2.odnosi se na individualno neodreñen broj osoba 3.sastoji se u oslobañanju od kaznenog gonjenja, djelomičnog ili potpunog oslobañanja od izvršenja kazne, zamjeni izrečene kazne blažom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreñenih pravnih posljedica osude. Amnestiju daje Parlamentarna skupština BIH za kaznena djela propisana KZBIH, odnosno Parlament Federacije, odnosno Skupština RS. 4.Pomilovanje: To je akt u obliku odluke(rješenja) koji donosi najviši organ vlasti(predsjedništvo BIH, PREDSJEDNIK Federacije, ili predsjednik RS) kojim se poimenično odreñenim osobama daje osloboñenje od kaznenog gonjenja, potpuno ili djelomično osloboñenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena blažom kaznom ili se odreñuje brisanje osude itd. Tri su osnovna elementa pomilovanja: 1.daje ga zakonom odreñeni najviši organ državne vlasti; 2.odnosi se na individualno odreñene osobe; 3.sastoji se u oslobañanju od kaznenog gonjenja, djelomičnog ili potpunog oslobañanja od izvršenja kazne, zamjeni izrečene kazne blažom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreñenih pravnih posljedica osude. Postupak za pomilovanje pokreće se po službenoj dužnosti ili na molbu osuñene osobe. Pravno dejstvo pomilovanja je šire od djelovanja amnestije: 1. amnestijom se ne može kazna zamijeniti uvjetnom osudom kao što je pomilovanjem moguće;

2. amnestijom se samo ukidaju pravne posljedice osude ali se ne može skratiti vrijeme njihova trajanja što je pomilovanjem moguće;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


REHABILITACIJA: Poslije izvršenja kazne osuñena osoba se vraća u društvo i uključuje u slobodan društveni život ali ne postaje odmah u potpunosti ravnopravan grañanin sa ostalim. Dva faktora uvjetuju tu neravnopravnost: -djelovanje posljedica koje povlači osuda -stav sredine koja takvu osobu prima sa izvjesnom dozom nepovjerenja, straha pa i mržnje. Razlikuje se zakonska(nastupa po sili zakona, protekom odreñenog vremena poslije izdržane kazne pod uvjetom da osoba ne učini novo kazneno djelo) i sudska( nastaje sudskom odlukom koja se donosi na molbu osuñene osobe po proteku odreñenog vremena od izdržane kazne) rehabilitacija. REHABILITACIJA U BIH U BIH osuñene osobe poslije odslužene, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog ili maloljetničkog zatvora uživaju sva prava utvrñena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu utjecati na sva prava osim onih koja su im ograničena uslijed izrečene mjere sigurnosti ili nastupanja pravne posljedice osude. BRISANJE OSUDE: Rehabilitacijom se briše osuda i prestaju sve njene negativne posljedice za osuñenog. Brisanje osude je zamjena za zakonsku rehabilitaciju. Sastoji se u brisanju osude o izrečenoj sudskoj opomeni, osloboñenju od kazne, izrečenoj uvjetnoj osudi, novčanoj kazni, kazni zatvora od jedne, odnosno 3 godine, ako je proteklo zakonom odreñeno vrijeme. Razlikuju se : -zakonsko brisanje osude-znači da se brišu iz kaznene evidencije pod uvjetom da osuñeni ne učini novo kazneno djelo u zakonom odreñenim rokovima: 1. sudska opomena i osuda kojom je učinitelj osloboñen od kazne brišu se po isteku roka od 1 godine od dana pravosnažnosti sudske odluke; 2.uvjetna osuda se briše poslije 1 godine od kada je isteklo vrijeme provjeravanja; 3.osuda na novčanu kaznu briše se kad proteknu 3 godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne 4. osuda na kaznu zatvora do 1 godine ili kaznu maloljetničkog zatvora do 1 godine brišu se kad protekne rok od 5 godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne. -sudsko brisanje osude ili sudska rehabilitacija-znači da sud svojom odlukom na molbu osuñene osobe može brisati iz kaznene evidencije osudu na kaznu zatvora od 1 do 3 godine, ako je proteklo 5 godina od dana odslužene, oproštene ili zastarjele kazne, pod uvjetom da za to vrijeme osuñeni ne učini novo kazneno djelo. DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE: U cilju zaštite osuñenih osoba i eventualnih zloupotreba, zakoni predviñaju da se podatci iz kaznene evidencije mogu dati samo sudu, tužiteljstvu ili ovlaštenim službenim osobama i to u vezi kaznenog postupka koji se vodi protiv osobe koja je bila ranije osuñena i slično.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADEŽ. -maloljetnik -mlañi punoljetnik (osoba s navršenih 18 god u vrijeme počinjenja, a nije navršila 21 god.) SUDOVI ZA MLADEŽ: Nadležnost prestaje s navršenom 23 godine počiniteljeva života U općinskim sudovima, u sjedištu žup. suda, te u županijskim sudovima ustrojit će se odjeli za mladež koji se sastoji od VIJEĆA ZA MLADEŽ I SUDACA ZA MLADEŽ. U vrhovnom sudu ustrojit će se Vijeće za mladež. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA: Može ga pokrenuti isključivo državni odvjetnik. Maloljetnik mora imati branitelja već pri prvom ispitivanju ako je riječ o djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od 3 godine. KAZNENO PRAVNA ZAŠTITA DJECE I MALOLJETNIKA Vijeća za mladež i suci za mladež sude odraslim počiniteljima za slijedeća djela na štetu djece i maloljetnika propisana KZ: -silovanje - spolni odnošaj s nemoćnom osobom - prisila na spolni odnošaj - spolni odnošaj s djetetom - bludne radnje - podvoñenje - rodoskvrnuće - napuštanje djeteta KZ FBIH ,ČL.4-NAČELO ZAKONITOSTI Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuje se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena kazna ili druga kaznenopravna sankcija za djelo koje, prije nego što je počinjeno, nije bilo zakonom ili meñunarodnim pravom propisano kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. Načelo zakonitosti sadrži u sebi 4 pojedinačna načela: -načelo da zakon mora biti pisan, ne može se raditi o običaju; -zabrana analogije-ne mogu se stvarati nova k.d. ili proširivati postojeća na temelju sličnosti s postojećim k.d.(iznimno je dopuštena):analogija intra legem(unutar zakona) i analogia in bonam partem(u korist osuñenika; -načelo odreñenosti kaznenog zakona-ne smiju se koristiti nejasni ili općeniti opisi k.d., jer sudac odreñuje što je to k.d. i preuzima ulogu zakonodavca -zabrana retroaktivnog djelovanja kaznenog zakona –primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je k.d. počinjeno.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


