KINEZIOLOKA ANALIZA ATLETSKOG VIEBOJA

Puklavec Aleksandar

Openito o vieboju Desetoboj za mukarce je sastavljena od 4 trkake, 3 skakake i 3 bacake atletske discipline (100-DALJKUGLA-VIS-400-110PREPONE-DISK-MOTKA-JT-1500)

Sedmoboj za ene: (100PREPONE-VIS-KUGLA-200-DALJKOPLJE-800)

Zastupljen na svim velikim atletskim priredbama EP, SP, OI. Spada u GMS sportove, ali konani rezultat je izraen u bodovima.

Openito o vieboju Samo natjecanje se odvija u dva dana: Program desetoboja/sedmobojaDESETOBOJ 1. dan 100m DALJ KUGLA VIS 400m 2. dan 110m PR DISK MOTKA KOPLJE 1500m SEDMOBOJ 1. dan 100m PR VIS KUGLA 200m 2. dan DALJ KOPLJE 800m

Viebojci/ke moraju prilagoditi i taktiku svojeg nastupanja zbog specifinosti u pravilima IAAF-a (3 pokuaja u skoku u dalj i svim bacanjima), te zbog malih razmaka izmeu pojedinih disciplina koje ne doputaju potpuni oporavak.

Openito o vieboju Dvoranska natjecanja u viebojima M sedmoboj; - petobojSEDMOBOJ 1. dan 60m DALJ KUGLA VIS 2. dan 60m PR MOTKA 1000m PETOBOJ 60m PR VIS KUGLA DALJ 800m

Povijesni aspekti vieboja Razvija se iz antikog petoboja (pentathlon) skok udalj, bacanje diska, bacanje koplja, utrka na jedan stadij, hrvanje - popularnog za vrijeme antikih olimpijskih igara. Prvi petoboj odran je 708. godine p.n.e u staroj Olimpiji.Slika 1. Stari zapis o petoboju

Povijesni aspekti vieboja Desetoboj se pojavljuje kao disciplina na modernim OI 1904. u St. Louisu sa slijedeim programom: 100 jardi, bacanje kugle, skok u vis, 880 jardi hodanje, bacanje kladiva, skok s motkom, 120 jardi prepone, bacanje utega od 56 funti, skok u dalj, 1 milja. 1 jard = 0,91 m 1 funta = 0,45 kg 1 milja = 1,60 km

Povijesni aspekti vieboja Prvi desetoboj (s dananjim rasporedom disciplina) je odran u jednom danu 15. listopada 1911., istovremeno na dva mjesta, u vedskoj i Njemakoj. Uvrten je u program na OI 1912. u Stockholmu, a pobjednik (Jim Thorpe) dobiva poasni naziv Najbolji svjetski sporta, obiaj zadran i do danas. Svjetski rekordi se vode od 1922. godine

Povijesni aspekti vieboja Legende atletskog desetoboja:

lika 2. Jim Thorpe (SAD) 1. pobjednik OI Stockholm 1912.

Slika 3. Bob Mathias (SAD) najmlai pobjednik OI London 1948 (18g)

Slika 4. Dailey Thompson (UK) legenda 80.ih

Povijesni aspekti vieboja Legende atletskog desetoboja:

Slika 5. Dan OBrian (SAD) legenda 90.-ih

Slika 6. Roman ebrle (EH) aktualni svjetski rekorder 9026 bodova

Slika 7. Brian Clay (SAD) aktualni olimpijski pobjednik iz Pekinga 2008.

Povijesni aspekti sedmoboja ene se poinju natjecati u sedmoboju od ranih 80.-ih, kada sedmoboj zamjenjuje petoboj. Prvo slubeno natjecanje u sedmoboju odrano je na OI u Los Angelesu 1984. Petoboj se odravao od 1964. i bio zamijenjen sedmobojom

Povijesni aspekti sedmoboja Jackie Joyner-Kersee SR - 1988 12.69-7.27-1.86-22.56-15.8045.66-2:08,51 7291 bodova

Povijesni aspekti sedmoboja Carolina Evelyn Klft ER - 2007 7032 bodova

Povijesni aspekti sedmoboja Irina Belova SR u dvorani- 1992 4991 bodova doping afera 1993. (diskvalifikacija nakon naslova svjetskog prvaka)

Bodovanje u desetoboju Vri se na osnovu postignutog rezultata u pojedinoj disciplini, a predstavlja ukupni zbroj svih pojedinanih bodova. IAAF viebojske tablice iz 2001. koriste slijedee formule za izraun bodova: P = A*(B-X)C za tranja P = A*((100*X)-B)C za skokove P = A*(X-B)C za bacanja

