1

D. Gaćeša, M. Komorčec, N. S. Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1

2

©2006.

Gaćeša, Komorčec, Montel: Kompjutorska daktilografija 1 Nakladnik: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje, Zagreb, 2006. Za nakladnika: Nediljko Dujić, prof. Urednik: Milan Komorčec, dipl. iur. Lektorica Katica Radeljić, prof. Priprema za tisak: Agencija d.o.o. Grafičko oblikovanje omota: Agencija d.o.o. Tisak: Tipotisak d.o.o., Zagreb

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati, niti na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

Rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Kl. br. UP/I-602-09/06-03/00006 Ur. br. 593-12/06-2 od 31. ožujka 2006.

ovaj udžbenik odobren je za uporabu u srednjim školama. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 372.865.19(075.3) GAĆEŠA, Dušanka Kompjutorska daktilografija 1 / D. <Dušanka> Gaćeša, M. <Milan> Komorčec, N. <Nermin> S. <Srećko> Montel. - 1. izd. - Zagreb : Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje, 2006. Bibliografija. ISBN 953-6128-83-5 1. Komorčec, Milan 2. Montel, Nermin Srećko 300717091 ISBN 953-6128-53-5

3

D. Gaćeša

M. Komorčec

N. S. Montel

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1

1. izdanje

Zagreb, 2006.

S A D R Ž A J

4

strana

P r e d g o v o r ......................................................................................................................................... 7 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 9 1.1. Ured i uvjeti rada u uredu .............................................................................................................. 9 1.2. Poslovni tajnik ............................................................................................................................... 10 1.3. Upravni referent ............................................................................................................................. 10 2. Osobno računalo .................................................................................................................................. 11 2.1. Veličina osobnog računala ............................................................................................................. 11 2.2. Dijelovi osobnog računala .............................................................................................................. 11 2.3. Osnove korištenja miša ................................................................................................................... 14 2.4. Tipke na tipkovnici osobnog računala ............................................................................................ 14 3. Temeljne radnje na osobnom računalu ............................................................................................. 16 3.1. Uključivanje osobnog računala ..................................................................................................... 16 3.2. Pokretanje programa ...................................................................................................................... 16 3.3. Imenovanje dokumenta .................................................................................................................. 16 3.4. Spremanje dokumenta ................................................................................................................... 16 3.5. Otvaranje dokumenta ..................................................................................................................... 17 3.6. Izlaženje iz programa ..................................................................................................................... 17 3.7. Isključivanje osobnog računala (Shut down) ............................................................................... 17 4. Temeljne radnje obrade teksta na osobnom računalu ..................................................................... 18 4.1. Programi za obradu teksta ............................................................................................................. 18 4.2. Word .............................................................................................................................................. 18 4.2.1. Stvaranje novog dokumenta ................................................................................................ 19 4.2.2. Spemanje novog dokumenta ................................................................................................ 19 4.2.3. spremanje dokumenata za vrijeme rada ............................................................................... 20 4.2.4. Otvaranje postojećeg dokumenta ......................................................................................... 20 4.2.5. Unošenje teksta .................................................................................................................... 21 4.2.6. Uređivanje teksta ................................................................................................................. 21 4.2.6.1. Slova ...................................................................................................................... 21 4.2.6.2. Odlomci ................................................................................................................. 22 4.2.6.3. Tabulatori .............................................................................................................. 22 4.2.6.4. Postavljanje margina (određivanje granica pisanja) .............................................. 22 4.2.6.5. Određivanje rednog razmaka ................................................................................. 23 4.2.6.6. Podebljavanje teksta .............................................................................................. 23 4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje) ........................................................................... 23 4.2.6.8. Podcrtavanje ......................................................................................................... 23 4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja ....................................................... 23 4.2.6.10. Tablice ................................................................................................................. 23 4.2.6.11. Numeriranje stranica ........................................................................................... 23 4.2.6.12. Ispis dokumenta ................................................................................................... 24 4.3. Diskete ............................................................................................................................................. 25 4.4. CD-ROM ......................................................................................................................................... 25 4.5. DVD ................................................................................................................................................. 25 4.6. USB „stick“ ..................................................................................................................................... 25 4.7. Ladica ili prenosivi hard disk .......................................................................................................... 25 4.8. Presnimavanje teksta na disketu, USB „stick“, ladicu ili CD (DVD) ............................................. 25

strana

4.9. Pržilica ............................................................................................................................................. 26

5

4.10. Scanner (skener) ............................................................................................................................ 26 5. Osobno računalo i zdravlje ................................................................................................................ 27 5.1. Zaštitna sredstva ............................................................................................................................. 28 6. Tjelovježba ........................................................................................................................................... 29 6.1. Vježbe prstiju ................................................................................................................................ 29 6.2. Vježbe ruku ................................................................................................................................... 31 6.3. Vježbe laktova i ramena ................................................................................................................ 31 6.4. Vježbe za oči ................................................................................................................................. 31 7. Obrada tipkovnice ............................................................................................................................... 33 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja ........................................................................................... 33 7.2. Pravilno sjedenje ............................................................................................................................ 33 7.3. Stavljanje papira u pisač ................................................................................................................ 34 7.4. Oblikovanje stranice ....................................................................................................................... 34I. Temeljni položaj: tipkanje slova a s d f j k l č ................................................................................... 35II. Tipkanje slova r u ............................................................................................................................... 39III. Tipkanje slova e i .............................................................................................................................. 42IV. Tipkanje slova v m ............................................................................................................................ 45V. Tipkanje slova g h .............................................................................................................................. 48VI. Tipkanje slova c i zareza (,) ................................................................................................................ 51VII. Tipkanje velikih slova, točke (.) i crtice za rastavljanje (-) ............................................................... 54VIII. Tipkanje slova o p .......................................................................................................................... 57IX. Tipkanje slova t z .............................................................................................................................. 61X. Tipkanje slova b n ............................................................................................................................... 66XI. Tipkanje slova ć š .............................................................................................................................. 71XII. Tipkanje slova ž đ ............................................................................................................................ 75XIII. Tipkanje slova w x q y .................................................................................................................... 78XIV. Načini uvježbavanja sigurnosti zahvata ........................................................................................... 80XV. Uvježbavanje točnosti i brzine .......................................................................................................... 88XVI. Tipkanje arapskih brojeva ................................................................................................................ 97XVII. Tipkanje rimskih brojeva ................................................................................................................ 102XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova) ............................................................................ 105XIX. Donja crta i crtica za rastavljanje ..................................................................................................... 107XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika ........................................................................................... 111XXI. Tipkanje znakova za računske radnje, razlomke, postotak i promil ................................................ 114XXII. Tikanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema ............................................ 117 8. Centriranje ........................................................................................................................................... 119 8.1. Okomito centriranje ....................................................................................................................... 119 8.2. Vodoravno centriranje .................................................................................................................... 119 9. Izrada tablica i pisanje u stupcima .................................................................................................... 121 9.1. Tablice ............................................................................................................................................ 121 9.2. Pisanje u stupcima .......................................................................................................................... 123 10. Isticanje i uređivanje teksta ............................................................................................................. 129

strana 11. Primjeri načina oblikovanja teksta ................................................................................................. 133

6

12. Pisanje adresa .................................................................................................................................... 137 12.1. Poslovne adrese .......................................................................................................................... 137 12.2. Privatne adrese ........................................................................................................................... 138 13. Pisano komuniciranje ....................................................................................................................... 140 14. Oblikovanje podneska ...................................................................................................................... 157 15. Kolacioniranje i ispravljanje pogrešaka ......................................................................................... 161 16. Tekstovi za mjerenje brzine ............................................................................................................. 162 17. Kontrola brzine i točnosti ................................................................................................................ 207 17.1. Vrednovanje točnosti (T) jednoreda .......................................................................................... 207 17.2. Vrednovanje točnosti (T) troreda ............................................................................................... 207 17.3. Vrednovanje čistopisa (Č) .......................................................................................................... 208 17.4. Tablice ........................................................................................................................................ 208 Pojmovnik ................................................................................................................................................ 216 Literatura ................................................................................................................................................. 218

7

P R E D G O V O R Udžbenik „Kompjutorska daktilografija 1“ primjeren je suvremenoj tehnologiji rada u uredskom poslovanju. Treba reći da su autori ovog udžbenika uvijek bili u trendu s tijekom tehnologije. Tako su još 1998. godine napisali priručnik „Tipkovnica 2001 – Početnica za učenje pisanja na tipkovnici osobnog raču-nala“. Taj priručnik izdali su zajedno Hrvatsko društvo tajnica, stenografa i birotehničara, te Otvoreno sveu-čilište u Zagrebu. Tim su se priručnikom služili brojni polaznici tečajeva kompjutorske daktilografije koji su održavani u okviru Otvorenog sveučilišta u Zagrebu i drugih sličnih ustanova. Autorima je osobito drago što su i srednje škole opremljene suvremenom opremom koja omogućuje učenje vještina, a one se odmah nakon završene škole mogu primijeniti u praksi. Udžbenik prati nastavni plan i program predmeta Kompjutorska daktilografija za prvi i drugi razred upravnih i birotehničkih škola (smjer „Poslovni tajnik“ i „Upravni referent“).

Prilikom definiranja gradiva i vježbi za učenike autori su pošli od temeljnih prednosti koje ima osob-no računalo, te od promjena metodologije u učenju deseteroprstnog slijepog pisanja. Osnovna razlika i prednost pri pisanju na računalu sastoji se u tome da prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala učenik ne treba voditi brigu o prelasku u novi redak. Stoga su i vježbe prilagođene toj okolnosti. Jedna od težišnica poduke u pisanju jest točnost. Učenje na tipkovnici osobnog računala mijenja dosadašnji način rada jer uče-nik vrlo jednostavno može popraviti učinjenu pogrešku i bilo bi neprirodno da mu se to zabranjuje. Naravno, ako su pogreške prečeste, gubit će na vremenu, te će postizati manju brzinu, što predstavlja neku vrstu kom-penzacije. Na taj način učenici neće moći biti previše usredotočeni samo na popravljanje pogrešaka. Osim toga, učenikova pozornost ipak mora biti usredotočena na predložak s kojega se prepisuje, a ne na ekran (osobito stoga što ne mora voditi računa o prelasku u novi redak). Stoga učenike treba odvikavati od istovremenog gledanja u ekran i predložak, ali ne i braniti im da uočenu pogrešku poprave. Autori su posebno vodili računa da previše ne zadiru u predmet informatiku u kojemu učenici uče kako raditi na osobnom računalu. Stoga su u ovom udžbeniku obrađeni samo oni dijelovi rada na osobnom računalu koji su potrebni za pisanje (unošenje) teksta na osobnom računalu i djelomično obradu teksta. Udžbenik se može bez ikakvih poteškoća rabiti i u tečajevima za osposobljavanje daktilografa odnosno osoba koje žele naučiti pisati na tipkovnici osobnog računala umjesto spomenutog priručnika koji je do sada korišten za ove namjene, kao i za samostalno vježbanje vještine strojopisa. Udžbenik obuhvaća sljedeća područja:

• uvodni dio u kojem se daju naznake što je to ured i kakvi su uvjeti rada u uredu, tko je poslovni tajnik i koje su njegove temeljne zadaće, te tko je upravni referent i koje su njegove temeljne zadaće,

• informativni dio o osobnim računalima, njihovim dijelovima i pisačima, • temeljne radnje na osobnom računalu, • temeljne radnje obrade teksta na osobnim računalima, • upute na koji se način koristiti osobnim računalom, kako bi se zaštitilo zdravlje osoba koje na

njemu rade, • tjelovježbu, • obradu tipkovnice osobnog računala, • osnovne naredbe prilikom pisanja (unošenja) teksta na osobnom računalu, • vježbe za točno i brzo pisanje, • uvodni dio s tekstovima za uvježbavanje brzine (prijepis i diktat), • dijelove koji govore o centriranju, isticanju i uređivanju teksta, • izradu tablica i pisanje u stupcima, • oblikovanje teksta, • oblikovanje jednostavnih pisanih poslovnih komunikacija, • pisanje adresa, • kolacioniranje i ispravljanje pogrešaka, • vježbe za točno i brzo pisanje.

8

Obradu tipkovnice u nastavi treba prilagoditi fondu sati, te ostaviti dovoljno vremena za uvježbava-nje točnosti i brzine pisanja. Dopunske vježbe, kao i zadatke na kraju lekcije učenici trebaju raditi kao domaću zadaću. Obrada tipkovnice osobnog računala predviđena je kako bi se učenicima objasnile osnovne funkcije pojedinih tipki i način rada na tipkovnici osobnog računala. Osnovne naredbe prilikom pisanja (unošenja) teksta na osobnom računalu objašnjene su na najjedno-stavniji mogući način kako bi učenici prilikom pisanja na osobnom računalu mogli koristiti temeljne prednosti koje ima osobno računalo. Oblikovanje teksta obrađeno je samo u opsegu dostatnom za prve i druge razrede srednjih škola. Posebno je dan prikaz načina oblikovanja teksta pomoću naredbi osobnog ra-čunala. Udžbenik sadrži i niz tekstova za uvježbavanje brzine. Koncipiran je tako da se odmah nakon obra-de temeljnog položaja može pristupiti sustavnom vježbanju tako da se pojedine riječi pišu u više redaka, da se pojedine rečenice prepisuju više puta, a odbrojene tekstove trebalo bi prepisivati barem tri puta. Težište uvijek valja imati na točnosti, a ne na brzini. Tjelovježbu treba u početku izvoditi svakog dana, a nakon obrade tipkovnice valja je izvoditi uvijek kad se osjeti umor od pisanja na osobnom računalu. U dijelu koji govori o osobnim računalima i zdravlju dani su temeljni naputci kako izbjeći štetne utjecaje osobnih računala na ljudsko zdravlje. Uz udžbenik ste dobili i CD na kojemu se nalazi kompletan materijal iz udžbenika, sve vježbe s uputama za njihovu izradu, te igra za uvježbavanje refleksa što je od izuzetne važnosti za brzo i točno pisa-nje. Preporučujemo vam da se svakako koristite tim CD-om u nastavi i za izradu domaćih uradaka kako biste postizali što bolje rezultate. Zahvaljujući ovom mediju sam udžbenik je obujmom manji, jer su na CD-u do-datne vježbe. Povrh toga, CD će se učestalije dopunjavati u odnosu na pisani tekst udžbenika. A u t o r i Zagreb, studeni 2006.

9

1. U V O D

1.1. Ured i uvjeti rada u uredu Ured bismo mogli definirati kao poslovnu prostoriju u kojoj se obavlja uredski posao. Uredskih poslova ima više vrsta, a s obzirom na stupanj njihove složenosti, obavljaju ih djelatnici raznih razina struč-nosti, odnosno djelatnici koji vladaju različitim vještinama. U ovom udžbeniku koncentrirat ćemo se na kompjutorsku daktilografiju s aspekta potreba poslovnih tajnika i upravnih referenata.

Uvjeti rada u uredu sastoje se od tri bitna čimbenika: • prostornih uvjeta, • fizičkih uvjeta i • higijenskih uvjeta.

Glede prostornih uvjeta rada, bitno je da radni prostor bude funkcionalan. To znači da treba biti odgovarajućeg oblika, optimalne veličine (ovisno o broju djelatnika koji u pojedinoj prostoriji rade) i tehnič-ki opremljen. Kod fizičkih uvjeta rada od velikog je značenja rasvjeta, pri čemu treba prednost davati prirodnoj rasvjeti, važna je boja zidova i uredskog namještaja, te prozračnost prostora. Pod higijenskim uvjetima rada razumijevamo zagrijavanje uredskog prostora, optimalnu vlažnost zraka i razinu buke u radnim prostorijama. S obzirom na okolnost da u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, najveći dio trgovačkih društava je male i srednje veličine, poslovni će tajnik morati biti svestrana osoba, a njegov ured maksimalno opremljen svom mogućom tehnologijom kako bi djelatnik na tom radnom mjestu mogao obavljati niz poslova koje u većim trgovačkim društvima obavlja više djelatnika. Radne prostorije ureda u pravilu se nalaze u uredskoj zgradi ili zgradi uprave, a samo iznimno u stambenim zgradama. Preporučljivo je napraviti plan uredskih prostorija i jasan pregled organizacijskih i poslovnih jedinica smještenih u zgradi. Iz plana treba jasno vidjeti na kojem se katu i u kojoj prostoriji nalazi neka organizacijska ili poslovna jedinica. Za slučaj da je rad sa strankama ograničen na određene dane ili vremenska razdoblja, to također treba jasno naznačiti.

Dobro je obilježiti i pojedine poslovne prostorije, te naznačiti ime i prezime osobe koja u njoj radi, kao i organizacijsku odnosno poslovnu jedinicu kojoj ta osoba pripada.

Ponekad određene osobe ili organizacijske, odnosno poslovne jedinice obavljaju poslove koji se uče-stalo ponavljaju. Radi bržeg i lakšeg obavljanja tih poslova dobro je kod ulaza ili u čekaonici istaknuti upute i obavijesti strankama što trebaju učiniti prilikom obavljanja takvih poslova (npr. kad je u pitanju izdavanje rodnih listova, odnosno kad je riječ o tome da uz određene podneske treba priložiti neke priloge itd.).

Prilikom određivanja radnih prostorija valja prije svega voditi računa o vrsti rada koji se u njima obavlja, ali na svakog djelatnika trebalo bi osigurati najmanje 10 m3 slobodnog prostora i najmanje 2 m2 slobodne površine poda. Treba voditi računa i o visini prostorije koja ne bi smjela biti niža od 2,40 m. Potre-bno je predvidjeti i posebne prostorije za održavanje sastanaka u kojima će biti odgovarajući namještaj i po-treban pribor. Prilikom raspoređivanja radnih mjesta u uredskoj prostoriji valja pronaći najpovoljniji položaj s obzirom na rasvjetu, prozračivanje prostorija, suradnju s drugim osobama ili strankama i sl. Nije dobro u istu prostoriju smjestiti više djelatnika koji često razgovaraju sa strankama ili obavljaju službene telefonske raz-govore, ili pak s njima smjestiti djelatnike koji obavljaju složenije poslove za koje je potreban viši stupanj koncentracije jer će međusobno jedan drugome smetati, a time će se umanjiti i radni učinak. Na radnoj ploči stola (pulta, stalka i sl.) tijekom rada smiju se nalaziti samo predmeti rada i najnužni-ja pomagala i pribor. Potrebna radna pomagala dobro je uvijek držati na određenom mjestu kako bismo iz-bjegli neprestano traženje pomagala i time gubili vrijeme. Spisi i tiskanice nikako ne bi smjeli ležati po sto-lovima i stolicama, već ih treba čuvati u omotima, fasciklima ili registratorima, složene po određenom krite-riju.

10

1.2. Poslovni tajnik Poslovni tajnik je radnik bez kojeg teško možemo zamisliti normalan rad suvremenog rukovoditelja. Poslovni tajnik obavlja sve operativne tehničke poslove nužne za normalno odvijanje posla u uredu mena-džera: uspostavljanje telefonskih i pisanih komunikacija, samostalno telefonsko i pisano komuniciranje u okviru ovlasti koje administrativnom tajniku daje njegov pretpostavljeni, prijam i čitanje pošte, prijepis, stenografiranje, organiziranje sastanaka, poslovnih putovanja za potrebe pretpostavljenog i drugo. Bez obzira kako nazivali takvog djelatnika – poslovna tajnica, tajnica, administrativna tajnica pomoćnik, asistent, izvršni asistent ili nekako drugačije – to je jedan od ključnih kotačića svake organizacije. Zapravo, za mnoge ljude poslovni tajnik je – organizacija. Primjerice, kad poslovni tajnik telefonira ili odgo-vara na pisma, on govori u ime organizacije u kojoj radi. Sigurno je, kad ne bi bilo vrlina i stručnih osobina koje poslovni tajnik posjeduje – ured u kojemu radi brzo bi mogao prestati radom. Razlika između „običnog“ administrativnog radnika i prvoklasnog poslovnog tajnika, bez obzira kako ga zvali – ogromna je. Od prvoklasnog poslovnog tajnika očekuje se velik broj vještina, povjerljivost, globalni pristup umjesto usko orijentiranog pristupa pri izvršavanju zadatka, a sve to poslovni tajnik treba primjenjivati svakog dana u izuzetno teškom okružju. Jedna od vještina kojima treba vladati poslovni tajnik svakako je i pisanje na tipkovnici osobnog računala kojemu smo u ovoj knjizi posvetili najviše pozornosti jer je to vještina na kojoj se temelje pisane komunikacije i niz drugih poslova.

1.3. Upravni referent Upravni referent je radnik kojeg često susrećemo u tijelima državne uprave. Upravni referent obav-lja poslove sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku koji obuhvaćaju sve aktivnosti pri rješavanju upravnih predmeta u prvostupanjskom postupku, predradnje potrebne za donošenje prvostu-panjskih akata, priprema prvostupanjske akte, a ponekad i njihovo donošenje. Da bi uspješno i svrhovito obavljali svoj posao, upravni referenti osim stručnih znanja (poznavanje Zakona o općem upravnom postup-ku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o arhivskoj građi, te niza drugih zakonskih i podzakonskih propi-sa), trebaju vladati i određenim vještinama. Jedna od tih vještina svakako je kompjutorska daktilografija jer prvostupanjski akti nisu ništa drugo već specifični oblik službenih pisanih komunikacija. Da bi mogli izrađi-vati ove pisane komunikacije (pozive, zaključke, rješenja, službene dopise i druge), upravni referenti svaka-ko trebaju poznavati osobno računalo, način funkcioniranja osobnog računala, temeljne radnje osobnim ra-čunalom, i na kraju samu vještinu pisanja na tipkovnici osobnog računala.

11

2. OSOBNO RAČUNALO Danas gotovo i nema suvremenog ureda bez osobnog računala. Osobno računalo može obavljati mnogobrojne funkcije, a ono što nas u ovom trenutku zanima jest funkcija obrade teksta. Program WORD FOR WINDOWS je danas najpoznatiji i najčešće u uporabi za obradu teksta, te ćemo njemu i posvetiti punu pozornost u okviru ovog udžbenika. Prednosti osobnih računala prilikom obrade teksta u odnosu na pisaće strojeve su sljedeće: 1. svaki tekst, bilo da je već unesen ili ga tek treba unijeti, možemo bezbroj puta preoblikovati na način kako nam to u određenom trenutku najbolje odgovara; 2. svaki tekst prije ispisivanja možemo pročitati na zaslonu i ispraviti eventualne pogreške; 3. velika količina unesenog teksta može se spremiti na magnetski medij (tvrdi disk ili disketu), optički medij (CD, CD-R ili CD-RW) ili pak na neki od drugih vanjskih prenosivih medija (tzv. USB „stick“, ili pak „ladicu“ odnosno prenosivi hard disk) koji su izuzetno malih dimenzija, te više nisu potre-bni veliki prostori za arhiviranje podataka; 4. zahvaljujući prenosivim osobnim računalima ili prijenosnicima (tzv. lap-top ili notebook), mo-guć je rad i na mjestima gdje nema izvora električne energije jer takva računala sadrže u sebi akumulator koji im omogućuje višesatno funkcioniranje bez direktnog napajanja električnom energijom.

2.1. Veličina osobnog računala S obzirom na veličinu osobnih računala, razlikujemo: 1. uredska ili stolna osobna računala i 2. prijenosnike ili prenosiva (lap-top ili notebook) osobna računala. Obje vrste osobnih računala imaju iste dijelove, a međusobno se razlikuju po veličini i razmještaju tih dijelova.

2.2. Dijelovi osobnog računala Monitor služi za prikazivanje slike na svom zaslonu. Sastoji se od kućišta, zaslona, stalka i kontrol-nih dugmadi. Neki monitori imaju na prednjem kraju dugme za uključenje napajanja. Pritiskom na to dugme uključuje se monitor i pojavljuje slika. Pomoću kontrolnih dugmadi na monitoru podešavamo osvjetljenje zaslona i kontrast slike. Centralna jedinica je dio osobnog računala koji sadrži temeljne i ostale dijelove osobnog računala, a to su: kućište, disketna jedinica, tvrdi disk, signalne lampice i priključci. Kućišta mogu biti različitih vrsta: stolno (desktop), tanko (slim), toranj (tower), mali toranj (mini tower) itd. Kućišta imaju sličan izgled, a funkcija im je da mehanički smjeste, učvrste i zaštite temeljne sastavne dijelove osobnog računala. Sa stražnje strane kućišta nalaze se priključna mjesta za razne kablove: za napajanje centralne jedinice električnom energijom, za napajanje monitora električnom energijom, za priključak tipkovnice, za priključak miša, za priključak modema, za priključak pisača itd. Priključci su tako izvedeni da se jedan od drugoga razlikuju, pa praktično ne može doći do zabune da se utikač uključi u pogrešno priključno mjesto. S prednje strane kućišta centralne jedinice nalazi se: disketna jedinica (jedna ili više njih), jedinica za CD, vrlo često u kombinaciji s pržilicom, dugme RESET, dugme POWER i kontrolne lampice. Disketna jedinica može biti predviđena za diskete veličine 5,25" ili za diskete 3,5". Danas više nisu u uporabi diskete od 5,25“. Sve se rjeđe koriste i diskete 3,5“. Jedinica za CD i kombinacija te jedinice s pržilicom također se nalazi s prednje strane kućišta centralne jedinice. Služi za očitanje podataka s CD-a, odnosno u slučaju pržilice za pohranjivanje podataka na CD-u.

12

Disketa i CD su prenosivi mediji, odnosno mediji koji predstavljaju vanjsku memoriju. Osim po količini podataka koji se na njih mogu pohraniti (najmanje podataka moglo se pohraniti na disketu veličine 5,25“, a više podataka se može pohraniti na CD-u), razlikuju se i po vremenu trajanja pohrane tih podataka. Na primjer, na disketi veličine 5,25“ pohranjeni podaci ostaju stabilno pohranjeni mnogo manje vremena u odnosu na podatke koji su pohranjeni na CD-u. Računalo sa stražnje strane ima i određeni broj priključaka za periferne jedinice (monitor, pisač, miš, tipkovnicu), a često ima i slobodnih tzv. USB priključaka na koje se mogu priključivati vanjski ili eksterni uređaji od kojih neki služe i za pohranjivanje podataka (već spomenuti USB „stick“ i prenosivi hard disk ili „ladica“ o kojima ćemo nešto pobliže reći u daljnjem dijelu teksta).

Dijelovi osobnog računala (tipkovnica, miš, monitor, memorijska jedinica, pisač)

Pisač je uređaj pomoću kojeg ispisujemo uneseni i obrađeni tekst, kao i grafičke oblike, na papir. Razlikujemo matrične, kapljične i laserske pisače.

Matrični pisač

13

Kapljični (tintni) pisač (tzv. ink-jet)

Laserski pisač

Za matrične pisače možemo rabiti beskonačne papire s perforiranim rubovima, kako za pisanje u jednom primjerku, tako i samokopirajuće za istovremeno pisanje u tri primjerka. Jednako tako možemo rabiti bankpost papir ili obični papir za fotokopiranje. Za laserske pisače preporučljivo je rabiti papir za fotokopiranje. Možemo rabiti i bankpost papir, ali s obzirom da je pretanak, vrlo često dolazi do začepljenja laserskog pisača (tzv. paper jam).

Miš je uređaj koji služi za rad na osobnom računalu u grafičkom okruženju. Koristimo ga za upravljanje objektima na zaslonu. S njim je povezan pokazivač u obliku strjelice, koju vidimo na zaslonu. Mišem se rukuje na način da ga u pravilu držimo palcem i prstenjakom, te malim prstom desne ruke, dok su kažiprst i srednji prst desne ruke na lijevoj i desnoj tipki miša. Kako mišem mičemo po stolu, tako se pomiče i njegov pokazivač na zaslonu. Kada pokazivač (kursor) na zaslonu dođe u područje željenog lika, ikone ili područja, pritisnemo jednu od dvije tipke na mišu, ovisno od željene akcije. Na taj način zadajemo određenu naredbu, odnosno postavljamo oznaku miša na željeno mjesto na zaslonu.

Miš

Tipkovnica je dio osobnog računala koji je najčešće u uporabi. Služi za pisanje ili unos podataka, davanje naredbi, upravljanje kursorskim tipkama, kretanje po zaslonu i slično. Tipkovnicu treba dobro poznavati kako bismo izbjegli moguće poteškoće i nejasnoće.

Dijelovi tipkovnice su: • klasični dio tipkovnice, • funkcijske tipke, • numeričke tipke, • posebne tipke i • tipke za kretanje po ekranu.

14

Standardna hrvatska tipkovnica za osobno računalo

2.3. Osnove korištenja miša

Najčešći izgled miša na ekranu osobnog računala

Miš na računalu upravlja pokazivačem (kursorom) na ekranu. Pokazivač može imati oblik male strjelice, okomite crte, pješčanog sata, ruke ili nekog drugog oblika na ekranu. Kad miša povučete gore, i pokazivač će otići gore. Standardni miševi imaju dvije tipke i kotačić za listanje dokumenta na ekranu. Tipke se nazivaju lijeva i desna.1 Lijeva tipka služi za pokretanje programa, prelazak iz prozora u prozor i zatvaranje prozora. Desna tipka služi za po-dizanje posebnih izbornika.

2.4. Tipke na tipkovnici osobnog računala Tipka ESC (od engleske riječi escape, što znači izaći) nalazi se u gornjem lijevom kutu iznad klasič-

nog dijela tipkovnice, a služi nam za izlazak iz programa, za prijelaz u drugi režim rada na osobnom raču-nalu, za povratak u prethodni izbornik i tome slično. Funkcijske tipke nalaze se u najgornjem redu tipkovnice (iznad klasičnog dijela tipkovnice), obilježene su oznakama F1 do F12, a svaka od tih tipaka ima određenu funkciju. Učinak pritiska na bilo koju od funkcijskih tipaka ovisi o tome kako će to odgovarajući program osobnog računala protumačiti. Osim toga, funkcijske tipke možemo pritiskati u kombinaciji s nekim drugim tipkama na tipkovnici, a time opet dobivamo različite učinke, što znači da su funkcije tih tipaka promjenjive.

Tipka ESC i funkcijske tipke Tipka PRINT SCREEN (Ispiši ekran) nalazi se desno od klasičnog dijela tipkovnice, u ravnini s funkcijskim tipkama, a pritiskom na ovu tipku dobijemo ispis sadržaja zaslona na priključenom pisaču. Tipka SCROLL LOCK (Pregledaj ekran) nalazi se do tipke PRINT SCREEN (ispiši ekran), a služi nam za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Tipka PAUSE (Odmor) nalazi se do tipke SCROLL LOCK (Pregledaj ekran), a služi nam također za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Pritiskom na tipku PAUSE (Odmor) u kombinaciji s tipkom CTRL prekidamo izvođenje operacije koju računalo trenutačno izvodi.

1 Postoje miševi s tri, četiri, pa čak i više tipki za posebne funkcije. Ostale tipke se koriste u posebnim programima koji

su namijenjeni za uporabu više od dvije tipke. No, za naše potrebe koristit ćemo samo dvije spomenute tipke.

15

Tipka INSERT (Umetni) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za uključivanje ili isključivanje umetanja znakova. U gotovo svim editorima teksta ili tekst procesorima na zaslonu se evidentira uključenje tipke IN-SERT (Umetni) naznakom OVR. Tipka HOME nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje pokazivača (kursora) u početni položaj. Početni položaj kursora u tekst procesoru je u pravilu u gornjem lijevom kutu, ako tekst nije drugačije formatiran. Tipka PG UP (Stranica gore) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premješta na početak prethodne stranice. Tipka PG DOWN (Stranica dolje) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u predzadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premješta na početak iduće stranice. Tipka DELETE (Izbriši) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za brisanje znaka na kojem se nalazi kursor, odnosno znaka is-pred kojeg se nalazi kursor. U tekst procesoru briše označeni dio teksta (slovo, odlomak ili cijeli tekst, ako je tako označeno).

Tipka END (Kraj) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u predzad-njem redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje kursora na kraj riječi ili teksta. Tipka TAB nalazi se na prvom mjestu u trećem redu klasičnog dijela tipkovnice, a služi za pomica-nje kursora odjednom za nekoliko mjesta u desno. Ako se desno od kursora nalazi ispisan neki tekst, pritis-kom na tipku TAB pomiče se i taj cjelokupan tekst. U programima tipka TAB služi za pomicanje iz polja u polje. Tipka CAPS LOCK (prekidač) nalazi se na prvom mjestu u drugom redu klasičnog dijela tipkovnice, a služi za pisanje isključivo velikih slova i onemogućava pisanje malih slova. Odnosi se samo na slovne tipke. Tipka SHIFT nalazi se na početku i na kraju prvog reda klasičnog dijela tipkovnice, a služi za ispisivanje alternativnih znakova na tipkama (znakova u gornjem redu tipaka na kojima su dva znaka. Ova tipka također služi za pojedinačno ispisivanje velikih slova. Tipka CTRL nalazi se na lijevoj i desnoj strani, u ravnini s razmaknicom, ispod tipaka SHIFT, a ima funkciju kad je koristimo u kombinaciji s nekom drugom tipkom. Njezina funkcija ovisi o tome s kojom se drugom tipkom istovremeno koristi. Tipka ALT (ALTernate, odnosno Alternativa) nalazi se s lijeve i desne strane razmaknice, a ima funkciju u slučajevima kad je koristimo u kombinaciji s drugim tipkama, pa tako npr. pritiskom na tipku ALT i istovremenim otipkavanjem kombinacije brojeva 064 dobijemo slovo ž i slično. Tipka BACKSPACE (Povratnik) nalazi se u desnom kutu četvrtog reda klasičnog dijela tipkovnice, a rabimo je za uklanjanje sa zaslona znakova koji se nalaze lijevo od kursorske oznake. Posebnu pozornost treba posvetiti razlikovanju ove tipke od potpuno jednake tipke u skupini kursorskih tipaka koja služi za pomicanje kursora ulijevo, ali pri tome ne uklanja napisane znakove. Tipka ENTER (Unesi) nalazi se s desne strane klasičnog dijela tipkovnice i s desne strane tipaka s brojevima, a služi za prelazak u novi red (prilikom početka pisanja novog odlomka) ili za potvrdu prethod-no zadane naredbe. Razmaknica je najveća tipka na klasičnom dijelu tipkovnice, nalazi se ispod prvog reda tipkovnice, a služi za pomicanje kursora za odgovarajući broj znakovnih mjesta udesno. Tipke s brojevima čine numerički dio tipkovnice koji sadrži tipke sa znamenkama i znakovima temeljnih ra-čunskih radnji u posebnom dijelu tipkovnice. Posebnu pozornost treba posvetiti tipki NUM LOC kojom se uključuje i isključuje ovaj dio tipkovnice. Valja znati da numerički dio tipkovnice radi samo ako smo ga uključili spomenutom tipkom, a ako to nismo učinili, pritiskom na iste tipke dobit ćemo učinak alternativnih znakova na istim tipkama (Home, PgUp, End, PgDn, Ins, Del i pomicanje kursorskih strjelica). Skupina od četiri kursorske tipke nalazi se desno između klasičnog i numeričkog dijela tipkovnice, a ovisno o smjeru u kojem pokazuju strjelice na tipkama, služi nam za pomicanje kursora lijevo, desno, gore ili dolje.

16

3. TEMELJNE RADNJE NA OSOBNOM RAČUNALU 3.1. Uključivanje osobnog računala Osobno računalo se uključuje pritiskom na tipku POWER (UKLJUČIVANJE) koja se nalazi na pred-njem dijelu centralne jedinice osobnog računala. U slučajevima kad monitor ima zaseban izvor napajanja električnom energijom, nakon što smo uključili osobno računalo, trebamo uključiti i monitor. Prilikom završetka rada na osobnom računalu, postupamo obrnutim redoslijedom: najprije isključi-mo monitor (u slučaju kad monitor ima zaseban izvor napajanja električnom energijom), a potom osobno računalo. 3.2. Pokretanje programa Da bismo startali program Word for Windows, nakon što smo uključili osobno računalo i nakon što su se na zaslonu pojavile ikone za pokretanje programa, dvostrukim klikom miša kliknemo na znak za Word i na taj način pokrenemo program. 3.3. Imenovanje dokumenta Da bismo napisani tekst mogli sačuvati za buduće korištenje i da spriječimo njegovo gubljenje u slučaju nestanka električne energije, moramo mu dati odgovarajuće ime. Uz ime, osobno računalo će mu automatski dodati odgovarajuću ekstenziju (DOC), po čemu ćemo dokument koji smo sami napisali moći razlikovati od programskih dokumenata koji su u najužoj svezi s instalacijom programa. Dokument možemo imenovati čim smo dobili odgovarajuću sliku zaslona, ali i nakon nekog vreme-na pisanja, ili na samom kraju pisanja odgovarajućeg teksta. Uputno je dokument imenovati odmah na po-četku rada. Nakon što smo na monitoru dobili odgovarajuću sliku zaslona za program Word for Windows mišem ćemo u izborniku dovesti strjelicu na ikonu s ucrtanom disketom, te kliknuti pritiskom na lijevu tipku miša. Druga mogućnost je da u izborniku mišem kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju (Spremi kao) Save As. Nakon toga pojavit će nam se odgovarajući okvir u koji ćemo moći ispisati ime dokumenta. Pravila su ista kao i za imenovanje dokumenta u programu WORD. Ime s eks-tenzijom pojavit će se na vrhu zaslona za program Word for Windows.2 3.4. Spremanje dokumenta Kad smo završili pisanje određenog teksta, moramo ga spremiti. Spremanje se obavlja slično otvara-nju dokumenta, samo što se više ne ispisuje naziv dokumenta. Nakon što smo završili pisanje određenog teksta, mišem ćemo kliknuti na ikonu s ucrtanom diske-tom i time spremiti napisani tekst. Druga mogućnost je da mišem kliknemo u izborniku na opciju Doku-ment (File), i u okviru podizbornika na opciju Spremi sve (Save All). Ako nakon toga želimo početi pisati drugi dokument, mišem ćemo u izborniku izabrati i kliknuti lijevom tipkom u opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponov-no u izborniku kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju Novo (New) i ukazat

2 S obzirom da postoji više različitih pristupa i načina imenovanja dokumenata, preporučujemo da koristite onaj način

koji ste naučili u okviru nastave predmeta informatike.

17

će nam se slika zaslona koju smo imali i nakon startanja programa. Isti učinak ćemo postići ako kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom papira kojemu je prelomljen gornji desni kut.

Bez obzira što suvremena računala imaju mogućnost podešavanja opcije „Samopospremanje“ doku-menta (eng. Autosave), zbog mogućih problema s računalom, nestanka struje i slično, vrlo je važno s vreme-na na vrijeme spremati dokument tijekom rada. Učestalost spremanja dokumenta u ovisnosti je od količine teksta koju smo u stanju napisati u određenom vremenu. Uputno je to činiti svakih tri do pet minuta. 3.5. Otvaranje dokumenta Ako u nekom trenutku želimo ponovno raditi s nekim od već napisanih dokumenata (nešto ispravlja-ti, dodavati, brisati i slično), moramo odgovarajući dokument otvoriti. Naravno, pri tome moramo znati ime dokumenta koji želimo otvoriti. Dokument možemo otvarati na dva načina. Jedan način je da u izborniku desnom tipkom miša kliknemo na opciju Dokument (File), a zatim u podizborniku na opciju Otvori (Open). Drugi način je da lijevom tipkom miša kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom presavijenog lista papira sa strjelicom koja poka-zuje udesno. I u jednom i u drugom slučaju pojavit će nam se popis napisanih dokumenata ispisan po abece-dom redu. Nakon toga desnom tipkom miša kliknemo na željeni dokument i naredbu potvrdimo na način da desnom tipkom miša kliknemo na opciju U redu (OK). Nakon toga ćemo na zaslonu dobiti željeni dokument. 3.6. Izlaženje iz programa Nakon što smo završili rad na osobnom računalu, prije isključivanja osobnog računala, dobro je pret-hodno izaći iz programa u kojem smo radili. Da bismo izašli iz programa Word for Windows, u izborniku ćemo lijevom tipkom miša kliknuti na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponovno lijevom tipkom miša kliknemo na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Izlaz (Exit). Moguće je odmah ići na opciju Izlaz (Exit) u slučaju da više ne želimo pisati bilo kakav dokument u okviru programa Word. 3.7. Isključivanje osobnog računala (Shut down) Kad smo na opisani način izašli iz programa u kojem smo radili, osobno računalo treba isključiti. U pravilu se na dnu zaslona nalazi naznaka „Start“ na koju treba kliknuti jednim klikom miša. Potom kliknemo na opciju Isključi (Shut Down). Potvrdu naredbe izvršit ćemo klikom na opciju U redu (OK). Nakon toga će se računalo automatski isključiti.

18

4. TEMELJNE RADNJE OBRADE

TEKSTA NA OSOBNOM RAČUNALU

4.1. Programi za obradu teksta Osobno računalo s programom za obradu teksta ima niz mogućnosti. Različiti programi imaju različite mogućnosti obrade teksta. Za svladavanje svakog od programa valja pohađati posebni tečaj i kori-stiti se pri tome posebnom literaturom. U okviru ovog udžbenika obradit ćemo samo temeljne radnje obrade teksta na osobnom računalu. Programi za obradu teksta s kojima ćete se najčešće susretati su: Notepad, WordPad i Word. Note-pad je temeljni program za obradu teksta pomoću kojega možete kreirati samo najjednostavnije dokumente. Ovaj program najčešće se koristi samo za pregled ili editiranje teksta, iako ga neki korisnici rabe i kao jedno-stavni alat za kreiranje internet stranica. Budući da Notepad podržava samo najjednostavnije mogućnosti oblikovanja teksta, njima ni slučajno ne možete učiniti bilo kakvu složeniju radnju osim pisanja samog teksta. Pomoću WordPada možete kreirati i editirati jednostavnije dokumente koji sadrže tekst, ali i dokumente s malo složenijim oblicima i grafičkim prikazima. No, treba reći da je i ovaj program s dosta skromnim mogućnostima u odnosu na Word program za obradu teksta. Stoga preporučujemo da se odmah na početku koristite programom Word. Temeljno je pravilo da u prvom redu dio teksta koji želimo na bilo koji način obrađivati označimo (ako je ekran taman, osvjetljavanjem teksta koji želimo obraditi, a ako je ekran svijetao, potamnjivanjem teksta koji želimo obraditi). Tekst možemo označavati mišem na način da mišem namjestimo pokazivač (kursor) na dijelu teksta od kojeg želimo početi obradu, pritisnemo lijevu tipku miša i držimo je, a miš vučemo desno ili dolje sve dok ne dođemo do kraja teksta koji želimo označiti. Tekst također možemo označavati na način da kursorskim strjelicama kursor dovedemo na početak teksta koji želimo obrađivati, a potom pritisnemo tipku SHIFT i kursorskim strjelicama označujemo željeni tekst. 4.2. Word Word je program za pisanje i obradu teksta koji ima velike mogućnosti. To je vjerojatno program koji će vam trebati stalno u životu i radu. Pomoću Worda možete napraviti dopis, internet stranicu, račun, izvještaj, te bilo kakav jednostavan ili složeniji sadržaj. Nakon što otvorimo program3 Word, ugledat ćemo sljedeći ekran:

3 U Microsoftovu svijetu to zovemo još i alat. Tako u Microsoftu razlikuju alate kao što su Word, Excel, Power Point i

mnoge druge.

19

Izgled ekrana programa Microsoft Word – osnovni znakovi su (1) spusti dolje ili ukloni privremeno s

ekrana, (2) umanji/uvećaj (eng. Minimize/Maximize), (3) isključi, (4) naziv dokumenta, (5) alatna traka (eng. Menu) s osnovnim izbornikom), (6) alatne trake s ikonicama čiji broj ovisi o potrebama korisnika,

(7) ravnalo, (8) radna površina, (9) statusna traka s dodatnim informacijama (broj stranice, broj linije na stranici, broj slovnog mjesta na stranici, jezik itd., (10) traka izbornika s naredbama za pokretanje i

isključivanje programa, sa satom i drugim ikonicama ovisno o potrebama korisnika 4.2.1. Stvaranje novog dokumenta Nakon što pokrenete Word, automatski se otvori novi prazan dokument. To je prazan list papira bez unesenog teksta veličine A4 stranice, kako je to prikazano na slici 12. Ako već imate otvoreni dokument, a želite otvoriti novi, potrebno je kliknuti opcije Dokument – Novo… (File – New…) i na taj način otvoriti novi dokument kako je to prikazano na slici. Upamtite: iznad i ispod lista papira u Wordu se nalaze ikonice. One služe kao prečice do naredbi. Uobičajene skupine ikona su: Standard, Oblikovanje (Formatting) i Crtanje (Drawing). Njih, kao i mnogo-brojne druge, uključujete i isključujete pomoću opcija Pogled – Alati (View – Toolbars). 4.2.2. Spremanje novog dokumenta Novi dokument koji otvorite nije spremljen na tvrdi disk. On je samo privremeno u radnoj memoriji računala. Ako zatvorite Word ili ugasite računalo, taj dokument s čitavim tekstom koji ste unijeli u njega bit će trajno izgubljen. Zato je potrebno dokument spremiti na tvrdi disk. To ćete učiniti na način da kliknete na opciju Dokument – Spremi kao (File – Save As). Odaberite mjesto na koje ćete spremiti dokument. Upišite ime datoteke i kliknite Spremi (Save), kako je to prikazano na slici.

20

Izgled ekrana prilikom spremanja novog dokumenta s novim imenom u Wordu. Opcijom Spremi (Save) odaberete putanju dokumenta, upišete ime dokumenta ili datoteke, odaberete

verziju, te kliknete Spremi (Save)

Upamtite: čim otvorite novi dokument, imenujte ga i spremite, a zatim počnite raditi u dokumentu. Kada želite bitno promijeniti postojeći dokument, ali i ostaviti staru verzi-ju dokumenta, to ćete učiniti na način da kliknete na opciju Dokument – Spremi kao (File – Save As), dati dokumentu novo ime i tada početi rad na njegovim izmjenama.

4.2.3. Spremanje dokumenata za vrijeme rada

Vrlo je važno spremati dokument, što

češće. Potrebno je spremiti dokument u slučaju problema s računalom, npr. nestanka struje i slično4. Preporučuje se spremati do-kument svakih tri do pet minuta. Prilikom spremanja dokumenta kliknite na opciju Do-kument – Spremi (File – Save). Dokument će biti spremljen pod istim imenom preko stare verzije dokumenta.

Upamtite: za vrijeme pisanja dokument je potrebno često spremati radi mogućih pro-blema s računalom kao što je npr. nestanak struje i slično. Dokument svakako spremajte svakih pet minuta.

Spremanje postojećeg dokumenta s već odabranim imenom dokumenta ili datoteke 4.2.4. Otvaranje postojećeg dokumenta Dokument pisan u Wordu možete uvijek otvoriti, mijenjati ga ili nastaviti uređivati. Osim dokumenata pisanih u Wordu, možete otvoriti i neke dokumente koji su pisani u drugim programima nami-jenjenim obradi teksta, kao što su na početku spomenuti Notepad i WordPad. Prilikom otvaranja dokumenta kliknite na opciju Dokument – Otvori (File – Open). Otvorit će se prozor. U prozoru pronađite mjesto na

4 Naprednija računala imaju mogućnost podešavanja opcije Samopospremanje (Autosave) u kojoj definiramo koliko često (u kojim vremenskim intervalima) računalo automatski sprema tekst. No, takva opcija ima i nedostatak jer učestalost spremanja teksta upravo je srazmjerna količini teksta koji smo u stanju napisati u nekoj jedinici vremena. Prema tome, osobe koje pišu brže i u stanju su napisati veće količine teksta u maloj jedinici vremena spremat će tekst češće, dok će oni koji pišu sporije, napisano spremati rjeđe. Kad je riječ o problemima koji nastaju nestankom struje, oni su kod prijenosnika nebitni jer prijenosnici imaju vlastiti pogon koji može trajati od jednoga do tri sata. Ovaj problem moguće je riješiti i pomoću posebnog dijela opreme, tzv. jedinice za stalno napajanje strujom (UPS) koji jednako tako služi kao pomoćni izvor energije – najčešće kroz vrijeme od dodatnih pola sata nakon nestanka struje), te nam na taj način služi kao osiguranje da ono što smo radili na računalu ne nestane zbog tako trivijalnog razloga kao što je nestanak struje.

21

kojemu je spremljen dokument koji želite otvoriti i kliknite na njega. Zatim kliknite na opciju Open. Doku-ment će se otvoriti u Wordu. Upamtite: običan tekst se naziva ASCII (American Standard Code for Information Interchange, što znači „američki standardni kod za razmjenu informacija“). To je tekst sastavljen samo od slova, brojki i zna-kova. Word dokument osim običnog teksta sadrži isticanja, stupce, grafikone, slike i dr. 4.2.5. Unošenje teksta Sučelje u Wordu je nalik na list papira. Na listu papira se nalazi pokazivač. Pokazivač je titrajuća okomita crta veličine slova. Tipkajući slova na tipkovnici upisujete slova na mjesto pokazivača. Kad dođete do kraja reda, Word automatski prebacuje pokazivač u novi red i vi nastavljate pisati u sljedećem redu. Ako želite započeti novi odlomak, to ćete učiniti pomoću tipke ENTER (UNESI) na tipkovnici i time prelazite u novi red. Ako upišete neko krivo slovo, pomoću tipke BAKSPACE (POVRATNIK) brišete slovo koje se nalazi ispred pokazivača, a tipkom DELETE (IZBRIŠI) brišete slovo iza pokazivača. Pokazivač kroz tekst pomičete pomoću pokazivačkih (kursorskih) strjelica. Mišem možete prelaziti s jednog dijela teksta na drugi i to je jednostavniji način negoli se služiti strjelicama. Ako nešto pogriješite, pogrešno upišete riječ ili čitavu rečenicu, pomoću naredbe Vrati (Undo) možete to ispraviti. Jednostavno kliknete na opciju Uredi – Vrati (Edit – Undo). 4.2.6. Uređivanje teksta Word ima velike mogućnosti obrade teksta: pisanje u stupcima, ubacivanje slika i grafikona, provjeru gramatičkih pogrešaka u tekstu, crtanje jednostavnih skica i elemenata i dr. Nakon što upišete čitav tekst potrebno ga je urediti: urediti vrstu i veličinu slova, odrediti naslove, podnaslove, napraviti tabli-ce, dodati slike itd. Upamtite: Word omogućava naprednim korisnicima ispunjavanje i vrlo zahtjevnih dizajnerskih ideja. Word nije program namijenjen za prijelom teksta, ali i to je moguće napraviti. Primjerice prijelom ovog udžbenika napravljen je pomoću Worda i kvalitetnog pisača. Word ima sve mogućnosti koje će prosje-čnom korisniku računala biti sasvim dovoljne. 4.2.6.1. Slova Slova imaju svoju veličinu. Veličina je izražena u tipografskim točkama (pt). Običan tekst piše se slovima veličine od 11 ili 12 točaka, a naslovi se pišu najčešće slovima veličine 14 do 18 točaka. Osim veli-čine, postoji vrsta – oblik slova. Arial5 i Times najčešće se koriste prilikom pisanja tekstova.

Prikaz nekih vrsta veličine slova čiji je odabir moguć na osobnom računalu:

NAZIVNA VELIČINA SLOVA GRAFIČKI IZGLED 8 Zagreb

12 Zagreb 14 Zagreb 24 Zagreb

Prikaz nekih vrsta slova čiji odabir je moguć na osobnom računalu:

5 Upamtite dobro ovaj naziv slova jer ga se često brka s nazivom praška za pranje rublja koji se zove Ariel.

22

VRSTA SLOVA GRAFIČKI IZGLED

Times News Roman strojopis Arial strojopis Curier New strojopis

Označimo dio teksta koji želimo formatirati, nakon čega u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša

kliknemo na strjelicu koja pokazuje prema dolje uz opciju vrsta slova. Zatim, u okviru mogućeg izbora vrste slova, mišem kliknemo onu vrstu slova koja nam odgovara. 4.2.6.2. Odlomci U nove odlomke prelazite tipkom ENTER. Svaki dio teksta između dva ENTERA označava jedan odlomak. U običnom pregledu stranice ne vidi se oznaka u Wordu koja označava kraj jednog odlomka i po-četak drugog. Naredbom Pokaži – Sakrij (Show – Hide) Word prikazuje oznake koje nisu vidljive u ispisu, a označavaju odlomke, razmake i nove stranice. Word nudi četiri mogućnosti poravnavanja odlomaka: po lijevom rubu, po desnom rubu, u sredini i s obje strane. Na primjer, ako želite odlomak poravnati u sredinu (centrirati), dovedete pokazivač unutar odabranog odlomka i zatim kliknete poravnanje u sredinu. 4.2.6.3. Tabulatori Pritiskom na tipku TAB uvlačite početak retka. No, osnovna zadaća tabulatora nije samo uvlačenje teksta već poravnanje dijelova redaka. Word nudi četiri mogućnosti poravnanja: lijevo, desno, u sredini, te decimalno poravnanje. Klikom lijeve tipke miša na odabir vrste tabulatora mijenjate jednu od četiri vrste tabulatora. Klikom lijeve tipke miša na ravnalo iznad stranice papira u Wordu postavljate tabulator na odre-đeno mjesto. Postavljeni tabulator primijenit će se na odlomak ili odabrani (selektirani) dio teksta u doku-mentu. Kad neki od postavljenih tabulatora želite izbrisati, pokazivač postavite na određeni odlomak, dođite mišem do tabulatora postavljenog na ravnalu, pritisnite i držite lijevu tipku miša, povucite oznaku tabulatora ispod ravnala i pustite tipku. Tabulator će nestati. Ako pomaknete oznaku tabulatora na neko drugo mjesto na ravnalu, tabulator će se premjestiti na novo mjesto. 4.2.6.4. Postavljanje margina (određivanje granica pisanja) Osim što na osobnom računalu trebamo odrediti veličinu papira na kojem pišemo, moramo odrediti i margine (granice pisanja). Naravno, to ovisi o vrsti papira koju rabimo za ispis na pisaču. Margine su raz-maci između rubova stranica i teksta u dokumentu. Pisači ne mogu ispisivati od ruba do ruba papira, stoga su margine bitne u dokumentu. Margine su automatski postavljene za većinu pisača. Granice pisanja odredit ćemo tako da u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na nared-bu Oblikuj ili Dokument (Format ili File) (ovisno o tome je li riječ o starijem ili novijem programu) i u okviru podizbornika kliknemo naredbu Postavi stranice (Page Setup). U okviru te naredbe kliknemo op-ciju Margine (Margins), te ispišemo koliko praznog prostora želimo od gornjeg ruba papira (Vrh, odnosno Top), od donjeg ruba papira (Dno, odnosno Bottom), od lijevog ruba papira (Lijevo, odnosno Left) i od desnog ruba papira (Desno, odnosno Right). Zatim kliknemo opciju Veličina (Size) and Orijentacija (Orientation), te odredimo veličinu papira koji ćemo rabiti pri ispisu (Veličina papira, odnosno Paper Size). 4.2.6.5. Određivanje rednog razmaka

23

Tekst na osobnom računalu pišemo gusto redak za retkom. Ako nam treba veći prored, onda ćemo tekst obraditi sa za to odgovarajućom naredbom. Označimo tekst koji ćemo formatirati, a zatim u izborniku, pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na naredbu Format, a u okviru podizbornika kliknemo naredbu Odlomak (Paragraph). Zatim ćemo pri opciji Prored (Line Spacing) kliknuti na strjelicu koja pokazuje prema dolje i izabrati željeni redni razmak. Potom ćemo ga potvrditi kliknuvši lijevom tipkom miša na opciju OK.