NAČELO KRIVNJE Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga kazneno pravna sankcija ako nije kriv za počinjeno djelo. NAČELO TERITORIJALITETA Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko počini kazneno djelo na njezinu području. NAČELO ZASTAVE BRODA Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko počini k.d. na domaćem brodu, bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme počinjenja k.d. NAČELO REGISTRACIJE ZRAKOPLOVA Kaz. Zak. RH primjenjuje se na svakoga tko počini k.d. u domaćem civilnom zrakoplovu dok je u letu, ili u domaćem vojnom zrakoplovu bez obzira gdje se zrakoplov nalazi u vrijeme počinjenja k.d..

- GLAVA V - KAZNENA DJELA PROTIV USTAVNOG USTROJSTVA FEDERACIJE

1. ORUŽANA POBUNA-Tko sudjeluje u oružanoj pobuni protiv ustavnog ustrojstva Federacije kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.Tko organizira ili rukovodi počinjenjem kaznit će se kaznom zatvora najmanje 5 godina.Tko nabavlja sredstva za počinjenje ovog k.d. kaznit će se zatvorom od 1-10 godina. Čl.156 2.ŠPIJUNAŽA- Tko tajnu vojnu ili službenu priopći, preda ili učini dostupnom stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi.Kazna zatvora od 1-10 godina. Čl.157. 3.NAPAD NA USTAVNI POREDAK-Objekt zaštite je ustavni poredak Federacije i najviši organi vlasti što je ureñeno Ustavom FBIH i zakonima. Oblik krivnje:umišljaj. 4. ODAVANJE TAJNE FEDERACIJE 5.UBOJSTVO NAJVIŠIH DUŽNOSNIKA FEDERACIJE 6.OTMICA NAJVIŠIH DUŽNOSNIKA FEDERACIJE.

GLAVA VI- KAZNENA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

Čl.166 – UBOJSTVO Tko drugog usmrti kaznit će se kaznom zatvora najmanje 5 godina. Kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit će se: onaj tko drugog usmrti na okrutan način; tko drugog usmrti pri bezobraznom nasilničkom ponašanju; tko drugog usmrti iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda; tko drugog usmrti iz koristoljublja, radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, iz bezobzirne osvete ili drugih niskih pobuda. OBJEKT kaznenopravne zaštite je život čovjeka.Posljedica je smrt osobe koja se lišava života. Način počinjenja:izravan i neizravan.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Čl. 167-UBOJSTVO NA MAH (Umišljaj) Tko drugog usmrti na mah doveden bez krivnje uz jaku razdraženost ili prepast njegovim nbapadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeñanjem od strane ubijenog kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina. Teško ubojstvo- Kazna zatvora najmanje 8 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. USMRĆENJE NA ZAHTJEV Tko drugog usmrti na njegov izričit i ozbiljan zahtjev kaznit će se kaznom, zatvora od 1-8 godina. Čl.168- PROUZROČENJE SMRTI IZ NEHAJA Kazna zatvora od 6 mjeseci-5 godina. Oblik krivnje je svjesni ili nesvjesni nehaj. Čl.169 – ČEDOMORSTVO Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda kaznite će se kaznom zatvora od 1-5 godina. Objekt zaštite je dijete. Čl.170-SUDJELOVANJE U SAMOUBOJSTVU Tko navede drugoga na samoubojstvo, pa ono bude počinjeno kaznite će se kaznom zatvora od 3 mj.-5 god.Tko djelo počini prema maloljetniku kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina. Oblik krivnje: umišljaj-direktni ili eventualni. Čl.171- PROTUPRAVNI PREKID TRUDNOĆE Tko protupravno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi s njezinim pristankom započne činiti, učini ili joj pomogne učiniti prekid trudnoće kaznit će se kaznom zatvora od 3 mj-3 godine. Ako to čini bez njezina pristanka kazna je od 1-8 godina. Objekt zaštite zdravklje žene i zaštita čovj. Ploda. Čl.172 – TEŠKA TJELESNA OZLJEDA Tko drugog teško tjelesno ozljedi ili mu zdravlje teško naruši kaznit će se kaznom zatvora od 6 mj. -5 godina.Ako se kazneno djelo počini prema bračnom ili izvanbračnom partneru ili roditelju svojeg djeteta s kojim ne živi u zajednici kaznit će se kaznom zatvora od 1-5 godina. Objekt zaštite tjelesni integritet i zdravlje čovjeka. Čl. 173. – LAKA TJELESNA OZLJEDA Tko drugoga lako tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje lako naruši kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.Može se izreći i sudska opomena ako je počinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenika. TEŠKA TJELESNA OZLJEDA Novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. POKRETANJE KAZNENOG POSTUPKA ZA TJELESNU OZLJEDU Kazneni postupak se pokreće privatnom tužbom za k.d. teške ozljede, tjelesne ozljede na mah, tjelesne ozljede iz nehaja ako počinitelj živi u bračnoj/izvanbračnoj zajednici s žrtvom, ili joj je roñak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra posvojitelj ili posvojenik.Kazneno postupak se pokreće prijedlogom, osim ako k.d. nije pričinjeno na štetu djeteta ili maloljetnika.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL.174. – SUDJELOVANJE U TUČI Tko sudjeluje u tuči u kojoj je neko usmrćen ili je drugom nanesena teška tjelesna ozljeda, za samo sudjelovanje u tuči kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ČL.175. – NEPRUŽANJE POMOĆI Tko ne pruži pomoć osobi koja se nalazi u izravnoj životnoj opasnosti, iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Ako je prouzročena smrt osobe izložene opasnosti ili je teško tjelesno ozlijeñena ili joj je zdravlje narušeno počinitelj koji je ostavio drugoga u opasnosti bez pomoći kazniti će se kaznom od 3 mj.-3 god. Objekt zaštite je osoba koja se nalazi u izravnoj opasnosti za život. NAPUŠTANJE NEMOĆNE OSOBE Objekt zaštite je nemoćna osoba koja je počinitelju povjerena. GLAVA XVII – KAZNENA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA

