KINEZIOLOŠKA METODIKA II materijali...9.2.2016. 1 KINEZIOLOŠKA METODIKA II Akademska godina 2015./2016. zimski semestar doc.dr.sc.Tihomir Vidranski STRUKTURA SLAJDOVA: 1. Pisanje

9.2.2016.

1

KINEZIOLOŠKA METODIKA II

Akademska godina 2015./2016. zimski semestar

doc.dr.sc.Tihomir Vidranski

STRUKTURA SLAJDOVA:

1. Pisanje pokusne pripreme 2 – 392. Razine pripremanja nastavnog procesa I 40 – 473. Razine pripremanja nastavnog procesa II 48 – 94

4. Posebnosti rada na satima tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom i srednjem školstvu 95 – 114

5. Stručna dokumentacija 115 – 1346. Informatizacija planiranja, programiranja i

pripremanja nastavnog procesa 135 – 1707. Učenici sa posebnim odgojno obrazovnim potrebama 171 – 193

8. Konfliktne situacije na satu tjelesne i zdravstvene kulture 194 – 206

Predavanja iz Kineziološke metodike 2, Vidranski, T. 2016. prema Neljak, B. 2013. 2

IZVOR: • Neljak, B. (2013.) Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem

školstvu . Priručnik, Gopal d.o.o., Zagreb., ISBN 978-953-6730-98-8.• Neljak, B. (2013.) Opća kineziološka metodika. Priručnik, Gopal

d.o.o., Zagreb., ISBN 9789536730926.• Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa UDK 371.214 (497.5). ISBN 953-6569-25-6, Poglavlje - Nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture., str. 321-335.


9.2.2016.

2

PISANJE POKUSNE PRIPREME1.predavanje


Uz navedenu proceduru određivanja cilja sata , u svakodnevnoj praksi izlučile su se prepoznatljive grupacijeciljeva sataTakvi opći prepoznatljivi ciljevi sata prvenstveno se odnosena

• (1) usvajanja motoričkih znanja,• (2) usavršavanja motoričkih znanja, • (3) provjeravanje motoričkih znanja, • (4) provjeravanje motoričkih postignuća učenika,• (5) praćenje i provjeravanje kinantropoloških obilježja učenika

(antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalnesposobnosti)

• (6) transformaciju nekih kinantropoloških obilježja učenika, te• (7) promjene u odgojnim obilježjima učenika


• Ovo su grupacije općih ciljeva sata, zbog čega se prilikomtvorbe cilja za konkretni sat tjelesne i zdravstvene kultureistodobno mogu uključivati elementi iz dvije ili više grupacijanavedenih ciljeva sata

• Primjerice, usvajanje i usavršavanje motori čkih znanja, iliusavršavanje i ocjenjivanje motori čkih znanja, iliusavršavanje motori čkih znanja uz poticanje razvoja nekihmotori čkih sposobnosti s naglaskom na neke odgojneučinke i sl.

• Tijekom izrade pripreme za sat, prosudbom učitelja, zadaće sata se preciziraju, razrađuju i rangiraju po značaju

• Analizom zadaća utvrđuju se presudne radnje i najznačajniji učinci koji se smatraju ciljem cijelog sata tjelesne i zdravstvene kulture


9.2.2016.

3

Primjer pripreme za sat TZK-a(predmetna nastava)

Ime i prezime studenta -ice: ........... Ivana Ivić Grupa: .............. 4....................................Datum: ....... 11. 03. 2016. ..................Mjesto rada: .... DVORANA (IGRALIŠTE) ........Vrsta pripreme: .... PROBNA, (INDIVIDUALNA, JAVNA) ........PRIPREMA ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTUREVRTIĆ-OSNOVNA ŠKOLA-SREDNJA ŠKOLA: O.Š. ZAPRUĐE GRUPA-RAZREDNI ODJEL: ........ 6 A .MENTOR: .............................................................BROJ DJECE-UČENIKA: ........... 20 (12 učenika i 8 učenica ) ...TEME-NASTAVNE TEME-KINEZIOLOŠKI OPERATORI:1. Skok udalj zgrčnom tehnikom (1-NOVO)2. Zgrčka(3)3. Skok šut udalj (8)


STRUKTURA SATA - NASTAVNA JEDINICA:

1. Uvodni dio:

Vođenje rukometne lopte s različitim zadatcima

2. Pripremni dio: Pripremne vježbe s loptom .

3. Glavni dio:

a) Glavni A dio:

1. Skok udalj zgrčnom tehnikom doskokom na strunjaču

2. Zgrčka

3. Skok šut udalj nakon vođenja i dodane lopte

b) Glavni B dio:

Štafetna igra vođenjem i prenošenjem lopte

4. Završni dio: Igra kotrljanjem lopte



9.2.2016.

4




9.2.2016.

5




9.2.2016.

6

I. CILJ Usvajanje skoka udalj zgrčnom tehnikom, početno usavršavanje zgrčke te stabilizacija

znanja skok šuta udalj, s osobitim naglaskom na eksplozivnu snagu i koordinaciju te svladavanje straha

II. ZADAĆE:1. OBRAZOVNE: Usvajanje skoka udalj zgrčnom tehnikom iz 3-5-7 koraka, početno usavršavanje

zgrčke postupnim povećanjem zaleta i aktivnijim odrazom te stabilizacija skok šuta udalj uz isticanje zasuka trupom

2. KINANTROPOLOŠKE:a) Antropometrijske karakteristike: Utjecaj na redukciju potkožnog masnog tkiva i jačanje

aktivirane mišićne mase (m.triceps brachi, m.pectoralis major, m.latissimus dorsi, m.quadriceps femoris, m.triceps surae,).

b) Motoričke sposobnosti: Utjecaj na eksplozivnu snagu odraznog, sprinterskog i balističkog tipa, posebni vid koordinacije tijela u zraku, preciznost gađanjem i ravnotežu statičkog i dinamičkogtipa

c) Funkcionalne sposobnosti: Osnovno aktiviranje laktatne komponente anaerobnih procesa i

utjecaj na aerobne procese3. ODGOJNE: Svladavanje straha, poticanje ustrajnosti tijekom vježbanja te prihvaćanje i

uvažavanje različitosti


• III. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: 20 lopti, 10 drvenih stalaka, 3 debele strunjače, 12 tankih strunjača (2m), kozlić, 2 odskočne daske, 1 greda, 1 švedski sandučić, 1 navlaka za strunjače, 2 gola, 5 obruča. ..

• IV. METODE RADA: Metoda prikazivanja motori čkoga zadatka : usmenog izlaganja, demonstracije, objašnjenja, Metode u čenja : sintetička, analitička, situacijska Metode vježbanja : kontinuirana, intervalna i varijabilna

• V. ORGANIZACIJSKE NAČINI (POSTAVE) VJEŽBANJA: Izmjenični način (postava) vježbanja s jednom utilitarnom i jednom kompenzatornom dopunskom vježbom.

• VI. TIP SATA:Učenje novoga, Ponavljanje, Provjeravanje • II. STRUKTURA I TRAJANJE:• 1. Uvodni dio sata: 4 min.• 2. Pripremni dio sata: 9 min.• 3. Glavni dio sata: 29 min.• Glavni A dio sata: 20 min.• Glavni B dio sata: 9 min.• 4. Završni dio sata: 3 min.



9.2.2016.

7



TIJEK SATA ZAPAŽANJA

UVODNI DIO SATA

1. Vođenje rukometne lopte s razli čitim zadatcima

Učenici podjeljeni u tri kolone (6 u čenika, 7 u čenika, 7 u čenika) stoje podužini dvorane jedan iza drugoga svaki sa loptom. Kolone su r azmaknute5 metara, a ispred svake su u nizu postavljena 4 tuljca (marka cije, stalka)pojedina čno razmaknuta po 3 metra. Zadatak vo đenje rukometne lopte sizvršavanjem razli čitih zadataka svaki u čenik zapo činje s desne stranetuljca. Nakon što u čenik izvede zadatak vo đenja u jednom smjeru, ostajena suprotnoj strani dvorane na kojoj čeka sve u čenike iz svoje skupine.Nakon što stvore kolonu, sljedi na znak nastavnika daljnje i zvođenjezadatka.

Učenici obilaze ći tuljce izvršavaju sljede će zadatke:

� vođenje lopte desnom rukom uz obilaženje prvog stalka s desne strane

( 6 dužina ).� vođenje lopte lijevom rukom uz obilaženje prvog stalka s

lijeve strane( 6 dužina ).

� vođenje lopte desnom i lijevom rukom naizmjeni čno uz obilaženje prvog

stalaka s desne strane ( 6 dužina ).

NAPOMENA: Ovakav sadržaj je koncipiran s ciljem fiziološke i emotivnepripreme u čenika za daljnji rad s posebnim naglaskom na poja čanoangažiranje kinesteti čkih receptora šake kao priprema za što kvalitetnijurealizaciju teme "Skok šut udalj" u glavnom "A" dijelu sata.

CRTEŽ, TLOCRT


9.2.2016.

8


PRIPREMNI DIO SATA

Pripremne vježbe s loptom

Učenici su raspore đeni po dužini dvorane u tri vrste (6 u čenika,7 učenika, 7 u čenika). Udaljene su jedna od druge 3 metra dok suučenici me đusobno razmaknuti više od odru čenja (oko 1,5 metar).

1. vježba

Početni položaj: stav spojni. Priru čenje loptom.Zadatak: čeoni krugovi rukama. Broj ponavljanja vježbe: 16 ponavljanja

(8 kruženja u desnu i 8 kruženja u lijevu stranu, z aredom).Takt izvo đenja vježbe: slobodanFunkcija vježbe: aktivacija i istezanje miši ća ramenog

pojasa te utjecaj na op ću kordinaciju pokreta.

CRTEŽ (SKICA) VJEŽBE2. vježba

Početni položaj: stav raskora čni. Lopta je prislonjena uz prsa.

Zadatak: kruženje trupom kroz duboki pretklon, otkl on i zaklon.

Broj ponavljanja vježbe: 10 puta (5 u desnu i 5 u l ijevu stranu, zaredom).

Takt izvo đenja vježbe: 4/4.Funkcija vježbe: istezanje miši ća pregiba ča zgloba

kuka.

CRTEŽ (SKICA) VJEŽBE



3. vježba

Početni položaj: stav raskora čni. Uzručenje loptom.

Zadatak: pretklon prema stopalu desne noge, ostaviti loptu na tlu pored stopala, usprav i zaklon, pretklon prema stopalu iste noge, uzeti loptu , usprav i zaklon. Ponoviti isto prema stopalu lijeve noge.

Broj ponavljanja vježbe: 8 (4 u desnu i 4 u lijevu stranu, naizmjeni čno).

Takt izvo đenja vježbe: 2/4.Funkcija vježbe: istezanje miši ća stražnje

strane natkoljenice i ja čanje miši ća leđa.

CRTEŽ (SKICA) VJEŽBE4. vježba

Početni položaj: stav spojni. Uzru čenje loptom.

Zadatak: prednoženje uz mali pretklon. Loptom dodirnuti stopalo. Usprav i uzru čenje.

Broj ponavljanja vježbe: 10 (5 desnom i 5 lijevom nogom, naizmjeni čno).

Takt izvo đenja vježbe: 2/4.Funkcija vježbe: istezanje miši ća stražnje

strane natkoljenice uz ja čanje miši ća trbuha.

CRTEŽ (SKICA) VJEŽBE



9.2.2016.

9




9.2.2016.

10


GLAVNI A DIO SATA

Učenici su podijeljeni u tri po spolu mješovita odjeljenja od kojih jedno broji šest, a preostala dva po sedam učenika.

Za postavljanje radnih mjesta, opis i demonstraciju zadatka predviđene su tri minute, a za izvođenje zadatka po radnim mjestima pet minuta. Preostale dvije minute od ukupnog vremena glavnog "A" dijela sata, predviđene su za izmjenu radnih mjesta i pospremanje sprava i pomagala.

1. SKOK UDALJ ZGR ČNOM TEHNIKOM (NOVA TEMA) / učestalost 1

1. Opis izvođenja zadatka po fazama:

� zalet - ubrzan, dužine 10 metara.� odraz - s odskočne daske, jednonožni, kratak i

snažan.� lijet - odrazna noga neko vrijeme po inerciji

produžava kretanje unatrag, a zamašna prema naprijed. Zatim se savijena odrazna noga podiže naprijed prema zamašnoj. Tijelo postepeno dolazi u pretklon, a obje se noge s izbačenim potkoljenicama koljenima približavaju grudima. Trenutak prije doticanja podloge noge se opružaju, a tijelo je u malom pretklonu.

� doskok - u čučanj s izrazitim pretklonom i rukama usmjerenim prema naprijed.

1. UTILITARNA dopunska vježba

Nakon izvršavanja glavnog zadatka, pri povratku na start, učenici izvode slijedeći

zadatak: - umjerenim zaletom i jednonožnim odrazom s švedskog sandučića, doskok na strunjaču u polučučanj.

CRTEŽ, TLOCRT



2. ZGRČKA - u čestalost 3

1. opis izvo đenja zadatka po fazama:

� zalet - ubrzan, dužine 10 metara.� odraz - s odsko čne daske, sunožni,

kratak i snažan.� lijet - tijelo se okre će prema

naprijed oko širinske osi, kratak i snažan odraz ru kama o kozli ć, noge pogr čiti u koljenima, a tijelo u zglobu kuka. Nakon prijelaza sprave tijelo se okre će oko širinske osi prema natrag.

� doskok - u polu čučanj, nakon čega slijedi usprav i uzru čenje.

1. ASISTIRANJE Pomagač stoji sa strane kozli ća i hvata u čenika za bližu

ruku, u trenutku kada je on postavi na spravu. Ruko m bližom odraznoj dasci hvata u čenika za podlakticu, a drugom za nadlakticu, i drži ga sve dok ne dosko či.

Učenicima koji teže savladavaju skok asistiraju dva pomaga ča, a učenike koji su u potpunosti savladali skok pomaga či samo nadziru, pripremljeni za hvatanje ruke ako dođe do mogu ćeg zapinjanja nogu o kozli ć.

1. KOMPENZATORNA dopunska vježba

Nakon izvršavanja glavnog zadatka u čenici izvode slijede ći - iz ležanja na le đima

pogr čenih nogu (45 °) sjed. Vježbu ponoviti 3 puta, maksimalno brzo.