4.2.6.6. Podebljavanje teksta Jedan od najčešće rabljenih načina isticanja teksta prilikom pisanja na osobnom računalu jest njegovo podebljavanje (bold). Označimo dio teksta koji želimo istaknuti podebljavanjem i u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo ikonu s podebljanim slovom B.

4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje) Tekst na osobnom računalu možemo na vrlo jednostavan način isticati i pisanjem u kurzivu (kosim pisanjem). Označimo željeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo ikonu s ucrtanim kosim slovom I.

4.2.6.8. Podcrtavanje Prilikom pisanja na osobnom računalu, za isticanje teksta na raspolaganju nam je i najčešće rabljeni način isticanja teksta prilikom pisanja na pisaćim strojevima - podcrtavanje. Označimo željeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo ikonu s ucrtanim podcrtanim slovom u.

4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja Želimo li napisati neku mjernu jedinicu, npr. m2 ili m3, odnosno neku formulu, npr. H2O ili NH3, onda to vrlo jednostavno radimo uporabom odgovarajućih naredbi. Označimo znak ili dio teksta koji želimo pisati ispod ili iznad temeljne linije pisanja, a potom u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo naredbu Format, a u okviru podizbornika naredbu Slovo (Character). Zatim ispod opcije Podigni/Spusti (Super/subscript) kliknemo strjelicu koja pokazuje prema dolje i izaberemo željenu naredbu koju potvrdimo tako da kliknemo na opciju OK.

4.2.6.10. Tablice Pomoću tablica možete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica – Umetni tablicu (Table – Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redaka tablice.

4.2.6.11. Numeriranje stranica Prije ispisa teksta, stranice treba numerirati. U pravilu, osobna računala omogućuju da se stranice numeriraju arapskim brojevima (1, 2, 3, 4 itd.), rimskim brojevima (I, II, III, IV itd.), rimskim brojevima pisanim malim slovima (i, ii, iii, iv itd.), velikim slovima (A, B, C, D itd.), malim slovima (a, b, c, d itd.). U izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo naredbu Umetni (Insert), a u podizborniku naredbu Broj stranice (Page Numbers). Zatim odredimo želimo li oznake redoslijeda pri gornjem rubu papira Zaglavlje (Header) ili pri donjem rubu papira Podnožje (Footer), te želimo li da oznake budu lijevo (Left), desno (Right) ili u sredini (Center), odnosno na

24

Prikaz početnih opcija za definiranje numeriranja stranica

Prikaz preostalih opcija za definiranje numeriranja stranica

vanjskim kutovima papira (Outside) ili na unutarnjim kutovima papira (Inside). Zatim kliknemo naredbu format i odredimo oblik označavanja stranica, te početnu oznaku. 4.2.6.12. Ispis dokumenta Nakon što smo tekst unijeli i obradili, potrebno je dokument i ispisati. Ispis teksta radimo na nekom od pisača o kojima je već bilo riječi. U izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na opciju Dokument – Ispiši (File – Print) ili na ikonu s ucrtanim pisačem.

Prikaz opcija potrebnih za ispis dokumenta

4.3. Diskete

25

Diskete su sredstva za spremanje i prijenos podataka. Sastoje se od omotnice, košuljice i polivinilskog materijala pokrivenog magnetskim materijalom. Košuljica štiti magnetski materijal od dodira prstima, prašine i drugih predmeta koji bi mehanički mogli oštetiti disketu. Po veličini razlikujemo dvije vrste disketa: diskete od 5.25" (koje pomalo pripadaju povijesti) i diskete od 3.5" (koje trenutačno ulaze u povijest jer se sve rjeđe koriste). Po kapacitetu razlikujemo diskete kapaciteta 360 KB (DS/DD 5.25"), 720 KB (DS/DD 3.5"), 1.2 MB (DS/HD 5.25") i 1.44 MB (DS/HD 3.5").

4.4. CD-ROM

CD-ROM je optički medij koji služi za pohranjivanje podataka. Na CD-ROM-u može biti 650 Mb (74 minute) ili 700 Mb (80 minuta) podataka. Na CD-ROM-u se ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja služi za tu svrhu – pržilice. CD-ROM diskovi sadrže softver, glazbu, igre ili druge vrste podataka. Kao što je već rečeno, postoji CD pržilica ili CD pisač koji nam omogućuje snimanje podataka na CD-u, te on može poslužiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadržaja (slika, tekst, zvuk).

4.5. DVD DVD je optički medij koji služi za pohranjivanje podataka. Nalik je na

CD-ROM, ali je mnogo većeg kapaciteta memorije – oko 4,7 GB, te služi za pohranu većeg broja podataka, često kada su pisani u kombinaciji sa slikama ili video zapisom. Na DVD-u se isto tako ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja služi za tu svrhu – pržilice (u konkretnom slučaju DVD pržilice). Kao što je već rečeno, postoji DVD pržilica ili DVD pisač koji nam omogućuje snimanje podataka na DVD-u, te on može poslužiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadržaja (slika, tekst, zvuk).

4.6. USB „stick“

USB „stick“ je prenosiva memorija koja služi za pohranji-vanje podataka. Često je u obliku privjeska, mnogo je sigurniji za pohranu podataka, a kapaciteta je od 67 Mb, pa do 1 GB. S obzirom da se veličina prostora prenosive memorije ubrzano smanjuje, teško je predvidjeti koliki će biti kapacitet memorije jednog USB „sticka“ za godinu dana. Za razliku od CD-ROM-a ili DVD-a, podaci se na pre-nosivu memoriju s računala prenose bez neke posebne naprave. Potre-ban je samo tzv. USB priključak kojeg danas ima svako računalo (bo-lja računala imaju veći broj USB priključaka). Treba reći da se danas gotovo svi ili većina perifernih uređaja (miš, tipkovnica i slično) pri- ključuju pomoću USB

priključka. 4.7. Ladica ili prenosivi hard disk Ladica ili prenosivi hard disk je prenosiva memorija koja služi za pohranjivanje podataka. Izuzet-no je popularna u svijetu ljudi koji se dosta služe računalima jer se na nju može pohraniti jako puno podataka (kapacitet joj je najčešće od 60 do 160 GB). Ladica kapaciteta 60 GB veličine je omanjeg ručnog kalkulatora, te stane u unutarnji džep kaputa. Ladica je stabilan medij za pohranu podataka na dulje vrijeme, pa često služi ne samo za prijenos podataka, već i kao pričuvni medij za privremenu (sigurnosnu) pohranu

26

podataka, tzv. back up6. I ladicu (kao i USB „stick“) karakterizira da je potreban USB priključak kako bi se podaci prenijeli, a ne treba nikakav poseban eksterni uređaj pomoću kojeg bi se na nju pohranjivali podaci. 4.8. Presnimavanje teksta na disketu,

USB „stick“, ladicu ili CD (DVD) Napisani tekst možemo spremiti i na disketi, odnosno na CD-u, te ga spremiti za neko buduće korištenje. Disketa je lako prenosiva i na nju stane dosta podataka (velika količina teksta). Da bismo kopirali dokument na disketu, izaći ćemo iz programa i zatim na zaslonu s opcijama programa WINDOWS izabrati opciju Windows Explorer. S dva brza pritiska na lijevu tipku miša ući ćemo u ovu opciju. Potom će nam se na desnoj strani zaslona pokazati abecednim redom ispisani svi dokumenti. Zatim ćemo pomoću miša odabrati ikonu ispred naziva dokumenta koji želimo kopirati. Pritisnut ćemo lijevu tipku miša i držati je, te ikonu povući sve do znaka a: na gornjoj desnoj strani zaslona. Zatim ćemo na zah-tjev osobnog računala tu naredbu potvrditi s OK i kopiranje je izvršeno.7 Da bismo kopirali dokument na CD, moramo pokrenuti program pržilice ili pisača CD-a, no to je materija koju treba naučiti na nastavi predmeta informatika. 4.9. Pržilica Pržilica je naprava koja služi za spremanje podataka na CD-ROM-u. Oznaka takvog medija zove se CD RW što označuje da je riječ o mediju na koji možemo spremati podatke. Mediji koji nose oznaku samo CD u pravilu su zaštićeni od takvih mogućnosti, te se na njih najčešće ne mogu spremati podaci. 4.10. Scanner (skener) Skener je naprava koja služi za skeniranje, „usnimavanje“ slika, crteža i sličnih sadržaja u memoriju osobnog računala. Pojednostavljeno rečeno, skener ima funkciju fotokopirnog uređaja za potre-be rada na osobnom računalu. Jednom skeniranu fotografiju, crtež ili neki drugi sadržaj možemo oblikovati pomoću posebnih programa na način koji nam odgovara. Osim toga, skener u kombinaciji s odgovarajućim računalnim programom omogućava nam i izbjegavanje prijepisa ili unosa teksta u većem opsegu. Naime, u slučajevima kada treba prepisati veliku količinu teksta koji je već otipkan, skeniranjem svih stranica, te pomoću odgovarajućeg računalnog programa njihovim pretvaranjem u odgovarajući format, npr. u format Word, možemo vrlo jednostavno dobiti tekst pohranjen u računalnu memoriju i oblikovati ga po želji i potrebi. Na taj se način izbjegava velika količina ljudskog rada, što je do sada bilo uobičajeno.

6 „Back up“ je termin koji se često koristi, a u ovom smislu označava sigurnosnu pohranu podataka s osobnog računala.

Naime, računalo se može pokvariti (podložno je npr. strujnom udaru, udaru groma ili mehaničkom kvaru). Osobito je osjetljiva memorijska jedinica ili hard disk. Kad se tako što dogodi, spašavanje podataka je vrlo skupo, a neizvjesno je koliko se podataka može spasiti. Stoga je potrebno u određenim vremenskim razmacima (najčešće se to radi na kraju svakog radnog dana, a u financijskim ustanovama kao što su banke ili agencije za platni promet i češće) raditi takvu sigurnosnu pohranu podataka na poseban medij „izvan“ računala kako bi podaci bili na raspolaganju čak ako se računalo (ili pak središnji poslužitelj kojeg zovemo još i server) pokvari ili fizički uništi.

7 To je tek jedan od postupaka i načina presnimavanja teksta. Preporučujemo da rabite onaj način presnimavanja (kopiranja) teksta koji ste učili u okviru predmeta informatike.

27

5. OSOBNO RAČUNALO I ZDRAVLJE Osobna računala su velikim koracima ušla u naše domove, na radna mjesta i u škole. Brojna ispitiva-nja djelovanja tih uređaja na organizam pokazala su kako ta suvremena tehnologija i nije tako bezazlena. Neka su zračenja štetna, mogući su problemi s vidom i umor tijela. Monitori osobnih računala emitiraju neionizirajuća zračenja (oscilatornih krugova i elektroničkih sklopova), ionizirajuća (s katodne cijevi zaslona), a na zaslonu se javlja i statički elektricitet.

Operater u elektromagnetskom i elektrostatičkom

polju (polje je jače iza računala)

No, pokazalo se kako je rendgensko zračenje mo-nitora mnogo manje od onoga kojemu je čovjek izložen u prirodi. U usporedbi s televizijskim prijamnikom, na moni-torima osobnih računala izmjerena su mnogo manja zrače-nja. Pri radu osobnog računala pojavljuju se i razna ne-ionizirajuća zračenja: ultraljubičasto, infracrveno, mikro-valno i radiovalovi. Ispitivanja pokazuju kako su u granic-ama normale, što ipak ne znači da su bezopasna. Ruski znanstvenici dokazali su kako zračenje s monitora osobnih računala može štetno utjecati na središnji živčani sustav, što se manifestira općim umorom, glavobo-ljom, razdražljivošću, vrtoglavicom, pospanošću i slabom koncentracijom. Statički elektricitet, osobito visok kod zaslona u boji, djeluje na atmosferu prostorije, što se krivo tumači nekvalitetnim zrakom. Nije zanemariva niti okolnost da su zračenja jača iza nego ispred računala.

Statički položaj pri radu umara operatera koji radi na tipkovnici osobnog računala. Mogući su i zdravstveni problemi. Kako bi se to izbjeglo, za računalom treba raditi u razumnim vremenskim razmacima za odmor. Kod duljeg neprekidnog rada preporučuju se petnaestominutne stanke (prekid rada i ustajanje) sva-kog sata, te vježbe za razgibavanje. Naprezanje očiju iskazuje se osjećajem iritacije, a oči su suhe i upaljene. Sve to može biti povezano s glavoboljom i teškoćama pri fokusiranju. Međutim, suvremena medicina drži kako se oči time ne mogu oštetiti i da je nakon odmora vid opet u redu.

Loš položaj tijela zbog neprimjerene stolice (savinuta kralježnica) brzo izaziva umor

Operater se zbog slabog vida, nenošenja odgovarajućih naočala iskrivljuje ne bi li izoštrio

sliku na zaslonu – vid i tijelo nepotrebno se naprežu

28

Starijima od četrdeset godina fokusni kapacitet smanjen je za oko 25 posto. Time slabi i prilagodlji-vost pri gledanju na daljinu, mogućnost otkrivanja manjih razlika u razini osvijetljenosti, a osjetljivost na blještanje se povećava. Pogrešno je mišljenje kako osobe s naočalama ne bi trebale raditi na osobnom računalu. Većina poremećaja vida može se ispraviti naočalama. Važno je da one omogućuju dobro fokusiranje. Ponekad je potrebno da operater koji radi na osobnom računalu rabi bifokalne ili multifokalne leće, jer bez dobre mogu-ćnosti izoštravanja, nesvjesno će pribjeći neodgovarajućem položaju tijela (pri čemu ne treba zaboraviti na značajan čimbenik: umor) kako bi ostvario optimalnu vidnu daljinu.

Pogrešan raspored osobnih računala u

učionici (učenici su maksimalno izloženi zračenju)

Pravilan raspored osobnih računala u

učionici (učenici su minimalno izloženi zračenju)

Pogrešan raspored osobnih računala u radnoj prostoriji

Pravilan raspored osobnih računala u radnoj prostoriji

5.1. Zaštitna sredstva Za smanjenje statičkog elektriciteta postoje posebne mrežice koje se uzemljuju, a stavljaju se ispred ekrana. Na taj način otklanjaju se moguće popratne pojave kao što su prašenje ekrana i iritiranje kože opera-tera koji radi na osobnom računalu. Povećana vlažnost zraka (veća od 60 posto) također utječe na smanjenje statičkog elektriciteta. U tu svrhu rabi se i antistatički sprej. Monitori zrače i infracrvene i ultraljubičaste zrake. Posljednjih godina veća se pozornost obraća ultraljubičastim zrakama jer su ispitivanja pokazala kako te zrake mogu uzrokovati oštećenja očne leće, pa čak i mrežnice. Neke optičke industrije nude posebne naočale za rad na osobnim računalima. To su naočale s “complens” lećom koja filtrira plavo svjetlo i potpuno apsorbira ultraljubičaste zrake s ekrana. Boja „com-plens“ leće, koja se može odabrati, ovisi o boji slova na ekranu osobnog računala. No, koliko ovakve naočale štite oči, za sada se još pouzdano ne zna.

29

6. TJELOVJEŽBA Pisanje na tipkovnici popraćeno je umorom u rukama, laktovima i ramenima. Da bismo spriječili taj umor i da bi prsti i ruke ojačali, valja provoditi tjelovježbu, u prvom redu masirati mišiće, a nakon pisanja ih olabaviti, kako bi se pospješio krvotok. Jednostavnim vježbama postiže se oslobađanje mišićne napetosti, poboljšava cirkulacija i sprječava nastajanje umora. Opće vježbe koje treba svakako raditi su sljedeće:

• glava – počnite spuštanjem brade na grudi, polako okrenite glavu ulijevo, zatim gore, udahnite dok gledate u strop, potom, spuštajući glavu, okrenite je na drugu stranu izdahnuvši zrak; pono-vite okretajem glave na drugu stranu;

• ruke – podignite ruke ispred sebe u visini ramena i zakrećite ih tako da su dlanovi okrenuti jedan prema drugome; nakon toga ih dalje zakrećite tako da dlanovi budu okrenuti prema gore;

• dlanovi – stisnite prste u šaku i ispružite; to ponovite nekoliko puta; • kičma – sjednite na stolac sa stopalima čvrsto na podu; stavite desnu ruku na lijevo koljeno, a

drugu ruku iza leđa; izdahnite, polako se okrenite ulijevo, okrenite ramena u stranu, glavu zaba-cite unatrag; upotrijebite ruku koja je na koljenu prilikom okretanja; ponovno udahnite i vratite se u početni položaj; promijenite ruke i ponovite u suprotnom smjeru;

• noge – sjedeći, prekrižite nogu preko noge; opisujte krugove člankom nogu prvo u jednom, pa u drugom smjeru; promijenite noge i ponovite;

• tijelo – ustanite i šetajte, protežući se i savijajući u hodu. Tjelovježbu, s obzirom na specifičnosti u razgibavanju pojedinih dijelova tijela, možemo podijeliti na: (1) vježbe prstiju, (2) vježbe ruku, (3) vježbe lakata i ramena, (4) vježbe za oči. 6.1. Vježbe prstiju Za početnike su najvažnije vježbe prstiju. Treba ih provoditi svakodnevno kao nadopunu vježbanju na računalu.

Prikaz vježbi prstiju (1) 1. vježba: sjedeći uz stol, vršcima prstiju naslonjenim na stol, polagano dižemo jedan po jedan prst i lagano ga spustimo na stol. 2. vježba: stojeći, ispružimo ruke vodoravno pred sebe, s ispruženim dlanovima i prstima stisnutim jedan uz drugi. Postupno širimo prste jedan od drugoga tako da najprije kažiprst što jače udaljimo od sred-njeg prsta i opet ga približimo, zatim zajedno kažiprst sa srednjim prstom udaljimo od ostala dva, te mali prst od prva tri.

30

Prikaz vježbi prstiju (2) 3. vježba: ispružimo ruke pred sebe s prstima stisnutim u šaku. Naglo otvorimo šaku i polako je stisnemo, i obrnuto, polako otvorimo šaku, pa je naglo stisnemo. 4. vježba: ispružimo jako prste, zatim vršcima prstiju dohvatimo dlan što bliže ručnom zglobu.

Prikaz vježbi prstiju (3)

5. vježba: ispružimo prste pa ih skvrčimo u svim zglobovima. 6. vježba: jednom rukom širimo prste druge ruke jednog od drugoga počevši od kažiprsta i srednjeg prsta prema malom prstu da bismo rastegnuli mišiće među prstima.

Prikaz vježbi prstiju (4) 7. vježba: prislonimo vrhove prstiju uz rub stola, naslonimo se na nj i popuštamo. 8. vježba: prislonimo ruke dlanovima jednu uz drugu uz čvrst pritisak, a zatim širimo ručne zglobove uz odupiranje vršcima prstiju.

31

6.2. Vježbe ruku Vježbe ruku su zapravo vježbe ručnih zglobova ili zapešća za postizanje gibljivosti i pravilnog drža-nja ruku.

Prikaz vježbi ruku 9. vježba: stojeći, ispružite ruke od ramena ravno pred sebe. Gibajte rukama u zglobu u smjeru de-sno-lijevo i gore-dolje. 10. vježba: kružimo u ručnom zglobu rukama najprije prema unutra, a zatim prema van. 6.3. Vježbe laktova i ramena Ako se bavite tjelovježbom, sigurno već poznajete vježbe za zglobove laktova i ramena, te ih možete primijeniti za jačanje ruku i gipkost zglobova za pisanje na tipkovnici računala. To su, na primjer: 11. vježba: kružimo podlakticama u lakatnom zglobu prema unutra i prema van. 12. vježba: kružimo rukama u ramenima uz duboko disanje. 13. vježba: postavimo dlanove na potiljak i mašemo laktovima kao krilima. 14. vježba: gibamo glavu tako da je naslanjamo čas na desno, čas na lijevo rame, uz dizanje ramena. Ove i slične vježbe dobro je izvoditi uz otvoreni prozor u trajanju od desetak minuta, nakon čega ruke spustimo i istresemo ih, uz sasvim opuštene mišiće. Za buduće operatere koji će pisati na tipkovnici osobnog računala kao i sve osobe koje mnogo vremena provode sjedeći za tipkovnicom, potrebno je bavljenje tjelovježbom. Time se sprječava pojava pro-fesionalnih bolesti (očituju se u bolovima kralježnice, ramena ili ručnim zglobovima). 6.4. Vježbe za oči Osobama koje intenzivno rade na osobnim računalima preporučuje se povremena provjera vida. Iako se stručnjaci slažu kako postoji mala vjerojatnost oštećenja vida zbog rada na osobnom računa-lu, ipak se preporučuje ispitivanje vida radi ranog otkrivanja i korekcije defekata. Osobe koje se žale na po-pratne pojave moraju proći opsežniji oftalmološki pregled, uključujući ispitivanje oštrine vida, akomodacije, mogućnosti uočavanja boja, rožnice, leće i mrežnice. Kontrolu vida treba obavljati barem jednom u dvije godine, a ako se primijete smetnje, svakako treba zatražiti savjet okulista. Međutim, i za oči postoje posebne vježbe. Opisat ćemo neke od njih: 15. vježba: pokrećući samo oči, gledajte u strop, pa u pod, gore-dolje; odmorite se zatvorivši oči.

32

16. vježba: pogledajte u gornji lijevi kut, onda dolje u desni; ponovite; promijenite smjer gledajući prvo gore desno, pa dolje lijevo. 17. vježba: kružite očima (ne glavom) gledajući što više možete gore, desno, dolje, lijevo u smjeru gibanja kazaljki na satu; zatim promijenite smjer kruženja očima u smjeru suprotnom od kazaljki na satu. 18. vježba: stavite prst nekoliko centimetara od očiju; izoštrite, a onda lagano prst udaljite od sebe stalno ga gledajući; potom odmaknuti prst izoštrite i polako ga približavajte na nekoliko centimetara od očiju; zatvorite oči i odmorite ih. 19. vježba: sjednite i zatvorite oči na nekoliko minuta, odmorite ruke u krilu ili naslonu stolice, a noge ispružite ispred sebe; potom polako otvorite oči i spustite noge na pod.

33

7. OBRADA TIPKOVNICE 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja Pod "slijepim" pisanjem na tipkovnici osobnog računala razumijeva se pisanje bez gledanja u tipkovnicu. To se postiže samodisciplinom ili uporabom pokrivača tipkovnice.8

Pod deseteroprstnim pisanjem na tipkovnici osobnog računala razumijeva se pisanje na tipkovnici s deset prstiju: četiri prsta svake ruke služe za pisanje slova i znakova, a palci obje ruke za razmaknicu. Princip je deseteroprstnog pisanja na tipkovnici osobnog računala ili pisaćeg stroja da prsti budu nad tipkama te-meljnog položaja iz kojeg zahvaćaju tipke u ostalim redovima tipkovnice i nakon svakog otipkanog slova vraćaju se na svoj temeljni položaj. Ponavljanjem se zahvati automatiziraju. Pri "slijepom" pisanju na tipkovnici osobnog računala ne treba gledati u ekran ili papir, niti u tipkovnicu osobnog računala, već samo u predložak. Već od samog početka učenja treba se privikavati na takav način pisanja na tipkovnici osobnog računala. Time se brže postiže sigurnost u pisanju, a oči se privi-kavaju na gledanje predloška iz kojeg se prepisuje. 7.2. Pravilno sjedenje O pravilnom sjedenju za tipkovnicom osobnog računala ovisi zdravlje i učinak operatera odnosno daktilografa. Za tipkovnicom osobnog računala tre-ba sjediti uspravno, a ne pognuto, stopala tre-baju počivati na podu (a ne podvučena pod stolac), malo prema naprijed, noge moraju biti jedna do druge, a ne jedna preko druge. Pra-vilnim držanjem tijela postiže se nesmetana cirkulacija krvi, što smanjuje umor, a pove-ćava radni učinak.

Nadlaktice i podlaktice operatera tre-baju činiti pravi kut. Laktove treba držati lagano uz tijelo, a ne ih širiti, jer to omogućava pravilnu tehniku pisanja na tipkovnici osobnog računala i ne zamara operatera.

Preporučuje se uporaba stalaka za rad operatera i daktilografa. Stalak može biti stolni ili podni. Bitno je da je stalak u vodoravnoj crti s očima djelatnika koji se služi tipkovnicom, na udaljenosti 30 do 40 cm.

Pravilno sjedenje za tipkovnicom osobnog računala

7. 3. Stavljanje papira u pisač

8 Nekad, dok se daktilografija učila na tipkovnici pisaćeg stroja, koristila se i metoda premazivanja znakova na tipkama

tipkovnice pisaćeg stroja.

34

Ovisno o vrsti pisača, papir se može stavljati u pisač na tri osnovna načina. Laserski pisači najčešće imaju ladicu u koju se stavlja određena količina papira. Kad je u pitanju laserski pisač, bitno je da se puni papirom odgovarajuće kvalitete, odnosno papirom koji je namijenjen za uporabu prilikom korištenja laser-skih pisača. Kod tintnih9 i matričnih pisača papir se najčešće stavlja na za to posebno postavljen naslon. U oba slučaja dobro je bunt papira prolistati prije nego što se stavi u ladicu, odnosno uloži u za to namijenjeni naslon, kako bi se otklonila mogućnost da su papiri slijepljeni. Kod matričnih pisača može se koristiti i bes-konačni papir. On obično stoji u kutiji pored stola, početak je umetnut na dio pisača koji zovemo «traktor», koji ima zadatak da vuče papir. Taj papir može biti višeslojni NCR, što znači da je samokopirajući, pa nam omogućava istovremeni ispis dva ili tri primjerka teksta. Danas se ova vrsta papira najčešće upotrebljava u računovodstvu. 7.4. Oblikovanje stranice Pisani tekst na stranici, pored pravopisne, gramatičke i stilske točnosti, treba biti estetski oblikovan, oku ugodan, ali i funkcionalno smješten. Stoga nije svejedno od kojeg ćemo reza ili retka na stranici početi pisati.

Prikaz opcije Pokaži prije ispisa (Print Preview)

Na papiru formata A-410, koji najčešće rabimo u pisarnicama, biroima i uredima (širok je 80 rezova ili slovnih mjesta, odnosno 210 mm), počinjemo pisati od mjesta gdje se nalazi pokazivač. Prilikom pisanja na osobnom računalu valja voditi računa o tome da su slova gotovo uvijek proporcionalna (iznimka su na primjer slova Courier koja „oponašaju“ slova kakva se nalaze na pisaćem stroju – dakle, riječ je o nepropor-cionalnoj vrsti slova) te se estetski ugođaj bitno razli-kuje od onoga kad je riječ o pisanju na pisaćem stroju. Stoga ćemo prije pisanja pomoću opcije za određiva-nje veličine stranice na kojoj ćemo pisati, stranicu veličine A-4 definirati na način da odredimo veličinu ruba slijeva11, zdesna12, odozgo13 i odozdo14 po 2 cm.. Jednako tako, definirat ćemo veličinu tzv. TAB-a na 1,25 cm.15

Napomena: U okviru opcije Dokument (File) imamo i opciju Pokaži prije ispisa (Print Preview) koja nam omogućuje pogledati na zaslonu kako izgleda oblikovani tekst na virtualnoj stranici, odnosno stranicama. Dobro je koristiti tu opciju prije konačnog ispisa teksta na pisaču.

9 Tzv. «ink-jet» pisač. 10 Veličina papira A-4 formata je 210 u 297 mm. 11 Opcija Margine – Lijevo (Margins – Left). 12 Opcija Margine – Desno (Margins – Right). 13 Opcija Margine – Gore (Margins – Top). 14 Opcija Margine – Dolje (Margins – Bottom). 15 Veličina margina i veličina TAB-a nisu određeni nikakvim standardima. Ovdje je predloženo najjednostavnije

rješenje koje autori upravo zbog toga, a i zbog iskustava u praksi preporučuju, a učenici će odrediti margine u onoj veličini kako im to definira predmetni profesor.

35

I. Temeljni položaj:

tipkanje slova a s d f j k l č

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Prva vježba obrađuje osam slova temeljnog položaja i to: a s d f j k l č . Za obradu temeljnog po-ložaja treba više vremena nego za obradu ostalih slova jer se uz uvježbavanje slova na osnovici stječe sigur-nost u zahvatima, gipkost prstiju, pravilna tehnika pisanja, te pravilno držanje ruku, prstiju i čitavog tijela. Prije početka pisanja prste postavljamo u temeljni položaj koji se nalazi u drugom redu tipkovnice. Dodir na svaku tipku treba biti lagan i kratak, nakon čega treba uslijediti kratka stanka. Dok pišemo kaži-prstima i srednjim prstima, uporišta su nam na malim prstima, a dok pišemo malim prstima i prstenjacima, uporišta su nam na kažiprstima. Dobro je tipkati jednoliko, u ritmu, jer to jamči stalnu brzinu pisanja i mali broj pogrešaka. Svaku vježbu prepisujemo tako da svaki redak prepišemo dva ili tri puta16 i nastojati da bude napisano bez ijedne pogreške. U novi redak prelazimo na način da malim prstom desne ruke dodirnemo tipku ENTER. Pišemo i prelazimo u novi redak ne gledajući u tipkovnicu. Pri tome treba imati na umu da prilikom prijepisa teksta u novi redak tipkom ENTER prelazimo samo u slučaju prelaska u novi odlomak. Jedna od temeljnih prednosti pisanja na osobnom računalu u odnosu na pisanje na pisaćem stroju jest upravo u tome da ne trebamo voditi računa o prelasku u novi redak. Osobno računalo samo – automatski – nakon što dođemo do kraja retka, prelazi u novi redak. Sukladno tome dio vježbi koje se odnose na rad na tipkovnici osobnog računala prilagođen je toj, ali i brojnim drugim prednostima koje ima pisanje na tipkovnici osobnog računala u odnosu na pisanje na tipkovnici pisaćeg stroja. Kojim prstvom tipkamo koju tipku (slovo) vidljivo je iz gornjeg crteža. Prst i tipka koju tim prstom tipkamo obojani su isto bojom.

16 Kad kažemo – prepisati tri puta – ne znači da ćete napisati jedan red, a druga dva kopirati, jer vama je u interesu

naučiti pisati, a ne kopirati. Naučiti dobro pisati, znači puno uvježbavati pisanje istih riječi, redova ili cijelih odlomaka.

36

V j e ž b e 1. ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf Ovu vježbu, kao i mnoge druge vježbe u ovom udžbeniku, treba pisati kroz troredove. To znači da svaki red treba ispisati tri puta bez pogreške. Primjer razrade vježbe 1.: ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf U sljedećim vježbama od svakog reda napravite trored. Trored je tri reda (jedan za drugim) ispisanog teksta ili slova. Između troreda ostavljajte jedan red prazan, tj. dvaput dodirnite tipku ENTER. Vježbe koje ćete pisati svladavajući vještinu kompjutorske daktilografije treba napisati kao što je razrađeno u vježbi 1. 2. ss ll ss ll ss ll ss ll ss ll ss ll ss ll ss ll ss ll ss ll ss aa čč aa čč aa čč aa čč aa čč aa čč aa čč aa čč aa čč aa čč aa sa lč sa lč sa lč sa lč sa lč sa lč sa lč sa lč sa lč sa lč sa jas fčl jas fčl fas fčl jas fčl jas fčl fas fčl jas fčl jas fč 3. fdjk fdjk salč salč fdjk fdjk salč salč fdjk fdjk salč salč fd fdjk fdjk jdsl jdsl fdjk fdjk jdsl jdsl fdjk fdjk jdsl jdsl fd sala lača sala lača sala lača sala lača sala lača sala lača sa asdf jklč člkj fdsa asdf jklč člkj fdsa asdf jklč člkj fdsa as 4. jak jak jak kaj kaj kaj kač kač kač čak čak čak dač dač dač ča jada jada jada kaja kaja kaja jaka jaka jaka kada kada kada ka sala sala sala dala dala dala jafa jafa jafa časak časak časak lada lada lada čaj čaj čaj da da da lak lak lak sla sla sla la

37

5. jada jada jada kaja kaja kaja dala dala dala jada jada jada kaj sklad sklad sklad sjaj sjaj sjaj daska daska daska sada sada sa čaj čaj čaj sladak sladak sladak jaka jaka jaka jača jača jačaj jafa jafa jafa kasa kasa kasa slad slad slad sklad sklad sklada 6. člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člk sada sada jača jača sada sada jača jača sada sada jača jača jad slad sladak jak jača jačala slad sladak jak jača jačala slad sa čaj čaja jak jača slad sladak klas klasa klasala jad jada klasa 7. safalada klada safalada klada safalada klada safalada klada sad laskala skladala laskala skladala laskala skladala laskala alka jadala kaskada jadala kaskada jadala kaskada jadala kaskada jad lakaja klasala lakaja klasala lakaja klasala lakaja klasala lak Sljedeću vježbu prepišite kao što je napisana u knjizi, bez pogreške. Nakon toga od svakog retka napišite točan trored. 8. sklad dala skladala jad dala jadala kas kada kaskada las skala laskala klas sala klasala lak kaj lakaj čačka kala čačkala kaj ja kaja kala laj kalaj jača ala jačala sjaj jaja sjaja jad ada jada dala jadala sklad lad sklad falda jada safalada klas sala klasala kaska kada kaskada laska skala laskala sklada klada la skladala falda lada safalada kada kaska kaskada ja jača jačala Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. D o p u n s k e v j e ž b e Sljedeće vježbe prepišite kao što su napisane na CD-u koji se nalazi u privitku ovog udžbenika bez pogreške. Nakon toga od svakog retka napišite točan trored. 9. čačkala kačkala kalfa kačkala kalfa kalaj kalfa kalaj kajak kaj kalaj kajak alfa kajak alfa čaklja alfa čaklja dlaka čaklja čak dlaka lajka dlaka lajka jaka lajka jaka daj jaka daj sjaja sjaj sjaja falda sjaja falda kaskada falda kaskada dada kaskada dada 10. asčl člsa fjdk jfkd skld ldsk asčl člsa fjdk jfkd skld ldsk as jača jaka kalaj sjaj kasa fasada čak jafa časak salda skladala dala sladak čaj daj sladak čaj dala sladak čaj skakala skakača klasala laskala lajka klasa laskala lajka dasaka safalada kala

38

11. slad slada sladak slak slad sladak sladak slak slad slada slad kas kasa kasala kaj kaja kajak kas kasa kasala kaj kaja kajaka čas časak čaj čaja čak čaklja čas časak čaj čaja čak čaklja ča slad slada sladak slak slad slada sladak slak slad slada slada 12. fasada fasada safalada safalada fasada safalada fasada safalada čaj čaja jak jača slad sladak klas klasa klasala jad jada klasa sjaja falda sjaja falda kaskada falda kaskada dada kaskada dada klasala laskala lajka klasa laskala lajka dasaka safalada klasa 13. skladala časak salda jafa fasada jača kasa sjaj dala sladak čaj dlaka lajka jaka lajka jaka daj dlaka lajka jaka daj sjaja sala safalada klada safalada klada safalada klada safalada klada jad slad jadala kaskada falda jaka dada čaklja čačkala kaskala sala

39

II. Tipkanje slova r u

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Ovom vježbom prelazimo na tipke u trećem redu tipkovnice. Tehnika pisanja je ista kao i pri pisanju pomoću tipaka osnovice. Slovo r nalazi se u trećem redu tipkovnice, a pišemo ga kažiprstom lijeve ruke koji ispružimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo na osnovicu. Slovo u nalazi se u trećem redu tipkovnice, a pišemo ga desnim kažiprstom koji također ispružimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo na osnovicu. Ostali prsti pri ovom tipkanju ostaju mirno na osnovici, a uporišta su na malim prstima. V j e ž b e 1. frf frf frf juj juj juj frf frf frf juj juj juj frf frf frf juj frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frj far jču far jču far far jču far jču far far jču far jču far jču 2. arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj asdfr člkju asdfr člkju asdfr člkju asdfr člkju asdfr člkju asd člru fujr člru fujr člru fujr člru fujr člru fujr člru fujr člr 3. rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak rak ura ura ura ura ura ura rak rak rak rak rak rak ura ura ura ura ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruka ruk urar urar urar urar urar urar urar urar urar urar urar urar ura

40

4. luka luka luka ujak ujak ujak arak arak arak kras kras kras luk rudar rudar rudar ručak ručak ručak frula frula frula rudar rud luda luda luda kuda kuda kuda ruka ruka ruka jauk jauk jauk lud kadar kadar kadar jarak jarak jarak karas karas karas daruj dar 5. udar ular ruda ruka čuda čuka ujak ukus ruča ruka udar ular ruk laka luka jada juda kada kuda lada luda kaja kuja kasa kusa kud lula luka kara kura sara sura dala dara fala fara jaka jara luk čaja čara jaka jara dala dara sara sura kara kura fala fara čar 6. ljuljala luč ručala lud čudak jarak sud rasula ukras urar udara uručuju sud arak čula kraj ručala sudara luk usud surla ljuljaj ručaju kulaka rulja uručuju dulje kraj čardak juraj krda udaraj laska kadulja čačkaju julka kada slučaj ljudska ljuljačka sudar 7. drska ljulja duklja udar jauk krda ukraj ruka ulkus ukus čardak ukrala frula ukras kaskada surla ukus ručala safalada luka kuda srlja ključar urar kras čačkala kulak kuluk rafal radar laskala kaljača raduju skakač fasada kačkala surla drljača kurjak daska 8. Riječi napisane unutar jedne zagrade pišite u troredima ili višeredima.17 Ovdje je prikazan način tak-vog uvježbavanja a koristit ćete ga u svim vježbama ovog tipa, koje se nalaze u slijedećim lekcijama. (ljulja ljuljala ljuljačka) (drlja drljala drljaj drljača) (ručak ručala ručaj) (ukus ukras ulkus uskrs) ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljaj drljača ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus ukus ukras ulkus uskrs

17 U ovoj vježbi učenici neće koristiti tipku ENTER niti paziti na desni rub jer je osobno računalo na tehnološkoj razini

koja nadmašuje ovu radnju. Naime, jedna od temeljnih prednosti pisanja na tipkovnici osobnog računala jest upravo ta što operater ne mora razmišljati kada će prijeći u novi red. To je radnja koju osobno računalo obavlja samostalno (automatski).

41

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

D o p u n s k e v j e ž b e 9. rarsrdrf učulukuj rfrdrsra ujukuluč rarsrdrf učulukuj rfrdrsraf luč ljuljala ručala sud urar čudak rasad rasula ukras urar raja radar ljudska suklja kauč drljača ruka krda kaučuk slučaj udara ljuljačka drska ljulja duklja rasku udaru jauk krda ukraj daruj 10. fdrf jkuj fdrf jkuj fuju jrfr fuju jrfr člru fujr arf čuj frjur ruka ruda kuda surla kulak ručala ukrala frula ukras ukus sudar raj duda kurjak čardak sudar frula ulkus ukus čudak kuda rudara uručuju luk sud usud arak surla čula kraj ručala ljuljaj sudara 11. asdfr člkju rfdsa ujklč asdfr člkju rfdsa ujklč asdfr člkju rfd srlja kulak kuluk kralj ključar urar surka kras rafal krda ruda ručaju dulja kraj kulaka čardak juraj rulja krda udaraj uručuju rukuju luduju uraru rudaru jauču sudaraju ara arara kuluk uraru 12. luda luda lada lada kuda kuda kada kada kula kula kala kala lud kura kura kara kara fura fura fara fara lula lula lala lala kar jura jura jara jara suda suda sada sada duda duda dada dada sud ruda ruda rada rada rusa rusa rasa rasa ruka ruka raka raka rak 13.

U sljedećem četveroredu su napisane riječi tako da sljedeća riječ počinje slogom kojim završava prethodna. Prepišite ovu vježbu tako da svaki redak ispišete tri puta. luka kada daru ruda dala laka kara rasa sara raju jura raku kura rafal falda dara radu dura rasu surka kasa sala lara raku kusur surla laska skakač kačkala laka kaljača čara raduju jula laska kadulju ljuljačka čačkaju julka kada darak akra raka kara rakar

42

III. Tipkanje slova e i

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova e nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se srednjim prstom lijeve ruke, tako da ga pomaknemo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Tipka slova i nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se srednjim prstom desne ruke, tako da ga ispružimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na osnovicu. Uporišta su na malim prstima.

V j e ž b e 1. ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki ede iki ede iki ede iki ede iki aed čik aed čik aed čik aed čik 2. asder člkiu asder člkiu asder člkiu asder člkiu asder člkiu asd led led sik sik led led sik sik led led sik sik led led sik sik sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu 3. jela djed jela djed jela djed jela djed jela djed jela djed jel kida dika kida dika kida dika kida dika kida dika kida dika kid čeka čika čeka čika čeka čika čeka čika čeka čika čeka čika ček kiri dere kiri dere kiri dere kiri dere kiri dere kiri dere kir 4. asde člki edsa iklč asde člki edsa iklč asde člki edsa iklč asd krik krik krik krijes krijes krijes uredski uredski uredski ili lički lički lički redar redar redar srijeda srijeda srijeda kir riječi riječi riječi slijedi slijedi slijedi uredili uredili ur

43

5. kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kju resa resa ruski ruski jurila jurila ljudi ljudi klisure klisure dulji dulji uručila uručila iskusila iskusila lila lila ili ili rudarski rudarski susjedi susjedi klis klis kliker kliker sedef 6. asdfre člkjui asdfre člkjui asdfre člkjui asdfre člkjui asdfre krik krijes rila uredila lijek riječi srijeda udisaj slijed sir kliči kisik ilija sila sidra radij udisaj radili ikra freska se isklijala riječi seljački uredili uredski krik lirik seli krila 7. ilijada ridala klisura dur ured rudi duri krila krilila slijedi redar kelj lederer sef referirali defilirali krijes uredila ili kliči sila radij udisaj freska isklijala seljački riječ uredski kiselila djed riječ srljala kliči rudarski fluid rijeke klisura 8. Napišite sljedeće smislene cjeline (rečenice) u troredima, četveroredima ili višeredima bez pogreške. Između rečenica pritisnite dva puta na razmaknicu (jedanput umjesto točke koja dolazi na kraju rečenice, a drugi put umjesto razmaka koji se ostavlja iza točke). luka ide u liku djedu iliji jela je jurila susjedi lada sije jula se uredila radi luke sada je srijeda sara je čula iliju kajsija je isklijala ljerka je dala ladi kelj jelka sadi luk dara krade lidiji krede usred sela julka se sakrila u klisuri 9. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (ili ja ilija da ilijada) (ski ja skija le skijale) (ka di kadi fa kadifa) (si je sije la sijela) (kli ke klike re klikere) kla di kladi le kladile) Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. D o p u n s k e v j e ž b e 10. aed aed ded fed red čik lik kik jik uik aed aed ded fed čik lik kiki kiki kiki rede rede rede iskusila iskusila iskusila ili li fluid fluid juli juli usred usred uslijed uslijed rijeke rijeke slikarski klije krije ridali lire kiselila sije lije dulji resi

44

11. skakač srijeda slikarski kuluk iskusila lijek kadulja ljuljačka sakrila klisura uradila dječak kukurijek lijek sakrila safalada udisaj kukurijek kefir susjedi djed ljerka klisura rulja sudara kaskada slijedila klasičar kaljača sakrila kadulja rasula ilija 12. raka rika sar sir krak krik lula lila ruka rika sladila sledila ječala jačala laka lika rasa resa ruski reski iskusila iskesila ali ili juli jeli ara era rudar redar klas klis uradila uredila krade krede jeka jaka rasa resa kleči kliči čula čila kula kila 13. ridala ridala ilijada ilijada klisura klisura dur dur ured ured rudi rudi duri duri krila krila krilila krilila lider lider ili redar redar ured ured kelj kelj lederer lederer sedef sedef sef referirali referirali defilirali defilirali resi resi liči liči 14. Od sljedećih redova napišite točne trorede ili višerede: lira lirika liričar lira lirika liričar lira lirika liričar lira klas klasala klasičar klas klasala klasičar klas klasala klasik sije usije rasije sije usije rasije sije usije rasije sije usije slijed slijedila uslijedila slijed slijedila uslijedila slijedi kida kidali ukidali kida kidali ukidali kida kidali ukidali kida dječak dječaka dječake dječak dječaka dječake dječak dječaka 15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (si je sije de sijede) (či ča čiča ka čičaka) (ki da kida le kidale) (če ka čeka le čekale) (kla si klasi ka klasika)

45

IV. Tipkanje slova v m

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Pri zahvatu u prvi red, šaku malo spustimo kako bismo je približili prvom redu, a zajedno sa šakom pomaknemo i prst, te udarimo tipku. Pri zahvatu na slovo v, koje se nalazi u prvom redu tipkovnice, kažiprst lijeve ruke pomaknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na osnovicu. Pri zahvatu na slovo m, koje se nalazi u prvom redu tipkovnice, pomaknemo kažiprst desne ruke dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst natrag.

V j e ž b e 1. fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mj lav lav maj maj lav lav maj maj lav lav maj maj lav lav maj ma 2. frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj fr dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ld 3. java java java majka majka majka varka varka varka makar makar vika vika vika mira mira mira deva deva deva mila mila mila vi mljekar vjera muka krava mjera mačak mravi klima vučjak uvijek sram sram sram makar makar makar vidim vidim vidim vim vim vim 4.

46

vrv vrv vfa vfa vfi vfi vfe vfe vfu vfu vka vka vki vki vke vk vir vir vrijes vrijes vrijesak vrijesak vrisak vriska vrludali vama vama vara vara vjera vjera vedra vedra vir vir virim viri var vara varam varala vrulja vije vrijeme vrijede vedra večera 5. mum mum mja mja mji mji mje mje mju mju mfa mfa mfi mfi mfe mf mama mama mumija mumija mačka mačka marka marka mislim mislima mamurluk mamurluk markiram markiram mimika mimika mima mima mi mlad mladački mjesečar mjesečarka makar medičarski malj maljav 6. velesajam firma mljekara milija vučjak mjerim varam marama vir krava visjela mravi klima večer večera varka sav sva java malj dimim virim davim kama majka marka vilma firma davala čuvam mi limar vrijeme jama salama selim veselim mislim sram varka vama 7. U sljedećem troredu napisane su rečenice, ali bez velikih slova i točke. Umjesto velikog slova pišite malo slovo, a umjesto točke ostavljajte jedno prazno mjesto. Svaki redak ovih rečenica prepišite tri do pet puta bez pogreške. mislim da je sve varka emilija i eva idu mami darujem maramu ja se veselim kad vidim vilmu vrijeme je da ema jede safaladu velimire daj mami mimi med mesar daje mesa mačkama vera viče 8. velimir defilirali krila kičma lajav film jamajka varam marama mjesečarka salama sakrila klisura smilje savijača uvala mjerač dimim damir alva virila uradila divlji alkemija kaskada salama darujem vidim uredski seljački čuvam majka dremljiv vir večera 9. kačkala rum čemer ukras mljekara slikarski vrijeme luka limari krvav lijeva mimika virila surla mesar jamama kurjak emil drum mladački java klima visjela dur rudar alkemija jamajka emilija jesam drumski imela lijevak smijem klijala sarma sudar večeras 10. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (mu va muva la muvala) (su va suva rak suvarak) (ma mi mami la mamila) (vri je vrije de vrijede) (slije va slijeva la slijevala) (di mi dimi la dimila)

47

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

D o p u n s k e v j e ž b e 11. amuri amuri amajlija amajlija alma alma alkemija alkemija alva slama slama salama salama smijem smijem smilje smilje savijača drum drum drumski drumski dama dama damama damama dim dim dimi jaram jaram ječam ječam jesam jesam jama jama jamama jamama ja 12. kvaka kvadar kvar krv krvav kuma kumiri kulak kvaka kičma kiča limar limarija limfa luk lukav laje lajav lamela limara lijeva čavli čemer čuvar čamim ček rame rima reve rum uvala uvarak us eva ema esma imala imela irma imam islam vrijeme vir muk samim 13. divlja mačka krivi čas miris salame ječam klije alma čuva veru ilija je limar mačka se udavila veliki kvar dlakav mačak uvala lamela lijevak smilje svečar dimljiv dremljiv ječam javila vim mač mačak mačka večera večeras večeram mjera mjerač vir virila 14. velesajam firma mljekara mimika vučjak mjerim varam marama vir dimim virim limar vrijeme krava visjela jama salama malj klima kvaka limarija čuvar mač laje lamela islam vrijeme uvarak sama vedra vrijede savijača smilje smijem mi jesam kuma kumiri alma 15. Sljedeći dvored napišite četiri puta za redom. Između dvoreda pritisnite dva puta tipku ENTER.

avar svima deva film jamajka kava lijevak čuvar rame uvijek emir iverak vime mirim avar svima deve film jamajka kava li 16. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (ma ra mara ma marama) (lim ar limar ija) (ru ka ruka vi rukavi) (veče ra večera ju večeraju) (var a vara ju varaju (mjes ec mjesec ima mjesecima)

48

V. Tipkanje slova g h

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Slova g i h nalaze se u drugom redu tipkovnice između osnovnog položaja lijeve i desne ruke. Zahvat na slovo g, koje se nalazi u drugom redu tipkovnice, izvodi se kažiprstom lijeve ruke tako da prst pomaknemo malo udesno, lagano dodirnemo tipku i prst odmah vratimo na osnovicu. Ostali prsti ostaju mirno na osnovici. Zahvat na slovo h, koje se nalazi u drugom redu tipkovnice, izvodite kažiprstom desne ruke tako da prst pomaknete malo ulijevo, lagano dodirnete tipku i prst odmah vratite na osnovicu. Ostali prsti stoje mirno na osnovici. Uporišta su na malim prstima. V j e ž b e 1. fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jh gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mh 2. fg fg jh jh gf gf hj hj fh fh jg jg fg fg jh jh gf gf hj hj fh fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fg fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fg 3. fah fah fah jug jug jug fah gah fah jug jug jug fah fah fah jug vrh vrh vrh mig mig mig vrh vrh vrh mig mig mig vrh vrh vrh mig hir hir mag mag dah dah gaj gaj hir hir mag mag dah dah gaj gaj čeh čeh sag sag duh duh hum hum grm grm čeg čeg čeh čeh sag sag

49

4. hlad hlad hlad glad glad glad liga liga liga hara hara hara dah grmi grmi grmi hrid hrid hrid glas glas glas hrli hrli hrli grm gluh gluh gluh juha juha juha igra igra igra hram hram hram ham grah grah grah hlad hlad hlad duga duga duga kruh kruh kruh dug 5. galamim gadljiva gudura gaf gajde galama galerija galge gladuje hajduku hajka hajkač harfa havarija hemisfera heureka hidra hir gdje geg hidrauličar hidraulika germa glačala hijerarhija hidra glad glas hlače hlad graham grama hrid hum grgurav glasački grm 6. grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf glavar glavar galama galama glečer glečer gdje gdje galerija ga guska guska gusle gusle grijeh grijeh glačala glačala gram gram ga grga graja germa germa glas glas glasački glasački geg gegam 7. huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj hajduk hajduk hajdučki hajdučki hlače hlače hmelj hmelj hag hag hlad hlad hridi hridi hemisfera hemisfera helga helga hvar hvar hrskav hrskav humak humak hajkač hajkač halva halva hrčak hrčak 8. mala čahura vuk gladuje guska gače harfa svira velike hlače kuga je harala velika vam hvala čuvam gusku veselim se harfi arhivar radi u arhivu gdje je humak mesar ima vagu mama kuha helga je ručala kuhar ima kuhaču hvarska luka evu su hvalili 9. gladuje galge galerija galama gajde gad gadura gadljiva galamim hemisfera heureka hidra hir hajduku hajka hajkač harfa havarija hajduk čahura guska glasač jaguar hvalim rashladila udruga saga svrha havaji arhivar čahura humak helga hidrauličar hlače drugi 10. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (ugla vi uglavi la uglavila) (ča hu čahu ra čahura) (va ga vaga la vagala) (ha rač harač ima haračima) (ge ga gega la gegala) (ku gla kugla čima kuglačima) (ar hiv arhiv ar arhivar) (hva li hvali la hvalila)

50

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. D o p u n s k e v j e ž b e 11. fgf fvg jhj jmh juh fgf fvg jhj jmh juh fgf fvg jhj jmh juh fgf kuhar lugar alga udruga čigra garav gluma gruda mag magma marka jegulja magla krug velegradski gradim grčka jaguar gradila gara duh dahija čeh čahura juha muha hajka hum arhiv hvalili hrlili 12. jahač čagalj ljaga jahač čagalj ljaga jahač čagalj ljaga jahača humus svrha ahmed humus svrha ahmed humus svrha ahmed humus sva grgeč čigra alga grgeč čigra alga grgeč čigra alga grgeča agava grijeh harač čahura grijeh harač čahura grijeh harač čahura grč 13. huči hulja hvala hajde halja hrli humak humus hvarski hemisfera guska agava alga figura figurama magma jaguar kvrga grudi guska rahla suha svih svrha ahmed vrh usahla udah shema kuriri kuhača glečer drugačije mig grad grgeč grič duga glavar glede gladujem 14. asdfg hjklč člkjh gfdsa asdfg hjklč člkjh gfdsa asdfg hjklč člk grijač grijač harfa harfa figura figura sluh sluh jahala jahala arhivar arhivar jaguar jaguar svrha svrha alga alga udaha udaha čahura čahura čaruga čaruga halva halva havaji havaji gega gega 15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (lu gar lugar eva lugareva) (mu ha muha ma muhama) (ru ga ruga la rugala) (ku ha kuha ča kuhača) (gla sa glasa la glasala) (haj duk hajduk čki hajdučki)

51

VI. Tipkanje slova c i zareza (,)

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova c nalazi se u prvom redu tipkovnice, a piše se srednjim prstom lijeve ruke tako da prst po-maknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na temeljni položaj. Ostali prsti ostaju na osnovici. Tipka zareza (,) nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se srednjim prstom desne ruke tako da prst po-maknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst odmah na osnovicu. Ostali prsti ostaju na osnovici. Uporišta su na malim prstima. Naputak za pravilno pisanje: Zarez kao interpunkcijski znak pišite neposredno nakon zadnjeg slova u riječi, a iza zareza obvezno ostavite razmak (jedan udarac, odnosno jedan dodir, na razmaknicu). V j e ž b e 1. dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, 2. asdc člk, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asd caic caic ,če, ,če, caic caic ,če, ,če, caic caic ,če, ,če, cai fkc, jd,c jkc, jdc, fkc, jd,c jkc, jdc, fkc, jd,c jkc, jdc, fkc 3. lice lice lice kec kec kec cilj cilj cilj lice lice lice kec ke ceh ceh ceh kuca kuca kuca cica cica cica klica klica klica ceh vic, kim, dim, vid, dik, vi, da, me, je, ef, cik, fis, caj, vic krivac, krivac, krivac, celer, celer, celer, cicija, cicija, ci

52

4. asdfec člkji, asdfec člkji, asdfec člkji, asdfec člkji, asdfec, glumac, glumica, ciklama, ciklamica, cura, curica, maca, macica dalmacija, deflacija, direkcija, edicija, edukacija, ekcem, vic relacija, relaksacija, rukavac, rukavica, ručica, jecaj, jelica 5. djeca su se cijelu večer igrala i skakala cica je slikala sliku dječaci su sve vrijeme čekali sekicu ceciliju i susjedicu luciju u luci je čamac dječaci i mala mica večeraju a mama im kuha čaj maca cijelu večer čeka djecu seke cecilije idem luciji reče ica 6. galerija herceg lice savijača heureka carigradski madrac iglica vrijeme juha fikcija secesija jagica kaskader vučjak celer redi relaksacija lucija klavir velesajamski cikla kuharica divljački čamac ilirac rukavac jegulja dremljiv ciglarski cičim isklijava 7. uska cjevčica, duga ulica, velika glumica, miris ciklame, cica, cvrčak maslačak grgeč cedar hlače kasica lijevak kuharica grcaj jahački galama juhica dikcija mladački ciceri veselje ciglarski smijeh hemisfera akcija alkemija smilje smicalica ciča čuvarica 8. lekcija selekcija racija klasifikacija carigradski vic čuvarica dalmacija deflacija direkcija edicija edukacija ekcem smicalica lucifer kukica ladica mimica lucija kuglica raca jelica mjerica cecilija krivac celer cicija glumica licemjerje kukavica milica 9. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (lica ulica udica) (kuka, kukavica, kucavica) (edicija, edukacija, relaksacija) (crv crvac crvak) (gluma gluma glumica) (seka, sekcija, selekcija) Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. D o p u n s k e v j e ž b e 10. mačkica, mjeseca, mjerica, madraca, smicalica, savica, sicilija lekcija, racija, selekcija, klasifikacija, lekcija, carigradski cikla, ciklama, ladica, ladičarka, cilika, milica, kukica, gaca kuglica, raca, racija, lisica, mimica, lucifer, fikcija, lucija 11. de, dc, cdc, cdc, cic, ckc, c,c ki, k,, ke, kd, kc, cdk, ,kdc,

53

kuham mrkvicu, sudac velimir, dječarac ivica, mala jelica, vic, hajdučica laura, klica ječma je isklijala, vrh iglice, ilirska, udica, ulica, drugačije, urica, juri, kaca, vrijeme, ceduljica 12. kec di, kec di, dec ki, dec ki kec di, kec di, dec ki, dec ki,k vjeverica, srce, kucavica, kukavica, licemjerje, reci, glumica, vidrica, čačkalica, kamilica, mjerica, crvljivi, jelica, ivica, ferijalac, lucija, vic, čuvarica, herceg, sudac, lice, mjerica, 13. kvar, lukrecija, kvalifikacija, klasifikacija, rak, rashladila, lijevak smilje divlji ječam dremljiv javila vim lamela mladački isklijala, celer, kucavica, kukavica, klima, mjerica, galerija, gadura hajduk glavar hidrauličar galerija hmelj grgurav heureka 14. mljekarica, maslačak, ilica, sicilija, udica, carigrad, glumac, večera mjera mjerač virila imala velimir salama mjesečarka dimi klasika, lucija, feudalac, kaskada, kukac, vjeverica, limarija, rashladila druga suha mag kuhača kvrga usahla duga hvala figura 15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (cija, fikcija, kvalifikacija,) (ura urica curica) (cica cicija cicijama) (kas kasica klasica)

VII. Tipkanje velikih slova,

točke (.) i crtice za rastavljanje (-)

54

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Pri pisanju velikim slovima (VERZAL) rabimo tipku SHIFT. Tipke SHIFT nalaze se u prvom redu tipkovnice na lijevoj i desnoj strani. Prilikom pisanja velikog slova tipkom na lijevoj strani tipkovnice, rabimo tipku SHIFT koja se nalazi s desne strane tipkovnice (pritisak malog prsta desne ruke), i obratno – ako pišemo veliko slovo tipkom na desnoj strani tipkovnice, rabimo tipku SHIFT koja se nalazi na lijevoj strani tipkovnice (pritisak malog prsta lijeve ruke). Kad želimo pisati cijelu riječ ili neki tekst velikim slovima (VERZALOM), pritisnemo tipku Caps Lock (nalazi se iznad lijeve tipke SHIFT). Kad napišemo željenu riječ ili tekst velikim slovima, ponovno pritisnemo tipku CAPS LOCK i normalno nastavimo dalje pisati. Pritisak prsta na tipku CAPS LOCK mora biti jednokratan, nakon čega ćemo pisati velika slova tako dugo dok ponovno ne pritisnemo tipku CAPS LOCK i time isključimo pisanje velikih slova. Prilikom pritiska na tipku CAPS LOCK ostali prsti ostaju na osnovici, a uporište na kažiprastu lijeve ruke. Točka se nalazi najčešće u prvom redu tipkovnice i pišemo je prstenjakom desne ruke. Prstenjak s osnovnog položaja pomaknemo dolje desno i nakon kratkog dodira tipke prst vratimo na temeljni položaj (tipka slova l). Točka se kao interpunkcijski znak (razgodak) piše uvijek iza zadnjeg slova u riječi, a iza nje obvezno dolazi razmak. Crtica za rastavljanje se nalazi u prvom redu tipkovnice i pišemo je dodirom tipke malog prsta desne ruke. Napomena: s obzirom na automatizirani prelazak u novi redak prilikom pisanja na tipkovnici osobnog račnala, crtica za rastavljanje u funkciji rastavljanja riječi na kraju retka koristi se vrlo rijetko. V j e ž b e 1. Ja Ja Ka Ka La La Ča Ča Je Je Ke Ke Le Le Če Če Ji Ji Ki Ki Li Fč Fč Dč Dč Sč Sč Ač Ač Ga Ga Hč Hč Re Re Ue Ue Vi Vi Me Me Ci Jaga Jaga Kaja Kaja Lela Lela Čile Čile Jaga Kaja Lela Čile Ja

55

Faks Faks Dada Dada Sara Sara Avar Avar Faks Faks Dada Dada Sa 2. Emir, Emir, Ivica, Ivica, Rim, Rim, Umag, Umag, Emil, Emilija, Mira, Mira, Verica, Verica, Cecilija, Cecilija, Dalija, Damir, Carigrad Carigrad Lidija Lidija Dalmacija Dalmacija Lika Ilija Ilija Ilijada Hvar Aljaska Grga Krka Eva Lea Jela Jelica Mirica 3. aj- aj- el- el- ri- ri- aj-, aj-, el-, el-, ri-. ri-. aj-. aj- Di.- di.- Ke-. ke-. Jl.- jl.- Is., is-, Uk,- uk,- Fi-., fi-.,- Je-li-ca, Ca-ri-grad, Li-vi-ja, Si-ci-li-ja, I-li-ca, Ma-ri-ca de-vi-ja-ci-ja, mlje-ka-ra, kra-dlji-vi-ca, sri-je-da, ča-mac, 4. mama Marica, ujak Ludvig, seka Ljerka, dječak Flavije, Silvija VAMA, SAMA, GRAMA, HR, HGK, VAMA, SAMA, GRAMA, HR, HGK, GRAMA, Jelka, Samuel, Damir, Časlav, David, Silvije, Slavica, Jelica, Sljeme, Čučerje, Duga Resa, Lika, Umag, Skrad, Krk, Cres, Učka 5. Sisak je grad. Lucija ima kikiriki. Sava je rijeka. Čuvaj luk. Eva sije mrkvu. Sudac sudi kradljivcu u sudu. Ema ide u Sisak. Lugar Emil čuva drva u gaju. Eva i Emil se grle. Kava se kuha. Mučim se da uguram čamac u rijeku. Ema i Mira idu kraj livade. 6. Prepišite sljedeću skupinu rečenica nekoliko puta kao samostalnu cjelinu.18 Na jednom od primjeraka poravnaj desni rub teksta uporabom opcije Justified.

