Klasicizam i prosvjetiteljstvo (sredina 17. – početak 18. st.)

klasicizam – ugledanje na rimsku i grčku antiku kao na ideal savršenstva

razumnost, istinitost, jasnoda

oponašanje antičkih rodova, prikazivanje idealne slike čovjeka kao moralnog

bida

vjera u razum kao vrhovno bide

Rene Descartes – predstavnik racionalizma

Francuska: Pierre Corneille, Jean Racine, Jean-Baptiste Poquelin Moliere,

Voltaire

Italija: Carlo Goldoni

prosvjetiteljstvo – učenost, širenje znanja, znanstveni pristup, utemeljenje

novih znanosti

Montesquieu, Rousseau, Voltaire, Diderot (glavni urednik prve Enciklopedije)

Pierre Corneille – “Cid”

Corneille – pravnik i dramski pisac

rod, vrsta – drama, tragedija

mjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 1636., klasicizam

sadržaj – vitez don Rodrigo ubije oca svoje zaručnice Himene; Himena se nalazi u

prijeporu da po razumu traži smrt čovjeka kojeg voli. Kralj određuje da se ipak uda za

Rodriga, s odgodom od godinu dana.

tema – sukob razuma i emocija

likovi – don Diego, grof Gormaz, El Cid, Himena

oblik – dramski, stih klasičnog metra, pet činova

Jean Racine – “Fedra”

rod, vrsta – drama, tragedija

mjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 1677., klasicizam

sadržaj – Tezejeva žena Fedra zaljubljena je u njegova sina Hipolita. Nakon vijesti o

Tezejevoj smrti, ona mu izjavljuje ljubav. Vijest je bila lažna, a Fedra optužuje Hipolita

da je zaljubljen u nju. Tezej ga protjera iz Atene, a ovaj pogine nesretnim slučajem.

Fedra od grižnje savjesti počini samoubojstvo.

tema – sukob razuma i emocija

likovi – Tezej, Hipolit, Fedra, Aricija, Enona

oblik – dramski, stih klasičnog metra, pet činova

Moliere – “Škrtac”

Moliere – slavan ved za života; režira i piše komedije, nastupa po cijeloj Francuskoj

rod, vrsta – drama, komedija

mjesto, vrijeme, razdoblje – Pariz, 17. st., klasicizam

sadržaj – škrtac Harpagon pronađe škrinju s blagom koju mu ukrade sluga La Fleche.

Istodobno se namjerava oženiti djevojkom Marianom u koju je zaljubljen njegov sin

Cleante. Kder Elisu namjerava udati za starog i bogatog Anselma, iako nju voli Valere.

Mariana i Valere su izgubljena Anselmova djeca. Starci odustaju od suparništva sa

sinovima, blago se vrada škrtcu, on odobrava brakove.

tema – ismijavanje ljudskih mana

likovi – Harpagon, Elise, Cleante, Valere, Mariane, Frosine, La Fleche

oblik – pet činova, proza

Voltaire – “Candide ili optimizam”

Voltaire – proganjani libertinac, dvorski pjesnik Luja XV.

rod, vrsta – epika, roman

mjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 18. st., prosvjetiteljstvo

sadržaj – Mladid Candide živi u izmišljenom dvorcu kao tabula rasa bez ikakve

misaone dogme. Prolazi svijetom, upoznaje ljude i krajeve i na kraju pronalazi sredu

“obrađujudi vlastiti vrt”.

tema – izrugivanje Leibnizove filozofine, uzvišenosti ljubavi, osuda nasilja svakog

oblika

motivi – put u Eldorado, vjerski progoni nakon potresa u Lisabonu

likovi – Candide, Pangloss, Cunigunda, Paquette…

oblik – roman, proza

Hrvatska književnost klasicizma i prosvjetiteljstva društveno-političke okolnosti vezane uz oslobođenje Slavonije od Turaka prosvijedeni apsolutizam Marije Terezije i Josipa II. slabljenje Dubrovnika i mletačka vlast u Istri i Dalmaciji

4 kulturna kruga:

1. Dubrovnik – Ruđer Boškovid, Rajmundo Kunid, Brno Zamanja 2. Dalmacija – Filip Grabovac, Andrija Kačid Miošid 3. SZ Hrvatska – Tituš Brezovački 4. Slavonija – Matija Antun Relkovid, Matija Petar Katančid

Matija Antun Relkovid – “Satir iliti divji čovik”

Relkovid – sudjelovao u sedmogodišnjem ratu protiv Prusije; u zarobljeništvu se

upoznaje s prosvjetiteljskim idejama

rod, vrsta – epika, didaktični ep

sadržaj – Slavonac u šumi naiđe na Satira s kojim se sprijatelji i povede ga kudi. Satir

mu počinje davati savjete kako de unaprijediti svoje gospodarstvo i poboljšati život.

Prvi odlomak: prirodna ljepota Slavonije, sela, gradovi, povijest.

Drugi odlomak: turska okupacija, štetni običaji, rastrošno svatovanje

tema: pouka na zabavan i pristupačan način

motivi: klasični motiv (Satir je bide iz grčke mitologije)

oblik: spjev u 11 pjevanja, stih epski štokavski deseterac; ikavica

Andrija Kačid Miošid – “Razgovor ugodni naroda slovinskoga”

Andrija Kačid Miošid: studirao teologiju, predavao filozofiju

rod, vrsta: epika, junački povijesni epovi

mjesto, vrijeme, razdoblje: Dalmacija, 18. st., klasicizam i prosvjetiteljstvo

sadržaj: razgovor počinje pjesmom u obliku dijaloga između starca Radovana koji

piše starcu Milovanu, nagovarajudi ga da uz gusle opjeva ratove i bitke.