I GRAðANINA ČL.177. – POVREDA RAVNOPRAVNOSTI ČOVJEKA I GRAðANINA Tko na temelju razlike u rasi, boji kože, narodnosnoj ili vjerskoj pripadnosti, političkom i drugom uvjerenju, spolu, naobrazbi uskrati ili ograniči grañanska prava utvrñena meñunarodnim ugovorom, Ustavom, zakonom, propisom ili općim aktom u Federaciji kaznit će se kaznom zatvora od 6mj-5god.Službena osoba koja počini ovo djelo kaznit će se od 1-8 god. ČL. 179 – PROTUPRAVNO ODUZIMANJE SLOBODE Tko drugoga protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme slobodu kretanja kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.Ako je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od 30 dana ili je počinjeno na okrutan način počinitelj će se kazniti od 2-8 god.Ako je osoba kojoj je protupravno oduzeta sloboda izgubila život, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje 5 god. ČL.180 – OTMICA Tko drugoga protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na neki drugi način oduzme slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugoga prisili da što učini, ne učini ili trpi kaznit će se kaznom zatvora od 6 mj-5 god.Ako je k.d. počinjeno prema djetetu ili maloljetniku, ili ako je djelo počinjeno u sastavu organizirane grupe ljudi počinitelj će se kazniti od 1-10 godina.Ako počinitelj pusti taoca na slobodu prije nego jer ostvaren njegov zahtjev može se osloboditi kazne. ČL.181- IZNUðIVANJE ISKAZA Službena osoba koja u obavljanju službe uporabi silu, prijetnju ili drugi protupravan način s ciljem iznuñivanja iskaza ili druge izjave od osumnjičenika, svjedoka, vještaka ili koga drugoga kaznit će se kaznom zatvora od 3 mj.-5 god.Ako je djelo praćeno teškim nasiljem ili ako su nastupile teške posljedice za osumnjičenika ili optuženika počinitelj će se kazniti od 1-10 god. Počinitelj je službena osoba u vršenju službe.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL.182. – ZLOSTAVLJANJE U OBAVLJANJU SLUŽBE Službena osoba koja u obavljanju službe drugoga zlostavlja, nanosi mu teže tjelesne ili duševne patnje zastrašuje ga ili vrijeña kaznit će se kaznom zatvora od 3mj-5god. Počinitelj je službena osoba, oblik krivnje je umišljaj. ČL.183 – UGROŽAVANJE SIGURNOSTI Tko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti život ili tijelo te osobe ili na taj način izazove uznemirenje grañana kaznit će se kaznom zatvora do 6 mj.Tko ugrozi sigurnost više osoba kaznit će se kaznom od 3 mj. – 5 god. ČL.184. NARUŠAVANJE NEPOVRIJEDIVOSTI DOMA Tko neovlašteno prodre u tuñi dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlaštenika otamo ne udalji kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.Službena osoba koja počini ovo kazneno djelo u obavljanju službe kaznit će se kaznom od 3 mj-3god.

GLAVA XVIII – KAZNENA DJELA TERORIZMA ČL.200-UZIMANJE TALACA ( kazna zatvora 1-10 godina, a ako je počinitelj osobu usmrtio kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom) ČL.201 – TERORIZAM ( teroristički čin s ciljem zastrašivanja pučanstva ili narušavanja temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih jedinica u Federaciji kaznit će se kaznom od najmanje 3 godine.Ako je nastupila smrt 1 ili više osoba počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje 5 godina.Ako je počinitelj namjerno neku osobu usmrtio kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili dugotrajnim zatvorom. FINANCIRANJE TERORISTIČKIH DJELATNOSTI