CRTEŽ, TLOCRT



3. SKOK ŠUT UDALJ - / u čestalost 8

1. opis izvo đenja zadatka:

Skok šut udalj je jedan od nekoliko na čina šutiranja na gol u igri rukomet.

Šutiranje se izvodi iz zraka, nakon snažnog jednonožnog odraza, zasukom trupa i maksimalnim zamahom ruke, uz doskok na odraznu nogu.

Odjeljenje je podijeljeno u dvije podgrupe. Svaka podgrupa izvodi zadatak nakon vođenja lopte i trokoraka, u ozna čeni prostor na svojem golu.

CRTEŽ, TLOCRT


9.2.2016.

11


GLAVNI B DIO SATA

Štafetna igra vo đenjem i prenošenjem lopte

Učenici su podijeljeni u pet grupa po četiri, u formaciji kolona.Na udaljenosti od 15 metara nasuprot svake kolone, nalazi se stalak.

Na znak u čitelja prvi iz kolone izvodi zadatak obilaze ći stalak, vra ćajući se natrag obilazi kolonu i predaje loptu (lopte) slijede ćem prvom u koloni.

Zadaci: � vođenje lopte desnom rukom� vođenje lopte lijevom rukom � prenošenje dvije lopte � prenošenje tri lopte

Kraj igre je kada svi u čenici izvrše zadatak, stanu mirno, a prvi u koloni uzru či loptom. Pobjednik je ekipa koja ja to u činila prva i u skladu s dogovorenim pravilima.

CRTEŽ, TLOCRT



ZAVRŠNI DIO SATA

Štafetna igra kotrljanjem tri lopte

Učenici su podijeljeni u pet grupa po četiri, u formaciji kolona. Na udaljenosti od 3 metra nasuprot svake kolone, nalazi se stalak.

Na znak u čitelja prvi iz kolone izvodi zadatak kotrljaju ći istodobno tri lopte. Obilaze ći stalak vra ća se natrag i ostavlja lopte u obru č ispred slijede ćeg prvog u koloni.

Kada svi u čenici izvrše zadatak i sjednu, a prvi uzru či loptom igra je završena. Pobjednik je ekipa koja je navedeno izvršila prva u skladu s dogovorenim pravilima.

CRTEŽ, TLOCRT


PLAN IGRALIŠTA - DVORANE

UVODNI DIO SATA PRIPREMNI DIO SATA

CRTEŽ, TLOCRTCRTEŽ, TLOCRT

GLAVNI A DIO SATA GLAVNI B DIO SATA

CRTEŽ, TLOCRTCRTEŽ, TLOCRT

ZAVRŠNI DIO SATA LEGENDA:

CRTEŽ, TLOCRT

LITERATURA:


9.2.2016.

12

PRIPREMA SATA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE(UČENICI S TEŠKOĆAMA)

DATUM: 11.10.2015. ŠK. GODINA: 2015./16.RAZRED: 5SPOL: mR.BR. SATA: 11

NASTAVNE TEME:

OV – oštećenje vida, OS – oštećenje sluha, G – poremećaji glasovno-govorne komunikacije i specifičnim teškoćamau učenju, TI – tjelesna invalidnost i kronične bolesti, MR – mentalna retardacija, PP –poremećaji u ponašanju(Ukoliko je oštećenje upisano žutim slovima, primjenjuje se modificirano, a crvenim, ne smije se primjenjivati)

F. PP

1. Vođenje lopte lijevom i desnom rukom (R) 52. Šutiranja na gol s mjesta i kretanja (R) 43. Igra mali rukomet na dva gola 1

MODIFIKACIJA TEMA PREMA POSEBNIM POTREBAMA

1. OV, TI, MR

2. OV, TI, MR3. OV, TI, MR

TIP SATA: sat ponavljanja (PON),

CILJEVI I ZADACI:− utjecati na smanjivanje nesrazmjera rasta kostiju u dužinu, mišićne mase i masnog tkiva,

− usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brže umaranje i zahtjeva duži oporavak,− djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzani rast u visinu koji uvjetuje pad nekih

motoričkih sposobnosti, a manifestira se i spedifičnim, neracionalnim oblicima kretanja,− usmjeravati na individualno određivanje volumena opterećenja suzbijajući želju za postizanjem motoričkih dostignuća koja nisu u

skladu s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju− usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova života− prihvaćanje pravila i njihova važnost u životu− poticanje ustrajnosti u vježbanjuMJESTO RADA: Dvorana, igralište

OBLICI RADA: Frontalni rad, rad u parovima, rad u trojkama, rad u četvorkama,

METODE RADA:

METODE VJEŽBANJA:

Metoda standardno ponavljajućeg vježbanja:- standardno neprekinuto – kontinuirano vježbanje,- situacijska metoda,

METODE UČENJA:- sintetička,


• Ciklično kretanje različitim tempom, proizvoljna izmjena laganog isrednjeg trčanja s dodatnim zadacima – poskoci, čučnjevi, hodanjenaprijed – natrag, bočni koraci – dokoraci, poskoci s uzručenjem.

• Alternacija u dvorani:• PRENOŠENJE MALIH LOPTICA• Učenici se razvrstavaju u dvije jednake grupe koje stanu na suprotne

strane igrališta. Ispred svake grupe na tlo se postavi okvir sanduka, a u svaki se stavi toliko malih loptica koliko je učenika u grupi. Na dogovoreni znak svaki učenik iz svojega okvira uzima jednu lopticu itrči prema protivničkoj ekipi. Lopticu stavlja u njihov okvir i vraća se brzo nazad a ponovno uzme lopticu i da je prenese na protivničkustranu. Kad nastavnik zazviždi, svi učenici moraju stati. Pobjeđujegrupa koja u svom okviru ima manje loptica.

• Važno je upozoriti učenike da svatko smije nositi samo po jednulopticu.



9.2.2016.

13

• 1. Vođenje lopte lijevom i desnom rukom (R) • Vođenje lopte u kretanju sa promjenom pravca kretanja• Pogreške:

• „Košarkaško“ vođenje• Dvostruko vođenje• Vođenje lopte iznad visine ramena• Držanje lopte umjesto odbijanje• Odbijanje lopte o tlo pod krivim kutem• Loša frekvencija u odnosu na visinu odbijanja lopte o tlo

• 2. Šutiranje osnovnim na činom s mjesta i kretanja• Veliki dio vježbi iz metodičkih postupaka vezanih uz hvatanje i

dodavanje lopte svoju primjenu u modificiranom obliku možepronaći mjesto i u metodičkim postupcima za učenje iusavršavanje različitih tehnika šutiranja

• Osnovni udarac iz jednog koraka sa mjesta


• 2. Igra mali rukomet• Učenici igraju rukomet na dva gola. Igra veći broj igrača. Lopta se

vodi i dodaje prema pravilima rukometne igre. Na sve ostale situacije u igra primjenjuju se pravila rukometne igre, s time da se kod svakog prekida igre objasni zašto je do prekida došlom, kojim kršenjem pravila i kako je moguće izbjeći takve greške.

• Učenicima se odgovori na moguća pitanja u vezi s izvođenjemelemenata na glavnom dijelu sata


Vježbe na fakultetu• 3 radne skupine• Zadatak: pisanje pokusne pripreme• 3 različita tipa sata: usvajanje, ponavljanje, provjeravanje• Ponijeti:• Izvedbeni plan i program za TZK (HNOS)• Pripreme (kopija)• Literaturu• Ponoviti: strukturu sata, metode rada, organizacijske

postave, pripremne vježbe


9.2.2016.

14

RAZINE PRIPREMANJA NASTAVNOG PROCESADržavna razina

2.predavanje


• Pripremanje nastavnika za nastavni proces ne podrazumjeva samo pisano pripremanje za sat tjelesne i zdravstvene kulture

• Ono se treba razmatrati mnogo šire, jer je nastavni proces funkcionalno određen trima razinama: državnom , školskom i predmetnom

• Ove razine prepoznatljive su u cijelom svijetu bez obzira na posebnosti sustava školovanja, različitosti kurikuluma ili političko određenje u pojedinoj državi

• Dakle, sustav nadređenoga upravljanja uvijek postoji jer školovanje učenika nije privatna djelatnost nastavnika pojedinoga predmeta

• Nastavnik priprema nastavni rad povezivanjem državne, školske i predmetne razine nastavnoga procesa (Prikaz 1.)


I. razina -Državna

II. razina –Školska

III. razina -Predmetna

Propisani nastavni plan i program

Izvedbeni nastavni plan i program

Pisana priprema za nastavni sat

a) Cilj propisanoga plana i programa

a) Cilj izvedbenoga plana i programa

a) Cilj-evi provedbenastavnoga sata

a) Programska zada će (usmjerenost)

o obrazovnao kinantropološkao odgojna

a) Ishodi izvedbenoga plana i programa

o obrazovnio kinantropološkio odgojni

a) Zadaće provedbenastavnoga sata

o obrazovneo kinantropološkeo odgojne

a) Popis programskih

sadržaja

a) Razrada programskih

jedinice

a) Razrada sadržaja sata

Prikaz stru čne razine pripremanja nastavnoga procesa


9.2.2016.

15

• Državna razina odnosi se na pripremanje nastavnika sa stajališta njegova uvida u propisane nastavne planove i programe i sve ostale bitne državne propise koji ukupno određuju odgojno-obrazovni rad

• Upravo zato su detaljno opisane standardna i kurikulumska metodologija izrade propisanih nastavnih planova i programa rada, kako bi svima zauvijek bilo jasno što je državna razina pripremanja nastavnoga procesa


• Školska razina se odnosi na izradu izvedbenoganastavnoga plana i programa, dokumenta kojiomogu ćuje smislenu primjenu onoga što je osmišljeno i odre đeno na državnoj razini pripremanjanastavnoga procesa

• To se odnosi na izvedbenu primjenu kurikulumskihodredbi ishoda učenja prema kurikulumskoj metodologijiili primjenu propisanoga nastavnoga plana i programa postandardnoj metodologiji

• To će se temeljem izvedbenoga nastavnoga plana iprograma ostvarivati na nastavi tjelesne i zdravstvenekulture


• Predmetna razina se odnosi prvenstveno na pisanopripremanje nastavnika za pojedini sat tjelesne izdravstvene kulture

• Zato se pripremanje nastavnika treba razmatratideduktivnim pristupom koji sve pojavnosti razmatra od općega prema pojedinačnom, što u ovoj tematici znači od državne razine do razine pojedinoga nastavnoga sata

• Pisano pripremanje nastavnika biti će opisano i zapraktični i za teorijski sat tjelesne i zdravstvene kulture


9.2.2016.

16

Državna razina• Prva razina pripremanja nastavnika sastoji se od

proučavanja propisanih nastavnih planova i programa, ali i praćenja promjena u propisanim nastavnim planovima i programima koje se sustavno događaju

• Primjer: uvođenje zdravstvenoga odgoja, priprema uvođenja građanskoga odgoja, uvođenje kurikulumske metodologije u izradu propisanih nastavnih planova i programa iz tjelesne i zdravstvene kulture itd.

• Važeći nastavni planovi i programi u osnovnom i srednjem školstvu iz tjelesne i zdravstvene kulture metodološki su sastavljeni od ciljeva , programskih zada ća i programskih sadržaja za određeni stupanj školovanja


• Većina propisanih planova i programa u Republici Hrvatskoj još uvijek je izrađena standardnom metodologijom

• Te planove i programe u Republici Hrvatskoj propisujeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, zbog čega suovjereni na državnoj razini, pa se nastavnikovo proučavanje i uvid u potrebne propisane planove i programe naziva državna razina pripremanja nastavnoga procesa

• Primjer: nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za osnovnu školu (HNOS, 2006.) ili plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za gimnazije, tehničke školei srednje stručne škole (1992.) itd.


RAZINE PRIPREMANJA NASTAVNOG PROCESAŠkolska razina Predmetna razinaPisano pripremanje praktičnog i teorijskog nastavnog sata

3.predavanje


9.2.2016.

17

Školska razina• Druga razina pripremanja nastavnika za nastavni proces

sastoji se od izrade izvedbenoga nastavnoga plana i programa rada

• Njega osmišljava nastavnik početkom svake nastavne godine za svaki razredni odjel posebno

• Bez obzira što je istaknuto da na državnoj razini propisani nastavni planovi i programi određeni standardnom metodologijom, nastavnik na školskoj razini izrađuje izvedbene nastavne planove i programe prema kurikulumskoj metodologiji

• Izrađuju se tako da se za određeni razredni odjel, nakon postavki plana i programa, prvo odredi cilj i ishodi nastavnoga procesa

• Potom se od propisanih programskih sadržaja sastavljaju programske jedinice za tekuću nastavnu godinu


• Izvedbene nastavne planove i programe za sve nastavne predmete formalno bi trebalo potvrditi svake nastavne godine učiteljsko/nastavničko vijeće pojedine škole, a svojim potpisom trebao bi ih ovjeriti ravnatelj osnovne ili srednje škole

• Navedeno se na opisani način ne provodi striktno u svakoj školi, a takvu proceduru trebalo bi provoditi zbog zaštite svakoga nastavnika

• U suprotnom je izvedbeni nastavni plan i program privatna djelatnost nastavnika, a time i njegova provedba

• Pod tim uvjetima za moguće nezgode tijekom nastavnoga procesa pravno-formalno je odgovoran samo nastavnik bez zaštite škole


Predmetna razina• Treća razina povezanosti stručnoga rada u osnovnom i

srednjem školstvu prvenstveno se odnosi na pisano pripremanje svakoga sata redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture

• Pripremanje nastavnika za nastavni proces može se opisati mnogo šire, ali u konačnici sve vrste pripremanja (metodička, organizacijska, materijalno-tehnička…) u funkciji su pisanoga pripremanja

• Pisano pripremanje nastavnika za sat započinje određivanjem cilja-eva sata, a sljede obrazovne, kinantropološke i odgojne zadaće sata


9.2.2016.

