Kineziološka metodika 1

ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

JUTARNJE TJELESNO VJEŽBANJE

Organizacijski oblik rada

Kratkotrajna tjelesna aktivnost

Fizička i psihička priprema djeteta na dan koji je pred njima

Stvaranje zdrave atmosfere i dobrog raspoloženja od jutra


Provodi se izvan vrtića (odmah nakon buđenja)

U vrtiću - nakon dolaska djece u vrtić prije doručka

U prozračenoj prostoriji ili na otvorenome

Djeca se lakše uključuju u planirane aktivnosti


Sadržaji:

jednostavne ili djeci poznate vježbe koje će aktivirati cijeli organizam

dišni i krvožilni sustav te lokomotorni sustav (poglavito dijelove odgovorne za pravilno držanje tijela)


Sadržaji:

hodanje

lagano trčanje

opće pripremne vježbe


Trajanje:

Mlađa dobna skupina – 3 do 4 min

Srednja dobna skupina – 4 do 5 min

Starija dobna skupina – 5 do 6 min


Treba brinuti o:

Individualnim karakteristikama djece

Pravilnom disanju (udisaj na nos, izdisaj na usta)

Dinamičan karakter vježbi

Nema čekanja, stajanja, opširnog opisivanja i ispravljanja

MIKROPREDAH

Jedan od organizacijskih oblika rada

Oblik aktivnog odmora koji se izvodi između dvije aktivnosti u toku rada (od kojih niti jedna aktivnost nije vezana za tjelesnu kulturu)

Sredstvo protiv narastanja umora

MIKROPREDAH

Integrirani dio odgojno-obrazovnog rada u vrtiću

Najefikasniji način suprotstavljanja umoru

Znakovi umora su opadanje pažnje, nemir, zijevanje, bezvoljnost, potreba za razgovorom, labilno držanje tijela, uzimanje “samostalnog” odmora…

MIKROPREDAH

Cilj mikropredaha je:

Intenzivirati rad lokomotornog, krvožilnog i dišnog sustava uz pomoć primjereno izabranih sadržaja

Opće pripremne vježbe

MIKROPREDAH

Odgojitelj odlučuje kada će se provesti

Traje 3 do 5 min

MIKROPREDAH

Treba voditi računa o:

Radu koji je prethodio mikropredahu pri izboru OPV-a kako bi se osvježio organizam i osposobio za nastavak rada

Jednostavne i poznate vježbe dinamičkog karaktera

MIKROPREDAH

Primjereni uvjeti vježbanja (prozračnost prostorije, oslobođeni nepotrebne odjeće i dovoljno prostora za vježbanje)

ŠETNJE

Šetnja-vrijeme koje dijete provede hodajući na zraku

nije preporučljivo djecu voditi na šetnju kada su visoke ili niske temperature, gusta magla, kada pada jaka kiša ili mokar snijeg

ŠETNJE

Sastavni dio svakodnevnog programa rada (posebno vrtići koji nemaju prilike da se slobodno kreću po dvorištu ili igralištu)

ŠETNJE

Neposredno prije šetnje treba djecu pripremiti, a i prije polaska još jedanput pregledati odjeću i obuću

Na šetnju se najčešće ide prijepodne, a vraća neposredno prije ručka

Dužina puta ovisi o dječjoj dobi-što su djeca mlađa, dužina puta je kraća

ŠETNJE

U naseljenome mjestu najbolje je da djeca idu u paru, a odgojitelj uvijek mora biti na takvu mjestu s kojeg će svu djecu imati u vidnom polju.

Za vrijeme šetnje treba održavati stalan kontakt s djecom, riječima ili pogledom i usmjeravati dječju pozornost na cilj promatranja

ŠETNJE

Dobro je da se djeca vraćaju drugim putem

Po dolasku u vrtić treba očistiti odjeću i obuću, oprati se i pripremiti za narednu aktivnost

Trajanje šetnje ovisi o njezinu cilju, dobi djece, atmosferskim prilikama i kakvoći puta

PRIREDBE

Priredbe - jedan od organizacijskih oblika rada koji je dobrodošao u radu sa djecom predškolske dobi

Omogućuje djeci da prikažu svoj rad “sami pred sobom” i pred širom javnošću

PRIREDBE

Nastup pred javnošću omogućuje im da budu sigurnija i da s još većim žarom sudjeluju u svim oblicima tjelesnog vježbanja

Da bi priredbe ispunile bilo kakvu ulogu, osnovni je uvjet da njihovi sadržaji budu plod redovitog rada djece i odgojitelja

PRIREDBE

Priredbe se mogu održavati tijekom cijele godine

Mogu se održavati unutar svake dobne skupine i između skupina, tj. djeca starije dobne skupine mogu imati priredbu za djecu mlađe ili srednje dobne skupine

PRIREDBE

Održavanje priredbi se povezuje s obilježavanjem važnih povijesnih i kulturnih događaja