Emilija je sjedila i gledala isklijalu heljdu. Čula si kad je Jelica jecala. Seljak gleda gdje klas klasa. Lidija gleda film LUKA. Gdjekada se čuje graja dječaka. Laura vesela sjedi u fijakeru. Maja ima u rukama adresar s adresama Eve, Ilije, Mislava, Helge i Jurice. Iva daje Evi ulje, kelj, mak, jaja, mrkvu, maslac i liker. Ilica je duga ulica. Evica je dala majicu Emilu. 7. kuhaj Cecilija Makarska Ilica ulica sir Milka imala čaj sjedim Helga i Jurica idu u Sisak. Emil i Lucija idu Evi u Dalmaciju. Jurica daruje Jagici i Luki med. Mara je darivala Miri majicu. David i Eva idu u Maksimir da vide vjevericu, medvjeda i devu. 18 Nakon što prepišemo ovaj tekst, poravnat ćemo lijevi i desni rub pisanja (opcija Justified) na sljedeći način: Emilija je sjedila i gledala isklijalu heljdu. Čula si kad je Jelica jecala. Seljak gleda gdje klas klasa. Lidija gleda film LUKA. Gdjekada se čuje graja dječaka. Laura vesela sjedi u fijakeru. Maja ima u rukama adresar s adresama Eve, Ilije, Mislava, Helge i Jurice. Iva daje Evi ulje, kelj, mak, jaja, mrkvu, maslac i liker. Ilica je duga ulica. Evica je dala majicu Emilu.

56

8. Lukave mačke su ukrale lugarev sir. Milka lijeva čaj seki Ivi. Rijeka je veliki lučki grad. Ujak Emil i susjed Luj su veseli. U luci ima velikih i malih čamaca. Cecilija kuha celer u juhi. U Maksimiru i u Lici ima medvjeda. Seka Jelica čuva malu macu. 9. lijevala, Darija, KAMELIJA, li-ma-ri-ja, DALMACIJA, drugačije, Darujem mami sir. GRAMA, cicvara, SECESIJA, re-lak-sa-cij-ski, Milka lijeva čaj seki Ivi. Seki Ivi Milka lijeva čaj. Čaj li- jeva Milka seki Ivi. Lijeva Milka čaj seki Ivi. KVALIFIKACIJA, Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 10. Sljedeći dvored prepišite tri puta bez pogreške. Amalija, Sara, Damir, Flavije, Jere, Ksaver, Lucija, Čad, Gaj, Hvar, Rijeka, Umag, Evica, Iva, Verica, Mars, Carigrad, ILICA, 11. ILICA je duga ulica. Ilica JE DUGA ulica. Ilica je duga ULICA. LUCIJA je imala sir. Lucija JE IMALA sir. Lucija je imala SIR. LAURA vesela sjedi u fijakeru. Laura VESELA sjedi u fijakeru. Laura vesela SJEDI u fijakeru. Laura vesela sjedi U FIJAKERU. 12. gdjekada Marija mrkva Jurica Jagica Vera ulica Emil Sljeme Iva Luka klas Časlav David Skrad mak jama java Krk Cres rudar Učka Havaji dremljiv Carigrad Dugave vesela Velimir skakačica Damir sudar Lederer Flavije Sicilija Ludvig secesija Marica Carigrad 13. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl Al. Al. Al. Ul. Ul. Ul. Il. Il. Il. El. El. El. Is. Is. Is. L. I-li-ja-da, dru-ga-či-je, mje-se-čar-ka, ma-la-ri-ja, ru-ka-ma smi-ca-li-ca, li-ra, ma-sla-čak, ja-ram, vri-je-me, ci-kla-ma,

VIII. Tipkanje slova o p

57

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova o nalazi se u trećem redu tipkovnice. Pišemo ga prstenjakom desne ruke tako da zahvatimo gore malo ulijevo, dodirnemo lagano tipku i prst vratimo na temeljni položaj. Tipka slova p nalazi se u trećem redu tipkovnice. Pišemo ga malim prstom desne ruke tako da prst pomaknemo sa slova č gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i prst vratimo natrag na njegovu tipku temeljnog položaja. Uporište je u kažiprstu. V j e ž b e 1. lol lol lol čpč čpč čpč lol lol lol čpč čpč čpč lol lol lol čpč los los čpf čpf los los čpf čpf los los čpf čpf los los čpf čpf pra pre pri pro pru ora ore ori oro oru pra pre pri pro pru ora 2. sol sol sol pek pek pek sol sol sol pek pek pek sol sol sol pek kao kao kao kap kap kap kao kao kao kap kap kap kao kao kao kap kip kip čep čep ovo ovo dok dok pas pas vod vod rep rep hod hod 3. ocvao ocvao očev očev očica očica očaravao očaravao očaja očaja očevid očevid očevidac očevidac oda oda odar odar odakle odakle odgajivač odgajivač osvojiv osvojiv oporavak oporavak opis opis okruglica okruglica opkopao opkopao odlagao odlagao okuka okuka 4. pače pače pad pad padavica padavica pahuljica pahuljica par par pijavica pijavica picerija picerija pile pile pigmejac pigmejac pacifikacija pacifikacija piramida piramida piskaralo piskaralo popravak popravak porodica porodica povodljiv povodljiv pop pop 5. jolo. fpčp, jolo. fpčp, jolo. fpčp, jolo. fpčp, jolo. fpčp, jol ugovorio udomio melodrama memoari pora lovorika govorljivo uvod

58

fliper, crpka, deskripcija, čep, vapaj, lopoč, repa, rupa, joj, kvočka, flora, aplikacija, avokado, cjelov, cjevovod, evo, ero, 6. Prepiši sljedeće rečenice u nizu, ovako kako su napisane u udžbeniku, dva puta. Prvi napisani tekst obradi tako da upotrijebiš opciju “Justified”, a drugi primjerak obradi tako da riječi rastavljaš pravilno, a potom upotrijebi funkciju “Justified”. Kako je ovo prvi zadatak takovog tipa, prikazat ćemo vam kako ga treba raditi u CD-u za ovu vježbu. Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva. 7. rukavica deskripcija klasifikacija draguljar kavalir odmjeravao Lovro jučer lopoč polog kavalir Čiovo Premuda odvijač podmladak okolica, omaglica, krčmar, Umag, Pirovac, grčeve, uredski, ore, limarija, limfa, popravak, poema, Moslavačka gora, psihologija, 8. U sljedećem primjeru prikazan je još jedan način uvježbavanja pisanja. Odaberite neku rečenicu iz udžbenika ili je smislite sami i pišite je tako da joj mijenjate redoslijed riječi Jučer sam u Popovači kupila pepeljaru i cipele. U Popovači sam jučer kupila pepeljaru i cipele. Pepeljaru i cipele sam kupila jučer u Popovači. Cipele i pepeljaru kupila sam jučer u Popovači. Kupila sam jučer u Popovači cipele i pepeljaru. 9. Prepišite sljedeće rečenice u nizu, bez pogreške. Lujo i Oskar se igraju u pijesku pokraj mora, a Lovro ih gleda. Pavica i Dragica su se dogovorile da večeras plove plavim morem. O Grčkoj govore i Homerovi epovi Ilijada i Odiseja. Lovorka voli glasovir i misli da je jučer lijepo svirala. Helga i Olga hodaju livadom i gledaju male rascvale poljske makove. Davorka je cijelu večer plela čarape svome ocu, pa se umorila. Opijum je parfem koji imaju Palma i Olga. Ovu operu je skladao Verdi. Marko je dugo pričao o svojim psima. Moja obitelj je velika i vesela, pa se svi rado smijemo i igramo. Pavle Kos ima kolače od čokolade, koje Pepica jako voli. Lovorka se cijelu večer kupala u moru. 10. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (glava, glavica, poglavica) (cija, ovacija, evokacija) (lov, lova, lovac, prirodoslovac) (mjera, pramjera, promjera) Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

59

Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 11. Primjer ispisanog teksta kako je naposan u udžbeniku, lekcija VIII, vježba br. 6 Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva. Primjer ispisanog teksta s uporabom funkcije „Justified“ Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva. Primjer ispisanog teksta s rastavljanjem riječi bez uporabe funkcije „Justified“ Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operi-rao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svo-jim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio ča-mac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjera-vao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva. Primjer ispisanog teksta s rastavljanjem riječi sa uporabom funkcije „Justified“ Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operi-rao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svo-jim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio ča-mac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjera-vao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva. 12. MARIJA je vidjela Domagojevu majku. Pero priča priče o mačkama. Marija JE vidjela Domagojevu majku. PERO priča priče o mačkama. Marija je VIDJELA Domagojevu majku. Pero PRIČA priče o mačkama. Marija je vidjela DOMAGOJEVU majku. Pero priča PRIČE o mačkama. Marija je vidjela Domagojevu MAJKU. Pero priča priče O MAČKAMA. 13. Sljedeće četverorede prepišite dva puta za redom bez pogreške.

60

apolo apel, sokolica svekoliko, doček dapače, forum forum, jelo joga, klip kiklop, lopoč lovac, čopor čelo, Regoč rupa, udovica upravo, Europa erupcija, Ivor imalo, Vukovar vod, moped momčad, glupača glog, hop Homer, crijep cokula, Odisej poroci, Popovača sada selio selo samo čelo evo vodovod uvod moral melodrama more formacija farmacija folija formula gromovi govorljiv aplikacija opeka operacija olimpijada ograda pupoljak psihologija programi prirodoslovac opijum proslava opruga programeri odgajivač pisac 14. opklada, opus, opis, opipljiv, opak, očupali, okupacija, oporo, pakao, parodija, pivopija, plačljivko, plaho, plovilo, prokopi, okolo popola okomila papagaji olovo poljodjelac oporukama Popaj Marko Osijek Karlovac Dugave Savica Lipik Jaska Dugo Selo Pavle 15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (vod, vodovod, vodopad) (lica, kolica, sokolica) (cija, racija, operacija) (lica, polica, propalica)

IX. Tipkanje slova t z

61

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova t nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se kažiprstom lijeve ruke tako da prst ispružimo gore malo udesno, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo prst na osnovicu. Tipka slova z nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se kažiprstom desne ruke tako da prst ispružimo gore jače ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Uporišta su na malim prstima. V j e ž b e 1. ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz 2. gevt gevt himz himz gevt gevt himz himz gevt gevt himz himz gev lezg sotg lezh sotg lezg sotg lezh sotg lezg sotg lezh sotg lez asdftg člkjzh asdftg člkjzh asdftg člkjzh asdftg člkjzh asdftg 3. kat kat jaz jaz kat kat jaz jaz kat kat jaz jaz kat kat jaz jaz rat rat zlu zlu rat rat zlu zlu rat rat zlu zlu rat rat zlu zlu tri tri zum zum tri tri zum zum tri tri zum zum tri tri zum zum rti uze rti uze rti uze rti uze rti uze rti uze rti uze rti uze 4. veza veza vaza vaza trka trka loza loza plot plot tele tele tet peta peta kuta kuta zora zora luta luta jeza jeza zrak zrak zet teta teta teza teza trpi trpi kroz kroz vrti vrti muti muti mit zove zove gaza gaza zvrk zvrk faza faza mraz mraz jato jato pet 5. trkač turopoljski tvor tvorac tlakomjer toplomjer tajga traktor teleskop talasoterapija tifus tijek tijelo tlačiti tipkati tvrd

62

tumačiti, trud, trtica, taktičar, tama, telepatija, toalet, tip tramvaj, tramvajac, temperirati, tijesto, tikva, Tatar, tortura 6. začahuriti zapamtiti zemljovid zidati zijevati zlato zrakoplovi zlikovac, zmaj, zalazak, zametak, Zlata, zrikavac, Zlatko, zov, zrcalo, zulum, zvečarka, zagrijati, zamrzavati, zdravstvo, zec, zgrada, zagrada, zagrljaj, zluradost, zoologija, zazor, zemlja, 7. tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtgt začahuriti začarati zadati zagrada zaliha zaliti zalazak zauzet tad tajac taktika taktičar tama tava teatar televizor tat tkivo citati cjelovitost cvjetati očistiti očitati očitovati odmotati 8. pragmatizam, materijalizam, oporezivati, opovrgavati, ozračiti, demokratizacija dezertirati dijapozitiv epizoda Ezop filatelist primitivizam prizemljivati materijalizam rezati ulaziti poezija prosvjetiteljstvo, protureformacija, provokator, pozivati, pet, 9. Zlatko, zagriz, zahvala Zadar, zakupiti zalaziti zaliha, zrcalo telegram, telefaks, tastatura totem tlakomjer, tramvaj, temelji zidati zijevati zlikovac zazivati zdravstvo zoologija zmaj zrak tempo tempirati tratiti travarica trkač turopoljski tvrdoglavac 10. Sljedeći peterored napišite dva puta zaredom ne koristeći ENTER pri prelasku u novi red. Prepisujući tako ovu vježbu, dobit ćete jedan desetored. Ako ne pišete slovima Courier New, već nekim drugima, proporcionalnim, pišite na isti način, tj. ne koristite tipku ENTER dok ne napišete deset redova. Alta artroza, struka skleroza, datula drzak, fetus faza, jutros jeza, kut kazivati, lutalica Liza, Četka čizma, ratari rasizam, ustrojstvo uzimati, etatizam Ezop, imitacija izlaz, vatra veza, metropola mezimac, gospodarstvo glukoza, hotimice hertz, citira Cezar, otpor opaziti, postaja proza, tapeta Tuzla, zapiti zora, 11. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (odaziv odazvati odazivati) (cvrkut cvrkutati cvrkutav) (porez prorez prolaz) (takt taktika taktičar) (zalizak zalizati zajaziti) (plazma plaziti paziti) 12. U sljedećem primjeru bit će prikazan jedan od načina uvježbavanja sigurnosti zahvata na pojedine tipke. Treba odabrati jednu riječ koju ćemo rastaviti na nekoliko cjelina i ispisivati te cjeline od početka (prefiksa) prema kraju, ali i od kraja riječi (sufiksa) prema početku. Uputno je ovakvim na-činom češće uvježbavati zahvat na pojedine tipke. Kao primjer uzet ćemo riječ PROSVJETITELJ-STVO. Ako počnemo pisati ovu riječ od njezinog početka, rastavit ćemo je na:

pro- prosvje- prosvjetitelj-

63

prosvjetiteljstvo

Svaki dio ove riječi ispisuje se po tri retka. Tada prekidate pisati započeto (bez obzira na to što riječ nije završena ili je ispisano samo jedno slovo riječi) i prelazite u novi red pišući od početka tu cjelinu. Evo kako bi to trebalo izgledati:19 pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo Ako vježbate pisati proporcionalnim slovima, npr. slovima Times New Roman, također pišite pojedini dio riječi, dok ne napišete tri reda. Istina je da ćete tako napisati više slova no što ste napisali u gornjem načinu pisanja, ali ćete na taj način uvježbavati sigurniji zahvat na pojedi-ne tipke slova. Prikazat ćemo vam to ovdje. pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo 13. Ako hoćemo na ovoj riječi uvježbavati sigurnost zahvata na pojedine tipke tako da raščlanjujemo riječ od njezinog kraja, rastavit ćemo je na:20 19 I to je vježba u kojoj učenici koji uče pisati na tipkovnici osobnog računala neće koristiti tipku ENTER, osim kad

trebaju odvojiti jedan trored od drugoga, a ne moraju ni paziti na desni rub, jer je osobno računalo na tehnološkoj razini koja nadmašuje ovu radnju.

64

-stvo

-teljstvo -svjetiteljstvo

prosvjetiteljstvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo I ove vježbe možete pisati drugim slovima, kao što je to prikazano u prethodnom primjeru. Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

D o p u n s k e v j e ž b e 14. ftgt ftgt jzhz jzhz ftvt ftvt jzmz jzmz ftrt ftrt jzuz jzuz ftr proizlaziti provocirati tip tipizacija Ljudevit grimiz gluposti muza mamuza teror terorizam izvoz izmisliti Pegaz pauza mezimac materijalizam, ulaziti, odaslati, odgovoriti, Ezop, zarezivati, 15. filatelist filatelistički, okomito okomiti, okupati okupatorski matematika matematički, cmizdriti cmizdravac, odrezak odrezati, gmaz glupost urezala magisterij matematika pozicija propozicija atar sat savez jazavac Katica kititi plazma Pegaz protektorati, 16.

20 Ovo je vježba u kojoj učenici koji uče pisati na tipkovnici osobnog računala neće koristiti tipku ENTER, osim kad

trebaju odvojiti jedan trored od drugoga, a ne moraju ni paziti na desni rub, jer je osobno računalo na tehnološkoj razini koja nadmašuje ovu radnju.

65

Sljedeći peterored napišite dva puta zaredom, ne koristeći ENTER pri prelasku u novi red. Prepisujući tako ovu vježbu, dobit ćete jedan desetored. Ako ne pišete slovima Courier New, već nekim drugima, proporcionalnim, pišite na isti način, tj. ne koristite tipku ENTER dok ne napišete deset redova, auto atavizam stega suzvučje datum drvorez faktor fizičar jutro jazavac kamata kriza latica loza čutura Čazma redarstvo razviti uhititi uzoriti Eta epizoda iritirati izuzeti Vatroslava vezist metrika muza graditelj grizli Hrvat hazarder citat cezij otpori ozračiti potpis pozicija trava turcizam zrakoplovstvo zaokupiti 17. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (tvrd tvrdica tvrdoglavac) (tvrd ustvrditi potvrditi) (urezala zarezala prorezala) (maketa raketa plaketa) (zgrtati razgrtati odgrtati) (cvjetača procvjetati rascvjetati) (očistiti očitati očitovati) 18. Prepišite sljedeće rečenice u nizu, bez pogreške. Zdravko je zasadio u zemlju kukuruz. Čuvaj se tog zlotvora. Zora je zasadila zelje u vrtu. Dolazim tvojim tragom. Dora je zlatarevo zlato. Zorice, zatvori vrata za Zlatom. Od riječi zvijer zaista me hvata jeza. Hvata me jeza kad u zoru čujem zvuk tvog motora. Zlata je zakopala zlato. Rik divljači trza me iz zamrlosti.

66

X. Tipkanje slova b n

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova b nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se kažiprstom lijeve ruke tako da prst ispružimo jako dolje udesno (udaljenost na tipkovnici slična je onoj desne ruke od j na z, samo suprotno), lagano dodirnemo tipku i odmah nakon toga vratimo prst na osnovicu. Tipka slova n nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se kažiprstom desne ruke tako da prst pomaknemo dolje malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo prst na osnovicu. Uporišta su na malim prstima. V j e ž b e 1. fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbrt fbrt jnuz jnuz fbrt fbrt jnuz jnuz fbrt fbrt jnuz jnuz fbr 2. asdfgvbrt člkjmnuz asdfgvbrt člkjhmnuz asdfgvbrt člkjmnuz asdfg lan lan lan ban ban ban rub rub rub pub pub pub pun pun pun lan i,bt i,bt ecnu ecnu i,bt i,bt ecnu ecnu i,bt i,bt ecnu ecnu i,b 3. buba buba biti biti boli boli biba biba buči buči bura bura beč niti niti nama nama neda neda nivo nivo nosi nosi nona nona nit buba buba buna buna kuba kuba kuna kuna ruba ruba runa runa rub doba doba dona dona vabi vabi vani vani tuba tuba runa runa ten

67

4. besmisao besjeda besposlen bibliografija biografi bezazlen biti Balkan benzin besmislenost beskrupulozan bezličan Bizant bistar bistrouman, bjesomučan, blagonaklon, blagovaonica, bogobojazan, baba, Bagat, bačva, Bačvanin, bat, barbarizam, bar, bazen, bon, 5. nacrtan, nacionalizacija, načelnik, način, načiniti, nadgradnja nadobudan nadstojnik nagon nagovijestio najamnina nakrivljen ne napolitanka, napredak, naputak, naramenica, naslonjač, nesretan nijansa, nijem, nikamo, nikotin, Nizozemska, normalizirati, nos 6. dubina duborez, labud labavo, lumbago, Lumbarda, analfabet, Ana centrifugirati carevina egzistencija ekspresionizam eksplozivan sveobuhvatan shizofrenija Amerikanac mučnina majmun manipuliran obadvoje vegetativan fenjer flegmatičan sveznadar dimnjačar nit 7. Napišite svaku rečenicu četiri puta bez pogreške. Pri obavljanju telefonskog razgovora treba biti kratak i jasan. Zagrebačka banka javlja svojim komitentima da je osigurala DEM. Vladimir Nazor napisao je puno pjesama i pripovjedaka za djecu. Primili smo pismo poslovnog partnera, kojim najavljuje dolazak. 8. Peterored u ovoj vježbi napišite dva puta kao cjelinu. Dakle, dobit ćete jedan puta deset tijesno pisanih redova, dakle – desetored. Anica Antun samosvojstven srdačno djelatnik Danijel fontana fen Japan junačiti klokan kinin Lapa Ljubljana činčila čun rečenica ranica unazad unučad vanilija Vinodol mungosi membrana ganjanje gavran Hania hrana carinik cin oporba obala pozornost postrojba tanak tobogan zamolba zagrebački bahat boljitak nabaviti nanosi 9. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (avan garda anvangarda) (drven drvenina drvenjara) (crn crnina crnački) (lav lavabo labavo) (obrana obrambeni obronak) (beta alfabeta analfabeta) 10. Prepišite ovaj tekst ne koristeći tipku ENTER, a potom uporabite opciju “Justified”. Emile Zola, poznati francuski pisac, napisao je roman Nana. Niko- la je popravio i obnovio svoj automobil. Meni nikad veličina ili boja bombona nisu bili bitni. Barbara tvrdi da je ananas ukusniji od banane. Nevenka mu je bila blagonaklona. Povod za njihove raz- mirice bio je banalan. Branama su se branili od njihova nasrtaja. Vjekoslava, budi bar jednom pristojna. Dosadan čovjek je ona oso- ba koja govori o sebi kad bismo htjeli govoriti o nama. Kad se ljudi upoznaju, prijateljstva prestaju. Suze su tihi jezik bola.

68

11. objedovati zimnica zlatnina poganin obveza primitivan oboljenje parodija popularan guvernanta odrpanac djevojčica klasika panoi milimetar skakačica zaseban odbojka orijentacija lugar bezazlen djelatnik mansarda licemjeran hmelj udruga genijalan naslonjači 12. Da biste pristupili izračunavanju brzine pisanja operatera na tipkovnici osobnog računala, najprije je potrebno utvrditi učinjene pogreške tijekom prijepisa ili diktata. Kao jedna pogreška prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se: 1. pogrešno otipkano slovo, 2. suvišna ili ispuštena slova, 3. ispušten ili suvišan razmak, 4. suvišne ili ispuštene riječi, 5. pogrešan temeljni položaj, 6. pogrešni ili ispušteni redovi i 7. nepravilno smještena slova ili riječi, U diktatu se kao pogreške računaju i pravopisne pogreške.

Kao dvije pogreške prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se svaka suvišna, ispuštena ili zamijenjena riječ, ako ima više od šest slovnih mjesta. Brzina pisanja na tipkovnici osobnog računala mjeri se brojem čistih udaraca u jednoj minuti. Postupak izračunavanja brzine je sljedeći: 1. utvrdimo ukupan broj bruto udaraca, 2. utvrdimo pogreške u tekstu,

Slika 41. – Prikaz opcije Brojač riječi (Word Count)

3. broj pogrešaka pomnožimo s brojem negativnih bodova (1 pogreška = 25 negativnih bodova, a to znači kao da niste napisali 25 slova),21

4. ukupan broj bruto udaraca umanjite za umno-žak negativnih bodova s brojem pogrešaka i

5. tako dobiveni rezultat (broj neto udaraca) podi-jelimo s brojem minuta koliko je trajao prijepis ili dik-tat.

Na primjer, izračunat ćemo brzinu prijepisa u tra-janju od deset minuta:

1. ukupan broj bruto udaraca = 1.102, 2. broj pogrešaka = 2, 3. umnožak broja pogrešaka i negativnih bodova, 2 x 25 = 50,

4. od ukupnog broja bruto udaraca oduzmemo zbroj negativnih bodova: 1102 - 50 = 1.052,5.

Dobiveni rezultat podijelimo s vremenom trajanja prijepisa (10 minuta): 1052 : 10 = 105,2 = 105 čistih udaraca u minuti. Da bismo uopće mogli izračunati brzinu, najprije trebamo utvrditi koliko smo slova uopće napisali. Da bismo to napravili, koristit ćemo se opcijom Alati – Brojač riječi (Tools – Word Count). Pri tome ćemo očitati onaj broj koji se odnosi na broj slova s praznim slovnim mjestima (Slova – s razmacima, odnosno Characters – with spaces). Nakon toga slijedi postupak kako je opisano u naprijed navedenom tekstu.

21 Na školskim natjecanjima, na državnim natjecanjima za juniore i prilikom polaganja ispita za daktilografsku klasu

obračunava se za jednu pogrešku 25 negativnih bodova, na seniorskim natjecanjima 50 negativnih bodova, a na svjetskim natjecanjima 100 negativnih bodova.

69

Prepisujte sljedeći tekst deset minuta, a nakon toga izračunajte postignutu brzinu sukladno gornjim uputama. Europska glazba je tijekom svojeg povijesnog razvoja prolazila kroz nekoliko različitih razdoblja od kojih su najbitnija renesansa, barok, klasicizam i romantizam. Italija je bila središte u doba renesanse i baroka, a Njemačka u vrijeme klasicizma i romantizma. I u drugim zemljama počeli su se javljati istaknuti skladatelji. U glazbi devetnaestog stoljeća pojavio se nacionalni duh – skladatelji su počeli unositi nacionalne karakteristike u svoja glazbena djela, a nerijetko su svoju glazbu zasnivali na narodnim pjesmama svoje zemlje. Pored glazbenih djela svjetovnog karaktera, postoje i velika djela religiozne i crkvene glazbe. Skladatelji su kasnije skladali skladbe za zbor i soliste, zbor i orkestar, a bile su namijenjene za izvedbu prigodom raznih crkvenih obreda. Takvi obredi i glazbena djela pisana za njih nazivaju se u zapadnoj crkvi misa ili rekvijem, a u istočnoj liturgija ili opijelo. Danas se ta djela izvode na koncertima neovisno o njihovoj prvotnoj namjeni. Bach, Mozart, Beethoven, Verdi i mnogi drugi skladatelji stvarali su slavna djela te vrste. Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. D o p u n s k e v j e ž b e 13. ode u bezdan, učiti botaniku, baratati imenima, biti bubuljičav biser nositi, blag i bezazlen, berači banana, stalno blebetati, dati najamninu, normalizirati stanje, Nenin novčanik, na način, nabava potrebnih namirnica, hrabar novak, poznati numizmatičar 14. pametan palenta panoi pandur poganin popularan pedantan pokoran zabluda zamolba zaseban zabrljati zemljoradnik zimnica zlatnina guvernanta groznica grozničav grijanje genijalan grabiti grbiti objedovati obezobraziti odbaciti odbojka odrpanac orbita obveza 15. Peterored u ovoj vježbi napišite dva puta kao cjelinu. Dakle, dobit ćete jedan puta deset tijesno pisanih redova, dakle – desetored. alibi alibaba samobitnost sabornik domoljublje debatnih Fabijan fobija jabuka Job koraba kabanica Labin ljubim činitelj čobanin robija rabin uljudben ubačen vrabac vab miroljubiv mobilizacija grbav gromobran hobotnica haubica posebice pukotina tobogan ton zabraniti zanatstvo bombonijera blebetati namjernik nadstojnici

70

16. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (gibati gibljiv grabljiv) (zloba zloupotreba zlouporabiti) (pedantan pikantan permanentan) (gavan gavran german) 17. U sljedećoj vježbi svaki redak napišite tri puta. a) lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan dimenzionalan dimenzionalan dimenzionalan dimenzionalan trodimenzionalan trodimenzionalan trodimenzionalan b) brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo 18. besposlen bibliografija bezazlen bistar bjesomučan blagonaklona načelnik nacionalizacija nijansa nikotin normalizirati nos nivo Amerikanac dimnjačarski nit obadvoje vegetacija sveznadar hrana čimbenik nadstojnici bombonijera samobitnost koraba eksplozivan

71

XI. Tipkanje slova ć š

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova ć nalazi se u drugom redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke tako da prst ispružimo udesno, dodirnemo tipku i prst ponovno vratimo na č. Tipka slova š nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke tako da prst ispružimo gore malo udesno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Uporište je na kažiprstu desne ruke. Lijeva ruka miruje na osnovici. Pazite da prilikom pisanja ovih slova ne širite desni lakat.

V j e ž b e 1. ačć ačć ačć fćč fćč fćč ačć ačć ačć fćč fćč fćč ačć ačć ačć fć rpćč rpćč iaćč iaćč rpćč rpćč iaćč iaćč rpćč rpćč iaćč iaćč rp rpčš rpčš iašč iašč rpčš rpčš iašč iašč rpčš rpčš iašč iašč rp 2. fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fč ašč sšč fćč jćč kšč lšč lćš čćč ršč ušč ećč ićč všč mšč gćč hć cšč ošč pćč tćč zšč bšč nćč ćčć ščš ašč sšč fćč jćč kšč lšč čć 3. ćup ćup ćup šup šup šup ćuš ćuš ćuš ćup ćup ćup šup šup šup ću peć peć peć peš peš peš peć peć peć peš peš peš peć peć peć pe ćar ćuk šaš šok ćar ćuk šaš šok ćar ćuk šaš šok ćar ćuk šaš šo ćud šal ćup ćud šal ćup što ćud šal ćuš što ćud šal ćuš što ću

72

4. društvo društvo duša duša roštilj roštilj mršav mršav glumište uvući uvući uleknuće uleknuće glatkoća glatkoća bezosjećajnost pridići pridići baštinik baštinik tvrdoća tvrdoća popravilište plićak plićak gorštak gorštak uopćen uopćen pravdaš pravdaštvo 5. ćaća ćaćin ćar ćaskati ćela ćelavac ćelija ćilibar ćilim ćorav ćilimarstvo ćorsokak ćud ćudljivi ćudoredan ćuk ćutilo ćutjeti šah šafran šaljivčina šamar šampanjac šapat šarplaninac šarati široko špijun špinat šogorica šljivar škrtac šaljivčina širina 6. zaklonište zakašnjavati postojeći prosvijećen baruština bušiti podnošljiv zabilješka boravište boleština bojište prići pomoći mučeništvo uleknuće baščanski prozorčić zamašnjak tvrdoća pliš noćobdija neurološki oćutjeti ovdašnji palikuća pješčenjak peć 7. očešljati kosu, odašiljač na Sljemenu, slabo pamćenje, pješice poprište sukoba, biti u zarobljeništvu, veliki plašljivac, šaš tisuću puta, pješčani sat, posjećivati ga redovito, tisućljeće zloćudan tumor, mućkati tekućinu, uvući se unutra, ući u kuću, 8. Prepišite sljedeće trorede dva puta zaredom. a) Antolić saće društvo fućkati Jelić Kamenčić leća čučeći račići umućen epić Ivkić voćnjak mućkati Galić hladeći carević općina priopćenje trunčić začeće bespuće neću ćuk štovatelj Anić sići b) ašov slušač društvo fašnik jurišnik krš logoraš čašica riješen učiš elektrošok izvorište višestranačje mišljenje gledište haš caruješ obnašati Pašalić teškoća zaštita bičaš neimaština šaka 9. šćućuren pećar šećerna oraščić oštećenje noćašnji ćošak ćoćara mušičav mišić mišićav zapešće zamašćivati bešćutan lišće gošća bezvlašće čašćenje gušće kršćanski tisućgodišnji češće učešćem onečišćenje opuščić zamašćen počašćen lišće šćućuriti pričešće Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (bilješka pribilješka zabilješka) (moć moćan moćnik) (odmarati odmorište odmaralište) (peći pećica pećarski)

73

10. Pišite sljedeći tekst deset minuta, a nakon toga izračunajte neto udarce u jednoj minuti.22 ŠTO SE ZBIVA S KIŠOM U obliku kiše, tuče i snijega voda se vraća na zemlju. Kad toga ne bi bilo, opstanak na Zemlji ne bi bio moguć. Što se zbiva s kišom? Jedan dio padne u more i opet postane dio mora. Na taj način nadomještava vodu koja se kao vodena para ishlapljuje iz mora. Kišu koja padne na tlo ravničarskih predjela, upit će tlo. Njome

će se ispuniti sitne šupljine unutar čestica zemlje do dubine od nekoliko metara. Tu vodu upotrebljavaju biljke koje je svojim sitnim dlačicama na korijenju upijaju i šalju u stabljike. Voda se penje prema lišću biljke, a biljka je upotrebljava za stvaranje hrane. Uz pomoć vode, stabljika i listovi biljke postaju čvršći. Ta podzemna voda predstavlja veliko skladište koje nikada potpuno ne presuši. Vodu koju uzimaju biljke i onu koja odlazi u zrak kao vodena para, zamjenjuje voda koju donosi nova kiša. Kiša pada na proplanke i na planine kao što pada i na ravno tlo. Voda će poteći nizbrdo u malim potočićima. Oni se spajaju i tvore brzac. Drugi će

se brzaci spojiti s njim na putu sve dok od svih njih ne nastane rijeka. U početku će, dok je tlo strmo, rijeka izdupsti sebi duboko korito. Kasnije, kada tlo ne bude više tako strmo, rijeka će proširiti svoje korito, ali ono neće više biti tako duboko. Kada stigne u ravan kraj, teći će mnogo sporije i njezino će

korito biti vijugavo. Na kraju će rijeka stići do mora i uliti se u nj. Rijeke katkada teku preko vapnenih stijena punih dubokih pukotina u koje rijeke poniru i teku ispod zemlje umjesto na njezinoj površini. Tekući prema moru, voda pomalo rastapa vapnenac pa tako ispod površine pravi tunele i spilje. Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. D o p u n s k e v j e ž b e 11. imamo na zalihi dovoljnu količinu muških košulja, šaljemo vam, vagonska pošiljka, najljepše zahvaljujemo, kamionska pošiljka, nadamo se da ćemo, uvrštenje vaše reklame, brzojavna pošiljka, troškove prijevoza snosi kupac, kao što je vidljivo iz ponude,

22 Napomena: ovaj tekst prepisujete tako da ne prelazite u novi red pomoću tipke ENTER. Pustite da računalo samo

prelazi u novi redak.

74

12. plaća plaćati plaćenik plećat plićak pobjeći pomoći posjeći po tekući tekućica tisuća tisućica trošak trošiti troškovnik teći bršljen bilješka boćanje boćarski bliještati blještavilo braća opći općina općenitost opunomoćenik okoštavati očešati orijaši 13. daščara dešnjak usrećiti maćeha obavještajac obeščastiti odveć roštilj rješidba muškati mjehurići odmaralište odmorište opeći glumište gorštak glatkoća šampanjac šator šećer noćenje nedaća nadahnuće posjeći predstojeći poduzetništvo pljoštimice tekući 14. U sljedećoj vježbi upoznat ćete se s još jednim načinom uvježbavanja sigurnosti zahvata, a sa sigurnošću doći će i brzina. Poznato je da u hrvatskom jeziku, a i u riječima koje su stranog podrijetla, ima mnogo prefiksa i sufiksa, te vam stoga savjetujemo da ih vježbate pisati, bilo samostalno, bilo u sastavu riječi. Evo primjera: a) cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija nacija racija protekcija inflacija provokacija dotacija frakcija imitacija rotacija emigracija emocija ilustracija porcija nacija b) ište kupalište, ište slagalište, ište smetište, ište lječilište, ište previjalište, ište pristanište, ište gledište, ište ročište nik učenik, nik urednik, nik radnik, nik pjesnik, nik nastavnik, nik bolesnik, nik vlasnik, nik zastupnik, nik poslanik, nik nik, ica sestrica, ica maramica, ica spremačica, ica domaćica, ica ic ica ljepotica, ica vjeverica, ica domaćica, ica konobarica, ica, 1 5. Prepišite sljedeće rečenice u nizu, bez pogreške. Štiteći druge i ti ćeš biti zaštićen. Šapćući je rekla što ima. Dug prema povijesti je manji od duga prema budućnosti. Šćućurena od bola sjedila je na podu, promatrajući nas svojim očima. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8. (pješice pješaštvo pjesništvo) (moći moćno nadmoćno) (noćas noćenje noćobdija) (šiba šibati šiblje) (roba robijaš orijaš) (proći prići pridići)

75

XII. Tipkanje slova ž đ

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova ž nalazi se u drugom ili četvrtom redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke tako da prst pomaknemo gore udesno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Tipka slova đ nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke koji iz osnovice ispružimo gore jače desno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Uporište je na kažiprstu. V j e ž b e 1. jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jčž jč fčž fčž fpž fpž fšž fšž fćž fćž fčž fčž fpž fpž fšž fšž fćž fć ačžš ačžš ačžš jšžč jšžč jšžč gžpž gžpž gžpž ačžš jšžč gžpž ač žfšž žfšž žfšž žpčž žpčž žpčž žčćž žčćž žčćž žfšž žfšž žfšž žč

2. fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fč fčđ fčđ fčđ fpđ fpđ fpđ fšđ fšđ fšđ fćđ fćđ fćđ fžđ fžđ fžđ đž ačžđ ačžđ ačžđ jšžđ jšžđ jšžđ gđpž gđpž gđpž ačžđ jšpđ gžpđ đž dfšđ dfšđ dfšđ dpčđ dpčđ dpčđ đpšđ đpšđ đpšđ dčžđ dčžđ dčžđ dđ

3. jež jež jež žal žal žal puž puž puž žut žut žut ruž ruž ruž je žir žir žir paž paž paž raž raž raž žar žar žar muž muž muž ži đon đon đon tuđ tuđ tuđ đul đul đul buđ buđ buđ žeđ žeđ žeđ đe 4. važan važan žabac žabac garaža garaža ždrijelo zdrijelo buržuj lađa lađa đački đački između između đuveč đuveč tuđ tuđ tuđina tako također, među međutim, đak đački, žeđ žeđati, čađ čađiti, ruža ružičnjak, držati održati, pružiti opružiti, žeti požeti,

76

5. Žabno žabokrečina žalac Žarko žbuka žeđa ždral ždrepčić ždrala đak đavolica đem đeram đerdan Đurđevac đuveč đuvegija đavo đon žedan želudac Đurđa đurđica Židov žilav đuveč đuvegija žeđ žir životopis đački žongleri Đakovo župnik đeram žega đačić žoržet

6. žarko želim, među nama, zaželjeti vidjeti, građevni materijal, telefonska narudžba, žičani instrumenti, međunarodna međa, Iž, ružičnjak pun ruža, velika narudžba, građevinski radnik, ruža, osvježiti sjećanje, presađivati cvijeće, dobar đak, dobra laž, 7. Sljedeće rečenice pišite u troredima, četveroredima ili višeredima, bez pogreške.

a) To grožđe je ukusno. To grožđe je ukusno. To grožđe je ukusno. Držislav reže nožem. Držislav reže nožem. Držislav reže nožem. Koža žabe je glatka. Koža žabe je glatka. Koža žabe je glatka. Željko je boležljiv. Željko je boležljiv. Željko je boležljiv.

b) Đak nam je iza leđa. Đak nam je iza leđa. Đak nam je iza leđa. Gospođi je rođendan. Gospođi je rođendan. Gospođi je rođendan. Đuro je prvorođenče. Đuro je prvorođenče. Đuro je prvorođenče. Presađujemo đurđice. Presađujemo đurđice. Presađujemo đurđice. 11. U sljedećoj vježbi napisane su riječi abecednim redom, a u svakoj riječi nalazi se slovo ž ili đ. Prepišite vježbu nekoliko puta.

angažman aranžman, blamaža brđanin, cijeđenje crteži, čežnjivo čađav, ćevabdžija ćudoređe, događaj dužnosnik, etaža evanđelje Feđa Fužine, gleđ gležanj, hodža hrđa, inženjer izviđač, južno Jeđupka, kažiprst klađenje, lađa laž, ljudožder ljudožderstvo, međa morž, nađi nož, odgađati ožednjeti, poželjeti proizvođač, rečenica rođen, sađenje sačuvati, špijunaža Šveđanka, taložina tvrđava, utužiti uzbuđenje, vađenje važan, zasađivati zažariti žeđanje žutokljunac 12. Prepišite sljedeće četverorede kao cjelinu dva do tri puta.

a) ažuran, sažetak, doživljaj, Fužine, jež, koža, ležište, čežnja ruža, uvažen, etaža, izgužvati, važan, mažeš, garaža, hladolež crtež, okružje, promidžba, tužba, zažariti, Božičević, nagažen ćevabdžija, šaržer, žurnalistika, Đurđevac, angažman, sniježiti

b) Anđelka, suđenje, događaj, Feđa, jeđupka, krađa, leđa, čuđenje rađati, uzbuđenje, evanđelje, između, vođa, Mađar, gađaj, hrđa cijeđenje, obiđi, prođi, tuđina, zađeš, brđanin, nađi, ćudoređe Šveđanin, češati, đurđevača, anđelak, svađanje, događaji, Feđa

77

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 13. obilježje odležati pažnja pejzaž tužno težački brežuljak žalba zagađenost zahlađenje rođen rođenje Međimurac međugradski leđa gađanje gospođa građanstvo deterdžent džezvica nagađati garaža zadužen malograđanin zažmiriti zborovođa narudžba najslađe raž 14. čđađč čžažč čđeđč čžežč čđiđč čžižč čđođč čžožč čđuđč čžužč čđ Božidar, Đurđevac, Živković, Međimurje, Božić, Đurđa, Blaženka M. Krleža, I. Mažuranić, M. Držić, Dž. Držić, A. Kačić Miošić, Preobražaj, Đurđica, Život poslije života, Đavolov učenik, Žeđ 15. Vjerojatno ste već priijetili da je za točno pisanje u strojopisu najvažnije stalno vježbanje ponavlja-njem jedne riječi, skupine riječi ili manjih smislenih cjelina, pa čak i rečenica od jednog i više redaka. U ovoj vježbi su napisane dvije rečenice koje treba ponavljati više puta (čak i cijelu stranicu). Rečeni-ce možete odvajati s dva dodira na tipku ENTER. a) Iza optuženičke klupe sjedio je optuženik, a tužitelj je pročitao tužbu u kojoj se navodi da je spomenuti isti oboružan različitim naoružanjem pokušao opljačkati banku. b) Đuro kaže da neće presađivati Đurđice koje se uzgajaju na plantaži cvijeća u predgrađu našega grada. (gar garaža garažirati) (lađa lađar lađarica) (leži ležište ležarina) (međa omeđen omeđiti) (žar požar opožaren) (lud luđi najluđi)

78

XIII. Tipkanje slova w x q y

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova w nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se prstenjakom lijeve ruke tako da prst ispružimo gore malo ulijevo, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova x nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se prstenjakom lijeve ruke tako da prst spustimo dolje malo udesno, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova q nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se malim prstom lijeve ruke koji ispružimo gore malo ulijevo, dodirnemo tipku i nakon toga odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova y nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se malim prstom lijeve ruke tako da prst spustimo dolje malo udesno, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Kod svih ovih zahvata uporište je na lijevom kažiprstu; desna ruka pri tome miruje. V j e ž b e 1. fsw fsw fsw asw asw asw jsw jsw jsw sws sws sws jsw jsw jsw fw was was wes wes wis wis wos wos wus wus čws čws lws lws kws kw asx asx asx l.x l.x l.x asx asx asx l.x l.x l.x asx asx asx l. jswx jswx jswx kwsx kwsx kwsx jax jex jix jox jux jsx lsx lsxw 2. few few words words between between what what where where when down down weight weight now now well well Walter Walter follow box box Luxemburg Luxemburg Xaver Xaver expres expres voix six export export Mexico Mexico text text beaux beaux fox fox deux

79

3. čqč aqa čqč aqa čqč aqa čqč aqa čqč aqa čqč aqa čqč aqa čqč aq nčš nčš baq baq nčš nčš baq baq nčš nčš baq baq nčš nčš baq ba jčž jčž fay fay jčž jčž fay fay jčž jčž fay fay jčž jčž fay fa jay jey jiy joy juy fay fey fiy foy fuy jay jey jiy joy juy fa 4. quelle quelle Equador Equador porquoi porquoi quick quick Quai Quelle Quelle equals equals quickly quickly queen queen qourum you you year year yellow yellow York York Yorkshire Yorkshire city city they they every every Sunday Sunday very very Friday

5. Mr. Roxbury and Mr. Sayton will examine the six boxes of wax with extreme care. These boxes were returned by Prof. Max of Knoxville College. The Government tax experts were exceedingly careful in examining the current tax receipts. The amount showed an excess of six million dollars over the previous year.

Sixteen boxes of explosives were packed with the most extreme care and shipped by Fox Express Company. These explosives are to be used in secret experiments for the U. S. Government.

6. wool wool style style taxed taxed Quarz Quarz Wettbewerb wohin jury jury vexing vexing quickly quickly words words today type mixing mixing Quai Quai William William copy copy except index equipped equipped shown shown copy copy sixth sixth quite quer

Zadatak: 1. Iz udžbenika za strani jezik prepišite tekst po vlastitom izboru.

80

XIV. Uvježbavanje sigurnosti zahvata

NAPUTAK ZA UVJEŽBAVANJE SIGURNOSTI ZAHVATA Došlo je vrijeme kad možete reći da ste naučili pisati na tipkovnici (istina, samo slova) i to bez gle-danja u tipkovnicu. Cilj vam je bio pisati BEZ POGREŠKE, dakle, TOČNO, ali zadovoljavajuću brzinu još ni-ste postigli. Marljivim vježbanjem jednog dana pisat ćete brzinom od 250 do 300, pa i više udaraca u jednoj minuti. Stoga nemojte dopustiti da, dok učite pisati na tipkovnici, prođe i jedan dan a da niste vježbali pisati na tipkovnici bar jedan školski sat. Opazili ste, također, da su za brzo i točno pisanje na tipkovnici bitni sigurnost pri zahvatu na pojedine tipke slova i koncentriranost na ono što se piše. U ovoj lekciji prikazat ćemo vam nekoliko načina za uvježbavanje pisanja na tipkovnici radi postizavanja točnosti i brzine.