Oblik: pjevač-guslač govori sve pjesme slijepog starca Milovana; oblikom stiha Kačid

slijedi tradicije narodne epske pjesme.

Tituš Brezovački – “Matijaš grabancijaš dijak”

Tituš Brezovački: svedenik i profesor

rod, vrsta: drama, komedija

mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1804., prosvjetiteljstvo

sadržaj: Matijaš je učenjak koji privodi pameti praznovjerne, naivne i pohlepne

obrtnike Smolka i Vuksana, odvjetnika Jugovida itd.

tema: ismijavanje ljudskih mana

oblik: dramski, prozni, na kajkavskom književnom jeziku

Romantizam (kraj 18. st. – 19. st.)

kulturni i umjetnički pokret nastao u Njemačkoj i Francuskoj naziv romantizam skovao je pjesnik Novalis

vrijeme najvede afirmacije: prva desetljeda 19. st. (do 1830.) obilježja: otpor racionalizmu, zauzimanje za iracionalno, snaga emocije i

individualnosti, kult prirode; idealiziranje seoskog života, zanimanje za primitivce, narodne jezike i folklor; pjesnička sloboda i originalnost

svjetska bol (Weltschmerz) – osjedaj univerzalne patnje koja je bila gotovo pomodna kod vedine romantičara

2 smjera romantizma:

1. aristokratski i reakcionarni 2. buntovni

društvene i povijesne okolnosti: propali ideali Francuske revolucije,

Napoleonov uspon i pad, ustanak dekabrista u Rusiji 1825. Sturm und Drang (Oluja i nagon) – pokret njemačkih romantičara Njemačka: Goethe, Schiller, Herder, Novalis Francuska: Alphonse Lamartine, Victor Hugo Engleska: J. Macpherson, George Gordon Byron Rusija: Puškin, Ljermontov Amerika: Edgar Allan Poe

Johann Wolfgang Goethe – “Patnje mladog Werthera” Goethe: vođa pokreta Sturm und Drang, upravitelj Weimarskog kazališta rod, vrsta: epika, epistolarni roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Frankfurt, 1774., romantizam sadržaj: Werther upoznaje Lotte i zaljubi se u nju, ali ona je zaručena za Alberta. Nakon njihove svadbe werther sve više tone u psihičku depresiju, a zbog nemogudnosti pomirbe osjedaja i razuma naposljetku počini samoubojstvo. tema: nesputano izražavanje osjedaja motivi: pejsaž – idila koja smiruje dušu oblik: proza, epistolarni roman (roman u pismima) Edgar Allan Poe – “Crni mačak” Poe: urednik književnog lista, otpušten zbog alkoholizma rod, vrsta: epika, pripovjetka sadržaj: glavni lik ima ljubimca mačka. Postupno upada u psihičku krizu i alkoholizam te mačku najprije iskopa oko, a potom ga i objesi. Nakon toga mu izgori kuda, a uz njega se odnekud pojavi mačak sličan prethodnome. Jednom je pijan htio ubiti mačka, ali ga žena pokuša zaustaviti. Umjesto mačka ubije nju i zazida tijelo u zid. Kad je došla policija iz zida se začuo krik, te oni pronađu leš i na njemu crnog mačka. tema: neumoljivost propasti oblik: proza

Hrvatski narodni preporod

Kronologija književnih i političkih događaja:

biskup Maksimilijan Vrhovec nalaže zapisivanje djela naše narodne književnosti

Antun Mihanovid izdaje “Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku”

1830. g. – Ljudevit Gaj izdaje “Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja” – u njoj predlaže pravopisna rješenja primjerenija slavenskom jeziku; uveden obvezni mađarski jezik u školama

Pavao Štoos piše elegiju “Kip domovine vu početku leta 1831.” Janko Draškovid piše “Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi poklisarom

zakonskim i bududim zakonotvorcem Kraljevinah naših” – zalaže se za osnivanje Kraljevstva iliričkog

6.1.1835. – prvi broj Novina Horvatskih s kulturno-zabavnim prilogom Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska

1836. – Novine Horvatske mijenjaju ime u Novine ilirske, a Danica u Danica ilirska, prelazedi s kajkavskog na štokavski jezik: prvi put objavljena Horvatska domovina

u Sisku prikazana prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofija Ivana Kukuljevida Sakcinskog

1842. osnovana Matica ilirska Metternichova vlada zabranjuje ilirsko ime sukob s mađaronima; ubijeno 14 domoljuba narodna stranka stekla vedinu u saboru; hrvatski jezik proglašen

diplomatičkim Josip Jelačid izabran za bana; ilirac, odan austrijskom carskom dvoru umjesto obedanih povlastica, car uvodi Bachov apsolutizam

pisci, djela, književne vrste:

Pavao Štoos – elegije Ljudevit Gaj – Horvatov sloga i zjedinjenje Antun Mihanovid – Horvatska domovina Ivan Kukuljevid Sakcinski – Juran i Sofija Stanko Vraz – Đulabije Dimitrija Demeter – Grobničko polje, Teuta, Ljubav i zloba, Porin Ivan Mažuranid – Smrt Smail age Čengida, 14. i 15. pjevanje Osmana Petar Preradovid – Prvijenci

