BARENTSOVOMORE
BIJELOMORE
ZA
LJEV
BO
THN
IA
BA
L
TI
KO
MO
RE
SJEVERNOMORE
E N GL E S K I
K A N A L
KELTSKOMORE
BISKAJSKIZALJEV
LIONSKIZALJEV
TIRENSKOMORE
JONSKOMORE
JA
DR
AN
SK
O M
OR
E
CRNOMORE
S R E DO
ZE
MN
O
M O R E
EGEJSKOMORE
AT L A N T S K I O C E A N
AT L A N T S K I O C E A N
SAINT-BARTHELEMY
A T L A N
T SK
I OC
EA
N
NEKONTINENTALNI I PREKOMORSKITERITORIJI DRAVA LANICA
Paramaribo
Cayenne
Las Palmasde Gran Canaria
Santa Cruzde Tenerife
Ponta Delgada
100 km
100 km
100 km
So Miguel
Funchal
Madeira
SAINT-MARTIN
MADEIRA (PT)
ATLANTSKI OCEAN
Fort-de-France
100 km
MARTINIQUE (FR)
ATLANTSKI OCEAN
100 km
Basse-Terre
GUADELOUPE (FR)
INDIJSKI OCEAN
Saint-Denis
100 km
RUNION (FR)GUYANE (FR)SURINAME
BRASIL
CANARIAS (ES)
AORES (PT)
RUNION (FR)MAYOTTE (FR)
AORES (PT)MADEIRA (PT)CANARIAS (ES)
GUYANE (FR)
GUADELOUPE (FR)MARTINIQUE (FR)
100 kmINDIJSKI OCEAN
MAYOTTE (FR)
Mamoudzou
Gospodarski i financijski poslovi
EUROPODRUJE
PRIKLJUENJE EUROPODRUJUEuro je zajednika valuta 19 drava lanica
od njih 28.
Oekuje se da sve ostale drave lanice uvedu euro nakon to ispune
relevantne uvjete, izuzev Danske i Ujedinjene Kraljevine koje su
izuzete iz monetarne unije Ugovorom o Europskoj Uniji iz 1992.
(Ugovor iz Maastrichta). One i dalje imaju mogunost prikljuenja kad
tako same odlue.
U Ugovor iz Maastrichta ugraen je cilj jedinstvene valute i
propisani su kriteriji za prikljuenje. Kriteriji se nazivaju
kriteriji iz Maastrichta ili konvergencijski kriteriji i njima se
osigurava nesmetano funkcioniranje monetarne unije.
Uz odreene pravne zahtjeve, prije svega postojanje neovisne
sredinje banke, kriteriji iz Maastrichta su:
stabilnostcijena(inflacijanesmijepremaiti1,5postotnihbodovastopeinflacijeutrimadravamalanicamakojesuostvarilenajboljerezultateu
smislu stabilnosti cijena)
zdraveiodrivejavnefinancije-
dravnideficitupravilumorabitimanjiod3%BDP-a-
dravnidugnesmijepremaiti60%BDP-ailimoraostatipritojgranici
trajnostkonvergencije(dugoronekamatenesmijupremaiti2postotnaboda
u trima dravama lanicama koje su ostvarile najbolje rezultate u
smislu stabilnosti cijena)
stabilnostteaja(dvijegodinezadravanjarazineEuropskogteajnogmehanizma
II (ERM II) bez ozbiljnih napetosti).
EuropskimteajnimmehanizmomIIdozvoljenojefluktuiranjeteajevavalutaEU-auodnosunaeurounutarfiksnihgranicaiznadiispodsredinjegteaja.
UPaktuostabilnostiirastunavodisedadravnideficitmorabitimanjiod3%,adravnidugmanjiod60%.Komisijasukladnotomenadzirefiskalnupolitikuijavnefinancijeudravamalanicamaunutariizvaneuropodruja.Takvimokviromkojisetemeljinapropisimapotiesepromicanjefiskalnediscipline
u EU-u.
OSTALE DRAVE KOJE KORISTE EURO
Samo drave lanice EU-a mogu pripadati europodruju.
Meutim, iako formalno nisu lanice europodruja ili EU-a, Andora,
Monako, San Marino i Vatikanski Grad koriste euro kao svoju valutu
te im je mo - netarnim sporazumima s EU-om dozvoljeno izdavanje
ogranienog broja vlastitih kovanica eura.
Kosovo i Crna Gora koriste euro kao vlastitu de facto nacionalnu
valutu, to znai da ona nema pravni status iako se iroko
koristi.
RAZVOJ EUROPODRUJA
Belgija
Njemaka
Irska
panjolska
Francuska
Italija
Luksemburg
Nizozemska
Austrija
Portugal
Finska
BELGIJA Povrina:30528km2 Brojstanovnika:11203992
lanicaEU-aod1957.
(drava osnivaica)
NJEMAKA Povrina:357168km2 Brojstanovnika:80780000
lanicaEU-aod1957.
(drava osnivaica)
ESTONIJA Povrina:45227km2 Brojstanovnika:1315819
lanicaEU-aod2004.
IRSKA Povrina:69797km2 Brojstanovnika:4604029
lanicaEU-aod1973.
GRKA Povrina:131957km2 Brojstanovnika:10992589 lanica EU-a od
1981.
PANJOLSKA Povrina:505991km2 Brojstanovnika:46507760 lanica EU-a
od 1986.
FRANCUSKA Povrina:632834km2 Brojstanovnika:65856609
lanicaEU-aod1957.
(drava osnivaica)
ITALIJA Povrina:302073km2 Brojstanovnika:60782668
lanicaEU-aod1957.
(drava osnivaica)
CIPAR Povrina:9251km2 Brojstanovnika:858000
lanicaEU-aod2004.