A) NAČINI UVJEŽBAVANJA ZA KONCENTRACIJU 1. Ispisivanje samoglasnika i suglasnika u riječima Odaberite neku vježbu u ovom udžbeniku u kojoj su napisane samo riječi, ali možete odabrati i rečenice, pa i cjelovit tekst. Prepisujte iz tih riječi najprije samo suglasnike, a potom samoglasnike. Na primjer: ažuran, sažetak, doživljaj, Fužine, jež, koža, ležište, čežnja žrn sžtk džvljj Fžn jž kž lžšt čžnj aua aea oia uie e oa eie ea ili alibi Alibaba samobitnost sabornik samoljublje debatnih Fabijan lb lbb smbtnst sbrnk smljblj dbtnh Fbjnaiiaiaaaoioaoiaoueeaiaia ili Pri obavljanju telefonskog razgovora treba biti kratak i jasan. Pr bvljnj tlfnskg rzgvr trb bt krtk sn ioaaueeooaooaeaiiaaiaa. 2. Metoda "zrcalo" Ovu metodu uvježbavanja sigurnosti zahvata i koncentracije nazvali smo "zrcalo" zato što tekst ispisan na ovaj način možemo čitati samo pomoću zrcala. Na taj način možemo ispisivati pojedine riječi, cijeli red, ili riječi unutar retka. Na primjer: a) ispisivanje riječi gmaz glupost urezala magisterij matematika pozicija propozicija zamg tsopulg alazeru jiretsigam akitametam ajicizop ajicizoporp b) ispisivanje cijelog retka Mislim da ću danas imati vremena poći s vama na vožnju motorom. .morotom ujnžov an amav s ićop anemerv itami sanad uć ad milsiM c) ispisivanje riječi unutar retka

81

Mislim da ću danas imati vremena poći s vama na vožnju motorom. motorom. vožnju na vama s poći vremena imati danas ću da Mislim 3. Prepisivanje svakog drugog retka Za ovaj način uvježbavanja preporučljivo je odabrati neki kraći tekst (15 - 20 redaka) i prepisivati ga tako da prepisujemo najprije neparne retke (1., 3., 5., itd.), a potom parne (2., 4., 6., itd.). Na primjer: redak Prije mnogo godina bio neki car, koji je nadasve cijenio lijepu, novu odjeću, pa je sav svoj novac trošio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. Nije mario za svoje vojnike, ni za kazalište, ni da se proveze šumom, jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inače kaže o kralju da vijeća u vijeću, tako su za ovog cara ljudi govorili da se odijeva u odjevnoj sobi.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

redak Prije mnogo godina bio neki car, koji je nadasve cijenio to da se što bolje odjene i nakiti. Nije mario za svoje mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Imao je kralju da vijeća u vijeću, tako su za ovog cara ljudi lijepu, novu odjeću, pa je sav svoj novac trošio samo na vojnike, ni za kazalište, ni da se proveze šumom, jedino posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inače kaže o govorili da se odijeva u odjevnoj sobi.

1. 3. 5. 7. 2. 4. 6. 8.

Sljedeći tekst uvježbavajte pisanjem svakog drugog retka. U prvim ljudskim skupinama postojala je stanovita podjela rada između žena i muškaraca te između odraslih i djece. Snažni muški članovi skupine bavili su se lovom, dok su žene i djeca morali skupljati biljnu hranu i školjke, brinuti se za vatru i logorište Svaka je skupina prvobitnih ljudi živjela samostalno, bez oslonca na ostale skupine i bez povezanosti s njima. Izvan skupine nije postojao nikakav oblik društvenog života. Malo-pomalo potkraj paleolitika i u mezolitiku, prijelazom doba u neolit, veze ljudi u prvobitnim zajednicama postaju sve trajnije i one se postupno preobražavaju u bolje organiziranu zajednicu ljudi vezanih krvnim srodstvom - u rod. Ta nova zajednica ljudi potpuno će se razviti u doba kad ratarstvo i stočarstvo čovjeku omoguće da se trajno naseli. U rodu su u mezolitiku bili zabranjeni spolni odnosi između krvnih srodnika - braće i sestara, odnosno medu članovima istog roda. Zbog toga su se međusobno povezivale srodničke skupine. 4. Prepisivanje teksta na stranom jeziku

82

Prepisivanje teksta na stranom jeziku je vrlo zanimljiv način vježbe za koncentraciju i točno pisanje. Odredite bilo koje štivo iz vašeg udžbenika za strani jezik i prepisujte ga. Prepisivati možete cjelovit tekst ili svaki redak teksta dva do tri, pa i više puta. 1. The Worst Hijacker We shall never know the identity of the man who made the most unsuccessful hijack attempt ever. On a flight across America, he rose from his seat, drew a gun and took the stewardess ho- stage. "Take me to Detroit", he said. "We're already going to Detroit", she replied. "Oh... good", he said, and sat down again. 2. The Least Alert Burglar A Parisian villain broke into a house at the village of Lachelle. Once inside he began to feel desidedly packis and so went in se- arch of the icebox. There he found his favourite cheese which it would have been a shame not to try. He then found some Barh Oliver biscuits and three bottles of champagne. After a while he began to feel sleepy and decided that he would lie down and digest his meal in comfort. He was arrested next morning fast asleep upstairs in the spare bedroom. 5. Prepisivanje teksta iz rukopisa Ovaj način zahtijeva punu koncentraciju i prije svega prepoznavanje rukopisa (bilo vlastitog, bilo tuđeg), te točno unošenje teksta u računalo. Primjer:

Žene i muškarci koji znaju kako raditi zajedno i tvrtke koje im pomažu naučiti o zajedničkom radu, imaju veće mogućnosti za uspjeh, kako danas, tako i u budućnosti. Oni koji to ne čine, sutra će biti gubitnici. Sukobi između žena i muškaraca i frustracije prouzročene dvostrukim mjerilima mogu se pretvoriti u prednosti ako smo upozoreni na te probleme i ako krećemo u njihovo rješavanje. To nije lagano. To od nas traži pošten odnos prema vlastitim iskustvima, jasnoću glede naših želja i nepostojanje straha u sukobljavanju sa samima sobom, svakim ponaosob i osobnim sustavom vrijednosti. Mi prolazimo kroz određene stupnjeve postupajući na taj način. Te stupnjeve je moguće predvidjeti, prepoznati i njima je moguće upravljati ako prije toga nešto o njima znamo. Specijalisti za organizacijski razvoj ocrtali su stupnjeve kroz koje žene i muškarci prolaze pri tradicionalnom sukobljavanju uloge spolova. Stupnjevi za pojedince, jednako kao i za organizacije, navedeni su u sljedećoj tablici jedan do

83

drugoga. To ne znači da se pojedine faze tog procesa odvijaju simultano, niti da su jednake ili iste za sve pojedince i tvrtke, ili da pojedinci i tvrtke prolaze kroz sve prikazane stupnjeve, ali to je ipak najčešći slučaj. Zbog tradicionalne uloge spolova koji podrazumijevaju podređenost žena muškarcima, žene su obično te koje prve postaju svjesne da nešto nije u redu ili da nešto ne funkcionira kad su one u pitanju. Nakon toga, uobičajeno je da se javlja ženski bijes uzrokovan dvostrukim mjerilima, ili pak žalbe zbog diskriminacije ili nepoštenog odnosa u tvrtki. One prve postaju svjesne takve situacije i poduzimaju određene aktivnosti. Muškarci su skloni osobno reagirati na promjene s obzirom na ženska stanovišta ili konstatirati kako su promjene rezultat “pritisaka organizacije”. No, razumniji muškarci otkrit će kako tradicionalno shvaćanje uloge žena i muškaraca i stereotipi u svezi s time imaju svoju cijenu koju i oni plaćaju. Zadatak: Zamijenite bilježnice iz nekog predmeta (hrvatski jezik, povijest i slično) s učenicom ili učenikom koji sjedi do vas i prepišite nekoliko stranica teksta. 6. Prijepis s predloška s ponavljanjem redaka, odlomaka i cjeline Ovo je jedan od najzanimljivijih načina uvježbavanja točnosti i brzine. Bilo koji tekst iz udžbenika prepisujete tako da pišete najprije svaki redak u nekom odlomku u troredu, četveroredu ili peteroredu. Nakon toga svaki odlomak prepišite barem tri puta, a potom cijeli tekst bar jedanput, ali vam preporučujemo da ga pišete onoliko puta koliko puta ste pisali svaki redak toga teksta. Za ovakav način rada najbolje je rabiti tekstove iz predložaka namijenjene prijepisu. P r i m j e r : Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili o uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje.

R a z r a d a u v j e ž b a v a n j a : a) tri puta svaki red

84

Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o

85

upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. b) tri puta svaki peterored (odlomak) Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim

86

upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama c) tri puta cijeli tekst Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno

87

razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje.

88

XV. Uvježbavanje točnosti i brzine Naputak za uvježbavanje točnosti i brzine Tekstove koji slijede uvježbavajte sukladno načinu uvježbavanja točnosti i brzine prikazanom u odjeljku XIV. (svi navedeni primjeri).

T e k s t o v i TAJNICA

Biti tajnicom, to je san mnogih mladih djevojaka. Neke imaju, na

žalost, iskrivljenu sliku o radnome mjestu tajnice. Ta je predodžba

nastala na temelju samo pojedinačnih i krajnje pojednostavljenih

pretpostavki tajničkih poslova, kao što su kuhanje kave, telefonsko

komuniciranje, primanje stranaka i slično. Sve je to, dakako, povezano

s obveznom ugodnom vanjštinom i ovdje, u očima mnogih, završava

privlačan posao tajnice. Ovakva slika je upotpunjena raskošnim

predvorjem direktorova ureda, direktorom muževna izgleda, kakve često

srećemo u klasičnim holivudskim filmovima. Ali, posao poslovne tajnice

je u mnogočemu drugačiji no što ga zamišljaju osobe koje ne rade na

tim poslovima, već ih idealiziraju i doživljavaju u pogrešnom svjetlu.

Istina, možda je mnogo puta i zanimljiviji, ugodniji i lakši od niza

drugih poslova. Svi će se složiti da je zanimljiviji od onoga u

tvornici na tekućoj vrpci, odnosno da je manje naporan od rada na

šivaćem stroju u nekom pogonu za izradu odjeće ili obuće. Isto tako je

nedvojbeno da mnoge radnice koje svoj kruh zarađuju na poslovima

ulaganja ili pakiranja na tvorničkoj traci, na primjer, ne bi mogle

raditi posao tajnice, iako bi većina tajnica mogla raditi takve

poslove.

89

OBLACI Oblaci nastaju pretvaranjem vodene pare u kapljice i neprestano se mijenjaju. Može nam se učiniti da mirno stoje na nebu ili ih vidimo kako prelaze preko njega, ali ipak gotovo svake minute izgledaju drugačije. Tijekom jednog sata svi oblaci na nebu mogu se potpuno izmijeniti. U zraku oko nas ima vodene pare koja potječe iz mora, jezera, rijeka i bara, te od životinja i biljaka koje je izdišu. Zrak može sadržavati samo određenu količinu vodene pare što ovisi o tome da li je zrak topao ili hladan. Topliji zrak može sadržavati mnogo više vodene pare nego hladniji zrak. Kada ujutro izađe sunce, ubrzo počinje grijati zemlju, a zemlja opet zagrijavati zrak što se nalazi uz nju. Topli zrak je lakši od hladnog zraka i zato se počinje dizati, a na njegovo mjesto struji novi hladni zrak, ali se i on zagrijava i diže uvis. Postupno se stup toplog zraka, u kojemu ima mnogo vodene pare, digne nekoliko kilometara u visinu, međutim, zrak koji se sve više diže, gubi toplinu i temperatura mu pada. Ubrzo će se toliko ohladiti da više neće moći zadržati svu vodenu paru koja će se tada pretvoriti u mnogobrojne sitne kapljice. Gledamo li sa zemlje te vodene kapljice, izgledaju nam kao bijela pahuljasta masa, često s jasno oštrim rubom. Oblak ostaje visoko na nebu jer su kapljice tako male i tako lagane da ih stup zraka koji se diže zadržava u visini. Budući da u tim visinama obično pušu jaki vjetrovi, oblaci su rijetko nepomični pa zato putuju i mijenjaju oblik. Ako redovito promatrate nebo, uočit ćete da se oblici oblaka, iako se neprestano mijenjaju, mogu svrstati u određene skupine i vrste koje je lako prepoznati. Postoje oblaci koji se gomilaju pa izgledaju kao brda ili kule, često su kvrgavi, katkada čak i do šest kilometara debeli. Obično se mogu vidjeti pri promjeni vremena kada nakon sunčanog vremena dolazi pljusak, ili čak oluja.

90

ČUVAJMO PRIRODU

U nastojanju da hranom iz prirode nadoknadimo organizmu ono što gubi

zbog izlaganja toksičnim sastojcima i otpacima suvremene civilizacije,

ne bi se smjelo dogoditi da prijeđemo u drugu krajnost. Bogatstva

prirode nisu neograničena. Zato ćemo ih uvijek iskorištavati

racionalno, što nam neće biti teško ako prirodu zaista volimo, jer je

u naravi čovjeka da štiti ono što poznaje i cijeni. Nikada ne treba

pobrati svu količinu jestivih dijelova neke biljke, nađenu na jednom

mjestu. Kod berbe listova trajnih biljaka treba od mnogih primjeraka

uzimati tek ponešto, kako bi individualne biljke preživjele našu berbu

i nadoknadile je kasnijim tjeranjem novih listova. Nipošto ne valja

brati više od one količine koju mislimo uporabiti. Pri berbi jestivog

bilja valja štedjeti i okolnu vegetaciju koja nam stoji na putu.

Ukratko, kod branja za jelo nećemo biljke prekomjerno i bez potrebe

uništavati, jer bismo neracionalnom eksploatacijom mogli pospješiti

narušavanje prirodne ravnoteže i degradirati samu prirodu. Osobito

valja štedjeti biljke s jestivim podzemnim dijelovima. Uz neke iznimke

smijemo ih rabiti samo u krajnjoj nuždi, kad nam presahnu drugi

dostupni izvori hrane. Nemilosrdnim uništavanjem samoniklog jestivog

raslinja mogli bismo čak dovesti u pitanje daljnji opstanak nekih

lijepih i korisnih pripadnika naše flore. Tako nekim biljkama prijeti

istrebljenje, te se smatraju posebno ugroženim. Ipak, za najveći dio

bilja nema takve opasnosti. Štoviše, branjem nekih raširenih vrsta

divljeg povrća istovremeno možemo trijebiti najčešće i najupornije

korove na kultiviranom tlu i time postići dvostruku korist. Ni

pažljivom berbom šumskog voća, čajnih i začinskih biljaka nećemo

ugroziti njihov opstanak. Da bismo imali što veće koristi od branja i

uporabe samoniklih jestivih biljaka, treba ih dobro poznavati.

91

EKOSUSTAV

U prirodi je sve povezano određenim zakonitostima. Ako izdvojimo samo

jedan dio određene cjeline, možemo vrlo lako doći do krivih

zaključaka. Kada promatramo rijeku, jezero ili običnu baru da bismo

upoznali život na tom mjestu, moramo uočiti i sve ono što tu vodu

okružuje u prirodi i što na nju na bilo koji način utječe. Takva

životna sredina predstavlja u svom sjedinjenju određeni sustav koji

nazivamo ekosustavom, drugim riječima, znanost o kući, a ta kuća je

naša Zemlja na kojoj živimo. Znači, ekologija je znanost koja se bavi

proučavanjem odnosa između života i prostora u kojem se on odvija. Na

Zemlji ima mnogo ekosustava i svi su oni međusobno povezani. U vodi

žive i biljke i životinje i sve one ovise jedne o drugima i na neki se

način dopunjuju. Tu je vidljivi svijet i onaj koji možemo vidjeti

jedino mikroskopom. Svi oni čine životnu zajednicu koju nazivamo

biotop ili stanište. Životnu zajednicu neke rijeke ili jezera možemo

sačuvati samo ako zaštitimo cjelokupni ekosustav tih voda, a to znači

da nema zaštite samo za ribe ili samo za vodu, jer taj dio prirode

možemo zaštititi samo ako imamo na umu kompletan život tog područja.

Zbog toga, kada naša zajednica odluči da sigurno zaštiti određeni dio

flore ili faune, na tom teritoriju uspostavlja zakonsku zaštitu

cjeline uspostavljanjem nacionalnog parka. Športski ribolovac mora

biti zaštitnik prirode u širem smislu, a ne samo zaštitnik riba i

voda. To znači da se mora što učinkovitije uključiti u zaštitu

čovjekove okoline.

92

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE Vijeće Europske unije je značajna institucija koja radi u skladu s

ovlaštenjima dobivenima na temelju Ugovora o osnivanju Europske

unije. Na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Vijeće

je zakonodavno tijelo u mnogim područjima od interesa za Europsku

uniju, a njegova uloga do izražaja dolazi prilikom suodlučivanja

s Europskim parlamentom. Nadalje, Vijeće Europske unije ima zadaću

koordinacije globalne gospodarske politike zemalja članica

Europske unije, te pored toga u ime Europske unije zaključuje

međunarodne sporazume. Na temelju Ugovora o osnivanju Europske

unije, Vijeće Europske unije donosi odluke bitne za određivanje i

implementaciju zajedničke vanjske i sigurnosne politike, na

temelju smjernica koje utvrđuje Europsko Vijeće, te koordinira

aktivnosti zemalja članica i usvaja mjere na području policijske i

pravosudne suradnje u području kaznenog prava. Vijeće Europske

unije sastoji se od po jednog predstavnika na ministarskoj razini

svake zemlje članice, koji je ovlašten predstavljati svoju vladu.

Članovi Vijeća ne odgovaraju politički svojim nacionalnim

parlamentima. Učestalost sjednica Vijeća zavisi od hitnosti

pojedinih pitanja o kojima treba raspravljati. O općim, ekonomskim

i financijskim pitanjima, te o pitanjima s područja poljoprivrede

sjednice se održavaju jednom mjesečno, dok se o pitanjima kao što

su transport, ekologija ili industrija Vijeće sastaje tek dva do

četiri puta godišnje. U slučajevima kada se Vijeće ponaša kao

zakonodavac, pravo inicijative leži na Europskoj komisiji koja

podnosi prijedloge Vijeću. O prijedlozima se raspravlja u okviru

Vijeća, a u samom postupku usvajanja mogu se davati i amandmani. U

aktima koje usvaja, Vijeće se može pozivati na pravo Europske

komisije u pogledu primjene takvih akata. U okviru ugovora o

osnivanju Europske zajednice, akti Vijeća mogu imati oblik uredbi,

direktiva, pravila, preporuka ili mišljenja. Vijeće može, također,

93

usvajati i zaključke političke prirode ili neke druge vrste akata,

kao što su deklaracije i rezolucije. Zatim, na području zajedničke

vanjske i sigurnosne politike, Vijeće Europske unije donosi odluke

potrebne za definiranje i implementaciju te politike, a na temelju

općih smjernica koje je odredilo Europsko vijeće. Vijeće Europske

unije preporučuje zajedničku strategiju Europskom vijeću i provodi

takvu strategiju, osobito putem odlučivanja o zajedničkim

aktivnostima i zajedničkim stavovima. Vijeće Europske unije, na

inicijativu zemalja članica ili Europske komisije, odlučuje o

zajedničkim stavovima, donosi načelne odluke i predlaže konvencije

u vezi policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima. Rad

Vijeća Europske unije priprema Odbor stalnih zastupnika (COREPER)

koji se sastoji od stalnih zastupnika država članica u Bruxellesu

i njihovih zamjenika, a sastaje se svakog tjedna. Ovaj Odbor

također nadzire i koordinira rad oko 250 odbora i različitih

radnih tijela,sastavljenih od službenika iz zemalja članica koji

na tehničkoj razini pripremaju svu problematiku o kojoj treba

raspravljati COREPER i Vijeće Europske unije. Vijeću Europske

unije predsjedava tijekom perioda od šest mjeseci pojedina zemlja

članica, a njihova rotacija temelji se na prethodnom dogovoru.

Predsjedništvo Vijeća Europske unije značajan je dio organizacije

i rada ove institucije, a osobito je značajna njegova uloga u

zakonodavnom procesu i u postupku donošenja političkih odluka.

Predsjedništvo organizira i rukovodi sjednicama te, po potrebi,

rješava nastale probleme. Predsjedništvo, uz pomoć glavnog tajnika

Vijeća koji se ponaša kao visoki predstavnik za zajedničku vanjsku

i sigurnosnu politiku, također predstavlja Europsku uniju u

pitanjima koja se odnose na taj dio poslova.

94

BOGATSTVO BILJNOG SVIJETA

Biljni pokrov Zemlje i dalje zauzima velika prostranstva. Veliki dio

kopnene površine našeg planeta ostaje za sada prekriven divljim

raslinjem. Svijet biljaka, od razvojno najnižih oblika do cvjetnjača,

izvanredno je bogat i raznolik. Pretpostavlja se da je velik broj

biljnih vrsta još neotkriven i botaničarima nepoznat. S druge strane,

na stotine milijuna ljudi u svijetu danas gladuje ili se nedovoljno i

slabo hrani. Jedna između mnogobrojnih mjera koje se poduzimaju da bi se

u budućnosti osigurala prehrana sve brojnijeg stanovništva svijeta

sastoji se u traženju i otkrivanju novih izvora hrane medu divljim

biljkama. Takva su istraživanja u nekim zemljama dala vrijedne

rezultate. Pokazalo se da se u samoniklom raslinju kriju velike

prehrambene rezerve. Vjeruje se da bi se čak jedna trećina svih biljnih

vrsta mogla u nekom obliku rabiti za jelo. Čini se da bismo na Zemlji

teško mogli naći neobrađenu zelenu površinu od dvadesetak kvadratnih

metara na kojoj ne bi rasla baš nijedna jestiva biljka. Flora naše

zemlje posebno je raznovrsna i osebujna. Na našem primorju razvijena je

zimzelena vegetacija mediteranske regije. Unutarnje kopneno područje

prekriva vrlo raznolika vegetacija. Po našim šumama i planinama, po

poljima, livadama i pašnjacima, uz grmlje, šikare i putove, na

zapuštenim mjestima u blizini naselja, uz rijeke i potoke, uz naše

more, po našim otocima i grebenima, rastu na stotine vrsta biljaka koje

imaju jestive plodove, listove, stabljike ili mlade izdanke, sjemenke,

cvjetove ili cvjetne pupoljke, korijenje, podanke, lukovice ili gomolje.

Sigurno je da u našoj zemlji uspijeva više stotina samoniklih vrsta

viših biljaka koje bi se u nekom obliku mogle rabiti za hranu. Uz sve

to nepresušno bogatstvo, iskustva iz vremena ratova i oskudica pokazuju

da su ljudi znali i umirati od gladi pored prirodnih izvora hrane.

95

BRODOVI

Brodovi i čamci pripadaju među najznačajnija, a možda i najstarija,

prijevozna sredstva koja je rabio čovjek. Praljudi su se kretali niz

rijeke ploveći na deblima, a kasnije su naučili graditi splavi i čamce

s veslima, te lađe s jedrima. U današnje vrijeme milijuni brodova i

čamaca plove rijekama, jezerima, morima i oceanima svijeta. Među tim

brodovima ima svakakvih, od malih gumenih čamčića i kanua, pa do

luksuznih, poput plovećih gradova velikih prekooceanskih brodova i

divovskih tankera za prijevoz nafte. U prošlosti je riječ brod

označavala neko veliko plovilo na jedra, s tri ili četiri jarbola. U

današnje vrijeme brod je bilo koje veliko pomorsko plovno sredstvo s

motornim pogonom. Riječ čamac obično označava malu barku kao što su

čamac s veslima, jahta s kabinom, jedrilica, barka s jedrima. Prvi

čamci i brodovi građeni su od drveta. Od početka dvadesetog stoljeća

brodograditelji grade brodove od željeza i čelika. Manje barke danas

se grade od fiberglasa i plastičnih materijala. Kada su graditelji

brodova počeli rabiti željezo i čelik, odmah su se prihvatili gradnje

većih brodova boljih plovnih i prometnih osobina. Kako se tehnologija

proizvodnje čelika stalno usavršavala, to je omogućavalo proizvodnju

jačih vrsta čelika, pa su brodovi postajali sve veći i bolji. Najbrži

jedrenjaci bili su američki, a mogli su se kretati brzinom od dvadeset

čvorova. Prvi parni brodovi bili su spori. Međutim, kako su se motori

usavršavali i brodovi postajali sve brži, počela su se održavati

nadmetanja u brzini putovanja na različitim relacijama. Najčuvenije od

svih natjecanja je Plava vrpca Atlantika, koja je dodjeljivana brodu

koji najbrže preplovi ocean u oba smjera. Najsuvremeniji brodovi imaju

turbine, dizelske ili nuklearne motore. Morima danas plove različita

plovila od prekooceanskih putničkih, teretnih, do običnih brodova i

brodica.

96

TERETNI BRODOVI

Teretni brodovi ili teretnjaci plove preko oceana i mora, prevozeći

robu iz jedne luke u drugu. Oni su većinom lakši od deset tisuća tona,

ali među njih također ubrajamo i najveće brodove na svijetu, divovske

tankere za prijevoz nafte. Budući da teretni brod mora prevoziti teške

terete, njegovo korito je vrlo jako. U unutrašnjosti korita su

prostrani skladišni odjeljci za teret, zvani brodsko skladište. Teret

se ukrcava i iskrcava pomoću dizalica i drugih uređaja za podizanje

koji su smješteni na palubi. Kod većine ovakvih brodova kabine za

posadu smještene su u srednjem dijelu broda. Kod nekih brodova, kao

što su tankeri, kabine su obično u stražnjem dijelu broda, a

namijenjene su za mornare i radnike na brodu i za mali broj putnika

koji se povremeno nadu na teretnom brodu. Neki teretni brodovi

konstruirani su s određenom namjenom, to jest da prevoze određene

vrste tereta, kao što su meso, rasuti tereti i drugo.

HELIKOPTERI

Helikopteri lete pomoću krakova koji se, poput krila na vjetrenjači,

okreću i koji su postavljeni na vrhu. Rotor helikoptera je postavljen

na vrhu i ima ulogu krila i propelera. Helikopteri ne mogu letjeti

tako brzo kao zrakoplovi, ali su oni mnogo okretniji. Mijenjajući kut

krakova rotora, pilot helikoptera može usmjeriti svoju letjelicu

naprijed, natrag ili u stranu. On može postići da helikopter lebdi u

zraku, poput kolibrića, ili da ga usmjeri gore ili dolje. Helikopteru

nije potrebna posebna staza za slijetanje. On može uzletjeti skoro

bilo odakle ili sletjeti bilo gdje, čak i na zgradu s ravnim krovom.

Zbog svoje okretnosti i spretnosti, helikopteri se rabe na bezbroj

načina, kao na primjer za prijevoz putnika ili tereta, za spašavanje

ljudi iz mora ili teško pristupačnih mjesta, za kontrolu visećih

kablova, za kontrolu prometa na prometnicama.

97

XVI. Tipkanje arapskih brojeva

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Arapski brojevi se nalaze u četvrtom redu tipkovnice. Možemo ih ispisivati na tri načina: 1. Pisanje brojeva s PODOSNOVICE. Ruke premjestimo s drugog reda tipkovnice (temeljni položaj) u četvrti red tipkovnice (podosnovica). Raspored je postave prstiju:

lijeva ruka

desna ruka

brojevi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 broj prsta 5 5 4 3 2 2 2 2 3 4

* Brojke u gornjoj tablici označavaju prste lijeve i desne ruke: 2 = kažiprst 4 = prstenjak 3 = srednji prst 5 = mali prst

2. Pisanje brojeva pomoću numeričkog dijela koji se nalazi na desnom dijelu tipkovnice. Raspored je postave prstiju:

desna ruka

brojevi 7 8 9 brojevi 4 5 6 brojevi 1 2 3 brojevi 0 broj prsta 2 3 4

3. Pisanje brojeva s OSNOVICE (temeljni položaj). Prste držimo na tipkama temeljnog položaja, a prsti direktno zahvaćaju tipke podosnovice. Ovim načinom pisanja služimo se kada se pretežito pišu tekstovi bez stalne uporabe brojeva. N a p o m e n a

98

Decimalne vrijednosti odjeljuju se od cijelih brojeva zarezom. U tom slučaju iza zareza ne dolazi razmak. Brojevi 1 i 0 Brojku jedan (1) pišemo malim prstom lijeve ruke (peti prst). Znak za nulu (0) pišemo prstenjakom desne ruke (četvrti prst). V j e ž b e 1. 1 10 11 100 101 110 111 1000 1100 1110 101 111 1001 1010 110 10 11 1 100 1.000 0,10 1.001 1,01 10 1.110 100 1,101 0,1101 101 11 110 kutija, 10 kopija, 11 mjeseci, 11.000 godina, 11.100 komada 110. redak, 10. rez, 1. put, 101. stranica, 0,1 posto pogrešaka 2. Prilikom pregleda robe ustanovljen je manjak od 1 sanduka piva. Molimo vas da u roku od 10 dana podmirite naš račun br. 110-93. Primili smo vaše pismo koje ste nam poslali 11. 10. ove godine. Željko je bio u kazalištu i sjedio u 1. redu na sjedalu br. 10. Brojevi 5, 6, 7 i 8 Brojke 5 i 6 pišemo kažiprstom lijeve ruke (drugi prst), a brojke 7 i 8 kažiprstom desne ruke (drugi prst). Uporišta su na malim prstima. V j e ž b e 3. fr5 fr5 ju8 ju8 fr5 fr5 ju8 ju8 fvr5 fvr5 jnu8 jnu8 fr5 fr5 ju8 fv5r fv5r jn8u jn8u f5r5vf f5r5vf j8u8mj j8u8mj g5r g5r h8u h8u 588 udaraca u minuti, 0,8 posto pogrešaka, 15 knjiga, 5 olovaka 50 150 80 180 580 850 1801 1501 5108 8105 105 108 801 5018 8058 4. 15 tona jabuka, 800 litara benzina, 58 kilograma vune, 18 vreća 680 putnika, pišite do 75. reza, 800 čaša, javite se 8. 6. o.g. 6 mjeseci, 16 tjedana, 58 godina, 700 dana, 81 minuta, 18. vijek Očekujemo da nas i vi posjetite u ponedjeljak, 5. 6. ove godine. 5. ft6 ft6 ju7 ju7 ft6 ft6 ju7 ju7 fvt6 fvt6 jnu7 jnu7 ft6 ft6 ju7 fv6t fv6t jn7u jn7u f6t6vf f6t6vf j7u7nj j7u7nj g6t g6t h7u h7u 60 160 70 170 568 786 178 156 1068 5087 6018 5801 1008 607 56 7 1786 metara, 15 sati, 1870 posjetitelja, 60 minuta, 15.600 pora 6.

99

50 t željeza, 1600 l vina, 750 kg banana, 8600 m vunene tkanine, Najviši planinski vrh svijeta je Mt. Everest, visok 8848 metara. Od 1867. do 1888. g. u uporabi su strojevi s nevidljivim pismom. Brojke 5 i 6 pišemo lijevim, a brojke 7 i 8 desnim kažiprstom. Brojevi 4 i 9 Brojku 4 pišemo srednjim prstom lijeve ruke (treći prst), a brojku 9 srednjim prstom desne ruke (treći prst). Uporišta su na malim prstima.

V j e ž b e 7. de4 de4 ki9 ki9 d4e4d d4e4d k9i9k k9i9k dc4e4 dc4e4 k,9i9 k,9i9 404 414 909 909 419 414 496 1960 1999 9444 4 49 9 994 164 19 48 45 godina, 9 sati, 49 učenika, 40 minuta, 1944. godina, 19. kat 40. obljetnica, 90 kg težine, 1549 m visine, 4 m dužine, 799 cm 8. Beethovenova 9. simfonija, 49 minuta zakašnjenja, 140 kg ječma, Brojku 9 pisat ćete desnim, a brojku 4 lijevim srednjim prstom. Zahvaljujemo vam na pismu koje ste nam poslali 4. 9. ove godine. U prilogu vam dostavljamo račune broj 149 i 150 od 19. 11. o. g.

Brojevi 2 i 3 Brojku 2 pišemo malim prstom lijeve ruke (peti prst), a brojku 3 prstenjakom lijeve ruke (četvrti prst). Uporišta su na kažiprstima.

V j e ž b e 9. sw3 sw3 aq2 aq2 s3w3s s3w3s a2q2a a2q2a sx3w3 sx3w3 ay2q2 ay2q2 220 330 23 32 132 935 82 1329 593 82 383 8293 33 22 122 122 323 25 posto provizije, 43. po redu, 1929. godina, 3.327 kilometara 11.332 komada šibica, 3. red tastature, 32 godine, 3 t željeza, 10. Brojku 3 pišete lijevim prstenjakom, a 2 lijevim malim prstom. Naručujemo 300 cijevi promjera 12 cm i 25 m žice dužine 320 m. Standardna dužina vrpce za strojeve na kojima pišemo je 13 mm. Molimo vas da svoj dug od 42.300 kuna podmirite u roku 30 dana. Naputak za pisanje vježbi Pri pisanju nekog teksta nove smislene cjeline od prethodnih odvajamo tzv. odlomcima, koji trebaju biti uočljivi. Oblikovati tekst na stranici možemo na dva načina: 1. AMERIČKI način oblikovanja - svaki novi odlomak od prethodnog se odvaja s dva pritiska na tipku ENTER, a svi reci počinju na mjestu gdje se nalazi kursorski znak, odnosno na rezu 10. 2. EUROPSKI način oblikovanja - novi se odlomak u odnosu na prethodni naglašava tako da se prvi redak novog odlomka piše uvučeno za jedan TAB, a svi ostali redci od početka gdje se nalazi kursorski znak,

100

odnosno od reza 10. Između odlomaka nema dva razmaka, ali možete i njih napraviti ako je tekst kraćeg sadržaja, kako bi tekst bio ljepše raspoređen na stranici. Zadatke za samostalno oblikovanje teksta na stranici dajemo u odjeljku XXVII. Prepišite tekst pod naslovom "Južna Dalmacija od 1918. do 1929." američkim oblikom, a tekst pod naslovom "Sunčev sustav" europskim oblikom. 11. JUŽNA DALMACIJA OD 1918. DO 1929. Južna Dalmacija obuhvaća površinu 1.315 kilometara kvadratnih, što je 10,5 posto ukupnog područja bivše pokrajine Dalmacije, umanje-nog za površinu grada Zadra i otoka Lastova, koji su Rapalskim ugovorom pripadali Italiji. Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, na 1 kilometar kvadra-tni u dubrovačkom kotaru živjela su 47,07 stanovnika, a u kotaru Korčula 49,07 stanovnika. To je bio prosjek naseljenosti Dalmaci-je, koji je prema spomenutom popisu iznosio 48,80 stanovnika na 1 kilometar kvadratni. U razdoblju od 1921. do 1931. godine naseljenost uglavnom ostaje jednaka. Kad je riječ o naseljenosti, potrebno je spomenuti da je otok Korčula imao veći prosjek naseljenosti nego južna Dalmacija. Prema popisu iz 1931. godine, naseljenost po kilometru kvadratnom iznosi 47 stanovnika. Navedeni podaci iz 1921. godine odnose se na kotar Korčulu koji je tada u svom sastavu imao i općine poluotoka Pelješca i koje su nakon 1929. godine ušle u sastav kotara Dubro-vnika, a rjeđe su naseljene od otoka Korčule pa je zato i prosjek niži. 12. SUNČEV SUSTAV Sunčev sustav se sastoji od Sunca i svih nebeskih tijela koja obilaze oko njega. Sunce je zvijezda koja, kao i druge zvijezde, daje vlastitu svjetlost. Nebeska tijela koja obilaze oko jedne zvijezde zovu se planeti. Mnogi planeti imaju svoje satelite koji putuju oko njih. U Sunčevu sustavu ima ukupno 9 planeta koji obilaze oko Sunca. Planeti se mogu podijeliti u dvije skupine. U prvu skupinu pripadaju Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Gustoća ovih planeta je četiri puta veća od gustoće vode. Jupiter, Saturn, Uran i Neptun mnogo su veći planeti od prethodnih s 1.320 puta većim obujmom. Saturnov polumjer ima 60.400 km ili 10 Zemljinih. Jupiter i Saturn imaju mnogobrojne satelite. Uran ima polumjer 23.700 km, a Neptun 22.300 km. Pluton ima polumjer oko 3.200 km, što znači da je manji od Marsa. Planeti bliski Suncu obilaze oko njega velikim brzinama. Merkur se kreće srednjom brzinom od 46,8 km u sekundi, a Venera 35,0 kilometara u sekundi. Naša Zemlja ima srednju brzinu 29,8 kilometara u sekundi. Što je veća daljina planeta od Sunca, to je manja njegova brzina: Pluton se kreće samo 4,6 kilometara u sekundi. Ako zamislimo da smo Sunčev sustav smanjili 10 bilijuna puta, dobit ćemo nekakvu predodžbu o tome koliko su planeti maleni prema cijelom Sunčevu sustavu. Sunčev sustav bi tada imao polumjer oko

101

590 m. Sunce bi bilo lopta od oko 14 cm u promjeru, Merkur bi se pretvorio u glavu pribadače s promjerom od oko 1,2 mm na daljini od 11 m od Sunčeva modela. Jupiter smanjen na zrno grožđa bio bi udaljen oko 78 m od središta. Pretpostavlja se da atmosfere na Merkuru nema. Zbog njegove blizine Suncu, danju je temperatura previsoka, ona iznosi 329 stupnjeva Celzijevih, ali je noću prehladno - temperatura pada ispod 27 stupnjeva Celzijevih.

102

XVII. Tipkanje rimskih brojeva

I V X L C D M

1 5 10 50 100 500 1000

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Ako želite napisati rimski broj na tipkovnici osobnog računala ili na pisaćem stroju, poslužit ćete se velikim slovima jer posebnih znakova za rimske brojeve nema. Rimske brojeve čitamo isključivo kao redne brojeve i iza njih obvezno pišemo točku. N a p o m e n a Danas se izbjegava pisanje godišta rimskim brojevima. Takav način pisanja godišta još se tradicionalno zadržao u filmskoj industriji prilikom naznake godine u kojoj je film snimljen. V j e ž b e 1. 1. je I. 5. je V. 5. je V. 10. je X. 10. je X. 50. je L. 5. je V. 100. je C. 100. je C. 500. je D. 500. je D. 1000. je M. 50. je L. 2. je II. 4. je IV. 6. je VI. 9. je IX. 13. je XIII. 17. je XVII. V. poglavlje, II. čin, XIX. stoljeće, MCMXCIII. je 1993. VI. dio. 2. LX je 60, DCLXVI je 666, XXXVII je 37, D je 500, LXXXVII je 87. 845 je DCCCXLV, 879 je DCCCLXXIX, 24 je XXIV, 1816 je MDCCCXVI. na prijelazu iz XVII. u XVIII. stoljeće, III. tisućljeće pr. Kr. u XVI. poglavlju te knjige, početkom XXI. stoljeća, u III. činu,

103

Napomena Datum ili nadnevak sastoji se od dana, mjeseca i godine, koji su međusobno odijeljeni razmacima, a iza svakog dijela dolazi točka. Dan i godina se uvijek pišu arapskim, a mjesec možemo pisati i rimskim i arapskim brojkama. Može se ispisati i naziv mjeseca. 3. U Zagrebu 6. 9. 2005. ili Zagreb, 6. IX. 2003. 23. VI. 2000. Otokar Keršovani rođen 23. II. 1902. u Trstu, umro je u Zagrebu 6. IX. 1941. Franjo Kuhač rođen 10. 11. 1934. u Osijeku, umro je 18. 6. 1911. u Zagrebu. Giacomo Puccini, Bruxelles, 22. 12. 1858. 4. Ispišite sljedeće brojeve rimskim brojkama: 2., 6., 9., 19., 15., 17., 8., 20., 23., 26., 31., 33., 29., 45., 58., 7., 152., 105., 346., 510., 802., 900., 1000., 1993., 2700., 5. RAZVOJ HRVATSKOG JEZIKA Hrvatski se jezik pojavio u književnosti u XII. stoljeću. Najstariji jezični spomenik u početku XII. stoljeća, Baščanska ploča, pisan je mješavinom narodnog i crkvenoslavenskog jezika. Prvo je pismo glagoljica i ćirilica, a od XIV. stoljeća prevladava latinica. Javne isprave i zakonici, kao što su Isprava Kulina Bana iz 1189., Vinodolski zakon iz 1288. i drugi, pišu se narodnim jezikom. Narodni jezik ulazi rano i u liturgijsku i apokrifnu književnost. Prvo veće hrvatsko umjetničko djelo, Marulićeva Judita iz 1501. godine, pisano je čakavskim narječjem. Dubrovčani, Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci i Slavonci razvijaju bogatu književnu djelatnost na štokavskom narječju ijekavskog i ikavskog izgovora u XVI., XVII. i XVIII. stoljeću. U isto vrijeme razvija se i značajna književna djelatnost na kajkavskom narječju. Tek nastojanjem ilirskog pokreta pod vodstvom Ljudevita Gaja u XIX. stoljeću, uvodi se u Hrvata 1836. godine zajednički književni jezik na temelju štokavskog narječja i njegova ijekavskog govora, s etimološkim pravopisom. Napredniji učenici prepisat će dopunsku vježbu koja se nalazi na CD-u. Dopunska vježba 6. TISAK Prije izuma tiska knjige su pisane rukom. Čovjeku su trebali mjeseci, često i godine da izradi samo jedan prijepis neke knjige. Tisak je u svojem najjednostavnijem obliku izumljen u Kini, prije više od 2.000 godina. Izrezivani su dijelovi bloka ravnog drveta da se izrade uzdignuta slova ili crteži. Uzdignuta je

104

površina premazivana crnilom pa je arak papira pritiskan na nju da primi otisak. To je bilo još vrlo sporo i skupo. U XV. stoljeću jedan njemački tiskar, Johann Gutenberg, omogućio je da se knjige tiskaju brže i jeftinije. Umjesto da izrezuje jednu čitavu stranu u bloku drveta, izrezao je svako slovo posebno na malim drvenim blokovima iste visine. Ta slova su mogla biti složena u bilo kojem redu da se sastave riječi i rečenice. Kad je tiskanje bilo dovršeno, komadi s tiskarskim slovima mogli su se ponovo uporabiti za sastavljanje novih riječi. Umjesto da se rukom pritišće papir na namašćena slova, rabljena je mehanička sila da pritisne papir na slova. Ipak, i s tim unapređenjem išlo je to još polako. I na našem primorju već prije kraja XV. stoljeća bila je osnovana prva tiskara u Hrvatskoj, ali nije dugo radila. U 500 godina otkad je Gutenberg prvi uporabio odvojena tiskarska slova, izvršena su mnoga unapređenja i u brzini i kakvoći tiskanja. Slova se više ne slažu rukom, osim u posebnim slučajevima. Veliki moderni slagarski strojevi, s tipkama kao na pisaćem stroju, rabe se za samostalno slaganje redaka slova ili filmova. Od njih se izrađuju tiskarski otisci, bilo lijevanjem ili fotografiranjem. Otiscima rukuju veliki moderni tiskarski strojevi koje pokreće elektricitet. Oni mogu svakog sata tiskati tisuće novina ili knjiga.

105

XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova)

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Interpunkcijski znakovi - točka (.), zarez (,), dvotočka (:), točka-zarez (;), uskličnik (!) i upitnik (?) su znakovi koje pišemo ODMAH uz zadnje slovo riječi iza koje dolaze, a iza njih se obvezno ostavlja razmak. Zarez i točku, kao interpunkcijske znakove, naučili smo u odjeljcima VI. (zarez) i VII. (točka). Dvotočka se u pravilu nalazi u prvom redu tipkovnice, najčešće u kombinaciji s točkom. Pišemo je prstenjakom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Točka-zarez se u pravilu nalazi u prvom redu tipkovnice (obično u kombinaciji sa zarezom), a pišemo je srednjim prstom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Uskličnik se na svim tipkovnicama ne nalazi na istom mjestu, ali je najčešće smješten u četvrtom redu tastature), pa ga pišemo malime prstom lijeve ruke uz uporabu tipke Shift. (Ukoliko se uskličnik nalazi na nekoj drugoj tipki, pišemo ga odgovarajućim prstom.)

V j e ž b e 1. deki: jk: čl: as: fe: ji: deki: jk: čl: as: fe: ji: deki: jk: a Donesi mi: Kupi si: Putuj u: Obuci: Čuvaj to za: Uzmi: Prinesi: Iva je kupila: cipele, kaput i šal. Dodaj mi: sol, ulje i rižu. Ploveći brodicom svratit ću na otoke: Krk, Rab, Hvar i Korčulu. 2. kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? k Zašto? Zašto? Što? Što? Kada? Kada? Kuda? Kuda? Tko? Tko? Gdje? Zašto ideš? Što nosiš? Kada ćeš doći? Kuda hodaš? Tko je? Gdje? Hoćeš li zapjevati? Zar to još nisi naučila? Jesi li to vidio?

106

3. fr5! fr5! de! de! ju5! ju5! ki! ki! fv! fv! jm! jm! fr! fr! ju! Tišina! Tišina! Sretno! Sretno! Oj! Oj! Pišite nam! Pišite nam! Ne, to je nemoguće! Dođite nam opet! Ne gazite cvijeće! Pjevaj! O lijepa, o draga, o slatka slobodo! Hej, ne gledaj tipkovnicu! Sljedeća dva izvatka iz drame "U agoniji", Miroslava Krleže, prepišite bez pogreške. 4. Hvala, već je bolje, hvala, nije potrebno! Neću ništa, hvala, dobro je! Ti si tako suviše učtiv noćas! Ti si uopće suviše učtiv, te mi se čini da ti od te svoje pretjerane učtivosti ne govoriš istinu! Da! Sve tvoje riječi, tvoj način, sve je to neistinito i patvoreno, ako se pravo uzme! Da! Meni je upravo sada pala na um ta ideja: a što onda, ako si ti jedno neistinito lice? 5. Ja ne preuveličavam ništa! Hvala! Neću ništa! Hvala! Pusti me! To nisu nikakve egzaltacije! Ne, ne, pusti me! Ja sam već sinoć u salonu pomislila na to, da si ti moguće jedno neistinito lice! A to mi se sada pričinilo vrlo točnim! Ti jedno misliš, a drugo govoriš! Daj, priznaj, molim te, progovori, ne budi tako prazno učtiv, pa to je samo maska, pa to nije tvoje pravo lice! Molim! Ako su to samo moje egzaltacije, molim, izvoli, reci istinu, reci o čemu si sve mislio, tamo kod balkona poslije ove leptirice tu?

107

IX. Donja crta i crtica za rastavljanje

V j e ž b e : 1. Prepisujući sljedeće tekstove, učite pravila pisanja donje crte i crtice za rastavljanje te ih ujedno primjenjujete.

CRTA ZA PODCRTAVANJE Donja crta se nalazi u prvom redu tipkovnice, a pišemo je malim prstom desne ruke, kao i crticu za rastavljanje, ali uporabom tipke za Shift. Na pisaćim strojevima se ova crta koristila kao crta za podcrtavanje, no prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala rabimo funkciju za podcrtavanje, te je ta radnja znatno pojednostavljena u odnosu na prijašnje pisanje na pisaćem stroju. Ako treba podcrtati jednu riječ, vraćamo se i označavamo mišem pomoću pokazivača riječ koju podcrtavamo. Dakle, podcrtavati počinjemo ispod prvog, a završavamo ispod posljednjeg slova riječi koju želimo podcrtati, što znači da ćemo voditi računa kako selektiramo tekst koji hoćemo podcrtati. Ako treba podcrtati više riječi jednu za drugom, podcrtava se od prve do posljednje riječi, uključujući razmake među njima i eventualnu interpunkciju. Donju crtu rabimo, primjerice, kod pisanja nekih elektroničkih adresa: petar_miletic@yahoo.com. 2. Napisat ćete nekoliko primjera u kojima se rabi crta za podcrtavanje: ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ jum_ jum_ de_ju_ de_ju_ ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ Novelu Baraka Pet Be napisao je hrvatski pisac Miroslav Krleža. Pomet je lik iz poznate komedije Dundo Maroje pisca M. Držića. Dođi danas u 10 sati. Ne gledajte u tastaturu stroja. Požurite!

108

UPORABA CRTICE ZA RASTAVLJANJE Crtica za rastavljanje obrađena je u VII. odjeljku, ali se taj znak rabi na više različitih načina i s više različitih značenja. Prepišite sljedeću vježbu u kojoj ćete primjenjivati crticu za rastavljanje u raznim funkcijama, a ujedno ćete saznati u kojim se slučajevima ta crtica rabi. 3. Crtica - kao STANKA Kad je ova crtica u službi stanke, ispred i iza nje obvezno dolazi razmak. Stoji često umjesto zareza, zagrade, navodnika, ponekad i dvotočke. Njome se odjeljuju i umetnuti dijelovi u rečenicama, stavlja se ispred onog što dolazi neočekivano i slično. Evo nekoliko primjera: a) Sjedim ja u sobi - sam samcat - na stolu hrpa zgužvanog papira - - jutro samo što nije svanulo - a ja nikako da počnem prvu rečenicu moje nove pripovijetke. b) Mnoge stvari su nadohvat ruke - treba samo saviti kralježnicu. c) Tko drugom jamu kopa - kaže narodna poslovica - sam u nju pada. Pametniji popušta - reče vol - i stavi glavu u jaram. Tko visoko leti - nisko pada. I gol i bos, i još mu je - zima. Uvjerili su me da sam u - pravu. Loš, lošiji - najbolji. 4. Crtica - kao SPOJNICA Crtica kao spojnica piše se između dijelova polusloženica, kao npr. rekla-kazala, između dvaju dijelo-va riječi izvedenih s kojim brojem kad se prvi dio piše brojkom, a drugi dio slovima, npr. 5-godišnji-ca, između kratice i padežnog nastavka, kao npr. SAD-a, između brojeva koji čine neku cjelinu, npr. broj žiro-računa i slično. Napišite neke primjere: a) Zagreb-Sisak, karbon-papir, bruto-proizvod, žiro-račun, kasa- -skonto, export-import, uvoz-izvoz, pelir-papir, Ivana Brlić- -Mažuranić, Broz-Ivekovićev rječnik, Ruža Pospiš-Baldani, Marija Ružička-Strozzi, Ivanić-Grad, autobusom Zagreb-Varaždin-Zagreb b) žiro-račun broj 2484008-1122338831, URBROJ: 516-04-02-3-93-5, pišite na papiru formata A-4, umnožavanje teksta pomoću karbon— -papira, robno-novčani odnosi, Mini-Moris, lovor-vijenac, rak-rana, Maretić-Ivšićev prijevod Ilijade, remek-djelo, Dilj-gora, c) Radio-goniometar je radio-navigacijski uređaj koji služi za određivanje smjera iz kojega dolaze radiovalovi što ih emitiraju u poznatim dužinama i razmacima posebne radiopostaje smještene na određenim punktovima na kopnu.

109

5. Crtica - zamjena za riječ DO Kada ovu crticu rabimo kao zamjenu za riječ DO, ispred i iza nje dolazi razmak. Međutim, ako ovu riječ zamjenjujemo crticom između dva broja unutar zagrada, ona može biti napisana tijesno uz brojeve. Ako je ispred prve brojke riječ DO ispisana slovima, pisat ćemo je slovima i između brojeva (od 7 do 8, a ne od 7 - 8). Evo nekoliko primjera: a) 7 - 8 kopija, prosječna brzina je 60 - 80 km, 120 - 240 udaraca u minuti, 200 - 700 stranica, 10 - 15 kopija, 2 - 3 kutije, 30 - 35 pisaćih strojeva, Ivan Mažuranić (1814-1890), 95 – 100 stolova. Godišnji odmor djelatnika iznosi 14 - 30 radnih dana. b) od 7 do 8 kopija, prosječna brzina je od 60 do 80 km, od 120 do 240 udaraca u minuti, od 200 do 700 stranica, od 10 do 15 kopija, od 2 do 3 kutije, od 30 do 35 pisaćih strojeva, od 95 do 100 stolova, od 80 do 90 olovaka, od 5 do 7 listova papira 6. Crtica kao NAVODNICI (TIRET) Kada crticu rabimo umjesto navodnika, pišemo je samo na početku upravnog govora. Iza crtice ob-vezno dolazi razmak. Kao primjer prepišite razgovor između Bartolomea i Nele u romanu TAJNA SARMATSKOG ORLA Ivana Aralice. - Čuješ li ti te glasove? - upitao je Nelu na Cimatoriji. - Ne, ne čujem, ali je čula jedna moja baba. - Zagazila je u more, ali joj stopala nisu tonula nego se zadržala na površini. Kad je vidjela da može hodati po vodi, ona je tu jedinstvenu priliku iskoristila i otišla. - I? - I treći dan su je suseljani čekali pod smokvom na obali. Tako se to s drugima događalo: vrate se nakon tri dana, ne sjećaju se gdje su bili ni što su radili, sjede pod smokvom i prazno bulje u prazninu. Ali se moja baba nije vratila. Nitko ne zna što joj je bilo kad ne iskoristi povlasticu da se vrati, kao što je koristila dar da hoda po morskoj površini? 7. Crtica - uporaba pri NABRAJANJU Kada unutar nekog teksta treba nešto nabrajati, dio teksta koji nabrajamo možemo označavati slovima, rednim brojevima, ali i crticom. Prepišite jedan takav primjer.

Da biste pristupili izračunavanju brzine pisanja operatera na tipkovnici osobnog računala, najprije je potrebno utvrditi učinjene pogreške tijekom prijepisa ili diktata. Kao jedna pogreška prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se: 1. pogrešno otipkano slovo, 2. suvišna ili ispuštena slova, 3. ispušten ili suvišan razmak, 4. suvišne ili ispuštene riječi,

110

5. pogrešan temeljni položaj, 6. pogrešni ili ispušteni redovi i 7. nepravilno smještena slova ili riječi. U diktatu se kao pogreške računaju i pravopisne pogreške.

Kao dvije pogreške prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se svaka suvišna, ispuštena ili zamijenjena riječ, ako ima više od šest slovnih mjesta. 8. STRANAC - Koga najvoliš, zagonetni čovječe, reci? Oca ili majku, sestru ili brata? - Nemam ni oca ni majke, ni sestre ni brata. - A prijatelji? - Do dana današnjega nisam upoznao smisao te riječi. - A domaja? - Ne znam pod kojom je širinom smještena. - Ljepota? - Rado bih je volio da je besmrtna božica. - Zlato? - Mrzim ga kao što je vama mrzak Bog. - Pa što onda voliš, neobični stranče? - Volim oblake... oblake, što prolaze... ondje... divne oblake! Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 9. Prema tome, stvari i pojave - roba, novac, kapital, profit, dohodak itd. - kao ekonomske kategorije - samo su teorijski izvori određenih odnosa društvene materijalne proizvodnje. 10. 40-godišnjak, 80-tih godina, 25-godišnjica, student PMF-a, bio je u SAD-u, član HUP-a, fizičko-kemijska svojstva, foto-reporter, rang-ljestvica, Hrvatsko-ugarska personalna unija, kemijsko-biološki rat, društveno-politički, makro-plan, rak-rana 11. Danas smo virmanskim nalogom doznačili na vaš žiro-račun broj 2484008-1122338831 30.450.- USD u svezi s plaćanjem računa broj 486 od 11. listopada ove godine.

111

XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika

Ponovite sve o načinu isticanja teksta na osobnom računalu.

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipke sa znakovima zagrade nalaze se u četvrtom redu tipkovnice. Tipkaju se kažiprstom desne ruke (lijeva zagrada ili otvorena), odnosno srednjim prstom desne ruke (desna zagrada ili zatvorena) uz uporabu tipke Shift.. Tipka s kosom crtom nalazi se obično u četvrtom redu tipkovnice. Piše se kažiprstom desne ruke uz uporabu tipke Shift.