Petar Preradovid – “Zora puca, bit de dana” rod, vrsta: lirika, domoljubna lirska pjesma mjesto, vrijeme, razdoblje: Zadar, 1844., hrvatski narodni preporod tema: nagovještaj preporoda oblik: pet sestina, stih osmerac, rima a b c b d d “Putnik” rod, vrsta: lirika, refleksivna (misaona) lirska pjesma sadržaj: čovjek izvan domovine je kao putnik bez smještaja, lutalica tema: poziv na povratak domovini oblik: stih osmerac, 20 strofa od pet stihova, a b c c b “Mrtva ljubav” rod, vrsta: lirika, ljubavna lirska pjesma sadržaj: lirski subjekt traži mjesto da sahrani svoju ljubav tema: prekogrobna ljubav motivi: majronovski motiv mrtve ljubavi, metafizičnosti smrti oblik: lirski deseterac, pet katrena, a b a b “Ljudsko srce” rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma tema: ljudska čeznutljiva narav oblik: lirski deseterac, četiri katrena, a b a b “Pjesnik” rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma tema: dvojnost i gorčina pjesničkog poziva, sudbina pjesnika na razmeđu između duha i materijalnog svijeta oblik: osmerac, 12 katrena, a b c b Ivan Mažuranid – “Smrt Smail age Čengida” Ivan Mažuranid: pridružuje se ilirskom pokretu; bavi se politikom, hrvatski premijer i ban pučanin rod, vrsta: epika, epski spjev mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1845., hrvatski narodni preporod sadržaj: 5 pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač, Kob. Turski modnik Smail-aga pogubljuje zarobljene Crnogorce, a potom i starca Duraka zbog kukavičkog ponašanja. Durakov sin Novica, u želju za osvetom prelazi Crnogorcima i vodi ih do Smail-agina logora. U nodnoj bitci pogibaju i Smail-aga i Novica. tema: uzaludnost nasilničke, tiranske vlasti, propast feudalizma, propast turske vlasti motivi: okrutni aga je strašljivac; harač – utjerivanje poreza likovi: Smail-aga, Novica, Durak oblik: 5 pjevanja, 1134 stihova, izmjenjuju se štokavski epski osmerac i deseterac, povremena rima

Predrealizam u Hrvatskoj / Šenoa

Opde političke prilike: 1861. – konstituiranje Hrvatskog sabora Narodna stranka (Ivan Mažuranid), Hrvatska stranka prava (Ante Starčevid),

Unionistička stranka (mađaroni) 1861. – 1881. – Šenoino razdoblje / razdoblje protorealizma u Hrvatskoj

Mirko Bogovid, Ante Starčevid, Adolfo Veber Tkalčevid, Luka Botid, Josip Eugen Tomid

August Šenoa – “Prijan Lovro” August Šenoa: glavni urednik časopisa za kulturu Vijenac; iza sebe ostavio natuknice za četrdesetak nenapisanih pripovijesti i romana. (“Seljačka buna”, “Diogenes”, “Prosjak Luka”, “Kugina kuda”, “Kameni svatovi”) rod, vrsta: epika, pripovijetka mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1873., protorealizam sadržaj: Šenoa pripovijeda mladoj udovici priču o svom prijatelju Lovri koji je zbog neimaštine trebao postati svedenik, ali se zaljubio i napustio teologiju. Malvina mu ipak ne uzvrada ljubav jer smatra da ga ne smije odvratiti od svedeničkog poziva. Lovro potom studira jezikoslovlje i neuspješno se pokušava oženiti bogatom djevojkom. Kad mu svi planovi i ljubavi propadnu, Lovro počini samoubojstvo. tema: sudbina pojedinca u društvenim okolnostima motiv: rasprava na početku između pripovjedača i udovice na temu vrijednosti hrvatske književnosti likovi: Šenoa, udovica, Lovro, Malvina, Minka, Anđelija “Zlatarevo zlato” prvi cjeloviti povijsni roman u novijoj hrvatskoj književnosti rod: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1871. g., protorealizam sadržaj: zlatar Krupid odgaja svoju jedinicu Doru uz pomod kume Magde. Najvedi zagrebački neprijatelj bio je gospodar Medvedgrada Stjepko Gregorijanec. Pavao Gregorijanec je spasio Doru pred podivljalim konjima i zaljubio se u nju. Stjepko je, saznavši da mu se sin viđa s građankom, skovao urotu. Spletke dovode do Dorine smrti (otrovana od strane udovice Klare koja je htjela Pavla samo za sebe). Stjepan je sklopio mir sa Zagrebom. tema: sukob Zagrepčana i Stjepka Gregorijanca oko vlasništva Medvedgrada i pripadnih sela likovi: Dora Krupideva, Pavle Gregorijanec, Grga Čokolin, Klara Grubarova

Realizam

lat. res, rei – zbilja, istina razdoblje u povijesti književnosti kojemu je cilj što istinitije opisati svijet scijentizam – znanstveno pristupanje objektivno uočavanje problema društva naturalizam

Angloamerički realizam: Charles Dickens, William Thackeray, Mark Twain Rusija: Gogolj, Turgenjev, tolstoj, Dostojevski Italija: verizam (naturalizam) Hrvatska: Šenoa, Ante Kovačid, Eugen Kumičid, Ksaver Šandor Gjalski

