2

KATALOŽNI OPIS SERIJSKIH PUBLIKACIJA

Kodirani podaci

Blok glavnog zapisa

Povezivanje naslova

Napomene

Literatura

15

POLJA ZA UNOS PODATAKA

Bibliografska obrada serijskih publikacija obavlja se u formatu za univerzalno strojno čitljivo katalogiziranje bibliografskih podataka (UNIMARC). Podaci se upisuju u polja podataka koja su podijeljena na 10 blokova. Pojedina polja identificirana su brojčanim oznakama, a sadrže indikatore i potpolja sa slovnim oznakama.

0-- Blok za identifikaciju

1-- Blok kodiranih podataka

2-- Blok glavnog zapisa

3-- Blok napomena

4-- Blok za povezivanje kataložnih jedinica

5-- Blok srodnih naslova

6-- Blok sadržajne analize

7-- Blok podataka o odgovornosti

8-- Blok međunarodne upotrebe

9-- Blok za nacionalnu upotrebu Minimum podataka koji svaki zapis serijskih publikacija u strojno čitljivom formatu mora sadržavati:

000 Identifikator zapisa (podaci za identifikaciju)

011 ISSN

100 Opći podaci za obradu

101 Jezik jedinice

102 Zemlja izdavanja

110 Kodirani podaci za serijske publikacije

200 Stvarni naslov i podaci o odgovornosti

207 Brojčani podaci

210 Izdavanje/raspačavanje

215 Materijalni opis

300 Opća napomena (ako je potrebno)

326 Napomena o učestalosti izlaženja

4-- Veza prema drugim naslovima (ako postoji)

530 Ključni naslov

9-- Vrsta građe

16

000 Opći podaci za identifikaciju

[1.kodirani podaci]

Oznaka sloga (identifikator sloga) ident zapisa (automatski) Stanje sloga i prvi unos Vrsta sloga a tekstna građa (tiskana)

l kompjutorska građa m viševrsna građa

Bibliografska razina a analitička jedinica

m omeđena publikacija s periodičke publikacije i nizovi; nakladnička cjelina

Hijerarhijska razina ukazuje na relativnu smještenost zapisa i koristi se pri stvaranju

zasebnih zapisa u hijerarhijskoj strukturi

0 nema hijerarhijskog odnosa (za omeđene publikacije) 1 najviša razina (naslov časopisa/novina…)

2 niže razine (za opis kola, razdjela ili općenito sastavnog dijela neke veće cjeline, npr. članak, sveščić)

Kôd potpunosti sloga stupanj potpunosti zapisa: ukazuje je li publikacija

pregledana u trenutku stvaranja zapisa

# potpuna razina: pregledano ne koristimo: 1 nije pregledano – preuzeto s kataložnog listića

(za centralne kataloge, retrospektivnu bibliografiju 2 zapis prije objavljivanja publikacije (za CIP) 3 nepotpuni zapis s osnovnim podacima za

identifikaciju (za potrebe nabave) Oblik kataložnog zapisa # potpuni ISBD i djelomično

n nije

17

011

Međunarodni standardni serijski broj (ISSN)

Objašnjenje

ISSN, International Standard Serial Number je jedinstven i jednoznačno određen broj za serijske publikacije. Dodjeljuje ga ISSN Mreža i temelji se na ISO normi [ISO 3297:1998]. Format podatka:

ISSN se sastoji od osam brojeva uključujući kontrolni broj. To su arapski brojevi od 0 do 9, osim posljednje ili kontrolne brojke koja može biti rimski broj X (veliko slovo).

Budući da se javlja na mjestima kao i ISBN ili kontrolni brojevi, mora se označiti razlika u prikazu podataka.

Pri citiranju, znamenkama prethodi tekstualni prefiks ‘ISSN’ i razmak, te dvije skupine brojeva odijeljene crticom. Crtica se unosi između četvrtog i petog broja i ne smije se unositi bilo koja druga interpunkcija. Kontrolni broj je uvijek na posljednjem mjestu. ISSN i ključni naslov navode se na ispisu ispod kataložnog zapisa, nakon svih ostalih podataka. (Vidi Skupina 8) Starija građa nema naveden ISSN na publikaciji. Konzultira se odgovarajući nacionalni centar. Potpolja: $a ISSN broj Unosi se ispravno dodijeljen broj s crticom između četvrte i pete

znamenke. Broj se na ovom mjestu unosi bez tekstualne oznake; ona se automatski generira pri ispisu.

$y Poništen broj Sadrži broj koji je prethodno bio valjan ali ga je Ured za ISSN

poništio. $z Pogrešan broj Sadrži bilo koji pogrešan broj koji nije unesen u potpolje $y.

Često se to odnosi na tiskarske pogreške.

18

100 Opći podaci za obradu

[2.kodirani podaci] Ustanove koje pripremaju podatke prema skraćenom zapisu moraju unijeti obavezna poljâ: datum unosa u datoteku (automatski), kôd modificiranog sloga, jezik katalogiziranja (automatski), pismo stvarnog naslova, kôd za namjenu i godine izdavanja (1 i 2) u odnosu na status naslova koji se obrađuje. Datum unosa u datoteku: automatski unos Oznaka godine izdavanja:

a) Tekuća periodička publikacija

Godina izdavanja 1 upisuje se godina izdanja prvog sveščića Godina izdavanja 2 polje se ostavlja prazno

b) Periodička publikacija čije je izlaženje završeno

Godina izdavanja 1 godina izdavanja prvog sveščića Godina izdavanja 2 godina izdavanja posljednjeg sveščića

Kôd modificiranog sloga:

0 nemodificiran slog (pismo predloška odgovara strojnom skupu znakova; latinica)

1 modificirani slog (kad je potrebno transliterirati pismo naslova)

Pismo stvarnog naslova: Ako nije latinica, treba odabrati iz padajućeg izbornika.

101 Jezik predloška

(sva potpolja, osim $g su ponovljiva) Potpolja $a Jezik teksta (ponavlja se kad je tekst na više jezika) $b Jezik posrednog prijevoda $c Jezik izvornog djela (kad se opisuje prijevod) $d Jezik sažetka (ponovljivo za sažetke na više jezika) – korespondira s podacima u polju 320

$f Jezik naslovne stranice ako je različit od jezika teksta $g Jezik glavnog stvarnog naslova koji nije prvi jezik teksta

(nije ponovljivo) – za opis članka

19

102 Zemlja izdavanja

Potpolje $a Zemlja izdavanja

Sadrži kôd zemlje u kojoj je publikacija izdana. Unosi se samo za strane naslove; Hrvatska je već na

Predlošku.

110 Kodirani podaci za periodičke publikacije

[3.kodirani podaci] bira se vrijednost iz padajućeg izbornika

Oznaka vrste publikacije

a periodička publikacija b nakladnička cjelina c novine z ostalo

Učestalost izlaženja

u nepoznato a dnevno b polutjedno c tjedno ............itd.

Redovitost

a redovito b uobičajeno neredovito (npr. ne izlazi tijekom ljeta) u nepoznato y neredovito

Kôd za vrstu građe (ono što publikacije jest)

- - vrijednost nije potrebna a Bibliografije ............itd.

Kôd za prirodu sadržaja 1 (što sadrži)

- - vrijednost nije potrebna a Bibliografije .........itd.

Kôd za prirodu sadržaja 2 (što sadrži)

- - vrijednost nije potrebna a Bibliografije ............itd.

20

21

BLOK GLAVNOG ZAPISA

200 STVARNI NASLOVI I PODACI O ODGOVORNOSTI

[skupina 1] Potpolja: $a Glavni stvarni naslov (ponovljivo za sve dodatne stvarne naslove) ; $b opća oznaka građe [ ] (ne navodi se za tiskane publikacije) $c stvarni naslov drugog autora . $d usporedni stvarni naslov = $e podnaslov : $f prvi podatak o odgovornosti / $g drugi i sljedeći podatak o odgovornosti ; $h oznaka dijela (numerički) (ponovljivo) . $i stvarni naslov dijela (razdjel) , $v oznaka sveska Redoslijed navođenja:

Glavni stvarni naslov : podnaslov = Paralelni naslov : paralelni podnaslov / Podatak o odgovornosti Zajednički dio glavnog stvarnog naslova. Oznaka, Podređeni dio glavnog stvarnog naslova / Podatak o odgovornosti Izvor podataka:

Naslovna stranica (ili zamjena za naslovnu stranicu) Naslovna stranica

Stranica na početku publikacije na kojoj se nalaze najpotpuniji podaci o naslovu i (često, iako nije obavezno) podatak o odgovornosti i drugi podaci koji se odnose na publikaciju.

Zamjena za naslovnu stranicu

Stranica, dio stranice, ili neki drugi sastavni dio publikacije koji sadrži informaciju koja se obično nalazi na naslovnoj stranici; i u nedostatku naslovne stranice je zamjenjuje (npr. omot, naslov nad tekstom, impresum).

22

1 U slučaju da nema naslovne stranice, zamjenom za naslovnu stranicu smatra se (ovim redoslijedom po važnosti):

− naslov nad tekstom, impresum, − podaci na omotu, tekući naslov − ostatak publikacije: predgovori, pogovori, sadržaj, dodaci − vanjski izvori (bibliografije, nacionalni katalozi, popisi nakladnika itd.)

2 Ako ima više naslovnih stranica bira se ona koja je svojstvena opisivanoj publikaciji

Ako se opisuje faksimilni pretisak uzima se stranica s pojedinostima o pretisku

Ako je u pitanju uvez s nakladničkim arkom, kao naslovna stranica uzima se naslovna stranica sveska

3 Ako je opisivani sveščić u potpunosti očuvan, za naslovnu stranicu uzima se ona na kojoj je najviše podataka o naslovu (sve ostale stranice smatraju se preliminarnim stranicama).

4 Sveščići nad kojima je izvršena bilo kakva fizička intervencija pri uvezu ili pri višekratnim uvezima (oštećena ili izrezana naslovna stranica, obrezani rubovi…)

Obavezno konzultiranje nacionalnih kataloga, bibliografija i literature. Budući da je starijoj građi ISSN dodijeljen retroaktivno i ne nalazi se naveden na publikaciji, u svakom slučaju, za svaki naslov treba provjeriti je li već obrađen u nacionalnim katalozima.

Ako se podaci s kojima raspolažemo poklapaju s podacima pronađenim u vanjskim izvorima, naslov prenosimo u obliku koji je na predlošku

U slučaju da naslov nije obrađen u nacionalnom centru, ili se sveščić po kojemu je opisan razlikuje od primjerka koji mi opisujemo, naslov prenosimo s predloška uz obaveznu napomenu o primjerku.

5 Kad god originalna publikacija nema naslovnu stranicu, prema odabranoj zamjeni

za naslovnu stranicu odnosi se kao prema naslovnoj stranici, i odnos prema zatvaranju podataka u uglatu zagradu je isti kao da publikacija ima naslovnu stranicu. Dodatna informacija se navodi u napomeni.

6 Podaci koji se nalaze na predlošku, ali ne na naslovnoj stranici, mogu se navesti u uglatoj zagradi. Podaci preuzeti izvan publikacije navode se u napomeni.

7 Ako ima više naslovnih stranica na više jezika i/ili pisma, glavna stranica je desna od dvije otisnute jedna nasuprot drugoj, ili prva od dvije uzastopne.

8 Ako se podaci javljaju na dvije zrcalne stranice (lijeva i desna) bez ponavljanja, obje stranice smatraju se naslovnim stranicama.

23

GLAVNI STVARNI NASLOV Glavni stvarni naslov je odrednica kataložne jedinice. Glavni stvarni naslov je prvi element u skupini, čak i ako mu na predlošku prethodi podnaslov, nadnaslov, podatak o odgovornosti ili skupni stvarni naslov. Ako tijekom izlaženja dođe do manjih promjena ili dodavanja naslova na preliminarnim naslovnim stranicama, navode se u napomeni a pristupnice se mogu napraviti iz polja srodnih naslova (51-). Ako tijekom izlaženja dođe do veće promjene naslova, radi se novi zapis. Kataložne jedinice se međusobno povezuju preko polja 44- / 43-. Promjene naslova koje zahtijevaju novi zapis:

− Zamjena, dodavanje ili brisanje u prvih pet riječi naslova (član se ne računa)

− Ako promjene naziva nakon prvih pet riječi značajno mijenjaju naslov ili ukazuju na drukčiji sadržaj

− Kad se promijeni korporativno tijelo čiji naziv je sadržan u naslovu

− Promjene nakladnika, ako je glavni stvarni naslov generički izraz

− Promjene podatka o izdanju, ako značajno mijenjaju svrhu publikacije (europsko izdanje, interno izdanje)

− Promjene fizičkog medija (tekstualno, elektroničko)

− Kad prethodno podređeni naslov publikacije postane samostalni naslov

− Kad publikacija nastane spajanjem dviju ili više drugih publikacija bez obzira da li zadržava naslov jedne od njih ili ne

− Kad se publikacija podijeli na dvije ili više samostalnih publikacija Promjene naslova koje ne zahtijevaju novi zapis:

− Način pisanja riječi i manje pravopisne inačice

− Kratica ili akronim umjesto ispisanog oblika i obratno

− Arapske znamenke umjesto rimskih i obratno

− Brojčani prikaz datuma umjesto ispisanog oblika i obratno

− Dodavanje ili brisanje interpunkcijskih znakova bez utjecaja na značenje

− Promjena riječi iz jednine u množinu i obratno, te promjena padeža

− Zamjena dodavanje ili brisanje članova, prijedloga ili veznika

− Promjena poretka elemenata ili gramatičke povezanosti korporativnog tijela i naslova (dodavanje, ukidanje ili promjena redoslijeda naziva, navođenje inačice naziva ili zamjena ispisnog oblika i kratice)

24

Prenošenje naslova

● Naslov se prenosi doslovno redoslijedom kao na predlošku Kad se na nekom drugom mjestu u publikaciji javlja naslov koji se razlikuje od glavnog stvarnog naslova, takav se sporedni naslov ili varijanta glavnog stvarnog naslova navodi u napomeni, odnosno u bloku srodnih naslova (51-) za izradu pristupnice. Ako glavni stvarni naslov nije preuzet s naslovne stranice, izvor naslova navodi se u napomeni.