GLAVA XIX – KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE ILI ĆUDOREðA

ČL.203 – SILOVANJE Tko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na njezin život ili tijelo, ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, prisili na spolni snošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina. Silovanje je nepravo k.d. koje je sastavljeno od upotrebe sile ili prijetnje i obljube. Za razliku od prijašnjeg zakona prema novom moguće je silovanje i muškarca i silovanje u braku.Sila može biti apsolutna i psihička. APSOLUTNA je upotreba fizičke snage protiv neke osobe, a isto tako primjena hipnoze i omamljujućih sredstava na način da je prinuñeni lišen mogućnosti da stvori ili ostvari volju. PSIHIČKA je upotreba fizičke snage kojom se djeluje na stvaranje volje kod prinuñenog u odreñenom pravcu. Psihička sila može biti primijenjena neposredno upereno na život ili tijelo napadnute žene, ili posredno stavljanjem u izgled da će neposredno napasti na život ili toijelo njoj bliske osobe. Djelo je dovršeno izvršenjem obljube.Pokušaj postoji kad je započeta primjena sile ili prijetnje s namjerom prisile na obljubu.Dobrovoljni odustanak je moguć.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL.204. – SPOLNI ODNOŠAJ S NEMOĆNOM OSOBOM(1-8 GOD.) KAZNENO DJELO OBLJUBE NAD NEMOĆNOM OSOBOM Ako je osoba izvršila obljubu nakon što su druge osobe silom ili prijetnjom svladale otpor. Čl.205 – SPOLNI ODNOŠAJ ZLOUPORABOM POLOŽAJA Tko zlouporabom svog položaja navede na spolni odnošaj ili drugu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog imovinskog, društvenog obiteljskog stanja nalazi prema njemu u zavisnosti kaznit će se kaznom zatvora od 3 mj.3 god.Ako je počinitelj nastavnik, roditelj, odgojitelj, skrbnik, maćeha, očuh kaznit će se kaznom zatvora od 6 mj-5 god. Čl. 206 – PRISILA NA SPOLNI ODNOŠAJ Tko drugu osobu prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teškim zlom kaznit će se kaznom zatvora od 6mj-5 god. ČL. 207-SPOLNI ODNOŠAJ S DJETETOM Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom kaznit će se kaznom zatvora od 1-8 godina . ČL. 208 – BLUDNE RADNJE Tko počini bludnu radnju kaznit će se kaznom od 3 mj.3 god..Ako je djelo počinjeno prema djetetu kazna će biti 6 mj-5 god. ČL.210 – NAVOðENJE NA PROSTITUCIJU Tko radi ostvarenja koristi navodi, potiče ili namamljuje drugoga na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga ili na neki drugi način sudjeluje u organiziranju ili pružanju seksualnih usluga kaznit će se kaznom zatvora od 1-5 godina. ČL. 213-RODOSKVRNUĆE Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s krvnim roñakom u ravnoj liniji ili s bratom ili sestrom kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od 6 mj-2 god.Ako je djelo počinjeno s maloljetnikom kazna je 1-5 god. Tko djelo počini s djetetom kaznit će se kaznom zatvora od 2-10 god. ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNOM OSOBOM Kazna 3mj-3 god.

GLAVA XX – KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I MLADEŽI

ČL.214- DVOBRAČNOST

Tko sklopi novi brak iako se već nalazi u braku kaznit će se kaznom zatvora do 1 god. Objekt zaštite je monogamni brak muškarca i žene.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL.219. – ZAPUŠTANJE ILI ZLOSTAVLJANJE DJETETA ILI MALOLJETNIKA Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika kaznit će se kaznom od 3 mj-3 god. Ako je dijete ili maloljetnik kaznenim djelom teško ozlijeñen ili mu je teško narušeno zdravlje počinitelj će se kazniti kaznom od 3 mj.-5 godina.

ČL.222 – NASILJE U OBITELJI

Tko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu cjelovitost ili duševno zdravlje člana svoje obitelji (kazna zatvora do 1 god).Ako je djelo počinjeno prema članu obitelji s kojim živi u zaj. kućanstvu kazna je novčana ili kazna zatvora do 3 god.Ako je kaznenim djelom prouzročena smrt člana obitelji počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 2-15 god. -NAPUŠTANJE DJETETA – 6MJ- 3GOD. -POVREDA OBITELJSKIH OBVEZA – -IZBJEGAVANJE UZDRŽAVANJA-

GLAVA XXI – KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI ČL.225 – PRENOŠENJE ZARAZNE BOLESTI Tko ne postupi po propisima ili nalozima kojima nadležno tijelo zdravstvene službe odreñuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprečavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga doñe do opasnosti od širenja zarazne bolesti kaznit će se kaznom zatvora do 1 god.,. Ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja(novčana kazna ili zatvor do 6 mj.) ČL.227- PRENOŠENJE SPOLNE BOLESTI Tko znajući da je zaražen spolnom bolešću, spolnim odnošajem ili s njim izjednačenom spolnom radnjom ili na drugi način drugoga spolno zarazi, ako time nije počinjeno kazneno djelo teške tjelesne ozljede kaznit će se kaznom zatvora do 1 god. ČL.229-NESAVJESNO LIJEČENJE-Počinitelj zdravstveni djelatnik Doktor koji obavljajući svoju djelatnost primjeni očito neprikladno sredstvo ili očito neprikladan način liječenja ili ne primjeni odgovarajuće higijenske mjere pa time prouzroči pogoršanje zdravstvenog stanja neke osobe (kazna zatvora do 3 godine) ČL.232. – NEPRUŽANJE MEDICINSKE POMOĆI-Počinitelj-liječnik Doktor koji ne pruži neodgodivu medicinsku pomoć osobi kojoj je takva pomoć potrebna, iako je svjestan ili je mogao ili morao biti svjestan da zbog toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt te osobe kaznit će se kaznom zatvora do 3g. ČL. 233 – NADRILIJEČNISTVO Tko se nemajući odgovarajuću propisanu stručnu spremu neovlašteno bavi liječenjem ili drugom zdravstvenom djelatnošću kaznit će se kaznom zatvora do 1g. ili novč. kaz. NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA DROGE Posljedica je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Objekt kp zaštite zdravlje ljudi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


GLAVA XXII – KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA

ČL. 242- NESAVJESNO GOSPODARSKO POSLOVANJE Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji očito nesavjesno posluje, pa time prouzroči znatnu imovinsku štetu toj pravnoj osobi ( novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a ako je k.d. prouzročena prisilna likvidacija ili stečaj pravne osobe počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 6 mj-5 g.) Počinitelj-odgovorna osoba u pravnoj osobi. Čl.243. – PROUZROČENJE STEČAJA Tko znajući za svoju prezaduženost ili nesposobnost za plaćanje, obustavljajući naplaćivanje svojih tražbina s ciljem da smanji buduću stečajnu masu, prekomjerno troši, otuñuje imovinu u bescjenje, preuzme neizmjernu obvezu, lakomisleno koristi ili daje zajmove kaznit će se kaznom zatvora od 6 mj-5 godina.Ako je djelo počinjeno iz nehaja kazna je novčana ili kazna zatvora do 3 godine. ČL.272. – PRANJE NOVCA Tko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni na nezakonit način, odnosno počinjenjem kaznenog djela primi, zamijeni, njome raspolaže, i uporabi je u gospodarskom ili drugom poslovanju ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti. Objekt zaštite je novac. -KRIVOTVORENJE NOVCA -KRIVOTVORENJE VRIJED. PAPIRA

GLAVA XXIII- KAZNENA DJELA IZ OBLASTI POREZA

-Porezna utaja-davanje lažnih podataka o činjenicama bitnim za utvrñivanje poreza. -Lažna porezna isprava Predviñene su novčane kazne ili kazne zatvora do tri godine. Počinitelj je porezni obveznik.