18

• Potom se pristupa razradi programskih i ostalih sadržaja sata

• Razrada sata je stručni postupak odgojnoga i obrazovnoga uobličavanja programskih sadržaja (nastavnih tema), ali i ostalih tjelovježbenih sadržaja sa svrhom ostvarivanja cilja-eva sata

• Pisana priprema za sat ne podliježe verifikaciji nadređenoga osoblja u školi (ravnatelj, pedagog…)

• Ova razina stručnoga rada provodi se na predmetnoj razini koja je autonomno u ovlasti i odgovornosti nastavnika


Pisano pripremanja prakti čnoga nastavnoga sata

• Bez obzira na nazive, količinu i redoslijed programskih sadržaja u pisanoj pripremi za nastavni sat, nastavnik pripremanja uvijek započinje određivanjem cilja-eva sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Određivanje cilja-eva sata najznačajniji je stručno-stvaralački postupak koji eksplicitno (jasnim riječima, nedvosmisleno, izrijekom) ukazuje na odgojno-obrazovni smisao sata

• Cilj sata u nastavničkoj pripremi sastoji se od tri sastavnice rada (obrazovna, kinantropološka i odgojna) u tjelesnom i zdravstvenom području, jer su smjernice izvorišta razmatranja svih vidova rada na satu tjelesne i zdravstvene kulture (prikaz 2.)


Orjentacijski predlošci za odre đivanje cilja sata

o Obrazovna smjernica cilja satao


9.2.2016.

19



• Redoslijed osmišljavanja cilja sata započinje određivanjem bitnih elemenata obrazovne sastavnice za predviđeni sat, nakon čega slijedi određivanje bitnih elemenata kinantropološke i odgojne sastavnice

• Upis cilja-eva u pripremu za sat tjelesne i zdravstvene kulture provodi se tim redoslijedom

• Primjer (5. razred osnovne škole): Usvajanje raznoške, početno usavršavanje penjanja po motki do 5 m., automatizacija stoja na rukama uz okomitu plohu, s posebnim naglaskom na koordinaciju, snagu i redukciju anksioznosti

• Završenom kineziologu ovo je sasvim dostatno da zna kako provesti sat tjelesne i zdravstvene kulture u njegovim materijalnim uvjetima rada


9.2.2016.

20

• Određivanje obrazovne sastavnice rada u cilju jednoga sata najčešće se zasniva na isticanju neke pojavnosti o propisanim programskim sadržajima

• To su pojavnosti učenja (usvajanje, početno usavršavanje, napredno usavršavanja, stabilizacija i automatizacija) i provjeravanje motoričkoga znanja

• Prilikom određivanja cilja sata u ovoj sastavnici mogu se upotrebljavati i pojmovi o teorijskom znanju (usvajanje, usavršavanje ili primjena…, npr. pravila rukometne igre)

• Zato s obrazovnom sastavnicom započinje definiranje cilja-eva sata


• Određenje motoričkih i teorijskih znanja za pojedini sat je izravno povezano s nastavnim temama koje je nastavnik prethodno predvidio u određenoj programskoj jedinici svoga izvedbenoga plana i programa rada za pojedini razredni odjel

• To je razlog da se obrazovna sastavnica može nazvati izravna sastavnica cilja sata


• Kinantropološka i odgojna sastavnica su neizravne sastavnice cilja-eva sata, jer njihovi sadržaji nisu upisani u programske jedinice izvedbenoga nastavnoga plana i programa

• Zbog toga ih nastavnik navodi u cilju sata po osobnoj procjeni, a upisuje u nastavku nakon obrazovne sastavnice

• Njihovo određenje ovisi o iznimno velikom broju unutarnjih i vanjskih činitelja nastavnoga procesa zbog čega se u cilju-evima sata ispisuje samo jedan do dva navoda po kinantropološkoj, odnosno po odgojnoj sastavnici


9.2.2016.

21

Kinantropološka (transformacijska) smjernica cilja sat a –predlošci


Odgojna smjernica cilja sata – predlošci



9.2.2016.

22


• Nakon određivanja cilja-eva sata, sat tjelesne i zdravstvene kulture pisano se priprema na na čin da se programski sadržaji iz izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel i nastavni sat, sadržajno, funkcionalno i organizacijski povežu sa sadržajima ostalih dijelova sata

• Taj postupak započinje sagledavanjem i analizom svih unutarnjih i vanjskih činitelja bitnih za provedbu sata

• Treba uzeti u obzir velik broj informacija među kojima se ističu četiri temeljna čimbenika organizacije tjelesnoga vježbanja: (1) obilježja strukture gibanja motoričkih zadataka, (2) predznanje učenika, (3) količinu sprava i pomagala i (4) broj učenika i veličinu vježbališta


• Povezivanje dijelova sata započinje se od uvodnoga dijela sata odabirom primjerenog sadržaja koji je smisleno usmjeren prema programskim sadržajima glavnoga dijela sata

• Slijedi odabir pripremnih vježbi za pripremni dio sata koje će dodatno, nakon uvodnoga dijela sata, omogućiti učenicima kvalitetnije izvođenje svih sadržaja u glavnom dijelu sata

• Potom se sukladno cilju sata razrađuju programski sadržaji glavnoga A dijelu sata, nakon čega se priprema glavni B dio sata najčešće na način da se funkcionalno povezuje s A dijelom sata

• Završni dio sata je, u pravilu, neovisan dio sata pa se povezivanje s prethodnim B dijelom sata najčešće provodi s organizacijskog stajališta


9.2.2016.

23

Tip sata

Sredstva i pomagala

Organizacijska postava

Vježbalište Dvorana Igralište Ostali prostori

PRIKAZ VJEŽBALIŠTA (glavni A dio sata)

STRUKTURA SATA NASTAVNI SADRŽAJI TRAJANJE

Uvodni dio

Pripremni dio

Glavni A dio

Glavni B dio

Završni dio

Cilj/evi sata


RAZRADA SADRŽAJA SATAUvodni dio

Pripremni dio

Glavni A dio

Glavni B dio

Završni dio


Pisano pripremanja teorijskoga nastavnoga sata

• Teorijska kineziološka znanja iznimno su značajan isastavni dio odgoja i obrazovanja djece i mladeži

• Ova znanja do sada se formalno nisu provodila u tjelesnoji zdravstvenoj kulturi što je zasigurno pogrešno, jer je bezteorijskih znanja nezamislivo povećanje kvalitete rada u ovom odgojno-obrazovnome području

• Godine 2006. po drugi puta je u povijesti tjelesne izdravstvene kulture inicirana naznaka, kao programskapotreba za provođenjem teorijskih predavanja

• U nastavnome planu i programu za osnovno školstvo uvodi se navod: primjena teorijskih i motoričkih znanja u cilj nastavnoga plana i programa tjelesne i zdravstvenekulture za osnovno školstvo


9.2.2016.

24

• Tako je službeno ukazana težnja za uvrštavanjem teorijskihznanja u propisani nastavni plan i program, a time i zaprovedbu teorijskih znanja u nastavi tjelesne i zdravstvenekulture

• Prve teorijske nastavne teme uvedene su 30. 04. 2012. godine kada je završeno 26 od 192 programa za srednje strukovno obrazovanje

• Tada je u kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture zbog kvalitetnijeg postizanja ishoda odgojno-obrazovnoga procesa i kompetencija učenika uveden modul teorijska kineziološka znanja

• Nadalje, eksperimentalnim uvođenjem zdravstvenoga odgoja 30. 08. 2012. godine povećava se potreba za teorijskim predavanjima iz tjelesne i zdravstvene kulture


• Sustavno provođenje teorijskih predavanja novi je način nastavnoga rada kineziologa kojem treba u daljnjem razvoju kineziološke metodike obratiti veću pozornost

• Za pripremu teorijskoga predavanja potrebno je istaknuti značaj triju elemenata pripremanja

• Prvi se odnosi na prikupljanje informacija o sadržaju predavanja koji bi trebali polučiti određene ishode nastavnoga sata

• Tu treba poštivati pravilo pomne kritičke analize prikupljenih tekstova, dakle, informacija koje će se predavati

• Slijedi razrada (prilagodba, uobličavanje) informacija za teorijsko predavanje


• Pritom, uobličavanje prvenstveno ovisi o temi, ali i o dobi u čenika

• Kao treće, nastavnik treba učiniti raspodjelu informacija o nastavnom sadržaju po dijelovima nastavnoga sata

• Zato se svaki nastavnik priprema tako da izradi pisanu pripremu za teorijski nastavni sat

• Za razliku od praktičnoga sata, kod teorijskih nastavnih sadržaja, sat se može podijeliti na dijelove po zamisli predavača, a za svaki dio se po potrebi određuje trajanje u minutama!


9.2.2016.

25

• Kao iskustvena preporuka valja predložiti standardnu strukturu teorijskoga nastavnoga sata na bazi 45 (90) minuta.

• Pripremanje teorijskoga predavanja može se provoditi na mnogo načina, od osmišljavanja plana ploče, pripremanja prezentacije u različitim informatičkim programima do radio emisija, televizijskih emisija, edukacijskih filmova ili video isječaka.

• Zato razmatrati jednoobraznu pisanu pripremu za sat teorijskoga predavanja je vrlo upitno.


NAZIV DIJELA SATA TRAJANJE DIJELA SATA

POČETNI DIO cca. 5 (10) min.

SREDIŠNJI DIO cca. 30 (60) min.

ZAVRŠNI DIO cca. 10 (20) min.

Standardna struktura teorijskoga nastavnogasata na bazi 45 (90) minuta


OBRAZAC PISANE PRIPREME TEORIJSKOGA NASTAVNOGA SATA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Nastavnimodul :

TEORIJSKA PREDAVANJA

Nastavnacjelina :

TJELESNA AKTIVNOST

Nastavnatema :

Značaj i vrste osnovnih struktura gibanja (biotičkamotorička znanja) u svakodnevnom životu

Cilj sata: Učenici će prepoznati i razlikovati pojedina biotičkamotorička znanja

Nastavna sredstvai pomagala:

Na primjer, udžbenik i radna bilježnica (naziv), slikovne kartice, kinogrami, kartice s riječima, CD-player, projektor, računalo, drugi materijali.....


9.2.2016.

26

Prostor za upis bitnih elemenata teorijskoga sata

Nacrtati plan ploče

Nacrtati memo igru

Nacrtati zadatke po skupinama u čenika

Navesti različite asocijacije...

Napomena :


RAZRADA SADRŽAJATEORIJSKOGA NASTAVNOGA SATA

METODERADA

TRAJANJEMIN.

POČETNI DIO SATA

Opisati povezanost ljudske vrste s prirodnim načinimakretanja.

SREDIŠNJI DIO SATASvaki učenik treba pripremiti papir i olovku.

Zadati jedan zadatak po svakoj skupini učenika opraćenju filma koji će se prikazivati

Zadatak za skupinu A je: ...

Zadatak za skupinu B je: ...

Zadatak za skupinu C je: ...

2. Prikazivanje filma o prirodnim načinima kretanja

3.Navesti mogućnosti korištenja prirodnih načina kretanja kod učenika kao jednostavnih mogućnosti samostalnoga svakodnevnogavježbanja ili vježbanja s roditeljima. Navedeno povezati s odgovorima skupina učenika na zadana pitanja.

4. Sažetak predavanja

ZAVRŠNI DIO SATATri minutno ispitivanje i najava sljedećega predavanja

usmeno izlaganje

prepisivanje zadataka s ploče

gledanje filma,zapisivanje

čitanjerazgovor,

opisivanje, objašnjavanje

usmeno izlaganje

10

25

7

8

7

3

10


• Kako nastavnik treba imati pisani trag pripremanja nastavnogaprocesa prikazana je jedna jednostavna priprema koja sadržisamo osnovne elemente provedbe sata

• U njoj se mogu zapisati nazivi predavanja, različite asocijacije, plan ploče, raspodjela informacija po minutama, zanimljiviprimjeri koji prate video isječke, sve metode rada kod provedbeteorijskoga predavanja (slušanje, govorenje, čitanje, opisivanje, objašnjavanje, pisanje, razgovor, prepisivanje, praktični rad, rješavanje pitalica crtanjem, igra) itd.

• Tekst u pripremi uvijek treba pisati neutralnim stilom , npr. učitelj postavlja pitanja, učenici odgovaraju, gledaju video isječak te pritom pamte imena pet sportaša i njihov najvećiuspjeh itd.

• Tijekom upisivanja u pripremu ne upotrebljavati futur, npr. učitelj će reći da učenici...., niti se izražavati u prvom licu, npr. učenicima govorim da...


9.2.2016.

27

• Nakon pisane pripreme slijedi provedba teorijskog predavanjaučitelj/nastavnik treba posjedovati poprilično opsežanvokabular , kvalitetnu dikciju i retori čke sposobnosti

• Vokabular je rječničko blago standardnoga hrvatskogajezika

• Kvalitetan vokabular je osnovni preduvjet izvrsnosti usmenogaizlaganja, a odnosi se kako na opći tako i na strukovni fond riječi

• Svaki nastavnik ga mora besprekidno povećavati da bi unaprijedio funkciju prijenosa teorijskih informacija

• Dikcija je način izgovaranja glasova i rije či u govoru što je od posebnog značaja za provedbu teorijskog predavanja

• O njoj ovisi razumljivost nastavnika kod prijenosa usmenihinformacija učeniku


• Ona se može unaprijediti vježbanjem pravilnoga radagovornih organa

• Time se osim razumljivosti, dobiva na istančanosti glasa, a time i pamtljivosti usmeno prezentiranih informacija

• Retorika je sposobnost dojmljivoga i „slikovitoga“ usmenoga izražavanja što stvara poseban dojam kodučenika

• Takav nastavnik je elokventan jer posjeduje „snagu“ izražavanja

• „Okretnošću“ u govoru pokazuje svoju snalažljivost, svojeznanje i plijeni pozornost učenika

• Na takav način su misli nastavnika toliko pamtljive da utirutrajnost u pamćenju učenika


• Nadalje, odgojno-obrazovne mogućnosti rada nastavnika na teorijskim satima su iznimno vrijedna saznanja

• Mogu se koristiti, ne samo na teorijskim predavanjima, već i u mnogim svakodnevnim životnim situacijama

• Smisao nekih moguć je čak i na praktičnim satima tjelesne i zdravstvene kulture

• Odgojno-obrazovne mogućnosti rada učitelja/nastavnika u početnom dijelu sata nisu mnogobrojne, jer taj dio sata traje najčešće 5-10 minuta

• Zato će se istaknuti samo mali broj bitnijih aktivnosti nastavnika


9.2.2016.