Sadržaji mogu biti iz različitih područja tjelesne i zdravstvene kulture, a mogu biti i kombinacija sadržaja iz drugih odgojno-obrazovnih područja

PRIREDBE

Neovisno o tome kada će se priredba održati, gdje i s kakvim sadržajima, odgojitelj treba pravodobno planirati i izraditi program

Djeca se trebaju pripremati tijekom cijele godine u sklopu redovnog rada

PRIREDBE

Djecu ne treba posebno pripremati za nastup, već se treba odlučiti za one sadržaje iz programa TZK u kojima mogu sudjelovati sva djeca, bilo kao pojedinci, u skupinama ili u kolektivnom nastupu

Uključiti roditelje u organizacijsko-tehničke pripreme (tzv. stručni poslovi)

PRIREDBE

Pozornica se može „nacrtati na tlu“, a kao sredstva mogu se koristiti sva pomagala i rekviziti koji se i inače upotrebljavaju u radu.

IZLETI

Izleti - izuzetno vrijedan organizacijski oblik rada

Predstavlja mogućnost da se djeca upoznaju s pravim vrijednostima prirode i da nauče njome se koristiti

Uvjeti urbaniziranog života

Češće organiziranje izleta poželjno i korisno

IZLETI

Izleti se mogu na temeljiti na pješačenju ili u kombinaciji s prijevozom

Izleti se mogu organizirati:u proljeće, u ljeto i u jesen

Da bi izlet uspio, mora biti dobro pripremljen, organiziran i proveden

IZLETI

Treba odrediti cilj i zadaće na temelju određenog sadržaja (program izleta)

Obaviti organizacijsko-tehničke pripreme:

odrediti mjesto

pravac kretanja

utvrditi dan i sat polaska i povratka

IZLETI

mjesto okupljanja

način kretanja

razraditi program zanimanja u tijeku izleta i pri dolasku na cilj

uputiti djecu i roditelje kako se trebaju pripremiti, što ponijeti i drugo

IZLETI

Pripremu za izlet čini i kontakt s roditeljima, izračunavanje troškova, način odlaska i povratka i sl.

Utvrditi odredište izleta, koje mora biti sigurno za djecu (da u blizini nema jama, velikih strmina, da postoji mogućnost zaklona u slučaju nevremena i sl.)

IZLETI

Obavijestiti roditelje i dobiti njihovu suglasnost

Dogovoriti koliko će roditelja i koji, uz odgojitelja, pratiti djecu

Razgovarati sa djecom o izletu radi stvaranja potrebne atmosfere.

Precizno utvrditi mjesto i vrijeme povratka

IZLETI

Za vrijeme izleta treba se pridržavati plana i programa, a jedan je od temeljnih uvjeta da se na vrijeme krene na izlet i na vrijeme vrati

ZIMOVANJE

• Zimovanja su oblik organiziranog višednevnog boravka u prirodi i to najčešće u planinama na snijegu

• Mogu se provoditi u

primorskim krajevima

tj. uvjetima bez snijega

ZIMOVANJE

• Prednosti organiziranog zimovanja :

boravak djece u posebno povoljnim klimatskim prilikama

mogućnost bavljenja aktivnostima za koje mnoga djeca nemaju uvjete u mjestu stanovanja

provođenje većeg dijela dana na svježem zraku

boravak u krugu svojih vršnjaka i pod istim krovom (vrijednosti života u kolektivu)

ZIMOVANJE

• Prednosti organiziranog zimovanja :

djeca mogu mnogo saznati, naučiti i svladati što mogu kasnije koristiti u životu

djeca uče da je aktivni odmor najprirodniji i najbolji način odmaranja

bavljenje različitim sadržajima i aktivnostima na snijegu i ledu djeci omogućuje da zadovolje svoje biološke potrebe za kretanjem

ZIMOVANJE

• Prije polaska potrebno je poduzeti pravodobne i temeljite pripreme u vezi s:

1. organizacijom zimovanja

2. životom i radom na zimovanju

3. fizičkom pripremom djece

PRIPREMA ZIMOVANJA

• Treba početi na vrijeme

• Organizacija zimovanja

• Obavještavanje roditelja

• Propaganda za odlazak

PRIPREMA ZIMOVANJA

• Treba pozornost posvetiti izboru mjesta zimovanja

• Ovisi o:

1. cilju zimovanja

2. dobi djece

3. klimatskim uvjetima

PRIPREMA ZIMOVANJA

• Pravodobna i pravilna priprema opreme :

1. Koju opremu ponijeti

2. Kako i gdje nabaviti

3. Na što treba paziti prilikom izbora i kupovanja opreme

4. Kako opremu pripremiti za transport

5. Pregledati opremu prije polaska

OPĆA FIZIČKA PRIPREMA

• Početi rad na vrijeme

• Nakon prijave djece za zimovanje

• Djeca trebaju vježbati u vrtiću, kod kuće (dati upute roditeljima) ili u nekoj sportskoj organizaciji