GLAVA XXIV – KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA -Povreda ravnopravnosti u zapošljavanju (zatvor 3mj-3god.) -Povreda prava iz radnog odnosa (novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine) -Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti (novčana ili zatvor do 1god.) -Povreda prava iz socijalnog osiguranja (novčana ili zatvor do jedne godine) -Zlouporaba prava iz socijalnog osiguranja(novčana ili kazna zatvora 1god.) -Nepoduzimanje mjera zaštite na radu (Radnja je svjesno nepridržavanje zakona ili drugih propisa ili općih akata o mjerama zaštite na radu.Posljedica je apstraktna opasnost za život i zdravlje djelatnika.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


GLAVA XXV – KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE

Čl.286. KRAðA- Tko tuñu pokretninu oduzme drugome s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu imovinsku korist (novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine).Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci. Ako počinitelj vrati stvar prije nego sazna da je otkriven može se osloboditi kazne. ČL.287.-TEŠKA KRAðA Kaznom zatvora od 6mj-5 god. kaznit će se tko krañu počini: obijanjem, provaljivanjem, ili drugim svladavanjem većih prepreka da doñe do stvari iz zatvorenih zgrada, blagajni, ormara; zatim na osobito drzak ili opasan način; iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom ili drugom nesrećom; iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog osobito teškog stanja druge osobe. ČL.288 RAZBOJNIČKA KRAðA Tko je zatečen pri počinjenju kaznenog djela krañe, pa s ciljem da ukradenu stvar zadrži, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da će izravno napasti na njezin život ili tijelo kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina.Ako je ovim kaznenim djelom neka osoba namjerno usmrćena počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(Prinuda je ovdje sredstvo za zadržavanje ukradene stvari za onoga tko je zatečen na djelu krañe.)Ovo je složeno k.d. , a sastoji se od 2 radnje: kraña i prinuda. ČL. 289 – RAZBOJNIŠTVO Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na njezin život ili tijelo oduzme tuñu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu imovinsku korist ili da je protupravno prisvoji kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina, a ako je ovim kaznenim djelom neka osoba namjerom usmrćena kazna će biti najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. RAZLIKA IZMEðU RAZBOJNIČKE KRAðE I RAZBOJNIŠTVA je u tome što kod razbojničke krañe kraña prethodi prinudi, a kod razbojništva prinuda prethodi krañi. ČL.290 UTAJA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist protupravno zadrži tuñu pokretninu koja mu je povjerena kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.Skrbnik koji počini k.d. iz stavka 1 ovog čl. Kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, znanstvenog značenja, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti kaznit će se zatvorom od 6 mj-5 godina. Objekt kaznenopravne zaštite je tuña pokretna stvar koja je počinitelju povjerena.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL. 291-ODUZIMANJE TUðE POKRETNINE Tko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili zadrži tuñu pokretninu kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine. Objekt kaznenog djela je tuña vozilo na motorni pogon. ČL.293-OŠTEĆENJE TUðE STVARI Tko uništi, ošteti ili učini neuporabljivom tuñu stvar kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ČL.294 – PRIJEVARA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuñe imovine što učini ili ne učini. (kazna zatvora do 3 godine)Ako šteta prelazi 30.000,00 KM, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti kazna je zatvor od 6 mj.-5 god. ČL.295 – IZNUDA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuñe imovine (kazna zatvora od 3 mj-5 god.)Ako je u počinjenju djela upotrijebljeno oružje ili opasno oruñe, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je djelo počinjeno u sastavu grupe ljudi ili zločinačke organizacije počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 1-10 godina. ČL-296 – UCJENA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijeti drugome da će protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prisili da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuñe imovine.(kazna zatvora od 3 mj-5 godina).Ako je kaznenim djelom iz stavka 1 ovog članka pribavljena znatna imovinska korist ili je djelo počinjeno u sastavu grupe ljudi počinitelj će se kazniti od 1-10 god. ČL. 298 – LIHVARSTVO Tko iskorišćujući nuždu, teške imovinske ili stambene prilike nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuñivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao, učinio, ili se obvezao dati ili učiniti kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 2 godine.Ako su prouzročene teške posljedice oštećeniku počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora od 6mj-5 god (davanje zajmova uz ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi). ČL.300 – PRIKRIVANJE Tko stvar za koju zna da je pribavljena kaznenim djelom ili ono što je za nju dobiveno, prodajom ili zamjenom, kupi, primi u zalog ili na drugi način pribavi prikrije, ili proda kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.Ako osoba nije znala da je stvar pribavljena kaznenim djelom kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mj.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL. 301 – PALJEVINA Tko zapali tuñu kuću ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili gospodarskom korištenju, ili tuñu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj uporabi kaznit će se kaznom zatvora od 1-8 godina.Ako je šteta koja proizlazi iz ovog kaznenog djela veća od 100.000,00 KM ili je djelo počinjeno s ciljem prijevare osiguravajućeg društva počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 2-12 godina. GLAVA XXVI – KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIŠA, POLJOPRIVREDE I