● Tekst naslova pisan starim pravopisom koji nije u skladu sa suvremenim pravopisom prenosi se vjerno s predloška.

● Tiskarske pogreške, koje se javljaju u glavnom stvarnom naslovu, prenose se točno s predloška, a ispravni oblik se zatvara u uglatu zagradu iza kratice i.e. (= id est).

● Simboli, alfanumerički znakovi i grčka slova koja se javljaju u glavnom stvarnom naslovu vjerno se prenose s predloška.

● Ako je u naslovu sadržano ime, broj ili datum koji se od broja do broja mijenja, ti podaci se izostavljaju. Izostavljanje se označava se s tri točke (...).

Izvještaj za školsku godinu ...

● Kad je glavni stvarni naslov vrlo opširan, može se, izuzetno, unijeti u skraćenom obliku. Treba voditi računa da takav skraćeni oblik glavnog stvarnog naslova tvori jezičnu i smislenu cjelinu. Svako izostavljanje označava se s tri točke (...). ● Ako je na naslovnoj stranici naveden naslov na više jezika i pisma, kao glavni naslov uzima se onaj koji je grafički najistaknutiji. Ako nema razlike; glavni je onaj koji je naveden prvi.

● Ako ima više naslovnih stranica na različitim jezicima; glavni naslov se uzima na jeziku na kojem je pisana glavnina publikacije. Ako se ne može primijeniti, glavna stranica je desna od dvije nasuprotne ili prva od dvije uzastopne. ● Tête-bêche – kad su naslovne stranice i tekst na dva različita jezika prisutni na publikaciji u podjednakom statusu, a uvezani su u suprotnim smjerovima, odabir glavnog stvarnog naslova je prepušten bibliografskom središtu. Naslov na drugom jeziku se stavlja kao usporedni naslov. Objašnjenje se može dodati u napomeni. ● Ako stvarni naslov počinje prezimenom ili osobnim imenom ili titulom individualnog osnivača, cjelina se uzima kao stvarni naslov, a za osnivača se izrađuje sporedna kataložna jedinica (polje 702), kao i za dio naslova koji slijedi iza imena osnivača (polje 540). ● Ako se u glavnom naslovu pojavljuje ime stvarne osobe izrađuje se pomoćna kataložna jedinica (pristupnica) iz polja 699.

25

Oblici naslova

● Naslov može biti generički izraz (npr. Bilten, Zbornik…) Za generički, neizraziti stvarni naslov, izrađuje se sporedna kataložna jedinica za

korporativno tijelo koje izdaje publikaciju (polje 712). Kada je naslov izrazit, sporedna kataložna jedinica za tijelo nije potrebna.

● Naslov s grafički istaknutim segmentom

Za istaknuti (prepoznatljiv) dio naslova izrađuje se sporedna kataložna jedinica (polje 540). ● Akronim, skup inicijala ili druga koja kratica što je sadrži glavni stvarni naslov u kataložni se opis prenosi u obliku u kojem se javlja na predlošku.

IFLA journal

● Kad se naslov sastoji od skupa inicijala ili akronima, a na naslovnoj stranici se nalazi i ispisani oblik; ispisani oblik se uzima kao naslov, a akronim kao podnaslov.

Adriatic nautical academy : ANA

● Ako se ispisani oblik nalazi na publikaciji, ali ne na naslovnoj stranici, puni ispisani oblik se može navesti u napomeni.

● Gramatička povezanost stvarnog naslova i korporativnog nakladnika čini cjelinu koja se uzima kao stvarni naslov.

Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu

● Kad na publikaciji nema drugog naslova osim naziva nakladnika, taj se naziv navodi kao naslov. Ako bi, radi jasnoće, dodatna informacija mogla biti korisna, podatak o prirodi sadržaja može se dodati kao podnaslov u uglatim zagradama (ako se nalazi na publikaciji), ili u napomeni (ako je preuzet iz vanjskog izvora).

Hrvatsko filatelističko društvo : [bilten]

26

Usporedni naslovi

● Prenose se doslovno redoslijedom kao na publikaciji. Pišu se iza glavnog stvarnog naslova. Prethodi im razmak znak jednakosti razmak ( = )

Ako usporedni naslov nije naveden na naslovnoj stranici, može se unijeti u uglatoj zagradi.

● Kad se na naslovnoj stranici javljaju dva ili više usporedna naslova, a jedan od njih je na hrvatskom jeziku, on se uvijek stavlja na prvo mjesto, bez obzira na kojem se mjestu nalazi na naslovnoj stranici.

Podnaslov i

● Podnaslov, nadnaslov i dodaci uz glavni stvarni naslov pišu se iza glavnog stvarnog naslova. Prethodi im razmak dvotočka razmak ( : ).

● Prenose se točno s predloška (to uključuje alfanumeričke znakove, simbole i riječi pisane starim pravopisom).

● Uvijek se pišu malim slovom (vodeći računa o pravopisnim pravilima određenog jezika) i to do 3 podnaslova na istom jeziku. ● Ako se podnaslov ne nalazi na naslovnoj stranici već na preliminarnoj stranici, poleđini naslovne stranice ili kolofonu, bilježi u uglatoj zagradi.

● Značajne promjene podnaslova navode se u napomeni.

Pomagalo za uvrštavanje (vidi Blok srodnih naslova, polje 532)

Pomagalo za uvrštavanje (prošireni naslov) koristi se kad: − glavni stvarni naslov publikacije započinje nekim općim, za identifikaciju publikacije neznačajnim riječima (npr. članovi u stranim jezicima)

− ako se u glavnom stvarnom naslovu na prvom mjestu nalaze inicijali, brojevi, kratice, znakovi ili simboli za koje se ne može utvrditi abecedni redoslijed

− kad se stvarni naslov sastoji samo od generičkog izraza koji općenito označava vrstu publikacije (bilten, glasnik, godišnjak i sl.) uvrštava se u abecedni katalog pod proširenim naslovom koji se sastoji od generičkog izraza kojemu je u okrugloj zagradi dodan naziv korporativnog izdavača ili nakladnika

27

RAZDJELI

(zajednički naslov i podređeni dio naslova) Glavni stvarni naslov sastoji se od kombinacije zajedničkog naslova i podređenog dijela naslova. Naslov razdjela je uvijek podređen cjelini (bez obzira je li u pitanju izraziti naslov ili ne). Isto tako, zajednički naslov ne postoji samostalno i ne predstavlja posebnu bibliografsku jedinicu.

Prvi element je zajednički dio glavnog naslova, a na njega se navezuje oznaka razdjela i/ili naziv razdjela (podređeni dio glavnog stvarnog naslova).

Ako se podređeni naslov nalazi na publikaciji, ali ne na naslovnoj stranici; navodi se u uglatim zagradama.

Ako publikacija izlazi u više razdjela, a pojedini razdjeli imaju svoj vlastiti stvarni naslov (uz zajednički naslov), za svaki se izrađuje posebna kataložna jedinica.

Nuclear energy. Series 2, Reactors (Zajednički dio. Oznaka, Podređeni dio)

Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti (Zajednički dio. Podređeni dio)

Razdjeli s podnaslovom : Zajednički dio naslova : podnaslov koji se na njega odnosi.

Oznaka, Podređeni dio naslova : njegov podnaslov

Narodne novine : službeni list Republike Hrvatske. Dodatak, Međunarodni ugovori

Razdjeli s podrazdjelima

Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti. Kemijske znanosti. Primjeri: UNIMARC

200 1#$a Bulletin $h Section 9 $i Sciences $f Centre de reserche

PRILOZI Za stalne priloge koji izlaze kao posebne publikacije i imaju vlastitu numeraciju, impresum i/ili ISSN izrađuje se novi kataložni zapis i unakrsno se povezuju s matičnom publikacijom preko polja 421/422. (vidi Blok za povezivanje kataložnih jedinica) Izraziti naslovi popisuju se kao glavni stvarni naslov, a neizraziti naslovi kao kombinacija zajedničkog naslova matične publikacije i podređenog naslova.

Primjer: 200 1#$a Sight and sound $i Supplement

Prilozi koji se javljaju samo povremeno uz publikaciju i nemaju izrazit naslov ni numeraciju, bilježe se u napomeni zapisa matične publikacije na koju se odnose.

28

PODATAK O ODGOVORNOSTI

Podatak o odgovornosti odnosi se na osobe odgovorne za stvaranje, realizaciju ili sadržaj publikacije. Navode se samo podaci o glavnoj odgovornosti. Dodatni podaci mogu se navesti po potrebi ili ako je značajno za korisnike kataloga.

● Podatak o odgovornosti može se odnositi na: urednike, priređivače, ilustratore, sakupljače različitih podataka, ili osobe odgovorne za realizaciju publikacije.

● Korporativna odgovornost se ne navodi osim kod generičkih ili neizrazitih naslova.

● Podaci koji se ne odnose na intelektualni ili umjetnički sadržaj publikacije (moto, posvete, podaci o pokroviteljima ili nagradama) ne smatraju se podacima o odgovornosti, ali se po potrebi mogu navesti u napomeni.

● Ako podaci o odgovornosti nisu navedeni na naslovnoj strani ili zamjeni za nju, navode se u uglatoj zagradi. Ako su uzeti izvan opisivanog sveščića, mogu se navesti u napomeni.

● Podaci se prenose u obliku i redoslijedom kako je navedeno na predlošku.

● Ako je osoba na predlošku navedena inicijalima, inicijale ne razrješavamo iza kose već se radi opća uputnica. Kad oblik imena koji se javlja na predlošku nije u skladu s jedinstvenom odrednicom objašnjenje se daje u napomeni.

● Osobni podatak koji je na predlošku naveden uz ime individualnog autora ili suradnika (npr. godine rođenja i smrti, akademske i druge titule) ne unosi se u kataložni opis.

● Kao prvi podatak o odgovornosti navodi se do tri imena. Kad ima više od tri autora navodi se samo prvi, a izostavljena imena označavaju se s tri točke (...) kojima se u uglatoj zagradi dodaje kratica [et al.] (=et alli).

Oblici pojavljivanja imena/naziva ● Uz podatak o odgovornosti, može biti riječ ili fraza koja objašnjava funkciju ili ulogu osobe pri izradbi djela, a također i popratne riječi koje se ne odnose samo na obavljanu funkciju. Prenosi se doslovno s predloška.

Pučki list / vlastnik i urednik Boris Anić ● Kad više podataka o odgovornosti tvore jedinstvenu izreku s takvom izrekom se postupa kao da se radi o jednom podatku o odgovornosti. ● Ako nema popratne riječi ili fraze, a odnos između autorstva i naslova nije jasan, poveznica se može dodati u uglatu zagradu ispred imena.

Bilten / [urednik] Ivan Lužaić

29

Korporativna odgovornost (samo za generičke i neizrazite naslove)

● Ime ili naziv korporativnog tijela.

Zbornik / B.H.I.

● Usporedni podaci o odgovornosti

Bibliographia / Commision belge = Belgische commisie

● Ako podatak sadrži korporativnu hijerarhiju, prenosi se kao na publikaciji.

Series de culturas / Universidad nacionale de Mexico, Instituto de investigaciones

● Kad je podatak o odgovornosti lingvistički povezan s naslovom ili podacima o nakladniku ne navodi se ponovno iza kose crte.

Ali, ako je podatak o odgovornosti akronim ili skup inicijala, a predstavlja dio naslova, ispisani oblik se ponavlja iza kose crte (kad postoji na sveščiću).

A.L.A. Bulletin / American Library Association

30

205 IZDANJE [skupina 2]

Potpolja $a Podatak o izdanju $b Podatak o otisku , $d usporedni podatak o izdanju = $f Podatak o odgovornosti koji se odnosi na izdanje / Propisani izvor podataka: Naslovna stranica, preliminarne naslovne stranice i kolofon. IZDANJE je u najširem značenju istovjetno izrazu publikacija. Odnosi se na način ili oblik u kojem neko djelo izlazi. Razlikuje se po namjeni, načinu postanka (kritičko, ilustrirano, fototipsko, za školu) ili po rednom broju izlaženja. U predratnim hrvatskim publikacijama upotrebljavao se izraz Naklada. Podatak o izdanju sastoji se od skupa znakova ili fraze povezane s rednim brojem ili od termina koji ukazuje na razliku u odnosu na druga izdanja (novo izdanje, jutarnje izdanje itd.). Podatak o izdanju odnosi se na sve primjerke neke periodičke publikacije, odnosno na sve primjerke publikacije u specifičnom obliku koji se značajno razlikuju od ostalih primjeraka, bez obzira je li na predlošku ta informacija navedena ili ne. Navođenje podataka:

● Podatak o izdanju prenosi se s predloška u obliku i na jeziku kako je naveden. Za riječi i izraze navedene u nominativu koriste se standardne kratice.

● Redni broj se uvijek piše arapskim znamenkama.

● Ako je podatak preuzet iz izvora koji nije propisani izvor podataka, navodi se u uglatoj zagradi.

● Kad na publikaciji nije naveden podatak o izdanju, a evidentno se radi o drugom izdanju (reprint, posebni otisak), informacija se može navesti u uglatim zagradama (na jeziku glavnog stvarnog naslova), ili u napomeni. Podatak o izdanju može biti:

1 Brojčana oznaka ili informacija o pretisku, preradi, kompilaciji itd.

. − 2. izd. . − [Ristampa] . − Jutarnje izd. . – Fascimile . − Reprint ed. . − Annual cum. ed. . − Pretisak . − Joint ed.

2 Jezik izdanja

. − Hrvatsko izd. . − English ed. . − Ed. française

31

3 Podatak o lokalnoj i posebnoj namjeni

. − Zagrebačko izd. . − Overseas ed.

4 Posebni format ili materijalni oblik

. − Large print ed. . − Braille ed. . − Microform ed. . − Tiskano izd.