realizam romantizam

objektivan racionalan vanjski materijalni svijet proza univerzalnost

subjektivan emotivan unutarnji duševni svijet poezija individualnost

Honore de Balzac – “Otac Goriot” Honore de Balzac: studirao pravo i filozofiju, kupio tiskaru koju je cijeli život morao otpladivati rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Pariz, 1834., realizam sadržaj: u Parizu, u penzionu za samce živi siromašni student prava Eugene de Rastignac, pun ideala o visokom velegradskom društvu. Uz njega tamo žive neki predstavnici različitih tipova i sredina (stari gospodin Goriot, bivši robijaš Vautrin). Goriot, otac Anastasije i Delphine, rano je ostao udovac i sav svoj život posvetio kderima. Nakon udaje, kderi su ga posve zaboravile, a kad je umro, nisu imale vremena dodi na sprovod. Jedini koji se za njega brinuo bio je Rastignac koji je ostao s njim sve do smrti. On i Bianchon bili su jedini na njegovu sprovodu. tema: prikaz malograđanske društvene sredine, psihologija odnosa roditelja i djece, velegradska društvena hijerarhija oblik: proza Gustave Flaubert – “Gospođa Bovary” Gustave Flaubert: prekida studij zbog duševne bolesti, posveduje se pisanju rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: 1857., realizam sadržaj: Ema, seoska djevojka puna romantičnih snova udala se iz interesa za starijeg udovca Charlesa Bovaryja. On joj uskoro postaje dosadan i ona traži sredu u naručjima dvojice klasičnih zavodnika Leona i Rodolphea. Kada im postane nezanimljiva i još kad počinje pozajmljivati novac za dugove, njih dvojica pobjegnu iz njezina života. U nastupu očaja Ema počini samoubojstvo. tema: isprazna emotivnost kao proizvod plitke sredine

Nikolaj Vasiljevič Gogolj – “Kabanica” Gogolj: činovnik, profesor povijesti, odgojitelj rod, vrsta: epika, pripovijetka mjesto, vrijeme, razdoblje: Sankt Peterburg, 1841., prijelaz iz romantizma u realizam sadržaj: Akakije Akakijevič Bašmačkin, niži činovnik u carskoj državnoj službi u Sankt Peterburgu odluči jednog dana potrošiti svu svoju životnu ušteđevinu i kupiti sebi novu kabanicu. Pri prvom izlasku mu je otmu ulični razbojnici. Policija nije bila zainteresirana za taj zločin. Na putu kudi Akakij se prehladio i za dva dana umro od upale pluda. Nakon njegove smrti na ulicama se pojavila sablast koja ljudima otima kabanice. Jedne večeri je napao šefa koji je Akakija izbacio iz ureda, oteo mu kabanicu i zauvijek nestao iz grada. tema: slika ruskoga birokratskog društva oblik: proza “Svi smo mi ispali iz Gogoljeve Kabanice” – Dostojevski Fjodor Mihajlovič Dostojevski – “Zločin i kazna” Dostojevski: zbog sudjelovanja u pobuni socijalista osuđen na smrt, pomilovan i poslan na 9 godina u Sibir rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Sankt Peterburg, 1866., realizam sadržaj: studenet prava Raskoljnikov, razmišljajudi o pravdi i nepravdi među ljudima, dolazi do zaključka da bi smrt nekih ljudi bila korisna za cjelokupno društvo, tj. da se njihovom smrdu može spasiti više drugih života. Konkretno, misli na lihvaricu Aljonu Ivanovnu koja siromašnim ljudima pozajmljuje novac uz visoku kamatu. Raskoljnikov odlučuje ubiti lihvaricu sjekirom, no pritom je morao ubiti i njezinu sestru. Neko se vrijeme skriva, no naposljetku ga djevojka Sonja Marmeladovna nagovori da se pokaje i prijavi policiji. tema: problem heroja i zločinca u društvenom i idejnom kontekstu likovi: Raskoljnikov, Sonja, Dunja, njegova majka, Marmeladov, Porfirij Petrovič oblik: proza začetak romana toka svijesti

Realizam u hrvatskoj književnosti

propadanje plemstva (nakon ukidanja kmetstva) osiromašivanje seljaka (dijeljenje zemlje) migracije stanovništva (selo-grad) mađarizacija dvojezični natpisi na svim državnim institucijama Hrvatska stranka prava regionalizam Zagorje – Ante Kovačid, Ksaver Šandor Gjalski Primorje – Vjenceslav Novak Istra – Eugen Kumičid Lika – Josip Draženovid, Jure Turid Slavonija – Josip Kozarac Zlatarovo Zlato – prvi roman hrvatske novije književnosti – objavljen u

časopisu Vijenac časopisi – Vijenac (Šenoa, Folnegovid) Hrvatska vila (Harambašid, Kumičid) Balkan (Harambašid, Kokotovid)

Ante Kovačid – “U registraturi” Kovačid: aktivno djeluje kao pravaš u političkom studentskom životu; objavljivao feljtone u časopisu “Sloboda” rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, (roman je izlazio u nastavcima u Vijencu), 1888. g. Kao posebna knjiga tiskan je 1911. g., realizam sadržaj: seosko dijete Ivica Kičmanovid poslan je u grad na školovanje gdje upoznaje djevojku Lauru i zaljubi se u nju. Laura se malo-pomalo uplede u spletke i kriminal, a Ivica završava pravo i prekida sve veze s njom. Ona okuplja razbojničku družinu i zove Ivicu, no on se odluči oženiti skromnom seoskom djevojkom Anicom. Ljubomorna Laura ubije Anicu na samoj svadbi, a Ivica poslije počini samoubojstvo. tema: život i školovanje seoskog dječaka, odnos sela i grada motivi: registratura – kancelarija u kojoj radi Ivica, temeljni motiv cijelog romana. Pripovjedač je jedan od spisa u registraturi likovi: Jožica “Zgubidan” Kičmanovid, njegov sin Ivica, susjed Kanonik, Mecena, Laura, Miha, Anica, Ferkonja oblik: proza, retrospektivno pripovijedanje, objektivni pripovjedač je personificirani spis