ORGANIZACIJA ŽIVOTA I RADA

• Izraditi dnevni raspored :

ustajanje

jutarnje tjelesno vježbanje

uređenje kreveta

jutarnja higijena

doručak

prijepodnevni program

odlazak s terena i priprema za ručak

ORGANIZACIJA ŽIVOTA I RADA

ručak

poslijepodnevni odmor

užina

poslijepodnevni program i odlazak na teren

slobodno vrijeme

priprema za večeru

večera

večernji program

priprema za spavanje

spavanje

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI NA ZIMOVANJU

• Na otvorenom :

prirodni oblici kretanja u snijegu

sanjkanje

igre na snijegu

aktivnosti na ledu (bez klizaljki)

klizanje na ledu

hodanje na skijama, igre na skijama i s njima

skijanje

snježno gradilište

šetnje i izleti

natjecanja

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI NA ZIMOVANJU

• U zatvorenom prostoru :

• elementarne igre

• tjelesne aktivnosti uz glazbu

• dječji plesovi

• igre i zadaci u rukovanju, odijevanju, skidanju, spremanju opreme, odjeće i obuće

• kvizovi znanja

• likovno izražavanje

• maskenbal

• prikazivanje prigodnih dvd-a

LJETOVANJE

• Ljetovanje je organizirani višednevni boravak u prirodi u posebno povoljnim klimatskim uvjetima

• U toku ljetnih mjeseci i izvan mjesta boravka

• Na moru, uz jezera, rijeke i u planinama

LJETOVANJE

• Ljetovanja omogućavaju :

Organiziran i zdrav način provođenja slobodnog vremena

Bave se aktivnostima za koje kod kuće i u vrtiću nemaju uvjeta

Da se okrenu prirodi

Djeca mogu steći nova iskustva i znanja

U društvu vršnjaka spoznaju život u kolektivu

Unaprijede svoje zdravlje aktivnim odmorom

ORGANIZACIJA LJETOVANJA

• Pri izradi plana i programa treba brinuti o:

konkretnim uvjetima

dobi i broju djece

trajanju ljetovanja

klimatskim uvjetima

interesima i potrebama djece


• Osigurati kontinuitet aktivnosti

• Izraditi dnevni raspored:

ustajanje i jutarnje tjelesno vježbanje

uređenje spavaonice

jutarnja higijena

doručak

realizacija prijepodnevnog programa


priprema za ručak

ručak

poslijepodnevni odmor

užina

poslijepodnevni program

slobodno vrijeme

priprema za večeru

večera

večernji program

priprema za spavanje

spavanje

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI NA LJETOVANJU

• Aktivnosti na otvorenim sportskim površinama:

prirodni oblici kretanja

igre

rekreativne aktivnosti

natjecanja


• Sadržaji i aktivnosti u prirodi:


igre

terenske igre

orijentacijsko pješačenje

šetnje

izleti


• Sadržaji i aktivnosti u vodi i uz vodu:


igre u vodi

obuka neplivača(vježbe navikavanja na vodu, vježbe disanja, vježbe ronjenja i gledanja u vodi, vježbe plutanja, vježbe klizanja i kretanja u vodi,vježbe za usavršavanje plivanja “svojom tehnikom” , plivanje)

MOOR

MOOR pripada značajno mjesto u ostvarivanju ciljeva tjelesne i zdravstvene kulture

Krajnji učinci rada u TZK ne ovise samo o materijalnim uvjetima rada nego i o spremnosti voditelja/odgojitelja da MOOR interpretira i iskorištava na najbolji mogući način

Autori različito definiraju organizacijske oblike rada

U TZK ima više organizacijskih oblika rada nego u ostalim odgojno-obrazovnim područjima

PODJELA MOOR

Podjela MOOR:

Frontalni rad

Grupni rad

Individualni rad

Nema strogih granica između pojedinih oblika rada

Jedni oblici rada trebaju stvarati uvjete za prelazak na druge; jednostavniji bi trebali prethoditi složenijim oblicima rada

PODJELA MOOR

Koji MOOR ćemo izabrati ovisi o cilju i zadaćama sata koje želimo realizirati

Dob djece -zadani čimbenik

Varijabilni čimbenici:

Broj djece

Mjesto rada

Raspoloživi prostor za vježbanje

Broj sprava i pomagala

Mikroklimatski uvjeti rada

MOOR

U radu s djecom predškolske dobi treba započeti s primjenom frontalnog oblika rada

Uz pomoć frontalnog oblika rada djeca se mogu na najjednostavniji način pripremiti za prijelaz na složenije oblike rada

Treba ga primjenjivati toliko dugo koliko je potrebno za stvaranje uvjeta i prijelaz na grupne oblike rada (rad u paru, rad u trojkama, rad u četvorkama, paralelno odjeljenski oblik rada, paralelno odjeljenski oblik rada s dopunskom vježbom, poligon prepreka)