5 Izdanja s dodacima ili prilozima (popratna građa), ako izlazi i paralelno izdanje bez priloga

. − Izd. s CD-ROM-om . − Ausg. mit Supplementen . − [With supplements] in four languages Kao podaci o izdanju NE navode se:

● Podaci o numeraciji sveščića, ili kronološka pokrivenost

● Podaci o oznaci građe kad nisu navedeni na naslovnoj stranici

● Redovite preradbe ili dopunjavanja (navode se u napomeni) Popratne riječi koje se javljaju u podatku o izdanju, a karakteristične su za izdanje i s njime su gramatički povezane, unose se točno prema predlošku. Ostali prošireni podaci mogu se navesti u napomeni.

. – Anotirano izd.

. – 2. jubilarno izd.

. – Izd. za američke Hrvate

. – 2. ed. Aggiornata

. – Reprinted with corrections

. – Fototipsko izd.

. – Fotolitografski ponatis

. – Xerografsko izd.

. – Faks. pretisak Usporedna izdanja

Kad neka publikacija izlazi istodobno na različitim jezicima, ili na istom jeziku pod različitim naslovima u raznim zemljama, svako izdanje se opisuje odvojeno kao posebni naslov. (Usporedni oblici podataka o izdanju ne navode se.)

Podaci o odgovornosti koji se odnose na skupinu 2 ne unose se u kataložni opis Pazi: Kad se opisuje pretisak, podaci o odgovornosti za pretisak unose se u skupinu 1.

32

Pri obradi periodičkih publikacija različita brojčana izdanja susrećemo uglavnom kad su u pitanju dnevne novine (1.izd., 5.izd., Jutarnje izd.,Večernje izd.).

Lokalna izdanja novina (za različita područja) opisuju se kao zasebne publikacije.

Kod časopisa su brojčana izdanja rijetka, ali susrećemo izdanja posebne namjene, usporedna izdanja na različitim jezicima i/ili pismima, izdanja s prilozima, te posebne otiske i pretiske. PRETISAK

Pretisak je publikacija u kojoj je vjerno reproduciran tekst ranijeg izdanja, a za izradu se primjenjuju razni fotomehanički postupci. Pretisci ponekad uključuju naslov u cjelini, a ponekad izbor iz pojedinih godišta. Obično su anotirani i popraćeni s predgovorima ili objašnjenjima, ali nije pravilo.

Prema pretisku se odnosimo kao prema novom izdanju. Podaci se prenose točno s predloška, a ako nisu navedeni na naslovnoj stranici navode se u napomeni.

Za naslovnu stranicu uzima se stranica s pojedinostima o pretisku i naslov se prenosi kako je na naslovnoj stranici. Podaci o izdavanju originalne publikacije navode se u napomeni. Napomene

– Podaci o tehnici pretiska – Podaci o izvorniku

Svi podaci o izvorniku tvore jednu napomenu, a tekst je popraćen s odgovarajućim interpunkcijskim simbolima.

Napomena počinje tipiziranom frazom, npr.: . – Faks. pretisak: …….

Za starije publikacije bilježe se potpuni podaci o izdavanju/tiskanju izvorne publikacije.

– Dodatni podaci o razlici između pretiska i izvorne publikacije PRIVEZ

Publikacija koja se, nakon što je samostalno izdana, privezuje s nekom drugom publikacijom ne smatra se novim izdanjem.

33

207 BROJČANI PODACI

[skupina 3] Potpolja $a Oznake godine i sveska prvog i posljednjeg broja

(ponovljivo za svaku novu seriju označavanja)

$z Napomena o izvoru podataka kad podaci nisu preuzeti s jedinice Primjer: NSK (podatak o prvom broju)

LOC (podaci o prestanku izlaženja) NSK

Izvor podataka: cijela publikacija, nacionalne bibliografije Interpunkcija - Crtica (bez razmaka) označava vezu između oznake broja i/ili datuma prvog

i posljednjeg sveščića naslova koji se opisuje Ili ukazuje na otvorenu kataložnu jedinicu (tekući naslov) i tada se iza crtice ostavljaju praznine i na kraju se upisuje točka(.)

( ) Kad je naveden i broj i datum, datum se zatvara u okruglu zagradu, osim ako nije u pitanju obuhvaćeno razdoblje – (vidi: Navođenje brojčanih podataka)

= Drugi i idući sistem numeracije na istom sveščiću odvaja se s interpunkcijskim simbolima razmak znak jednakosti razmak

; Prethodi oznaci novog numeracijskog slijeda , Ako je novi slijed naveden i riječima (pr. nova serija), prvo se upisuje tekst (kraticom)

i potom numeracija novog slijeda. Tekst i numeracija novog slijeda odvajaju se sa zarezom (, ) nakon kojeg slijedi razmak ( ; N.s., )

Oznake u ovoj skupini odnose se na naslov u cjelini, identificiraju publikaciju i predstavljaju integralni dio bibliografskog zapisa.

Naslov se opisuje po prvom broju, ili po prvom koji je dostupan.

Ako prvi broj nedostaje, podaci o prvom i/ili posljednjem broju mogu se preuzeti od nacionalnog bibliografskog centra uz obaveznu napomenu o primjerku po kojemu je izrađen zapis.

Skupina se izostavlja ako su nedostupni podaci i o prvom i o posljednjem broju.

Brojčani podaci ne moraju se nužno poklapati s podacima o izdavanju (polje 210).

Brojčani podaci ne smiju se poistovjećivati sa stanjem fonda pojedine knjižnice. Brojčani podaci odnose se na naslov u cjelini, a podaci o fondu pokazuju lokalno stanje pojedine zbirke. (vidi str.39)

Opis pretiska U skupinu 3 upisuju se brojčani podaci originalne publikacije.

34

Navođenje brojčanih podataka

Brojčani podaci navode se u obliku i redoslijedom kojim su navedeni na predlošku, osim što se rimski brojevi, i ispisani oblici brojeva zamjenjuju arapskim brojkama. Za slovne oznake koriste se standardne kratice.

. – Bd.1– . – 2e trim. 1973–

. – Vol.1– . – 1969–

. – Pt.1– . – 1.köt. –

. – 15 Jan. 1970– . – 1974 febr. –

. – Mai 1972– . – 1980/1981–

Ako prvi broj nije numeriran Ako prvi broj nema brojčane oznake, ali sljedeći brojevi imaju numeraciju prepoznatljivog uzorka – oznaka prvog broja unosi se na temelju uzorka kasnijih brojeva u uglatim zagradama

. – [Knj.1]– Komentar: sljedeći brojevi su označeni kao: Knjiga 2, Knjiga 3…

Ako na sljedećim sveščićima nema prepoznatljivog uzorka: u uglatu zagradu se napiše "broj" (ili ekvivalentni naziv na jeziku stvarnog naslova), ili kronološka oznaka ako je primjerenije vrsti publikacije (npr. godišnjaci).

. – [Br.1]– . – [1968]–

Različiti oblici numeriranja

Sveščići imaju samo oznaku broja ili samo godinu

. – Vol.1–

. – Bd.1–

. – Br.1–

. – 1925– Navedeni su i broj i godina (broj se navodi ispred godine)

. – God.1, br.1(siječanj 1971)–

. – Teč.1(1960)– . – 1(1957)– Ali, ako brojevi teku u obuhvaćenom razdoblju (ne počinju iznova sa svakim sljedećim godištem) – broj se navodi nakon godine

. – 1971, no.1(Jan. 1971)–

. – 1967, no.1–

. – 1985, 1– Publikacija je promijenila naslov (novi zapis), ali nastavlja numeraciju prethodnog naslova

. – Bd.5(1957/63)– . – 6(1963)–

35

Dvostruka numeracija

. – Vol.6, no.2=Vol.13, no.3(Mar.1969)–

. – 1976, br.1(1 siječanj=1 jan.)–

. – God. 6=23, br.19/21 (1990/91)–7=24, br. 23/25 (1992) Novi slijed označavanja (ali se naslov ne mijenja)

. – Bd.1(1962)–Bd.6(1967) ; N.F., Bd.1(1968)–

. – Vol.1, no.1(Jan.1941)–vol.4, no.5(May 1950) ; n.s., vol.1, no.1(June 1950)–vol.2, no.12(May 1952)

. – Vol.1, no.1(Mar. 1950)–vol.4, no.5(Aug. 1954) ; Dec.1954–

. – Vol.1(1921)–vol.19(1939) ; n.s., vol.1(1946)–vol.30(1975) ; vol.50(1976)–

. – Vol.1, no.1(Nov.23, 1936)–vol.73, no.25(Dec.29, 1972) ; vol.1, no.1(Oct. 1978)–

. – 31 Mar.1961–26 Sept.1969 ; year 1, no.1(1 Oct. 1969)–

. – Knj.1(1905)–knj.26(1946) ; god.1(1948)–god.7(1955)

Novi slijed označavanja i dvostruka numeracija

. – N.s., god.1=121(1963)–god.6=126,br.6(1968) ; novi tečaj, god.6=126, br.7(1968)–god.9=129(1971)

. – Obnovljeni tečaj, god.1=149(srpanj/prosinac 1991)–god.4=152(1994)

Publikacija koja više ne izlazi

. – Vol.1, no.1(Jan. 1971)–vol.5, no.12(Dec. 1975)

. – 1956, br.1 – br.2

. – 1936–1965

. – 1971, no.1(Jan. 1971)–1975, no.12(Dec. 1975)

. – Bd.1, Nr.1(Frühling 1970)–Bd.6, Nr.3(Winter 1975)=Nr.1–Nr. 24

. – [19]85, 1 – [19]93, 3

. – Sv.5(1957/63)–sv.6(1964/70)

. – God.1, knj.1(siječanj 1946)–god.5, knj.3(prosinac 1951)

. – God.1, knj.1, br.1(1935) – god.5, knj.2, br.8(1939)

. – God.1, teč.1(1924)–god.11, teč.7(1935)

. – Knj.1(1842)–knj.9(1853)

. – God. 1 sv.1 Komentar: Izašao je samo jedan broj

36

Numeracija godišta ne poklapa se s kalendarskom godinom (npr. izlazi tijekom školske godine)

. – God.1, br.1(1969/1970)–god.3, br.5(1972/1973) Nepotpuni podaci, pogrešni podaci i tiskarske pogreške

Nepotpuni i pogrešni podaci dopunjuju se s elementima koji nedostaju u uglatim zagradama bez razmaka. Uz pogrešne podatke (tiskarske pogreške) dopisuje se u uglatim zagradama ispravak kojemu prethodi kratica i.e. Ispred i iza zagrada ostavlja se jedan znak razmaka. Druga mogućnost je da se podatak prenese kako je naveden na predlošku, a uz njega se u uglatim zagradama doda uskličnik [!] bez razmaka. (Ujednačeno po pravilu iz ISBD(ER)-a).

. – [19]76–

. – Vol.1 ([19]83)–

. – 1986 [i.e. 1968]–

. – Vol.20 [i.e. 21] (1846)–

. – 1954[!] Godine koje se ne računaju po gregorijanskom kalendaru bilježe se kako su navedene na predlošku, a u uglatoj zagradi se dodaju odgovarajuće prevedene godine (ako su podaci dostupni).

. – 1353 [1979]–

37

PODACI O FONDU Brojčani podaci u polju 207 odnose se na naslov u cjelini, identificiraju opseg publikacije i predstavljaju integralni dio bibliografskog zapisa. Brojčani podaci ne smiju se poistovjećivati sa stanjem fonda pojedine knjižnice.

Podaci o fondu (holdings) pokazuju stanje unutar zbirke i mogu biti različiti u pojedinim knjižnicama. Ovi podaci odnose se samo na primjerke u posjedu neke ustanove, ne ulaze u bibliografski opis i navode se odvojeno u bloku lokalnih podataka o primjercima. U različitim programskim sustavima je prikaz fonda i raspon mogućnosti unosa različito riješen. U ZAKI-ju te informacije mogu biti prikazane kao popis pojedinačnih sveščića ili kao sažeti navod o posjedu pojedine zbirke. Podaci o fondu mogu se pretraživati po godištu, godini, broju i mjesecu izdanja, pa ih je potrebno upisivati na ujednačen način s propisanom interpunkcijom. 1. UNOS SVEŠČIĆA (vidi: Upute za rad u programu ZAKI, str.95-97) Pojedinačni sveščići unose se u blok Fond periodike. Maska za unos je prečica za skraćeni kataložni zapis na drugoj razini (povezano sa zapisom naslova preko polja 461).

Usporedna tablica za unos brojčanih podataka

u bibliografskom zapisu (207 $a) i u zapisu fonda (461 $v):

207 $a (bibliografski zapis)

461 $v fond:

pojedinačni brojevi

Različiti numeracijski nizovi

God.17, br. 2 (1963) God.17 (1963), 2 Postoji i oznaka godišta i

oznaka broja God.1, knj.1, br.1(1935) God.1,knj.1 (1935), 1

1976, br.20 1976, 20 Nema oznake godišta

1850, sv.1 (svibanj 1850) 1850, 1

N.s., vol. 1, no. 5 (May 1946) N.s.,vol.1 (1946), 5 Nova serija

God.56, br.1=25(1963) God.56 (1963), 1=25 Dvostruka numeracija

God.4[i.e. 5], br. 1 (1976) God.4[!] (1976), 1 Pogreška u numeraciji

Vol.42, no. 3 (1972/73) Vol. 42 (1972/73), 3 Školska godina

38

2. NAVOD O FONDU – SAŽETI PRIKAZ (vidi: Upute za rad u programu ZAKI, str.101-102)

Sažeti (pregledni prikaz) fonda pojedinog naslova navodi se prema propisima ISO 10324:1997.