Vjenceslav Novak – “Posljednji Stipančidi” Novak: urednik časopisa Gusle i časopisa Glazba rod, vrsta: epika, roman vrijeme, razdoblje: 1899., realizam sadržaj: sudbina nekad bogate senjske patricijske obitelji Stipančid, sada na rubu siromaštva. Prema patrijarhalnom običaju, otac Ante sve svoje nade polaže na sina Jurja kojem plada školovanje u Beču. Juraj je rasipnik i lijenčina koji troši novac na zabavu. Za kder Luciju novaca više nema. Ona bi izašla u grad, družila se s ljudima, ali ne može si priuštiti odjedu. Jedina koja ima razumijevanja za nju je majka Valpurga, no ona je nemodna pred muževim autoritetom. Ante umire od srca, razočaran u sina. Lucija naivno nasjeda lažnim ljubavnim izjavama zavodnika Alfreda. Na kraju slomljenoj Luciji oslabi zdravlje i ona umre od tuberkuloze. Valpurga, izgubivši kudu zbog dugova, umire kao prosjakinja na ulici. tema: regionalizam Senja, grada u propadanju; patrijarhalni društveni odnosi likovi: Ante, Lucija, Valpurga, Juraj, Alfredo, Martin Tintor oblik: proza Josip Kozarac – “Tena” Kozarac: urednik Šumarskoga lista; upravitelj šumarije u Lipovljanima rod, vrsta: epika, pripovijetka vrijeme, razdoblje: 1894., realizam sadržaj: Tena je lijepa seoska djevojka koja je s pubertetom osjetila snažan zov vlastite spolnosti. Prvi ljubavnik joj je češki vojnik Jaroslav beranek, a kad je on otišao u rat, okrenula se drugim mladidima. Kraj je došao kad ju je žena ciganskog trgovca Đorđa namjerno zarazila vodenim kozicama i tako zauvijek poružnila njezino lice. Na kraju se smirila s Beranekom koji se vratio iz rata kao invalid bez ruke. tema: ženska spolnost oblik: proza Silvije Strahimir Kranjčevid – “Mojsije” Kranjčevid: urednik sarajevskog polumjesečnika Nada, član Hrvatskog književno-pedagoškog zbora, suradnik Vijenca, Hrvatske vile, Slobode rod, vrsta: epika, epska pjesma mjesto, vrijeme, razdoblje: 1893., realizam sadržaj: Jahve preko svog posrednika Mojsija vodi Židove iz Egipta u obedanu domovinu, no umejsto zahvale njegov ga narod izvrijeđa zbog tog čina tema: narod i domovina, položaj genija između visokih ideala i prizemne realnosti motivi: zlatno tele, gorudi grm, razočaranje i smrt oblik: uglavnom deseterac, bez rime, tri puta se ponavlja refren od pet stihova napomene: kao inspiracija za poemu Kranjčevidu je poslužila starozavjetna Knjiga izlaska

Modernizam

lat. modus – način; franc. Moderne – koji odgovara vremenu 1857. g. – početak modernizma – Charles Baudelaire izdao Cvjetove zla suprotstavljanje realizmu l’art pour l’art – umjetnost radi umjetnosti mistika, tajanstvo, skrivenost, simboli impresija – utisak (unutarnji, subjektivni doživljaj) sinestezija – zajednički doživljaj više osjetila (boja glasa – Samoglasnici) kult forme i esteticizam – poštivanje oblika u smislu da je važnije ono kako se

nešto prikazuje nego što se prikazuje harmonija i sklad vrhunska je ljepota idealna i apstraktna, a ne konkretna Le Parnasse contemporain (Suvremeni Parnas ) – najvažniji časopis (1866.) francuski predstavnici: Charles Baudelaire, Paul Verlaine, Arthur Rimbaud,

parnasovci Gautier, Heredia, de Lisle predstavnici njemačkog govornog područja: Rainer Maria Rilke, Stefan Zweig,

Georg Trakl (bečka moderna) predstavnici engleskog govornog područja: Oscar Wilde, Walt Whitman Čehov, Ibsen, Strindberg, Maeterlinck dekadenti – skupina pjesnika čija je osnovna težnja bila osloboditi umjetnost

od moralnih okvira građanskog materijalnog društva (Verlaine, Baudelaire, Rimbaud, Wilde, d’Annunzio)

Charles Baudelaire – “Suglasja” Charles Baudelaire: 1857. g. izlazi zbirka poezije “Cvjetovi zla”; u prvom izdanju 13 pjesama proglašeno uvrjedljivima za javni moral rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma, “čista lirika” mjesto, vrijeme, razdoblje: Pariz, 1857., modernizam sadržaj: manifestni prikaz modernističkog načina stvaranja i doživljaja svijeta tema: duhovni sklad svih osjetila i doživljaja ključni pojmovi: priroda kao hram, simboli, divljenje duha, opojnost, harmonija, beskraj oblik: klasični sonet, abba cddc efe fgg “Albatros” rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma sadržaj: prikaz albatrosa među mornarima kao simbola ljepote koji se nalazi u okruženju bez razumijevanja za ljepotu; albatrost među mornarima zapravo je pjesnik među ljudima tema: nerazumijevanje okoline za uzvišenu ljepotu, pjesnik kao neshvadeni genij