FRONTALNI OBLIK RADA

U frontalnom obliku rada sva djeca istodobno izvode isti zadatak pod izravnim vođenjem i nadzorom odgojitelja

Odgojitelj najprije opisuje zadatak , zatim demonstrira , a potom sva djeca prelaze na rad

Prednosti frontalnog oblika rada :

Može se primjenjivati sa svim dobnim skupinama

Može se provoditi na igralištu, u dvorani, u vodi, na snijegu i ledu i svim slobodnim i prirodnim površinama za vježbanje


Prednosti frontalnog oblika rada :

Može se primjenjivati u svim organizacijskim oblicima rada

Može se koristiti u svim dijelovima sata

Omogućava izravno pedagoško-metodičko djelovanje na svu djecu

Omogućava dobivanje brzih povratnih informacija o doziranom opterećenju i greškama u izvođenju pa se može odmah reagirati

Priprema za uvođenje u složenije MOOR


Nedostatci frontalnog oblika rada :

Ograničene mogućnosti u slabijim uvjetima rada, osobito u A dijelu sata

Ne mogu se u dovoljnoj mjeri uzimati u obzir individualne značajke , osobine i sposobnosti djece u procesu tjelesnog vježbanja

Ograničene su mogućnosti dobivanja relevantnih povratnih informacija o rezultatima rada djece u procesu tjelesnog vježbanja


Organizacija i provođenje

Djeca mogu vježbati u:

slobodnoj formaciji

u formaciji polukruga

kruga

vrste

kolone

GRUPNI OBLICI RADA

Grupni rad -metodički organizacijski oblik rada u kojem se tjelesno vježbanje odvija tako da su sudionici raspoređeni u grupama

Rad u parovima

Rad u trojkama

Rad u četvorkama

Paralelno odjeljenski oblik rada

Odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

GRUPNI OBLICI RADA

Paralelno odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

Rad u parovima, trojkama i četvorkama-čine zapravo prijelazni oblik između individualnog i grupnog rada

ODJELJENJA

Dijele se na:

1. Heterogena odjeljenja

2. Homogenizirana odjeljenja

3. Promjenjiva ili varijabilna odjeljenja

ODJELJENJA

Heterogena odjeljenja

Formiraju se prema spolu, tjelesnoj visini, tjelesnoj težini i sl.

Treba ga izbjegavati jer ne postoje mogućnosti za zadovoljavanje autentičnih potreba djece

Ne odgovara ni naprednijoj ni slabijoj djeci već onima koji se uklapaju u ponuđeni prosjek

Koristi se u momčadskoj, štafetnoj ili elementarnoj igri

ODJELJENJA

Homogenizirana odjeljenja

Formiraju se na osnovi rezultata dobivenih inicijalnim, tranzitivnim ili finalnim provjeravanjem

Djeca se svrstavaju u grupe prema kriteriju sličnosti ili razlika među djecom

Primjenjuje se onda kada sva djeca (sva odjeljenja) izvršavaju istu zadaću

ODJELJENJA

Promjenjiva ili varijabilna odjeljenja

Formiraju se na osnovi opažanja nastavnika

Razlog=potreba koja proizlazi iz organizacije rada

Ne respektiraju se stvarne potrebe djece

Pojedinci prelaze iz svojih tzv. stalnih odjeljenja u neka druga odjeljenja

ODJELJENJA

Mogu funkcionirati kao:

Stalna

Povremena

Promjenjiva

Privremena

RAD U PAROVIMA

Rad u parovima -podrazumijeva podjelu skupine na “grupe” od po dva djeteta, nakon čega svaki par obavlja istu zadaću u skladu s opisom i demonstracijom voditelja /odgojitelja

Može se primijeniti sa svim dobnim skupinama djece, provoditi na otvorenom i zatvorenom prostoru

RAD U PAROVIMA

Može se odvijati :

a) u obliku suradnje(jedno dijete čuva i pomaže drugom)

b) u obliku pasivnog, poluaktivnog i aktivnog partnera

• Treba brinuti o spolu, tjelesnoj visini i težini, sposobnostima, motoričkim postignućima i željama djece (kada je to moguće i opravdano)

RAD U PAROVIMA

Može se primijeniti u svim dijelovima sata

Uvodni dio (trčanje, pretrčavanje, plesne strukture i igre)

Pripremni dio (OPV u parovima)

“A” dio sata (hodanje i trčanje, hvatanje i dodavanje, dizanje i nošenje, potiskivanje i nadvlačenje, plesne strukture, preskoci, višenje i upiranje, ravnotežni položaji i sl.)

“B” dio sata

Završni dio sata (igre, ples, postrojavanja)

RAD U TROJKAMA

Rad u trojkama -MOOR u kojem skupinu dijelimo na grupe od po tri djeteta, a svaka trojka radi na izvršavanju iste zadaće

Najčešće se primjenjuje u “A” dijelu sata (različite cjeline), uvodnom dijelu sata, “B” dijelu sata (elementarne, štafetne i momčadske igre) i završnom dijelu sata (postrojavanje, plesne strukture i sl.)