Tipka s navodnicima nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Piše se malim prstom lijeve ruke uz uporabu tipke Shift. Pravopisna pravila pisanja ovih znakova:

• zagrada (lijeva i desna) piše se tijesno uz prvo, odnosno zadnje slovo riječi koja je u zagradi, • kosa crta može služiti kao zagrada ili kao oznaka za razlomak; u oba slučaja piše se tijesno uz slova

iza ili ispred kojih dolazi, • navodnici se pišu tijesno uz prvo i zadnje slovo riječi koja je ili koje su među navodnicima.

V j e ž b e

1. ft6( ft6( ju7) ju7) dt( dt( jz) jz) fb( fb( jm) jm) ft6( ft6( ) jde/ jde/ dci/ cdi/ /ijg /ijg hic/ hic/ jde/ jde/ cdi/ cdi/ /ij Zagreb (Hrvatska), Leut i trublja /Rafo Bogišić/, Rim (Italija) Ulica I. Gundulića 10/2, KLASA: 133-02/93-02;06, 9/16, 6/2, 1/3 2. Žargon je specifičan, gdjekad i nerazumljiv (npr. šatrovački žargon) govor određene društvene skupine; postoji tako šatro- vački (govor lopova), uličarski (frajerski), đački, športski, kancelarijski, vojnički žargon i dr.

112

3. film "Harry Potter", kinematograf "Millenium", Vera je "dobra" Taj posao je jako "važan". "Gdje si ga udarila?" pitam Vedranu. "Bili smo", reče Marijan, "kod Ivane na ručku." "Halo!", viknuh. "Ne vidi se", reče Hrvojka. "Eto, i to se dogodilo", reče Lujo. 4. Prepišite ovu vježba ovako kako je napisana u udžbeniku. Uredite ga tako da najprije rastavite riječi (pravilno), a potom upotrijebite opciju Justify. PRAVILA PISANJA ZAGRADA, KOSE CRTE I NAVODNIKA Kosa crta se nalazi u četvrtom redu tipkovnice, ali na različitim mjestima - ovisno o vrsti tipkovnice. Pišemo je odgovarajućim prstom lijeve ili desne ruke uz uporabu tipke „Shift“. Ovu crtu rabimo umjesto zagrade, ako unutar tipkovnice nema okruglih zagrada, ali i pri pisanju razlomaka, kao npr. 1/5, 2/8, 10/12, 2/4, 10/16 itd. Pišemo je i uz neke brojeve koje treba odijeliti jedne od drugih, kao npr. školska godina 2006./07. Znak za navodnike (") nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Pišemo ga malim prstom (peti prst) lijeve ruke, kao i brojku 2, ali uporabom tipke ENTER. Kao rečenični znakovi, navodnici se pišu tijesno ispred prvog slova riječi i tijesno iza zadnjeg slova riječi koju stavljamo među navodnike. Rabe se kad se što navodi upravo onako kako je izgovoreno ili napisano, ili kad označavaju upravni govor. Navodnicima označavamo i riječi koje se uzimaju u podrugljivom značenju, te riječi koje nisu u književnom jeziku, a pisac ih iz nekog razloga rabi. Navodni znak ujedno služi i kao oznaka mjere za duljinu "col" (palac) i piše se tijesno uz brojku. Okrugle zagrade - lijeva ili otvorena i desna ili zatvorena - ne nalaze se na svim tipkovnicama, pa se umjesto njih rabi kosa crta. Ako se okrugle zagrade nalaze unutar tipkovnice, najčešće su smještene u njezinom četvrtom redu i to: lijeva na tipki brojke 8 (pišemo je desnim kažiprstom), a desna na tipki brojke 9 (pišemo je desnim srednjim prstom), a pišu se uz uporabu tipke „Shift“. Riječi unutar zagrada pišemo tako da prve riječi pišemo tijesno uz lijevu, a zadnje riječi tijesno uz desnu zagradu, a prije i poslije zagrade obvezno ostavljamo razmak. Ako se iza desne (zatvorene) zagrade stavlja interpunkcija, pišemo je tijesno uz zagradu, a iza interpunkcije obvezno dolazi razmak. 5. Prepišite dijalog iz knjige Harry Potter – Kamen Mudraca Joanne K. Rowlling. Netko pokuca na vrata njihova odjeljka i pred njima se pojavi onaj dječak okrugle glave koga je Harry vidio na peronu devet i tri četvrt. Bio je uplakan. „Oprostite“, reče im, „niste li možda vidjeli negdje jednu žabu krastaču?“ Kad su obojica odmahnula glavom, on produži: „Izgubio sam je! Stalno mi bježi!“ „Vratit će se ona već“, kaza mu Harry.

113

„Aha“, tužno će dječak. „E pa, ako je vidite…“ I ode. „Nije mi jasno zašto se toliko uzrujava“, reče Ron. „Da sam ja ponio žabu krastaču, gledao bih kako da je se što prije riješim. Samo, ja sam ponio Šugonju, pa ne smijem ništa govoriti.“ Štakor je i dalje drijemao u njegovu krilu. „Mogao bi mi i krepati a da ništa ne primijetim“, gadljivo će Ron. „Jučer sam ga pokušao požutiti da bude malo zanimljiviji, ali mi čarolija nije uspjela. Evo, baš da vidiš…“ Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi jedan zadatak koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak oba zadatka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunska vježba Sateliti služe boljem upoznavanju oblika Zemlje i planeta, jer staza satelita ovisi o obliku tijela oko kojega obilazi i o rasporedu masa u tom tijelu. Letjelice su otkrile magnetosferu Zemlje i Jupitera. Svemirski brodovi raznih tipova ispitivali su Mars - "Mars", "Mariner", "Zond", "Viking"; Merkur - "Mariner"; Veneru - "Venera", "Mariner", "Pionir"; i Jupiter - "Pionir", "Mariner", "Voyager", a jedan "Voyager" je prošao još i pored Urana i Neptuna. Najviše aktivnosti zabilježeno je na Mjesecu. To je jedino svemirsko tijelo na kojem su bili ljudi i s kojega je donesen materijal, čak i više stotina kilograma. Prepišite dijalog Amerikanca i djevojke iz priče BRDA KAO BIJELI SLONOVI, Ernesta Hemingwaya. „Što bismo pili?“ upita djevojka. Skinula je šešir i stavila ga na stol. „Prilično je vruće.“ reče čovjek. „Pijmo pivo.“ „Dos cervezas.“ reče čovjek prema zastoru. „Velika?“ upita žena iznutra. „Da, dva velika.“ Žena j donijela dvije čaše piva i dva pustena podloška. Postavila je podloške i čaše piva na stol i pogledala čovjeka i djevojku. Djevojka je gledala u stranu prema obrisu bregova. Bili su bijeli na suncu, a zemlja je bila smeđa i suha. „Izgledaju kao bijeli slonovi,“ rekla je. „Nikada nisam vidio ni jednog bijelog slona, popije čovjek pivo. „Ne, nisi ni mogao.“ „Mogao sam,“ reče čovjek. „Samo to, što kažeš da nisam mogao, ne dokazuje ništa.“

114

XXI. Tipkanje znakova za računske radnje, razlomke, postotak i promil

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Znakovi x, -, :, x i = su znakovi za temeljne računske radnje, a stoje samostalno, tj. ispred i iza njih se stavlja razmak. Izuzetak su racionalni brojevi (npr. ne - 5, već -5). Neke smo znakove, koje rabimo kao znakove za računske radnje, već ranije naučili pisati i to: a) minus ili manje (–) – kao crticu za rastavljanje, b) podijeljeno (:) - kao interpunkcijski znak, a možemo ga rabiti i umjesto riječi prema, tj. označava i omjer, npr: Nogometna utakmica Šibenik – Kamen Ingrad završila je rezultatom 3 : 1. Zemljovid je napravljen u omjeru 1 : 10.000. c) puta (x) - kao znak za iks (znak za množenje može biti i točka, a kod općih brojeva može se i izostaviti). Znak za plus (više) (+) nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Pišemo ga malim prstom (peti prst) desne ruke, ali uz uporabu tipke za pisanje znakova koji se nalaze u drugom redu tipki. Znak za jednako (=) nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Pišemo ga prstenjakom desne ruke (četvrti prst). Znakovi za % (postotak) i ‰ (promil) su samostalni znakovi i po pravopisu se pišu odvojeno, tj. s razmakom u odnosu na brojku iza koje dolaze. Međutim, kada ih ispisujemo za potrebe računovodstva, pišemo ih tijesno uz broj kako bi se smanjila mogućnost pogreške (upisivanje neke brojke na prazno mjesto). Ovi znakovi se nalaze na različitim mjestima unutar tipkovnice (ovisno o vrsti tipkovnice), pa ih pišemo odgovarajućim prstom lijeve ili desne ruke. Znak za postotak možemo pisati pomoću znaka na tipkovnici uz uporabu tipke za pisanje znakova koji se nalaze u drugom redu tipki ili ga umetnuti pomoću opcije «Insert – Symbol». Znaka za promil (‰) nema na tipkovnici pa ga pišemo (umećemo) pomoću opcije «Insert – Symbol». Program za obradu teksta Word omogućava nam ispisivanje formula i pomoću Equation Editora („Urednik jednadžbi“), alata koji je isključivo namijenjen pisanju matematičkih formula. V j e ž b e 1. jag= jag= cq=a aq=a =cqa =cqa ay=q ay=q cš=q cš=q a=qa a=y= ca= jaq+ jaq+ f+aq f+aq cq+a cq+a jaq+ jaq+ f+aq f+aq cq+a cq+a ca+ 25 + 67 = 92, 138 + 49 = 187, 568 - 16 = 552, 1.257 - 9 = 1.248 3.291 : 4 = 823, 546 : 13 = 42, 823 x 4 = 3.292, 369 . 2 = 738 2.

115

- zatečena roba u skladištu u kunskoj vrijednosti 32.567.880,00 - kupljena roba u kunskoj vrijednosti + 9.328.400,00 - izdana roba u kunskoj vrijednosti - 37.060.560,00 - sadašnja kunska vrijednost robe 4.935.720,00 3. Linearna jednadžba x + 5 = -3 2 . (x - 3) = -5 x = -3 - 5 2x - 6 = -5 x = -8 2x = -5 + 6 2x = 1 1 x = - 2 Pomoću „Urednika jednadžbi“ ove linearne jednadžbe bit će ispisane na sljedeći način:

35 −=+x ( ) 532 −=−⋅ x 53−−=x 562 −=−x

8−=x 652 +−=x 12 =x

21

=x

Klasičan načni pisanja linearne jednadžbe: 1 3 x + (x + -) = -

2 4

1 3 x + x + - = - 2 4

3 1 2x = - - - 4 2

3 - 2 2x = _________ 4

1 2x = - 4

1 x = - 8

Pisanje linearne jednadžbe pomoću „Urednika jednadžbi“:

43

21

=⎟⎠⎞

⎜⎝⎛ ++ xx

43

21=++ xx

21

432 −=x

4232 −

=x

412 =x

81

=x

4.

116

Prepišite sljedeće jednadžbe!

Razlika kvadrata: x2 - 4 = (x - 2) (x + 2)

Razlika kubova: a3 - b3 = (a - b) (a2 + ab + b2)

Zbroj kubova: a3 + b3 = (a + b) (a2 - ab + b2) 5. fr%d fr%d joi%o joi%o j%m% j%m% g%c% g%c% fr%d fr%d joi%o joi%o 20% prometa, 20 % prometa, 0,8% pogrešaka, 0,8 % pogrešaka, 4% 2% marže, 2 % marže, 5% provizije, 5 % provizije, 90% ili 90 %, 25 - 50 %, slanost vode je 33 - 23 %o, dugujete 10 % provizije, 6. CRNO MORE Neprestano pritjecanje slatke vode, koju u Crno more donose velike rijeke (Dunav, Dnjestar, Dnjepar i druge), uvjetuju malu slanost površinske vode (u središnjem dijelu 19 %o), a u blizini ušća (9 - 3 %o). U dubinama ispod 200 metara Crno more dobiva slanu vodu (33 - 23 %o) kroz Bospor strujama iz Sredozemnog mora. Razlike u temperaturi i slanosti pojedinih slojeva vode određuju i razlike u gustoći. Posljedica toga je pomanjkanje okomite (vertikalne) cirkulacije, koja uvjetuje aeraciju vode, tj. prenošenje kisika u dubinu. Zbog toga je sloj vode u dubini od 180 do 200 metara ujedno i granica životnih uvjeta.

Zadaci 1. Napišite nekoliko računskih radnji i matematičkih formula na klasičan način i pomoću „Urednika jednadžbi“.. 2. Sastavite nekoliko rečenica koje sadrže razlomke, postotke i promile.

117

XXII. Tipkanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema

Slika 47. – Prikaz opcija Umetni – Simbol (Insert – Simbol)

Ponovite sve o ispisivanju simbola pomoću opcije «Insert – Symbol».

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Osobno računalo omogućuje nam ispisivanje velikog broja znakova i simbola pomoću opcije Umetni – Simbol (Insert – Symbol) tako da je teško naći neki znak za uobičajene potrebe koji ne bismo našli u okviru te opcije. Kako ste uporabu ovih opcija učili u okviru predmeta Informatika, ovdje ih nećemo detaljnije obrađivati.

V j e ž b e 1. metalna cijev ∅ 2,3 mm, trupac ∅ 30 cm, jelov trupac ∅ 30 cm, ∅, Ł, u vrijednosti 2.300 Ł, 47 Ł, dugujete nam 678,30 Ł, imam 21 Ł $, cijena aranžmana je 1.200 $, 350 $, cijena je 10 $, uzmi 50 $ ∅ 1 cm, 3 Ł, 2 $, cijev ∅ 7,2 cm, uplatite 18 Ł, vratite 7.800 $ 2. Azimut se računa u stupnjevima od N (0o) preko E (90o), S (180o) W (270o), dakle u smjeru kretanja kazaljki na satu. 2oC, 100oC Il' su snijezi il' su labudovi. Zanima me 'oćeš li mi to kupit'. dođi za 20', 10h i 31', dolaze u 13h i 15', poći ću kući za 20', 3. Danas smo telefonski naručili 1 kamion rezane građe debljine 3". Molimo vas da nam što prije isporučite 1.000 dasaka debljine 4". 23h11'10", stigao je na cilj za 2'02", pišite još 30", 15", 7'1" Natjecatelj je startao 2" prije nego je sudac dao znak za start. 4. 32 cm, 41 cm2, 150 cm3; 100 m, 500 m2, 700 m3, 1.450 km, 200 km2 4 m3 drva za ogrjev, 120 m2 stambenog prostora, 80 m2 zemljišta, Stanari naše zgrade potrošili su ovaj mjesec 300 m3 hladne vode. Istra je najveći poluotok (3160 km2) istočnojadranskog primorja.

118

5. Pri ispisivanju kemijskih formula javlja se strjelica koja označava što nastaje spajanjem raznih kemijskih elemenata. Pišemo je pomoću opcija koje omogućuje osobno računalo. a) SO3 = sumpor (VI) oksid H2O = voda SO3 + H2O -----> H2SO3 H2SO3 = sulfatna kiselina b) CO2 = ugljik (IV) oksid H2O = voda CO2 + H2O -----> H2CO3

H2CO3 = karbonatna kiselina

119

8. CENTRIRANJE Centrirati znači smjestiti jednu ili više riječi na sredinu papira. Centrirati riječ ili tekst možemo: 1. okomito i 2. vodoravno. 8.1. Okomito centriranje Pri okomitom centriranju teksta na papiru moramo voditi računa da iznad i ispod centriranog teksta ostavimo mjesta za isti broj nenapisanih redaka (prazan papir). Da bismo to napravili, moramo učiniti sljedeće: ispišemo tekst kojeg treba okomito centrirati na stranici. Ako je riječ o više redaka, moramo voditi računa o rednom razmaku23, a svakako i o veličini slova24. Kad smo to učinili, označimo dio teksta kojeg želimo okomito centrirati na stranici. Nakon toga se koristimo opcijom Page Setup („Postava stranice“) u okviru koje tražimo izbornik Layout („Izgled“). U okviru izbornika Layout („Izgled“) odaberemo opciju Vertical Alignment („Okomito poravnanje“), kliknemo OK i dobit ćemo željeni tekst centriran na stranici. Na taj način dobit ćemo okomito centriran tekst na stranici bez obzira na broj redaka25 koje smo centrirali. 8.2. Vodoravno centriranje Vodoravno centrirati riječ ili više riječi, a i tekst, znači da ispred i iza centrirane riječi mora ostati isti broj neispisanih slovnih mjesta. Vodoravno centrirati možemo:

• u sredini papira26, • na lijevoj strani papira (krajnja granica je početak pisanja gdje se nalazi kursorski znak)27, • na desnoj strani papira (krajnja granica je završetak pisanja što ovisi o podešenim marginama ili o

veličini slova)28. U praksi se najčešće centrira na sredini papira. Na primjer: a) centriranje u sredini papira:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb

23 Tzv. «line spacing» (redni razmak). 24 Tzv. «font size» (veličina slova). 25 Tzv. «Lines». 26 Pomoću opcije za centriranje teksta. 27 U ovom slučaju pomoći će nam «nevidljiva» tablica, što znači da se linije (tzv. «gridlines», odnosno zamišljene crte)

neće vidjeti prilikom ispisa teksta na papiru. 28 U ovom slučaju također će nam pomoći «nevidljiva» tablica, što znači da se linije (tzv. «gridlines», odnosno

zamišljene crte) neće vidjeti prilikom ispisa teksta na papiru.

120

b) centriranje na lijevoj strani papira: - što će na zaslonu osobnog računala izgledati otprilike ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb

- a na papiru će biti ispisano ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb

c) centriranje na desnoj strani papira: - što će na zaslonu osobnog računala izgledati otprilike ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA

Varšavska 17

Zagreb - a na papiru će biti ispisano ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb 1. Centrirajte sljedeće adrese, naslove knjiga i edicija (kosa crta znači novi redak): a) ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d./Flaciusova 1/PULA b) DJD ZAGREB d.o.o. /Mrkšina bb/ZAGREB c) MASTEKS d.o.o./export-import/Poljička cesta 112/SPLIT d) KONČAR/elektroindustrija d.d./Borongajska bb/ZAGREB/HRVATSKA e) URIHO/Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba/profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem/ZAGREB/ f) Miroslav Krleža/Povratak Filipa Latinovicza/ g) August Šenoa/Zlatarevo zlato/ h) Dobriša Cesarić/Voćka poslije kiše

121

9. IZRADA TABLICA I PISANJE U STUPCIMA

9.1. Tablice

Opazili ste da nema knjige ili udžbenika iz bilo kojeg predmeta koji učite a da nema tzv. "tabličnog pregleda". Sama riječ "pregled" označava nešto što pojašnjava, čini preglednijim, sažetijim.

Pomoću tablica možete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica – Umetni tablicu (Table – Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redova tablice.

Tablice pomoću osobnog računala izrađujemo vrlo jednostavno. Tablice o kakvima je ovdje riječ izrađujemo u okviru programa za obradu teksta Word. Pri tome koristimo opciju za izradu tablica kako bismo prvo izradili «mrežu», a nakon toga je popunjavamo odgovarajućim tekstom. Tablica se sastoji od: 1. "glave" tablice i 2. sadržaja tablice. Nakon što izradimo i oblikujemo «glavu» tablice, popunjavamo pojedine stupce ili redove. Sadržaj tablice može se centrirati vodoravno i okomito, jednako kao i sama tablica u odnosu na ostali dio teksta. Pri određivanju širine pojedinog stupca treba obratiti pozornost na broj slovnih mjesta29 u riječima koje će u tom stupcu biti upisane u drugom dijelu tablice, tj. sadržaju tablice. Npr., u "glavi" tablice napi-šete: Prezime i ime. To je trinaest slovnih mjesta. Međutim, širina tog stupca ne ovisi o tome, već o naj-dužem imenu i prezimenu koje ćemo upisati u tom stupcu tablice. Na isto treba obratiti pozornost i u drugim stupcima. Ako želite spojiti dvije ili više ćelija u jednu, unutar jedne tablice označite sve ćelije i kliknite na opciju Tablica – Spoji ćelije (Table – Merge Cells). Ako želite dodati novi red, postavite pokazivač na jednu od ćelija željenog reda i kliknite opciju Tablica – Umetni redak (Table – Insert Row). Novi red će biti dodan iznad reda odabrane ćelije. Ako želite izbrisati čitavu tablicu, stupac ili red postavite pokazivač na željenu ćeliju i kliknite opciju Tablica – Izbriši (Table – Delete). Isto možete postići ako zatamnite tablicu i pritisnete tipku Bacspace. Kako to izgleda na praktičnom primjeru? Najprije ćemo se odlučiti koliko stupaca i redova treba imati naša tablica. U slučaju da se odlučimo da tablica ima četiri stupca i isto toliko redova, to ćemo tako upisati u naredbu opcije Tablica – Umetni tablicu (Table – Insert Table). Na taj način dobit ćemo sljedeću mrežu:

Kako vidimo, u ovom slučaju su svi stupci (kolone) jednake veličine. To znači da ćemo im odrediti pravu veličinu tek nakon što upišemo u mrežu tablice željene podatke. Nakon što upišemo željene podatke dobit ćemo sljedeći prikaz: Red. broj Prezime i ime

Godina rođenja

Mjesto stanovanja

1. Juranović Dubravka 1986. Zagreb 2. Iva Horvatić 1987. Županja 3. Ines Ćirković 1986. V. Gorica

Kad smo to napravili, sad ćemo podesiti veli-

29 Ako pišemo slovima koja su proporcionalna, tj. slovima koja sva zauzimaju istu širinu pri pisanju, kao što je to

Curier New, onda gledamo na broj slovnih mjesta. Ako pišemo slovima koja nisu proporcionalna, tj. slovo zauzima onoliko prostora na papiru koliko je stvarno široko, kao što je to kod većine vrsta slova, govorimo o širini a napisanog teksta.

122

Prikaz opcija Svojstva tablice (Table Properties) pomoću kojih možemo smjestiti tablicu na papiru (na lijevom rubu, centrirano, na desnom rubu), širinu redova (Row), širinu stupaca (Column) i karakteristike pojedine ćelije (Cell)

činu (širinu) pojedinih stupaca. To ćemo učiniti pomoću naredbe u okviru opcija Tablica – Svoj-stva tablice (Table – Table Properties), kako je to prikazano na slici.

U slučaju da kolonu treba proširiti, to može-mo učiniti na dva načina. Jedan je pomoću miša i kursorske oznake u kojem slučaju ne znamo točne razmjere kolone, a drugi je pomoću posebnih na-redbi u okviru opcije Tablica (eng. Table) i pod-opcije Svojstva tablice (eng. Tabale properties).

U prvom slučaju ćemo mišem dovesti kur-sorsku oznaku do ruba kolone sve dok se kursor-ska oznaka ne pretvori u sljedeći znak. Nakon toga ćemo rub kolone pomaknuti ulijevo ili udesno ko-liko nam je potrebno. U drugom slučaju ćemo otvoriti padajući iz- bornik opcije Tablica i otvoriti podopciju Svojstva tablice. U okviru ove podopcije otvorit ćemo izbor Kolona (eng. Column) i upisati veličinu kolone u centimetrima.

Na taj način dobit ćemo ovakav prikaz:

Red. broj Prezime i ime

Godina rođenja

Mjesto stanovanja

1. Juranović Dubravka 1986. Zagreb 2. Iva Horvatić 1987. Županja 3. Ines Ćirković 1986. V. Gorica

Naravno, i tekst u svakoj pojedinoj ćeliji može biti pisan na lijevom rubu, centriran ili na desnom rubu. Ova potonja opcija koristi se najčešće u slučajevima kad želimo potpisivati brojeve. Ako tablicu ispisujemo tako da stoji sama na stranici, ili kraj nje nema teksta, uputno ju je centrirati, kao npr: UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA ZAGREB, Varšavska 17

ŠKOLSKO NATJECANJE IZ STROJOPISA šk. god. 2004/05.

I. razred

PRIJEPIS ZA B R Z I N U - 10 minuta (1 pogreška = 25 udaraca)

Red. broj Prezime i ime Razr.

Brutto udaraca

Br. gr.

Neto 1 min

% gr.

1. Budak Kristina I-e 2074 6 192 0,28 2. Kreković Martina I-d 1954 4 185 0,20 3. Cvetko Kristina I-e 1850 3 177 0,16 4. Srša Dragica I-b 1949 7 177 0,36 5. Rošin Željka I-d 1859 7 168 0,37

PRIJEPIS ZA T O Č N O S T - 5 minuta (1 pogreška = 50 udaraca)

123

Red. broj Prezime i ime Razr.

Brutto udaraca

Br. gr.

Neto 1 min

% gr.

1. Srša Dragica I-b 934 1 88 0,10 2. Jurić Martina I-b 836 1 79 0,11 3. Lenton Marija I-c 771 1 73 0,12 4. Morončanin Kristina I-c 767 1 72 0,13

Naravno, na kraju tablicu možemo urediti i različitim debljinama linija. Pri tome je uobičajeno da okvir tablice i linija koja odjeljuje glavu tablice od ostalog dijela tablice budu deblje u odnosu na linije koje čine ostali dio mreže tablice. To primjerice može izgledati ovako:

Red. broj Prezime i ime Razr.

Brutto udaraca

Br. gr.

Neto 1 min

% gr.

1. Srša Dragica I-b 934 1 88 0,10 2. Jurić Martina I-b 836 1 79 0,11 3. Lenton Marija I-c 771 1 73 0,12 4. Morončanin Kristina I-c 767 1 72 0,13

9.2. Pisanje u stupcima

Ako želimo nešto napisati u stupcima, pomoći ćemo si „nevidljivim“ tablicama ili ćemo koristiti opciju Kolone (Columns). V j e ž b e 1. Prepišite pjesmu Josipa Pupačića "Zaljubljen u ljubav". Prvi stupac pišite od 0-tog TAB-a, a drugi od šestog TAB-a. Pri tome se služite opcijom pisanja u stupcima (kako ste to učili u okviru predmeta Informatika) ili „nevidljivom“ tablicom, tako da će se na ekranu vidjeti otprilike sljedeće:

Josip Pupačić ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca ko uspavanku i majčino buđenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemoćne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u čijim se kosama migoljila magla, nju, čiji je vrat skladni snop žita, čiji je hod šetnja paprati.

Nazvao sam je vidrom i lasicom, rijekom i pašnjakom, srnom i janjetom. Jer se svlačila kao zora, jer se podavala kao svijeća i otimala kao živica. Volio sam je kao ženu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.

a prilikom ispisa na papiru vidjet će se sljedeće:

124

Josip Pupačić ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca ko uspavanku i majčino buđenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemoćne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u čijim se kosama migoljila magla, nju, čiji je vrat skladni snop žita, čiji je hod šetnja paprati.

Nazvao sam je vidrom i lasicom, rijekom i pašnjakom, srnom i janjetom. Jer se svlačila kao zora, jer se podavala kao svijeća i otimala kao živica. Volio sam je kao ženu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.

2. Prepišite pjesmu M. Krleže "Baba cmizdri pod galgama". Prvu kiticu pisat ćete od početka pisanja, a svaku sljedeću za jedan TAB udesno (znači, drugu kiticu tako da svaki redak prepisujete nakon jednog TAB-a, treću kiticu tako da svaki redak prepisujete nakon dva TAB-a, a četvrtu tako da svaki redak prepisujete nakon tri TAB-a). Miroslav Krleža

BABA CMIZDRI POD GALGAMA

A koga vraga cmizdriš, zamusana mužača, kaj su ti sinu dali tatski ogerlič? Na galge dojde samo fini fičfirič, naj sliniti, smardljiva bedača.

Još su ga mogli nabiti na ketaču, z goročim kleštram popokati mu nokte, Od sega toga občuval je dragi nam Bog te i reši te za navek tega čarvendača!

Od lucke je volje volja božja jača, od Boga pak je jači, bomeš, gospon Komeš, Dobiš po gubcu, baba, če ne čkomeš,ž

Ni fajde nam od plača. V birtije pijača, karmine tvojem sinu napijaju pajdaši! Dojdi z nama, mama! Kesno je popoldan iti k maši!

125

Kada se koristimo opcijom Oblikovanje – Kolone (Format – Columns), najprije trebamo unijeti neki tekst koji želimo obraditi na način da u konačnici bude pisan u stupcima. Da bismo to učinili, označimo tekst koji želimo imati uređen u stupcima, odredimo broj i razmak između stupaca, te potvrdimo naredbu (kliknemo: U redu). Primjer teksta obrađenog na način da bude prikazan u dva stupca:

Članak 1.

Ovom uredbom uređuje se uredsko poslova-nje organa uprave i samoupravnih organizacija i za-jednica koje na osnovi zakona ili propisa donesenih na osnovi zakona vrše javna ovlaštenja (u daljnjem te-kstu: organi uprave i organizacije).

Ako su za pojedine organe uprave i organizacije ili za pojedine njihove službe na osnovi zakonskog ovlaštenja doneseni posebni propisi o uredskom poslovanju, odredbe ove uredbe primjenjivat će se sa-mo u pitanjima koja nisu regulirana tim posebnim pro-pisima.

Članak 2

Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na ured-

sko poslovanje stručnih službi skupština društveno-političkih zajednica i njihovih izvršnih organa, ako za njihovo uredsko poslovanje nema posebnih propisa.

Članak 3

Uredsko poslovanje obuhvaća: primanje i pregled

akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, admi-nistrativno-tehničku obradu akata, otpremu akata, razvođenje akata i njihovo stavljanje u arhivu (arhivi-ranje) i čuvanje.

Članak 4

U uredskom poslovanju akt je svaki pisani sa-stav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja kod organa uprave i organizacija.

Akti mogu biti označeni određenim stupnjem povjerljivosti. Ovisno o stupnju povjerljivosti, ovi akti mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno.

Članak 5.

Akti u uredskom poslovanju mogu se obrađivati

korištenjem klasičnih birotehničkih sredstava ili auto-matskom obradom dokumenata..."

Članak 6.

Ako se akti koji su označeni određenim stupnjem

povjerljivosti primaju putem sredstava automatske obrade dokumenata (elektronska pošta), pristup do baze dokumenata tih akata može imati samo radnik koji za to ima dozvolu rada.

Dozvolu rada iz prethodnog stava daje u pisme-nom obliku rukovodilac organa uprave odnosno orga-nizacije.

Prikaz tog istog teksta na način da bude prikazan u četiri stupca,

Članak 1. Ovom uredbom ure-

đuje se uredsko poslova-nje organa uprave i sa-moupravnih organizacija i zajednica koje na osnovi zakona ili propisa done-senih na osnovi zakona vrše javna ovlaštenja (u daljnjem tekstu: organi uprave i organizacije).

Ako su za pojedine organe uprave i organi-zacije ili za pojedine nji-hove službe na osnovi zakonskog ovlaštenja do-neseni posebni propisi o uredskom poslovanju, odredbe ove uredbe pri-mjenjivat će se samo u pitanjima koja nisu regu-lirana tim posebnim pro-pisima.

Članak 2 Odredbe ove uredbe

primjenjuju se i na ured-sko poslovanje stručnih službi skupština društve-no-političkih zajednica i njihovih izvršnih orga-na, ako za njihovo ured-sko poslovanje nema po-sebnih propisa.

Članak 3

Uredsko poslovanje

obuhvaća: primanje i pre-gled akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, administrativno-te-hničku obradu akata, ot-premu akata, razvođe-nje akata i njihovo sta-vljanje u arhivu (arhivi-ranje) i čuvanje.

Članak 4 U uredskom poslo-

vanju akt je svaki pisani sastav kojim se pokre-će, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja kod or-gana uprave i organiza-cija. Akti mogu biti označeni određenim stu-pnjem povjerljivosti. Ovi-sno o stupnju povjerlji-vosti, ovi akti mogu imati oznaku: strogo povjerlji-vo, povjerljivo i interno.

Članak 5.

Akti u uredskom po-

slovanju mogu se brađi-vati korištenjem klasičnih birotehničkih sredstava ili

automatkom obradom dokumenta..."

Članak 6.

Ako se akti koji su

označeni određenim stu-pnjem povjerljivosti pr-imaju putem sredstava automatske obrade doku-menata (elektronska po-šta), pristup do baze do-kumenata tih akata može imati samo radnik koji za to ima dozvolu rada. Do-zvolu rada iz prethod-nog stava daje u pisme-nom obliku rukovodilac organa uprave odnosno organizacije...

128

Prikaz zaslona s opcijama za izradu tablica (Format – Columns, odnosno Obliku – Kolone)

129

10. ISTICANJE I UREĐIVANJE TEKSTA

Često pri pisanju nekog teksta (poslovnih pisama, poziva, rješenja i slično) treba dio teksta istaknuti, a osobno računalo pruža za to velik broj mogućnosti. Treba svakako reći da tekst koji želimo obrađivati najprije treba unijeti, a tek nakon toga obrađivati. Osobnim računalom dio teksta možemo isticati: - podcrtavanjem30, - VERZALOM (velika slova), - s p a c i o n i r a n j e m31 , - centriranjem, - uvlačenjem teksta za jedan TAB, - pisanjem podebljanim slovima32, - pisanjem u kurzivu33, - pisanjem drugom veličinom slova, - pisanjem drugom vrstom slova, - pisanjem slovima druge boje

- i drugim načinima. Podcrtavanje je način isticanja u kojem riječ ili više riječi podcrtamo pomoću naredbe za podcrtavanje (pravila pogledajte u XIX. odjeljku). VERZALOM (velika slova) ističemo riječ, više riječi ili dio teksta tako da ih pišemo velikim slovima. Svakako se trebamo služiti tipkom CAPS LOCK (velika slova). S p a c i o n i r a n j e ili r a z m a k n u t o p i s a n j e je način isticanja u kojem između slova u riječi ostavljamo po jedno prazno slovno mjesto (to radimo pomoću opcije za pisanje s proširenim razmakom između slova). Ta se naredba nalazi u okviru opcije Oblikovanje – Slova – Slovni razmak (Format – Font – Character Spacing). Pravila razmaknutog pisanja odnose se i na dvoslove (nj, lj) i na interpunkciju. Ne preporučuje se spacionirati dugačke riječi niti puno riječi za redom, jer ovakav način pisanja smanjuje čitljivost. Centriranje je način isticanja teksta u kojem se neka riječ ili više riječi centrira prema sredini ispisanog teksta. Prije i poslije ovako istaknutog teksta ostavljamo po jedan nenapisan redak (2 pritiska na tipku ENTER) prije i poslije centriranog teksta. Uvlačenje teksta za jedan TAB je način isticanja koji se rabi pri nekom nabrajanju. Prije teksta nabrajanja možemo staviti crticu za rastavljanje, oznaku broja (npr. 1., 2. itd, ili a), b) itd.) ili neki drugi znak koji odaberemo u okviru opcija koje nudi osobno računalo. Ako sadržaj teksta koji uvlačimo ima više od jednog retka, redak u pravilu pišemo ispod prvog slova prvog retka, što osobno računalo najčešće obavlja automatski.

Pisanje podebljanim slovima je način isticanja koji je vrlo čest prilikom pisanja na osobnom računalu (kao npr. podcrtavanje prilikom pisanja pisaćim strojem) jer se ta opcija jednostavno primjenjuje. Pisanje u kurzivu je uobičajen način isticanja prilikom pisanja na osobnom računalu, a može se kombinirati s načinom isticanja podebljanim slovima. Pisanje drugom veličinom slova jedna je od mogućnosti koju pruža osobno računalo, isto

kao i pisanje drugom vrstom slova. U slučajevima kada nam je na raspolaganju pisač u boji, dijelove teksta možemo isticati pisanjem slovima druge boje. Kad je riječ o uređivanju teksta, računalo nam omogućuje korištenje raznih oblika „bulita“ i brojaka. Kad je riječ o „bulitima“, na raspolaganju nam je više različitih grafičkih oblika:

•

30 Eng. «underline» (podvuci). 31 Eng. «character spacing» (razmak između slova). 32 Eng. «bold» (podebljanje). 33 Eng. «italic» (kurziv).

130

♦ ⇒ itd.

Kad je riječ o brojevima, osobito nam dobro dođu kod nabrajanja, ali i kod pisanja sadržaja knjiga, znanstvenih radova i slično.

V j e ž b e 1. Prepišite sljedeću vježbu tako kako je napisana, a zatim tekst uredite na način da koristite neki oblik „bulita“ po vlastitom odabiru. ISTICANJE TEKSTA U nekom tekstu možemo isticati neku riječ ili više riječi na nekoliko načina i to: - podcrtavanjem, - verzalom (velika slova), - spacioniranjem, - centriranjem, - uvlačenjem teksta za jedan TAB, - pisanjem podebljanim slovima, - pisanjem u kurzivu, - pisanjem drugom veličinom slova, - pisanjem drugom vrstom slova, - pisanjem slovima druge boje i drugim načinima. Podcrtavanje je način isticanja teksta u kojem riječ ili više riječi podcrtamo crticom za podcrtavanje. Isticanje VERZALOM (velika slova) je način isticanja u kojem istaknutu riječ ili tekst pišemo velikim slovima, a pri tom treba imati stalno uključen pričvršćivač mjenjača, koji isključujemo ako treba napisati interpunkciju. S p a c i o n i r a n j e ili razmaknuto pisanje je način isticanja u kojem između slova u riječi ostavljamo po j e d n o , d v a , ili t r i prazna slovna mjesta. Moramo voditi računa da se uvijek prije i poslije spacionirane riječi ostavlja d v o s t r u k o veći razmak nego što je između slova unutar spacionirane riječi.

Centriranje

je način isticanja teksta u kojem jednu riječ ili više riječi pišemo tako da lijevo i desno od napisane riječi ostaje jednak broj neispisanih slovnih mjesta. Prije i poslije centrirane riječi ostavljamo po jedan nenapisan redak. Uvlačenje teksta za jedan TAB je način isticanja kojim se služimo pri nekom nabrajanju. Pri tome je dobro znati da:

− prije teksta nabrajanja možemo staviti crticu za rastavljanje, oznaku broja (npr. 1., 2. itd.), slova (npr. a), b) i sl.) itd.

− ako sadržaj teksta nekog navoda koji uvlačimo ima više od jednog retka, sljedeći redak obično počinjemo pisati ispod prvog slova prvog retka.

Ne preporučuje se u jednoj riječi više načina isticanja teksta, iako se u današnjoj korespondenciji i primjenom osobnih

131

računala neka riječ ili tekst ističe na dva, pa čak i na tri načina. Više od toga bilo bi neukusno i moglo bi više štetiti nego koristiti. Npr. previše je ako napišemo

C E N T R I R A N J E ali možemo napisati

C E N T R I R A N J E 2. Prepišite sljedeći tekst tako kako je napisan, a zatim ga uredite po vlastitoj želji, koristeći mogućnosti koja nam računalo daje, kao i znanje stečeno iz informatike. ELEKTRONIČKO RAČUNALO I NJEGOVA PRIMJENA Elektroničko računalo (kompjuter, engl. computer) jest stroj koji može prema zadanim uputama (programu) prihvatiti i zapamtiti podatke, s njima izvršiti niz operacija, te rezultate računanja neposredno prikazati ili pohraniti za buduću uporabu. Stoga svako elektroničko računalo (odnosno informatički sustav općenito) mora imati p r o c e s o r za analizu i izvođenje programa, m e m o r i j u za pohranu programa i podataka, te u l a z n e i i z l a z n e naprave. Fizički dijelovi elektroničkog računala nazivaju se h a r d v e r (hardware), a skup programa koji upravlja radom tih uređaja naziva se programski dio ili s o f t v e r (software). Procesor Temeljni dijelovi od kojih se sastoji svako suvremeno elektroničko računalo jesu: - centralni procesor, - memorija, - ulazni i izlazni uređaji. Centralni procesor upravlja izvođenjem operacija i točno ih izvršava. Sastoji se od:

− u p r a v l j a č k e (kontrolne) jedinice, koja nadgleda rad i upravlja ukupnim radom svih pojedinih dijelova računala, te računalom kao cjelinom. Pri izvršavanju programa odnosno pojedinih programskih i n s t r u k c i j a uputa) ona, ako je potrebno, uključuje u rad ostale uređaje;

− a r i t m e t i č k o - l o g i č k e jedinice, koja izvršava temeljne aritmetičke i logičke operacije s podacima: zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i uspoređivanje. Sve ostale operacije i radnje mogu se svesti na te temeljne.

Memorija Memorija služi za pamćenje podataka i programa. Dijeli se na glavnu (radnu, primarnu) i pomoćnu (vanjsku) memoriju. G l a v n a m e m o r i j a služi za pamćenje programa koji se izvode. U toj memoriji, osim područja u kojem je pohranjen

132

program, pojedina područja služe za trajnu ili povremenu pohranu raznih podataka i međurezultata. Glavna memorija sastoji se od niza temeljnih elektroničkih sklopova koji mogu biti u jednome od dva moguća stanja što se označuju brojevima 0 i 1. Svaki taj sklop čini stoga jednu binarnu znamenku koja se naziva b i t (od engl. binary digit - binarna znamenka). Ulazni i izlazni uređaji Ulazni i izlazni uređaji omogućuju komunikaciju s računalom: unošenje, upisivanje, ispisivanje i prikazivanje podataka, tj. služe za prijenos i razmjenu podataka između vanjske okoline i računala. Ulazni uređaji su tipkovnica, terminali (koji su ujedno i izlazni uređaji), čitači kartica. Jedinice vanjske memorije pripadaju također klasi ulazno-izlaznih uređaja jer se na njima podaci mogu zapisivati, ali i čitati s njih. Izlazni uređaji su ekrani, pisači, crtači, uređaji za ispis na mikrofilm (COM - engl. Computer Output Microfilm) itd.

Zadaci

1. Pronađite tekst iz bilo kojeg udžbenika, prepišite ga i istaknite pojedine dijelove teksta prema vlastitoj želji.

2. Odaberite neki od predložaka iz ovog udžbenika (lekcija XV. ili XXXI.), napišite ih europskim ili američkim oblikom i primijenite načine isticanja po želji.

3. Prepišite sadržaj neke knjige u kojoj su pojedina poglavlja istaknuta brojevima.

133

11. PRIMJERI NAČINA OBLIKOVANJA TEKSTA

Prepišite sljedeće tekstove u europskom i američkom obliku.

Primjer teksta u američkom obliku KAKO UKRASITI STOL Nekoliko savjeta pomoći će vašoj mašti. U sredinu stola stavite aranžirano nisko cvijeće, da ne smeta pogledu na suprotnu stranu, ili voće koje ćete na kraju ponuditi.

Na okrugli stol stavite, uz svako mjesto gdje će sjediti gost, cvjetić, ali ne jakog mirisa. Ako imate svijećnjake s više krakova, ili makar samo s jednim, postavite ih na kraju stola. Bijele svijeće u srebrnom svijećnjaku djeluju vrlo lijepo. No, lijepi su i kristalni i keramički svijećnjaci. Možete odabrati i svijeće u boji, ali one moraju biti u skladu sa stolnjakom, porculanom i ostalom dekoracijom. Pazite da nabavite svijeće koje ne kapaju, jer to kasnije stvara probleme pri čišćenju stola. Svijeće moraju, naravno, već gorjeti kada gosti sjedaju za stol. Taj ugođaj vrijedi samo za večeru, za ručak se svijeće ne rabe. Za svečani ručak ili večeru, uz stilski porculan, stavite srebro i kristalne čaše, a inače rustikalnu keramiku i obične čaše. Primjer teksta u europskom obliku Zvonimir Milčec POZDRAV IZ ZAGREBA

Kad top prepolovi dan ... Tako pjeva jedna stara pjesmica, koja i nije tako stara, barem u usporedbi s tim gričkim topom o kojem pjeva. Točno prije stotinu i deset godina (24. veljače 1876.) u zapisniku Gradskog poglavarstva, za načelnikovanja Ivana Vončine, naći ćemo zapisano: Gradski vijećnik Đuro Deželić predlaže da se u gradski proračun stavi izvanredna stavka od 1OO forinti za nabavu jednog topa, puščanog praha i za paušalnu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki, koja je po mjesnom meridijanu uređena, davao topom u 12 sati znak za podne, po kojem bi se ravnali zvonari svih gradskih crkvi.

134

Od tog prijedloga do prvog plotuna s Griča prošlo je jedanaest mjeseci. Točnije: top je prepolovio zagrebački dan 1. siječnja 1877. i to iz zgrade na Strossmayerovu šetalištu, gdje je danas Republički hidrometeorološki zavod. To, dakako, nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. Tradicija topovskog plotuna seže, navodno, u četrnaesto stoljeće, a prema nekim izvorima (Kučinić), čak i u početak trinaestoga, kad ugarski kralj Bela IV. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Osim znamenite Zlatne bule, godine 1242, Bela, navodno, ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i sigurnost unutar čvrstih gradskih zidina. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrđao. Druga legenda govori kako je grički top u Zagreb dospio kao turski plijen, kako se u bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. A prema Šenoi, hitac iz topa pogodio je najveći turski bubanj, pa je i to bio povod da se dopremi na Grič iliti Gradec, i da tu svojim plotunima podsjeća na taj veliki događaj. Sve su to samo legende o tradicionalnom gričkom topu. Službeno se iz topa svakog dana u podne puca od 1. siječnja 1877, s time da je nekoć, osim označavanja podneva, imao i drugih funkcija. Iz njega se gruvalo i prilikom izbora gradonačelnika, i to jedanaest plotuna. A kad je za načelnika 192O. izabran Vjekoslav Heinzel, top se s kule Lotrščak, kamo je s vremenom premješten, oglasio deset puta, a ne jedanaest, kako je to bio stari običaj. Do zabune je, navodno, došlo zbog poduže pauze: top je za prvog rata, dakako, mirovao. Izuzevši oglašavanje prigodom Heinzelove inauguracije, top nije bio u uporabi sve do 1928. kad se oglasio, i to ne u podne kao uvijek dotad, nego u ponoć! Razlog: otvaranje Zagrebačkog zbora. Sutradan je, naime, bilo svečano otvaranje Zagrebačkog zbora, a Zagrepčane je na to trebalo upozoriti iz - topa! A kako su se oni već bili odviknuli od gričkih pucnjava, a plotun ih je probudio iz prvog sna, panika je bila neizbježna. Mnogi su građani, navodno, istrčali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet počeo svjetski rat! Grički top se nakon toga nastavlja oglašavati sve do današnjih dana, i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo, eto, uspjeli sačuvati. Napišite sljedeće tekstove u američkom ili europskom obliku. Pojedini dijelovi teksta (naslovi, odlomci) odijeljeni su s dvije kose crte. 1. KAKO SE POSLUŽUJE JELO//Jelo se poslužuje s l i jeve strane svakog uzvanika, počevši od gošće koja sjedi desno od domać ina, zat im se poslužuje gošća s njegove l i jeve strane, te svi uzvanici redom, domać ica na kraju. / /Muškarci se poslužuju nakon žena, a prvi je na redu gost desno od domać ice, posljednji je domać in. / /Taj "vozni red" uvjetuje poslugu, a ako je nema, jelo se stavlja na stol i svaki se služi sam, odnosno, domać ica pomaže, a domać in nali jeva vino, najpri je sebi , onda redom dalje. / /Ako je stol premalen, postavite uz domać icu stol ić na koji se stavlja jelo. / /Ako je potrebno, za djecu postavite stol u drugoj sobi i nastoj te da netko stari j i pazi na nj ih. Ali to obično nije slučaj kod svečanih ručkova.

135

2. NA KORNATIMA Jedan od redovitih zadataka posade "NAVIGATORA" bio je obilazak svjetionika na Kornatima. To je otočje s mnogo otoka, otočića i izbočenih hridina ispred obalnog područja Zadra i Šibenika. Zbog svojih prirodnih ljepota, čistog i bistrog mora i bogatstva podmorskog bilja i životinja, Kornati su proglašeni nacionalnim parkom. // Posada je dio poslova završila oko podne. Kapetan je odredio odmor do četiri sata poslije podne. Ja sam stavio masku za ronjenje. Podmorje je obraslo bujnom travom, algama i raznim životinjskim vrstama. Mnoštvo raznobojnih riba plivalo je oko nas. Gledale su nas i treperile perajama. Zavlačile su se u pećine ili grickale travu. Ronjenje s maskom nezaboravan je doživljaj. U gluhoj tišini mora ribe se mirno kreću, a s njihova tijela ljeskaju se odbljesci svjetla i boja. Ne boje nas se, već zastajkuju i promatraju nas. Kao da se čude nepoznatim došljacima. // Bio je vruć dan. Na Kornatima nema izvorske vode. Nema ni cisterni jer otočići nisu naseljeni. Ipak, nedaleko od obale ugledao sam stado ovaca. Ovce su se sakupile u krug i tako jedna drugoj stvarale sjenu. Zapitao sam kormilara kako ovce dolaze do vode kad je na Kornatima nema? Kormilar odgovori: // "Mještani ostavljaju na nenastanjenim otočićima ovce znajući da im ove nikamo neće pobjeći. Ovce nisu žedne jer pasu travu s jutarnjom rosom koja se uhvati preko noći. Osim toga, ovce pronađu lokve ili kamen s vodom u kome se zadrži kišnica. Za vrijeme većih suša stanovnici čamcima dopremaju ovcama vodu." // Nedaleko od Kornata kretala se ribarska flota. Okolica Kornata puna je riba jer je more oko otoka toplo i pogoduje razvoju planktona i druge hrane za ribe. Kapetan pogleda kroz dalekozor te reče: // "Ovi su iz nedalekog Salija. Tamo se nalazi tvornica za konzerviranje ribe. Kad je ribari dopreme, ne treba je ni zaleđivati. Odmah je prerađuju, stavljaju u čelične kutije i zalijevaju uljem." 3. NARODNE NOŠNJE Narodne nošnje, kao najatraktivniji dio tradicionalne kulture, pružaju pregled ljepote i skladnosti u raznolikostima stotinu kostima, izabranih iz mnoštva tipova i varijanti odjeće nošene na području Hrvatske. // Pod pojmom nošnje obuhvaćeni su svi odjevni predmeti s uređenjem i opremom glave i nogu, jer samo tako cjelovito dotjerana pokazuje svoj stil i daje pravu sliku po kojoj ima kulturnu i likovnu vrijednost. Takva je nošnja odražavala i društveni status svoga nosioca, napose kod ženskog svijeta. // Narodna se nošnja panonskog područja odlikuje bijelom platnenom odjećom kao osnovnim ruhom, različito oblikovanim u određenoj duljini i širini, s horizontalnim i vertikalnim naborima. Šarenilo kupovnih dodataka ne smeta, jer dominira bijela boja rubine ili rubače, a da je pri tom i sama površina na tradicijom zadanim mjestima ukrašena utkanim ili vezenim ukrasom u boji ili zlatnom žicom. Panonsko je područje predstavljeno nošnjama iz okolice Zagreba, s područja između Save i Kupe, iz križevačkog kraja, Međimurja, Hrvatskog zagorja, Samoborskog prigorja, Hrvatske posavine, Moslavine, Slavonije i Baranje. // Nošnje dinarskog i jadranskog područja obiluju tamnijim bojama, modrim, smeđim i crnim vunenim materijalom koji je karakterističan za ova područja, napose za njihovu zimsku varijantu. U dinarskoj ženskoj nošnji ističu se klječane vunene pregače i nakit u obliku prevjesa s nanizanim novcima, a u muškoj nošnji, krzneni i sukneni haljeci i prsluci s tokama, metalnim ukrasom. Jadransko je područje, kao najotvorenije trgovini, prvo uvelo kupovnu tkaninu kao materijal za osnovne dijelove nošnje, ali istovremeno je njegovalo čipku na iglu kao ukrasnu tehniku svoga ruha. U ovim krajevima bijele košulje pridonose usklađivanju ili kontrastiranju boja. Dinarsko je područje predstavljeno nošnjama iz Like i dalmatinskog zaleđa, Bukovice, Ravnih kotara i Vrlike. Jadransko područje zastupaju nošnje iz Istre, Hrvatskog primorja, s otoka Paga, Krka, Zlarina,

136

Oliba, Lastova i Mljeta, te nošnje srednjeg i južnog dalmatinskog primorja. 4. ZAGREB - GLAVNI GRAD HRVATSKE Zagreb je grad koji nas oduševljava i privlači. Izgledom i ljepotom osvaja nas na prvi pogled i odmah poželimo u njemu zauvijek ostati i živjeti. Zagreb je grad koji volimo.//U svojoj tisućugodišnjoj prošlosti Zagreb se širio na blagim obroncima Medvednice i polako spuštao do obale Save. Danas Sava povezuje stari dio grada s njegovim novim dijelom.//Zagreb se razvio iz dviju gradskih cjelina: biskupskog Kaptola, koji je nastao u 11. stoljeću, i Gradeca, osnovanoga na brdu Griču 1242. godine. Stanovnici tih naselja dugo su bili nesložni i često su se svađali. Dijelio ih je samo potok Medveščak koji izvire na jednom od brežuljaka Medvednice ispod srednjovjekovnog grada Medvedgrada. Ime potoka, grada i gore podsjećaju nas na medvjede, nekad vrlo raširene životinje na tom prostoru. Razumije se, medvjeda već odavno nema, ali ima srna, zečeva i ptica čiji se pjev razliježe Medvednicom.//Klima je u Zagrebu umjerena, jer se na njegovu području miješaju kontinentalno-panonski i blagi mediteranski utjecaji. Od svih godišnjih doba najljepša je divna zagrebačka jesen. Šume Medvednice i gradski parkovi pretvaraju se tada u pravi vatromet crveno-žutozlatnih boja. U Zagrebu je u to doba najživlje. Tisuće učenika i studenata započinju novu školsku godinu. Sredinom rujna otvara se Zagrebački velesajam, naša najveća smotra gospodarskih dostignuća. Tijekom cijele godine u Zagrebu se održavaju mnoge umjetničke i kulturne priredbe i znanstveni skupovi, dok je ljeto obilježeno Smotrom folklora.//U starom dijelu grada brojni su spomenici kulture i graditeljstva. Prepišite sljedeći tekst u američkom ili europskom obliku, a podcrtane dijelove teksta istaknite jednim od načina isticanja prema vlastitoj želji. 5. Pronalazak slikovnog pisma Prvi izumitelji pisma bili su Sumerani i Egipćani. U početku nisu pisali kao što mi pišemo - slovima. "Pisali" su slikama. Kad su htjeli napisati riječ riba, ptica, čovjek .... nacrtali su ribu, pticu i čovjeka. To znači da je svaka slika označavala određen predmet ili događaj. Takvo pismo nazivamo slikovnim pismom. Razvoj tog pisma najbolje se može pratiti na riječi riba. Njime se ponekad još i danas služimo. Na primjer, šaka s ispruženim prstom znak je smjera, kuverta označava poštu, ukršteni nož i viljuška mjesto gdje se može jesti itd. // Klinovo pismo prvo je slikovno pismo. Izumili su ga Sumerani oko 35OO g. prije Krista. Od njih su ga preuzeli Babilonci, Asirci, Perzijanci i mnogi drugi narodi. Sumerski je pisar pomoću zašiljenog štapića urezivao (pisao) znakove u svježe glinene pločice. Glinene pločice su se zatim pekle. Sačuvale su se do naših dana. Te urezane crte izgledaju kao klinovi, pa je zbog toga to pismo i nazvano klinovim pismom. U prvoj poznatoj biblioteci na svijetu koju je uredio jedan od najpoznatijih asirskih vladara Asurbanipal, nalazila se zbirka od 3O.OOO glinenih pločica. Na njima su napisane pjesme, pripovijetke, mitovi i znanstvena djela. Ta se zbirka danas čuva u Britanskom muzeju u Londonu pod nazivom Asurbanipalova biblioteka. // Egipatsko slikovno pismo nazvano je hijeroglifima. I u njemu su znakovi zadržali oblik sličica koje su Egipćani dlijetom urezivali u kamen ili kistom i tintom ispisivali na papirus. Papirus je biljka, slična trski, koja raste na obalama Nila. Egipćani su od nje pravili prvi papir koji je po njoj nazvan papirus. // Hijeroglifskim pismom, koje je kasnije imalo oko 7OO ugovorenih znakova za riječi, slogove i glasove, ispisani su zidovi grobnica i hramova. Njime su zabilježena književna djela starih Egipćana, razne pripovijetke, putopisi i himne, od kojih su naročito poznate himna Nilu i himna Suncu.