Bodovanje u desetobojuTablica 2. Parametri formula za izraun bodova u desetoboju

Desetoboj100 m LJ-dalj SP-kugla HJ-vis 400 m 110 m H DT-disk PV-motka JT-koplje 1500 m

A25,4347 0,14354 51,39 0,8465 1,53775 5,74352 12,91 0,2797 10,14 0,03768

B18 220 1,5 75 82 28,5 4 100 7 480

C1,81 1,4 1,05 1,42 1,81 1,92 1,1 1,35 1,08 1,85

Bodovanje u desetoboju Tablica 3. Simulacija rezultataMen's Decathlon Points CalculatorEnter the results for each of the 10 events Results 100m 11,47 seconds Long Jump 692,0 centimetres Shot Put 12,35 metres High Jump 211,0 centimetres 400m 52,00 seconds Total Points = Points 759 795 628 906 725 7188 Electronic Timing Points 755 664 702 574 680Yes

1

Results 110m Hurdles 15,80 seconds Discus Pole vault Javelin 1500m 39,99 430 48,99 280 metres centimetres metres seconds

Calculations are based on the IAAF Scoring Tables for Combined Events - Edition 2001

For more details on this topic please select this link

Bodovanje u desetoboju Bodovanje u desetoboju je vaan faktor koji moramo poznavati zbog usmjerenosti treninga ka poboljanju rezultata onih disciplina u kojima je napredak realniji Npr. atletiar koji tri 100m 11,10s i skae motku 390cm, zasigurno e lake postignuti napredak od cca. 80 bodova u skoku s motkom (11,10 => 10,70 ili 390 => 420)

Bodovanje u sedmoboju Isti sistem kao i u desetoboju Samo sa drugaijim parametrima za izraun bodova!

Analiza strukture vieboja Discipline tranja (100m, 200m, 100 i 110mpr, 400m, 800m, 1500m) spadaju u monostrukturalna ciklika gibanja, dok discipline skokova i bacanja (dalj, vis motka, kugla, disk i koplje) spadaju u monostrukturalna aciklika gibanja.(prema Milanoviu 1993.)

Analiza strukture viebojaTranja moemo opisati sa 4 faze: 1) startni poloaj; 2) startno ubrzanje; 3) postizanje i odravanje maksimalne brzine; 4) fini.(modificirano prema Milanoviu 1993.)

Sva tranja kreu iz pozicije niskog starta, osim utrke na 800 i 1500m (visoki start), dok trea faza najvie doprinosi konanom rezultatu na tranoj dionici.

Analiza strukture viebojaSkokove takoer opisujemo sa 4 faze: 1) zalet; 2) odraz; 3) let; 4) doskok.(modificirano prema Milanoviu 1993.)

Odraz predstavlja najvaniju komponentu uspjenosti izvedbe cijelog skoka, a u skoku u vis i skoku s motkom i kvaliteta leta znaajno utjee na ukupan rezultat.

Analiza strukture viebojaBacanja definiraju slijedee faze: 1) priprema; 2) poetno (prestizavajue) ubrzanje; 3) maksimalno naprezanje i izbaaj; 4) i odravanje ravnotee.(modificirano prema Milanoviu 1993.)

Svakako, druga i trea faza najvie utjeu na magnitudu pojedinog hica. Ubrzanja se vre poskokom (kugla), rotacijom (kugla i disk), pravolinijskim zaletom s krinim koracima (koplje).

Biomehanike karakteristike disciplina atletskog viebojaPrema Tidow-u 2000.

Duration trajanje transmisije sile na tijelo/spravu tijekom kljunih faza izvedbe gibanja u pojedinoj disciplini desetoboja (u milisekundama). V maksimalna brzina kretanja tijela u fazi postizanja maksimalne brzine (tranja), odnosno fazi zaleta (skokovi) V0 - najvea brzina kretanja tijela/sprave nakon faze izlaska iz bloka (tranja), faze odraza (skokovi) i faze izbaaja.

Tablica 4. Sprint

Biomehanike karakteristike disciplina atletskog viebojaPrema Tidow-u 2000.

Tablica 5. Skokovi

Tablica 6. Bacanja

Antropoloke dimenzije desetobojacaProsjene vrijednosti antropometrijskih karakteristika baziranih na svjetskim tablicama (Etcheverry 1993.) Tablica 8. Visina tijela (cm)Plasman AS SD N MIN MAX 1-10 191.9 4.58 10 200 185 11-20 188.2 4.26 10 199 184 21-30 188.8 5.94 10 201 182 31-40 187.8 4.01 8 195 182 41-50 190.2 5.80 9 200 184

Tablica 9. Masa tijela (kg)Plasman AS SD N MAX MIN 1-10 86.2 5330 10 93 78 11-20 84.6 4,22 10 91 78 21-30 86.3 6,75 10 102 79 31-40 82.0 4,69 8 90 75 41-50 84.6 9,17 9 97 71