“Stranac” rod, vrsta: lirika, pjesma u prozi sadržaj: dijalog subjekta koji ispituje i zagonetnog stranca koji odgovara tema: potraga za eshatološkim (zagrobnim) pitanjima motivi: oblaci simboliziraju uzvišene duhovne sfere oblik: proza Henrik Ibsen – “Nora” (“Lutkina kuda”) Ibsen: norveški dramatičar koji je uz Čehova i Strindberga zauzeo istaknuto mjesto u razvoju moderne drame rod, vrsta: drama, drama u užem smislu vrijeme, razdoblje: 1879., modernizam sadržaj: Nora je supruga bankovnog direktora Torvalda i živi s njim u prividno skladnom braku, sve dok jednog dana Torvald ne odluči otpustiti Krogstada. No baš uz pomod Krogstada je Nora prije 7 godina podigla kredit krivotvorivši potpis jamca. Sada je Krogstad time ucjenjuje kako bi utjecala na muža. Torvald mu ipak daje otkaz i kada saznaje istinu o kreditu proglašava Noru kriminalkom i oduzima joj odgoj djece. Kad Krogstad povuče ucjenu i sačuva Torvaldov ugled, Torvald oprađta Nori, no ona više ne pristaje na prijašnji život. Ne želedi više biti njegova lutka, napušta Torvalda i odlazi u potragu za samom sobom. tema: ženska emancipacija, bračni odnosi, feminizam likovi: Nora i Torvald Helmer, Krogstad, gospođa Linde, doktor Rank oblik: dramski, 3 čina

Hrvatska moderna

1892. – 1916. Misao na vječnost (Janko Leskovar) – prvo djelo hrvatske moderne Mod savjesti – Matoševa prva novela – početak moderne 1914. – Matoševa smrt – odredila kraj pokreta protumađarske demonstracije mladih hrvatskih studenata bečka grupa: Branimir Livadid, Milivoj Dežman Ivanov praška grupa: Stjepan Radid, Vladimir Vidrid, Milan Marjanovid, Milan Šarid 1900. g. – osnovano Društvo hrvatskih književnika

časopisi: Mladost – list bečke skupine mladih Hrvatska misao – list praške skupine mladih Nada – sarajevski list, urednik S.S. Kranjčevid Vijenac – Vidrid, Nazor, Nikolid Život – središnje glasilo hrvatskih modernista od 1900. – 1901. Savremenik – objavljuje najvrjednija djela u razdoblju do početka I. Svjetskog

rata Najvažniji predstavnici:

drama – Ivo Vojnovid, Milan Begovid, Milan Ogrizovid, Janko Polid Kamov proza – A. G. Matoš, Dinko Šimunovid, Ivan Kozarac, Janko Leskovar, Milan

Begovid poezija – Vladimir Vidrid, A. G. Matoš, Fran Galovid, Nazor, Kamov književna kritika – Milivoj Dežman, Branimir Livadid

Antun Gustav Matoš – “Utjeha kose” Matoš: boem i erudit, sav svoj život posvetio je umjetnosti. Pjesnik ljubavnih, pejsažnih i domojlubnih pjesama, simbolist i impresionist, vjesnik ekspresionizma. Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. rod, vrsta: lirika, lirska ljubavna pjesma razdoblje: moderna sadržaj: lirski subjekt u prvom licu doživljava kosu pokojne ljubavi kao simboličnu utjehu i nastavak života tema: metafizičnost smrti motivi: kontrast – inverzija, ono što je za života “mrtvo”, u smrti je jedino “živo” oblik: sonet, rima abba cddc efe fgg, stih dvanaesterac “Jesenje veče” rod, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma razdoblje: moderna tema: subjektivni lirski doživljaj krajolika motivi: vrba, jablan oblik: sonet abab cdcd eef ggf, aliteracija (mr, cr), asonanca (jesenje veče)

“Camao” rod, vrsta: epika, pripovijetka godina, razdoblje: 1900., moderna sadržaj: glavni je lik dekadentni glazbenik Alfred Kamenski. Nakon studija glasovira luta Europom vodedi boemski život. Svirajudi po krčmama i salonima upoznaje Fanny, ekscentričnu bogatašicu. Njih dvoje odluče popbjedi od njezina muža Foresta, ali on to saznaje i odmah dojuri. Kamenski se prikrije, i gotovo bi se izvukao da papiga Camao nije počela ponavljati njihovo zaljubljeno tepanje. Čuvši to, Forest napadne Fanny, a Kamenski njega. Forest mu slama obje ruke, ubija Fanny, slugu, dva psa i sebe. Kamenski umire zadnji. Nakon nekoliko dana trupla pronalaze susjedi. tema: bizarna priča iz života dekadenata motivi: papiga Camao, boemština, dekadencija oblik: proza “Cvijet sa raskršda” rod, vrsta: epika, novela razdoblje: moderna sadržaj: čovjek koji sam sebe naziva Solus sam putuje svijetom jer ne voli gradove i ne voli biti slobodan. Jednog dana zaustavio se u francuskom gradidu u kojem je, nakon što se okrijepio, zaspao na lovačkom puteljko, nedaleko ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je prekrasnu djevojku pored sebe, no ubrzo shvati da je ona slijepa. Djevojci se Solus odmah svidio i poželi s njim lutati svijetom. Dok ju je uvjeravao da to nije dobro za nju, pojavi se njezin otac, grubo prekine razgovor i odvede je kudi. Solus nastavlja s putovanjem. tema: ljubav između Solusa i Izabele; ljudi su onakvi kakvi su krajevi u kojima žive oblik: proza Vladimir Vidrid – “Pejsaž I.” Vladimir Vidrid:pjesnik dionizijskih raspoloženja; njegova je poezija izraz bola i tamnih slutnji rod, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma razdoblje: moderna sadržaj: prikaz provincijskog pejsaža u tri plana tema: veza impresionističkog slikarstva i poezije motivi: vizualni i auditivni oblik: tri katrene, rima abcb “Pejsaž II.” rod, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma razdoblje: moderna sadržaj: prikaz nodnog prizora gledanog kroz prozor tema: odnos vizualnog i auditivnog motivi: smijeh, glas iz mraka, inverzija (šutnja-glas, govor-muk) oblik: pet katrena, rima abcb, lirski subjekt u prvome licu jednine.