137

12. PISANJE ADRESA Adrese pišemo na omotnicama, dopisnicama ili kao sastavne dijelove poslovnog pisma. Razlikujemo poslovne i privatne adrese.

12.1. Poslovne adrese Poslovne adrese sastavljene su od dva dijela: 1. naziv trgovačkog društva, ustanove ili tijela državne uprave, te djelatnosti (npr. URIHO, Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem), 2. pobliža adresa ili odredište u koje pripada ulica, trg, kućni broj, poštanski pretinac i ime grada s poštanskim brojem (npr. Držićeva 1, 10000 Zagreb).

Između ta dva dijela adrese OBVEZNO dolaze dva pritiska na tipku ENTER. 1. dio URIHO ---------------------------- naziv ustanove Ustanova za rehabilitaciju ------- djelatnost hendikepiranih osoba profesionalnom ustanove rehabilitacijom i zapošljavanjem 2. dio Držićeva 1 ----------------------- ulica i broj 10000 Zagreb --------------------- poštanski broj

i mjesto Adrese možemo oblikovati na američki i europski način. Američkim načinom adrese pišemo od nultog TAB-a ili od sedmog TAB-a (1. i 2. dio), a europskim načinom tako da 1. dio adrese pišemo od drugog TAB-a, a 2. dio od sedmog TAB-a. Treba napomenuti da se ovo odnosi na pisanje adresa na poslovnom papiru, a ne na omotnici.

Poštanski broj je bitno pisati, jer bez oznake broja pošte teže je razvrstavati pisma na odredište, a pošta takvo pismo može vratiti pošiljatelju kao nepotpuno adresirano. Američki oblik poslovne adrese 0. TAB 7. TAB . . . . . . INKOP INKOP industrija kože i obuće d.d. industrija kože i obuće d.d. Zagorske brigade 1 Zagorske brigade 1 49222 POZNANOVEC 49222 POZNANOVEC Europski oblik poslovne adrese INKOP industrija kože i obuće d.d. . . Zagorske brigade 1 . 49222 POZNANOVEC . . . . 2. TAB 7. TAB

138

Adrese na omotnicama možemo pisati pomoću računalne opcije koja se nalazi u okviru naredbe Tolls – Letters and Mailings – Envelops and Labels.

Prikaz naredbi u okviru opcije Alati – Pisma i adrese – Omotnice i naljepnice (Toolls – Letters and Mailings – Envelops and Labels)

Na ovaj način u zadani okvir upišemo adresu primatelja ali i adresu pošiljatelja. U pisač, na za to predviđeno mjesto stavimo omotnicu, kliknemo naredbu i ispišemo adresu – kako primatelja, tako i pošiljatelja. Pomoću iste opcije Naljepnice (Labels) adrese primatelja možemo ispisati na naljepnice koje ćemo nakon toga nalijepiti na omotnicu. 12.2. Privatne adrese Privatne adrese pišemo sljedećim redoslijedom: 1. oslovljavanje (npr. gospođa ili cij. gospođa, gospodin ili cij. gospodin ili cij. gosp.), 2. ime i prezime, 3. zanimanje (profesor, ili prof., inženjer ili ing., daktilograf, automehaničar i slično), 4. pobliža adresa ili odredište - ulica, trg, kućni broj i ime grada s poštanskim brojem. Primjeri: a) američki oblik 0. TAB . . . Gosp. JOSIP BOLKOVIĆ profesor Gundulićeva 35/IV 47000 KARLOVAC

139

7. TAB

. . Gosp. JOSIP BOLKOVIĆ profesor Gundulićeva 35/IV 47000 KARLOVAC b) europski oblik 2. TAB . . Gosp. JOSIP BOLKOVIĆ profesor 7. TAB . . Gundulićeva 35/IV 47000 KARLOVAC Napomena

Nazive trgovačkih društava, ustanova ili tijela državne uprave možete pisati verzalom, u navodnicima ili bez njih, spacionirano (ako je naziv s malim brojem slovnih mjesta), a isto se odnosi i na imena gradova. V j e ž b e Ispišite sljedeće adrese prvo američkim, a zatim europskim oblikom (prvo na poslovnom papiru, a potom na omotnici): 1. VARTEKS/varaždinska tekstilna industrija d.d./Zagrebačka 94/ 42000 Varaždin 2. "TEKSTILPROMET" d.d./trgovina na veliko i malo Zagreb/Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31/ 10000 Zagreb 3. BELUPO d.o.o./za proizvodnju lijekova i kozmetike/Josipa Vargovića 4/48000 Koprivnica 4. PLIVA d.d./farmaceutska industrija/Ulica grada Vukovara 49/10000 Zagreb 5. MEĐIMURJEPLET d.d./Ivana Mažuranića 2/40000 Čakovec 6. DALEKOVOD d.d./za inženjering, proizvodnju i izgradnju/Ulica grada Vukovara 37/10000 Zagreb 7. KONZALTING d.o.o./Savezne Republike Njemačke 10/10000 Zagreb 8. IPK KANDIT d.d./za proizvodnju bombona i čokolade/K. Frankopana 99/31000 Osijek 9. ZVEČEVO d.d./prehrambena industrija d.d./Kralja Zvonimira 1/34000 Požega

140

13. PISANO KOMUNICIRANJE Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopćavati jedni drugima svoje želje, misli i potrebe. Naj-prije su to činili raznim signalima (vatra, dim, bubanj), zatim govorom (putem glasnika), a nastankom pisma ljudi su se međusobno počeli dopisivati. Danas ljudi uz pisano komuniciranje međusobno komuniciraju pu-tem telefona (fiksne i pokretne mreže), telefaksa, telegrafa, teleprintera, a također i putem radija i televizije. U ovom poglavlju upoznat ćemo se samo s osnovama pisanog komuniciranja kako bismo stekli zna-nja o mogućnostima programa Word kojeg ćemo koristiti prilikom izrade pisanih poslovnih komunikacija. Detaljnije je pisano komuniciranje, a osobito poslovno i službeno pisano komuniciranje, obrađeno u udžbe-niku Kompjutorska daktilografija 2 (s uredskim praktikumom). Pisano komuniciranje je dopisivanje između ljudi, poslovnih partnera, odnosno trgovačkih društava, ustanova, institucija i tijela državne uprave, a s obzirom na sadržaj dijeli se na tri temeljne skupine:

1. privatno ili osobno dopisivanje (dopisivanje prijatelja, rođaka i slično); 2. poslovno dopisivanje (dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog ku-

poprodajnog posla ili izvršenja usluge); 3. službeno dopisivanje (dopisivanje tijela državne uprave, sudova, diplomatskih predstavništa-

va). U ovoj lekciji posvetit ćemo pozornost poslovnom dopisivanju – poglavito oblicima poslovnih pisama kakve nam omogućava program Word. Pomoć u pisanju poslovnih pisama nalazimo u opcijama Tools – Letters and Mailings - Letter Wizard.

Izgled ekrana s tzv. Letter Wizardom

Uz pomoć tzv. Letter Wizarda definiramo stal-ne dijelove poslovnog pisma, a konačno oblikovanje automatska je aktivnost ove opcije. Međutim, samo ob-likovanje poslovnih pisama ne preporučujemo prepu-štati tzv. Letter Wizardu, već tzv. Letter Wizard prepo-ručujemo koristiti za ubrzavanje i automatizaciju pisa-nja stalnih dijelova teksta, nalaženje adresa i slično. Tzv. Letter Wizard omogućuje standardizaciju uvodnih dijelova poslovnih pisama: (oslovljavanje), pretraživanje adresa u posebnom adresaru koji može-mo kreirati u računalu, te završetak, odnosno pozdrav i temeljne podatke o pošiljatelju.

Kad je riječ o oblicima poslovnih pisama, tzv. Letter Wizard razlikuje tri oblika: • američki ili blok oblik, • europski oblik i • kombinirani, odnosno modificirani oblik. Svi dijelovi poslovnih pisama ovih triju osnovnih oblika su isti, a ono što ih čini različitima i daje

obilježje određenog oblika poslovnog pisma jesu: 1. način pisanja adrese i 2. način isticanja odlomaka. U američkom obliku poslovnog pisma adresa se piše tako da se svi elementi adrese pišu po pravilu od lijevog ruba papira, a između prvog i drugog dijela adrese stavlja se jedan red razmaka (dva pritiska na tipku ENTER). Sljedeći odlomak od prethodnog odvaja se s dva pritiska na tipku ENTER (jedan prored). Američki oblik poslovnog pisma je najpraktičniji i najlakši za oblikovanje, premda ne i najekonomičniji (zbog proreda među odlomcima). U europskom obliku poslovnog pisma adresa se piše u dva dijela: prvi dio (naziv trgovačkog društva i djelatnost) piše se od drugog TAB-a, a drugi dio (pobliža adresa, ulica ili trg, broj i grad) od sedmog TAB-a. Između ova dva dijela adrese ostavlja se jedan prored (dva pritiska na tipku ENTER), a sljedeći

141

odlomak odvaja se od prethodnog uvlačenjem prvog retka tog novog odlomka za jedan TAB (koji treba biti postavljen na veličinu od 1,25 cm), dok ostale retke ispisujemo od lijevog ruba papira. Europski oblik poslovnog pisma je najstariji i donedavno najrašireniji oblik pisanja poslovnih pisama. Naime, sve većom uporabom računala u sredstvima pisanog komuniciranja rabi se gotovo isključivo jednostavniji puni američki oblik. Ovaj oblik karakterističan je po tome što adresu pišemo europskim oblikom (prvi dio adrese dva TAB-a od lijevog ruba papira, a drugi dio od sedmog TAB-a, a između tih elemenata ostavljamo prored). Odlomke naglašavamo uvlačenjem prvog retka za jedan TAB, a ostale dijelove pišemo od lijevog ruba papira. Svi drugi dijelovi poslovnog pisma jednaki su s istovjetnim dijelovima u ostalim oblicima poslovnog pisma. Kombinirani oblik poslovnog pisma je kombinacija američkog i europskog oblika. Od američkog oblika koristi se način pisanja adrese (jednostavniji način), a od europskog oblika način isticanja odlomaka (ekonomičniji način). Kombinirani oblik jest oblik poslovnog pisma kombiniran od američkog oblika iz kojeg je preuzet jednostavniji način pisanja adrese i europskog oblika poslovnog pisma u kojem je ekonomičniji način isticanja odlomaka. Vježba: Prepišite primjere pisama iz ove lekcije koje slijede koristeći se opcijama tzv. Letter Wizarda.

142

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja

Ulica i broj M J E S T O

.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (otipkano) . Co: . ŽURNO 0. 3. TAB 7. TAB

zaglavlje

adresa

pozivne

oznake

mjesto i

nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis

oznaka

privitka

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog običnim američkim oblikom

143

DINOVA

trgovačko dioničko društvo Donje Svetice 127

Zagreb Ekobiotički centar prodavaonica zdrave hrane Gotovčeva 9 10000 Zagreb Vaš znak Naš znak Zagreb, PP/MN-12 DG/IR 7. rujna 2005. Reklamacija Primili smo danas pošiljku soje i keksa koju nam je dostavio vaš vozač Marijan Maričić, kamionom ZG-6201-AB. Prilikom preuzimanja robe povjerenstvo u kojem je jedan od članova bio i vaš vozač ustanovilo je da prispjela pošiljka ne odgovara našoj narudžbi. Narudžbom broj 879/95 naručili smo 400 kg soje, a primili smo 370 kg. O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam u prilogu dostavljamo. Zbog jednostavnijeg rješenja ovog problema ne tražimo naknadnu dostavu robe, već vas molimo da nam pošaljete obavijest o knjiženju. Nadamo se da ova nezgoda neće smetati našim daljnjim poslovnim odnosima i želimo da se naša poslovna suradnja odvija i dalje na obostrano zadovoljstvo. S poštovanjem, DINOVA - ZAGREB Direktor Ivan Rumbak Ivan Rumbak

Primjer pisma pisanog običnim američkim oblikom (u sadržaju pisma uključena je opcija Justify)

144

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja

Ulica i broj M J E S T O

.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (otipkano) . Co: . ŽURNO 0. 3. TAB 7. TAB

zaglavlje

adresa

pozivne

oznake

mjesto i

nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis

oznaka

privitka

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog modificiranim američkim oblikom

145

TECHNOMAX TEHNO STUDIO D.O.O.

Velimira Škorpika 34 ZAGREB

GRAD-INŽENJERING D.O.O. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge

Zeleni trg 7 10000 Z A G R E B

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, 9. siječnja 2006. GM/FL-1 TK/KB Ponuda računala Poštovana gospodo, Primili smo vaš upit od 5. siječnja 2005. godine kojim se interesirate za naše nove modele računala. Nakon telefonskog razgovora s vašim voditeljem Informatičkog odjela, zaključili smo da je za vaše potrebe najpogodnije računalo MAXI–Business 4400P – cijena = 3.418,86 kn/kom Cijena računala u kunama vezana je uz vrijednost eura prema prodajnom tečaju ERSTE & STEIERMARKI-SCHE BANK te u slučaju povećanja tečaja za 2 % obračunavamo tečajne razlike. PDV nije uračunan. Rok dostave je 15 dana od dana primitka vaše narudžbe, a rok plaćanja je 30 dana od dana primitka računa, i to virmanom na naš žiro-račun. Za dodatne informacije posjetite našu WEB stranicu www.technomax.hr U privitku ove ponude, prema vašem zahtjevu, dostavljamo katalog i cjenik računala i monitora. Napominje-mo da u cijenu za navedeno računalo ne ulazi monitor, već ga trebate posebno naručiti. Nadamo se da će naša poslovna suradnja biti uspješna na obostrano zadovoljstvo. S poštovanjem, TECHNOMAX Voditelj prodaje Katarina Ban Prilog: prospekt i cjenik Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer pisma pisanog modificiranim američkim oblikom

146

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O . . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK XX/XX -- . . Mjesto, Nadnevak Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . potpis . Ime i prezime (otipkano) . . Privitak . Co: . ŽURNO 0. 3. TAB 7. TAB

zaglavlje

adresa

pozivne

oznake

mjesto i

nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis

oznaka

privitka

Shema pisma pisanog punim američkim oblikom

147

CORA prodaja hrane za kućne ljubimce d.o.o. Radićeva 91 P E T R I N J A MICA-MACA trgovina za kućne ljubimce Božidara Magovca 9 10010 Z A G R E B VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK KŽ/GT MB/DG Zagreb, 23. kolovoza 2006. Nagodba Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 12. o. m. u svezi dostave pseće hrane EUKANUBA i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. Ustanovili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim referentom nabave gđom Marcelić da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost robe koju niste primili. Nadamo se da ćemo bez obzira na ovu nezgodu pri isporuci robe i dalje nastaviti našu uspješnu poslovnu suradnju. Srdačno vas pozdravljamo. CORA - PETRINJA Voditelj prodaje Marija Bužančić Marija Bužančić PREPORUČENO

Primjer pisma pisanog punim američkim oblikom

148

NAZIV POŠILJATELJA

djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O

.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (otipkano) . Co: . ŽURNO 0. 3. TAB 7. TAB

zaglavlje

adresa

pozivne

oznake

mjesto i

nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis

oznaka

privitka

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog europskim oblikom

149

"K O N Č A R" SERVIS I PRODAJA d.o.o. Prilaz V. Brajkovića 13

Z A G R E B Dječji vrtić "NOVO NASELJE" B. Magovca 7 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, -- BO/FK 4. kolovoza 2006. Usluge servisiranja - ponuda "Končar" - Servis i prodaja d.o.o. kao servisna organizacija ima 45-godišnju tradiciju na području servisiranja kućanskih apa-rata i ugostiteljske opreme, ali ne samo za Končarove proizvode, nego i za proizvode svih poznatijih proizvođača kućanskih aparata i aparata za ugo-stiteljsku opremu. Kako ste vi ustanova koja za svoje uspješno djelovanje u sva-kodnevnom poslu koristi razne strojeve i aparate, od hladnjaka i zamrzivača do malih kućanskih aparata, nudimo vam naše usluge ser-visiranja. Servisiramo i ugrađujemo servisne dijelove u izvanga-ranciji za strojeve za pranje rublja i suđa, hladnjake i zamrzi-vače, štednjake, električne grijalice vode (bojleri svih zapre-mina), male kućanske aparate kao što su glačala, mlinci za kavu i slično. Pri servisiranju bilo kojeg stroja ili aparata navedenog u ovoj ponudi dajemo jamstvo na kvalitetu izvedenih radova od 30 da-na, a jamstvo za ugrađene dijelove do šest mjeseci ovisno o ugra-đenom dijelu. Pojedinosti uvjeta servisiranja ovisno o pojedinom stroju ili aparatu vidljive su iz prospekta koji vam šaljemo u privitku. Nadamo se da ćete našu narudžbu pozorno proučiti i javiti nam se. U očekivanju vaše narudžbe srdačno vas pozdravljamo. "KONČAR" - ZAGREB Voditelj servisne službe

Božidar Oršanić

Božidar Oršanić, dipl. inž.

Pismo pisano europskim oblikom

150

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja

Ulica i broj M J E S T O

.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (otipkano) . Co: . ŽURNO 0. 3. TAB 7. TAB

zaglavlje

adresa

pozivne

oznake

mjesto i

nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis

oznaka

privitka

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i datum, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog kombiniranim oblikom

151

AGRAMPLAST d. o. o.

za izradu i prodaju vrećica Žitnjak b.b.

ZAGREB FOTO STUDIO B. Magovca 21 10010 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, IV/AG-Š LR/MK-12 12. siječnja 2005.

Plastične vrećice – ponuda

Primili smo vaš upit kojim se interesirate za izradu plastičnih vre-ćica, a potrebne su vam za pakiranje fotoaparata i fotofilmova koje proda-jete.

Poznato je da vrećice zanimljiva izgleda i dobre kvalitete privlače kupce, ali i štite kupljenu robu. Stoga mi u proizvodnji vrećica koristimo najkvalitetnije sirovine i postojane boje.

Slobodni smo vam ponuditi vrećice s obostranim tiskom teksta - FIJU FILM, veličine 350 x 240 mm, debljine 0,030 mm. U privitku ponude dosta-vljamo vam uzorke plastične vrećice u navedenoj veličini i materijalu i grafički prikaz teksta koji bi trebao pisati na vrećici.

Cijena izrade vrećica je 0,10 kn/kom, rok isporuke je 20 dana od dana primitka narudžbe, a rok plaćanja je 15 dana od dana primitka robe. Robu dostavljamo na adresu koju navedete u narudžbi.

Nadamo se da ćete sa zanimanjem prihvatiti ovo naše idejno rješenje za vrećice koje trebate.

U nadi da će ova naša ponuda značiti početak jedne duge i obostrano korisne suradnje, srdačno vas pozdravljamo.

AGRAMPLAST – ZAGREB Direktor

Lucija Radošić Lucija Radošić

Primjer pisma pisanog kombiniranim ili modificiranim oblikom (u ovom pismu u sadržaju riječi su rastavljane, a uključena je opcija Justify)

152

Vježba: Oblikujte poslovno pismo i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: jedna kosa crta označava početak pisanja novog reda, odnosno novog odlomka u sadržaju pisma, a dvije kose crtice označavaju početak pisanja slijedećeg dijela poslovnog pisma). 1. Podravka / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / 42000 Varaždin // Vaš znak / RT/ER/7 // Naš znak / DG/IB/5 // Zagreb, / 9. lipnja 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 6. lipnja o. g. i ujedno se ispričavamo za nastalu pogrešku. / Pretpostavljamo da je do oštećenja i rasipanja sadržaja iz 17 (sedamnaest) vrećica Čokolina (težine 1 kg po vrećici), došlo zbog nepažljivog slaganja pošiljke pri utovaru u skladištu. / Prihvaćamo vašu reklamaciju te ćemo vam u dogovoru s g. Petričevićem uskoro poslati preostalu robu. / Još jednom se ispričavamo i uvjeravamo vas da do ovakvih nedostataka u dostavi robe više neće doći. // Srdačno vas pozdravljamo. // ”Kraš” - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Ivan Bilogrević // 2. Vama / Trgovina na veliko i malo / Kapucinski trg 9 / Varaždin // Roto Promet d. o . o. / za unutarnju i vanjsku trgovinu / Samoborska cesta 102 / 10090 Zagreb // Vaš znak / IL-MB / Naš znak / K-41/3 / Varaždin / 7. listopada 2006.// Narudžba PAGO sokova // Na osnovi vaše ponude, priloženog kataloga i cjenika, kao i razgovora s vašom voditeljicom nabave, gđom Zvjezdanom Grden koja nam je puno pomogla svojim sugestijama i preporukama, naručujemo: / - 1500 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od marelice, po cijeni od 6,00 kn/kom / - 1000 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od jagode, po cijeni od 5,00 kn/kom / - 600 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od mrkve, po cijeni od 8,00 kn/kom. / Kako ste u ponudi naveli, robu ćete nam dostaviti svojim vozilom na naše skladište u Varaždinu, Kapucinski trg 9. Račun ćemo podmiriti u roku 14 dana od dana prispijeća robe. / Očekujemo vašu pošiljku što prije, jer još uvijek vlada velika potražnja za ovim sokovima pa nam je u interesu, a nadamo se i vama, zadržati svoje dosadašnje kupce zadovoljivši njihove želje i potrebe. // Srdačno vas pozdravljamo. // Vama – Varaždin / Rukovoditelj nabave / Petar Đurić / 3. Dalmacijavino d. d. /za proizvodnju i promet alkoholnih / i bezalkoholnih pića / Obala kneza Domagoja 15 / Split // ZADRANKA D. D. / za trgovinu / Uvala Bregdeti 23 / 23000 Zadar // Vaš znak / RI/FG-7 // Naš znak / VR/IJ // Split, / 16. srpnja 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Danas smo primili vašu narudžbu broj IZ-425 od 11. srpnja 2006. na kojoj vam najsrdačnije zahvaljujemo. Naručili ste vina: / Babić Pilžota, berba 2000., 7,5 dl/boca = 25 sanduka / Vino ćemo vam poslati u kartonskim kutijama po 12 boca u svakoj kutiji našim kamionom franco vaše skladište u Zadru. / Koristimo ovu priliku da vam ponudimo i Kaštelet (suhi, berba 1999.) u bocama od 1 l. Vino je pakirano u plastičnim sanducima (12 boca u sanduku), a povrat ambalaže je obvezan. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni robom koju vam dostavljamo i očekujemo vaše daljnje narudžbe. // S poštovanjem, // Dalmacijavino - Split / Voditeljica prodaje / Slavica Hasan // 4. "Varaždinka" / tvornica tekstila / Basaričekova 13 / Varaždin // NIK / tvornica konfekcijske odjeće d.d. / Radnička 3 / 10000 Zagreb // Vaš znak / IS/JD/J // Naš znak / DB-MA-12 // Varaždin, / 12. listopada 2006. // Otprema robe // Cijenjeni gospodine Rožiću, / o primitku vaše narudžbe od 4. o. m. izvijestili smo Vas dopisom. Ovom prilikom izražavamo zadovoljstvo zbog naše poslovne suradnje i očekujemo da će se i ubuduće odvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam poslali 200 m vunenog štofa po cijeni od 89,50 kn/m. / Robu smo otpremili našim kamionom registarske oznake VŽ-730-IN, a vozač je Josip Rožanko. / Dopisu prilažemo kopiju otpremnice broj 244/06 i račun broj 737/06, na iznos od 17.900,00 kn. Iznos podmirite na naš žiro-račun u roku 8 dana od dana primitka računa. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni kakvoćom naše robe i očekujemo daljnje vaše narudžbe. // S poštovanjem, // ”Varaždinka” - Varaždin / Voditelj knjigovodstva / Davor Bago // Privitak: / račun // 5. Alexander Commerce / Export-import Zagreb / Savska 141 / Zagreb // Hotel "Panorama" / Trg športova 1 / 10000 Zagreb // Vaš znak / -- // Naš znak / JV/ŠT // Zagreb, / 19. veljače 2006. // Ponuda čaša i porculanskih servisa // Mi smo generalni zastupnik Alexander Commerca za Hrvatsku. Najveći smo uvoznik čaša, porculana, vatrostalnog stakla i pribora za jelo u Hrvatskoj. Uvozimo od najpoznatijih svjetskih proizvođača

153

kao što su Sinex, Toner, Simax, Lilien, Bohemia i drugi. / Uvezene artikle prodajemo po najnižim veleprodajnim cijenama ugostiteljskim objektima i hotelima. Naše su cijene osjetno niže od cijena istih proizvoda u Austriji i Italiji, čak i po odbitku izvoznog popusta. / Opremili smo mnoge ugostiteljske objekte i hotele u Hrvatskoj. Sigurni smo da će naš asortiman od stotinjak vrsta čaša i preko 200 tipova porculanskih servisa zadovoljiti i vaš ukus. / Također vam nudimo još jednu vrlo važnu pogodnost, a to je da vam pružamo mogućnost plaćanja u više rata. / Nadamo se da ćete se odlučiti na kupnju nekih od naših artikala kad pregledate naš katalog što vam ga u prilogu dostavljamo. // S poštovanjem, // Alexander Commerce - Zagreb / Direktor marketinga / Jure Varga // Privitak: katalog // 6. Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Cora / prodavaonica hrane / za kućne ljubimce // Božidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Vaš znak / MB/OG // Naš znak / IH/SH // Rijeka, / 15.kolovoza 2006. // Obavijest o primitku narudžbe // Dana 11. studenoga 2006. godine primili smo vašu narudžbu broj 701/04 kojom ste naručili 80 kg PEDIGREE PALA i 30 kg FROLIC-a pakiranog u kutije po 1,5 kg, zatim 40 kg WHISKAS-a u konzervama od 400 g, 25 kg miješane hrane za papige, 25 kg miješane hrane za kanarince te 10 kg hrane za ptice. Hrana za ptice pakirana je u kutije od 500 g. / Narudžbom ste nas zamolili da vam promptno pošaljemo navedenu hranu za kućne ljubimce. / Danas smo vam poslali naručenu robu vlastitim kombijem. Uz robu prilažemo potrebnu dokumentaciju i naš račun broj 889/F-06 na / 13.457,30 kn. / Molimo vas da naznačeni iznos podmirite u roku od 8 dana na naš žiro-račun. / Nadamo se našoj daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Cora - Zagreb / Direktor / Ivica Hršak // Oblikujte poslovno pismo i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru. Na temelju sljedećih primjera oblikujte poslovna pisma koja prate tijek jednog kupoprodajnog posla od upita do nagodbe. 1. Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / VN/OŠ // Zagreb, / 8. travnja 2006. // Dječje igračke - upit // Nedavno ste održali prezentaciju svojih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu što je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Budući da već nekoliko godina radimo i opskrbljujemo naše kupce raznovrsnim i kvalitetnim igračkama, željeli bismo te igračke plasirati na svekoliko hrvatsko tržište. / Kako bismo to ostvarili, molimo vas da nas potanko informirate o kakvoći, cijeni, načinu ambalažiranja, te prijevozu igračaka (poglavito medvjedića "Pande", kamiona "Kipera", te dječje kolekcije plišanih i gumenih igračaka koje proizvodite). / Nadamo se uspješnoj suradnji. // S poštovanjem, // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabave / Valentina Novotni // 2. Biserka proizvodnja, d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / V.D. // Naš znak / MI/JF // Zagreb, / 17. travnja 2006. // Ponuda dječjih igračaka // Javljamo se u povodu vašeg upita od 10. o. m. kojim se informirate o dječjim igračkama. / Nudimo sve vrste dječjih igračaka među kojima i medvjedića "Pandu", kamion "Kiper" te kolekciju plišanih i gumenih igračaka za koje ste zainteresirani. / Medvjedić "Panda" i kamion "Kiper" su vrlo tražene igračke i djeci su vrlo interesantne. Vrlo su kvalitetne i teško se lome. Proizvodimo četiri veličine tih igračaka u svjetlijim bojama, a iz kolekcije brojnih plišanih i gumenih igračaka možete izabrati različite modele. Mi vam preporučujemo gumene patke, žabe, patuljke, te plišane medvjediće, psiće i lutke. / Budući da ste zainteresirani i za plišane igračke, nudimo vam kolekciju "Pliško" koja je proizvedena od vrlo kvalitetnih materijala i šivana vrlo kvalitetnim koncima. / Cijena plišanih igračaka je od 32,25 kn do 141,13 kn za komad, a kolekcija gumenih igračaka je od 21,59 kn do 53,99 kn za komad. / Robu dostavljamo vlastitim prijevoznim sredstvom 10 dana nakon primitka vaše narudžbe. / Rok plaćanja je 14 dana nakon primitka robe. / Nadamo se uspješnoj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Biserka - Zagreb / Voditelj prodaje / Marko Ivanković // 3.

154

Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Vaš znak / - / Naš znak / V.D. // Zagreb, / 20. travnja 2006. // Narudžba igračaka / Primili smo vašu ponudu od 13. travnja o. g. kojom nam nudite svoj asortiman dječjih igračaka. Raznovrsnost vaše ponude kao i kakvoća dosadašnjih igračaka koje smo nabavljali od vas potpuno nam odgovaraju. / Budući da kod naših kupaca postoji veliko zanimanje za raznovrsnim dječjim igračkama, molimo vas da nam dostavite: / 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna kom. / 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. / Molimo vas da igračke budu pakirane u kutijama po 20 ili 10 komada. / Robu nam dostavite u naše skladište u Zagrebu, Ilica 250, u roku od 10 dana. Račun ćemo podmiriti odmah. / Nadamo se da ćete udovoljiti svim zahtjevima naše narudžbe što će svakako utjecati na naše daljnje poslovne odnose. // Pozdravljam vas s izrazima osobitog poštovanja. // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni // 4. Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / - // Zagreb, 26. travnja 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Primili smo danas vašu narudžbu od 20. travnja o.g. kojom ste naručili: / 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna/kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna/kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu ćemo vam poslati u roku 10 dana pakiranu u kutije po 10 komada kako ste željeli, a kamione "Kiper" po 5 komada/kutija. / Nadamo se da će i naša daljnja suradnja biti ovako uspješna. /Srdačno vas pozdravljamo. // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivanković // 5. Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / V.D. // Zagreb, / 3. svibnja 2006. // Isporuka robe // Primitak vaše narudžbe od 20. travnja 2004. potvrdili smo dopisom od 26. travnja 2004. Zadovoljni smo poslovnom suradnjom i očekujemo da ćemo tu suradnju i ubuduće razvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam dostavili: / 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna/kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu smo otpremili našim kamionom registarske oznake ZG-200-AB, a vozač je Marijan Matelić. / Dopisu prilažemo dostavnicu br. 631/06 i račun br. 711-TL/06. / Navedeni iznos u računu od 26.746,00 kuna podmirite na naš žiro-račun u roku 8 dana. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni našim proizvodima i očekujemo vaše daljnje narudžbe. // S poštovanjem, // Privitak: 1. dostavnica / 2. račun // ”Biserka” - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivanković // 6. Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Vaš znak / CD/KR // Naš znak / VN/MD // Zagreb, / 18. svibnja 2006. // Podmirenje obveze // Primili smo vašu pošiljku igračaka koju smo naručili narudžbom N-1254 od 1. prosinca 1994. / Pošiljka je prispjela neoštećena vašim kamionom uz popratnu dokumentaciju, te smo je zaprimili, uskladištili i putem povjerenstva konstatirali da je roba u potpunosti dostavljena u naše skladište. / Već danas ćemo izdati nalog našem računovodstvu za podmirenje vašeg računa / broj 711-TL/06 u iznosu od 26.746,00 kn / na vaš žiro-račun. // Kako je potražnja za dječjim igračkama velika, molimo vas da nas i dalje redovito izvješćujete o svojim novim proizvodima te da nam šaljete svoje kataloge. / Hvala na uspješnoj suradnji. // S poštovanjem, // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni // Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

155

Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. 7. VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / Varaždin // MAX / servis za pranje tepiha / zavjesa i staklenih površina / Božidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Vaš znak / MR/MH-AC // Naš znak / SS/EŠ // Zagreb, / 29. studenoga 2006. // Požurnica // Cijenjeni gospodine Ivankoviću! / Početkom ove godine sklopili smo s Vama ugovor o izvršenju radova pranja tepiha, prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama. / Ugovorom je utvrđeno da ćemo Vas svaki put kad trebamo Vaše usluge o tome izvijestiti pismom u kojem ćemo navesti rok završetka Vaših radova. / Kako je prošlo već 8 dana od dogovorenog roka izvršenja Vaših usluga pranja tepiha, prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama (21. studenoga o. g.), molimo Vas da to učinite što prije. / Utvrdili smo, također, da se nepridržavanje rokova od Vaše strane događa drugi put pa Vas molimo da ubuduće budete ažurniji, jer ćemo inače biti prisiljeni raskinuti s Vama ugovor o izvršenju usluga. // Srdačan pozdrav, // VAMA - Varaždin / Voditeljica tehničke službe / Matija Radin-Mačuhat // 8. Riječka industrija odjeće d.d. / Izviđačka 13 / Rijeka // Tekstilcom / Trgovačko poduzeće / Maslenička 6 / 21000 Split // Vaš znak / ZR/EĐ // Naš znak / MZ/TR // Rijeka, 10. prosinca 2006. // Opoziv narudžbe // Poštovana gospodo, / Dana 18. listopada 2006. naručili smo od vas veće količine metražnih tekstilnih proizvoda koji su nam potrebni za našu proizvodnju muških odijela. Rok za isporuku bio je 15. studenoga o. g. / Kako u navedenom roku narudžba nije izvršena, poslali smo vam požurnicu 26. studenoga 2006. o. g. / Budući da do danas niste izvršili isporuku naručene robe, nismo više u mogućnosti čekati s našom proizvodnjom te vas izvješćujemo da opozivamo našu narudžbu od 18. listopada 2004. godine. // S poštovanjem, // Riječka industrija odjeće - Rijeka / Voditelj nabave / Marisanda Zvonar // 9. Ivančica / Cvjećarska radnja / Preradovićeva 2 / Opatija // Chromos Agro / proizvodnja sredstava / za zaštitu bilja / Žitnjak bb / 10000 Zagreb // Vaš znak / DL/TZ // Naš znak / IŠ/PE // Opatija, / 11. 3. 2006. // Proizvodi za zaštitu bilja - otklon // Izvješćujemo vas da smo primili vašu ponudu od 2. 3. o. g. za vaše nove proizvode za zaštitu bilja koju ovog trenutka ne možemo prihvatiti. / Zbog očekivanog većeg broja turista u nadolazećoj sezoni preuređujemo i proširujemo poslovni prostor naše cvjećarnice. Zato nemamo mjesta za bilo kakvu robu dok traju radovi. / Nadamo se da ovo naše neprihvaćanje vaše ponude neće poremetiti našu daljnju suradnju. // S poštovanjem, // "Ivančica" - Opatija / Poslovođa / Ivana Strancarić // 10. ”Munja” / Tvornica akumulatora / i baterija d.d. / Žitnjak bb / Zagreb // Destil / tvornica kemijskih proizvoda / Lipa 14 / 44000 Sisak // Vaš znak / ND/RP // Naš znak / MČ/TU // Zagreb, / 14. siječnja 2006. // Reklamacija // Danas smo primili pošiljku destilirane vode na temelju naše narudžbenice od 23. prosinca 2003. godine. / Prilikom preuzimanja pošiljke utvrđeno je oštećenje na 6 (šest) od ukupno 60 bačava destilirane vode. Zbog vidljivog mehaničkog oštećenja, 6 bačava je potpuno prazno. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe u nazočnosti predstavnika Hrvatskih željeznica putem kojih nam je pošiljka isporučena. / Molimo vas da nam u što skorijem roku dostavite nedostajućih 6 bačava destilirane vode, a naknadu zbog oštećenja robe riješite sa svojim prijevoznikom. // S poštovanjem, // ”Munja” - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Marijan Čuvar // 11. Vesna / tvornica ženske modne odjeće / Zvonimirova 3 / Zagreb // NAMA / trgovinsko poduzeće / Ilica 1 / 10000 Zagreb // Vaš znak / K - B // Naš znak / Z - N // Zagreb, / 28. svibnja 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 20. svibnja 2006. u svezi s otpremom 50 komada košulja i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. / Kontrolom izvršenih naloga utvrdili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim referentom nabave g. Ranićem da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost nedostavljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjiženju i molimo vas da provedete suglasno knjiženje. / Nadamo se nastavku naše uspješne poslovne suradnje. // S poštovanjem, // Privitak: Obavijest o knjiženju // ”Vesna” - Zagreb / Referent prodaje / Diana Lipovac //

156

12. // Varteks / varaždinska tekstilna industrija d. d. / Varaždin // Boss / trgovina muškom odjećom / Vlaška 17 / 32000 Vinkovci // Vaš znak / KG-KK-5 / Naš znak / O-1/LI / Varaždin / 31. siječnja 2006. // Opomena // Prisiljeni smo poslati vam opomenu jer kasnite s plaćanjem računa koji ste trebali podmiriti 22. prosinca 2005. godine. / U narudžbi od 17. studenoga 2005. god. naručili ste 100 kom muških traperica, različitih veličina i modela. Mi smo narudžbu izvršili u potpunosti i na vrijeme pa vas molimo da i vi izvršite svoju obvezu plaćanja. Vaš dug prema našem računu iznosi / 26,366,21 kn./ Zbog naše dugogodišnje suradnje i vaše likvidnosti u poslu dajemo vam rok od 8 dana da podmirite svoju obvezu prema nama. / Nadamo se da ćete ubuduće biti ažurniji u plaćanju svojih obveza te da će naša daljnja suradnja biti uspješna. // Srdačno vas pozdravljamo. // Žurno // Kopije: / 1. Arhiv / 2. Računovodstvo // Kaput d.o.o. - Zagreb // Voditelj nabave / Katarina Mihelčić // 13. Jabuka / trgovina voćem i povrćem / Radićeva 91 / Petrinja // Voće / export-import / Marulićeva 8 / Zagreb // Vaš znak / JJ/FR-L // Naš znak / MJ/DJ // Zagreb, / 15. rujna 1994. // Odgovor na opomenu // Izvješćujemo vas da smo jučer primili vašu opomenu za nepodmireni dug prema vama u visini od 9.100,00 kn za 2.000 kg jabuka "Jonatan" i ''Zlatni delišes''. / Dug nismo mogli podmiriti jer smo preuređivali naše poslovne prostorije. Kako su radovi završeni i kako smo u mogućosti nastaviti raditi punim kapacitetom, poslat ćemo vam kroz tri dana traženi iznos na vaš žiro-račun. / Nadamo se da ovaj mali zastoj u podmirenju našeg duga neće utjecati na našu daljnju poslovnu suradnju koja je do sada bila besprijekorna. // Srdačno vas pozdravljamo // Jabuka - Zagreb / Poslovođa / Mijo Juran //

157

14. OBLIKOVANJE PODNESKA

U praksi poslovni tajnik vrlo često piše i oblikuje pisane komunikacije. Tijekom trećeg i četvrtog razreda naučit ćete sva pravila pisanja poslovnih i službenih komunikacija, te njihovo oblikovanje, a ovdje ćemo spomenuti samo najjednostavnije oblike pisanih komunikacija kako biste ih mogli već sada pisati. Jednostavne pisane komunikacije s kojima se već sada susrećete svakako su zamolba i potvrda. Dobro je da učenici koji se pripremaju za zanimanje poslovnog tajnika već sada, tijekom školovanja, znaju napisati ove dvije najjednostavnije pisane komunikacije. I ove pisane komunikacije mogu se pisati jednim od tri navedena temeljna oblika (američki ili blok, europski, te modificirani ili kombinirani). Zamolba je pisana komunikacija koja pripada u red podnesaka. Podnesak je svaki zahtjev, prijedlog, prijava, zamolba, žalba, prigovor ili obrazac što se upotrebljava za automatsku obradu podataka ili drugo priopćenje kojim se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelu državne uprave. Podneskom se fizičke i pravne osobe mogu obraćati i trgovačkim društvima, udrugama ili nekim drugim poslovnim subjektima. O podnesku ćete više učiti tijekom trećeg i četvrtog razreda. Temeljni sastavni dijelovi najjednostavnijeg podneska su:

• zaglavlje, u kojem se navodi ime, prezime i adresa podnositelja, • naziv i adresa tijela kojemu se podnesak upućuje, • predmet na koji se podnesak odnosi, • naziv podneska (zahtjev, prijedlog, žalba, prigovor), • vlastoručni potpis podnositelja podneska. Iznimno, podnesak može potpisati umjesto

podnositelja njegov bračni drug, njegov roditelj, sin ili kći, ili odvjetnik koji je po ovlaštenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnosioca dužna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu.

• oznaku mjesta i datuma pisanja podneska. Potvrda je pisana komunikacija koja pripada u red pismena. To je pisana komunikacija koju najčešće

tijela državne uprave ili sudovi upućuju strankama (fizičkim i pravnim osobama). Potvrde mogu davati i trgovačka društva, fizičke osobe (primjerice: potvrda da je netko nekome posudio određenu svotu novaca koju se obvezuje vratiti nakon određenog vremena). I škola koju pohađate (koja je sastavni dio tijela državne uprave – Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa) izdaje potvrde, a i sami ste vjerojatno odmah nakon upisa u prvi razred zatražili potvrdu od škole radi stjecanja prava na đačku pokaznu kartu za prijevoz. No, to je potvrda koja je u obliku tiskanice.

Osobna računala omogućavaju kreiranje tiskanica u nekome od njihovih programa. I u programu Word mogu se kreirati određeni oblici tiskanica. Time se znatno ubrzava administrativni rad jer nije potrebno svaki puta kreirati oblik, odnosno ispisivati stalne dijelove teksta. PREZIME I IME Ulica i broj Mjesto . .

158

. NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE . . Ulica i broj MJESTO . . . Predmet: PREZIME I IME, iz mjesta, stvarni dio .

N A Z I V P O D N E S K A . Sadržaj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . Vlastoručni potpis34

Shema podneska (europski oblik)

MARKO STUPAR Domaća ulica 9 Sesvete

34 Treba napomenuti kako je potpis vlastoručno napisano ime i prezime. Paraf je skraćeni potpis. Podneske stranka u

pravilu treba potpisati, a ne parafirati. Dakle, stranka – podnositelj podneska treba vlastoručno napisati svoje ime i prezime.

159

UPRAVNA ŠKOLA U ZAGREBU Varšavska 1 10000 ZAGREB Predmet: STUPAR MARKO, Sesvete,

potvrda o pohađanju škole

Z A M O L B A

Molim da mi izdate potvrdu da sam redovni učenik Upravne školeu Zagrebu. Ova potvrda potrebna mi je kako bi moji roditelji ishodili pravo na primanje dječjeg doplatka. Marko Stupar U Sesvetama, 5. 5. 2006.

Primjer podneska (europski oblik) Napomena: Podnesak se piše na papiru formata A-4 Zadaci:

160

Oblikujte podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova podneska, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Božica Divić / Rundekova 5// Centar za socijalnu skrb Zagreb/ Ured Sesvete,/ Trg Dragutina Domjanića 5 / Sesvete // Predmet: dodjela socijalne pomoći//Imam 80 godina i živim sama jer mi je suprug umro, a djece nemam. Stanujem na području Sesvete u trošnoj kućici na rubu naselja Lužan na navedenoj adresi. / Nemam mirovinu, niti nikakvih drugih prihoda za život. Živim od pomoći susjeda i poznanika. / Molim da se očevidom utvrde uvjeti u kojima živim kako bi mi Centar što hitnije dodijelio stalnu novčanu mjesečnu pomoć. // Sesvete, 28. 7. 2006. // Božica Divić //

3. Anđelko Martić / Zagrebačka 88 /Zagreb// POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAČKA//PP Sesvete // Predmet: zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu lovačke puške // Zovem se Anđelko Anđelić, rođen sam u Zagrebu, 15. 7. 1965. od oca Ivana i majke Marije, rođene Jelić. / Član sam lovačkog društva «Medo» iz Gračana od travnja 2004. godine. / Molim da mi se odobri nabava lovačke puške manjeg kalibra radi sudjelovanja u lovu na sitnu divljač. / Zahtjevu prilažem mišljenje Lovačkog društva «Medo» iz Sesveta / U Zagrebu, 3. svibnja 2006. / Privitak / potpis //

161

15. KOLACIONIRANJE I ISPRAVLJANJE POGREŠAKA

Nakon što smo napisali neki tekst ili poslovno pismo, potrebno ga je kolacionirati i ispraviti. Kolacioniranje je uspoređivanje napisanog teksta s izvornikom iz kojega smo taj tekst prepisivali. Kolacioniranje se radi tako da izvornik teksta najčešće čita osoba koja je tekst prepisivala, a napisani tekst kontrolira netko drugi – u svakom slučaju osoba koja taj tekst nije pisala. Naime, osoba koja je pisala tekst teško može sama sebe kontrolirati jer teško uočava vlastitu pogrešku. Ispravljanje pogrešaka – kako pogrešno napisanih riječi, tako i gramatičko – obavlja se pomoću opcija Alati – Kontrola pisanja i gramatike (Tools – Spelling and Grammar). No, da bismo to mogli učiniti, najprije trebamo podesiti odgovarajući jezik. Naime, program za provjeru jezika postoji za brojne jezike. Prema tome, prvo ćemo označiti tekst koji želimo ispraviti, zatim ćemo pomoću opcija Alati – Jezik – Podešavanje jezika (Tools – Language – Set Language) podesiti cijeli sustav za hrvatski jezik. Kad to definiramo, trebamo kliknuti na opciju Alati – Kontrola pisanja i gramatike (Tools – Spelling and Grammar). Uobičajeno je podešavanje računala na način da se tijekom pisanja teksta svaka pogrešna riječ podcrta crvenom valovitom crtom što znači da je ta riječ ili pogrešno napisana ili da te riječi nema u rječniku koji je sastavni dio ovog dijela programa. Vježba: Pronađite neki od napisanih tekstova i ispravite pogreške koristeći se opcijom Kontrola pisanja i gramatike (Spelling and Grammar).

Prikaz opcije Alati – Podesi jezik (Tools – Set Language)

Prikaz opcije Alati – Kontrola pisanja i gramatike (Tools

– Spelling and Grammar)

162

16. TEKSTOVI ZA MJERENJE BRZINE VLADAVINA PRAVA

Vladavina prava je koncept star čitav vijek, koji vjerojatno

potječe iz starogrčke civilizacije, a zasnovan je na mišljenju da

je za sigurnost i gospodarsku stabilnost države manje štetno

rješavanje sporova putem pridržavanja zakona nego silom. Na

žalost, primjeri iz nekih bivših jugoslavenskih država, Iraka,

Ruande, Gvatemale, Čilea, Argentine, Somalije, Istočnog Timora i

Sijera Leonea predstavljaju bolno svjedočanstvo da univerzalno

prihvaćanje vladavine prava još uvijek nije potpuno ostvareno.

Međutim, međunarodna reakcija na takve događaje također svjedoči

o tome zašto je tako važno da takvo univerzalno prihvaćanje bude

regulirano međunarodnom politikom zasnovanom na principu

vladavine prava. Vladavina prava ne predstavlja samo jedno jedino

pravilo, već skup pravila i pozivanja na različita prava i

osnovne slobode, koje proističu iz ovog najosnovnijeg principa. U

svim ovim pravima ogleda se značaj poštovanja vladavine prava od

izvršne vlasti. Osim toga, zabrana diskriminacije pojedincu

osigurava da se prema njemu postupa jednako pred zakonom i da

zadrži ljudsko dostojanstvo, što je osnovni cilj vladavine prava.

Vladavina prava uspostavlja okvir za postupanje i ponašanje

građana kao i državnih službenika. Osnovno pravilo je da se nitko

ne može kazniti, zakonski izložiti fizičkoj patnji ili lišavanju

dobara osim u slučaju jasne povrede zakona, ustanovljene redovnim

zakonskim putem pred redovnim sudom te zemlje. Ukratko, niko nije

iznad zakona i svi su jednaki pred njim. Vladavinu prava u

demokratskim društvima čine tri "srodna koncepta" koja polaze od

činjenice da vlada mora poštovati zakon koji je donijela, da

nitko nije izuzet od provođenja zakona – te da se on na sve

ravnopravno primjenjuje i da opća pravila proizlaze iz sudskih

presuda. Ovo znači da vladavina prava u načelu predviđa da je

postupanje države regulirano ranije utvrđenim pravilima, naime

163

pravilima koja su lako dostupna, a koja realno i s velikom

izvjesnošću predviđaju na koji način će organi vlasti pribjeći

prisilnim radnjama u danoj situaciji u skladu s ovlaštenjima koja

ima. Ovo omogućuje pojedincu da regulira svoje ponašanje ne samo

prema društvenim normama već i prema utvrđenim zakonima i

načelima. Uspostavljanjem ovakvih standarda, vlasti ne mogu

postupati proizvoljno. Pojedinci mogu biti zaštićeni od

proizvoljnih postupaka državnih tijela samo ako su njihova prava

izložena u zakonu. Također, taj zakon mora biti poznat javnosti,

ravnopravno primjenjiv i na snazi. Vladavina prava osigurava i

odgovornost države prema svojim građanima. U tom pogledu, nijedan

državni službenik nema šira ovlaštenja od onih koja su mu zakonom

povjerena. Vladavina prava je radi toga ustavni princip kojim se

ograničava proizvoljno postupanje države. Najvažnije pravne

institucije za uspostavljanje i održavanje vladavine prava su

zakonodavna tijela vlasti, izvršna tijela vlasti, tijela za

provođenje kaznenog prava, sudovi i pravna profesija.

Uspostavljanje ovih odvojenih institucija nedvojbeno proističe

iz načela koje glasi da je za uspješno i nezavisno funkcioniranje

vladavine prava od izvršne vlasti nužno da postoje jasno odvojena

ovlaštenja; a izvršna tijela vlasti, zakonodavna tijela vlasti i

pravosuđe moraju funkcionirati nezavisno jedni od drugih.

164

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Društvo s ograničenom odgovornošću jest društvo u kojem svaki od

ulagača sudjeluje s određenim ulogom. Članovi društva ne odgovaraju za

obveze društva. Ulozi ulagača ne moraju biti jednaki. Ulozi moraju biti

upisani u cjelini i mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u

novčanoj vrijednosti. Društvo za svoje obveze odgovara cjelokupnom

svojom imovinom. Ako ulagači u roku predviđenom statutom odnosno

pravilima društva ne uplate osnovne uloge, smatrat će se da društvo

nije osnovano, a osnivači koji su platili osnovne uloge imaju pravo na

povrat uplaćenih uloga. Društvo donosi statut odnosno pravila. Statut

odnosno pravila društva mora sadržati odredbe o tvrtki i sjedištu

društva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloženih sredstava, vrsti

i visini osnovnog uloga svakog ulagača, načinu uplate i upisa osnovnog

uloga, diobi dobiti i načinu snošenja rizika i gubitka društva, načinu

upravljanja društvom, osnivanju upravnog odbora i skupštine, ako su se

ulagači dogovorili da će oni postojati, odgovornosti inokosnoga odnosno kolegijalnoga poslovodnoga rukovodećeg osoblja te načinu njihova

imenovanja i razrješenja, broju članova nadzornog odbora, ako su se

ulagači dogovorili da će takav organ osnovati, vremenu trajanja i

prestanku rada društva, postupku za izmjenu pravila društva i drugim

pitanjima značajnim za rad društva. Ulagači mogu svoje udjele ustupiti

trećim osobama samo uz pristanak ostalih ulagača. Udjeli se slobodno

mogu prenositi između ulagača, ako statutom odnosno pravilima društva

nije drugačije predviđeno. Statutom odnosno pravilima društva može se

predvidjeti da društvo može pribavljati dodatna sredstva za rad društva

upisivanjem novih uloga. Pribavljanje dodatnih sredstava upisivanjem

novih uloga obavlja se u skladu sa statutom odnosno pravilima društva s

ograničenom odgovornošću.

165

POSLOVNE KOMUNIKACIJE

komunikacija, sveukupnosti, psihičkih sadržaja, interpersonalni obavješćivanje, priopćavati, signali, komunikologija, preduvjet stručne službe, služben, npr., diplomatska predstavništva, određivanje, sinonim materijaliziranih, principijelno, državni organi, djelotvornost kao ljudi su se, ona omogućuje, kupoprodajni posao, Riječ komunikacija jest pojam koji općenito označava sveukupnost oblika veza i dodira između pripadnika društva, a posebno prenošenje psihičkih sadržaja s jedne osobe ili skupine na drugu, prenošenje ili razmjenu dobara između pojedinaca određenog društva, te sustav primanja i odašiljanja poruka u sredstvima javnog obavješćivanja. Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopćavati jedni drugima svoje želje, misli, potrebe. Najprije su to činili razumnim signalima, kao npr. vatra, dim bubanj, govorom – putem glasnika, a nastankom pisma ljudi su se međusobno počeli dopisivati. U novije vrijeme pojam društvene komunikacije čini dio zasebnog predmeta nove znanosti - komunikologije, a ponegdje je postao i sinonim pojmu masovnih komunikacija. Temeljni je preduvjet društvene komunikacije objektivnost važenja materijaliziranih znakova priopćavanja, tj. njihovo interpersonalno značenje. Naime, komunikacija je moguća samo ako subjekt koji priopćava i subjekt kojemu se priopćava shvaćaju određeni znak na principijelno jedinstven način.

Komunikacija je za društvo izvanredno važna. Ona omogućuje povezano djelovanje ljudi koje čini osnovu svih društvenih pojava. Premda društvo oduvijek razvija sredstva komuniciranja, ipak sve do novijeg vremena nije bilo mnogo načina da se različiti oblici poruka djelotvorno prenesu drugim ljudima. U dalekoj prošlosti bio je pronalaskom pisma učinjen prvi, vrlo krupan korak u smislu značenja priopćavanja na daljinu. Razvojem pisma i pisanih komunikacija nametnula se potreba određivanja odgovarajućih normi glede izgleda, oblika i sadržaja pisanih komunikacija. Za razvoj svakog društva od posebne su važnosti pisane komunikacije. Pisano komuniciranje je dopisivanje između ljudi, poslovnih partnera, odnosno organa uprave i drugih državnih organa i stručnih službi, a prema sadržaju dijeli se na tri temeljne skupine: privatno ili osobno dopisivanje - dopisivanje prijatelja, rođaka i slično, poslovno dopisivanje - dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog kupoprodajnog posla ili izvršenja usluge i službeno dopisivanje – dopisivanje organa uprave, sudova, diplomatskih predstavništava i vojnih organa.