A. Publikacija koja je prestala izlaziti

Potpuni naslovi Navodi se prvo i posljednje godište (bez pojedinačnih brojeva) povezano crticom (–)

God.1(1932)–5(1937)

1978–1989

God.7, br.6(1959)–10(1961)

Komentar: Publikacija je promijenila naslov, ali nastavlja numeraciju prethodnog naslova

God.1(1996)

Komentar: Izašlo je samo jedno godište

Nepotpuni naslovi

Nedostaje godina ili godište

Prekid u nizu označava se zarezom, zatim slijedi razmak

God.1(1953), 3(1955)–45(1998)

God.2(1943)–4(1947), 7(1950), 9(1951)–11(1953)

G.1975–1978, 1980

Nedostaju pojedini brojevi

Prvo se piše oznaka godišta, pa dvotočka (:), zatim razmak pa kratica za broj ili ekvivalentni izraz na jeziku publikacije, pa pojedini brojevi ili niz brojeva, i na kraju u okrugloj zagradi godina na koju se podaci odnose. Ispred sljedećeg niza dolazi interpunkcijski znak razmak, točka-zarez, razmak ( ; ).

God.1: br.1–2,14(1994)

God.1(1992)–4(1996); 5: br.2–7,13–25(1997); 6(1998); 7: br.1-12(1999)

B. Tekuća publikacija

Nakon posljednjeg niza dodaje se crtica da se ukaže na otvorenu kataložnu jedinicu.

God. 1(1993)–7(2000), 8(2001)– Komentar: naslov je katalogiziran do 2000. godine. Od 2001. dopisuje se kontinuacija.

39

DODATAK: OZNAKE BROJČANIH PODATAKA

Najčešći izrazi za brojčane oznake u hrvatskom jeziku: broj (br.) godište (god.) svezak (sv.) nova serija (n.s.) knjiga (knj.) kolo tečaj (teč.) tom

Standardni izrazi i kratice na stranim jezicima: njemački:

Bd. = Band

Beih. = Beiheft

H. = Heft

Lfg. = Lieferung

Nr. = Nummer

Abt. = Abteilung

Jg. = Jahgang

N.F. = Neue Folge

N.R. = Neue Reihe

N.S. = Neue Serie

T. = Teil

francuski:

cah. = cahier

livr. = livraison

ptie. = partie

t. = tome

vol. = volume

n.s. = nouvelle série

ser. = serie

no = numéro (bez točke)

ann. = année

talijanski:

fasc. = fascicolo

n. = numero

pt. = parte

t. = tomo

vol. = volume

n.s. = nuova serie

a. = anno

madžarski:

füz. = füzet

köt. = kötet

r. = rész

sz. = szam

évf. = évfolyam

ú.f. = új folyam

engleski:

fasc. = fascicle

no. = number

pt. = part

n.s. (new.ser.) = new series

bk. = book

vol. = volume*

latinski:

fasc. = fasciculus

n. = numerus

t. = tomus

ps. = pars

vol. = volumen

a. = anno (annus, i)

KORISNE ADRESE S USPOREDNIM POPISIMA BIBLIOGRAFSKIH IZRAZA I KRATICA

Cataloging Tools & Resources http://www.library.yale.edu/cataloging/tools.htm

Abbreviations (Roman Alphabet) - abecedni popis termina i kratica na različitim jezicima http://www.library.yale.edu/cataloging/abbrev.htm http://lcweb.loc.gov/catdir/cpso/roman.html

Abbreviations of the Names of the Months - kratice naziva mjeseca u godini na različitim jezicima http://www.library.yale.edu/cataloging/months.htm

Glossary of bibliographic information by language - rječnik po pojedinim jezicima http://staff.library.mun.ca/staff/toolbox/lang/biblang.htm

_____________________________________________

* Kratica vol. koristi se za navod u bibliografskom zapisu, a kad se upisuju podaci o fondu

ili kad slijedi drugu brojčanu oznaku koristi se kratica v.

40

210

IZDAVANJE I RASPAČAVANJE [skupina 4]

Potpolja $a Mjesto izdavanja $a Iduće mjesto izdavanja (ponovljivo) ;

$c Nakladnik (ponovljivo) : $d Godina izdavanja ,

$e Mjesto proizvodnje ( $e Iduće mjesto proizvodnje (ponovljivo) ; $g Proizvođač : $h Godina proizvodnje ,

Izvor podataka: Bilo gdje na publikaciji

Podaci u skupini 4 odnose se na osobe ili organizacije odgovorne za komercijalno izdavanje i distribuciju građe. Redoslijed navođenja

. – Mjesto : Nakladnik, Godine

. – Mjesto : Nakladnik [etc.], Godine

. – Mjesto [etc.] : Nakladnik, Godine

. – Mjesto : Nakladnik ; Mjesto : Nakladnik, Godine

. – Mjesto : Nakladnik, Godine (Mjesto tiskanja : Naziv tiskare, Godine)

. – (Mjesto tiskanja : Naziv tiskare, Godine)

● Između godine izdanja prvog i posljednjeg sveščića umeće se crtica.

Ako se radi o tekućoj publikaciji, crtica nakon godine izdanja prvog sveščića ukazuje na otvorenu kataložnu jedinicu.

● Sadržaji potpolja $e do $h (podaci o proizvodnji) zatvaraju se u ispisu u uglate zagrade, bez obzira jesu li iskorištena sva potpolja ili samo jedno.

Napomena: U ZAKI-ju je namješten automatski ispis obaveznih interpunkcijskih znakova. Uglate zagrade u ovom slučaju ne treba dodatno dopisivati.

● Kad se na publikaciji nalaze nazivi više nakladnika, svaki se unosi zasebno u potpolje $c, odnosno slijedi odgovarajuće mjesto izdavanja uneseno u zasebno potpolje $a.

● Ako se opisuje faksimilni pretisak ili druga fotografska, mikrografska ili digitalizirana reprodukcija, u skupinu 4 unose se podaci o izdavanju reprodukcije. Podaci o izdavanju originalne publikacije navode se, po potrebi, u napomeni.

41

Mjesto izdavanja

● Naziv mjesta izdavanja navodi u jezičnom i pravopisnom obliku i u padežu u kojem se javlja na publikaciji.

. – Zagreb

. – U Zagrebu

. – Zagabriae ● Kad je na publikaciji, uz naziv mjesta, navedena i država ili pokrajina u kojoj se mjesto nalazi, navodi se samo ako je kvalifikator potreban kao razlikovni element. Ako se prenosi s publikacije, unosi se u okruglim zagradama, a ako je naveden iz drugih izvora, zatvara se u uglate zagrade.

. – Cambridge [Mass.]

. – Cambridge (England)

. – London (Ontario)

. – Frankfurt a. M. ● Kad se mjesto izdavanja ne može sa sigurnošću utvrditi, mjesto za koje se pretpostavlja da je mjesto izdavanja navodi se u uglatoj zagradi, i dodaje se upitnik.

. – [Zagreb?] ● Ako mjesto izdavanja nije poznato, upisuje se kratica [s.l.] (=sine loco). ● Kad je na publikaciji navedeno više mjesta izdavanja, u kataložni se opis unosi samo prvo a izostavljeni se nazivi nadomještaju kraticom [etc.].(Odstupanje od Pravilnika).

. – Zagreb [etc.] ● Ako se smatra potrebnim za korisnike kataloga, alternativni ili ispravljeni naziv mjesta može se navesti u uglatim zagradama.

. – Christiania [i.e.Oslo] ● Ako je na publikaciji mjesto izdanja navedeno na više jezika i/ili pisma, navodi se ono koje je na jeziku glavnog stvarnog naslova. ● Mjesto tiskanja navodi se kao mjesto izdavanja samo u slučaju kad je tiskar ujedno i nakladnik.

42

Nakladnik ● Kad u opisivanoj publikaciji nije naveden nakladnik, umjesto nakladnika navodi se kratica [s.n.] (=sine nomine); ako nije navedeno ni mjesto izdavanja ni nakladnik upisuje se unutar jedne uglate zagrade s.l. : s.n.

. – Zagreb : [s.n.]

. – [s.l. : s.n.]

● Kad publikacija sadrži više od jednog nakladnika, unosi se samo prvi, a izostavljeni se nazivi nadomještaju s kraticom [etc.] (Odstupanje od Pravilnika).

. – Zagreb : Mladost [etc. ]

● Kad se naziv nakladnika u publikaciji javlja na više jezika ili pisama, navodi se naziv na jeziku glavnog stvarnog naslova. ● Kad su na publikaciji navedeni različiti oblici naziva nakladnika, prednost se daje obliku na naslovnoj stranici. ● Izrazi koji označavaju pravni karakter nakladnika, a ne tvore bitan sastavni dio naziva, izostavljaju se. Isto se odnosi i na sastavne jedinice unutar pojedine ustanove (OUR i sl.).

. – Sarajevo : Svjetlost Na predlošku: IP “Svjetlost”

. – Zagreb : Vjesnik Na predlošku: NIŠP “Vjesnik”

. – London [etc.] : Faber and Faber Na predlošku: Faber and Faber Limited

Akronimi i kratice

● Ako se ime (naziv) nakladnika javlja na predlošku u obliku akronima, kratice ili skupa inicijala tako se i navodi, ako je kratica opće poznata i prepoznatljiva.

● Ako je puni naziv nakladnika vezan u cjelinu s naslovom, ili je naveden u podacima odgovornosti, skraćeni oblik (kratica, akronim) se može navesti u skupini 4.

. – Zagreb : HAZU

. – Zagreb : AGM

● Ako akronim nije prepoznatljiv, ispisani oblik se dodaje u uglatoj zagradi kad je podatak preuzet iz vanjskog izvora; a kad je preuzet iz publikacije (ali ne s naslovne stranice) navodi se bez zagrada, ali se između skraćenog i punog oblika umeće kratica [i.e.]

. – Zagreb : CZG [i.e.] Centralni zavod za geodeziju

43

Ime u nazivu (iz počasti)

● Kad je u nazivu nakladnika, u znak počasti, ime fizičke osobe tj. osobno ime i prezime, navodi se u punom obliku u kojem se javlja na predlošku, i zatvara u navodnike.

. – Zagreb : “August Cesarec”

. – Rijeka : “Otokar Keršovani”

Korporativno tijelo : nakladnik

● Ako nema podataka o nakladniku, a na naslovnoj stranici se nalazi naziv korporativnog tijela – pretpostavlja se da je to nakladnik.

● Kad je nakladnik podređeno korporativno tijelo, a nazivi su gramatički povezani u cjelinu, tako se i navodi. Ako nisu gramatički povezani navode se redoslijedom kako su navedeni na predlošku i odvajaju se zarezom (,).

. – Zagreb : Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta

. – Vancouver : Publications centre, University of British Columbia

. – Zagreb : Pravni fakultet, Institut za međunarodno pravo

. – Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica

● Kad se u publikaciji javlja samo naziv podređenog tijela u kataložni se opis unosi samo taj naziv bez dodataka.

. – Zagreb : Gradska knjižnica

● Kad se naziv sjedišta korporativnog nakladnika javlja na kraju naziva, naziv sjedišta se izostavlja, osim ako je dio imena ili bi takvo izostavljanje dovelo do nejasnoće.

. – Zagreb : Poglavarstvo grada Zagreba

. – Rijeka : Izdavački centar Rijeka

● Izreke koje upućuju na to da je nakladnik izdavao publikaciju za neko drugo korporativno tijelo ne navode se.

44

Osobno ime : individualni nakladnik

● Kad je se naziv nakladnika sastoji od imena fizičke osobe (ne iz počasti), ime se navodi bez navodnika. Ako je u nazivu sadržano više imena, navode se redom s predloška.

● Akademske i druge titule izostavljaju se.

● Izrazi koji upućuju na rodbinsku vezu među vlasnicima ili na vezu između vlasnika i prethodnika bilježe se.

● Ime bivšeg vlasnika, koje se javlja uz ime novog vlasnika, izostavlja se.

● Iznimka: kod starijih publikacija (do 1945.) nakladnika navodimo točno kako se nalazi na predlošku (Odstupanje od Pravilnika).

. – Zagreb : Vuković & Runjić

. – London : Pitman & sons

. – Sisak : Tisak i naklada I. pl. Hreljanovića

. – U Zagrebu : Naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli)

Uvodni prijedlozi i izrazi

● Naziv (ime) nakladnika navodi se samostalno u nominativu.

● Uvodni prijedlozi i izrazi koje upućuju na nakladnikovu djelatnost, kao i izrazi koji označuju vrstu (npr. nakladno poduzeće, knjižara, izdavačko poduzeće itd.) u kataložni se opis ne unose.

. – New York : Lyons & Burford Na nasl. str.: Lyons & Burford, Publishers

. – Oxford : Clarendon Press Na nasl. str.: At the Clarendon Press

. – Milano : Bietti Na nasl.str.: Casa editrice Bietti

. – Köln : Taschen Na nasl str:. Taschen Verlag

. – Zagreb : Liber Na nasl. str.: Sveučilišna naklada Liber

● Ali, u slučajevima kad popratni izraz tvori sastavni dio naziva u kosom padežu ili kad se imenički oblik ne može izdvojiti, te kod publikacija izdanih do 1945.godine, uvodni prijedlozi i izrazi prenose se s predloška.

. – Zagreb : Nakladni zavod Hrvatske

. – Zürich : Pan-Verlag

. – U Zagrebu : Tiskom narodne tiskarnice dra. Ljudevita Gaja

. – U Zagrebu : Tiskom i nakladom Lav. Hartmana i družbe

. – Troškom A. Vagnera

. – Nakladom Knjižare J. Merhauta

45

Autor : nakladnik

● Ako je autor (urednik) istovremeno i nakladnik, navodi se riječima koje se javljaju na predlošku. Hrvatski izrazi: vlastita naklada, vlastito izdanje itd. pišu se kraticama i malim slovima. Izrazi na stranim jezicima pišu se u potpunom obliku ili kako se javljaju na publikaciji.

. – Zagreb : vlast. nakl. Na nasl. str.: Vlastita naklada

. – Zagreb : M.Blažeković Na nasl. str.: Izdavač M.Blažeković

. – U Zagrebu : Tomislav Kovačić Na nasl. str.: Odgovorni urednik i nakladnik Tomislav Kovačić

Komentar: U ovom slučaju se podaci upisuju i u 200 $f (podatak o odgovornosti)

● Ali ako podatak o nakladniku tvori jezičnu cjelinu s podatkom o odgovornosti, a na predlošku nema posebnog podatka o nakladniku, podaci za skupinu 4 navode se u uglatim zagradama.