Milan Begovid – “Bez tredega” rod, vrsta: drama, drama u užem smislu razdoblje: 1926., moderna sadržaj: Marko Barid vrada se iz sovjetskog zatočeništva nakon što je ved davno proglašen mrtvim. Njegova “udovica” Giga prelama u sebi osjedaje jer ga je ved oplakala, ima druge udvarače, dok u Marku raste ljubomora. Na kraju je on agresivno i tradicionalistički stane prisvajati, a ona odbija ponovno biti nečija stvar i u obračunu puca u njega. tema: složenost bračnih odnosa oblik: dramski, u tri čina Milutin Cihlar Nehajev – “Bijeg” Nehajev: utemeljitelj i urednik časopisa Lovor u Zadru, urednik lista Balkan te zagrebačkog Jutarnjeg lista. rod, vrsta: epika, roman vrijeme, razdoblje: 1909., moderna sadržaj: Glavni lik romana Đuro Andrijaševid malo-pomalo gubi bitku protiv stvarnosti koja ga okružuje, i to u društvenome, ljubavnom i materijalnom smislu. Đuro je defetist, poziva se na morbidnog Oscara Wildea, pesimističnog Schopenhauera i autodestruktivnog Nietzschea. Nakon što je u Zagrebu Verinim roditeljima obedao da nede ni pisati ni dolaziti dok ne položi sve ispite, Đuro Andrijaševid zaposlio se u Senju kao nastavnik, nadajudi se da de ubrzo završiti studije i oženiti se Verom. tema: položaj intelektualca u suvremenoj okolini oblik: prozni, pripovijedanje u tri tipa narativnog diskursa *roman je često izdvajan kao najbolji roman hrvatske moderne

Moderna i avangardna književnost

avant-garde – vojna izvidnica potkraj 19., početkom 20. st. odbacivanje vezanog stiha, interpunkcije i sintakse suprotstavljanje tradiciji i modernom tehnološkom napretku

Nadrealizam fr. surrealisme temelji se na psihoanalitičkoj teoriji Sigmunda Freuda (definirao podsvijest) roman struje svijesti Andre Breton: “Nadrealistički manifest” Federico Garcia Lorca James Joyce: “Uliks”

Ekspresionizam lat. expressio – istiskivanje snažno, dojmljivo, izražajno crvena i crna boja, krik, kontrastiranje ljubavi i smrti Georg Trakl, Gottfried Benn, Federico Garcia Lorca, August Strindberg, Fritz

Lang Antun Branko Šimid, Miroslav Krleža najrašireniji u Njemačkoj i Skandinaviji

Futurizam lat. futura – bududnost slavi napredak tehnike i znanosti oduševljenje brzinom i snagom suvremenih tehničkih sredstava talijanski futurizam – Marinetti ruski futurizam – Majakovski

Dadaizam zgražanje nad svim građanskim vrijednostima Marcel Duchamp, Tristan Tzara

Imažinizam franc. imagine – slika Sergej Jesenjin

Marcel Proust – “Combray” Proust – od 1909. piše “U potrazi za izgubljenim vremenom” rod, vrsta: epika, roman razdoblje: moderna književnost sadržaj: glavni lik, pripovjedač, čovjek je srednje dobi koji se prisjeda svog djetinjstva. Okus čaja i kolačida madleine otvorit de mu podsvijesno sjedanje na djetinjstvo u Combrayu u kojem je boravio tijekom praznika. Kroz digresije upoznajemo nesretnu ljubav gospodina Swana prema kurtizani Odetti, saznajemo za pripovjedačevu platonsku ljubav prema Gilberte, kao i za njegovo djetinje obožavanje vojvotkinje de Guermantes. tema: istraživanje vlastita sjedanja motivi: kolačid madleine i žličica lipova čaja likovi: plemid Saint-Loup, Gilberte, Albertina, vojvotkinja Guermantes, gosp. Swan oblik: proza, pripovjedač u prvom licu, retrospektivna fabula Franz Kafka – “Preobrazba” Kafka: u mladosti se izjasnio kao socijalist i ateist, simpatizirao češke anarhiste; nakon smrti sva je njegova djela objavio prijatelj max Brod rod, vrsta: epika, pripovijetka mjesto, vrijeme, razdoblje: Prag, 1915., moderna književnost sadržaj: Mladi službenik Gregor Samsa jednog se jutra probudi preobražen u golema žohara. Živio je s roditeljima i sestrom, pladu je uglavnom davao njima. Prva mu je pomisao bila da de zakasniti na posao i dobiti otkaz. Kad su ga vidjeli, roditelji su osjetili gađenje i zatvorili ga u sobicu. Majka i sestra su mu donosile hranu, no otac ga je doslovno smatrao gamadi. Jednom ga je prilikom gađao jabukom koja je probila oklop na Samsinim leđima i počela trunuti u mesu. Gregor je naposljetku umro od zadobivene rane. Njegovom smrdu obitelj je osjetila olakšanje što napokon mogu počistiti stan i otidi na izlet u prirodu. tema: otuđenost pojedinca od vlastitog ega, prikaz fantastičnoga kao nečeg sasvim normalnog oblik: prozni, pripovijedanje u tredem licu Luigi Pirandello – “Šest lica traži autora” Pirandello: prvi uspjeh mu je roman Pokojni Matija Pascal; napisao poznatu zbirku od više od 200 novela “Gole maske”. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost. rod, vrsta: dramski, drama sadržaj: dok se uvježbavao novi Pirandellov kazališni komad, na probu upadne šest likova tražedi svog autora. Redatelj im objasni da njihove uloge autor još nije dovršio, a oni mu ispričaju poznati dio priče: Majka ostavlja Sina i muža (Oca) i odlazi živjeti s muževim tajnikom s kojim dobije troje djece (Dječak, Djevojčica, Pastorka). Tajnik je umro, a ona se zaposlila u modnoj kudi koja je zapravo bila bordel i u kojoj je radila njezina starija kdi (Pastorka) kao prostitutka. Jednog dana naleti Otac koji bi gotovo postao njezina mušterija da ih Majka nije uočila. Redatelj pristaje da im bude autor. Započinju scenu s dolaskom Oca Pastorki. U zamišljenom završetku njihov se najstariji Sin zatvara u neprijateljsku šutnju, Djevojčica se utapa u fontani, Dječak počinjava samoubojstvo revolverom. U tom trenutku redatelj prestaje biti siguran radi li se o glumi ili stvarnosti i prekida probu.