166

otpremnički, špediterski, financijska institucija, izrađivala, razmjenjivala, telefaks, dvosmisleno, kontaktom, ugostiteljski adresant ili pošiljatelj, adresat ili primatelj, transportnima turistička poduzeća, sadržaj, izrađivala, troškovi, kontaktima Poslovne komunikacije možemo podijeliti s obzirom na područje u kojem se komuniciranje obavlja pa razlikujemo: poslovne komunikacije proizvodnih poduzeća, trgovinskih poduzeća, ugostiteljskih poduzeća, otpremničkih, tj. špediterskih i transportnih poduzeća, turističkih poduzeća banaka i financijskih institucija itd. Nas zanima poslovno komuniciranje, te komunikacije otpremničkih i transportnih poduzeća. Izgled i oblik, a naročito sadržaj poslovnih komunikacija tijekom vremena su se mijenjali. Na izgled i oblik poslovnih komunikacija poseban su utjecaj imala sredstva pomoću kojih su se pisma izrađivala i sredstva komuniciranja pomoću kojih su se poslovna pisma razmjenjivala. Budući da je razvoj proizvodnje i usluga izuzetno dinamičan, dinamičan je i razvoj poslovnih komunikacija. Pisano komuniciranje, u odnosu na ostala sredstva komuniciranja, kao npr. telefon, telegraf, radio, televiziju, film, tisak i drugo, ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Prednosti su: niski troškovi, velika dostupnost pisma, te njegova stanovita trajnost. Loše su strane: pismo ne djeluje prisno kao npr. osobni dodir ili nazočnost, pismo je sporo, a može doći i do nesporazuma ako je pismo loše sročeno pa može zvučati dvosmisleno, a do takvih nesporazuma teže dolazi osobnim kontaktom ili kontaktom putem telefona. U pisanom komuniciranju razlikujemo: adresanta ili pošiljatelja i adresata ili primatelja. U poslovnom dopisivanju osoba koja obavlja dopisivanje ili korespondenciju zove se korespondent. Korespondent je osoba koja treba poznavati pravila poslovnog dopisivanja, dobro poznavati djelatnost poduzeća, poslovne partnere, pratiti izmjene zakona i službenih priopćenja, mora dobro poznavati jezik kojim piše i slično. U današnje vrijeme izuzetno su traženi korespondenti koji pored toga poznaju i koji strani jezik, te gotovo obvezno rad na osobnim računalima s programima za obradu teksta.

167

PRAVIČNO SUĐENJE Pravo na pravično suđenje osnovni je element koncepta vladavine prava, kao i za opću zaštitu ljudskih prava. Puko postojanje zakona kojima se štite ljudska prava ne znači gotovo ništa bez njihova djelotvornog provođenja. Zaštita prava na pravično suđenje u parničnim i kaznenim postupcima od presudnog je značenja za

svako demokratsko društvo. Pravo na pravično suđenje u parničnim i kaznenim postupcima obuhvaća kako pisana, tako i nepisana pravila: prvo, pisana pravila koja su sadržana u raznim konvencijama i sporazumima, na primjer u člancima 10. i 11. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (UDHR), člancima 6. i 7. Europske

konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (ECHR) i člancima 14, 15. i 16. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR), te zatim nepisana pravila koja su uspostavili sudovi tumačeći prava sadržana u konvencijama i sporazumima. Sporazume treba smatrati "živim instrumentima" i

instrumentima i tumačiti ih u svjetlu današnjih uvjeta. U skladu

s tim, pravima sadržanim u raznim sporazumima ne treba davati

ograničena tumačenja. Upravo ovim obrazloženjem omogućeno je da

se pravo na pravično suđenje razvije u široku kategoriju sada

zaštićenih prava. Postoji veliki broj postupovnih jamstava koja

se ravnopravno primjenjuju i u parničnom i u kaznenom postupku,

kao na primjer nezavisnost i nepristranost suda utemeljenog na

zakonu, princip ravnopravnosti pred zakonom, pravo na javnu

raspravu uz osobnu nazočnost, te pravo na javno izricanje presude

i pravo na raspravu u razumnom roku.

168

VLADAVINA PRAVA I NAČELA RADA SUDOVA

Načelo ravnopravnog zastupanja pred sudom temeljni je aspekt

vladavine prava i odlučujuća komponenta za osiguravanje pravičnog

suđenja. Zahtjev za poštovanje tog principa u parničnom postupku

manje je strog nego u kaznenom postupku. Međutim, minimalni

zahtjev je da se svakoj strani u postupku mora pružiti realna

mogućnost da u cijelosti izloži svoj predmet, što podrazumijeva i

predočavanje dokaza, u okolnostima koje ga ne dovede u znatno

nepovoljniji položaj u odnosu na suprotstavljenu stranu. To znači

da se postupak mora provoditi na pravičan i otvoren način.

Sljedeće načelo je načelno prihvatljivosti dokaza. Naime, brojnim

sporazumima nisu predviđena stroga pravila za prihvatljivost,

relevantnost ili istinitost dokaza, jer su to stvari koje

određuje domaći sud. Prevladavajući čimbenik u razmatranju

"pravičnosti" jeste pitanje jesu li prava podnositelja zahtjeva

bila dovoljno zaštićena. Sud nastoji ispitati ukupnu pravičnost

postupka, a ne tehničke povrede, osim ako te povrede toliko

zadiru u suštinu da je nemoguće osigurati pravičan postupak

zaštitom drugih proceduralnih zahtjeva. Sud također mora biti

nezavisan i nepristran. Nezavisnost mora biti institucionalna i

funkcionalna, a da bi se ustanovilo je li neki sud ili tribunal

ispunjava uvjete nezavisnosti, mora se ispitati način imenovanja

njegovih članova i njihova ovlaštenja, postojanje garancija za

zaštitu od vanjskih pritisaka te pitanje odaje li to tijelo

utisak nezavisnosti. Međutim, činjenica da članove suda imenuje

izvršno tijelo vlasti nije sama po sebi proturječna, kao što

to nisu ni smjernice koje članovima suda daje izvršno tijelo

vlasti, sve dok ne prerastu u formalne naputke. Nezavisnost

tribunala se može sažeti u tri pravila. Sud mora funkcionirati

nezavisno od izvršnog tijela vlasti i zasnivati svoje odluke na

svojem slobodnom mišljenju o činjenicama i pravnim osnovama.

169

PRAVO NA POŠTIVANJE PRIVATNOG I OBITELJSKOG ŽIVOTA

Pritvaranje, samom svojom prirodom, snažno utječe na privatni i

obiteljski život lica i iako takvi uvjeti često dovode do važnog

razmatranja prava po članku 8 ECHR-a, postojeća zatvorska pravila

i procedure pružaju smjernice za posjet obitelji, zatvorsko

udruživanje, slobodu dopisivanja i pravo na korištenje telefona.

Ako bi takva pravila ili praksa ograničili kontakte osoba s

vanjskim svijetom u nepotrebnom razmjeru, u demokratskom društvu,

u interesu sigurnosti društva, za sprječavanje nereda ili kaznenih

dijela ili iz bilo kojeg drugog razloga predviđenog stavkom 2

članka 8, smatrat će se da nisu usklađeni sa ECHR-om. Svakako se

mora prihvatiti da je osnovni dio privatnog i obiteljskog života,

kao i rehabilitacije zatvorenika održavanje kontakta s vanjskim

svijetom što je više moguće u praksi, s ciljem olakšavanja

njihove rehabilitacije i mogućeg puštanja na slobodu. Međutim,

ispunjavanje ove obveze samo će u izuzetnim okolnostima tražiti

premještanje zatvorenika iz jednog zatvora u drugi. Članak 3

ECHR-a sadrži posebna prava koja reguliraju uvjete pritvora,

tehnike ispitivanja i opće postupanje. Ako je optuženoj osobi

uskraćen kontakt s vanjskim svijetom, bez mogućnosti kontakta s

odvjetnikom, bez posjeta obitelji i bez informacija o razlozima

uhićenja i pritvora, to može prerasti u nehumano i ponižavajuće

postupanje. Ako je optuženi, tijekom ispitivanja, bio izložen

mentalnoj surovosti, to može prerasti u nehumano i ponižavajuće

postupanje, a u nekim ekstremnim slučajevima u mučenje. Ovakvi

postupci, sami po sebi, ne moraju biti neposredno namijenjeni

optuženom, ako ti postupci za cilj imaju mentalnu patnju. Glede

fizičkog maltretiranja, svako pribjegavanje uporabi fizičke sile

protiv osobe koja je u policijskom pritvoru, ako to nije izuzetno

nužnamjera zbog ponašanja te osobe, umanjuje ljudsko dostojanstvo

i, u načelu, predstavlja povredu članka 3 ECHR-a.

170

AMBALAŽA

Ambalaža pruža obilje informacija na vidnom području. Poseban joj je zadatak da privlači pozornost kupaca putem boje, oblika, tekstila i slike. Posebno je značenje ambalaže baš u prodaji robe putem samoposluživanja, gdje se roba putem ambalaže aktivno nameće kupcu. Mjesto prodaje pruža kupcu obilje informacija na vidnom području. To je dojam o bogatstvu robe, zatim dojam o čistoći, dostupnosti robe, preglednosti prodajnog prostora. Mnogo informacija pružaju razni natpisi i ostale pisane obavijesti. Izlaganje robe upućuje na brigu o robi, ali i o potrošaču. Oprema i uređenje prodajnog prostora, dekorativni elementi itd. - sve to čini kupovno ozračje, a “ulazi” u nas putem vidnih informacija. O osvjetljenju prodajnog prostora posebnim tehnikama osvjetljavanja pojedinih grupa robe i slično ovisi hoće li vidni podražaji pružiti prikladne informacije potencijalnim kupcima i tako ih zadovoljiti u opažanju prodajnog prostora. Putem vida dobivamo i mnoge informacije o prodavaču. Prije nego što progovori s prodavačem kupac uočava prodavačev izgled, način kretanja u prostoru, način držanja tijela, izraz lica, pokrete ruku - sve je to vidljivo i sve to kod kupca izaziva različite reakcije. Koliko li informacija o prodavaču samo na vidnom području “ulazi” u kupca? Hoće li one izazvati povjerenje ili nepovjerenje kod kupca, hoće li ga oraspoložiti ili

oneraspoložiti, hoće li ga potaknuti na kupnju ili će mu otežati donošenje odluke? Sve su ovo pitanja o kojima moramo voditi računa. I slušno područje pruža nam zanimljive informacije o prodajno-kupovnoj situaciji. Mnoge robe u upotrebi imaju svoje osebujne zvukove. Zvuk brave na automobilu, zvuk motora, zvuk zatvaranja vrata na hladnjaku, zvuk prekidača na štednjaku, zvuk brave pri zatvaranju putne torbe, zvuk stakla, posuđa, pribora za jelo, zvuk stroja za šivanje - svi ovi i još mnogi drugi zvukovi daju nam dodatne informacije o robi. Gotovo da nije potrebno spominjati zvukove koje daje roba s područja akustike - npr. gramofoni, radioaparati, televizori, magnetofoni itd. Kupac bolje upoznaje tu robu što više čuje o njoj. Malo je robe koja sama od sebe daje neke zvukove. Zbog toga pomaže nazočnost prodavača prilikom demonstriranja određene robe. Prodajni prostor pruža također mnoštvo zvučnih informacija - putem razglasa, govornih i glazbenih - tu čujemo zvuk pokretnih stepenica, žamor kupaca, glasove prodavača. Prodavač glasom prenosi kupcu najveći dio informacija. Glas prodavača nije samo prijenosnik informacija već i znak kako prodavač pristupa prodaji.

171

TUMAČENJE PRAVNE NORME

kvalificiranim, stručnjacima, dvosmisleni, terminologija, institut interpretacija, neobvezatno, institucija, autentičan, posebnostima najpristupačnijem, gramatičkog, značajkama, logično, istovjetnost neodgovarajući, termin, pravne norme, je ili nemoguća ili pogrešna jezični znak ima, istoj normi itd., obvezatno za sve, što nazivamo Pravne norme se često donose na brzinu, bez prethodne suradnje s kvalificiranim pravnicima i drugim stručnjacima, pa su tekstovi nejasni, dvosmisleni, upotrebljava se neodgovarajuća terminologija, ili se isti naziv koristi za razne institute i slično. U takvim slučajevima primjena pravne norme je ili nemoguća ili pogrešna. Zbog toga je potrebno utvrditi točan sadržaj pravne norme, što nazivamo njezinim tumačenjem, tj. interpretacijom. Pravnu normu može tumačiti neki organ koji je nije donio, nego je u njezinoj primjeni naišao na teškoće, pa je tumači u postupku njezine primjene, a to mogu sudski ili upravni organi. No, ostali organi koji primjenjuju pravnu normu ne moraju prihvatiti tumačenje koje je dao drugi organ, tj. takvo tumačenje je neobvezatno. Isto tako pravna znanost uočava takve nedorečene, polovične, dakle, nejasne pravne norme, pa pojedinci ili institucije daju svoja tumačenja takvih normi, ali i ovo tumačenje - iako često vrlo korisno – ne obvezuje druge subjekte. Zbog toga je

najbolje da pravnu normu tumači onaj organ koji ju je donio. U tom slučaju se govori o izvornom, tj. autentičnom tumačenju pravne norme i ono je obvezatno za sve. Sredstva kojima se tumači pravna norma mogu biti različita, ali u interpretaciji pravne norme treba početi od najpristupačnijeg, kao što je jezično značenje norme, koje se prema potrebi nadopunjuje drugim sredstvima. Ovdje ćemo razmotriti osnovna pravila o interpretaciji pravne norme. Jezično, odnosno gramatičko tumačenje postoji kad se primjenom pravila jezika na kojem je pisan tekst pravne norme obavlja analiza toga teksta. Pri tome treba voditi računa o značajkama i posebnostima jezika i uobičajenim pravnim terminima, osobito o rasporedu riječi u rečenici, o odnosu rečenica, interpunkciji, o tome da svaki jezični znak ima određeno značenje i da nije suvišan, da se svakom jezičnom znaku predaje njegovo uobičajeno značenje pa tek onda ostala, da se istoj riječi daje isto značenje u istoj normi itd. načelo argumentum a contrario, konkretna stvar, sustavno tumačenje,

172

u uzročnoj vezi, vanjskotrgovački režim, ciljno tumačenje, kojem se, restriktivno tumačenje, ekstenzivno tumačenje, sustav, prethoditi, gospodarstvo, analiza, ustanovljuje, apstraktno, subjektivno, devizno, najodgovornije, tekstualno značenje, utvrđivanje značenja, je vrlo Logično tumačenje sastoji se u utvrđivanju značenja pravne norme uz primjenu zakona logike. Primjenom logičnih zaključaka pronalazi se ono značenje norme koje nije izričito izraženo u tekstu, uslijed čega značenje norme ne možemo dobiti jezičnom ili drugom interpretacijom. Postoje u pravu logična načela koja su se ustalila, od kojih je vrlo poznato načelo argumentum a contrario, tj. suprotno zaključivanje, prema kojem se iz jednog pravila može zaključiti i suprotno pravilo. Npr. postoji načelo da se ugovor kojim se stranke obvezuju izraditi određenu konkretnu stvar od svog materijala smatra u sumnji ugovorom o prodaji. Sustavno tumačenje je utvrđivanje značenja pravne norme pomoću veze koja postoji između nje i svih ostalih normi određenog pravnog instituta, pravne grane, pa i čitavog pravnog sustava. Činjenica je da je svaka pravna norma dio jedne cjeline i da ona utječe na određivanje smisla ostalih normi i obrnuto. Povijesno tumačenje je interpretacija pravne norme pomoću okolnosti koje su bile

povod stvaranju neke norme. U primjeni ove metode potrebno je ispitati događaje koji su prethodili donošenju pravne norme i koji su s njom u uzročnoj vezi. Propisi o porezima, carinama, deviznom režimu, režimu vanjske trgovine i slično, odraz su stanja u gospodarstvu. Kod ove vrste tumačenja pravne norme u konkretnom slučaju će se tumači morati poslužiti pripremnim materijalima kao što su: analize, obrazloženja, nacrti propisa, zapisnici i slično. Ciljno tumačenje je takvo kod kojeg se polazi od toga što se htjelo postići donošenjem pravne norme. Ako je norma nejasna, mora se ustanoviti cilj koji se pravnom normom htio postići, pa joj se onda ustanovljuje njeno značenje. I dok se druge metode tumačenja koliko-toliko temelje na objektivnim metodama, ciljno tumačenje je vrlo apstraktno i subjektivno, pa je za tumače najteže i najodgovornije. Dakako, uvijek se mora utvrditi cilj neke norme, pa će se tumač u svakom slučaju morati poslužiti i drugim metodama da bi utvrdio smisao neke norme. Restriktivno i ekstenzivno tumačenje ovisi o tome je li tekstualno značenje pravne norme šire ili uže od namjere koju je donositelj norme htio. Ako je tekstualno značenje pravne norme šire, značenje se propisa sužava - to je tzv. restriktivno tumačenje.

173

NAJZNAČAJNIJE PRAVNE GRANE

Skup srodnih pravnih instituta čini pravnu granu, a pravne grane mogu obuhvaćati još više skupine, a svi oni zajedno čine pravni sustav jedne zemlje. Ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaća pravne norme i institute koji uređuju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje, temeljne slobode i prava čovjeka, ustrojstvo državne vlasti i lokalne uprave i samouprave. Upravno pravo obuhvaća pravne norme o uređenju državne uprave i drugih subjekata koji po zakonu obavljaju upravne poslove i imaju upravna ovlaštenja. Financijsko pravo sadrži pravna pravila kojima se uređuje financijsko poslovanje državnih organa i drugih zakonom ovlaštenih subjekata financijskog poslovanja. U ovu granu prava ulaze i propisi o porezima, pristojbama, carinama i drugim prihodima. Kazneno pravo obuhvaća kaznenopravne norme u kojima su opisana kaznena djela i kazne za počinitelje kaznenih djela, te kazneni procesni postupak. Kad se izvan definicije govori o kaznenom pravu, onda se uglavnom misli na materijalno kazneno pravo, što je zapravo kazneno pravo u užem smislu. Građansko pravo predstavlja granu jedinstvenog pravnog sustava kojim se uređuju imovinski odnosi, osobna neimovinska prava i položaj subjekata u tim odnosima. Kao temeljno privatno pravo, građansko pravo je opće pravo koje vrijedi za sve građane. Pored tog općeg privatnog prava postoje posebna privatna prava

za posebna zanimanja ili djelatnosti za koje pored općih vrijede i posebne norme kao što su posebno pravo za poduzetnike - trgovačko pravo i posebno pravo koje se odnosi na zaposlene - radno pravo. Građansko pravo se dijeli na dva dijela: opći dio - čine ga opći pojmovi, načela, termini, općenito o pravnim poslovima i tako dalje, i posebni dio koji se sastoji od stvarnog, obveznog, nasljednog i obiteljskog prava, koji su se i po materiji i po opsegu u tolikoj mjeri razvili da ih se izučava kao da su posebne grane prava. Građansko pravo vrijedi za sve privatnopravne odnose ako nisu posebnim privatnopravnim normama posebno uređeni. Zbog toga npr. opći dio građanskog prava, kao uostalom i ostale njegove norme koje su primjenjive - vrijede i za trgovačko pravo, ako njime materija o kojoj je riječ nije drugačije uređena. Stvarno pravo je dio građanskog prava kojim se uređuju pravni odnosi između ljudi u pogledu stvari. Instituti stvarnog prava su posjed, vlasništvo, služnosti, realni tereti i pravo građenja na tuđem zemljištu.

ZASTARA

174

Zastara je protek vremena nakon kojeg dužnik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze, zbog vjerovnikova pasivnog držanja u vremenu određenom zakonom. Npr., osoba A je platila kaput, ali ga nije preuzela od osobe B. Ako od trenutka kad je osoba A trebala preuzeti kaput prođe vrijeme utvrđeno zakonom, kažemo da je obveza osobe B - predati kaput – zastarjela. U obveznom pravu zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Svrha je zastare u tome da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlaštenik svoje pravo ne ostvari. Interesi pravne sigurnosti zahtijevaju da se zaštiti postojeće stanje, ako ono duže vrijeme traje, a ne da se to stanje mijenja. Posljedica je zastare da se neko pravo ne može ostvariti prisilno putem suda. Nastupanjem zastare u načelu se ne gasi samo pravo. Stoga, ako je netko dužan određeni iznos, ili neku drugu činidbu, ostaje dužnikom i nakon zastarijevanja duga. Vjerovnik ga ne može više tužiti na isplatu, jer je obveza zastarjela. Ali, ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, npr. plati dug, on je time ispunio svoju obvezu i nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Posljedica je zastare u tome da se utuživa obveza pretvorila u neutuživu obvezu, pa je ispravnije govoriti o zastari

tužbenog zahtjeva. Na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti nego se dužnik mora na nju pozvati i staviti prigovor. Sud tada ne ispravlja postoji li dug ili ne, nego utvrđuje je li obveza zastarjela. Zastarijevanje počinje teći prvog dana od dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom nije što posebno propisano. Ako se obveza sastoji u trpljenju ili propuštanju, zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon dana kada je dužnik postupio protivno obvezi. Zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena. Stranke ne mogu ugovorom odrediti da zastara neće teći, niti odrediti duže ili kraće vrijeme zastarijevanja koje je određeno zakonom, niti se dužnik može odreći zastare prije nego što protekne vrijeme određeno za zastaru. Tek kad obveza zastari, dužnik se može odreći zastare ako je pismeno priznao zastarjelu obvezu, ili ako je dao zalog ili koje drugo osiguranje za zastarjelo potraživanje. Rok zastare je zakonom određeno vrijeme nakon kojeg se neko pravo ne može ostvariti prisilnim putem. Opći zastarni rok jest pet godina i vrijedi za sve subjekte, ako zakonom nije određen drugačiji rok.

DUBLJI SMISAO TEORIJE UZAJAMNOSTI U LJUBAVI (dr. Paul Hauck: KAKO VOLJETI I BITI VOLJEN)

175

Ova teorija osvjetljava pitanje postoji li ili ne postoji dječja ljubav, je li zaljubljenost drukčije stanje od ljubavi i je li ljubav na prvi pogled uopće ima neku osnovu. Kad koristim izraz “dječja ljubav”, općenito mislim na intenzivne osjećaje koje djeca imaju jedno prema drugom ili ponekad prema odrasloj osobi. Izraz - dječja – podrazumijeva da ta ljubav nije jako ozbiljna. Ona je dražesna, ali ne traje dugo, nije duboka i temelji se na vrlo površnom razmišljanju. Iako bismo još štošta mogli o njoj reći, općenito se smatra da dječja ljubav zasigurno nije “prava” ljubav. Uopće se ne slažem s takvim općeprihvaćenim stavom. Dječja ljubav je snažna emocija koja izrasta iz očekivanja i doživljaja između dviju osoba. Ona može biti izuzetno duboka, iskrena i, kad se prekine, jednako bolna kao i bilo koja ljubavna veza odraslih. Najgore što u takvoj situaciji možete reći je da je dijete bilo budalasto, nepraktično i slijepo. Ali ne možete reći da nije voljelo. Zaljubljenost je uobičajeni izraz koji se koristi kad se dvoje odraslih vole površno i prolazno. Mislim da tim osobinama nanosimo ozbiljnu štetu kad ono što doživljavaju ne shvaćamo ozbiljno i ne prepoznajemo to kao vrlo snažan osjećaj ljubavi. Ljudi koji su u sretnom braku pedeset godina jednako se vole kao i dvoje ljudi koji su se zaljubili na brzinu i koje je možda zaslijepila strast. Reći da se

vole za one koji su tek započeli strastveni odnos, jednako je valjano kao i za sve nas. To znači da su oni uvjereni kako će njihov partner zadovoljiti sve njihove duboke želje i potrebe. Jedino je žalosna mogućnost da su u krivu. Vjerojatno ste naišli na sredovječne ljude koji su se iznenada zaljubili u najneobičnije partnere. Četrdesetogodišnjak koji odjednom želi pobjeći s mlađom ženom s nekoliko djece, a istodobno nije u stanju pronaći išta što bi zamjerio svojoj zakonitoj ženi ili obitelji, pati, prema mišljenju mnogih, od zaljubljenosti. Ako pod zaljubljenošću mislimo da se on nije ponio baš mudro budući da je preozbiljno shvatio samo nježnu vezu, i da ne vidi šumu od drveća, onda se slažem da pati od zaljubljenosti. Tvrditi, međutim, da taj čovjek ne gaji vrlo snažne osjećaje za mladu ženu, znači poricati ono što svi ljubavni osjećaji zapravo jesu. Ako ćemo sve ljubavne odnose sredovječnih ljudi, koji se ne temelje na racionalnom razmišljanju, nazvati zaljubljenošću, onda to odmah možemo učiniti za devedeset pet posto svih bračnih parova. Većina je započela vezu u mladosti kad je kontrola razuma znatno slabija nego u zreloj dobi.

SPLIT - GRAD NASTAO U PALAČI

176

Za vrijeme seobe naroda i doseljenja Hrvata u novu domovinu bio je

razoren grad Salona, nekadašnje sjedište rimske pokrajine Dalmacije.

Preživjelo stanovništvo iz Salone pobjeglo je tada u palaču na morskoj

obali, koju je dao sagraditi rimski car Dioklecijan. Bila je to zapravo

velika tvrđava, grad i ljetnikovac. Tvrđava po broju kula i zidova,

grad po širokim i prostranim ulicama, a ljetnikovac po raskošnim

carskim odajama u južnom dijelu palače koji je gledao na more. Novi

stanovnici nazvali su palaču Spalatum, pa je po tome nastao i naziv

današnjeg grada Splita. Kako je vrijeme odmicalo, stanovnika je bilo

sve više i Split se širio izvan zidina palače. Veličinom, gospodarskom

i kulturnom važnošću Split je danas drugi grad u Republici Hrvatskoj. Na dijelu jadranske obale Split zauzima središnji položaj. Na tom prostoru on je najveći i jedan od najljepših naših gradova. Smjestio se na poluotoku ispred kojeg se nalaze otoci Brač, Čiovo, Drvenik, Hvar i Šolta. Stoljetna tuđinska vladavina onemogućila je njegov razvoj, pa je

vrlo dugo ostao nepovezan sa svojim prirodnim zaleđem. Međutim,

svestran i vrlo jak gospodarski i kulturni razvoj doživljava Split tek

nakon oslobođenja, kada se osnivaju mnoga industrijska poduzeća,

otvaraju škole, fakulteti i sveučilišta i kada otpočinju radom brojne

kulturne i znanstvene ustanove. Njegovo nekad malo brodogradilište

postaje izuzetno velik i značajan poslovni subjekt, a tvornice za

proizvodnju plastičnih masa i njihovu preradu izuzetno su poznate.

Važno mjesto u životu grada ima također i njegovo lučko i turističko

gospodarstvo, pa je Split sa svojom bližom okolicom jedno od

najistaknutijih industrijskih, turističkih i kulturnih središta

Hrvatske. Bogatstvom svojih spomenika kulture i ostalih znamenitosti

Split privlači na tisuće posjetitelja iz naše zemlje i svih krajeva

svijeta.

DUBROVNIK - ZLATNI GRAD

177

Osim prirodnih i drugih znamenitosti, u našoj zemlji postoji i zlatni

grad. Razumije se, nije on od zlata, niti je ikada to bio. Zlatna je

njegova ljepota i stoljetna sloboda koja se u njemu najviše cijenila.

Izgrađen od kamena, opasan zidovima i kulama, stoljećima je sačuvao

isti izgled do naših dana. Prema ocjeni stručnjaka, spomenik je

svjetske vrijednosti i ubraja se u najljepše gradove svijeta. Njegovo

je ime Dubrovnik, a smjestio se na obali Jadrana, okružen zelenilom i

morem. O postanku grada ima nekoliko priča. U davno doba Slaveni su

poslali svoje poslanike knezu Pavlimiru da se vrati u domovinu i

preuzme prijestolje svojih otaca. Pavlimir se odazove njihovu pozivu i

zaplovi iz Italije preko Jadranskog mora. Poslije dulje plovidbe pristane u luci Gružu, gdje podigne utvrđeni grad i nastani se u njemu. Kad su stanovnici iz obližnjeg Epidaura čuli da je došao Pavlimir i podigao utvrdu, odmah su došli k njemu. Zajedno s njim i njegovim ljudima oni tada sagrade grad na morskoj hridini i nazovu ga Raguzij.

Za razliku od njih, Slaveni su ga zvali Dubrovnik, jer je njegova

okolica obilovala šumama i gajevima. Kao u svakoj priči koja govori o

prošlosti naroda, njihovih junaka i gradova, i u ovoj ima zrno istine.

Prije gotovo tisuću i četiri stotine godina Dubrovnik je zaista nastao

na morskoj hridini, koju je od kopna dijelio uski morski rukavac.

Njegovi stanovnici taj su rukavac kasnije zasuli, pa se grad proširio

na kopno podno brda Srđa. Stari Dubrovčani bili su vrlo slobodoljubivi

ljudi, pa su riječ sloboda na latinskom jeziku - Libertas - stavili na

svoju zastavu. Što je za njih značila sloboda, zanosno pjeva njihov

pjesnik Ivan Gundulić. Kao vrsni pomorci i trgovci, Dubrovčani su

plovili svim morima. Iz prekomorskih zemalja dovozili su skupocjenu robu i prodavali je. Dobit od trgovanja trošili su za utvrđivanje i uređenje grada, podizanje palača, crkava i drugih javnih građevina. Isto tako, Dubrovčani su bili i vrsni diplomati, pa u svim većim europskim državama imaju svoje poslanike. Da bi lakše branili svoju

178

slobodu, grad utvrđuju zidovima i obrambenim kulama. Već u jedanaestom

stoljeću izgradili su izvan zidina grada neosvojivu tvrđavu Lovrijenac,

koja je branila grad s jugozapada i s mora. Prema brdu Srđu podigli su

tvrđavu Minčetu, ponos Dubrovnika i njegov glavni branik u vrijeme kada

su Turci osvajali naše zemlje. Uđemo li u grad kroz zapadna Vrata od

Pila, put nas vodi u glavnu ulicu, Stradun. Isto kao i sada, tu su

nekada bile radionice i trgovine, mjesto za šetnju i sastanke građana.

U palači Divoni bila je kovnica novca, jer Dubrovčani kuju vlastiti

novac već od trinaestog stoljeća. Uz nju se nadovezuje zvonara Luža.

Njezina zvona sazivala su Vijeća, a u slučaju nesreće ili požara

zvonila su na uzbunu. Do Luže je Gradski zvonik. Na njemu je veliko zvono, na kojem dva brončana vojnika, zelenci, otkucavaju sate. Unutar zidina grada blizu Vrata od Ploča, sagrađen je samostan dominikanaca. U njegovoj izgradnji radili su i domaći majstori. U crkvi tog samostana nalaze se vrijedne slike, a na jednoj od njih prikazan je Dubrovnik

prije gotovo tristo godina. Kada ujutro i u smiraj dana sunce obasjava

grad, Dubrovnik se pretvara u vatromet zlatnih boja i neopisive

ljepote. O nekadašnjoj moći i slavi toga staroga hrvatskoga grada

svjedoče divne palače i građevine u kojima su njegovi građani ostavili

najtrajniji spomen sebi i svome narodu. Danas je Dubrovnik turističko,

kulturno, gospodarsko i političko središte svoje šire okolice. Zbog

svoje ljepote, blagog podneblja, bogatstva spomenika i jedinstvene

prošlosti, ovaj grad, u kojeg se zaista najviše cijenila sloboda,

najprivlačnije je mjesto u našoj zemlji za tisuće putnika i namjernika

iz čitava svijeta.

ZAŠTITA POTROŠAČA

179

U posljednjih nekoliko desetljeća pravni poslovi koje potrošač sklapa

da bi podmirio svoje potrebe bitno su se izmijenili. Donedavno to je

bio posao između dviju osoba koje su se u pravilu međusobno poznavale,

a i ugovor se odnosio na robu čije su značajke potrošaču unaprijed bile

poznate. Danas se ponuda roba znatno proširila, a robu i usluge nudi

uglavnom potrošaču nepoznata osoba. Koncentracija proizvodnje i prodaja

širokom krugu kupaca, dovela je do udaljavanja proizvođača i potrošača.

S druge strane, povećanjem životnog standarda sve je veći broj ljudi

koji su u mogućnosti sklapati ugovore i u velikim vrijednosnim

iznosima. Sve je to dovelo do toga da se ugovori sklapaju pomoću

formulara koje nude trgovci u namjeri za racionalizacijom vremena

pregovaranja i broja zaposlenih. No, pri tome se javila opasnost da

ponuditelji uobličavaju takve formulare kojima se kupci stavljaju u

lošiji položaj. Osim toga, reklamiranje robe i usluga dostiglo je takve

razmjere da se često zanemarivalo istinitost i poštenje u reklamiranju.

Isto tako, neistinito prikazivanje svojstava robe pri samoj kupnji

navelo je mnoge zakonodavce na intervenciju u zaštiti potrošača od

nekorektnog ponašanja trgovaca. Uz već postojeće odredbe građanskih i

trgovačkih zakona koji kupca i korisnika usluga štite od neispunjenja

ili od neodgovarajućeg ispunjenja obveza prodavatelja i davatelja

usluga i koji uređuju privatnopravnu, imovinsku, zaštitu, novi propisi

koji se odnose na zaštitu potrošača koncentriraju se na mjere koje

štite potrošača od nekorektnih ili unfair uvjeta sadržanih u klauzulama

tipskih i adhezijskih ugovora na koje potrošač ima malen ili nikakav

utjecaj, pa bi se zapravo svaka klauzula koja bi u odnosu na sadržaj

ugovora predstavljala slabljenje pozicije potrošača, mogla smatrati

nekorektnom.

180

U zaštiti potrošača najviše se do sada postiglo u švedskom

zakonodavstvu gdje se pokret za zaštitu potrošača vodi u okviru

instituta prava čovjeka. Dakle, ne radi se samo o imovinskopravnoj

zaštiti potrošača u kojoj on kao pojedinac svoju štetu mora dokazivati

u parnici sa svim teškoćama i troškovima koji ga u tom postupku očekuju

nego se radi o angažmanu društva u pomoći pojedincu i glede njegova

gospodarskog blagostanja. Jednostavno rečeno, potrošač za svoj novac ne

smije biti prevaren i mora dobiti određen i kvalitetan proizvod ili

uslugu. Stoga osnovni pristup švedskog zakonodavca u rješavanju pitanja

zaštite potrošača nije u reguliranju odnosa između trgovaca, niti u

šteti koju oni nanose potrošaču, jer je ta materija već uređena građanskim zakonima, poslovnim običajima, propisima upravnog prava, propisima o lijekovima, hrani, kozmetici i slično, a procesna zaštita građanskim i upravnim postupcima, nego je u prvi plan stavljena druga strana, tj. potrošač kojemu treba osigurati pravnu i efikasnu zaštitu,

a ne da on to mora činiti sam sporadično i osamljen. U tom smislu mogli

bismo svakako ustvrditi da pravo zaštite potrošača predstavlja sve

pravne norme kojima se u svezi s prodajom roba i usluga unapređuju i

štite interesi kvalitetnog života potrošača, kao njegovog osnovnog

prava čovjeka. Na osnovi svega što smo dosad naveli možemo zaključiti

da suvremeno trgovačko pravo ne uređuje samo statusnopravne i

obveznopravne odnose između trgovaca, nego nužno obuhvaća i sve one

institute koji pomažu uspješnom slobodnom tržištu gdje zaštita

potrošača dolazi u prvi plan uz veliko miješanje države koje se ne

sastoji samo u donošenju pravila za ponašanje na tržištu, nego i

sustavu efikasnih državnih organa u zaštiti potrošača.

UGOVOR

181

Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje očitovanjem volje

stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne stranke suglasile o

bitnim sastojcima ugovora. Da bi došlo do sklapanja ugovora, jedna od

budućih ugovornih stranaka mora dati ponudu za njegovo sklapanje.

Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora što ga, redovno, jedna

fizička ili pravna osoba upućuje drugoj osobi. Ponuda mora sadržavati

sve bitne sastojke ugovora. Kao ponuda vrijedi i prijedlog za sklapanje

ugovora koji sadrži bitne sastojke ugovora, a upućen je neodređenom

broju osoba. To je tzv. opća ponuda. Općom ponudom smatra se i

izlaganje robe s naznakom cijene. Međutim, slanje kataloga, cjenika,

tarifa i sličnih obavijesti, te oglasi, odnosno reklame, objavljeni u

tisku ne znače ponudu, nego samo poziv da se učini ponuda prema

objavljenim uvjetima. Osoba koja šalje takve pozive, a bez opravdanog

razloga ne prihvati na temelju svojih poziva stavljenu ponudu, odgovara

za štetu koju bi pretrpio ponuditelj. Ponuda obvezuje ponuditelja do

roka koji je sam postavio za njeno prihvaćanje. Ako je ponuditelj u

pismu ili brzojavu odredio rok za prihvaćanje, taj rok počinje teći

danom naznačenim u pismu, odnosno danom kad je brzojav predan pošti.

Ponuda upućena odsutnoj osobi bez oznake roka za prihvaćanje obvezuje

ponuditelja za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne osobi

kojoj je upućena, da je ta osoba razmotri, o njoj odluči i da odgovor o

prihvaćanju stigne ponuditelju. Rok za razmatranje ponude i donošenje

konačne odluke ovisi o nizu okolnosti. Naime, nije isto vrijeme

potrebno za razmatranje ponude o kupnji jabuka i ponude o kupnji

investicijske opreme. Tu odlučuju pravila struke. Ponuda je jednostran

pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja. Da bi se sklopio ugovor, potrebno je da ga prihvati i druga stranka.

182

UGOVOR O ZAJMU I KREDITU

Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određen

iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari nad kojima

ovaj stječe pravo vlasništva, a zajmoprimac se obvezuje da zajmodavcu

poslije određenog vremena vrati isti iznos novca, odnosno istu količinu

stvari iste vrste i kakvoće. Posudba i zajam, odnosno pozajmica, često

se poistovjećuju, iako su to dva bitno različita ugovorna odnosa.

Posudba jest ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar na

besplatnu uporabu, a primatelj se obvezuje nakon određenog vremena

vratiti istu posuđenu stvar. Posudba je uvijek besplatni ugovor kod

kojeg se mora vratiti baš posuđena stvar, pri čemu nije bitno je li ona

potrošna ili nepotrošna. Ugovor o zajmu jest konsenzualan ugovor, jer se smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimcu. Predaja stvari ima značenje ispunjenja obveze zajmodavca, a ne sklapanje ugovora. Bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet, trajanje i naknada za

pozajmljivanje ako se radi o naplatnom zajmu. Zajam je dvostrano obvezni

ugovor jer ga je zajmodavac dužan predati zajmoprimcu, a zajmoprimac je

dužan poslije određenog vremena vratiti isti iznos primljenog novca,

odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Zajmoprimac se može

obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, tako da zajam može biti

besplatni ili besteretni i naplatni. Kod ugovora u gospodarstvu

zajmoprimac duguje kamate, iako one nisu ugovorene, što znači da je

između subjekata trgovačkog prava zajam teretni, odnosno naplatni

ugovor. Zajam može biti novčani, robni ili naturalni. Kod vraćanja

novčanog zajma u našem pravu vrijedi načelo monetarnog nominalizma,

što znači da se zajam vraća samo u iznosu novčanih jedinica u kojem je

bio izražen.

KONVENCIJA O SPREČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA

183

Stranke ugovornice potvrđuju da je genocid, izvršen u vrijeme mira ili u

vrijeme rata, zločin prema međunarodnom pravu i obvezuju se da će ga

sprečavati i kažnjavati. U ovoj Konvenciji genocid znači bilo koje

djelo počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi jedna

nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, kao i ubojstvo članova

skupine, nanošenje teške tjelesne ili društvene povrede članovima

skupine, namjerno podvrgavanje skupine takvim uvjetima života koji bi je

trebali dovesti do njezina potpunoga ili djelomičnoga uništenja,

nametanje takvih mjera kojima se želi spriječiti rađanje u okviru

skupine, prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu. Djela

genocida su kažnjiva isto kao i zavjera da se izvrši genocid, neposredno

i javno poticanje da se izvrši genocid, pokušaj da se izvrši genocid i

sudjelovanje u genocidu. Kaznit će se osobe koje su izvršile genocid ili

bilo koje drugo slično djelo, bez obzira na to da li su one čelnici,

dužnosnici ili obični pojedinci. U skladu sa svojim odnosnim

ustavima, stranke ugovornice obvezuju se da usvoje zakonodavne mjere

potrebne da bi se osigurala primjena odredaba ove konvencije, a osobito

da predvide djelotvorne kaznene sankcije za osobe krive za genocid.

Osobama optuženima za genocid sudit će nadležni sud države na čijem je

području djelo počinjeno ili će suditi međunarodni kazneni sud koji će

biti nadležan za one stranke ugovornice koje budu prihvatile njegovu

sudbenost. Genocid se ne smatra političkim zločinom radi izručenja.

Stranke ugovornice se obvezuju da će u takvim slučajevima odobravati

izručenje u skladu sa svojim zakonima i međunarodnim ugovorima koji su na

snazi. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati od nadležnih tijela

Ujedinjenih naroda da poduzmu mjere koje smatraju prikladnima za

sprečavanje i kažnjavanje djela genocida u skladu s Poveljom Ujedinjenih

naroda. Sporovi među strankama ugovornicama u tumačenju ove konvencije, o

njezinoj primjeni ili provedbi, uključujući one što se odnose na

odgovornost neke države za genocid, iznijet će se pred

184

Međunarodni sud na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Priopćenjem

glavnom tajniku Ujedinjenih naroda svaka stranka ugovornica može u

svakom trenutku proširiti primjenu ove konvencije na sva područja ili

na bilo koje od područja za čije je vanjske odnose ona odgovorna. Na

dan kad bude položeno prvih dvadeset isprava o ratifikaciji ili

pristupanju glavni će tajnik o tome sastaviti zapisnik. On će i

prijepis tog zapisnika dostaviti svim državama članicama Ujedinjenih

naroda na koje se Konvencija odnosi. Ova će konvencija na snagu stupiti

devedesetog dana nakon dana kad je položena dvadeseta isprava o

ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili pristupanje

izvršeni poslije toga kasnijeg datuma djelovat će od devedesetog dana

nakon polaganja isprave o ratifikaciji ili pristupanju. Ova će

konvencija trajati deset godina počevši od dana kad stupi na snagu. Ona

će poslije toga ostati na snazi u uzastopnim razdobljima od pet godina,

i to za one stranke ugovornice koje ju ne otkažu barem šest mjeseci

prije kraja razdoblja koje je u tijeku. Otkazivanje će se izvršiti

pismenim priopćenjem upućenim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ako

zbog otkazivanja broj stranaka Konvencije bude manji od šesnaest,

Konvencija će prestati počevši od dana kad zadnji otkaz postane

pravovaljan. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati reviziju

Konvencije u bilo koje vrijeme pisanim priopćenjem koje je upućeno

glavnom tajniku. Opća skupština će odlučiti o mjerama koje bi trebalo

poduzeti glede takva zahtjeva. Izvornik ove konvencije položit će se u

arhiv Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda registrirat

će Konvenciju na dan kad ona stupi na snagu.

185

MEĐUNARODNI OTPREMNIK

Otpremnik je organizator otpreme i dopreme stvari svim prijevoznim

sredstvima i na svim prijevoznim putovima. Ugovorom o otpremanju

otpremnik se obvezuje da radi prometa određene stvari u svoje ime i za

račun nalogodavatelja, u ime i za račun nalogodavatelja, odnosno u

svoje ime i za svoj račun, sklapa ugovor o prijevozu i druge ugovore

potrebne za izvršenje prijevoza, te da obavlja ostale uobičajene

poslove i radnje, a nalogodavatelj se obvezuje da mu isplati određene

naknade. Otpremnički poslovi su davanje stručnih savjeta i sudjelovanje

u pregovorima radi zaključenja ugovora o međunarodnoj prodaji s

gledišta prijevoza, osiguranja i carinskih manipulacija, iznalaženje

najpovoljnijih prijevoznih putova i klauzula koje treba primijeniti u međunarodnoj prodaji i međunarodnom prijevozu stvari radi zaštite interesa nalogodavatelja, osiguranje povlastica, refakcija i drugih pogodnosti od stranih i domaćih prijevoznika i drugih sudionika, organiziranje zbirnog prometa, organiziranje multimodalnog i

integralnog prijevoza stvari i fizičke distribucije stvari po sustavu

od vrata do vrata, zaključivanje ugovora o prijevozu u svim granama

prijevoza, zaključivanje ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru,

sortiranju, pakiranju, odnosno obavljanju ovih i sličnih usluga,

zaključivanje ugovora o osiguranju stvari, zastupanje i obavljanje

poslova u svezi s carinjenjem stvari, uzimanje uzoraka, utvrđivanje

količine stvari bez izdavanja certifikata, sudjelovanje u naplati

otpremljenih stvari, izdavanje otpremničkih potvrda kao instrumenta u

plaćanju u vanjskotrgovinskom prometu stvari, te izdavanje ostalih

FIATA dokumenata, ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih

dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata te obračun prijevoznih i drugih troškova.

186

DRŽAVA KAO ZAJEDNICA I KAO ORGANIZACIJA

Država se redovito u političkoj teoriji definira kao politička

zajednica. Tako se npr. kaže: „Država je politička zajednica onih

koji vladaju i onih kojima se vlada, uređena na osnovi pravila

koja prihvaćaju (svojevoljno ili pod prinudom) svi članovi“.

Takvom određenju je težište a odnosima nadređenih i podređenih u

sustavu političke vlasti jednog globalnog društva, prije svega na

odnosima „prihvaćanja“, dobrovoljnog ili prisilnog, i utemeljenja

države u stanovništvu, a ne toliko na sastavu i na funkcioniranju

aparata vlasti. To je šira definicija (pojam) države i ona je

pogodna za politološko ispitivanje strukture vlasti u društvu, a

često ima i preskriptivnu funkciju dokazivanja kakva bi trebala

biti država – npr. pravedna ili demokratska. Uz takvu definiciju

moguća je i jedna uža definicija (pojam) države, kojoj je težište

na odnosima unutar skupine ljudi koja obavlja političku vlast, a

koja je jedna specifična organizacija (državni aparat). Ova uža,

organizacijska definicija države, nešto bliža svakodnevnoj

jezičnoj upotrebi izraza „država“, naročito je pogodna za uvod u

studij prava i ima deskriptivnu funkciju opisivanja države kakva

je ona stvarno bila tijekom povijesti. Zbog toga ćemo u nastavku

govoriti o takvom užem pojmu države, ali nećemo zapostaviti ni

ono što sadrži širi pojam – odnose između države kao organizacije

(aparata) i stanovništva društva u kojemu ona postoji. Dakle,

naše polazište je tvrdnja da je država jedna društvena

organizacija. U njoj zaista nalazimo, kao njene generičke (rodne)

osobine, sve one već spomenute bitne elemente svake organizacije.

Naime, očigledno je da državnu vlast obavlja grupa ljudi koji

imaju stanovite zajedničke ciljeve; da ti ljudi između sebe di-

jele poslove koje nameću ciljevi i hijerarhijski se međusobno

odnose kao nadređeni i podređeni; da oni imaju određena sredstva

rada; i da je sve to regulirano jednim sustavom pravih normi.

187

SPECIFIČNE FUNKCIJE DRŽAVNOPRAVNOG PORETKA

Nakon izlaganja bitnih i specifičnih osobina države kao

organizacije – globalnost, politička i suverena vlast, monopol

legalne fizičke prisile, ekonomska i ideološka moć, stanovništvo

i teritorij, sada se nameće i nužno pitanje: što je posebna

funkcija države u globalnom društvu? Rečeno je već da država kao

politička vlast prisilno usmjerava ili regulira važne, konfliktne

i složene međuljudske odnose svojim odlukama koje su obvezatne za

sve pripadnike jednoga društva. Ali, čemu i kome preciznije služe

te odluke? Koji su njihovi učinci u društvenoj zajednici? Bez

odgovora na pitanje o svrhama, odnosno subjektivnim ciljevima i o

funkcijama, odnosno objektivnim učincima, neke kulturne pojave ne

može se doći do pojma, tj. do određenja definicije te pojave. Uz

to pitanje treba odmah upozoriti na tri stvari. Prvo, država i

pravo imaju općenito istovrsne funkcije. Drugo, u svakom društvu

država i pravo nemaju samo jednu, već više funkcija – uostalom,

kao i sve ostale društvene pojave. I treće, funkcije države i

prava se u određenoj mjeri mijenjaju tijekom povijesti, pri čemu

se starije funkcije uglavnom zadržavaju i u kasnijim državama

iako se mijenjaju po značaju i oblicima. Spomenimo neke od

glavnih funkcija ili učinaka države i prava, koristeći se sada

zajedničkim nazivom „državnopravni poredak“. Iz najstarijih

povijesnih obavijesti, ali i iz promatranja urođeničkih naroda u

prijelaznim uređenjima između plemena (ili saveza plemena) i

države, zaključuje se da je organizacija političke vlasti od

početka imala prvenstveno napadačko-obrambenu funkciju. Država se

vjerojatno i rađala u pripremi i izvođenju osvajačko-pljačkaških

pohoda i u obrani od takvih pohoda među susjednim narodima –

naročito među nomadskim i sjedilačkim narodima, kako su isticali

u svojim teorijama o nastanku države Oppenheimer i Gumplowicz.

188

Sve do XX. stoljeća su ratna osvajanja bila jedna od osnova

bogatstva nekih državnih sila – od antičke Asirije, Atene i Rima,

do moderne Engleske i Francuske. Ta funkcija nije nestala ni u

naše vrijeme, premda je uveliko i potisnuto od drugih, više

„civiliziranih“ funkcija političke vlasti. Na vojsku i naoružanje

se, štoviše, još uvijek troše goleme društvene energije i

bogatstva. Ipak, prvotni osvajačko-pljačkaški aspekt države je

sada znatno oslabljen, ali je pred samo 50 godina propao pokušaj

nacističkog Reicha da osvoji Europu i raspao se europski

kolonijalni sistem poslije Drugog svjetskog rata. Naročito su

Ujedinjeni narodi pridonijeli snažnijom materijalnom

međuzavisnošću, moralnom solidarnošću i pravnom mirotvornošću

suvremenih naroda i država. S naraslim proizvodnim znanjima i

sredstvima, koji su davali viškove proizvoda, uz bogatstva i

robove koji su stjecani osvajačkim ratovima, već u najstarijim

vremenima nastaje ugnjetačka i izrabljivačko-represivna funkcija

državnopravnog poretka nad robovima i većinom podčinjenog

državnog stanovništva. Što je bilo veće stvoreno i ratom

opljačkano bogatstvo, to su bile veće i nejednakosti u raspodjeli

toga bogatstva između ratnih vođa, svećenika, zemljoposjednika i

trgovaca s jedne strane i velike većine puka s druge strane; iz

toga je onda bilo neizbježno pretvaranje onih prvih u ekonomski i

politički vladajuće klase, a puka u siromašne, obespravljene i

izrabljivane mase. Državnopravni poredak je bio prije svega

sredstvo prisilnog, oružanog i ideološkog održavanja jedinstva

tako podijeljenog i konfliktnog društva, zaštićujući vladajući

način proizvodnje s masovnom eksploatacijom robova i puka i

sprečavajući odnosno kršeći njihove pobune. I ova temeljna klasna

uloga države zadržat će se u svim povijesnim tipovima društva,

sve do našeg vremena, ali s tendencijom vrlo sporog ublažavanja

ugnjetačkog nasilja – tako da se najbrutalniji ropski, kmetski,

kastinski i staleški oblici nejednakosti, ovisnosti i

izrabljivanja konačno ukidaju, kako u kojem društvu ovisno o

napretku privrede i demokracije, tek u 19. i 20. stoljeću.

189

Tu sporu evoluciju ove funkcije države i prava, koja i danas

ublaženo opstoji u eksploataciji radništva i seljaštva, opisali

su povjesničari i književnici poput Mommsena, Micheleta i Šenoe,

te teoretičari i političari poput Proudhona, Marxa i Gandhija.

Ova funkcija države još preživljava i u međudržavnim odnosima

ekonomskog iskorištavanja bogatstava nerazvijenih zemalja Afrike,

Azije i Latinske Amerike, a iskazuje se u stalnoj spremnosti

velikih sila da vojno interveniraju u tim zemljama svaki put kad

su tu ugroženi njihovi interesi, na primjer slobodno i jeftino

iskorištavanje naftnih izvora i pristup tržištu tih zemalja.

Treća funkcija države bila je od najdavnijih vremena upravljanje

velikim javnim i prisilnim radovima, s upotrebom masovne radne

snage robova i puka, za gradnju irigacijskih i melioracijskih

sustava, utvrda, hramova, putova, brodovlja, palača i grobnica za

vladare. Ta je funkcija odlučujuće pridonijela nastanku velikih

azijskih poriječnih civilizacija, koje nisu mogle postojati bez

velikih sustava navodnjavanja i obrambenih utvrda, a to je bilo

moguće postići samo masovnim radom milijuna ljudi pod državnom

prisilom. Samim tim je ova državna funkcija omogućila i procvat

religije, tehnologije, znanosti i umjetnosti, u Mezopotamiji,

Egiptu, Kini, Indiji, Kambodži, Inka u Americi, i drugdje. Ona se

ni u kasnijoj povijesti nije ugasila, već je samo mijenjala

obujam i sadržaje pothvata i mjeru prisilnosti. U antičkoj Grčkoj

i u Rimu radilo se o gradnji pomorskih flota, cesta, akvadukata,

plantaža, hramova, amfiteatara i novih gradova u provincijama i

kolonijama, a slično je bilo i u srednjovjekovnim i renesansnim

društvima te u imperijalnim i kolonijalnim silama – Velikoj

Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Rusiji, Japanu.

Treba se samo sjetiti da su sve do XIX. stoljeća svi gradovi radi

svoje sigurnosti morali imati gradske zidine. Suvremene države,

upravljaju golemom nacionaliziranom privredom i pokreću velike

javne radove (autoceste, elektrane, stambenu izgradnju itd.),

kako radi zadovoljavanja novih civilizacijskih potreba tako i

postizanja veće zaposlenosti stanovništva.