28

Istaknuti će se samo mali broj bitnijih aktivnosti nastavnika1. Uspostavlja kvalitetno nastavno ozra čjeučenici doživljavaju od nastavnika uvažavanje, poštovanje i srdačan pristup2. Motivira u čenike za temu predavanjaučenicima se upućuje nekoliko iznimno zanimljivih sadržaja o temi predavanjaomogućiti jednom učeniku koji se dragovoljno javi da ispriča nešto o temi predavanja, pa se i na takav način započinje predavanjem (npr. o treningu, o zdravlju...). 3. Najavljuje cilj sataopisivanje cilja sata, pojašnjavanje cilja sata, objašnjavanje cilja satanaglašavanje onoga što će učenici naučiti (ishode sata)


Odgojno-obrazovne mogućnosti rada učitelja/nastavnika u središnjem dijelu teorijskoga sata zaista su mnogobrojne, a najznačajnije su podebljano otisnuteZbog kvalitete rada nastavnika istaknut će se veliki broj mogućnosti! Nastavnik se tijekom jednoga sata koristi samo s nekoliko odabranih1. Tijekom predavanja održava kvalitetno radno okružen jeučenicima se sustavno obra ća na pozitivan na činreagira s humorom i primjereno, bez pretjerivanja, poti če humoriskazuje toplinu i empatiju prema svim učenicima2. Iskazuje poštovanje prema u čenicima rije čima i ponašanjemdopušta u čenicima da zapo četo izgovore do kraja sluša što u čenici žele re ćine daje primjedbe kojima naglašava svoju dominantnu ulogu (Ja sam jedini...)


3. Promi če uzajamno poštovanje i interes u čenikaintervenira kad je neki u čenik ismijavanpoti če učenike da pomno slušaju jedni drugeuzima u obzir (kulturalne) razlike i posebnosti... potiče solidarnost među učenicima omogućuje učenicima da događaje i aktivnosti doživljavaju kao zajedničke4. Provjerava jesu li u čenici razumjeli gradivopostavlja pitanja koja potiču razmišljanje redovito provjerava razumijevanje5. Potiče samopouzdanje u čenikapozitivno reagira na pitanja i odgovore u čenikapohvaljuje rezultate učenika pokazuje da cijeni doprinos svakog učenika


9.2.2016.

29

6. Poti če i ohrabruje u čenike da daju sve od sebehvali u čenike kada daju sve od sebe jasno pokazuje da od svih učenika očekuje da daju sve od sebe dopušta učenicima da učine pogreške7. Zadaje učinkovite upute i objašnjenjaaktivira prethodno znanje ili stvara asocijacije kod učenikaobjašnjava postupnopovremeno sažima nastavno gradivo8. Zadaje razumljiva objašnjenja i uputeobjašnjava kako su zadaci usklađeni s ciljevima satapostavlja jednostavna pitanja koja učenici razumijuvodi računa o tome da svaki učenik zna što treba činiti9. Uklju čuje sve u čenike na satudaje zadatke koji potiču učenike na aktivno uključivanjeuključuje i one učenike koji sami aktivno ne sudjeluju na satu potiče učenike da pažljivo slušaju i kontinuirano rade


10. Upućuje učenicima povratnu informacijujasno kaže je li odgovor točan ili netočanjasno kaže zašto je odgovor točan ili netočandaje povratnu informaciju o načinu na koji učenici dolaze do odgovora11. Koristi metode rada koje aktiviraju u čenikekoristi se razli čitim na činima razgovora i raspravakoristi informacijsko-komunikacijsku tehnologijukoristi razne na čine pou čavanjapostavlja optimalnu koli činu pitanja12. Postavlja pitanja koja poti ču razmišljanjedaje svim učenicima dovoljno vremena za razmišljanje nakonpostavljenoga pitanjaohrabruje učenike da postavljaju jedni drugima pitanja potiče učenike da objasne jedni drugima kako su shvatili temu redovito provjerava jesu li učenici razumjelipostavlja pitanja koja potiču davanje povratne informacije


13. Provjerava rade li u čenici zadatke ispravnoprovjerava jesu li učenici razumjeli što moraju učiniti daje povratnu informaciju o procesima koji se odvijaju tijekom rada na zadatku (rad po skupinama)14. Učenike koncentrira na pra ćenje nastavnoga procesaučenici su koncentrirani u radu i usmjereni na zadatak15. Postiže visoku zainteresiranost u čenika (poti če aktivno učenje)učenici aktivno slušaju nastavuučenici smoinicijativno, bez poticaja nastavnika, postavljaju pitanjaučenici rade samostalno učenici preuzimaju inicijativu u radu


9.2.2016.

30

16. Osigurava da se nastavni sat provodi nesmetanokad djeca ulaze i izlaze iz razreda vlada redpravodobno i na prikladan na čin reagira na svako ometanje redanadzire poštivanje dogovorenih pravila ponašanjaosigurava da su svi u čenici uklju čeni u aktivnosti do kraja satapobrine se da učenicima bude jasno kada i kako učenici mogu dobiti pomoć za rad u razredu daje do znanja što učenici mogu raditi kada završe svoje zadatke17. Često naglašava pozitivan odnos izme đu nastavnika i u čenikalako uspostavlja komunikacijuuvažava individualne razlikeposve ćuje pažnju svim u čenicima18. Zadatke i procese rada prilago đava razlikama me đu učenicimarazličitim učenicima daje zadatke različite zahtjevnostidaje učenicima različito vrijeme za rješavanje istih zadatakanekim učenicima dopušta da koriste pomoćne materijale


19. Određenim u čenicima daje dodatno vrijeme za u čenje i poučavanje„najsporijim” učenicima nudi dodatno vrijeme za poučavanje odvaja dodatno vrijeme za vježbu za učenike s poteškoćama nudi učenicima s poteškoćama prethodno poučavanje prije nego što počne poučavati ostatak razreda20. Potiče samopouzdanje u čenika s poteško ćamadaje pozitivne komentare na pitanja i odgovore učenika s poteškoćama pokazuje da cijeni doprinose koje daju učenici s poteškoćama21. Potiče učenike da razmišljaju o rješenjudaje učenicima naznake rješenja problema učenike poučava strategijama rješavanja ili strategijamapretraživanja i povezivanja sadržajapoučava učenike kako organizirati informacije


22. Dopušta u čenicima da govore dok razmišljajudaje učenicima priliku da ponude svoja rješenja traži učenike da bez srama i straha izraze svoja rješenja23. Poučava učenike kako raš članiti složene problemepoučava učenike kako pojednostaviti problemepoučava učenike kako složene probleme raščlaniti na nizjednostavnih24. Poučava učenike kako provjeravati rješenjepoučava učenike kako procijeniti ishode učenjapoučava učenike kako predvidjeti ishode učenja25. Učinkovito provodi pozitivni transfer znanjapotiče svjesnu upotrebu naučenoga u drugim područjima povezuje probleme s ranije riješenim problemima


9.2.2016.

31

26. Poti če razvoj kriti čkoga mišljenja kod u čenikatraži od učenika da objasne zašto se odvijaju određene aktivnosti potiče učenike da daju svoje mišljenjetraži od učenika da se kritički osvrnu na rješenja ili odgovorepotiče učenike da daju svoje primjere27. Poti če rješavanje razli čitih vrsta problemaizravno poučava strategije rješavanja problemapotiče učenike da objasne prednosti i nedostatke rješenja.28. Poti če korištenje aktivne kontrole osobnoga radaučenike poučava da sami predviđaju i procjenjuju ishode osobnoga radapotiče korištenje različitih pristupa rješavanju zadataka29. Omogu ćuje interakcije tijekom sataomogućuje uzajamne interakcije učenikaosigurava interakcije učenika s učiteljem


30. Poučava učenike da planiraju svoj proces u čenjaplaniraju slijed kognitivnih aktivnosti (korake u računanju, korake u konstruiranju)planiraju slijed među-rezultata31. Poučava učenike da prate osobne procese mišljenja i u čenjakontroliraju terminologiju, zapisivanje i argumentacijuprate i međusobno ispravljaju izraze ili pojmove32. Razmišlja o prikladnosti korištenih rješenja i meto dauzajamno komentiraju rješenja i metode koje koristekomentiraju odabrani način prikazivanja sadržaja (formula, graf, pojam, odlomak teksta)33. Provodi postupke diskurzivnostinadovezuju se na doprinos razgovoru druge osobe (navodeći referencu ili osobu)prepoznaju tijek razgovora tako da povezuju sljedeću i prethodnu tvrdnju


Odgojno-obrazovne mogućnosti rada učitelja/nastavnika u završnom dijelu sata su naravno manje po brojnostiSve navedene mogućnosti ne koriste se na svakom teorijskom satu, već nastavnik treba odabrati samo jedan ili dva elementa koji čine okosnicu završetkaIstaknut će se bitnije moguće aktivnosti nastavnika, a one se odnose na:1. Procjenjuje u činkovitost provedenoga sataprocjenjuje jesu li postignuti cilj-evi sataprovjerava postignu ća učenika2. Procjenjuje u činkovitost daljnjega u čenjajasno navodi koji se nastavni materijali trebaju koristitinastavni materijali su prilagođeni razini i iskustvu učenika


9.2.2016.

32

3. Upute prilago đava razlikama me đu učenicimadopušta učenicima koji trebaju manje uputa da prije započnu s radomdodatne upute daje malim grupama ili pojedinim učenicimane usmjerava se isključivo na prosječne učenike4. Koristi neku od daljnjih posebnosti završnoga dijela sataponovi sažetak predavanjaprovodi tri (pet) minutno ispitivanjenajavljuje sljedeće predavanje završi predavanje na efektan (uvjerljiv, dojmljiv) načinprisna zahvala


POSEBNOSTI RADA NA SATIMA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE U OSNOVNOM I SREDNJEM ŠKOLSTVU

Tipovi sati

4.predavanje


Tipovi nastavnih sati• To su pojmovi koji imenuju suštinu provedbe nastavnog

procesa na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture pa njihovi nazivi trebaju dorečeno ukazivati na funkcionalnu usmjerenost pojedinog sata:

1. Sat uvođenja ili uvodni sat2. Sat usvajanja gradiva ili sat novog gradiva3. Sat usavršavanja gradiva ili sat ponavljanja gradiva4. Sat provjeravanja gradiva5. Sat usustavljivanja gradiva ili sat sistematizacije gradiva


9.2.2016.

33

1. SAT UVOĐENJA ILI UVODNI SAT

• Na početku svake nastavne godine prvi sat se posvećuje uvođenju učenika u nastavni proces

• Smisao sata je upoznavanje učenika sa zbivanjima tijekom nastavne godine i:• Upoznavanje sa izvedbenim nastavnim PiP• Isticanje nastavnih tema koje će se ocjenjivati• Pojašnjavanje kriterija ocjenjivanja• Izvannastavnim aktivnostima i natjecanjima u koje se uključuju• Razgovor o zdravstvenom statusu• Informacije o inicijalnom provjeravanju u prostoru motoričkih znanja

i kinantropoloških obilježja, koje će i kada provjeravati – svrha

• Bitno je razvijati suradnički odnos sa učenicima, motivirati ih !!


Kada se nastavnik prvi puta susreće sa učenicima razgovara o:• Kućnom redu i uljuđenom ponašanju učenika:

• Način oslovljavanja učitelja• Ponašanje i ophođenje prema svim djelatnicima• Ponašanje i način komunikacije između učenika• Pravodobnost dolaska na nastavu• Ponašanje u dvorani i svlačionicama• Čuvanje prostora i sredstava za rad• Korištenju mobitela i sl.

• Pripremljenosti (odjevenosti i obučenosti) za provedbu nastavnog procesa• Dogovor o vrsti tjelovježbene opreme• Načinu registriranja nedonošenja opreme• Posljedicama nemarnog ponašanja• Mogućnostima odlaganja nakita, satova i ostalih vrijednih stvari• Uređenost kose, žvakaće gume ….


2. SAT USVAJANJA GRADIVA ILI SAT NOVOG GRADIVA

• Smatra se onaj sat na kojem se učenici po prvi puta (senzorno: vidno, slušno, kinestetički) upoznavaju s novim programskim sadržajem

• Sat usvajanja – ima za cilj stvaranje predodžbe o strukturi gibanja i njeno početno izvođenje


9.2.2016.

34

SAT USVAJANJA GRADIVA ILI SAT NOVOG GRADIVA

S motrišta učitelja:

• U funkciji informiranjaučenika o strukturi gibanja

• Najavljuje, opisuje i pokazuje (demonstrira) motorički zadatak

S motrišta učenika:

• U funkciji upoznavanja s gibanjem

• Vizualno i auditivno usvaja informacije o motoričkom zadatku

• Pokušava što kvalitetnije razumjeti opisano i pokazano

• Osmišljava izvedbu i pokušava izvesti motoričko gibanje

• Usvaja motoričko znanje - “trag motori čkog zapisa ”


SAT USVAJANJA GRADIVA ILI SAT NOVOG GRADIVA

• Jedna nova nastavna tema uz jednu do dvije učenicima poznate nastavne teme

• Iznimno dvije nove nastavne teme:• relativno jednostavne nastavne teme• Iste kineziološke aktivnosti

• Kada se izvode sukcesivno i kada zakonitost poduke ukazuje na ovakav način (npr.plesne strukture)

• Najčešća postava vježbanja (MOOR-a): pojedinačna postava (frontalni oblik rada) i izmjenična postava vježbanja (izmjenično-odjeljenski oblik rada)

• Složenija gibanja mogu se usvajati na dva sata zaredom


3.SAT USAVRŠAVANJA GRADIVA ILI SAT PONAVLJANJA GRADIVA

• Provode se sadržaji sa ciljem:• Početnog usavršavanja• Naprednog usavršavanja

• Stabilizacije gibanja i• Automatizacije gibanja

• Funkcionalno se na ovim satima ostvaruje povezanost prostorno-vremenskih zna čajki gibanja• Dolazi do sve veće usklađenosti između pokreta (pokušaja) i kretnji

• Procesiranje informacija o gibanju u SŽS-u• Preciznije usklađivanje unutar strukture pojedinog gibanja

• Učvršćivanje pamćenja – kodiranje informacija

• Pogodna primjena u svim postavama vježbanja (MOOR-a)


9.2.2016.