. – U Zagrebu : [Gj. Stj. Deželić] Na nasl. str.: Uredio te izdao Gj. Stj. Deželić

46

Proizvođač (tiskar)

Podaci o proizvođaču ne mogu biti zamjena za nepoznatog nakladnika. Navode se u okrugloj zagradi u potpolja $e, $g, $h (mjesto proizvodnje, proizvođač, godina) zatvoreni u okruglu zagradu bez obzira je li naveden samo jedan podatak ili svi.

Podaci o proizvođaču navode se kad je:

● Nakladnik nepoznat

● Nakladnik je individualni autor ili suradnik, a mjesto izdavanja nije poznato

● Za starije publikacije tikane u Hrvatskoj do 1945. bez obzira je li nakladnik poznat ili ne (odstupanje od pravilnika)

Nakladnik / tiskar : problem određivanja mjesta

● Mjesto tiskanja ne može biti zamjena za mjesto izdavanja.

● Ako nakladnik nije poznat a na naslovnoj stranici se nalazi naziv nekog grada, dok je naziv tiskare naveden na nekom drugom mjestu na publikaciji, grad s naslovne stranice uzima se kao mjesto izdavanja (makar je istovjetno sjedištu tiskare). ● Ako je na naslovnoj stranici naveden neki grad, a iznad ili ispod njega nalazi se naziv tiskare bez podataka o sjedištu, to se uzima kao mjesto tiskanja.

Nakladnik / tiskar : problem određivanja funkcije

● Naziv proizvođača ne može biti zamjena za nepoznatog nakladnika, ali kad osoba (vlasnik) ili tiskarska ustanova vrše funkciju nakladnika, navode se kao nakladnik (210 $ c) i unosi se izraz "Tiskara" ili drugi ekvivalentni izraz koji se nalazi na početku naziva.

● Ako nismo sigurni u vrstu odgovornosti (na predlošku nigdje nije izričito navedeno) pretpostavlja se da je proizvođač ujedno i nakladnik.

. – Zagreb : Dionička tiskara

. – Maribor : Tiskarna Družbe sv. Mohorja

. – London : Oxford University Press

. – Paris : Imprimerie national

. – U Senju : Zaklada Tiskare Narodnih novina Opaska: Kod starijih hrvatskih publikacija podaci o izdavanju obično su vezani uz ime vlasnika. U funkciji nakladničke ustanove najčešće su tiskare. Često je jedna osoba istovremeno i vlasnik (osnivač) i odgovorni urednik.

Uobičajeni izrazi su: ‘Tiskom...’, ‘Troškom...’, ‘Nakladom...’, ‘Vlastnik...’

47

Godine izdavanja

● Godine navedene u skupini 4 odnose se na naslov u cjelini.

– Ako je publikacija prestala izlaziti unose se godine izdavanja prvog i posljednjeg sveščića spojene crticom.

– Ako se radi o tekućoj publikaciji navodi se samo godina izdavanja prvog sveščića i nakon nje se nadovezuje crtica. To označava otvorenu kataložnu jedinicu, a podaci se dopunjuju kad publikacije prestane izlaziti.

● Godina izdavanja uvijek se piše arapskim znamenkama, bez obzira na način kako je pisana na publikaciji. Mjesec i dan izdavanja se u ovoj skupini ne navode.

● Godine izdavanja mogu se, ali ne moraju poklapati s godinama navedenim u brojčanim podacima (skupina 3).

Usporedni primjeri (brojčani podaci i godine izdavanja)

Skupina 3: Vol.5, no. 7(July 1963)– Skupina 4: , 1963–

Skupina 3: Vol.1, no.1(winter 1936)–vol.24, no.4 (winter 1959-60) Skupina 4: , 1936–1960

Skupina 3: –vol.47, no.12(Aug. 29, 1896) Skupina 4: , –1896

Komentar: Podaci o početku izlaženja nisu poznati

Skupina 3: Br.1(17 rujan 1962) –br.21(10 prosinac 1962) Skupina 4: , 1962

Skupina 3: Vol.1, pt.1(Dec.1989) Skupina 4: , 1989

Komentar: Izašao je samo jedan broj

● Kad se opis radi po nekom međubroju (sveščiću koji nije ni prvi ni zadnji u nizu), godine izdavanja mogu se navesti u uglatoj zagradi ako su podaci preuzeti iz vanjskog izvora.

● Ako podaci ni o prvom ni o zadnjem broju nisu dostupni, skupina 4, odnosno potpolje $d, se preskače. Podaci s kojima raspolažemo mogu se navesti u napomeni.

● Kad u publikaciji nije navedena godina izdavanja treba nastojati utvrditi barem približnu godinu ili razdoblje. Ti podaci se navode u uglatoj zagradi.

, [1969?] – , [196-]– , [ca 1835] – , [19--?]

48

● Ako godina u publikaciji nije navedena po gregorijanskom kalendaru, unosi se u obliku u kojem se javlja na predlošku, izostavljajući riječi kojima je era označena, osim ako se smatra da su potrebne radi jasnoće podataka.

Ako se može utvrditi odgovarajuća godina naše ere, ona se dodaje u uglatoj zagradi.

Ako su na publikaciji već navedeni usporedni podaci, upisuju se odvojeni znakom jednakosti.

, 1374 [2000]

, an III – an IV = 1795–1796

● Očigledne tiskarske pogreške ispravljaju se s uobičajenom kraticom.

, 1905 [i.e. 1950]–1970

● Nepravilnosti i specifičnosti vezane uz godine izdavanja mogu se navesti u napomeni.

● Godine copyrighta se ne navode osim u slučaju ako godina izdavanja nije navedena na publikaciji.

49

215

MATERIJALNI OPIS [Skupina 5]

Izvor podataka: cijela publikacija Potpolja $a posebna oznaka građe i opseg: ukupni broj svezaka (ne koristimo) $c druge materijalne pojedinosti : $d dimenzije ; $e popratna građa +

Druge materijalne pojedinosti

● Upisujemo podatak o ilustracijama.

. – Ilustr. Dimenzije

● Dimenzije se navode u centimetrima (cm).

● Podatak o dimenzijama pojedinog sveska sastoji se od visine omota mjerene u centimetrima i nadopunjuje se do idućeg punog centimetra.

● Kad je visina publikacije manja od širine, uz visinu se navodi i širina.

. – Ilustr. ; 25 cm

. – 21 x 30 cm

● Promjene formata (dimenzija) navode se u napomeni.

Popratna građa

Opis serijskih publikacija odnosi se na naslov u cjelini, a pravilnost pojavljivanja popratne građe u kontinuitetu jednog naslova je rijetka. Za popratnu građu koristi se termin prilog, a podatke ne navodimo u skupini 5 već u napomeni, ili ih obrađujemo kao samostalne bibliografske jedinice i unakrsno povezujemo s matičnom publikacijom preko polja 422/421.

50

BLOK ZA POVEZIVANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA

MOGUĆNOSTI POVEZIVANJA Pojedinačne bibliografske jedinice nalaze se u različitim međusobnim odnosima koje je u kataložnom zapisu potrebno povezati da se dobije cjelovit pregled strukture i vrste odnosa između dijelova i cjeline ili između različitih cjelina. Predviđene su tri opće kategorije odnosa:

1. Okomiti odnos

Hijerarhijske veze dijelova prema cjelini pokazuju odnos pojedinačnog sveska prema publikaciji kojoj pripada (46−) ili kola prema nizu (41−).

− Okvir odnosa određuje se u Oznaci sloga − Hijerarhijska razina čime se prikazuje relativna smještenost zapisa u hijerarhijskoj strukturi.

Za kataložni opis serijske publikacije uvijek se određuje najviša hijerarhijska razina = ( 1 )

Za opis sastavnih dijelova određuje se hijerarhijska razina ispod najviše (sve niže razine = ( 2 )

− Na bibliografskoj razini moguća je druga vrsta povezivanja sastavnog dijela s cjelinom. Odnos se određuje u Oznaci sloga − Bibliografska razina.

Zapis na analitičkoj razini = ( a ) povezuje se sa zapisom periodičke publikacije = ( s )

2. Vodoravni odnos

Izražava odnos između različitih paralelnih izdanja u istom mediju (451) ili u različitim medijima (452). Ili se iskazuju odnosi između originalne publikacije (456) i reprodukcije u mikroobliku (455). Ovi odnosi su na istoj bibliografskoj razini.

3. Kronološki odnos

Ukazuje na vremenski odnos između pojedinih jedinica. Povezuje različite stvarne naslove; one koji su prethodili opisivanoj publikaciji ili koji je nastavljaju. Za tu namjenu služi blok za povezivanje (43- / 44-) koji sadrži pretpostavke za stvaranje različitih odnosa između pojedinačnih zapisa.

S kombinacijom polja i povratnih veza moguće je definirati različite vrste izravnih i neizravnih odnosa. Podaci koji se unose u ova polja moraju biti dostatni za identifikaciju jedinice prema kojoj se stvara veza

51

Kronološko povezivanje naslova Odnosi i veze različitih stvarnih naslova koji su prethodili opisivanoj publikaciji ili koji je nastavljaju određuju se u poljima 43− i 44−. Podaci koji se unose u ova polja moraju biti dostatni za identifikaciju jedinice prema kojoj se stvara veza. Definirana su sljedeća polja:

43 −

Polja iz ovog bloka nalaze se u zapisu novog 'naslova', a podaci se odnose na prethodni. Polja 431-435 upotrebljavaju se kad je potrebno pobliže objasniti vezu s prethodnicom. Pri odluci o korištenju polja treba obratiti pažnju na razlike. (vidi i: 520 – Prethodni naslov).

430 Nastavak publikacije (prethodni naslov): novi stvarni naslov zamijenio je

prethodni naslov bez promjene numeracije

Nadomješta publikaciju: novi stvarni naslov nadomješta prethodni naslov čija se numeracija ne nastavlja

431 Djelomice je nastavak publikacije

Novi stvarni naslov jednom je bio dio stvarnog naslova koji još uvijek postoji.

Kad se publikacija dijeli na dvije ili više publikacija, polje 431 upotrebljava se u zapisima onih publikacija koje djelomice nastavljaju stvarni naslov izvornika.

434 Preuzima publikaciju Serijska publikacija je postojala i prije nego što je preuzela prethodnu publikaciju, a nastavlja sa svojom numeracijom.

Kad se dvije ili više publikacija spoje , ali se nastavljaju pod imenom jedne od izvornih publikacija, polje 434 upotrebljava se u zapisu one publikacije čije se ime nije promijenilo.

Kad se publikacija dijeli na dvije ili više publikacija, ali jedna od njih zadržava stvarni naslov izvornika, polje 434 upotrebljava se u zapisu publikacije čiji se stvarni naslov nije promijenio (kako bi se povezalo s publikacijom koja se spojila i čiji se stvarni naslov više ne nastavlja).

435 Djelomice preuzima publikaciju

436 Nastaje spajanjem publikacija Polje se upotrebljava za povezivanje publikacije koja se katalogizira s dvije ili više publikacija koje joj prethode i koje su se spojile te čine opisivanu publikaciju. (srodno polje 434)

Učestalost: polje se ponavlja za svaku od prethodnih serijskih publikacija koje su se spojile.

52

44 −

Polja se nalaze u zapisu starog 'naslova', a odnosi se na sljedeći. Polja 441-445 upotrebljavaju se umjesto polja 440 kad se želi pobliže objasniti veza s 'nastavkom'.

440 Nastavlja se kao: novi stvarni naslov zamjenjuje prethodni naslov bez

promjene numeracije

Nadomještena je sa: novi stvarni naslov zamjenjuje prethodni naslov čija se numeracija ne nastavlja

441 Djelomice se nastavlja kao

Novi stvarni naslov jednom je bio dio stvarnog naslova opisivane publikacije

444 Preuzima je Publikacija koja se katalogizira prestala je postojati, ali je nastavlja druga publikacija.

445 Djelomice je preuzima

446 Dijeli se na _ _ _ _ , _ _ _ _ i na _ _ _ _

Polje se upotrebljava za povezivanje publikacije koja se katalogizira s dvije ili više publikacija koje su se od nje odijelile i nastavljaju izlaziti.

(srodna polja: 431, 434)

Učestalost: Polje se ponavlja za svaku novu publikaciju

Primjer (iz Priručnika za UNIMARC):

Časopis Fizika podijelio se na časopise Fizika A i Fizika B

200 0#$a Fizika 446 0#$1 Fizika A 446 0#$1 Fizika B 530 0#$a Fizika $b Zagreb

Povratna veza: polje 431 (djelomice je nastavak)

200 0#$a Fizika A 431 0#$1 Fizika 530 0#$a Fizika A $b Zagreb

200 0#$a Fizika B 431 0#$1 Fizika 530 0#$a Fizika B $b Zagreb

447 Spaja se sa _ _ _ _ i _ _ _ _ te nastaje _ _ _ _

Polje se upotrebljava za povezivanje publikacije koja se katalogizira s dvije ili više publikacija s kojima se spojila, i s jedinicom koja nastaje spajanjem.

Učestalost: Polje se mora ponoviti. Polje koje se unosi zadnje odnosi se na proizvod spajanja.

Sva prethodna ponovljiva polja odnose se na jedinice s kojima je jedinica koja se katalogizira spojena.

53

Primjer (iz Priručnika za UNIMARC):

Biljni lekar spaja se s Biljnom zaštitom i nastaje Glasnik zaštite bilja

200 0#$a Biljni lekar 447 0#$1 Biljna zaštita (prvo polje 447) 447 0#$1 Glasnik zaštite bilja (zadnje polje 447 = jedinica koja je nastala spajanjem) Povratna veza: polje 436 (nastaje spajanjem)

200 0#$a Glasnik zaštite bilja 436 0#$1 Biljni lekar 436 0#$1 Biljna zaštita 530 0#$a Glasnik zaštite bilja

Polje 447 se ne koristi kad:

− Nova publikacija koja je nastala spajanjem ima isti stvarni naslov kao publikacija koja se katalogizira. Zapis jedinice koja se katalogizira sadržavat će polja 434 (preuzima publikaciju) koja se odnose na svaki pojedini naslov koji je preuzet.