Antropoloke dimenzije desetobojacaProsjene vrijednosti rezultata i starosti sportaa unutar desetoboja baziranih na svjetskim tablicama (Etcheverry 1993.) Tablica 10. AS, SD, MIN-MAX Najboljih 50 viebojaca 1993. godine

Reultat [bodovi] Starost [godine] I00m [s] Skok u dalj [m] Bacanje kugle [m] Skok u vis [m] 400m [s] 110m prepone [s] Bacanje diska [m] Skok s motkom [m] Bacanje koplja [m] 1500m [min]

AS 8068,7 25,3 10.99 7,30 14,30 2,00 49,16 14,60 43,85 4,82 59,58 4:37,02

SD 944,7 2,56 0,25 0,28 1,08 0,08 1,02 0,39 2,90 0,25 4,18 0,12

MAX 8817 31 10,40 7,99 16,99 2,20 47,46 13,57 50,82 5,40 69,98 4:16,00

MIN 7800 21 11,56 6,72 12,27 1,83 51,88 15,30 38,06 4,10 50,80 5:07,09

Antropoloke dimenzije desetobojacaGrafikon 1. AS, SD, MIN-MAX Najboljih 50 viebojaca 1993. godine

Antropoloke dimenzije viebojaca/ki Maksimalna snaga (sila), sprinterska brzina, aerobna i anaerobna izdrljivost, fleksibilnost i koordinacija, fizike su sposobnosti sportaa desetobojca koje imaju 50% udio u finalnom rezultatu, ostatak otpada ma tehniku izvedbu pojedinih disciplina i psiholoka svojstva sportaa (Kunz 1992.)

Fizioloki zahtjevi desetoboja

Grafikon 2. Energetski kap. u disciplinama desetoboja

Fizioloki zahtjevi desetoboja Osnova za izraun vrijednosti prikazanih u grafikonu 2. je bio desetobojac svjetskog ranga, tjelesne mase od 90kg sa relativnim maksimalnim primitkom kisika od 58 ml, odnosno slijedeim rezultatima trkakih disciplina i vrijednostima mlijene kiseline nakon aktivnosti: 100m: 10.60 s (12 mmol/l) 400m: 48.00 s (22 mmol/l) 110m hurdles: 13.80 s (10 mmol/l) 1500m: 4:30 min (22 mmol/l)

Dijagnostika Uzima se itav niz metoda za procjenu dimenzija i sposobnosti sportaa viebojaca/ki Za utvrivanje funkcionalnih sposobnosti, odnosno aerobne i anaerobne snage koriste se laboratorijski i terenski testovi testovi za utvrivanje anaerobnog praga, maksimalnog i relativnog primitka kisika. RAST (teren); WINGATE (lab) Anaerobni kapacitet Conconijev test (teren) Anaerobni kapacitet Cooperov test (teren) Aerobni kapacitet Test na pokretnom sagu (lab) Anaerobni kapacitet

Dijagnostika Razliite vrste skokova na tenziometrijskoj platformi (SJ, CMJ, DJ) koriste se sa svrhom dijagnosticiranja brzinskih svojstava miia i njihove jakosti (prema Youngu1995)

Ipak, u praksi se ee koriste jednostavniji terenski testovi za procjenu brzine i miine jakosti, jedan takav model predloio je Hansruedi Kunz jo 1992. godine. Test je maksimalno prilagoen upravo desetobojcima.

Dijagnostika Test za desetoboj (prema Kunzu 1992.) Test se sastoji od 7 manjih tetova koji se posebno boduju prema specijalnim tablicama dobivenima mjerenjima na vrhunskim viebojcima, naknadno obraenima regresijskom analizom. 1) Nabaaj procjena maksimalne miine jakosti 2) Bacanje kugle (7,26 kg) odozdo prema naprijed procjena snage (za kuglu i disk)

Dijagnostika Test za desetoboj (prema Kunzu 1992.) 3.) Bacanje medicinke od 3kg preko glave procjena snage (za koplje) 4.) Skokovi po jednoj nozi 25m brzina i koordinacija vrijeme u sekundama (100m i 110m prepone) 5.) Peteroskok snaga i koordinacija (za skakake discipline) 6.) Krug 10 jednostavnih vjebi (1X1 rad-odmor) (procjena snane izdrljivosti; 400m)

Dijagnostika Test za desetoboj (prema Kunzu 1992.) 7.) Cooperov test 12minTablica 11. Djelomini prikaz bodovnih tablica za Test

Dijagnostika Test za desetoboj (prema Kunzu 1992.) Tablica 12. Primjer bodovanja Testa

Hvala na panji ; )