35

4. SAT PROVJERAVANJA GRADIVA

• Sat na kojem se provode postupci provjeravanja (utvrđuje razina) :

1. MOTORIČKIH ZNANJA

2. MOTORIČKIH POSTIGNUĆA3. KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA UČENIKA

• Potrebno je naglasiti da ovom postupku pripada i procjena odgojnih promjena (nije predmet sata provjeravanja već STALNI postupak nastavnog procesa)

• Na satu provjeravanja provodi se: usmeno, praktično provjeravanje znanja, mjerenje i testiranje


SAT PROVJERAVANJA GRADIVA

• Sat na kojem se provode postupci provjeravanja (utvrđuje razina):

1. MOTORIČKIH ZNANJA (bilježenje ili vrjednovanje provjeravanog znanja brojčanom ocjenom - NEPOSREDNO)

2. MOTORIČKIH POSTIGNUĆA (bilježenje ili vrjednovanje provjeravanih postignuća brojčanom ocjenom – BILJEŽI I VREDNUJE KASNIJE - USPOREDNO)

3. KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA UČENIKA (samo prati – ne ocjenjuje)

• Najčešća postava vježbanja (MOOR-a): izmjenična postava (izmjenično odjeljenski oblik vj.)


5.SAT USUSTAVLJIVANJA GRADIVA ILISAT SISTEMATIZACIJE GRADIVA

• Sat na kojem je smisao povezivanje motoričkih znanja ili sinteza događanja tijekom nekog odgojno obrazovnog razdoblja.• Povezivanje srodnih motoričkih znanja iz jedne nastavne cjeline ili

jednog sporta (gimnastički sastav, koreografija plesa…itd.)• Određena sportska igra na satu-dva• Ostvarivanje smislenosti u povezivanju nastavnih sadržaja• Treba biti unaprijed postavljen cilj u situacijskim uvjetima (teh-takt.

zadaci, taktičke postavke igre…)• Nastavnik upućuje niz povratnih informacija

• Ovakva razina omogućuje: unaprjeđenje i očuvanje zdravlja, sportsko-rekreativno vježbanje, nastup na školskim-sportskim priredbama, međurazrednim i međuškolskim natjecanjima


9.2.2016.

36

SAT USUSTAVLJIVANJA GRADIVA ILI SAT SISTEMATIZACIJE GRADIVA

• Zaključivanje ocjene iz TZK također je sinteza nastavnih događanja tijekom prvog i drugog polugodišta u radu sa učenicima

• Zato se i posljednji sat u nastavnoj godini treba smatrati satom usustavljivanja (sistematizacije)


Posebnost rada na satima TZK-iznimke i odstupanja-

• SUSTAVNO SKRAĆENI NASTAVNI SATSat može trajati 30, 35 ili 40 min

• Odrada nastavnih dana• Subotom

• Dani poslijepodnevnog turnusa prije blagdana• Postoje škole koje imaju sve sate 40 min (zbog višesmjenskog

rada)



• SUSTAVNO SKRAĆENI NASTAVNI SATPostupak rada:• Proporcionalno skratiti sve dijelove sata• Najmanje skratiti “B” dio sata

• Ukoliko je sustavno skraćen sat, učitelj u izvedbenom planu treba planirati 1-3 nastavne teme


9.2.2016.

37


• NESUSTAVNO SKRAĆENI NASTAVNI SATMože biti uzrokovan:

• Od ponašanja učenika do• Zadržavanja učenika na satima koja prethode TZK



• NESUSTAVNO SKRAĆENI NASTAVNI SATPostupak rada:• Skratiti sve dijelove sata za 1.min osim glavnog “B” dijela

sata

• Ukoliko je kašnjenje duže od 5 minuta – ukinuti završni dio i provesti ga sadržajima razgovora i odnošenja nastavnih sredstava i pomagala iz prethodnog dijela sata

• Potrebno intervenirati i ukloniti uzroke kašnjenja



• BLOK NASTAVNI SATSat koji traje 90 minuta

• Uvijek izbjegavati ukoliko je moguće

• Problem motivacije i koncentracije


9.2.2016.

38


BLOK NASTAVNI SATPostupak rada:

• Uvodni dio traje 5% trajanja sata

• Pripremni dio traje 10% trajanja sata

• Glavni “A” dio 70-tak minuta (nastavne teme se realiziraju u 20-40 minuta)

• Glavni “B” dio 70-tak minuta

• Završni dio traje 5% trajanja sata



UVODNO-PRIPREMNI DIO SATA• Kada programski sadržaji u glavnom “A” dijelu ne zahtjevaju

provođenje standardnog uvodnog i pripremno dijela sata, veće se povezuju

• Rijetko se pojavljuje u razrednoj nastavi, iznimno kod mjerenja motoričkih postignuća (npr: trčanje).

• Učenici se racionalno pripremaju rastrčavanjem i vježbama u kretanju



NASTAVNI SAT POČETNOG I ZAVRŠNOG PROVJERAVANJA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA• nema standardnu strukturu

• Uvodno-pripremni dio sata u trajanju od 8-10 min

• “B” dio sata se ne provodi

• Racionalizacija produženog glavnog dijela od 30-35 minuta

• Završni dio 2-4 minute, razgovor o učinjenom


9.2.2016.

39

STRUČNA DOKUMENTACIJA

Osobna stručna dokumentacija Školska stručna dokumentacija

5.predavanje


Stručna dokumentacija• Vođenje stručne dokumentacije obvezni je dio odgojno-

obrazovnog rada nastavnika tjelesne i zdravstvene kulturekoji se može svrstati u dvije skupine

• Prva skupina se naziva osobna stru čna dokumentacijajer je izravno povezana samo s predmetom tjelesna izdravstvena kultura

• Ona uključuje izvedbeni nastavni plan i program rada, pripremu za sat tjelesne i zdravstvene kulture, pregledrada tjelesne i zdravstvene kulture, pregled rada izbornihaktivnosti te plan i program stručnog usavršavanjanastavnika

• Ova dokumentacija u ovakvom obliku ne postoji u drugim predmetima


Osobna i školska stru čna dokumentacija


9.2.2016.

40

• Druga skupina stručne dokumentacije nastavnika naziva se školska stru čna dokumentacija jer je zajednička za sve nastavnike u školi

• Sastoji od razredne knjige (imenika učenika i dnevnika rada), matične knjige, e-matice, svjedodžbe, učeničke knjižice i izvješća o uspjehu učenika na polugodištu


Osobna stručna dokumentacija

• IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM RADA• Izvedbeni plan i program rada samostalno je izra đen

dokument rada nastavnika sa svrhom provedbe redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture u pojedinom razrednom odjelu

• Procedura njegove izrade u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području je složena jer se moraju ispuniti mnoge kineziološke pretpostavke za njegovu izradu

• Izrađuje se posebno za svaki razredni odjel i predaje ravnatelju škole na uvid najkasnije do kraja mjeseca rujna tekuće školske godine


PRIPREMA ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

• Priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture također je samostalno izra đen dokument rada nastavnika sa svrhom pripreme sata redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture

• Izrađuje se za svaki nastavni sat u pojedinom razrednom odjelu prema napisanom izvedbenom nastavnom planu i programu

• PREGLED RADA

• Pregled rada temeljna je dokumentacija nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture koji je tiskan kao tipizirani dokument


9.2.2016.

41

• Zbog toga se ovaj dokument ne kupuje u slobodnoj prodaji već ga škola naručuje prema svojim potrebama

• Dokumenat posjeduje mnogo predviđenih prostora koji su u funkciji organizacije i provedbe odgojno-obrazovnog rada

• Bitniji prostori koje valja istaknuti su oni za upis rasporeda sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture, broja učenika po razrednim odjelima, a najznačajniji dio pregleda rada ima predviđene prostore koji nastavniku omogućuju praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika tijekom nastavne godine

• U pregledu rada postoje rubrike za praćenje dolazaka na nastavu, rubrike za upis vrijednosti provjeravanja kinantropoloških obilježja, rubrike za ocjenjivanje motoričkih znanja i prostor za zabilješke o učeniku itd.


• PREGLED RADA IZBORNIH AKTIVNOSTI• Pregled rada izbornih aktivnosti je tipizirana

dokumentacija nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture čija je svrha registriranje određene izborne aktivnosti učenika u tjelesnom i zdravstvenom području

• Ovaj dokument je pripremljen na način da nastavniku omogućuje dvije skupine radnji

• Prvi dio pregleda izbornih aktivnosti odnosi se na bilježenje općih podataka o učenicima koji su izabrali pojedinu izbornu aktivnost

• Drugi dio posjeduje prostore koji omogućuju planiranje i programiranje rada te dnevnik rada čija je svrha upis provedenih sati pojedine izborne aktivnosti


• PLAN I PROGRAM STRUČNOGA USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA

• Plan i program stručnog usavršavanja nastavnika sastavni je dio osobne dokumentacije nastavnika jer nastavnik izra đuje plan i program svoga usavršavanjau jednoj školskoj godini

• To je kratki dokument koji se predaje upravi škole početkom školske godine s ciljem da škola ima evidenciju planiranog usavršavanja nastavnika

• Dostavljanje ovog dokumenta obveza je nastavnika, a značajna je pogotovo kada u tekućoj školskoj godini nastavnik planira da za neke skupove škola snosi troškove njegova stručnog usavršavanja


9.2.2016.

42

Školska stručna dokumentacija

• Da bi nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture mogaopratiti, provjeravati i ocjenjivati rad učenika tijekom jednenastavne godine, uz stručnu osobnu dokumentacijupostoji i školska stručna dokumentacija

• Ova dokumentacija zajednička je za sve nastavnike, a sastoji se od razredne knjige (imenika učenika i dnevnikarada), mati čne knjige i e-matice, svjedodžbe , učeničke knjižice i izvješ ća o uspjehu u čenika na polugodištu

• Sva školska dokumentacija tipizirano je tiskana, a školi je dostupna narudžbom prema potrebama osim izvješća o uspjehu učenika na polugodištu kojeg razrednik printa po potrebi


Imenik učenika

• Imenik učenika prvi je dio razredne knjige koja omogućuje bilježenjesvih odgojno-obrazovnih pojavnosti tijekom jedne nastavne godine

• Na bitnijim stranicama razrednik upisuje opće podatke o učeniku, a predmetni nastavnici imaju predviđene rubrike za opisno praćenje ibrojčano ocjenjivanje učenika, odnosno ukupni uspjeh učenika popojedinim predmetima u polugodištima

• Unutar svakog nastavnog predmeta navedeni su elementiocjenjivanja

• U imeniku učenika postoje i rubrike za upis podataka o izbornimpredmetima koje pohađa učenik, izvannastavnim i izvanškolskimaktivnostima, njegovom vladanju i opći uspjeh na kraju nastavnegodine

• Nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture obvezan je iz pregleda rada svakodnevno upisivati ocjene i zapažanja o učeniku u imenik učenika i dnevnik rada, odnosno u iznimnim slučajevima najmanje jedanput tjedno


Dnevnik rada

• Dnevnik rada drugi je dio razredne knjige u kojoj se bilježe daljnji elementi rada s razrednim odjelom i pojedinim učenikom

• Bitniji prostori koje valja istaknuti su oni koji omogućuju upis tjednog rasporeda sati razrednoga odjela, podatke o učiteljima/nastavnicima razrednog vijeća te oni koji omogućuju, po tjednima nastavne godine, bilježenje svih održanih sati nastave i bilježenje opravdanih ili neopravdanih sati izostankaučenika s nastave

• Navedeno je bitno zbog evidencije svakog nastavnog sata u dnevnik razrednog odjela

• Zbog toga se na satu usvajanja, usavršavanja i provjeravanja upisuje samo prva nastavna tema , a sve ostale su vidljive u izvedbenom programu za pojedini razredni odjel


9.2.2016.

43

• Odstupanja postoje jedino kod sati na kojima je u izvedbenom nastavnom programu naveden veći broj programskih sadržaja

• To su sati na kojima se nastava organizira staničnim, kružnim i poligonskim načinom vježbanja

• Takvi sati tjelesne i zdravstvene kulture bilježe se u rubriku održavanja nastave u Dnevniku rada razrednog odjela navodom njihovih naziva

• Dnevnik rada omogućuje sistematizaciju podataka o radu i uspjehu učenika na kraju školske godine, ostvarenju plana sati i uspjeha u pojedinim nastavnim predmetima na kraju školske godine, nazočnost roditelja ili skrbnikaroditeljskim sastancima i pojedinačnim razgovorima


Matična knjiga

• U osnovnom i srednjem školstvu obvezno se vodi dokument koji se naziva Matična knjiga

• To je dokument trajne vrijednosti za sve u čenike jednog upisnog podru čja (učenike osnovne školu i područnih razrednih odjela)

• Ako se Matična knjiga ispuni, redni brojevi se nastavljaju u novoj knjizi, a označavaju se još i prema redoslijedu knjige rimskim brojevima I,II,III, itd.

• Učenici se u Matičnu knjigu upisuju samo jedanput tijekom školovanja u osnovnoj školi

• Na početku školovanja u Matičnu knjigu se unose opći podaci o učeniku


• Uspjeh učenika zapisuje se u Matičnu knjigu nakon završetka svake nastavne godine koju je učenik uspješno završio, uspjeh učenika koji nije uspješno završio nastavnu godinu, prekid školovanja učenika tijekom školske godine ili je iz bilo kojih drugih razloga prestao biti obveznik škole

• Tada se u Matičnu knjigu upisuje datum i razlozi zbog kojih je učenik prekinuo školovanje

• Za učenike koji su završili školovanje u osnovnoj školi u Matičnu knjigu treba unijeti broj i datum izdane svjedodžbe o završenoj osnovnoj školi

• Ako se učenik koji je tijekom školovanja prešao u drugu školu, ponovno vratio, njegov se povratak evidentira pod starim matičnim brojem i nastavlja voditi uspjeh u narednim školskim godinama


9.2.2016.