− Nova publikacija nosi isti naslov kao jedna od publikacija koje su se spojile. Zapis jedinice koja se katalogizira sadržavat će polje 444 koje se odnosi na stvarni naslov koji se nastavlja.

448 Vraća se na Polje se upotrebljava kad je serijska publikacija promijenila ime, a zatim se ponovno vraća na prethodni naziv. Polje se javlja u zapisu posrednog stvarnog naslova. Veza prema prethodnom naslovu unosi se u polje 430, a prema naslovu na koji se vraća u polje 448.

Primjer (iz Priručnika za UNIMARC):

200 0#$a Saopćenja $f Pliva 430 0#$1 Medicus 448 0#$1 Medicus 530 0#$a Saopćenja – Pliva

54

Povezivanje priloga i matične publikacije

421 Ako prilozi izlaze kao samostalne jedinice (imaju stvarni naslov, ISSN itd.) izrađuje se posebni zapis a međusobno se povezuju s matičnom publikacijom pomoću polja 421 i 422. U napomeni matične publikacije treba navesti naslov i ISSN priloga, odnosno u opisu priloga navode se podaci o matičnoj publikaciji. Polje se upotrebljava u zapisu matične publikacije za povezivanje s jedinicom koja joj je priložena. U napomeni se naslov priloga navodi nakon uvodnog izraza Prilog: (ova napomena se u programu ZAKI generira automatski i ne treba je posebno upisivati!)

Primjer: Uz časopis Film review povremeno izlaze posebni brojevi u zasebnom numeriranom slijedu pod naslovom Film review special

Veza sa zapisom priloga: 421 1 # 0 200 421 a # a Film review special

Polje je ponovljivo (ako publikacija sadrži više priloga) 422 U zapis priloga unosi se polje 422 za povezivanje s matičnom publikacijom. U napomeni se nakon uvodnog izraza Prilog uz: navodi naslov matične publikacije. Ovu napomenu treba upisati jer je program ne generira automatski. Primjer:

Naslov 200 0 # $a Mreža

Opća napomena: 300 0 # $a Prilog uz: Bug (Zagreb)

Veza s matičnom publikacijom 422 a # 1 Bug

55

Različita izdanja 451 Druga izdanja u istome mediju

Polje se upotrebljava za povezivanje publikacije koja se katalogizira s drugim izdanjem ili verzijom te jedinice u istome mediju (npr. izdanje tiskano na različitom jeziku ili pismu). 452 Druga izdanja u drugom mediju

Polje se upotrebljava za povezivanje publikacije koja se katalogizira s drugim izdanjem ili verzijom, istovremeno objavljenim u drugom mediju (npr. elektronička izdanja) Informacija o paralelnom izdanju navodi se i u napomeni.

. – Postoji i elektroničko izdanje

Primjer: časopis Flash art istovremeno ima paralelno izdanje na talijanskom jeziku (451) i elektroničko izdanje (452). Hrpteni naslov je Flash art international.

200 a 1 # Flash art 200 e 1 # the world's leading art magazine 200 f 1 # editors Helena Kontova, Giancarlo Politi 205 a # # International edition 207 z # # BNF (podaci o prvom broju) 210 a # # Milano 210 c # # Giancarlo Politi 210 d # # 1980 - . 215 c # # Ilustr. 215 d # # 27 cm 300 a # # Paralelno izd.: Flash art (Ed. Italiana) = ISSN 0015-3524 300 a # # Postoji i elektroničko izdanje 300 a # # Opis prema vol.36, no.230 (May/June 2003) 326 a # # Izlazi dvomjesečno 451 1 # # 001155007790 451 a 1 # Flash art 452 1 # # 001155007785 452 a 1 # Flash art 516 a 1 # Flash art international 530 a 1 # Flash art 530 b 1 # International 999 9 # # 9

FLASH art : the world's leading art magazine / editors Helena Kontova, Giancarlo Politi. – International edition. – Milano : Giancarlo Politi , 1980 - . – Ilustr. ; 27 cm

Izlazi dvomjesečno. Hrpteni naslov: Flash art international. – Paralelno izd.: Flash art (Ed. Italiana) = ISSN 0015-3524. – Postoji i elektroničko izdanje. – Opis prema vol.36, no.230 (May/June 2003) Druga izdanja u istom mediju Flash art Druga izdanja u drugom mediju Flash art [Elektronička građa (daljinski dostupna)]

ISSN 0394-1493 = Flash art (International)

56

BLOK SRODNIH NASLOVA (5 - -) U blok srodnih naslova unose se naslovi koji se javljaju na publikaciji uz glavni stvarni naslov. Podaci u bloku 5- - ne tvore veze prema drugim zapisima, već služe kao pristupnice uz glavni stvarni naslov unesen u potpolje 200$a.

Usporedni i sporedni stvarni naslovi

Navode se naslovi koji se nalaze na publikaciji ali se razlikuju od glavnog stvarnog naslova unesenog u polje 200. Podaci o sporednim naslovima obavezno se bilježe i u napomeni. Ako je potrebno, dodaje se potrebno objašnjenje.

510 Usporedni stvarni naslov Upisuju se usporedni naslovi za koje je potrebna pristupnica

(Podaci o sporednim naslovima koji se ne javljaju uz glavni naslov, već na nekom drugom mjestu na jedinici navode se samo u napomeni).

512 Omotni stvarni naslov 513 Stvarni naslov na sporednoj naslovnoj stranici

514 Stvarni naslov nad tekstom

515 Tekući stvarni naslov

516 Hrpteni stvarni naslov

517 Ostali sporedni naslovi (varijantni naslov)

Polje sadrži različite varijante naslova ili sporedne naslove koji nisu spomenuti u prethodnim poljima, npr. knjigoveški naslov, nepotpun naslov, podređeni naslov, naslov s manjim gramatičkim ili pravopisnim izmjenama za koje se ne izrađuje posebni zapis itd.)

Primjer: Hrvatski farmaceutski vjesnik je od 1943 do 1944 imao glavni stvarni naslov: Hrvatski farmaceutski vjestnik

200$a Hrvatski farmaceutski vjesnik

300$a Od god.33(1943) – god.34(1944) glavni stv. naslov: Hrvatski farmaceutski vjestnik

517$a Hrvatski farmaceutski vjestnik

57

OSTALI SRODNI NASLOVI

520 Prethodni naslov

Polje se koristi za navođenje prethodnih naslova kad se publikacija koja je izlazila pod različitim naslovima smatra jednom bibliografskom jedinicom. Radi se samo jedan kataložni zapis po najnovijem naslovu. Raniji naslovi navode se u polju 520 i smatraju se alternativnim naslovima. Polje je ponovljivo za svaki prethodni naslov. U ovom slučaju polja iz bloka 43- se ne koriste.

530 Ključni naslov (vidi skupina 8)

2

Ključni naslov je jedinstveni naslov koji serijskoj publikaciji dodjeljuje Mreža ISSN i neodvojivo je povezan uza svoj Međunarodni standardni serijski broj (ISSN). Ključni naslov može biti jednak stvarnom naslovu, a može sadržavati razlikovne elemente, dopunu (potpolje $b) i datume (potpolje $j) koji se zatvaraju u okrugle zagrade.

(Polje 531 Skraćeni naslov – ne koristimo)

532 Prošireni naslov (potpolje $a)

Ovo polje sadrži pomagalo za uvrštavanje, odnosno prošireni oblik glavnog stvarnog naslova kada sadrži inicijale, kraticu, broj, znak ili simbol za koje se ne može odrediti abecedni redoslijed, ili koji se ne mogu ispravno reproducirati na ispisu.

Upotrebljava se i u slučaju kad se stvarni naslov sastoji samo od generičkog izraza koji općenito označava vrstu publikacije (bilten, glasnik, godišnjak i sl.). Prošireni naslov se u tom slučaju sastoji od naslova - generičkog izraza kojemu je u okrugloj zagradi dodan naziv korporativnog izdavača ili nakladnika.

Primjer: 200 $a Godišnjak 532 $a Godišnjak (Pomorski muzej)

540 Dodatni naslov koji daje katalogizator

Polje se upotrebljava za: − bilježenje dodatnog naslova po kojemu je djelo općepoznato, a ne nalazi se na predlošku − za bilježenje dijela naslova koji se nalazi na predlošku, a publikacija je poznatija pod tim naslovom − za istaknuti dio naslova − za dio naslova koji slijedi iza imena, ako naslov započinje prezimenom, osobnim imenom ili titulom osnivača

58

POMOĆNE KATALOŽNE JEDINICE Blok 7- - sadrži jedinstvene odrednice (utvrđene oblike imena fizičke osobe ili korporativnog tijela) pod kojima se okupljaju sve glavne kataložne jedinice u kojima se ta osoba ili tijelo javljaju kao autori, kao i sporedne, analitičke i skupne kataložne jedinice koje se za tu osobu izrađuju. U svim slučajevima kad se opisuje serijska publikacija, glavna se kataložna jedinica izrađuje pod stvarnim naslovom. Osobe ili korporativna tijela koja sudjeluju u stvaranju djela unose se u polje sekundarne odgovornosti. 702 Osobno ime – sekundarna odgovornost

Polje je pristupnica za me ime fizičke osobe koja ima sekundarnu odgovornost za djelo.

Sadrži jedinstvenu osobnu odrednicu za suradnika, a to može biti individualni urednik, sastavljač, ilustrator, priređivač i dr. ako je u vezi s nastankom ili s povijesti primjerka.

Za potrebe kataložnog opisa sporedna se kataložna jedinica izrađuje za ime suradnika kad je ono navedeno u glavnom stvarnom naslovu, i eventualno, za dodatne promjene tijekom izlaženja publikacije, ako se smatra važnim za korisnike kataloga.

Polje 702 je ponovljivo za svaku pojedinu grupu podataka.

Primjer: 712 Naziv korporativnog tijela – sekundarna odgovornost

Polje je pristupnica za naziv korporativnog tijela koje ima sekundarnu odgovornost za djelo. Polje sadrži jedinstvenu korporativnu odrednicu za tijelo čiji se udio smatra sastavnim dijelom publikacije. To može biti korporativni urednik ili izdavač, korporativni priređivač ili organizator. Sporedna kataložna jedinica izrađuje se kad je naziv naveden u glavnom naslovu.

P – 1574 Vraz, Stanko [Urednik, knj.1 – knj.7]

Vidi: KOLO : članci za literaturu, umetnost i narodni život / izdavaoci D. Rakovac, St. Vraz, L. Vukotinović. – 1842-1853

59

NAPOMENE

Izvor podataka: bilo koji izvor (na publikaciji i izvan nje).

Napomene se unose u blok 3 - - (300 / 330). Podaci u poljima 320 – 330 dostupni su pretraživanju. Od izdvojenih napomena primjenjivih za serijske publikacije koristimo: polje 326 (obavezna napomena o učestalosti izlaženja), 320 i 321 (bibliografije), i 327 (napomena o sadržaju). Ostale napomene upisujemo redoslijedom po pravilima u opću napomenu (300). Napomene pobliže određuju i dopunjuju opis i mogu se odnositi na bilo koji aspekt bibliografske povijesti, materijalnog karaktera ili sadržaja publikacije koja se opisuje. Napomene se navode redoslijedom po skupinama ISBD(CR)-a, ali se mogu uključiti i napomene koje izlaze izvan okvira formalnog opisa, npr. o prirodi publikacije, njezinoj namjeni itd. Tekst napomene se može slobodno oblikovati, osim obaveznih elemenata. Svaka grupa općih napomena upisuje se odvojeno, u ponovljivo polje 300. Svakom ponovljenom polju prethodi ugrađeni interpunkcijski znak točka razmak crta razmak (. −). U pojedinim slučajevima se dvije ili više napomena mogu kombinirati u jednu napomenu.

. – Opis prema Vol.1, no.2 (1966); stvarni naslov preuzet s omota Pri navođenju informacija unutar jedne napomene treba slijediti (kad je primjenjivo) interpunkcijske znakove pojedinih skupina.

Napomene se koriste i za povezivanje jednog naslova periodičke publikacije s drugom periodičkom ili monografskom publikacijom, te ukazuju na izdanja u različitim medijima. Za izravne veze su u programu već ugrađeni linkovi s definiranim uvodnim izrazima, pa u napomenama navodimo specifičnosti i kompleksnije veze. Preporuča se da se pri navođenju vezâ citira ključni naslov i ISSN (Vidi Skupina 8) . Ako ti podaci nisu poznati, navodi se glavni stvarni naslov.

60

REDOSLIJED NAPOMENA

ISBD(CR) UNIMARC

Učestalost izlaženja 326

Napomene o naslovu i podacima o odgovornosti 300

Napomene o bibliografskoj povijesti:izdanje

reprodukcijeusporedna izdanja

spajanja i dijeljenja publikacijainformacija o prilogu publikaciji

(a u opisu priloga: informacija o matičnoj publikaciji)

300

Napomene o brojčanim podacima 300

Napomene o izdavanju 300

Napomene o materijalnom opisu 300

Napomene o nakladničkoj cjelini 300

Napomene o sadržaju:bibliografije

bibliografije u vanjskim izvorimasadržaj časopisa

320 321 327

Napomene o ISSN-u 300

Napomene o naravi, namjeni, jeziku, pismu 300

Napomene o opisanom primjerku 300

Druge napomene 300

61

300

OPĆE NAPOMENE

Napomena o naslovu

Navode se podaci o sporednim i usporednim naslovima i podnaslovima, varijantnim naslovima i manjim promjenama koje su nastale tijekom izlaženja, ali se za njih ne radi novi opis. Za različite oblike naslova izrađuje se pristupnica. (Vidi: Blok srodnih naslova)

Ako je naslov preuzet sa zamjene za naslovnu stranicu, izvor se navodi u napomeni.