PRIRODNIH DOBARA -Onečišćenje okoliša -Ugrožavanje okoliša napravama -Ugrožavanje okoliša otpadom -Ugrožavanje okoliša bukom -NEZAKONIT LOV Objekt zaštite je divljač, kao dobro od općeg interesa. ČL.316 – ŠUMSKA KRAðA Tko radi krañe obori u šumi jedno ili više stabala a količina je oborenog drveta veća od dva kubna metra kaznit će se kaznom zatvora do tri godine, a ako je količina oborenog drveta veća od 5 kubnih metara ili je djelo počinjeno u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 1-5 godina. ČL.317 – IZAZIVANJE ŠUMSKOG POŽARA Tko izazove šumski požar zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istodobno izazove više šumskih požara(kazna zatvora od 1-8 godina).AS ako je požar izazvan u nacionalnom parku ili zaštićenoj šumi kazna je od 2-12 god.) GLAVA XXVII – KAZNENA DJELA PROTIV OPĆE SIGURNOSTI LJUDI I

IMOVINE -Izazivanje opće opasnosti; -Oštećenje zaštitnih naprava na radu; Čl. 326.- NEPROPISNO I NEPRAVILNO IZVOðENJE GRAðEVINSKIH RADOVA Odgovorna osoba koja pri projektiranju, upravljanju ili izvoñenju gradnje ili grañevinskih radova postupi suprotno propisima ili općepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega kaznit će se kaznom zatvora od 1-5 godina.Ako je djelo počinjeno iz nehaja kazna zatvora je tri godine. Čl. 327-NESAVJESNO ČUVANJE PASA I DRUGIH OPASNIH ŽIVOTINJA Tko pse ili druge opasne životinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge odgovarajuće zaštite i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mj.Ako je ovim kaznenim djelom osoba ozlijeñena počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do 3 godine. Čl.330 - oštećenje Ustava – novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. ČL.331 – Neotklanjanje opasnosti- novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


GLAVA XXVIII – KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA

ČL.332 – UGROŽAVANJE JAVNOG PROMETA Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridržava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pa uslijed toga kod drugoga nastupi imovinska šteta preko 5000 KM kaznit će se kaznom zatvora do 5 godina.Ako je djelo učinjeno iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine. Objekt zaštite je život, zdravlje i tijelo ljudi odnosno njihova imovina. - UGROŽAVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM - TEŠKA K.D. PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA

ČL.337-NEUKAZIVANJE POMOĆI OSOBI OZLIJEðENOJ U PROMETNOJ NEZGODI Vozač motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći osobu koja je ozlijeñena tim prijevoznim sredstvom ili čiju je ozljedu prouzročio kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.Ako je kaznenim djelom iz stavka 1 ovog članka prouzročena teška tjelesna ozljeda ili smrt ozlijeñene osobe počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 3 mj-3 godine.

GLAVA XXIX – KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUðA Čl.338 –Dogovor za počinjenje kaznenih djela(novčana kazna ili zatvor do 1 god. Čl. 339. Pripremanje kaznenog djela(novčana ili kazna zatvora do 3 god.) Čl.340 – UDRUŽIVANJE RADI POČINJENJA KAZNENOG DJELA Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način udružuje tri ili više osoba s ciljem počinjenja kaznenog djela propisanih zakonom u federaciji za koja se može irzreći kazna zatvora do 3 godine ili teža kazna, ako za takvo udruživanje nije propisana posebna kazna kaznit će se kaznom zatvora od 6 mj-5 godina. ČL.341.- SUDJELOVANJE U GRUPI LJUDI KOJA POČINI KAZNENO DJELO Tko sudjeluje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjem usmrti neku osobu ili je teško tjelesno ozlijedi, počini paljevinu, ošteti imovinu u većem opsegu ili počini druga teška nasilja ili pokušaj tih djela kaznit će se kaznom zatvora od 3 mj-5 godina, a tko organizira ili bilo kako rukovodi grupom koja počini kazneno djelo kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina. ČL.344 – NEPRIJAVLJIVANJE I PRIPREMANJE KAZNENOG DJELA Tko zna da se priprema počinjenje kaznenog djela za koje se po zakonu FBIH može izreći kazna zatvora do 3 godine ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje to ne prijavi a djelo bude pokušano ili počinjeno kaznit će se kaznom zatvora do 1 godine.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL.345-NEPRIJAVLJIVANJE KAZNENOG DJELA ILI POČINITELJA Tko zna za počinitelja kaznenog djela za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora ili tko samo zna da je djelo počinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi pravodobno otkrivanje počinitelja ili kaznenog djela. ČL.348.- DAVANJE LAŽNOG ISKAZA Svjedok ili vještak, prevoditelj ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili stegovnom postupku u Federaciji dade lažni iskaz kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.(0d 1-10 godina ako su nastupile teške posljedice za okrivljenika). ČL.350 - POVREDA TAJNOSTI POSTUPKA Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom ili upravnom postupku u Federaciji, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom nadležne institucije u Federaciji proglašeno tajnom kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine. Objekt kaznenog djela-podaci,činjenice ili okolnosti koje su se saznale u postupku pred sudom. GLAVA XXX – KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG

PROMETA

ČL.361- ORGANIZIRANJE OTPORA Tko druge organizira ili poziva na pružanje nasilnog otpora zakonitim odlukama ili mjerama nadležnih tijela, ili pruža otpor službenoj osobi u obavljanju službene radnje kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine. ČL.362 – NASILNIČKO PONAŠANJE Tko grubim vrijeñanjem ili zlostavljanjem drugoga, nasiljem prema drugome, izazivanjem tuče ili osobito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava grañanski mir(kazna zatvora od 3 mj.-3 god, a ako je počinjeno u sastavu grupe ljudi 6mj-5 god. ČL.373.-KRIVOTVORENJE ISPRAVE Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, ili tko lažnu ili preinačenu ispravu uporabi kao pravu ili je nabavi radi uporabe-novčana kazna ili zatvor do 3 god.Ako se radi o javnoj ispravi, oporuci, mjenici kaznit će se kaznom zatvora od 3 mj-5 god. Čl.377-NADRIPISARSTVO Tko se nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašteno za nagradu bavi pružanjem pravne pomoći kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine. ČL.378.- OMETANJE VJERSKIH OBREDA Tko ometa ili spriječi vjerski obred kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.Ako je djelo počinjeno uporabom sile kazna je zatvor od 3 mj-3 god. Objekt zaštite je vršenje vjerskih obreda.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ČL.379.- POVREDA MIRA POKOJNIKA Tko neovlašteno prekopa, razruši, ošteti ili na drugi način grubo oskvrne grob ili drugo mjesto ukopa ili spomen na umrle kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.Objekt zaštite je grob ili drugo mjesto gdje se umrli sahranjuju.