RAD U ČETVORKAMA

Rad u četvorkama -MOOR koji podrazumijeva podjelu skupine na grupe od po četiri djeteta

Svaka grupa (četvorka) istodobno radi na obavljanju iste zadaće u skladu s opisom, demonstracijom i objašnjenjem najavljene zadaće

Unutar četvorke djeluju po dva para

PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA

Odjeljenje =osnovna organizacijska jedinica

Skupina se dijeli na dva i više odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruje iste zadaće

Broj odjeljenja ovisi o broju djece, sadržaju i uvjetima rada

Voditelj najavljuje šta će se raditi, opisuje zadatke, demonstrira na jednom od radnih mjesta, zatim djeca izvode zadatke, a voditelj nadzire rad


Nakon određenog vremena (prema procjeni voditelja) djeca prestaju raditi prvu zadaću i počnu izvoditi drugu

Odjeljenja ostaju na istom mjestu, mijenja se samo zadaća

Djeca mogu biti u formaciji kolona i vrsta pa razlikujemo:

a) Paralelno odjeljenski rad u kolonama

b) Paralelno odjeljenski rad u vrstama


Djeca trebaju promatrati jedan drugoga za vrijeme izvođenja motoričkog gibanja

Ovaj oblik rada se može primjenjivati u svim dijelovima sata

Uvodni dio (trčanje i pretrčavanje)

Pripremni dio (izvođenje OPV u vrstama i kolonama)

“A” dio sata (sve nastavne cjeline)

“B” dio sata (štafetne igre)

Završni dio sata (elementarne igre)

PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA

Nakon svladanog paralelno odjeljenskog oblika rada

Skupina se dijeli na dva ili više odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste zadaće, ali djeca nakon završene glavne vježbe izvode dopunsku vježbu, pa se tek onda vraćaju u svoje odjeljenje

Odjeljenja rade iste zadatke pa dopunske vježbe moraju biti iste u oba odjeljenja

DOPUNSKA VJEŽBA

Izvodi se uvijek nakon glavne vježbe

“Dodatak” glavnoj vježbi

Njena funkcija nije sporedna jer s glavnom vježbom čini organsku cjelinu

Skraćuje se vrijeme čekanja

Povećava aktivnost djece

Povećava opterećenje na satu

Mora biti poznata ili jednostavna vježba

Nema potrebe za posebnom obukom

DOPUNSKA VJEŽBA

Mora biti :

Lagana za izvođenje

Ne smije dugo trajati

Uzeti u obzir želje i interese djece

Koristi se za poboljšanje :

Motoričkih znanja

Motoričkih postignuća

Motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

POLIGON PREPREKA

Poligon prepreka je takav MOOR koji podrazumijeva izvođenje određenog broja različitih vježbi u nizu na standardnoj ili improviziranoj stazi prepreka

Zadaće u poligonu se izvode bez stanke

Usavršavanje motoričkih znanja i podizanje razine motoričkih postignuća

Vježbe u poligonu ovise o dobi djeteta, broju prepreka u poligonu, visini i težini prepreka te ciljeva i zadaća koje se žele postići

POLIGON PREPREKA

Svako dijete mora nesmetano prelaziti prepreke, nema “čekanja na red”

Broj ponavljanja poligona ovisi o cilju koji želimo postići (odrediti vrijeme za stanku)

Prema mjestu izvođenja razlikujemo:

a) Poligon prepreka na otvorenom prostoru

b) Poligon prepreka u zatvorenom prostoru

POLIGON PREPREKA

S obzirom na sastavljanje i način izrade poligona razlikujemo:

a) Prirodni

b) Umjetni

c) Kombinirani

Prema broju staza razlikujemo:

a) Jednostazni

b) Dvostazni

c) Višestazni

PARALELAN OBLIK RADA

Takav MOOR u kojem djeca istodobno izvode isto motoričko gibanje, ali na različite načine, uz pomoć različitih sprava i pomagala i na različitim radnim mjestima

Neposredno prije izvođenja zadatka voditelj:

1. najavljuje što će se raditi;

2. opisuje najavljeno motoričko gibanje

najprije u osnovnoj strukturi,

u modificiranom obliku ili oblicima izvođenja


3. zadano motoričko gibanje demonstrira;

4. sva djeca prelaze na rad.