LATVIJA Povrina:64573km2 Brojstanovnika:2001468
lanicaEU-aod2004.
LITVA Povrina:65300km2 Brojstanovnika:2943472
lanicaEU-aod2004.
LUKSEMBURG Povrina:2586km2 Brojstanovnika:549680
lanicaEU-aod1957. (drava osnivaica)
MALTA Povrina:316km2 Brojstanovnika:425384 lanicaEU-aod2004.
NIZOZEMSKA Povrina:41540km2 Brojstanovnika:16829289
lanicaEU-aod1957. (drava osnivaica)
AUSTRIJA Povrina:83879km2 Brojstanovnika:8507786
lanicaEU-aod1995.
PORTUGAL Povrina:92212km2 Brojstanovnika:10427301 lanica EU-a od
1986.
SLOVENIJA Povrina:20273km2 Brojstanovnika:2061085
lanicaEU-aod2004.
SLOVAKA Povrina:49036km2 Brojstanovnika:5415949
lanicaEU-aod2004.
FINSKA Povrina:338435km2 Brojstanovnika:5451270
lanicaEU-aod1995.
1. Sjeverni Cipar koji nije pod upravom vlade Republike Cipar
trenutano ne primjenjuje pravo EU-a i ne koristi euro.
DRAVE LANICE EUROPODRUJA
BUGARSKA Povrina:110900km2 Brojstanovnika:7245677
lanicaEU-aod2007. Valuta:bugarskilev(BGN)
REPUBLIKA EKA Povrina:78866km2 Brojstanovnika:10512419
lanicaEU-aod2004. Valuta: eka kruna (CZK)
HRVATSKA Povrina:87661km2 Brojstanovnika:4246700
lanicaEU-aod2013. Valuta: hrvatska kuna (HRK)
MAARSKA Povrina:93024km2 Brojstanovnika:9879000
lanicaEU-aod2004. Valuta: maarska forinta (HUF)
POLJSKA Povrina:312679km2 Brojstanovnika:38495659
lanicaEU-aod2004. Valuta:poljskizlot(PLN)
RUMUNJSKA Povrina:238391km2 Brojstanovnika:19942642
lanicaEU-aod2007. Valuta: rumunjski leu (RON)
VEDSKA Povrina:438576km2 Brojstanovnika:9644864
lanicaEU-aod1995. Valuta: vedska kruna (SEK)
DRAVE LANICE EU-A KOJE E TEK UVESTI EURO
DANSKA Povrina:42916km2
(iskljuujui Farerske otoke) Brojstanovnika:5627235
lanicaEU-aod1973. Valuta: danska kruna (DKK) u ERM-u II od 1.
sijenja 1999.
UJEDINJENA KRALJEVINA Povrina:248528km2 Brojstanovnika:64308261
lanicaEU-aod1973. Valuta:funtasterlinga(GBP)
PodaciostanovnitvudolazeizEurostata2014.
DRAVE LANICE EU-A IZUZETE IZ EUROPODRUJA
EURO GLOBALNA VALUTA
Eurojedruganajvearezervnavalutausvijetunakonamerikogdolara.Oko25%dananjihsvjetskih
rezervi je u euru.
Eurojedrugavalutanasvijetukojomseaktivnotrguje
ikojasekoristiuoko20%dnevnihtransakcija na inozemnim deviznim
tritima.
Drave lanice europodruja
Drave lanice EU-a koje e tek uvesti euro
Drave lanice EU-a izuzete iz europodruja
Ova karta namijenjena je samo opoj uporabi. Unato najboljim
naporima Europske komisije, karta moe sadravati nedosljednosti zbog
omjera i rezolucije slike. Komisija nije odgovorna za uporabu bilo
kojih podataka sadranih u ovoj karti od treih osoba.
ec.europa.eu/economy_finance/general/index_en.htm
Europskaunija,2015
(*)BeztrgovineunutarEU-a.
Izvori: Europska komisija AMECO, MMF WEO i MMF DOTS.
KLJUNI POKAZATELJI(2013.)
Europodruje(19)
EU (28) SAD Japan Kina
Brojstanovnika(milijuni) 338,6 508,4 316,5 127,3 1360,7
BDP(utrilijunimaeuraobraunato po paritetu kupovnemoiPKM)
8,1 11,4 11,8 3,3 9,4
UdiousvjetskomBDP-u(%poPKM-u)
13,1 18,7 19,3 5,4 15,4
Izvoz(robakao%BDP-a)
13,6(*) 13,3(*) 9,4 14,8 23,4
Uvoz(robakao%BDP-a)
13,1(*) 12,9 (*) 13,9 17 20,6
Europska komisija
UDIO U SVJETSKOM BDP-U
Ostatak svijeta
Kina
Sjedinjene Amerike Drave
Europska unija
Europodruje
Japan
UDIO POJEDINANIH DRAVA U UKUPNOM BDP-U EU-A
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
201520142012 20132011
Grka
Sloven
ija
Cipar
Malta
Slova
ka
Estoni
jaLitv
aLat
vija
Novan
ice i
kovani
ce
Izvor:Eurostat,2014.
0% 5% 10% 15% 20% 25%
NjemakaFrancuska
Italijapanjolska
NizozemskaBelgija
AustrijaFinskaGrkaIrska
PortugalSlovaka
LuksemburgSlovenija
LitvaLatvija
EstonijaCiparMalta
vedskaPoljska
Republika ekaRumunjskaMaarskaHrvatskaBugarska
Ujedinjena KraljevinaDanska
18,7%
41,2%
5,4%15,4%
19,3%
13,1%
KC-06-14
-057
-HR-Cdoi:1
0.27
65/947
02ISB
N:9
78-92-79
-429
44-6