GLAVA XXXI – KAZNENA DJELA PODMIĆIVANJA I KAZNENA DJELA

PROTIV SLUŽBENE I DRUGE ODGOVORNE DUŽNOSTI PRONEVJERA Kad se počinitelj odnosi prema prisvojenoj stvari kao da je njegova. Objekt zaštite je novac, vrijed. Papiri ili druge pokretne stvari ČL.380- PRIMANJE DARA I DRUGIH OBLIKA KORISTI Službena ili odgovorna osoba uključujući i stranu službenu osobu, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi, da u okviru svoje ovlasti učini što ne bi smjela učiniti ili da ne učini što bi morala učiniti kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina. Objekt zaštite je državna služba- ČL.381 – DAVANJA DARA I DRUGIH OBLIKA KORISTI Tko službenoj ili odgovornoj osobi uključujući i stranu službenu osobu, učini ili obeća dar, da u okviru svoje ovlasti učini ono što ne bi smjela ili ne učini ono što bi morala učiniti, ili tko posreduje pri ovakvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe (kazna zatvora od 6 mj-5 godina) ČL.383.- ZLOUPORABA POLOŽAJA ILI OVLASTI Službena ili odgovorna osoba koja iskorištavanjem svog položaja ili ovlasti prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugome kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugoga (kazna zatvora od 6 mj-10 godina). ČL.387- NESAVJESTAN RAD U SLUŽBI Službena ili odgovorna osoba koja povredom zakona, drugog propisa ili općeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očito nesavjesno postupi u obavljanju dužnosti, pa zbog toga pravo drugoga bude teško povrijeñeno ili nastupi imovinska šteta. Čl.389.- KRIVOTVORENJE SLUŽBENE ISPRAVE - kazna zatvora od 6 mj-5 godina -

ODAVANJE SLUŽBENE TAJNE-Objekt zaštite su društveni interesi koji stoje iza službene tajne.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


GLAVA XXXII – KAZNENA DJELA PROTIV SUSTAVA ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA

Čl. 394- RAČUNALNO KRIVOTVORENJE Tko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim računalne podatke ili programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, s ciljem da se uporabe kao pravi ili sam uporabi takve podatke ili programe. ČL.395.- RAČUNALNA PRIJEVARA Tko neovlašteno unese, ošteti, izmijeni ili prikrije računalni podatak ili program ili na drugi način utječe na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist i time prouzroči imovinsku štetu. ČL.398. – RAČUNALNA SABOTAŽA Tko unese, izmijeni, izbriše ili prikrije računalni podatak ili program ili se na drugi način umiješa u računalni sustav, ili uništi odnosno ošteti naprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da onemogući ili omete postupak elektronske obrade podataka značajnih tijelima vlasti, javnim službama, javnim ustanovama, gospodarskim društvima, pa time prouzroči štetu u iznosu većem od 500.000,00 KM kaznit će se kaznom zatvora od 1-10 godina

GLAVA XXXIII – KAZNENA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA FEDERACIJE

Član 399. Neizvršenje i odbijanje izvršenja zapovijedi (1) Vojna osoba koja ne izvrši ili odbije izvršiti zapovijed nadreñenog u vezi sa službom, pa zbog toga nastupi nemogućnost vršenja ili otežano obavljanje službe ili opasnost po život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina. Član 400. Odbijanje primanja i upotrebe oružja (1) Vojna osoba koja protivno propisima i bez opravdana razloga odbije primiti oružje ili ga upotrijebiti po zapovijedi ili po pravilima službe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Član 401. Protivljenje nadreñenom Kazna od 3 mj-3 god. Član 402. Prinuda prema vojnoj osobi u obavljanju službene dužnosti Kazan od 6 mj-5 god. Član 403. Napad na vojnu osobu u obavljanju službe (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti vojnu osobu koja obavlja službu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana vojna osoba lahko tjelesno ozlijeñena, ili je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno upotrebom oružja,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Član 404. Zlostavljanje podreñenog ili mlañeg . Član 406. Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja Član 407. Nepoduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice. Član 408. Neosiguranje na vojnim vježbama Član 409. Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne službe Član 411. Protuzakonito osloboñenje od vojne službe Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja postigne osloboñenje vojne osobe ili osobe koja podliježe vojnoj obavezi od vojne funkcije ili njeno rasporeñivanje na lakšu funkciju, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Član 412. Samovoljno udaljenje i bijeg iz oružanih snaga Član 415. Odavanje vojne tajne (1) Vojna osoba ili druga osoba koja protivno svojim dužnostima u pogledu čuvanja vojne tajne saopći, preda drugom ili mu na drugi način učini pristupačnim podatke koji su vojna tajna ili pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi. kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Član 416. Kažnjavanje za krivična djela učinjena za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti - kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

KAZNENA DJELA PROTIBVV ČASTI I UGLEDA UVREDA – kd.d protiv časti koje se sastoji u izraženom ili pokaznom omalovažavanju druge osobe. Ako je uvreda javna novčana kazna 150 dohodaka ili kazna zatvora do 6 mjeseci. KLEVETA je iznošenje ili prenošenje nečeg neistinitog za drugo što može štetiti časti ili ugledu.Obična kleveta ili kvalificirani oblici klevete. Kazneni postupak se pokreće privatnom tužbom. Ako su kd.d počinjena prema dužnosnicima RH pokreće državni odvjetnik po službenoj dužnosti a po prethodno pribavljenoj pisanoj suglasnosti tih osoba (mogu povući suglasnost za kazneni progon do pravomoćnosti sudske odluke.) Ako su k.d. učinjena prema umrloj osobi može se pokrenuti privatnom tužbom bračnog druga, djece, roditelja…. Javno objavljivanje presude za ova kaznena djela- Može se u cijelosti ili djelomično istim putem objaviti odlukom suda na zahtjev oštećenika, a na trošak počinitelja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KZ BIH

XVII GLAVA SEDAMNAESTA

KAZNENA DJELA PROTIV ČOVJEČNOSTI I VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENIH MEðUNARODNIM PRAVOM

Objekt kazneno pravne zaštite je pravo odreñenih nacionalnih, etničkih, rasnih ili drugih vjerskih skupina na egzistenciju.