O konkretnoj situaciji ovisi hoće li zadanu vježbu na isti način, na istoj spravi i na istome mjestu izvoditi veći ili manji broj djece, da li će veći broj djece raditi po principu frontalnog oblika rada, a manji broj djece u parovima, trojkama ili četvorkama


Paralelni oblik rada je kombinacija frontalnog oblika rada i jednostavnijih grupnih oblika rada

Voditelj obilazi radna mjesta, daje upute, ispravlja greške i stalno surađuje s djecom

Nakon određenog vremena prelazi se s jednog zadatka na drugi unutar istog motoričkog gibanja ili na izvođenje novog zadatka


Djeca mogu zauzeti druga radna mjesta ili ostati na istim radnim mjestima

Djeca mogu vježbati u različitim formacijama (vrsta, kolona, polukrug i krug)

INDIVIDUALNI OBLIK RADA

Zadovoljenje autentičnih potreba i interesa= uspjeh u svakoj ljudskoj djelatnosti

Individualni oblik rada - pojedinačna komunikacija voditelja i djeteta

Rad s jednim djetetom

Ograničene su mogućnosti primjene takvog oblika rada

Među djecom postoje razlike i treba ih međusobno uvažavati


Individualizacija rada =utvrditi aktualno stanje antropološkog statusa djeteta

Maksimalno približavanje programa tjelesnog vježbanja individualnim obilježjima nekog subjekta za unaprijed definirane ciljeve

Inicijalno, tranzitivno i finalno provjeravanje

Postojeće stanje zdravlja, sposobnosti, osobina i drugih značajki svakog djeteta


Nema “prosječnog” djeteta

Među djecom postoje individualne razlike i treba ih uvažavati

Individualizacija rada u nastavi TZK :

Uvažiti aktualno stanje antropoloških obilježja, motoričkih znanja i postignuća te odgojnih varijabli pri izradi i provedbi programa

Svrstavanje djece u homogenizirana odjeljenja



Izbor prikladnih sadržaja u svim dijelovima sata

Izbor prikladnih odgojnih postupaka (uvažiti individualne potrebe i razlike među djecom)

Individualni pristup voditelja pojedinom djetetu koje ima poteškoće u radu



Primjena različitih sprava, sredstava i pomagala koja po težini, obliku i visini odgovaraju djetetu

Brinuti o individualnom motoričkom iskustvu svakog pojedinog učenika

Zadovoljiti potrebe i interese djece koji proizlaze iz zajedničkog rada u kolektivu

ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES

Organizirani proces utjecaja na antropološka obilježja subjekta

Organizirani proces učenja (usvajanja i usavršavanja)

Organizirani proces utjecaja na odgojne efekte u radu s djecom predškolske dobi


Kako odrediti broj informacija koje egzistiraju u TZK transformirati u funkcionalne cjeline?

Kako informacije s kojima raspolaže odgojitelj transformirati u funkcionalne sadržaje uz pomoć kojih se mogu realizirati cilj i zadaće TZK?


Treba biti organiziran i proveden tako da ga njegovi sudionici “osjete”

Uspjeh u odgojno obrazovnom procesu ovisi više o:

umješnosti voditelja

stručnoj i metodičkoj osposobljenosti

Manje o:

materijalnim uvjetima rada

TIJEK ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

5 ETAPA

1) Najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objašnjavanje novog motoričkog zadatka

2) Izvođenje motoričkih gibanja

3) Ispravljanje grešaka

4) Ponavljanje, uvježbavanje i individualno vježbanje

5) Praćenje i valorizacija efekata rada

1. ETAPA

Najavljivanje - glasno, kratko i razumljivo

Opisivanje - jasno, slikovito i emocionalno; opisati onim redom kojim se izvodi

Demonstracija - originalna, izvodi se u finalnom obliku

Objašnjavanje - kratko, jasno i dovoljno glasno

2. ETAPA

Izvođenje motoričkog gibanja

Djeca su više koncentrirana na način izvođenja motoričkog gibanja nego na cilj

Savladati motoričko gibanje u osnovnoj strukturi

3. ETAPA

Ispravljanje pogrešaka

Odgojitelj treba na vrijeme uočiti greške i ispraviti ih

Prvo treba ispravljati “velike” greške, a zatim “manje” greške

Ako se greška ponavlja može doći do stabilizacije greške

Odgojitelj -sugestivan, odmjeren, poticajan

4. ETAPA

Ponavljanje, uvježbavanje i individualno vježbanje

Logična posljedica prethodnih etapa

Provodi se radi daljnjeg usavršavanja motoričkog kretanja

Nakon usvajanja gibanja u finalnom obliku, vježbanje treba nastaviti u nestandardnim uvjetima

5. ETAPA

Praćenje i valorizacija efekata rada

Povratne informacije

Mogućnost procjene i ocjene kako su odgojitelja djeca shvatila

Odgojitelj - precizan, jasan, uvjerljiv, realan i dosljedan

MJERE OSIGURANJA U ODGOJNO OBRAZOVNOM PROCESU

Mjere osiguranja odgojno-obrazovnog procesa:

1) zdravstveno-higijenske mjere

2) preventivne mjere

3) čuvanje i pomaganje

ZDRAVSTVENO HIGIJENSKE MJERE

Briga o zdravlju

Čuvanje, jačanje i unaprjeđivanje zdravlja

Informacije o zdravstvenom stanju djece

Zdravstveno-higijenske mjere su:

mjere osobne higijene

higijena obuće i odjeće

higijensko-tehnička kontrola prostora, opreme, sprava i rekvizita

PREVENTIVNE MJERE

Prije rada:

Pregled odjeće, obuće, opreme za vježbanje, prostora za vježbanje

Za vrijeme rada :

Adekvatan izbor sadržaja, doziranje opterećenja, postavljanje sprava, pravilno čuvanje i pomaganje

Poslije rada :

Prostor za vježbanje u primjerenom stanju i djeca napuštaju prostor zajedno s odgojiteljem

ČUVANJE I POMAGANJE

Čuvanje

Spremnost voditelja da dijete sačuva od pada

Ne odnosi se samo na “hvatanje pri padu”

Poduzimanje mjera prije ili u tijeku rada da se spriječi pad

ČUVANJE I POMAGANJE

Pomaganje

Spremnost odgojitelja da djeci pomogne u lakšem izvođenju neke vježbe

Kad se vježba izvodi 1. put

Kad dođe do “zastoja” (podići, potisnuti ili pridržati)

METODE RADA U TJELESNOJ I ZDRAVSTVENOJ KULTURI PREDŠKOLSKE DJECE

METODE RADA

Metode rada – jedan od važnih preduvjeta za realizaciju cilja i zadaća TZK

Način odgojno-obrazovne komunikacije

Sve metode rada određuje:

1. cilj i zadaće TZK,

2. dob djece,

3. karakteristike, sposobnosti i mogućnosti djece,

4. sadržaj rada (tjelesne vježbe),

5. međusobni odnos djece i odgojitelja.

METODE RADA

U radu s djecom predškolske dobi primjenjujemo ove metode:

1. metoda imitacije,

2. metoda ilustracije,

3. metoda dramatizacije,

4. metoda usmenog izlaganja,

5. metoda demonstracije,

6. metoda postavljanja i rješavanja motoričkih zadataka,

7. kombinirana metoda vježbanja,

8. sintetička metoda učenja.

METODE RADA

Koju ćemo metodu koristiti ?- ovisi o situaciji

Sve metode su međusobno povezane i nadopunjuju se

U tijeku rada koristimo više njih; jedna je uvijek dominantna, druge je nadopunjuju

Neke metode se primjenjuju uglavnom s djecom predškolske dobi, a druge u radu sa starijom djecom

1. METODA IMITACIJE

Pri postavljanju motoričkih zadataka djeca oponašaju ljude, životinje, pojave u prirodi i iz svakodnevnog života (pokretima ili kretanjem)

Najbolje je djeci omogućiti da imitiraju primjere bliske sebi:

puhanje u balon

vožnja bicikla

vješanje rublja

pranje poda

skakanje lopte

branje voća i dr.

METODA IMITACIJE

Odgojitelj mora biti uvjerljiv pri opisu i demonstraciji

Primjena ove metode dolazi u obzir u svim dijelovima sata

Najbliža je djeci mlađe dobne skupine

2. METODA ILUSTRACIJE

Metodom ilustracije postavljaju se i rješavaju motorički zadaci ilustriranjem događaja koje su djeca doživjela (pokretom i kretanjem)

Događaji iz svakodnevice u kući ili iz vrtića

Djeca mogu izvoditi radnje i pokrete kojih se sjećaju, a pri tome im pomaže fantazija

“Bujna” fantazija

METODA ILUSTRACIJE

Dijete svoje doživljaje ilustrira pokretima (kad mu ponestane riječi)

Svako dijete ilustraciju izvodi na “svoj način”

Ova metoda je primjerena u radu s djecom srednje i starije dobne skupine

3. METODA DRAMATIZACIJE

Postavljanje i rješavanje motoričkih zadataka metodom dramatizacije svodi se na dramatizaciju priče

Odgojitelj pripovijeda priču, a djeca je interpretiraju motoričkim izražavanjem

Odgojitelj daje sadržaj; ŠTO, A NE I KAKO!

Sadržaj treba biti asocijativan kako bi kod djece pobudio motivaciju, a zatim mobilizaciju

Interpretacija sadržaja pokretima ili kretanjem

METODA DRAMATIZACIJE

Djecu potiče na individualno izražavanje i stvaralaštvo

Na temelju osobnog doživljavanja priče djeca izvode pokrete i kretanja potpuno slobodno, prirodno i neusiljeno

Pokrete i kretanja pri dramatizaciji ne treba ispravljati jer bi se prekinula “nit priče”

Sva djeca su uključena u vježbanje

Nema ograničenja s obzirom na uvjete rada

METODA DRAMATIZACIJE

Treba izbjegavati da svako dijete ima svoju ulogu u priči jer bi se vježbanje pretvorilo u “čekanje na red” ili “vježbanje svoje uloge”