. – Stv. naslov preuzet s omota

. – Stv. naslov s naslovne str. nakladničkog sveska

. – Naslov nad tekstom

. – Stv. naslov i podnaslov preuzeti s naslovne stranice pretiska

Varijacije stvarnog naslova koje se nalaze na nekom drugom mjestu na publikaciji, a ne na naslovnoj stranici.

. – Omotni stv. naslov: …….

. − Na naslovnoj str. nakladničkog sveska: ………….

Dodavanje ili manje promjene naslova na publikaciji, ali ne na naslovnoj stranici.

. – Od teč. 15(1849) na naslovnoj str. nakladničkog sveska: …..

. – Tečaj 1,br.1-50 (1835) stv. naslov nad tekstom: …………….

Dodavanje ili promjene usporednog naslova (izborno, po procjeni).

. – Usporedni stv. naslovi grafički istaknuti ovisno o jeziku teksta pojedinog sveska

. – Usporedni stv. naslov od god.18(1946): Archives de chimie

Napomena o podnaslovu

Značajne promjene podnaslova bilježe se u napomeni. Ako se podnaslovi mijenjaju više puta tijekom izlaženja publikacije, na promjene se može upozoriti općenitim izrazom:

.– Podnaslov se mijenja

Primjeri napomena

.– Podnaslov 1996: posebno izdanje BUG-a

.– Podnaslov od god.16(1926): popularni ilustrovani časopis

.– Podnaslov od Jg.2, Nr.43 (2.januarheft 1944) grafički istaknut iznad stv. naslova

62

Napomena o podacima o odgovornosti

Navode se ako je podatak preuzet iz drugog izvora.

Navode se inačice imena ili naziva korporativnog nakladnika, razrješavanje akronima ili kratica.

Dodatni podaci o osobama značajnim za publikaciju koji nisu navedeni u glavnom opisu.

Za periodičke publikacije su karakteristične česte promjene urednika. No, budući da narodne knjižnice ne raspolažu s idealnim primjercima (neki naslovi su nepotpuni, neki su prekinuti, a neki su uvršteni u fond tek naknadno ne navodimo dodatne informacije o promjenama urednika (osim izuzetno, za starije hrvatske publikacije ako se smatra važnim za korisnike kataloga). Uglavnom se koristi općenita napomena:

.– Promjene urednika ili

.– Česte promjene urednika

Napomene o izdanju i bibliografskoj povijesti

Uključuje napomene o izdanju, povremenim dopunama i izmjenama, napomene o reprodukcijama i odnosima prema drugim izdanjima te o spajanju i dijeljenu publikacija. Napomene o izdanju

Obavezna napomena o redovitim dopunama.

.– Dopune se izdaju svakih 6 mjeseci

.– Povremene dopune

Izrazi posebne namjene navode se u napomeni ako nisu prethodno navedeni u podatku o izdanju (polje 205)

. – Tiskano kao brošura ; Samo za internu upotrebu

. – Als manuskript gedruckt (navodi se na jeziku predloška) Usporedna izdanja

U napomeni se navode podaci o izdanjima na različitim jezicima ili pismima, ili s djelomičnim razlikama u sadržaju, te podaci o izdanjima u različitim medijima. Navode se naslovi drugih izdanjâ, a ako podaci nisu dostupni uvodi se općenita napomena. Ako publikacija ima veliki broj izdanjâ, daje se općenita informacija o njihovom postojanju.

. – Usporedo izd. na engl. jeziku: ……….

. – Franc. izd. pod stv. naslovom: ………

.– Postoji i izd. na engleskom i francuskom

.– Postoji i elektroničko izdanje

.– Brojna izdanja (ili Velik broj izdanja)

63

Reprodukcije Kad je opisivana publikacija identična reprodukcija – npr. faksimilni pretisak ili neka druga fotografska, digitalna ili mikro reprodukcija tiskane publikacije, videokasete, digitalnog izvornika itd. – obavezna je napomena o činjenici da je opisivani izvor reprodukcija.

U napomeni se navodi naslov izvornika (ako je različit od naslova reprodukcije), originalni podaci o mjestu izdavanja i nakladniku i učestalost izlaženja (izborno).

Glavni naslov izvorne publikacije navodi se u nominativu

Podaci o izvorniku tvore jednu napomenu, a tekst je popraćen s odgovarajućim

interpunkcijskim simbolima.

Napomena se uvodi općenitim izrazom, npr.

. – Faks. pretisak: Kolo : časopis za članke, literaturu, umjetnost i narodni život / izdavaoci D. Rakovac, St. Vraz, L. Vukotinović. – Zagreb, 1842–1853

. – Reprint godišnjaka, Zagreb : Dionička tiskara, 1896.

Navode se podaci o razlici između pretiska i izvorne publikacije, djelomičnom pretisku (izbor pojedinih godišta) i o dodacima

. – Prema bilješci na poleđini naslovnog lista, izvorno objavljeno pod stv. naslovom…….

. – Pretisak iz 1835, 1836 i 1837

Ako je u publikaciji navedeno da je tekst izvornika donesen u izmijenjenom ili

proširenom obliku, na to se upozorava u napomeni

. – P.o. (proširen): Republika ; god.9, br.1

Ako se naknadno tiska novo izdanje samostalnog priloga uz časopis, informacija o izvornom izdanju navodi se u napomeni.

. – 1.izd. 1960. tiskano kao samostalni prilog uz časopis Naše planine

Kad predgovor ili neki drugi tekstualni prilog upućuje na izdanje što ga publikacija sadrži, napomena se piše kao citat ili se oblikuje prema predlošku na publikaciji

. – Prema predgovoru ovo je….

64

Napomene za povezivanje zapisa

Obavezne su napomene o svakoj većoj promjeni naslova za koju se izrađuje novi zapis. Pri upućivanju na druge zapise citira se ključni naslov i ISSN (vidi Skupina 8) i brojčani podaci. Ovaj blok napomena uključuje informacije o nastavku ranije publikacije, spajanju, razdvajanju, djelomičnom nastavljanju i dijeljenju, preuzimanju, povratku na raniji naslov, o sadržanim prilozima i/ili umecima, te o matičnoj publikaciji ako se opisuje prilog. U programu su uvodni izrazi za izravne veze među naslovima iz bloka 43- / 44- već ugrađeni u zapis. Podaci o odnosu (Nastavak publikacije:, Nastavlja se kao:, Preuzima je: Nastaje spajanjem:… itd.), automatski se navode na kraju kataložnog zapisa (nakon napomena). Na OPAC-u su međusobno povezani i linkovima. Zato, ako nema dodatnih informacija, izravne veze ne upisujemo dodatno u općoj napomeni. U napomeni navodimo:

– neizravne, kompliciranije ili nespecifične veze i podatke o prilozima

– podatke o prethodnim i / ili sljedećim naslovima ako nisu zastupljeni u fondu (a naslov koji imamo je jedan u nizu naslova u povijesti publikacije)

Primjeri napomena:

Naslov Kolo (1995)

Napomena Objavljivano pod istim stv. naslovom od 1842. do 1853.: Kolo (1842) = ISSN 1330-2809 i od 1963. do 1971.: Kolo (1963) = ISSN 0023-2920

Naslov Kosmos

Napomena Od 1999 (März) spaja se s časopisom Natur i nastavlja izlaziti pod naslovom Natur & Kosmos = ISSN 0723-5038

Naslov Film review Napomena Od 1990 (June) preuzima publikaciju Films and filming. – Od 1992.

povremeno izlaze posebni brojevi u zasebnom numeriranom slijedu pod naslovom: Film review special = ISSN 0976-8816

Naslov Arhiv za kemiju

Napomena Prethodni naslovi: Arhiv za hemiju i farmaciju, ISSN 1330-3759 ; Arhiv za kemiju i tehnologiju, ISSN 1330-3767 ; Kemijski vjestnik, ISSN 1330-3775

Komentar: U fondu je prekinut niz naslova. Osnovnu informaciju o

povijesnom kontinuitetu prenosimo iz vanjskog izvora

Drugi odnosi

Naslov Dometi

Napomena God.24,br.10/11/12 (1991) je ujedno i Književna revija (Osijek) god.31,br.4/5(1991

65

Napomene o brojčanim podacima

Napomene o brojčanim podacima navode se u općoj napomeni.

(U UNIMARC-u su unutar bloka 3-- predviđena raščlanjena polja za napomene o numeraciji: polje 316 za opisani primjerak i polje 306 za detalje i specifičnosti u numeraciji, no mi ih ne koristimo.) Detalji o numeraciji (nepravilnosti u numeraciji)

. – Ne izlazi 1936–1937

. – Nenumerirana serija

. – Br. 4 tiskan 1932, br. 5 tiskan 1946

. – Od vol.23(1955)–vol.29(1961) nema numeracije brojeva

. – U god.7(1975) pogrešna numeracija brojeva

. – Od 1967,br.1–1969,br.5 izostavljen podatak o godištu

. – 1954–1955 ponavlja se podatak o godištu Dvostruka numeracija

. – Dvostruka numeracija brojeva od god. 78/79, br.1=754 (1989/90); druga teče od početka izlaženja publikacije

. – Dvostruka numeracija godišta od god.1=17(1986); druga je nastavak numeracije prethodnog naslova

. – Dvostruka numeracija godišta od god.1=149; druga je zbroj godišta od početka izlaženja svih prethodnih naslova

. – Od 1979, br.1 (47) publikacija ima dvostruku numeraciju; druga teče od početka izlaženja

Usporedna numeracija kad se opisuje prilog (ili umetak) ovisan o glavnoj publikaciji

. – No 1 (1983) izdan uz vol.10, no.1 (1983) matične publikacije Ako izvor za prvi i/ili posljednji broj nije dostupan; bilo koji podaci s kojima raspolažemo (o početku/završetku izlaženja) mogu se navesti u napomeni:

. – Počinje sa: Vol.1, no.1(1973)

. – Započet 1963

. – Prestaje sa: god.13(1902) Napomena o posljednjem broju, ako se pretpostavlja da je publikacija prestala izlaziti, ali nije moguće provjeriti je li izišao još koji broj, odnosno s kojim je brojem prekinuto izlaženje.

. – Zadnji dostupan broj: Nr.43 (Mai 2001) Pazi: Napomena o izvoru brojčanih podataka (kad su preuzeti iz propisanog izvora) navodi se u potpolje 207 $z.

Pr. NSK (podatak o prvom broju)

LOC (podaci o prestanku izlaženja)

NSK

66

Napomene o izdavanju

Napomene o promjeni nakladnika

Ako se tijekom izlaženja nakladnik promijenio jedanput, novog nakladnika navodimo u napomeni. .– Nakladnik od god.3 (1907): Hrvatsko katoličko tiskovno društvo

.– Naziv nakladnika od god.4 (1940): Hrvatsko sveučilišno društvo Ako ne raspolažemo s potpunim podacima (naslov je nepotpun i opisujemo ga po nekom međubroju) ne navodimo dodatne podatke o promjenama. Česte promjene nakladnika Navodimo samo općenitu informaciju (Npr.: Promjene nakladnika)

Napomene o materijalnom opisu Promjena formata

Ako se u tijeku izlaženja format promijenio jedanput, navodimo podatak o promjeni.

. – Od god.2, br.7 (1965) format 30 cm

Ako su se dimenzije češće mijenjale unosimo u napomenu općeniti izraz.

. – Promjene formata Specifičnosti u tekstu

U napomeni se upozorava na specifičnosti u tekstu. Npr. kad opisivana publikacija sadrži tekstove koji su tiskani u međusobno obrnutim smjerovima. Pri tome se upotrebljavaju općeniti izrazi.

. – Tekstovi su tiskani u međusobno obratnim smjerovima Prilozi / popratna građa

Podaci o prilozima kao popratnoj građi unose se u opću napomenu. (U skupinu 5 unose se samo ako izlaze redovito u kontinuitetu naslova, a ne smatraju se posebnim izdanjem). . – U pojedinim brojevima posteri

. – Povremeni prilozi: zemljopisne karte

67

Napomena o naravi, namjeni, jeziku, pismu

Kada je glavni tekst opisivane publikacije pisan na više jezika, na to se upozorava u napomeni. Također, kada je opisivana publikacija tiskana nelatiničkim pismom, u napomeni se upozorava na vrstu izvornog pisma i, pri tome, se upotrebljavaju tipizirani izrazi. (Korespondira s kodiranim podacima u polju 101)

. – Tekst na engl. i njem. jeziku

. – Lat. i ćir.

. – Tekst usporedo na lat. i hrv. jeziku

. – Tekst naizmjenično na hrv. i franc. jeziku

. – Got.

Napomena o opisanom primjerku

Obavezna napomena ako naslov nije opisan po prvom broju. Podaci se navode u obliku koji je propisan za skupinu 3. Napomena započinje standardnim izrazom: Opis prema

. – Opis prema god.7, br.3 (1966)

. – Opis prema Vol.3, no.3 (May/June 1975)

68

IZDVOJENE NAPOMENE

326 Napomena o učestalosti izlaženja

Podaci u polju 326 korespondiraju s podacima u polju kodiranih podataka 110.

Potpolja $a Učestalost (izraz koji označava učestalost izlaženja) $b Datumi učestalosti (vremensko razdoblje na koje se primjenjuje podatak u $a)

Primjeri: . – Izlazi tjedno

. – Izlazi mjesečno

. – Izlazi svaki dan osim nedjelje

. – Izlazi svakih deset dana

. – Izlazi šest puta godišnje

. – Izlazi mjesečno tijekom školske godine

Osim definiranja ritma, navode se i podaci o nepravilnostima ili specifičnostima:

. – Izlazi neredovito

. – Izlazi povremeno

. – Učestalost izlaženja nepoznata Promjene učestalosti izlaženja

Polje 326 se može ponoviti ako je potrebno naznačiti promjenu ritma izlaženja. Npr. časopis je isprva izlazio mjesečno, a potom je postao godišnjak.