44

• Pod “Napomene” obvezno se unosi broj i datum izdavanja učeničke knjižice i eventualno duplikata

• Ovdje se bilježe i ostale značajne odluke u vezi napredovanja učenika (akceleracija, prijelaz u viši razred s negativnom ocjenom)

• Sve podatke u Matičnu knjigu unosi razrednik određenog razrednog odjela, a čuvanje Matične knjige povjerava se tajniku škole

• Pored redovitih učenika u Matičnu knjigu upisuju se i odrasli koji polažu razredni ispit u osnovnoj školi

• Uz Matičnu knjigu vodi se Registar kao posebna knjiga u koju se učenici upisuju abecednim redom


e-matica• U osnovnom i srednjem školstvu obvezno se vodi

elektroni čki dokument koji se naziva e-matica• Taj dokument najčešće ispunjava posebno osposobljena

osoba u školi, ali uz nazočnost razrednika koji aktivno pomaže u tom procesu

• U e-maticu upisuju se podaci iz Matične knjige s ciljem da pripadno Ministarstvo ima u elektroničkom obliku sve podatke o učeniku

• Na takav način je Ministarstvu u svakom trenutku dostupno mnogo bitnih informacija o školstvu zbog čega može kvalitetnije upravljati procesom odgoja i obrazovanja na državnoj razini


Svjedodžba• Svjedodžba je tipizirani školski dokument u koji se

upisuju sve ocjene učenika na kraju nastavne godine• U zaglavlju ovog dokumenta naveden je naziv škole, ime i

prezime učenika i nekoliko specifičnih podataka o učeniku (ime majke, oca, mjesto rođenja…)

• Ovaj dokument u osnovnoj školi osim popisa predmeta i rubrika za njihove ocjene sadrži rubrike za ocjenu iz izbornih predmeta, te rubrike za upisivanje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti učenika

• U donjem dijelu dokumenta u osnovnoj školi nalaze se rubrike za opisnu ocjenu iz vladanja i prostor za upisivanje podataka o broju sati izostanaka s nastave, i to opravdanih i neopravdanih


9.2.2016.

45

• Dokument završava prostorom u koji se upisuje koji je učenik završio razred i kojim uspjehom, mjestom za potpis razrednika i ravnatelja škole, te mjesto za pečat škole

• Svjedodžba u srednjem školstvu slična je osnovnoškolskoj svjedodžbi, samo ima određene posebnosti u ovisnosti radi li se o gimnaziji, strukovnoj ili umjetničkoj školi

• Primjerice, svjedodžba u općoj gimnaziji nema rubrike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti već rubriku za fakultativne predmete

• Današnje svjedodžbe razrednik više ne ispisuje ručno već se tiskaju na tipiziranom obrascu temeljem podataka iz e-matice


Učenička knjižica i izvješće o uspjehu učenika na polugodištu

• Učenička knjižica i izvješće o uspjehu na polugodištu sutipizirani školski dokumenti

• Učenička knjižica se koristi u razrednoj nastavi za ocjene o uspjehu učenika na polugodištu i kraju školske godine

• Elementi od kojih je sastavljena učenička knjižica vrlo su slični prethodno opisanoj svjedodžbi

• U predmetnoj nastavi osnovne škole učenička knjižica se koristi samo za podatke o uspjehu učenika na polugodištu, a na kraju svake nastavne godine učeniku se uručuje svjedodžba

• U srednjoj školi podaci o uspjehu učenika na polugodištu upisuju se u tipizirano tiskano izvješće o uspjehu učenika na polugodištu, a na kraju školske godine tiska se svjedodžba o završenom razredu


INFORMATIZACIJA PLANIRANJA, PROGRAMIRANJA I PRIPREMANJA NASTAVNOG PROCESA

Baza podatakaPlaniranje, programiranje i pripremanje nastaveBaza informacijaŠkolsko športsko društvo

6.predavanje


9.2.2016.

46

• Izrada nastavnog plana i programa složen je postupak koji zahtjeva prilično veliku količinu radnog vremena

• Zato je u posljednjih godina nekoliko skupina autora pristupila osmišljavanju informati čkog na čina izrade nastavnih planova i programa

• Korištenje informatičkih programa za planiranje i programiranje nastavnog procesa ima čitav niz komparativnih prednosti


• Po nekim izvorima riječ «informatique» je složenica riječi «information» i «automatique»

• Njezin autor (Dreyfus, 1966.) definira ovaj pojam u Francuskoj akademiji na sljedeći način: „Informatika je znanost sustavnog i djelotvornog obrađivanja - osobito uz pomoć automata – informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje u području tehnike, ekonomije i društvenih znanosti.“

• Računalnom tehnologijom je omogu ćena planetarna učinkovitost rješavanja mnogih problema iz razli čitih ljudskih djelatnosti


• Ona ubrzava sređivanje i obradu podataka na do sada nezamislivo djelotvoran način; omogućuje jednostavno i izražajno prezentiranje informacija; brzo, djelotvorno i ekonomično pretraživanje potrebnih podataka itd.

• U Hrvatskoj postoji vrlo malo računalnih programa namjenski izrađenih za primjenjenu kineziologiju, a još manje onih koji su aplikativni za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture

• Razlog tome je malo i ograničeno tržište, ali i činjenica da procedure programiranja zahtijevaju visokomotivirani skup kineziologa i informatičara koji za njegovu izradu žele uložiti mnogo vremena i visokostručnog rada (Findak i Neljak, 2005.; Grčić-Zubčević i drugi, 2005.; Markuš i drugi, 2005.)


9.2.2016.

47

• Stvaranje ovih programa uzrokovano je spoznajom o velikoj količini podataka koju koriste učitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture tijekom pripreme i provedbe svog stručnog rada

• To se naročito odnosi na planiranje, programiranje i pripremanje nastavnog procesa , ali i na praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika, školska športska natjecanja i drugo (Štihec, 1999.)

• Računalna tehnologija može doprinijeti olakšavanju, automatizaciji pa i kvaliteti provedbe spomenutih poslova

• Računalni programi su pomoćno sredstvo za provedbu poslova vezanih za planiranje, programiranje i pripremanje učitelja u redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture te izvannastavnim aktivnostima


• Takvi programi olakšavaju i ubrzavaju većinu poslova koje kineziolozi standardno obavljaju tijekom školske godine

• Jedan od najopsežnijih informatičkih programa takve namjene izrađen je 2008. godine pod nazivom "Kineziološka kultura " (Markuš, Neljak, Trstenjak, 2008)

• Program se sastoji od nekoliko funkcionalno različitih, a istodobno međupovezanih dijelova (modula):

• Baza učenika• Planiranje, programiranje i pripremanje nastave• Baza informacija• Školsko športsko društvo• Ostalo


1. Baza podataka• Prvi modul "Baza učenika" može se usporediti s knjigom

"Pregled rada" koju koriste u nastavi učitelji tjelesne i zdravstvene kulture

• U ovom dijelu unose se i pohranjuju matični podatci učenika, rezultati mjerenja antropometrijskih karakteristika, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, motoričkih postignuća, njihove ocjene i dr.

• Modul je daleko više od "Pregleda rada", jer podatci i rezultati mjerenja svakog učenika unose se, arhiviraju i obrađuju ne samo za teku ću školsku godinu, ve ć za sve godine školovanja


9.2.2016.

48

• Najvažniji zadatci koji se u ovom modulu mogu izvršiti su: • obrada rezultata mjerenja antropometrijskih obilježja,

motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (opisna statistika, standardizacija rezultata, analiza razlika aritmetičkih sredina te korelacijska analiza) te motoričkih postignuća

• interna izrada kriterija za vrednovanje praćenih antropoloških obilježja i motoričkih postignuća

• automatsko vrednovanje određenih antropoloških obilježja i motoričkih postignuća temeljem postavljenih kriterija

• automatsko pridruživanje orijentacijskih vrijednosti antropometrijskih obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti u odnosu na orjentacijske vrijednosti "norme"

• automatsko izračunavanje prosjeka ocjena za svakog pojedinog učenika

• definiranje, unos te statistička analiza dodatnih antropoloških obilježja koja odredi učitelj tjelesne i zdravstvene kulture


Obrada podataka

• Mjerenjem antropometrijskih, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti početnog i završnog stanja te mjerenjem različitih motoričkih postignuća, učitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture tijekom školske godine prikupe velik broj različitih podataka

• Kako prikupljeni podatci ne bi ostali sami sebi svrha, potrebno ih je obraditi i analizirati

• Korištenjem računala i nekih jednostavnih statističkih operacija vrednovanje je moguće obaviti brže, objektivnije i jednostavnije, tj. objektivno protumačiti učenikov napredak, u usporedbi s nekim prethodnim stanjem i sl.

• Računalnim programima "Kineziološka kultura" može se obavitikompletna statistička analiza podataka koja je potrebnaučiteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture u školama za objektivno vrednovanje rezultata mjerenja učenika


• Svi rezultati statističkih analiza napravljeni ovimprogramima mogu se ispisati i na taj na čin pokazati iprezentirati u čenicima te njihovim roditeljima

• Programi dopuštaju i izvoz matrice originalnih podataka u Excel dokument, što omogućuje dodatnu obradu upisanihpodataka u različitim statističkim programskim paketima

• I bez izvoda matrice originalnih podataka u ovomprogramu moguće je na vrlo jednostavan i razumljiv načinizvršiti statističku obradu i analizu rezultata


9.2.2016.

49

• Program omogućava: • 1) računanje osnovnih statističkih pokazatelja • 2) standardizaciju podataka • 3) računanje t-testa za nezavisne uzorke i t-testa za

zavisne uzorke• 4) izradu kriterija za ocjenjivanje


Opisna (deskriptivna) statistika

• U ovom dijelu mogu se izračunati osnovni statistički pokazatelji te klasifikacirati rezultati izmjerenih varijabli

• Program izračunava sljedeće pokazatelje opisne statistike: broj rezultata, aritmetičku sredinu, centralnu vrijednost (medijan), standardnu devijaciju, varijancu, najmanji rezultat, najveći rezultat, totalni raspon rezultata, zbroj svih rezultata, asimetričnost distribucije (skewness) i zakrivljenost distribucije (kurtosis)

• Podatci se mogu statistički urediti i prikladno prikazati tako da se izvrši grupiranje, odnosno klasifikacija podataka te njihovo prikazivanje pomoću tablica i grafikona

• Grupirani podatci grafički se prikazuju u obliku histograma


Standardizacija rezultata

• S obzirom da se prilikom mjerenja antropoloških karakteristika i motoričkih postignuća koriste različiti mjerni instrumenti, tako su i rezultati izraženi u različitim mjernim jedinicama, a kako bi se mogla izvršiti usporedba izmjerenih vrijednosti, potrebno je originalne rezultate transformirati u tzv. standardizirane rezultate ili z-vrijednosti

• Program omogućava i izračunavanje rang-liste odabranog uzorka učenika na osnovu odabranih varijabla

• Za svakog pojedinog učenika grafički se prikazuju rezultati većeg broja varijabla, što omogućuje pregledno i lako uočavanje u kojim je testovima ispitanik postigao dobre, a u kojima loše rezultate


9.2.2016.

50

Standardizacija rezultata – rang učenika, stup časti grafikon


Testiranje razlika (t-test)

• T-testom se utvrđuje statistička značajnost razlike aritmeti čkih sredina dvaju uzoraka (t-test za nezavisne uzorke), statistička značajnost razlike aritmetičkih sredina jednog uzorka mjerenog u dvije vremenske točke (t-test za zavisne uzorke) te statistička značajnost razlike aritmetičke sredine nekog uzorka u odnosu na neku unaprijed poznatu aritmetičku sredinu“ (Dizdar, 2006)

• Program „Kineziološka kultura“ omogućuje utvrđivanje statističke značajnosti razlike aritmetičkih sredina zavisnih i nezavisnih uzoraka

• Statistička značajnost testira se uz pogrješku zaključivanja 5% i 1%, a statistički značajan t-rezultat označen je crvenom bojom

• Unutar ovog modula izračunava se i Pearsonov koeficijent korelacije (r) te F-vrijednost kojom se testira statistička značajnost razlika varijanci uzoraka


T-test za zavisne uzorke


9.2.2016.

51

Izrada kriterija za ocjenjivanje

• Ovo je dio programa u kojem se vrši interna izrada kriterija za vrednovanje praćenih antropoloških obilježja i motoričkih postignuća

• Kriteriji za ocjenjivanje motoričkih postignuća i antropoloških karakteristika izrađuju se statisti čkim postupkom , korištenjem izmjerenih rezultata

• Potrebno je samo odrediti koji postotak rezultata analizirane varijable određuje svaku pojedinu ocjenu i program automatski izrađuje kriterij

• Izrađeni kriteriji mogu se snimiti i koristiti za ocjenjivanje

• Na osnovi izmjerenih rezultata, ocjene motoričkih postignuća i antropoloških karakteristika mogu se automatski izra čunavati temeljem pridruženog kriterija


Izrada kriterija za ocjenjivanje


2. Planiranje, programiranje i pripremanje nastave

• Posebna pažnja unutar računalnih programa"Kineziološka kultura" usmjerena je prema izradi planova, programa i priprema za nastavu tjelesne i zdravstvenekulture

• Osnovni zadatak ovog dijela programa je pomo ćučiteljima pri planiranju i programiranju nastave s posebnim naglaskom na informatizirano pisanjepriprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture u čemuim pomažu dvije velike baze informacija

• Prva baza informacija omogućuje jednostavno planiranje i programiranje nastavnog procesa: popisi nastavnih tema po razredima, programski pridruživanje nastavnih tema metodičkim jedinicama, reprogramiranje metodičkih jedinica itd.


9.2.2016.

52

• Druga velika baza informacija olakšava pripremanja za sat tjelesne i zdravstvene kulture: sadržaji za uvodni dio sata, skupovi općepripremnih vježbi za pripremni dio sata s mogućnošću izrade novih skupova, opis i razrada svih sadržaja glavnog A dijela sata koji su definirani HNOS-om, sadržaji za glavni B dio sata, i sadržaji za završni dio sata

• Program podržava mijenjanje postoje ćih i unošenje novih nastavnih sadržaja

• Ovaj modul programa je i koncipiran tako da slijedi metodologiju planiranja, programiranja i pripremanja nastave

• On omogućuje: • a) izradu izvedbenog plana• b) izradu izvedbenog programa• c) izradu pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture


Izrada izvedbenog plana

• Prvi korak u planiranju i programiranju nastave je izrada izvedbenog plana

• Izrada plana i odabir nastavnih tema obavlja se vrlo jednostavno

• Ulaskom u modul planiranja na ekranu se pojavljuje popis nastavnih tema definiranih HNOS-om za pojedini razred

• Jednostavnim odabirom učitelj bira nastavne teme i definira svoj plan

• Tijekom izrade plana automatski se pridodaju podatci o broju uključenih nastavnih cjelina i tema


Izrada izvedbenog programa

• Nakon što su definirane nastavne teme u planu prelazi se na izradu programa

• Na identičan način kao i kod planiranja, povlačenjem označene teme iz rubrike u rubriku, sastavljaju se programske jedinice

• Program automatski pridodaje učestalost nastavnih tema, pa učitelj u svakom trenutku ima informaciju o njihovom broju ponavljanja tijekom školske godine

• Postavljanjem bilo koje nastavne teme u program ovaj računalni program pridružuje njezin opis u pripremi za nastavni sat

• S obzirom na tip nastavnog sata, svaka se nastavna tema može označiti kao: N) novo gradivo – obrada nastavne teme, P) ponavljanje, O) ocjenjivanje


9.2.2016.