Sadržaj priče mora okupirati svu djecu

Osigurati potrebno fiziološko i psihološko opterećenje na satu

4. METODA USMENOG IZLAGANJA

Koristi se u svim organizacijskim oblicima rada

Najčešće se primjenjuje u funkciji opisivanja, objašnjavanja i korekcije motoričkog gibanja

Opisivanje motoričkog gibanja - koristi se u početnoj fazi učenja, neposredno prije demonstracije

Zato motoričko gibanje treba opisivati onim redom kako se izvodi

METODA USMENOG IZLAGANJA

Objašnjavanje se koristi u početnoj fazi učenja motoričkog gibanja, ali nakon demonstracije

U svim situacijama koje zahtijevaju da se djeci daju dopunske informacije o motoričkog gibanju koje izvode

Usmeno izlaganje - mora biti kratko, jasno i razumljivo

Što su djeca manja izlaganje treba biti kraće

METODA USMENOG IZLAGANJA

Odgojitelj treba izlagati dovoljno glasno i jasno artikulirano

Rječnik treba biti jednostavan, primjeren dječjoj dobi

Paziti na emocionalnost govora i izražavanja

5. METODA DEMONSTRACIJE

Sve što djecu želimo naučiti moramo im pokazati

S djecom treba što manje “pričati”, a demonstracija treba biti što uvjerljivija

Djeca trebaju dobiti predodžbu o motoričkom gibanju koje treba učiniti

Demonstracija se primjenjuje u početnoj fazi učenja određenog motoričkog gibanja i u fazi usavršavanja

METODA DEMONSTRACIJE

Svakoj demonstraciji prethodi kraće opisivanje radi usmjerenja dječje pozornosti na motoričko gibanje koje promatraju

Prva demonstracija = originalna, cjelovito prikazati motorički zadatak u finalnom obliku

Demonstracija se može i ponoviti

Druga demonstracija treba biti polaganija i s naglaskom na elemente koje djeca mogu teže izvoditi

METODA DEMONSTRACIJE

Sva djeca moraju dobro vidjeti demonstraciju

Nakon demonstracije prelazimo na izvođenje zadatka

6. METODA POSTAVLJANJA I RJEŠAVANJA MOTORIČKIH ZADATAKA

Tjelesno vježbanje se svodi na postavljanje i rješavanje motoričkih zadataka

Metoda se zasniva na aktivnosti djece u procesu usvajanja ili usavršavanja motoričkog gibanja

Ovisno o tome kakav je motorički zadatak razlikujemo primjenu metode na tzv.:

nižoj razini

višoj razini

METODA POSTAVLJANJA I RJEŠAVANJA MOTORIČKIH ZADATAKA

Postavljanje i rješavanje motoričkih zadataka na nižoj razini

Voditelj postavlja motorički zadatak,a djeca samo odlučuju o karakteristikama izvedbe gibanja

Metoda je bliža djeci mlađe školske dobi

Npr. Bacanje lopte u vis

METODA POSTAVLJANJA I RJEŠAVANJA MOTORIČKIH ZADATAKA

Postavljanje i rješavanje motoričkih zadataka na višoj razini

Djeci treba odrediti neke karakteristike zadanog gibanja (način izvedbe, smjer izvedbe, tempo i sl.)

Djeca motoričke zadatke rješavaju po vlastitom izboru, ali u sklopu zadanih elemenata

Primjerenija je djeci starije dobne skupine

7. KOMBINIRANE METODE VJEŽBANJA

Predškolska djeca = kombinirane metode vježbanja

Simbioza različitih metoda vježbanja

Karakterizira ih primjena različitih vježbi i sadržaja, a pri realizaciji treba brinuti o slijedu njihova izvođenja i opterećenju

Najprije treba izvoditi manje zahtjevne vježbe (jednostavna motorička struktura), a zatim sve složenije vježbe

KOMBINIRANE METODE VJEŽBANJA

Opterećenje mora biti prilagođeno:

dječjoj dobi

izabranim sadržajima

načinom njihova izvođenja

mogućnostima

aktualnom stanju sposobnosti svakog djeteta

8. SINTETIČKA METODA UČENJA

Metode učenja primjenjuju se u svim organizacijskim oblicima rada

Pri odabiru metode učenja treba brinuti o:

dobi djece

složenosti motoričkog gibanja koje se uči

prethodnom motoričkom iskustvu

konkretnim uvjetima rada

Predškolska djeca = sintetička metoda učenja

SINTETIČKA METODA UČENJA

Najprirodnija metoda

Pokret se uči u cijelosti tj. onako kako se vidi i kako će se primjenjivati

Predškolci promatraju pojave u cjelovitom obliku

Ako se pojave određene poteškoće u učenju, one se mogu ukloniti uz pomoć adekvatnih metodičkih postupaka

Izvođenje određenog motoričkog gibanja u olakšanim uvjetima

Documents

Kineziološka metodika 1