tema: granice stvarnosti i glume, života i fikcije likovi: Ravnatelj – redatelj, Otac, Majka, Pastorka, Dječak, Djevojčica, Sin, Prvakinja oblik: dramski, jedan čin; “kazalište u kazalištu” Antun Branko Šimid – “Pjesnici” A.B. Šimid: središnji predstavnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti; utjecaje i poticaje primao je izravno preko bečkoga ekspresionističkog časopisa “Der Sturm”. rod,vrsta: lirika, misaona lirska pjesma tema: pjesnički poziv, senzibilnost pjesnika oblik: slobodni stih “Opomena” rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesma tema: uzvišenost duha motivi: zvijezde kao simbol uzvišene duhovnosti oblik: slobodni stih “Moja preobraženja” rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesma tema: povratak čovjeku u najhumanijem smislu oblik: slobodni stih “Povratak” rod,vrsta: lirika, ljubavna lirska pjesma tema: duhovna i simbolička prisutnost lirskog subjekta kraj voljene osobe oblik: slobodni stih “Smrt” rod,vrsta: lirika, misaona lirska pjesma tema: fizička, ekspresionistička manifestacija smrti oblik: slobodni stih “Smrt i ja” rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesma tema: individualni, subjektivni doživljaj smrti i smrtnosti oblik: slobodni stih “Ručak siromaha” rod,vrsta: lirika, socijalna lirska pjesma tema: ekspres. slika ručka dvojice siromaha, promjena psihe uslijed siromaštva oblik: slobodni stih motivi: sram siromaha “Hercegovina” rod,vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma tema: subjektivni doživljaj lirike motivi: ekspresionistički: plav, kao krvlju, užarene opeke viču, vlak vrišti

Miroslav Krleža – “Baraka pet be” Krleža: s Augustom Cesarcem pokrenuo avangardistički časopis “Plamen”. 1923. g. pokrede “Književnu republiku”, godinu dana kasnije u Beogradu pokrede “Danas” kojim izaziva reakciju poznatu pod nazivom “sukob na književnoj ljevici”. 4 stvaralačke faze: simbolističko-ekspresionistička (Pjesme I., II., Hrvatska rapsodija, Legenda, Maskerata, Kraljevo…), realističko-psihološka (U logoru, Golgota, Vučjak, Gospoda Glembajevi, Leda, U agoniji, Hrvatski bog Mars, faza bunta (Knjiga pjesama, Balade Petrice Kerempuha), u znaku romana (povratak Filipa Latinovicza, Zastave…) rod,vrsta: epika, novela sadržaj: novela počinje opisom grofa Maximiliana Axelrodea – upravitelj pokretne vojne bolnice na galicijskom ratištu, njegov lik simbolizira sve modnike pod čijim su zastavama ginuli hrvatski vojnici za tuđe interese. Oblikovan je ironijom i groteskom. Imao je cijeloga života samo jednu ideju “da sune u smrt vedra i smiona čela”. Kasnije se pokazuje njegova prava priroda: kad pred napad ostavi bolnicu, kad traži da u mimohodu sudjeluju svi ranjenici, napola mrtvi, bez udova.. kad slavi pobjedu dok ranjenici umiru. Naturalističkim i ekspresionističkim slikama oblikuje se prostor i atmosfera “špitala”: ranjenici kao topovsko meso, pranje u smrdljivoj vodi, rane, bunilo, čovjek kao broj. Ekspresionistička rečenica često je kratka i isprekidana uslijed tjelesne boli i duševne napetosti s mnoštvom zvučnih motiva (urlikanje, krik). Svrha tih slika je izazvati kod čitatelja dojam krika, potaknuti svijest i pobunu, stvoriti antiratni ugođaj. Student Vidovid predstavlja ljude koji u ratu ginu za tuđe interese. On je intelektualac koji uočava apsurd ratovanja i buni se protiv takvog stanja, ali je njegova pobuna pojedinačna. Kad pored njega umire ranjenik broj 9, to nitko ne obazire, sine mu misao da bi trebao baciti na stolnjak posudu s blatom i sve zaprljati, kako bi svi povikali “Mrlja!”. tema: agonija naroda zatočenih u Austro-Ugarskoj monarhiji, neizreciva bol likovi: Axelrode, Vidovid

Književnost od 1929. do 1952.