53

• Sukladno navedenom označivanju, u pripremi za sat tjelesne i zdravstvene kulture, uz opis nastavne teme automatski se upisuje: 1) metodički postupak ili metodička uputa, kada je na zaslonu označeno učenje novog gradiva, 2) tipične pogrješke i ispravljanje pogrješaka, kada je označeno ponavljanje, 3) kriteriji ocjenjivanja nastavne teme, kada je označeno ocjenjivanje

• Sukladno odabranoj nastavnoj temi glavnog A dijela sata program automatski predlaže međupredmetnu povezanost

• Svaka nastavna tema detaljno je razrađena, zbog čega je modul "Informacije" namjenski sastavljen od sljedećih sadržaja: opis teme, video prikaz, kinogram, crtež, skica, animacija, fotografija, metodički postupak ili metodička uputa, tipične pogrješke i ispravljanje pogrješaka, čuvanje i pomaganje, namjena teme, usavršavanje, ocjenjivanje, nadgradnja i inačice te dodatne napomene


Izrada programa


Izrada pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture

• Treću i najkreativniju fazu programiranja predstavlja izrada priprema za svaki nastavni sat

• Program koncipiran na velikoj bazi informacija omogućuje učiteljima da svoje vrijeme i znanje usmjere na kreativnost i ekspertizu, a ne na dugotrajna ispisivanja i/ili crtanja davno znanih programskih sadržaja

• Upravo zato baza informacija posjeduje izrazito opsežnu koli činu sadržaja koji pomažu pri određivanju cilja nastavnog sata, sadržaje za uvodni dio sata, modele skupova vježbi za pripremni dio sata s mogućnošću izrade novih skupova, sadržaje za glavni B dio sata te sadržaje za završni dio sata


9.2.2016.

54

• Jedino što treba učiniti je označiti željeni programski sadržaj i povući ga u podiok za pripremanje, čime je trenutačno uključen u pripremu za sat tjelesne i zdravstvene kulture

• Tijekom izrade pripreme, osim određivanja sadržaja pojedinih dijelova nastavnog sata, program omogućuje i daljnje bitne elemente pripremanja učitelja kao što su: određivanje vremena trajanja dijelova sata, broj učenika na satu, određivanje sredstava i pomagala te ostale standardne elemente pripremanja nastavnika za sat tjelesne i zdravstvene kulture

• Uz navedeno, program omogućuje upisivanje dodatnih bilježaka


Izrada pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture


Pregled i ispis pripreme

• U modulu "Pogled" svi izrađeni planovi, programi i pripreme mogu se brzo i jednostavno pregledavati, dopunjavati i prilagođavati trenutačnim potrebama učitelja

• Program omogućuje i ispis svih planova, programa i priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture

• Plan i program ispisuje se cjelovito, dok je pripremu za nastavni sat moguće ispisati u dvije inačice

• Prva se odnosi na skraćenu pripremu koja se ispisuje na jednom listu A4 formata, dok druga inačica podrazumijeva detaljnu pripremu na nekoliko listova A4 formata


9.2.2016.

55

Ispis skraćene varijante pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture


Baza informacija

• Ovaj dio programa je baza kineziološkog znanja, a sastoji se od četiri osnovna dijela:

• "Nastavne teme " - dio programa koji sadrži opise svake nastavne teme, njezin metodički postupak ili metodičku uputu, tipične pogrješke, čuvanje i pomaganje te ocjenjivanje. Pojedine teme nadopunjene su videoprikazom, kinogramom, skicom, fotografijom ili animacijom (Slika 7)

• "Ostali sadržaji " – dio programa koji posjeduje različite dodatne sadržaje iz športova koji su najčešće sastavni dio sekcija školskih športskih društava

• "Igre " – dio programa koji sadrži opise različitih elementarnih i štafetnih igara

• "Novi sadržaji " – dio programa koji omogućuje stvaranje vlastitih baza najrazličitijih znanja i sadržaja


Razrada nastavnih tema


9.2.2016.

56

4.Školsko športsko društvo

• Ovaj modul sastoji se od četiri dijela kojima se u cjelosti može voditi školsko športsko društvo

• Navedeni dijelovi imaju nazive izbornika:

• "Članovi i rukovodstvo " - unutar ovog dijela programa evidentiraju se članovi školskog športskog društva

• "Izvannastavne aktivnosti " - evidencija članova pojedinih sekcija izvannastavnih aktivnosti, evidencija dolazaka i dr.

• "Športske ekipe " - evidencija članova pojedinih školskih športskih ekipa, ispis prijave za natjecanje i dr.

• "Zapisnici i formulari " - ispis različitih formulara, zapisnika i sustava igranja (npr. zapisnik košarkaške utakmice ili formular za odigravanje kup sustava natjecanja)


Evidencija članova školske športske ekipe


5. Ostalo• Posljednji modul nazvan „Ostalo“ omogu ćuje razli čita interna i

eksterna podešavanja podataka• Najvažnije mogućnosti ovog dijela programa su:• promicanje razrednih odjela u novu školsku godinu• promicanje članova ŠŠD u novu školsku godinu• izrada sigurnosnih kopija baze podataka (backup)• uvoz osnovnih podataka o učenicima iz neke druge datoteke (MS

Access, dBase 5,IV, III, MS Excel, HTML, Lotus 1-2-3, Tekstualni dokument, XML)

• izvoz podataka• Pomoću ispisa različitih računalnih analiza rezultata, kineziolozi mogu

tijekom jedne nastavne godine višekratno obavještavati učenike i roditelje o usvojenosti motori čkih znanja i/ili razini razvoja antropoloških karakteristika i sl.

• Može se provoditi izravno ispisom vrijednosti, a danas i putem interneta


9.2.2016.

57

• Zaključno, informatizacija svih dijelova života i rada kineziologa neizbježan je proces da ga treba podržavati jer je danas potreba za valjanom i pravodobnom informacijom veća nego ikada u povijesti ljudskog roda

• Razlog je dinamična i sve složenija stvarnost koja od kineziologa zahtijeva brzu prilagodljivost novim životnim i radnim okolnostima

• Nužno je da kineziolozi ovladaju informati čkom tehnologijom


• Ova tehnologija se jednakopravno može i mora rabiti u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji u segmentima kao što su: dijagnostika, praćenje, vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje, planiranje, programiranje, pripremanje transformacijskih procesa, vođenje dokumentacije itd.

• Informatički programi trebali bi već biti sadašnjost, ali ako nisu, sigurno će biti budućnost nastave tjelesne i zdravstvene kulture

• Sagledavajući mogućnosti informatičke tehnologije, treba izraditi informatičke udžbenike (učilice) za pojedina područja kineziologije; izraditi videozapisa svih nastavnih tema; izraditi edukacijske 3D animacije za područja primijenjene kineziologije itd.


UČENICI SA POSEBNIM ODGOJNO OBRAZOVNIM POTREBAMA

Učenici s teškoćamaDaroviti učenici

7.predavanje


9.2.2016.

58

• Učenicima s posebnim potrebama smatraju se potencijalno daroviti učenici i učenici s teškoćama

• Daroviti u čenik je osoba s iznadprosječnim intelektualnim ili(i) stvaralačkih, ili(i) motoričkim sposobnostima

• Učenik s teško ćama je osoba s utvrđenim stupnjem i vrstomteškoća po propisima iz socijalne skrbi što podrazumijevaučenika s oštećenjem vida ili sluha, ili s poremećajem govorno-glasovno-jezične komunikacije i specifične teškoće u učenju, ilimotoričkim smetnjama, ili sa sniženim intelektualnimsposobnostima, s poremećajem u ponašanju, ili autizmom, ilipostojanjem više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkomrazvoju koji je uključen u redovitu ili posebnu osnovnoškolskuustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom iliposebnom programu, ovisno o vrsti i stupnju oštećenja


Daroviti učenici• Učenici mogu biti daroviti na različite načine, a zadatak je

učitelja da u redovitom nastavnom procesu prvo otkrijepa nadalje poti če njihovu darovitost

• Otkrivanje darovitosti provodi se temeljem uvida u dijagnostiku stanja u prostorima kinantropoloških obilježja i motoričkih znanja

• Takvim učenicima potrebno je ponuditi više razli čitih sadržaja iz tjelesne i zdravstvene kulture kroz razli čite vrste nastavnog, izvannastavnog i izvanškolskog rada

• To se provodi njihovim poja čanim radom u izbornoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, uklju čivanjem u izvannastavne aktivnosti školskog sportskog društva i usmjeravanjem u sustavni trening u sportske klubove


• Na redovitoj nastavi darovitim učenicima treba omogućiti prošireno u čenje redovitih sadržaja , jer ovi učenici općenito mnogo brže ovladavaju školskim gradivom iz izvedbenog plana i programa ili se već bave određenim sportom koji je tematski planiran za pojedini nastavni sat

• Primjer: nastavna tema zgrčka provodi se na redovitoj nastavi standardnim načinom, a daroviti učenici mogu je izvoditi s okretom za 90 stupnjeva u lijevu i u desnu stranu

• Mogu im se zadati i posebni zadaci kao što su: samostalno pronalaženje dodatnih informacija o sportu npr. u rječnicima, enciklopedijama, u televizijskim programima itd.

• Preporučljivi su i projekti poput izrade skupova pripremnih vježbi, proučavanja treninga različitih sportova i sl.

• Za darovite će učenike svaki nastavnik pripremiti poseban program ovisno o potrebama i mogućnostima određenoga učenika


9.2.2016.

59

Učenici s teškoćama

• Učenicima s teškoćama, njihovim nastavnicima i roditeljima potrebna je stru čna i učestala pomo ć stru čnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku/logopeda i/ili defektologa u vidu pojedinačnih ili grupnih rehabilitacijskih postupaka

• Učitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture nisu osposobljeni za rad s učenicima s teškoćama pa bi im trebalo i trajno osigurati mogućnost dobivanja pravovremene stručne pomoći u neposrednome radu u razredu, snalaženju i pomoći na nastavnom satu, naročito u prva dva razreda škole

• Učitelje bi bilo potrebno i poučiti (npr. na seminarima, suradnjom stručnjaka na nastavi) kako da uoče neke od potreba koje nisu jednostavno prepoznatljive, npr. blagi oblik disleksije, poteškoće u fonološkoj obradi ili posebne jezične poteškoće koje su kompenzirane komunikacijskim vještinama


• Program tjelesne i zdravstvene kulture za učenike s teškoćama izrađuje se pojedina čno sukladno s antropološkim obilježjima učenika i uvjetima u kojima se izvodi aktivnost

• Kod izradbe programa učitelj tjelesne i zdravstvene kulture treba dobiti stru čnu pomo ć ovlaštenoga liječnika školske medicine i stručnoga suradnika defektologa -stručnjaka za tu vrstu teškoća u razvoju te njegovoga terapeuta ukoliko je učenik uključen u rehabilitacijski program


I. Učenici s oštećenjem vida

• Za svakoga slabovidnoga učenika treba imati pojedina čni pristup

• Uključuju se u program tjelesne i zdravstvene kulture sukladno svojim mogućnostima uz osiguranje dodatnih specifičnih materijalnih, po potrebi i kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i prilagođenom programu

• Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir ne samo zdravstveni status , nego i razinu motori čkih sposobnosti i postignu ća, stupanj usvojenosti motori čkih znanja, kao i razvijenost kinesteti čkih osjeta i sposobnost snalaženja u prostoru

• Kod većega broja učenika potreban je oprez , jer učenici osim slabovidnosti mogu imati i druge bolesti zbog kojih neke nastavne teme mogu biti kontraindicirane


9.2.2016.

60

• U radu treba upoznati u čenike s pravilnim izvođenjem općih pripremnih vježbi (položaj tijela, ruku i nogu u prostoru) kako bi što samostalnije sudjelovali u nastavi; obvezatna je demonstracija aktivnosti vođenjem pokreta; u kretanju je potreban „pomagač“; potrebno je olakšati uvjete izvođenja nekih aktivnosti ― npr. niža greda, niže prepreke i pojačana asistencija od strane učitelja ili učenika-pomagača i sl.

• Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre treba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstva i pomagala (npr. zvučne lopte) te koristiti glazbu kao poticaj

• Suradnja s roditeljima i lije čnikom treba biti stalna kako bi se na vrijeme saznalo o mogućim promjenama zdravstvenoga stanja učenika te uskladio program rada s promjenama u zdravstvenom statusu


II. Učenici s oštećenjem sluha

• Učenici s oštećenjem sluha uključuju se u redoviti program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajuće postupke kao što su:

• prije nastave ili športske aktivnosti potrebno je upozoriti učenika o eventualnom skidanju slušnoga pomagala

• biti licem okrenut u čeniku za vrijeme davanja novih uputa ili rukom pokazivati određene znakove

• novu i složeniju vježbu zorno pokazati i polako objasniti • Učenici s oštećenjem sluha nemaju motori čkih

ograni čenja pa se predlaže dodatno motiviranje za bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo samopouzdanje i unaprjeđivale komunikacijske vještine


III. Učenici s poremećajima glasovno-govorne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju

• Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je naskladan razvoj antropoloških obilježja učenika te ga je nužno što više prilagoditi mogućnostima pojedinogučenika

• Najčešće poteškoće ove djece su smanjena razinanekih motori čkih sposobnosti (koordinacija, ravnoteža), otežano snalaženje u prostoru te smanjena mogućnostduže koncentracije na određene sadržaje

• Zato u nastavnom procesu treba posebno obratitipozornost na pravilno izvo đenje i usvajanje motoričkihzadaća, kako bi se moglo pozitivno utjecati naublažavanje teškoća kod učenika


9.2.2016.