Genocid Članak 171.

Tko s ciljem potpunog ili djelomičnog istrebljenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine ljudi, naredi počinjenje ili počini koje od ovih djela: a) usmrćivanje pripadnika skupine ljudi; b) nanošenje teške tjelesne ozljede ili duševne povrede pripadnicima skupine ljudi; c) smišljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih životnih uvjeta koji bi mogli posljedovati njenim potpunim ili djelomičnim istrebljenjem;

d) uvoñenje mjera kojima je cilj sprječavanje rañanja unutar skupine ljudi; e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Zločini protiv čovječnosti Članak 172.

(1) Tko, kao dio šireobuhvatnog ili sustavnog napada upravljenog bilo protiv kojeg civilnog pučanstva, znajući za takav napad, počini koje od ovih djela: a) usmrćivanje drugoga; b) istrebljenje; c) odvoñenje u ropstvo; d) protjerivanje ili prisilno preseljenje pučanstva; e) zatvaranje ili drugo teško oduzimanje tjelesne slobode suprotno temeljnim pravilima meñunarodnog prava;

f) mučenje; g) prisiljavanje druge osobe, uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti njezin život ili tijelo ili život ili tijelo njoj bliske osobe, na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnoću, prisilnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik teškog spolnog nasilja;

h) progon bilo koje grupe ljudi ili zajednice na političkom, rasnom, nacionalnom, etničkom, kulturnom, vjerskom, spolnom ili drugom temelju koji je općeprihvaćen kao nedozvoljen po meñunarodnom pravu, u svezi bilo kojeg kaznenog djela iz ovoga stavka ovoga članka, bilo kojeg kaznenog djela propisanog ovim Zakonom ili bilo kojeg kaznenog djela u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine;

i) prisilni nestanak osoba; j) zločin aparthaida;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


k) druga nečovječna djela slične naravi, namjerno nanoseći tešku patnju ili ozbiljnu tjelesnu ozljedu, duševnu povredu ili narušenje zdravlja,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Zločin aparthaida su nečovječne radnje naravi slične radnjama iz stavka 1. ovoga članka, počinjene u okviru ustanovljenog ustrojstva sustavnog potlačivanja i prevladavanja jedne rasne skupine ljudi bilo nad kojom drugom rasnom skupinom ili skupinama ljudi, počinjene s ciljem održavanja takvog ustrojstva.

Ratni zločin protiv civilnog pučanstva Članak 173.

(1) Tko kršeći pravila meñunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, naredi ili počini koje od ovih djela: -napad na civilno pučanstvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad posljedovao smrću, teškom tjelesnom ozljedom ili teškim narušenjem zdravlja ljudi; -Usmrćivanja, namjerno nanošenje osobi snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenje), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene pokuse, uzimanje tkiva ili organa radi presañivanja, nanošenje velikih patnji ili ozljeda tjelesne cjelovitosti ili povreda zdravlja; -prisiljavanje druge osobe, uporabom sile ili prijetnje da će se izravno napasti njezin život ili tijelo ili život ili tijelo njoj bliske osobe, na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju (silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera zastrašivanja i užasa, uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, protupravno odvoñenje u koncentracijske logore i druga protuzakonita zatvaranja, oduzimanje prava na pravično i nepristrano suñenje, prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj obavještajnoj službi ili upravi; -prisiljavanje na rad, izgladnjivanje pučanstva, konfiskaciju imovine, pljačkanje imovine pučanstva, protupravno, samovoljno i vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzimanje nezakonite i nerazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti domaće novčane jedinice ili protuzakonito izdavanje novca, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Tko kršeći pravila meñunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, kao okupator naredi ili počini preseljenje dijelova civilnog pučanstva svoje pripadnosti na okupirano područje, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika Članak 174.

Tko kršeći pravila meñunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba, prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili počini koje od ovih djela: a) usmrćivanje drugih osoba (ubojstva), namjerna nanošenja osobama snažne tjelesne ili duševne boli ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene pokuse, uzimanje tkiva ili organa radi presañivanja;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


c) protupravno, samovoljno, vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje u velikim razmjerima materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika Članak 175.

Tko kršeći pravila meñunarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili počini koje od ovih djela: a) usmrćivanje drugih osoba (ubojstva), namjerna nanošenja osobama snažne tjelesne ili duševne boli ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene pokuse, uzimanje tkiva ili organa radi presañivanja;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja; c) prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili oduzimanje prava na pravično i nepristrano suñenje,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Organiziranje grupe ljudi i poticanje na počinjenje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina

Članak 176. (1) Tko organizira grupu ljudi radi počinjenja kaznenih djela iz članka 171. (Genocid), 172. (Zločini protiv čovječnosti), 173. (Ratni zločin protiv civilnog pučanstva), 174. (Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika) i 175. (Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Tko postane pripadnikom grupe ljudi iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Pripadnik grupe ljudi iz stavka 1. ovoga članka koji otkrije grupu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju počinio kazneno djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a može se i osloboditi kazne. (4) Tko poziva ili potiče na počinjenje kaznenih djela iz članka 171. do 175. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Documents

Kazneno pravo - Pomoćni materijal za pripremu ispita