Unos u polje: 326 $a Izlazi mjesečno

Ponovljeno polje: 326 $a Godišnje $b god.18(1946)–god.23(1951)

Izgled na ispisu (interpunkcijski znakovi su ugrađeni):

. − Izlazi mjesečno. − Godišnje, god.18(1846)–god.23(1951)

Opaska: Ispred termina koji označava učestalost izlaženja dodajemo izraz ‘Izlazi’ radi jasnije identifikacije podatka koji slijedi u napomeni.

To je odstupanje od pravila jer se učestalost inače navodi izravno, bez uvodne riječi (Mjesečno, Dnevno, Godišnje…).

69

327 Općenita napomena o sadržaju

Polje 327 predviđeno je za općenitu napomenu o sadržaju. Može uključivati cjelovite ili selektivne (djelomične) popise stalnih ili povremenih tematskih cjelina, informacije o pojedinačnim jedinicama unutar sveščića te općenite napomene o sadržaju. Istovrsne napomene navode se zajedno u jednom polju. Primjeri:

. –Sadržaj: Periodni ili prirodni sustav elemenata / priredila Nina Blažević, uz god.84, br.10=807(1994). Jestive i otrovne gljive, uz god.85, br.3=812(1995). Poruka indijanskog poglavice bijelom čovjeku, uz god.88, br.851=6(1998) . – Sadrži i: Prva pomoć za Windows XP : poseban prilog, uz 2002, br.116/117 . – Sadrži i: Informatički forum : katalog, posebno izdanje, od 23. do 25.listopada 1996. P & O : pitanja i odgovori, uz 2001, br.104/105

320

Napomena o bibliografijama i kazalima

U polje 320 unose se napomene o bibliografijama i kazalima što ih publikacija sadrži. Podaci iz ovog polja su pretraživi, a korespondiraju s vrijednostima u polju kodiranih podataka 110.

Polje je ponovljivo. Ako ima više različitih podataka u svako ponovljeno polje unosi se napomena o pojedinoj vrsti dodataka. Prvo se navode bibliografije, zatim napomene o sažecima i potom kazala. BIBLIOGRAFIJE

Napomena se uvodi tipiziranom riječju Bibliografija:, osim ako već nije sadržano u naslovu. Ako nema izrazitog naslova može se, radi pojašnjenja, naslov upisati u uglate zagrade, ili se može uvesti s općenitim izrazom Sadržaj:

. − Bibliografija: Naše teme 1957–1986 u god.31, br.1/3(1987)

. − Bibliografija : trideset godina časopisa Marulić (1968-1997). − god.31(1998), posebno izd.

70

. − Bibliografija: Umjetnost riječi : (1957–1977) / izradila Nada Bermanec . − God.21, br.1−3(1977)

. − Bibliografija Mogućnosti : 1954–1974 / Čedo Ćuković. – 1974. ; Bibliografija Mogućnosti : 1984–1993 / Neda Anzulović. – 1995. – [posebno izd.] ; Index Mogućnosti : 1(1954) –10(1963) / Dušan Berić. – 1964 . − Bibliografija : trideset godina časopisa Marulić (1968- 1997). − god.31(1998), posebno izd. . − Bibliografija: [Br.]1- 60 / Antonija Posilović. − 1979. − Sažeci ; Summaries . − [Sadržaj] : 1945-1950. – [1950] . − Bibliografija iza većine članaka

. − Bibliografija uz pojedine članke

SAŽECI

Napomena o sažetku piše na jeziku sažetka bez navođenja opsega. Upotrebljava se generički izraz u množini.

Kad se sažeci javljaju na više stranih jezika (do tri) međusobno se odvajaju interpunkcijskim znakom točka-zarez (;).

Ako su sažeci na više od tri jezika, napomena se piše jezikom kataložnog centra. . − Sažeci ; Summaries

. − Zusammenfassungen ; Summaries

. − Sažeci na stranim jezicima

. – Sažeci na više jezika

. − Sažeci naizmjenično na engl. i franc. jeziku KAZALA

Upotrebljava se generički izraz "Kazalo" ili "Kazala. Ne navodi se opseg kazala.

Karakterističan stvarni naslov se bilježi.

. − Kazala za sv. 1-25, 1927-1951. u sv. 26, br.1

. − Imensko kazalo ; Predmetno kazalo

. − Abecedno kazalo uz svako godište

71

321

Napomena o bibliografijama i kazalima u drugim izvorima

Polje sadrži napomenu o tome da drugi dokumenti citiraju ili izvještavaju o publikaciji koja se opisuje u zapisu. Za staru ili rijetku vrstu građe napomena može sadržavati kratki osvrt na bibliografiju ili katalog u kojem je publikacija opisana. Primjeri:

200 $a Krugovi 321 $a Bibliografija: Časopis Krugovi :1952–1958 u: Zor. − god.1, br.1(1995) Komentar: U časopisu Zor izdane su bibliografije za tri različita časopisa.

Pojedinačna napomena (321) o bibliografiji u vanjskom izvoru nalazi se u zapisu svakog naslova.

U zapisu Zora je skupna napomena (320) o bibliografijama koje sadrži.

320 $a Sadrži bibliografije: Časopis Krugovi :1952. –1958. u god.1, br.1(1995) ; Bibliografija časopisa Razlog u god.

2, br.2/3(1996) ; Bibliografija časopisa Kritika u god.2, br.4(1996)

200 $a Rival

321 $a Bibliografija u knjizi: Dan velikih valova : proza i poezija Rivalova naraštaja s bibliografijom časopisa 1988. – 2000. i biblioteke 1987. – 2001. / Mladen Urem, Goran Ušljebrka, Milan Zagorac. – Rijeka: Udruga građana Rival, 2001. – (Biblioteka Val)

200 $a Zadarska revija

321 $a Bibliografija Zadarske revije : I-XL, 1952 - 1991 u: Zadarska smotra. −

god.41, br. 1/2 (1992) Opaska: U UNIMARC-u su za napomenu 321 (bibliografske bilješke u drugim izvorima)

predviđena i dodatna potpolja za diferenciranje podataka: $b (godina), $t (ključni naslov) i $x (SSN), međutim, mi koristimo samo potpolje $a # # koje je predviđeno za slobodno oblikovani tekst, i u njega unosimo sve relevantne podatke.

72

830 Opća katalogizatorova napomena

Polje se koristi za bilježenje bibliografskih, povijesnih ili drugih podataka o zapisu. Napomene se slobodno oblikuju, a mogu sadržavati radne bilješke o izvoru podataka, nesigurnim podacima, informacijama o upotrijebljenim kataložnim pravilima, objašnjenje izbora određenih elemenata opisa itd. Polje je ponovljivo. Namijenjeno je kao interna informacija i prikazuje se samo u B bazi u kataložnom zapisu. Ne vidi se na kataložnom listiću ni na OPAC-u.

Primjeri:

830 $a Po podacima e-kataloga NBS, publikacija se unutar godišta dijeli na 2 knjige (polugodišnje), s kontinuiranim nizom brojeva. Podatak o broju knjige se vjerojatno nalazio na hrptu pojedinog sveska što je nemoguće utvrditi na uvezanim primjercima

(odnosi se na časopis Brazda)

830 $a U impresumu su navedeni iscrpni podaci o povijesti i prethodnim naslovima te anotirani popisi svih urednikâ

(odnosi se elektroničko izdanje časopisa Croatica chemica acta) 830 $a Zapis nije završen. Treba provjeriti podatke o prestanku izlaženja.

73

MEĐUNARODNI STANDARDNI SERIJSKI BROJ (ISSN)

I KLJUČNI NASLOV

[Skupina 8] ISSN se upisuje u predviđeno polje 011. Ključni naslov se upisuje u polje 530. ISSN i ključni naslov navode se na ispisu zajedno kao posljednja skupina ispod kataložnog opisa. Ispis na listiću generira se automatski.

Primjer: ISSN 0353-2968 = Rival (Rijeka) ISSN 0350-4646 (ispravljen) = Sirena

530 KLJUČNI NASLOV

Ključni naslov je jedinstveni naslov koji serijskoj publikaciji dodjeljuje Mreža ISSN i neodvojivo je povezan uza svoj Međunarodni standardni serijski broj (ISSN) koji identificira publikaciju. Može biti jednak stvarnom naslovu, a može sadržavati razlikovne elemente, dopunu (potpolje $b) i datume (potpolje $j) koji se zatvaraju u okrugle zagrade.

Ključni naslov se navodi u polju 530. (Polje 531: skraćeni naslov – ne koristimo)

Potpolja: $a Ključni naslov Za generičke naslove sadrži i naziv nakladnika kojemu prethodi razmak, crtica razmak ( - ).

$b Dopuna Bilo koji dopunski podatak koji se priključuje naslovu da bi se razlikovao od drugih serijskih publikacija s istim stvarnim naslovom.

$c Svezak ili datumi Pomoću datuma mogu se razlikovati razdoblja izlaženja serijskih publikacija s istim stvarnim naslovom.

Interpunkcija: Ključni naslov (Dopuna. Datumi) Ključni naslov (Dopuna) Ključni naslov (Datumi)

Primjeri:

Ključni naslov Mreža (Zagreb. Tisak)

530 1# $a Mreža 530 1# $b Zagreb. Tisak

Ključni naslov Meridijani (Samobor)

530 1# $a Meridijani 530 1# $b Samobor

Ključni naslov Vijenac (Online)

530 1# $a Vijenac 530 1# $b Online

Ključni naslov Kolo (1963)

530 1# $a Kolo 530 1# $j 1963

Ključni naslov Acta medica Iugoslavica (Hrvatsko izd.)

530 1# $a Acta medica Iugoslavica 530 1# $b Hrvatsko izd.

Ključni naslov Vijenac (Zagreb. 1923)

530 1# $a Vijenac 530 1# $b Zagreb 530 1# $j 1923

74

Citiranje u napomeni

Preporuča se da se pri navođenju odnosa između naslova citira ključni naslov i ISSN. Ako ti podaci nisu poznati, navodi se glavni stvarni naslov (i ISSN kad je primjenjivo).

Ako se citira samo ISSN ili samo ključni naslov, ispisuju se u obliku koji propisuje

standard.

. – ISSN 0075-2363 . – Narodni list (Zagreb. 1945)

Kad god je dostupno, preferira se citiranje i ključnog naslova (bez obzira je li identičan glavnom stvarnom naslovu ili ne) i ISSN-a.

Kad se navode zajedno, između broja i naslova umeće se interpunkcijski znak: razmak znak jednakosti razmak ( = ).

. – Marulić = ISSN 0350-4220

. – Kolo (1963) = ISSN 0023-2920

. – Mreža (Zagreb. Online) = ISSN 1331-2839

. – Objavljivano pod istim stv. naslovom od 1898. do 1944.: Hrvatski planinar (1898) = ISSN 1330-2159

Ako je poznat samo ISSN, navodi se uz glavni stvarni naslov, ali se tada odvajaju zarezom ( , ).

. – Natur & Kosmos, ISSN 0723-5038

Ako nije poznat ni ključni naslov ni ISSN, navodi se glavni stvarni naslov.

75

LITERATURA ISBD(CR): International Standard Bibliographic Description for Serials and Other

Continuing Resources, 2002 Revision http://www.ifla.org/VII/s13/pubs/isbdcr-final.pdf (Originally issued by K.G.Saur; Munchen, 2002 as Vol. 24 in the UBICIM Publications, New Series)

ISBD(ER): Međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. – Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. ISBD(S): Međunarodni bibliografski opis serijskih publikacija. – Prerađeno izd. – Zagreb :

Hrvatsko bibliotekarsko društvo : Zavod za informacijske studije Filozofskog fakulteta, 1992.

Priručnik za UNIMARC : bibliografski format. – 2.hrvatsko izd. – Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 1999.

International guidelines for the cataloguing of newspapers, 1989. (UBICIM Occasional Paper ; no. 14) UNIMARC Guidelines

No. 1. Component Parts. Journal Articles and Articles in Books. 1999 http://www.ifla.org/VI/3/p1996-1/guid1.htm

No. 4. Minimal Level Record. 1999 http://www.ifla.org/VI/3/p1996-1/guid4.htm

No. 5. Multi-Level Description. 1999 http://www.ifla.org/VI/3/p1996-1/guid5.htm

No. 6. Electronic Resources. 1999 http://www.ifla.org/VI/3/p1996-1/guid6.htm

Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Dio 1 i 2. - Zagreb :

Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1986. Willer, Mirna. UNIMARC u teoriji i praksi. – Rijeka : Naklada Benja, 1996. Szilvassy, Judith. Basic Serials Management Handbook, Műnchen : K.G. Saur, 1996. (IFLA publications 77)

76

Bloss, Marjorie E. Serial holdings statements at the summary level. – London ; IFLA, 1985. (The IFLA International Programme for UBC. Occasional papers ; no.11) Glossary of terms and definitions in International Standards developed by ISO/TC 46/SC 9 http://www.nlc-bnc.ca/iso/tc46sc9/standard/glossary.htm ISO 3297:1998, Information and documentation - International Standard Serial Number (ISSN). Third edition. http://www.niso.org/standards/resources/ISO3297-1998.pdf ISO 10324:1997, Informacija i dokumentacija – Navod o fondu – Sažeti opis (Nacrt hrvatske norme nHRN ISO 10324). Drugo izdanje 2002. UNIMARC Holdings Format. Final draft, 2003-03-20 http://www.ifla.org/VI/3/nd1/unimarc-holdings.pdf 2002 Revision of AACR2 & YUL Implementation : Jan. 2003 http://lcweb.loc.gov/catdir/pcc/ir/AACR2rev_ovrvbt02_files/v3_document.htm Hirons, Jean. Revising AACR2 to accomodate Seriality : Report to the Joint Steering Commitee for Revision of AACR. C.1. Recommendations on Type of Publication http://www.ncl-bnc.ca/jsc/ser-rep0.html ANSI/NISO Z39.71-1999 Holdings Statements for Bibliographic Items http://www.niso.org/standards/resources/Z39-71.pdf Sečić, Dora. Novinske zbirke u knjižnicama : njihova dostupnost i zaštita // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35(1992), 3/4 Blažević, Dorica. Katalogizacija stranih serijskih publikacija u nacionalnoj i sveučilišnoj

biblioteci // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35(1992), 3/4