61

• Taj proces trebao bi obuhvaćati sve dijelove sata , aliposebno u glavnom A dijelu sata korištenjem različitihmotoričkih zadataka utjecati na razvoj motoričkihsposobnosti te djelovati na poboljšanje koncentracije iupornosti prigodom izvođenja određenih zadaća

• U glavnom B dijelu sata omogućiti i poticati suradnjukroz športske, momčadske i štafetne igre

• U slučaju većih teškoća, nastavu treba maksimalnoindividualizirati , ne napuštajući želju za što većimuključivanjem učenika u zajedničke aktivnosti


IV. Učenici s tjelesnom invalidnošću i kroničnim bolestima

• A. Učenici s tjelesnom invalidnošću• Učenici s tjelesnom invalidnošću imaju razli čite oblike i

težinu poremećaja pokreta i položaja tijela• Smanjena/onemogućena funkcija pojedinih dijelova tijela

(najčešće ruku, nogu i kralježnice), nepostojanje dijelova tijela (najčešće urođena nerazvijenost pojedinih dijelova ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremiteta zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela)

• Učenici s tjelesnom invalidnošću uključuju se u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture najčešće prema individualnim programima primjerenim njihovim specifičnim potrebama i mogućnostima


• Program se izrađuje sukladno individualnim mogu ćnostima u čenika , uz konzultaciju s liječnikom specijalistom kod kojega se učenik liječi te terapeutom ukoliko je učenik uključen u rehabilitacijski program

• Učenik treba biti uključen zajedno s ostalim učenicima u sve sadržaje koji se mogu prilagoditi njegovim mogućnostima

• Posebno je važno naći područje u kojem takav učenik može postići zapaženiji uspjeh, jer mu time omogućavamo usvajanje pozitivne slike o sebi


9.2.2016.

62

• Program je tjelesne i zdravstvene kulture za učenike s tjelesnom invalidnošću orijentacijski, na temelju kojega će svaki učitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom i liječnikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi pojedina čni program temeljen na djetetovim motoričkim sposobnostima

• Motorički testovi i liste praćenja koje vode stručnjaci omogućavaju stalno usklađivanje i prilagođivanje programa sukladno djetetovu razvoju

• Učenicima je potrebno omogućiti vožnju biciklom (s pomoćnim kotačima ili bez njih), obuku plivanja, sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuću dodatnu opremu i stručnu pomoć kada je to nužno


V. Učenici s mentalnom retardacijom

• Za planiranje i programiranje rada s učenicima značajna je inicijalna procjena posebnih u čenikovih potreba zbog osobitosti na području percepcije, vremensko-prostorne orijentacije i koordinacije pokreta

• Zbog toga je nužna maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih motoričkih zadaća koje trebaju biti primjerene motoričkim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima učenika s poteškoćama

• Ostvarivanjem sadržaja treba pružiti učeniku mogućnost opuštanja, povećanja interesa za tjelesne/športske aktivnosti i praćenje važnijih događanja radi zadovoljavanja športsko-zabavnih potreba u svakodnevnom životu


• Uz usvajanje pojedinih motoričkih zadaća te poticanje motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na odgojne zada će (zdravstveno-higijenske navike) te omogućiti učenicima doživljaj zadovoljstva , što je posebno značajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, koja je, nažalost, vrlo često negativna

• Učenike je potrebno uvoditi u sva podru čja i sadržaje tjelesnog vježbanja

• Za ovu skupinu učenika osobito je važna primjerena demonstracija i metodički postupak onom brzinom koja je primjerena potrebama učenika kako bi pravilno izveo motorički zadatak


9.2.2016.

63

• Poželjno je pružati podršku u čeniku tijekom rada kako od strane učitelja tako i od strane vršnjaka

• Njih je potrebno za to motivirati i senzibilizirati• Tjelesna i zdravstvena kultura je predmet posebno

pogodan za stvaranje boljeg odnosa među učenicima, što je sa stajališta emocionalno-socijalnog razvoja vrlo značajno za djecu usporenoga kognitivnog razvoja

• Potrebno ih je također poticati kako bi se uključivali u njima primjerene izvannastavne i izvanškolske organizacijske oblike rada


VI. Učenici s poremećajima u ponašanju uvjetovanim organskim ili progredirajućim psihopatološkim stanjem• Učenicima s poremećajima u ponašanju uvjetovanim

organskim ili progredirajućim psihopatološkim stanjem najčešće nije potrebno sadržajno prilago đivati nastavu ako nemaju neke dodatne teškoće

• U slučaju dodatnih teškoća treba se rukovoditi preporukama za sadržajnu prilagodbu u odnosu na njihove specifičnosti koje proizlaze iz definiranja dodatne razvojne teškoće

• Nužno je provjeriti , u razgovoru s roditeljima i stručnom službom, moguća ograničenja za pojedine sadržaje iz programa uzrokovanih zdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi koje dijete uzima i sl.)


• Prilagodba u nastavi odnosi se na metodi čku stranu nastave , uz napomenu da se sve teškoće ne javljaju kod svih učenika, a različita je i etiologija i težina simptoma

• Zbog toga je za svakog učenika potreban individualni pristup , a od ponuđenih postupaka treba odabirati one koji učenicima mogu pomoći da se ne osjećaju manje vrijednima te im omogućiti usvajanje potrebnih znanja i umijeća sukladno s njihovim mogućnostima

• Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanja i jasne granice izrazito je zna čajno za ove učenike , jer ih sami ne mogu postaviti


9.2.2016.

64

• Strukturiranje okoline na način koji omogu ćava djetetu uspješni završetak zadatka (stavljanje naglaska na ono što dijete može raditi bolje je za dijete, nego stavljanje naglaska na ono što ne može napraviti), jer zbog poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, mogu imati teškoća u praćenju uputa i pravila te u snalaženju u prostoru i vremenu

• Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu , kako bi mu zadržali pažnju

• Ako učenik ima slabo razvijene motoričke sposobnosti i znanja, treba ga ohrabrivati za izvođenje aktivnosti koje su mu teške

• Ne propustiti pohvaliti dijete za praćenje uputa, o čemu god se radilo


• Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno, usmjerivati djetetovu pozornost

• Upošljavanjem malim zadacima, izmjenjivanje i variranje zadaća zadržat će njegovu pažnju

• Nužno je prihvatiti dijete s teškoćama u razvoju takvo kakvo jest i pomoći mu u prilagodbi, jer o našem načinu prihvaćanja ovisi i način prihvaćanja djeteta od strane njegovih vršnjaka u razredu!


B. Učenici s kroničnim bolestima

• Učenici s kroničnim bolestima imaju bolesti trajnije naravi, promjenljive težine (razdoblja poboljšanja i pogoršanja zdravstvenog stanja), što može uvjetovati potrebe posebnih metodskih postupaka , uvjeta rada te sprava i pomagala

• Ponekad će biti nužno uvođenje, odnosno primjena specifi čnih odgojno-obrazovanih sadržaja

• Populacija učenika s kroničnim bolestima raznovrsna je s obzirom na vrstu i stupanj ograni čenja te u odnosu na sadržaje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene kulture

• Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanja učenika tijekom školske godine (poboljšanja ili pogoršanja zdravlja) i potrebe liječenja u bolnici i/ili kući, zahtijeva se stalno prilago đivanje sadržaja, metoda i sredstava rada


9.2.2016.

65

• Potrebno je stupiti u vezu s liječnicima u bolnici u kojoj je učenik liječen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s učenikom nakon povratka u školu

• Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinog učenika nužno je prikupiti informacije od učenikovoga liječnika o ograni čenjima koje je ta bolest izazvala, kako bi se mogla pravilno dozirati razina opterećenja prilikom vježbanja

• Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i upoznati ih s potrebom uključivanja učenika u primjereni program tjelesne i zdravstvene kulture te športskih aktivnosti koje neće ugroziti učenikovo zdravlje

• Sigurno će primjereno tjelesno vježbanje pomo ći u podizanju njegovoga samopouzdanja i omogu ćiti bolju integraciju u razredni kolektiv


KONFLIKTNE SITUACIJE NA SATU TZKNasilje na satu

Rješavanje sukoba

Postoknfliktno stanje

8.predavanje


Konfliktne situacije na satu TZK-a• Konflikt ili sukob je situacija u kojoj dvije strane žele

posti ći cilj za koji opažaju da ga može postići samo jedna, a ne obje strane

• Konfliktne situacije na nastani TZK-a nisu nerijetke, jer je emocionalna razina optere ćenja učenika na ovim satima znatno viša nego na satima drugih predmeta

• Broj i vrste konfliktnih situacija na nastavi TZK-a ovise o obilježjima u čenika u određenom razrednom odjelu, a mijenjaju se po razvojnim fazama

• Drugačija je tematika i način sukoba učenika u predmetnoj nastavi od onih u srednjoj školi


9.2.2016.

66

• Mnogo je manje konfliktnih situacija u razrednim odjelima koji su po općem uspjehu bolji u školi i suprotno

• Broj se povećava sa kronološkom dobi• Manje ih je u razrednoj nastavi, a mnogo više u srednjem

školstvu• Vrste konfliktnih situacija imaju veliki broj pojavnosti, od

blažih do ozbiljnijih nesuglasica i prepirki, od običnih prigovaranja preko svađa do fizičkih sukoba

• Učitelj treba zadržati mirno ću i potpunu koncentraciju ukoliko želi kvalitetno riješiti konfliktnu situaciju


Nasilje na satu• U nastavi TZK-a prepoznatljivi su sukobi između dva

pojedinca, između skupina učenika te unutar i između razrednih odjela

• Uzroci su najčešće različito opažanje stvarnosti, različiti sustavi vrijednosti, nedostatak povjerenja, nedostatak učinkovitosti primjerice u igri, razlike u ciljevima i interesima, loša komunikacija i međusobni odnosi i sl.

• Konfliktne situacije mogu biti osobne i sadržajne pojavnosti

• Osobne se odnose na sukob ličnosti, kada se dvoje ljudi jednostavno ne podnosi (ljutnja, nepovjerenje, ogorčenosti, zavisti, ljubomore)


• Prepoznaju se kada jedna osoba drugoj „ide na živce”, u nju nema povjerenja ili ne zaslužuje poštovanje jedne od osoba u sukobu

• Jasno se vide pojačane emocionalne reakcije, pretjerivanje u odnosu na razinu objektivnog problema

• Jedna strana pod svaku cijenu želi „pobijediti” u sukobu• Sadržajne su uzrokovane neslaganjem oko ciljeva koje

treba ostvariti i/ili načina njihova ostvarenja


9.2.2016.

67

Rješavanje sukoba ili upravljanjekriznim situacijama

• Većinu konfliktnih situacija na nastavi učitelj rješava samostalno , a ako se prošire tada uključuje roditelje, stručnu službu i sl.

• Poželjno je da ga učitelj riješi samostalno, odnosno da ga u začetku zaustavi ili stavi pod kontrolu

• Rješavanje sukoba sastoji se od dvije međupovezane cjeline koje učitelj treba riješiti što je moguće učinkovitije

• Prvi se odnosi na prekid sukoba , a drugi na obnavljanje povezanosti između sukobljenih strana

• Učitelj treba promišljeno „napadati problem koji je uzrokovao sukob”, a ne osobu ili osobe


• Prekidanje sukoba provodi se tako da učitelj smanji međusobne neizravne ili izravne kontakte čime dovodi do popuštanja tenzija između strana u sukobu

• Potrebno je razdvojiti učenike jednog od drugog, posjesti ih udaljeno u dva kraja dvorane s ciljem smirivanja

• Zatim slijedi obnavljanje povezanosti između sukobljenih strana

• Točno vrijeme razgovora ovisi o vrsti i intezitetu sukoba, o psihičkim obilježjima sukobljenih strana, ali i o tome radi li se o sukobu dvije osobe ili skupine učenika

• Može biti nakon nekoliko minuta, na kraju satu, na kraju školskog dana ili sutradan


• Ako je potrebno, razgovor se može sazvati sa roditeljima, ravnateljem, razrednikom, pedagogom i psihologom

• Termin razgovora se ne smije odugovla čiti , ali ne smije biti ni dok je još „usijana atmosfera”

• Cilj razgovora je dogovor izme đu sukobljenih strana , reorganizacija njihovih odnosa i sl.

• Opći postupci učitelja u rješavanju sukoba mogu se svesti na sljedeće:

• 1. definiranje problema ili razloga sukoba kod sukobljenih strana


9.2.2016.

68

• 2. sukob rješavati „napadom” na problem koji je već definiran i s kojim se slažu sukobljene strane, a ne „napadom” na jednu sukobljenu stranu

• 3. tijekom razgovora zahtijevati prijedloge rješavanja problema od sukobljenih strana, a ne se ponovno vraćati na uzroke sukoba

• 4. razgovor usmjeriti prema odabiru prihvatljivoga rješenja za obje strane

• 5. prihvaćanje rješenja problema mora pratiti prihvaćanje obveza koje proizlaze iz dogovora

• 6. provođenje dogovorenoga rješenja i obveza


• Rješenja koja učitelj pronalazi i predlaže moraju biti objektivna, konkretna, ali i pomirljiva

• Bez pomirljivog rješenja i načina komunikacije između sukobljenih strana ne rješava se sukob

• Rješenja moraju biti mudra, postavljena da su obje strane „pobjednik-pobjednik”

• Učitelj u takvim situacijama po ponašanju mora biti pribran, a ne brzoplet, nervozan ili impulzivan bez obzira koliko dugo trajao razgovor


• Većina sukoba nastaje zbog loših situacija, a ne zbog loših ljudi

• Učitelj tijekom razgovora mora biti dore čen u izričaju, mudar u predlaganju te smiren , a odlu čan u provođenju prijedloga

• Sukob se rijetko rješava ukoliko rješenje dovodi do stanja „pobjednik-gubitnik”

• Nažalost, ponekad sukobi završavaju i na takav način


9.2.2016.

69

Postkonfliktno stanje• Nakon rješavanja sukoba postoji određena napetost koja

se može nazvati postkonfliktno stanje• Ono može trajati kraće ili duže vrijeme, a u njemu je

moguć recidiv (obnavljanje) sukoba• Zato postkonfliktno stanje treba pratiti kako bi se

prevenirao mogući recidiv• Prevencije se mogu provoditi promjenom nastavnih

sadržaja koji neće provocirati mogući recidiv, promjenama učenika po skupinama i sl.


• Negativne posljedice sukoba su nezadovoljstvo me đu učenicima, slabljenje me đusobnih veza, smanjenje motivacije za vježbanje, loša komunikacija itd.

• Konfliktne situacije imaju i određene pozitivne posljedice• Sastavni su dio odrastanja, prilagođavanje na promjene

unutar skupine učenika itd.


Documents

KINEZIOLOŠKA METODIKA II materijali...9.2.2016. 1 KINEZIOLOŠKA METODIKA II Akademska godina 2015./2016. zimski semestar doc.dr.sc.Tihomir Vidranski STRUKTURA SLAJDOVA: 1. Pisanje