190

Unatoč tome što su u svim društvima dubokih klasnih nejednakosti

prevladavale nasilničke i ugnjetačke funkcije države i prava, već

u njima je državnopravni poredak imao donekle i funkciju zaštite

društvenog mira i sigurnosti, to jest, sprječavanja unutrašnjeg

rata među društvenim skupinama i samovoljnog ugrožavanja života,

tijela, imovine, trgovine, obitelji, slobode kretanja

pojedincima. Dakako, takvu zaštitu mira i sigurnosti uživali su

uvijek kudikamo više privilegirani pripadnici vladajućih slojeva,

a dosta slabo oni podčinjenih. Monopol legalne fizičke prisile,

bitna osobina države, sam po sebi je negacija unutrašnjeg rata

i samovoljnog nasilja, pa stoga i temelj mira. A radi održavanja

elementarnih uvjeta zajedničkog života i rada, bez kojih bi čak i

interesi vladajućih klasa došli u pitanje, državnopravni poredak

je morao barem donekle štititi (zabranama i kaznama) i pripadnike

podčinjenih slojeva od ubojstava, razbojstva, krađe, silovanja,

tjelesnih ozljeda, povreda obitelji, oštećenja imovine,

trgovačkih prijevara, neizvršenja ugovora itd. Čak su i robove

najstariji zakonici (Hamurabija, Dvanaest ploča i drugi) štitili

od ubojstva i tjelesnih povreda, istina, uglavnom od trećih osoba

(ne od gospodara) i naprosto kao imovinu, jednako kao što su od

tih djela štićene domaće životinje. Država i pravo kažnjavali su

i pripadnike vladajućih klasa kad bi oni kršili pravne propise u

međusobnim sporovima i sukobima, a pogotovo strogo kad bi se

suprotstavljali državnoj vlasti ili upuštali se u urote i pobune

u borbi za vlast. Tako se vrlo rano javljaju pravila kaznenog,

obiteljskog, imovinskog i trgovačkog prava, te redarstveni

(policijski) i sudski poslovi za zaštitu temeljnih društvenih

vrijednosti mira, reda i sigurnosti. No, trebat će mnogo

stoljeća civilizacijskog napredovanja i teških socijalno-

političkih borbi ugnjetenih svih vrsta da bi se takva nerazvijena

državna uloga razvila u ravnopravnu zaštitu života, tijela,

imovine, obitelji i drugih osnovnih vrijednosti svih ljudi, bez

diskriminacija i privilegija.

191

Ona će tek s modernim liberalnim i socijalnim demokracijama pre-

rasti u jedan od najvažnijih zadataka državnopravnih poredaka: u

zakonsku, sudsku i upravnu zaštitu brojnih osobnih, političkih,

radnih, imovinskih, vjerskih, etničkih, kulturnih i drugih prava

i sloboda čovjeka i građanina – i to ne samo protiv privatnih

povreda, već i osobito protiv povreda tih prava i sloboda od same

državne vlasti. Funkcija države postaje, dakle, i samoograničenje

njene vlasti i opasnosti od represije nad građanima. I u

najstarijim društvima se tvrdilo, pa su to i teorijski dokazivali

antički mislioci poput Platona, Aristotela i Cicerona, da država

i pravo služe, ili da bi trebali služiti, pravednosti i dobrom

životu pripadnika zajednice. Radi se, naime, o tome da bi država

i pravo trebali biti sredstva ili jamstva pravedne raspodjele

društvenih dobara i tereta, tako da „svatko dobije koliko mu

pripada“ i da ljudi ne žive u stalnom nasilju, strahu, bijedi,

bolesti, neznanju, neizvjesnostima i drugim nevoljama. I starije

su države svojim propisima, sudovanjem i kaznama zaista te

zadatke u nekoj mjeri ostvarivale, ali tijekom tisuća godina

uglavnom u korist uskih manjina vladajućih i slobodnih ljudi, a

malo ili nikako za veliku većinu podčinjenog i izrabljivanog

puka. Pravednost i dobar život bili su uvijek povlastica

malobrojnih. A jedna od najdubljih povijesnih promjena u

funkcijama državnopravnog poretka zbiva se u modernim i

suvremenim društvima onda kad se, uslijed poraslog bogatstva i

učvršćenja demokracije, država i pravo počinju brinuti za

pravedniju raspodjelu prema radu, zaslugama i potrebama, te za

smanjenje bijede, bolesti, neznanja i drugih nevolja, koji

oduvijek pogađaju veliku većinu stanovništva. Tako sada u

razvijenijim društvima svijeta – od zapadne Europe i Sjeverne

Amerike do Japana i Australije – državna organizacija postaje

tzv. socijalna država ili država blagostanja (welfare state), a

time se i pravo u svim njegovim aspektima također znatno

socijalizira.

192

To znači da državnopravni poredak prerasta od pukog sredstva

političke dominacije i represije u najveću društvenu službu za

promicanje blagostanja: on omogućuje stanovništvu, pored već

zaštićenih vrijednosti mira i sigurnosti i građanskih sloboda,

još i nova socijalna prava – prava na zaposlenost i pravednu

zaradu, na naknadu zbog nezaposlenosti, na zdravstveno i

mirovinsko osiguranje, na besplatno školovanje, na stambenu

potporu, na siguran i jeftin prijevoz, na komunalne usluge, na

potporu znanosti i umjetnosti, te još mnoge druge pomoći bez

kojih bi život suvremenika u visoko tehniziranim i urbanim

uvjetima bio krajnje mučan. Uz to što i sama država postaje

vlasnik i proizvođač u sektoru nacionaliziranog gospodarstva, ona

stvara financijske i druge uvjete za poticanje svekolike

ekonomske djelatnosti u društvu. Tako povijesno slabi nekad

izrazito prevladavajuća klasna ugnjetačka i diskriminirajuća

funkcija državnopravnog poretka, mada ona nipošto ne nestaje, a

jača njegova općedruštveno korisna funkcija. Razumije se, taj

evolutivni proces još je u svojoj početnoj fazi, osobito ima li

se u vidu uloga država i prava u zaostalim zemljama svijet. A u

nekim društvima ovoj socijalnoj funkciji državnopravnog poretka

već se upućuju različite političke zamjerke: liberalne i

konzervativne političke stranke zamjeraju joj da je preskupa i da

prevelikim porezima destimulira poduzetništvo, a potiče

„parazitarenje“ prezaštićenih siromašnih slojeva, dok

socijalističke stranke naprotiv dokazuju da je dosad postignuta

mjera državnog staranja za siromašne i radnike još uvijek

nedovoljna. Spomenute funkcije države i prava razvijaju se

povijesno uglavnom redom kojim su ovdje izložene. Pri tome se one

teorijski pronose i brane različitim ideologijama:

konzervativnim, koje teže očuvanju odnosa društvenih nejednakosti

i ugnjetačke uloge države, liberalnim, koje naglašavaju funkciju

države u zaštiti individualnih prava i sloboda te vrijednosti

vlasništva i nesputanog tržišta, socijalističkih, koje zastupaju

potrebu socijalne države itd.

193

Na kraju, svaka država ima i pravno-regulatornu funkciju, koja je

zapravo nužna forma pravnog ostvarivanja svih njenih drugih

naprijed spomenutih funkcija. Ona se sastoji u tome da se ljudska

ponašanja iz važnih društvenih odnosa pravnim pravilima (regulae)

prisilno označavaju kao obvezatna, ili kao ovlaštena, ili kao

deliktna ponašanja, a da se na ova posljednja nadovezuju kazne

odnosno na izvršavanje obveza i ovlaštenja nagrade. Takva pravna

označavanja (pravne kvalifikacije), kao temeljni oblici pravne

regulacije, nužna su za postizanje bilo kojeg državnog zadatka –

jer se subjekti na koje se odnose državne odluke, uključujući i

same državne službene osobe, mogu prisiliti ili naprosto

motivirati na neka činjenja ili nečinjenja samo tako da ih se

pravno obveže, ovlasti, inkriminira, te kazni ili nagradi. Ova

pravna označavanja i regulaciju država obavlja najprije putem

općih pravila (ustava, zakona, dekreta, naredbi, odluka itd.) za

čitave skupine subjekata, a potom na osnovi njih putem pojedina-

čnih normi (rješenja, presuda) za pojedine subjekte, sve to prema

određenim normativno utvrđenim pravnim postupcima. Iz svega toga

proizlazi i konačna definicija države. Država je organizacija

koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast

utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i

ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i

teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose

i ostvaruje razne povijesne funkcije – počevši od osvajanja i

obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema

vlastitom stanovništvu, do s vremenom sve naglašenije uloge

zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih

pripadnika društva.

194

JAMSTVO

jamstvo, obvezuje, vjerovnik, pravovaljani, stečaj, zastara, odgovornost obveze, ispunjenje, glavni dužnik, gospodarstvo, solidarno, podvrgnuti, kvantitativno, potraživanja, namiriti, naknaditi, iznimno, jamac platac istodobno, podjamčeva obveza Jamstvo je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dužnik. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je dao pisanu izjavu o jamstvu. Jamstvo se može dati samo za pravovaljanu obvezu bez obzira na sadržaj. Ako obveza glavnog dužnika nije ni nastala ili je prestala, ne može se pojačati jamstvom. Isto tako zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca. Jamac ne može preuzeti veću odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dužnika, ako je i ugovori, svodi se na mjeru dužnikove obveze. Ako nije ništa drugo ugovoreno, jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamčio, ali se njegova odgovornost može ograničiti na dio obveze ili na drugi način podvrgnuti lakšim uvjetima. Od jamca se može zahtijevati ispunjenje obveze tek nakon što je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom pisanim pozivom. Bez prethodnog poziva glavnog dužnika vjerovnik može tražiti ispunjenje od jamca samo ako je očito da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ispuniti obveza ili je glavni dužnik dospio pod stečaj. Iznimno, ako se jamac obvezao kao jamac i platac, odgovara vjerovniku kako glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca placa, bilo od obojice istodobno. Za ugovore u gospodarstvu, ako nije što drugo ugovoreno, jamac odgovara kao jamac platac - solidarno. Jamstvo se može dati i za obvezu nekog drugog jamca. Podjamčeva obveza ne ravna se prema obvezi glavnog dužnika, već prema obvezi jamca. Naime, obveza jamca ne mora se poklapati s obvezom glavnog dužnika, jer može biti kvantitativno manja. U tom slučaju vjerovnik najprije namiruje potraživanje od glavnog dužnika i od jamca, a tek onda od pojedinca. Jamac koji je isplatio vjerovnika može zahtijevati od glavnog dužnika da mu naknadi sve što je isplatio za njegov račun, kao i kamate od dana isplate. Isto tako, kad ima više jamaca, a jedan od njih isplati dospjelo potraživanje, on ima prvo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji tereti i njega.

195

VRSTE KARATA

predodžba, topografske karte, tlocrt, predočiti, meridijan, paralela orijentacija, snimanje terena, reljef, inventar, dogovorenim, sadrži simbolima, pregledne karte, uopćen sadržaj, generaliziranje, geološke, geografski elementi, raširenost, hidrološke, vegetacijske, pedološke demografske, vizualnog, intenzitet, geometrijski, izoliranje, raster Geografske karte obično grupiramo prema pouzdanosti predodžbe, sadržaju i načinu upotrebe. Prema pouzdanosti predodžbe karte dijelimo na izvorne i pregledne. Izvorne karte nastaju snimanjem terena, pa otuda i naziv. Naime, u njih se unose izvorni podaci i samo na takvim kartama možemo uočiti stvaran izgled i sadržaj određenog prostora. Prema veličini mjerila, odnosno detaljnosti predodžbe i načinu izražavanja izvorne karte dijelimo na planove i topografske karte. Plan je predodžba malog dijela prostora u velikom mjerilu, što omogućuje određivanje oblika i veličine pojedinih objekata jer su oni uneseni u smanjenim tlocrtima. Donja granica mjerila je jedan naprama deset tisuća, ali je najčešće mjerilo veće. Obično se izrađuju planovi naselja, pri čemu se veliki gradovi ne mogu predočiti povezano, već na više listova. Što je predočeni prostor manji, mjerilo plana je veće. Na planovima nema mreže meridijana i paralela, a orijentacija plana označena je strjelicom. Topografska karta je detaljna predodžba manjeg dijela Zemljine površine izrađena na osnovi snimanja terena. Za razliku od plana, topografska karta ima unesenu mrežu meridijana i paralela i označen reljef, a inventar je predočen dogovorenim simbolima - topografskim znakovima. Najveće mjerilo u kojem se izrađuje topografska karta je jedan naprama deset tisuća. Pregledne karte, za razliku od izvornih karata, imaju uopćen sadržaj i daju samo osnovne podatke, a kako je na njima redovito predočen veći prostor, dobro im odgovara naziv pregledne. Tematske karte sadrže osnovne geografske elemente kao podlogu, a njihov je osnovni zadatak bitan sadržaj predodžba raširenosti neke prirodne ili društvene pojave. Postoji mnogo vrsta tematskih karata: geološke, hidrološke, klimatske, vegetacijske, pedološke, povijesne, političke, demografske, cestovne, tj. autokarte, ekonomske itd. S obzirom na mogućnosti i prednosti vizualnog predočavanja raširenosti intenziteta različitih prirodnih i društvenih pojava u prostoru, tematske karte se sve više primjenjuju. U izradi tematskih karata primjenjuju se različiti slikovni i geometrijski simboli, zatim izolinije te različiti rasteri i boje. Pomorske karte posebna su vrsta karata što je nužan element sigurne plovidbe i suvremenog pomorstva.

196

tipizirani, najdetaljniji, navigacija, cestovne, kopnenom dijelu, orijentacija, pomorske karte, predočuje veća, geografski sređene u sadržaju, preglomazna, nepodesna, nacionalni atlas, sistematski, kompleksna, predočen, sadržaji, teritorij aspekt, brže zastare, prirodno-geografski, društveno-ekonomskog, tematski atlas, zbirka, pristupačnost, geografska predodžba, komponiran, Pomorske karte se dijele na detaljne i pregledne. Detaljne pomorske karte ne izrađuju se u tipiziranim listovima kao topografske karte, već se na jednom listu predočuju zaokružene cjeline, npr. zaljevi, luke, tjesnaci i sl., tako da se dobiju elementi važni za orijentaciju i plovidbu. Na pomorskim kartama najdetaljnije su predočene obale i luke, a posebna je pažnja posvećena dubini mora. Na kopnenom dijelu su označeni samo elementi važni za orijentaciju i navigaciju, a inače su kopneni prostori ostavljeni uglavnom prazni. Pregledne pomorske karte izrađuju se generaliziranjem detaljnih pomorskih karata, a predočuju veća obalna područja i dijelove mora. Geografski atlasi su zbirke karata sređene u sadržajnu cjelinu i uvezane u knjigu. Izrada i priređivanje atlasa prošlo je iste faze kao i izrada karata. Danas su atlasi veoma značajni i široko se primjenjuju, a razvoj tehnike izrade karata daje velike mogućnosti. U usporedbi s preglednim zidnim kartama atlasne karte daju mnogo bogatiji sadržaj, što ih čini veoma važnim u praktičnoj upotrebi. Atlasi se dijele prema sadržaju i namjeni, pa razlikujemo: atlase svijeta, nacionalne atlase, tematske atlase, školske atlase itd. Zadatak je atlasa svijeta da dade opću geografsku predodžbu svijeta, što je veoma teško postići u jednom priručnom izdanju, jer takva knjiga postaje preglomazna i nepodesna za upotrebu. Nacionalni atlas je sistematska zbirka karata koja daje kompleksnu geografsku predodžbu teritorija jedne zemlje. Tu su sistematski predočeni dijelovi i cjelina nacionalnog teritorija s prirodno-geografskog i društveno-ekonomskog aspekta. Posebna je vrijednost nacionalnih atlasa u tome što imaju mnogo tematskih karata na kojima su predočene pojedine prirodne osobine i društveno-ekonomski sadržaji određene zemlje. Tematski atlas, za razliku od ostalih sadrži karte samo određenog stručnog sadržaja pa može biti: geološki, klimatski, ekonomski, demografski, povijesni itd. Tematske karte društvenog sadržaja relativno brzo zastare pa ih treba češće obnavljati. Školski atlas je sistematska zbirka karata prilagođena potrebama geografske nastave i komponirana prema nastavnom programu i dobi učenika. S obzirom na ulogu u općem odgoju i obrazovanju i veoma široku pristupačnost školski atlas je veoma značajan.

197

RELJEF U HLADNIM KLIMAMA

egzogenog modeliranja, inland ice, cirk, karnica ili kar, leden, glečeri ili ledenjaci, akumuliran, subarktički, erozivno, morene, ledenjak, razaranjem dolinskog, sortiranog, proporcionalna, firn, geografska širina, prokapljuje, gravitacija, kompaktna masa, U hladnim i polarnim klimama te na visokim planinama zbog niskih temperatura prevladavaju snježne padaline i obrazuje se led, glavni pokretač egzogenog modeliranja. Reljef stvoren kretanjem i djelovanjem leda zove se ledenjački reljef. Led se formira iznad snježne granice, tj. na visini iznad koje zimi padne više snijega nego što se može otopiti. Visina snježne granice obrnuto je proporcionalna geografskoj širini. U toplijem dijelu godine površinski se dio snijega topi, a rastopljena voda prokapljuje u dublje slojeve gdje se smrzava u grudice. Tako se obrazuje zrnati led ili firn koji se pod pritiskom i utjecajem vlage pretvara u kompaktnu ledenu masu. Led se zbog gravitacije kreće niz nagibe, ali ne kao kruta kompaktna masa, već kao ledeni tok koji je u pojedinim dijelovima različito brz. Razlikuju se uglavnom dva tipa ledene mase na Zemlji: glečeri ili ledenjaci i ledeni pokrovi ili inland ice. Dok su ledenjaci ledeni tokovi koji se kreću, ledeni pokrovi su akumulirane mase leda na velikim površinama subarktičkih krajeva s minimalnim rastezanjem i gibanjem uz rubove. Ledena masa i brojne pukotine u njoj ispunjene su rastrošenim stijenjem i kamenim blokovima. Tim materijalom led erozivno djeluje na podlogu i blokove modelirajući specifične oblike. Suprotno tome, na mjestima gdje počinje otpadanje leda sav ledenjački materijal deponira se ili akumulira. Zbog općeg zahlađenja na kopnu u gornjim dijelovima riječnih dolina počinju se nakupljati snijeg, firn i led koji postupno ispunjavaju cijelu dolinu i transformiraju je. Podno vrhova visokih planina utjecajem firna i leda obrazuju se polukružna udubljenja nazvana cirk, karnica ili kar. Nastaju mehaničkim trošenjem zbog utjecaja niskih temperatura i povećanog pritiska. Ledenjaci nasljeđuju riječne doline kojih je poprečni presjek, sličan slovu V i transformiraju ih širenjem dna i povećanjem nagiba padina, tako da u presjeku dobivaju izgled slova U. Trošenjem stijena iznad ledenog pokrova i razaranjem dolinskog dna i padina stvara se masa različito sortiranog materijala koji ledenjak prenosi i ondje gdje se topi taloži kao morene.

198

KARATE

komponenta, psihički element, staložen, majstor karatea, istočnjačka, Zen meditacija, trening karatista, grlić pivske boce, koncentracija, svakodnevni, sinkronizacija, brid šake, učinkovit, mačevanje kendo, primijeniti, najvažnije oružje, zglavka ruke, koordinacija, prstiju, gležnjevi, kralježnica, istegnuće, kineski kempo, zglobovi, Iako su tehnika i snaga veoma važne komponente karatea, psihički element ima u ovoj vještini posebno mjesto. Pri obrani i napadu samo miran i staložen čovjek može primijeniti sve svoje znanje i sposobnosti. Duševni mir, hladnokrvnost, najvažnije su osobine majstora karatea. One mu omogućavaju da djeluje slobodno, da ne bude sputan osjećajima ili razmišljanjem u času kada treba donijeti odluku. Istočnjačka Zen meditacija, iako naizgled pasivna, ima važnu ulogu u treningu karatista. Njome se postiže koncentracija, bez koje nema duševnog mira i uspjeha u karateu. Vježbanje borbe najbolja je prilika da osnovne elemente koje ste naučili, iskušate na djelu. Pri tome valja dvije stvari uvijek imati na umu: vježbanju borbe treba uvijek prilaziti ozbiljno, kao da se radi o istinskoj borbi: morate cijeniti protivnika i njegove sposobnosti, ali i nastojati da svoje znanje i mogućnosti iskoristite što bolje. Kroz vježbanje borbe morate upotrijebiti sve ono što ste naučili u svakodnevnim vježbama karatea i nastojati da usavršite brzinu, snagu, ravnotežu i sinkronizaciju. Kada, lomeći daske, crijepove ili opeke, iskušavate brzinu i snagu što ste je postigli u svakodnevnom treningu, vi činite više od samog mjerenja svojih mogućnosti - samom sebi dajete priliku da sagledate uspjehe svoga rada. Tek kad osjetite da možete slomiti te objekte, znat ćete da je vaše tijelo ovladalo brzinom i snagom koju ste željeli postići. Zato karate, koji zapostavlja vježbanje lomljenja objekata, nije korisniji od voćke što ne donosi ploda. Tehnika lomljenja dopušta duševno staloženom i uvježbanom čovjeku da prikaže izvanrednu snagu kakvu običan čovjek teško može zamisliti. Karatist može, na primjer slomiti dvadeset naslaganih krovnih crjepova, udarcem brida šake odbiti grlić pivske boce što slobodno stoji, baciti lubenicu uvis i probiti je rukom dok pada ili slomiti laktom tri daske debljine od po dva i pol centimetra. Karate je doslovce ono što mu ime kaže - borba golim rukama, pa on zahtijeva da cijelo ljudsko tijelo pretvorimo u oružje i da to oružje u borbi upotrebljavamo. Da dostignemo stupanj u kojem nam je moguće upotrijebiti sve dijelove tijela, kao snažno oružje, moramo poznavati pravilan način rukovanja svojim oružjem - tijelom.

199

Stari su majstori karatea govorili da je potrebno učiti tri godine da bi se naučilo pravilno stegnuti šaku, sljedeće tri godine da bi se naučilo stavove karatea, a naredne tri godine da bi se naučilo i udarati. Drugim riječima - stvoriti od tijela oružje, prva je od svih osnova karatea. Potpuno i pravilno svladavanje tih osnova zahtijeva intenzivnu vježbu, a sam čin vježbanja je put k razumijevanju biti karatea. Stara japanska poslovica, što pokazuje najdublje značenje japanskog mačevanja kendo, kaže da ako je sablja istinska, srce je istinsko, a ako je srce istinsko, i sablja je istinska. Ova se izreka može primijeniti i na karate, ako umjesto sablje govorimo o čovječjem tijelu. Zato se karatist mora pravilno i dobro brinuti za svoje tijelo. Početnicima je to osobito važno, jer će pravilno naučiti karate samo ako budu znali uvježbati svoje tijelo da postane oružje kojim će se braniti. Veliki broj početnika ima neke sasvim pogrešne pojmove o rukama kao najvažnijem oružju u karateu. Npr. mnogi misle da je pri vježbanju šake ili brida šake dovoljno ojačati kožu i meso onog dijela ruke kojim se udarac zadaje. To je potpuno pogrešno, jer bez pomoći zglavka, ruke, lakta i ramena šaka ili brid šake nemaju razornu moć oružja. Za razvitak učinkovitog oružja karatea bitni su pravilna vježba cijelog tijela i koordinacija svih dijelova tijela. To uvijek morate imati na umu. Osobitost je pripremnih vježbi karatea da su one usmjerene jačanju i razgibavanju zglobova, a ne mišića. Te vježbe uključuju upotrebu zglobova prstiju na rukama i nogama, gležnjeva, koljena, kralježnice, zglavaka, lakata i vrata. Iako nisu tako zanimljive kao vježbanje samog karatea, pripremne su vježbe neophodne. Bez dovoljne pripremne vježbe karatist će postati krut pri vježbanju borbe, a to će dovesti do istegnuća mišića i drugih povreda. Da bi uvijek bio u formi, karatist mora svakodnevno vježbati osnovne pripremne vježbe. Kakav stav ima čovjek i kako se kreće za vrijeme borbe - to je veoma važno. Pri tome valja znati da pravilno kretanje ovisi o pravilnom stavu borca. Zato bez dobro savladane vještine u stavovima, nije moguće izvoditi pravilno udarce, kretanje i formalne vježbe karatea. Karate poznaje mnogo stavova, od kojih je svaki stvoren uz odgovarajuću tehniku, a većina ih potječe iz kineskog kempa.

200

LJUBAV NA PRVI POGLED (dr. Paul Hauck: KAKO VOLJETI I BITI VOLJEN)

“Ljubav na prvi pogled” je posebna vrsta zaljubljenosti. To je snažno osjećanje koje ponekad obuzme osobu, a da uopće nije upoznala objekt koji je privlači. Kad ugledate stranca na drugoj strani prostorije pune ljudi i zaljubite se na daljinu, tada ste očito svjetski šampion u preuzimanju rizika. Na osnovi površnih nagovještaja, zaključujete da je osoba preko puta sposobna učiniti vas sretnim bićem. On ili ona se možda na pravi način kreće, smije, lijepo je odjeven ili odjevena, lijepo izgleda i na osnovi tih ugodnih, ali ne baš i važnih činjenica, vi predviđate što bi sve ta osoba mogla za vas učiniti. Ljubav na prvi pogled je jednako prirodan, iskren i valjan ljubavni osjećaj kao i dječja ljubav i zaljubljenost, a svi se ti osjećaji temelje na očekivanju da će određena osoba ispuniti nečije najdublje želje i potrebe. Ponekad se takvi predosjećaji ostvare začuđujuće dobro. Ponekad budu potpuni promašaj. Čini mi se, međutim, da je ovaj drugi ishod mnogo češći. Ono što dalje proizlazi iz teorije uzajamnosti u ljubavi je da imate neograničeno pravo očekivati da će se vaš partner promijeniti tako da može zadovoljiti vaše najdublje želje i potrebe. Iako ste možda ušli u brak s osobom čije su vam navike prije pet godina godile, nemojte se sada ispričavati što vam se neka od njih više ne sviđaju i što mislite da se neke od njih moraju izmijeniti. Zamisao da

od svojih partnera ne bismo trebali tražiti promjene jednostavno je glupa. Ako postoji neko ponašanje koje vam se ne sviđa, zar biste ga trebali milostivo prihvatiti? Zar ste takva budala da mislite kako morate živjeti bez pritužbi na situacije koje vas čine jadnima? Kad vam netko postavi pitanje staro čitavu vječnost - zašto me ne možeš prihvatiti onakvog ili onakvu kakav ili kakva jesam, najbolje je da mu odgovorite - zato jer sam nezainteresiran ili nezainteresirana kad činiš to što činiš. Prije nekoliko godina mi to nije smetalo, ali sad sam se promijenio ili primijenila i ne želim više podnositi takvo ponašanje. A i zašto se netko ne bi promijenio? Naprijed sam pokušao pokazati kako nikad nismo isti, kako se mijenjamo iz dana u dan, iz godine u godinu. U krivu su svi oni koji vjeruju da svijet miruje ili da ljudi ostaju onakvi kakvi su bili kad su se upoznali. Očekivati nove stvari jedan od drugoga jednako je prirodno kao što je prirodno da žene vole dijamante, a muškarci meso i krumpire. Meni to izgleda toliko očito da se svaki put iznova čudim kad čujem opravdavanje nekih pacijenata zbog pritiska što ih žele izvršiti da bi se njihovi partneri promijenili.

201

N O V A C

Fiziokrati su bili uvjereni da je novac jedan od tri najvažnija

pronalaska u povijesti čovječanstva. Prvi je pismo, drugi novac, a

treći njihovo teorijsko djelo - Ekonomske tablice. U biti novac

predstavlja konvenciju, dogovor ljudi o prihvaćanju određenih predmeta

za zajedničko sredstvo razmjene. Nikada nijedna konvencija među ljudima

nije dosegla važnost, niti dobila ulogu koju je u civilizacijskoj i

ekonomskoj povijesti čovječanstva odigrao novac. Bez prisutnosti novca

svaka pojedinačna roba iznijeta na tržište posjeduje neku vrijednost

izraženu svakom drugom robom. Broj odnosa razmjene između različitih

roba, to jest njihove relativne cijene, raste s povećanjem broja roba.

Potencijalni broj odnosa razmjene već za nekoliko stotina proizvoda

dobiva ogromne razmjere, što u praktičnom životu potpuno onemogućuje

funkcioniranje privrede zasnovane na barteru. Između svih roba

međusobno može se formirati kvantitativni odnos razmjene, osim za

jednu, onu uz pomoć koje se obavlja samo mjerenje, odnosno u kojoj se

izražava vrijednost ostalih roba. U primitivnom društvu, koje proizvodi

mali broj proizvoda, barter razmjena ne pričinjava teškoće. Ali

razvojem ekonomije, to jest porastom broja proizvoda, neposredni oblik

razmjene postaje sve teži. Za deset proizvoda moguć je broj odnosa

razmjene ili cijena četrdeset i pet. Za tisuću proizvoda, broj takvih

međusobnih cijena približava se brojci od pola milijuna. Uvođenjem

novca u proces razmjene eliminirana je potreba za postojanjem dviju

koincidencija potreba. Na primjer, da bi proizvođač voska kupio ulje,

mora pronaći proizvođača ulja kojemu je upravo potreban vosak. Problem

dvostruke koincidencije potreba nestaje ako se vosak prethodno zamijeni

za novac pa se onda njime kupuje ulje ili neka druga roba. Dakle, novac

se javlja kao generalizirana kupovna moć.

202

KOMANDITNO DRUŠTVO

Komanditno društvo jest društvo u kojem dio članova društva odgovara za

obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravlja poslovima

društva, a dio članova odgovara za obveze društva uloženim sredstvima.

Članove društva koji odgovaraju za obveze društva cjelokupnom svojom

imovinom i upravljaju poslovima društva zovemo komplementari, a

članove društva koji odgovaraju za obveze društva uloženim sredstvima

zovemo komanditori. Komanditno društvo osniva se ugovorom koji sklapaju

osnivači. Ugovor o osnivanju komanditnog društva sadrži odredbe o

tvrtki odnosno odredbe o imenu, sjedištu ili prebivalištu osnivača,

tvrtki i sjedištu društva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloženih

sredstava osnivača i iznosima svakoga pojedinog člana, komplementara,

ili komanditora, podjeli dobiti među osnivačima, načinu preuzimanja

gubitaka, načinu upravljanja komanditnog društva, organima komanditnog

društva i prestanku društva. Komanditno društvo ima tvrtku koja

sadrži imena jednoga ili više komplementara, odnosno svih komplementara

ako se želi, ali s naznakom da je riječ o komanditnom društvu. Udjeli

se mogu prenijeti na treće osobe samo uz suglasnost svih osnivača, ako

ugovorom o osnivanju nije drugačije predviđeno. U slučaju smrti ili

prestanka rada jednoga ili više komplementara, komanditno društvo

nastavlja raditi. Ako komanditno društvo za potrebe svojeg poslovanja

pribavlja sredstva izdavanjem dionica, dotično društvo se osniva i

posluje kao komanditno društvo na dionice. Na pribavljanje dionica za

poslovanje komanditnog društva primjenjuju se odredbe Zakona o

trgovačkim društvima koje se odnose na pribavljanje dionica u dioničkom

društvu. Dakle, ako se osnivači komanditnog društva eventualno odluče

na ovakav vid prikupljanja sredstava potrebnih za poslovanje

komanditnog društva, susrećemo se sa svim vrstama zakonom predviđenih

dionica.

203

DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo jest društvo koje sredstva za osnivanje i poslovanje

pribavlja izdavanjem dionica. Osnivači mogu osnovati dioničko društvo

otkupom svih dionica pri osnivanju pa govorimo o simultanom osnivanju

ili o upućivanju javnog poziva za otkup dionica što se zove sukcesivno

osnivanje. Osnivači dioničkog društva utvrđuju iznos sredstava koja su

potrebna za osnivanje i rad društva, odnosno osnovnu glavnicu. Dionice

glase na jednake novčane iznose. Dionice se mogu izdavati na ime ili na

donosioca. Kod prvog izdavanja dionice se ne mogu izdavati ispod

njihove nominalne vrijednosti. Dionice mogu biti redovne ili obične i

prioritetne ili povlaštene. Redovne ili obične dionice jesu dionice

koje vlasnicima daju pravo na sudjelovanje u upravljanju društvom u dijelu dobiti, što zovemo dividenda. Prioritetne ili povlaštene dionice jesu dionice koje vlasnicima osiguravaju i određena prioritetna prava, kao što su prvenstvo naplate odgovarajućih iznosa u postotku od nominalne vrijednosti dionice u odnosu na vlasnika redovne dionice,

prvenstvo naplate u slučaju likvidacije društva i druga prava utvrđena

statutom odnosno drugim odgovarajućim aktom. Moguće je izdavati i

dionice koje vlasniku daju pravo samo na dividendu. Na dionici mora

biti prije svega naznačeno da se radi o dionici, a mora biti naznačena

i vrsta dionice. Zatim dionica mora sadržati još jedan broj osnovnih

elemenata kao što su tvrtka, naziv odnosno ime i prezime kupca dionice

odnosno naznaku da dionica glasi na donosioca, ukupan novčani iznos na

koji se izdaju dionice, naznaku postotka od nominalne vrijednosti po

kojem će se obračunavati dividenda, rokove isplate dividende, mjesto,

datum izdavanja i serijski broj dionice i faksimil potpisa ovlaštenih

osoba izdavaoca dionice.

204

Dionica se obično sastoji od dva dijela. U prvom dijelu dionice moraju

biti naznačeni svi osnovni elementi dionice, a drugi dio se sastoji od

kupona za isplatu dividende. Kupon za isplatu dividende mora sadržati

redni broj kupona za isplatu dividende, broj dionice po kojoj se

dividenda isplaćuje, naziv izdavatelja dionice, godina u kojoj se

dividenda isplaćuje i faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavatelja

dividende. Dionice su vrijednosni papiri u prometu, sukladno zakonu i

statutu, odnosno pravilima dioničkog društva. Vlasnici dionica mogu

prodavati dionice od trenutka upisa dioničkog društva u sudski registar

do njegova brisanja iz tog registra. Dionica koja glasi na donositelja

može se prenositi predajom ili tradicijom, a ako dionica glasi na ime

prenosi se indosamentom i upisom u dioničku knjigu. Dioničko društvo

mora vlasniku dionice koja glasi na ime izdati ispravu koja sadrži

tvrtku, sjedište društva, naznaku, vrste i roda kojem dionica pripada,

broj, seriju i nominalnu vrijednost dionice. Dionice se uplaćuju u

gotovu novcu. Statutom odnosno pravilima dioničkog društva može se

predvidjeti da društvo dionicama pribavlja stvari i prava izražena u

novčanoj vrijednosti koja su potrebna za rad društva. Ulog u dionicama

ne mogu biti osobni rad i pružanje usluga. Uplate dionica u stvarima,

pravima i gotovu novcu moraju biti takve da omogućavaju dioničkom

društvu da njima slobodno i trajno raspolaže od trenutka njihova upisa

u dioničke knjige. Banka izdaje potvrdu o izvršenom upisu dionica. Ako

dioničari ne izvrše uplatu dionice u roku u kojem su preuzeli obvezu

pri upisu, dužni su platiti kamate utvrđene ugovorom o osnivanju. Ako

dioničari u roku predviđenom ugovorom o osnivanju dioničkog društva ne

uplate dionice, smatrat će se da društvo nije osnovano. Dioničari koji

su platili dionice imaju pravo na povrat uplaćenih iznosa.

205

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST

Pravna sposobnost je svojstvo imati prava i obveze. Fizička osoba svoju

pravnu sposobnost stječe rođenjem. U civiliziranom svijetu svaki čovjek

danas ima pravnu sposobnost na koju ne utječu duševno i tjelesno

zdravlje, godine života, stupanj obrazovanja, etnička ili vjerska

pripadnost i sl. Tako i maloljetnik može steći imovinu nasljeđivanjem

i postati vlasnikom nekog zemljišta. No, to nije uvijek bilo tako.

Robovi nisu imali pravnu sposobnost jer se nisu smatrali subjektom nego

objektom prava i mogli su biti predmetom pravnih odnosa kao što je

kupoprodaja, posudba i slično, jednako kao i stvari. Smrću fizičke

osobe prestaje i njena pravna sposobnost, a njena prava i obveze

prelaze na nasljednike. Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stječe

upisom akta ili ugovora o osnivanju u sudski registar. Ona je

samostalni nositelj prava i obveza. Nije običan zbroj fizičkih osoba,

nego zajednica ljudi organiziranih radi ostvarivanja određenih ciljeva

kojima pravni poredak priznaje subjektivitet. Tako se škole, bolnice,

trgovačka društva i druge pravne osobe u obavljanju svoje djelatnosti

nužno pojavljuju u poslovnom prometu s trećima, pa im pravni poredak

priznaje pravnu sposobnost. Propisima, statutom ili drugim općim aktom

određuje se opseg pravne sposobnosti pravne osobe. Poslovna sposobnost

je svojstvo osobe da vlastitim očitovanjem volje stječe prava i obveze,

tj. sposobnost sklapanja pravnih poslova. Poslovna sposobnost nužno

pretpostavlja postojanje pravne sposobnosti, što znači da samo subjekt

koji može stjecati prava i obveze može svojim izjavama volje stvarati

prava i obveze. Suprotno tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja

poslovnu sposobnost, jer neka fizička ili pravna osoba može imati

pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost, odnosno ona može biti ograničena. Poslovna sposobnost može biti potpuna i ograničena, odnosno djelomična. Fizičke osobe stječu punu poslovnu sposobnost s punoljetnošću, što se kod nas postiže s navršenih osamnaest godina života, dok se u nekim drugim zemljama punoljetnost

206

stječe obično kasnije, s dvadeset, s dvadeset i jednom ili čak s

dvadeset i četiri godine. U nekim zemljama Latinske Amerike ona se

stječe čak sa šesnaest godina. Tek s punoljetnošću fizička osoba može

samostalno sklapati ugovore i poduzimati druge pravne radnje.

Ograničenu ili djelomičnu poslovnu sposobnost fizičke osobe u našem

pravu stječu od navršene četrnaeste godine. Te osobe zovemo starijim

maloljetnicima. Osobe mlađe od četrnaest godina ili mlađi maloljetnici

potpuno su poslovno nesposobni i njihovi su pravni poslovi ništavni.

Osobe između četrnaest i osamnaest godina mogu obavljati pravne

poslove, ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski

zastupnici. Ova ograničena poslovna sposobnost starijih maloljetnika

je opća, dok se posebnim propisima može za određene situacije utvrditi

puna poslovna sposobnost i prije navršene osamnaeste godine. Tako, na

primjer, radni odnos može zasnovati osoba koja još nije navršila

osamnaest godina života, ako ima opću zdravstvenu sposobnost. Takva

osoba može zaradom slobodno raspolagati i ima sva prava iz radnog

odnosa, dapače uživa i posebnu zaštitu. S druge strane, fizička osoba

može biti punoljetna, ali ne odgovara za svoje čine, tj. nema delikatnu

sposobnost. Delikatna sposobnost je svojstvo neke osobe odgovarati za

svoja protupravna djela. Punoljetna osoba koja, na primjer, zbog

duševne bolesti nije sposobna za rasuđivanje, ne odgovara za štetu koju uzrokuje drugome, već za nju odgovara osoba koja je nad njom dužna voditi nadzor.

207

17. KONTROLA BRZINE I TOČNOSTI U pisanju na tipkovnici, kao vještini ovisnoj o neprekidnom uvježbavanju, stalno se i sustavno provodi kontrola napredovanja brzine, točnosti i znanja tijekom cijele školske godine. Pri tome uvijek treba nastojati pisati točno - bez pogreške. Korisno je, također, da učenici tijekom školske godine, vode tablicu napredovanja u koju će upisivati svoje rezultate ne samo iz kontrolnih radova već i iz onih koji se pišu kao vježbe za brzinu. 17.1. Vrednovanje točnosti (T) jednoreda Na osnovnom stupnju učenja strojopisa kontrolne zadaće se pišu nakon obrade dviju lekcija. Odabere se jedan redak iz prethodno obrađene lekcije i piše se 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta. Vrijede samo redci bez pogreške. Kada učenik tijekom prijepisa osjeti da je pogriješio, prekida pisanje tog retka i počinje pisati novi redak od njegove prve riječi. Za prvu kontrolu napredovanja točnosti i brzine treba tekst, predviđen za pisanje, dobro uvježbati na prethodnim satovima, jer je važno da učenik pri prvom radu stekne sigurnost i povjerenje u sebe, tj. da osjeti kada je učinio pogrešku. Na ovaj način vrednuje se nekoliko radova, a gradivo se pomiče od zadaće do zadaće za jednu lekciju. Radovi se vrednuju na sljedeći način:

broj redaka bez pogreške ocjena ud/min 16 i više 5 90 i više 10 do 15 4 60 do 90

7 do 9 3 42 do 54 4 do 6 2 24 do 36 0 do 3 1 0 do 18

17.2. Vrednovanje točnosti (T) troreda Nakon stanovitog broja sati strojopisa (ovisno o nastavnom planu i programu) piše se provjera iz točnosti troreda. Učenici pišu tri retka riječi odabranih iz obrađenih lekcija, ali vrijede samo troredi bez pogreške. Osjeti li učenik da je napravio pogrešku makar i u zadnjoj riječi trećeg retka, prekida pisanje tog troreda, napravi dva pomaka skretnicom i trored počinje pisati od početka. Radovi se ocjenjuju na sljedeći način:

broj točnih troreda ocjena ud/min 6 i više 5 108 i više 4 do 5 4 72 do 90

3 3 54 2 2 36 1 1 18

208

17.3. Vrednovanje čistopisa (Č) Treba odabrati 10 različitih redaka iz obrađenih lekcija (riječi ili rečenice) koje učenik piše 10 minuta. Ako se napravi pogreška, red se ne ponavlja niti se prestaje pisati, već se pisanje nastavlja kao da pogreške nema. Ako učenik završi pisanje prije isteka vremena, mirno čeka da istekne vrijeme pisanja.

Radovi se ocjenjuju na sljedeći način:

broj pogrešaka ocjena 0 5

1 - 2 4 3 - 4 3 5 - 6 2

7 i više 1 Kontrolni radovi pišu se izmjenično za točnost i čistopis. Količinu teksta treba povećavati prema broju sati nastave strojopisa i povećavati: točnost troreda na 4 do 5, a čistopis na 12 do 15 redaka.

17.4. Tablice U okviru 40 sati nastave strojopisa, vrednovanje čistopisa može se ocjenjivati prema tablicama u trajanju 10 minuta pisanja, ali sada bez određivanja količine teksta, već individualno prema sposobnostima učenika. Tablice su poredane po stupnjevima (1 - 4), a primjenjuju se ovisno o broju prijeđenih nastavnih sati strojopisa. Učenici prepisuju tekst s predloška odabranog iz ovog udžbenika ili s nekog drugog, unaprijed pripremljenog predloška. Pri prijepisu se može ostavljati prored među peteroredima, kao na predlošku, ali kako vježbom stječete veću sigurnost u pisanju, tekst možete pisati bez proreda, dakle, dobije se tekst ispisan kao cjelina. Osim prijepisa vrednuju se i brzina i točnost u diktatu. Ovdje se, uz daktilografske pogreške, ubrajaju pravopisne pogreške i neravan desni rub.

PREDTABLICA

209

– do 40 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta pisanja; donja granica: 500 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

do 499 1 500 - 549 2 2 1 550 - 599 3 3 2 1 600 - 649 3 3 2 2 1 650 - 699 4 4 3 3 2 1 700 - 749 4 4 3 3 2 2 1 750 - 799 4 4 3 3 2 2 1 800 - 849 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 850 - 899 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 900 - 949 5 5 5 4 4 4 3 2 2 2 1 950 - 999 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 1

1000 - 1049 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 1050 - 1099 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 1100 - 1149 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1150 - 1199 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1200 - 1249 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 60 bruto udaraca u minuti

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

NETO UDARADA U MINUTI

OCJENA

60 180 0 60 3 1 55 2

80 240 0 80 5 1 75 4 2 63 3 3 55 2

100 300 0 100 5 1 92 4 2 84 3 3 75 2

120 360 0 120 5 1 112 4 2 95 3 3 86 2

210

TABLICA 1. STUPNJA – nakon 40 do 80 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta pisanja; donja granica: 700 udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

do 699 1 700 - 849 2 2 1 750 - 799 3 3 2 2 1 800 - 849 3 3 3 2 2 1 850 - 899 4 4 4 3 3 2 2 1 900 - 949 4 4 4 3 3 2 2 1 950 - 999 4 4 4 3 3 2 2 2 1

1000 - 1049 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 1050 - 1099 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 1100 - 1149 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1150 - 1199 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1200 - 1249 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1250 - 1299 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1300 - 1349 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1350 - 1399 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 80 bruto udaraca u minuti

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA

80 240 0 80 3 1 75 2

100 300 0 100 5 1 92 4 2 84 3 3 75 2

120 360 0 120 5 1 112 5 2 105 4 3 95 3 4 86 2

140 420 0 140 5 1 132 5 2 125 4 3 115 3 2 107 2

211

TABLICA 2. STUPNJA – nakon 80 do 120 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 900 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

do 899 1 900 - 949 2 2 2 1 950 - 999 3 3 3 2 2 2 1

1000 - 1049 3 3 3 2 2 2 1 1050 - 1099 4 4 4 3 3 3 2 2 1 1100 - 1149 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1150 - 1199 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1200 - 1249 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 1 1250 - 1299 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1300 - 1349 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1350 - 1399 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1400 - 1449 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1450 - 1499 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1500 - 1549 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1550 - 1599 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1600 - 1649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 100 bruto udaraca u minuti

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

NETO UDARACA U

MINUTI

OCJENA

100 300 0 100 2 1 92 2

120 360 0 120 5 1 112 4 2 150 3 3 95 2

140 420 0 140 5 1 132 4 2 125 4 3 115 3 4 107 2

160 480 0 160 5 1 152 5 2 143 4 3 135 3 4 127 2

212

TABLICA 3. STUPNJA – nakon 120 DO 160 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 1050 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21do 1049 1

1050 - 1099 2 2 2 1 1100 - 1149 3 3 3 2 2 1 1150 - 1199 3 3 3 2 2 1 1200 - 1249 4 4 4 3 3 2 2 2 1 1250 - 1299 4 4 4 3 3 3 2 2 1 1300 - 1349 4 4 4 3 3 3 2 2 1 1350 - 1399 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 1 1400 - 1449 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1450 - 1499 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1500 - 1549 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1550 - 1599 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1600 - 1649 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1650 - 1699 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1700 - 1749 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1750 - 1799 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1800 - 1849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1850 - 1899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1900 - 1949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1950 - 1999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2000 - 2049 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2050 - 2099 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2100 - 2149 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2150 - 2199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2200 - 2249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2250 - 2299 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2500 - 2549 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

213

b) DIKTAT: 3 minute pisanja donja granica: 100 bruto udaraca u minuti 5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti. Uzima se u obzir srednja brzina od 3 uzastopne minute pisanja. Ako učenik posljednje 3 minute napiše bez pogreške, priznaju mu se zadnje 3 minute.

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

NETO UDARACA U

MINUTI

OCJENA

100 320 0 100 3 120 320 0 120 4

1 112 3 2 105 2

140 420 0 140 5 1 132 4 2 125 3 3 115 2

160 480 0 160 5 1 152 4 2 143 3 3 135 3 4 127 2

180 540 0 180 5 1 172 5 2 163 4 3 155 3 4 147 2

Raspon za ocjene na bazi 0,1 % pogrešaka

0 - 0,250 = 5 0,251 - 0,500 = 4 0,501 - 0,750 = 3 0,751 - 1 = 2

Raspon za ocjene na bazi 0,8 % pogrešaka

0 - 0,200 = 5 0,201 - 0,400 = 4 0,401 - 0,600 = 3 0,601 - 0,800 = 2

Formula za izračunavanje postotka pogrešaka broj pogrešaka x 100 = postotak bruto udarci

214

TABLICA 4. STUPNJA

– nakon 160 do 200 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 1200 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21do 1199 1

1200 - 1249 2 2 2 1 1250 - 1299 3 3 3 2 2 2 1 1300 - 1349 3 3 3 2 2 2 1 1350 - 1399 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1400 - 1449 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1450 - 1499 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1500 - 1549 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1550 - 1599 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1600 - 1649 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1650 - 1699 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1700 - 1749 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1750 - 1799 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1800 - 1849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1850 - 1899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 1900 - 1949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2 1 1950 - 1999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2000 - 2049 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2050 - 2099 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2100 - 2149 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2150 - 2199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2200 - 2249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2250 - 2299 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 1450 - 2499 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 2500 - 2549 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1

215

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 120 bruto udaraca u minuti ili 5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti (vidi tablicu 3. stupnja)

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

NETO UDARADA U

MINUTI

OCJENA

120 320 0 120 2 140 420 0 140 4

1 132 3 2 125 2

160 480 0 160 5 1 152 4 2 143 3 3 135 3 4 127 2

180 540 0 180 5 1 172 5 2 163 4 3 155 3 4 147 2

200 600 0 200 5 1 192 5 2 183 4 3 175 3 4 167 3 5 158 2

216

POJMOVNIK ad acta – (lat. među spise) – upućivanje spisa na pohranu u arhiv; staviti a.a., odložiti nešto kao dovršeno ili

nevažno administracija – (lat.) uprava, upravljanje; činovništvo; vlada administrator – (lat.) ravnatelj, upravitelj, nadzornik; osoba koja upravlja (administrira) u nekoj ustanovi adresa – (franc.) oznaka prebivališta, odredišta adresant – osoba koja upućuje pismo ili pošiljku adresat – osoba kojoj je upućeno pismo ili pošiljka akreditiv – (franc.) nalog, kreditno pismo ili punomoć banke, izdano na zahtjev njezina komitenta da se

nekome u naznačenu roku isplati ili stavi na rsapolaganje određena svota novca; alfanumerički znakovi – slog slovnih znakova i brojki za prikaz podataka amajlija – (tur. iz arap.) predmet što ga praznovjerni ljudi nose uza se u uvjerenju da ih štiti od zla ambalaža – (franc.) sredstva koja služe za pakiranje robe aplikacija – primjena (npr. zakona, metode), uporaba artritis – (grč.) upala zgloba, kao posljedica infekcije, alergične reakcije, poremećaja metabolizma i dr. artroza – kronična degenerativna bolest zglobova, pretežito u starijoj dobi bit – (krat. od engl. Binary digit) posebna jedinica informacijskog elementa izražena kao izbor između dvije

mogućnosti; 0 ili 1, da ili ne itd; izraz skovao američki inženjer C. E. Shannon 1948. godine byte – (engl.) nestadardizirani znakovi B i b, brojčana jedinica u računalnoj tehnici, opisuje broj znamenaka

koje se obrađuju kao cjelina; ustalio se IBM byte (čitaj: bajt) od osam bitova certifikat – svjedodžba, potvrda civilizacija – (lat. civilitas: uljuđenost, uljudba), ukupnog umijeća, znanja, običaja i nazora u razvijenih

ljudskih zajednica; skup materijalnih i duhovnih stečevina određenoga društva; col – (njem. Zoll), stara jedinica za duljinu, palac; u nas i naziv za inch; daktilografija – (grč.) strojopis; pisanje, tipkanje na stroju disk – (lat.) magnetska ili optička memorija računala na kružnoj ploči ergonomija – (grč.) skup znanstvenih disciplina koje proučavaju ljudski rad i njegove zakonitosti, posebice

odnose između čovjeka i rada, radi prilagodbe rada čovjekovim anatomskim, fiziološkim, psihološkim i drugim osobinama

fauna – (lat.) naziv za sav životinjski svijet određenoga područja: kontinenta, države, kraja, nekoga razdoblja u geološkom razvoju Zemlje

flora – (po imenu božice Flore) biljni svijet određenoga područja, geološkog razdoblja, okoliša ili određene sistematske pripadnosti

fonetika – (grč.) lingvistički dio jezične znanosti koji proučava glasovnu stranu jezične komunikacije općenito, ili pak glasove u pojedinom jeziku, jezičnoj skupini;

genocid –(grč. + lat.), međunarodni zločin učinjen s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi narod; glog – rod drvenastih biljaka s oko 100 vrsta iz porodice ružâ; preparati od plodova i cvjetova bijeloga gloga

služe u medicini gramatika – (grč.) grana lingvistike koja utvrđuje i opisuje zakonitosti nekoga jezika, glasovne osobine,

sustav i funkciju riječi, njihovih skupova, veza i rečenica; knjiga koja sadrži pravila o sustavu i zakonitostima nekoga jezika – dijeli se obično na fonetiku, morfologiju, sintaksu i stilistiku

herceg – (njem. Herzog preko madž.), srednjovjekovna titula vladara i velikodostojnika humus – (lat.), tamna organska tvar na tlu, nastala razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka; važan za

plodnost tla gigabajt – (grč. + engl.) milijarda bytea (kratica GB) higijena – (grč.) grana medicine koja se bavi proučavanjem uvjeta i provođenjem mjera za čuvanje i

unapređenje zdravlja pojedinca i zajednice

217

institut – splet načela i normi koji odgovaraju određenim društvenim činjenicama i pojavama; pravni propisi; zavod, ustanova koja se bavi znanstveno-istraživačkom djelatnošću.

integracija – (lat.) povezivanje, spajanje, ujedinjavanje funkcija u određenu cjelinu ionizirajuće zračenje – prijenos energije prostorom pomoću fotona (elektromagnetsko zračenje, npr.

rendgensko, gama-zračenje) ili pomoću čestica (čestično ili korpuskularno zračenje, npr. alfa-zračenje, beta-zračenje, elektronsko zračenje, neutronsko zračenje)

jarbol – (dalmatinski iz lat. arbor: drvo), obla greda ili čelična konstrukcija vertikalno ili umjereno koso usađena u palubu broda, na koju se pričvršćuje jedro;

kalaj – (tur.) kositar kalež – (lat. preko mlet.), čaša posebna oblika koja se u kršćanskom bogoslužju upotrebljava za posvećenje

vina; kaskada – (franc.) manji vodopad; valovito padanje tkanine, kose i sl. katodna cijev – elektronička cijev u kojoj se snop elektrona izbačen iz katode ubrzava između katode i

anode i pada na fluorescentni zaslon kompjutor – (elektroničko računalo) (prema lat. computator ili prema engl. computer) elektronički uređaj za

primanje, obradbu i prikazivanje podataka; osnova elektroničkih računala su sklopovska oprema i programska podrška; poznatije vrste: superračunalo, mikroračunalo, osobno računalo

koncepcija – (lat.) zamisao, shvaćanje, osnova, glavna zamisao koncept – (novolat.) nacrt, skup bilježaka koje služe kao podsjetnik; zamisao, pojam konvencija – (lat.) pravila ponašanja u određenom društvu; konvencionalno ponašanje, vladanje u skladu s

ustaljenim pravilima ili tradicijama; u pravu: ugovor ili sporazum među strankama; u međunarodnom pravu: sporazum manje važan i manje formalan od ugovora; skupština, zbor, sastanak

kruti disk – (engl. hard disk) magnetna memorija računala; cjelovit sklop nekoliko diskova, njihova pogona i glava za zapisivanje i čitanje; svojstvo mu je velik kapacitet memorije i vrlo kratko vrijeme pristupa

laser – (akr. od engl. Light Amplifiction by Stiulated Emission of Radiation), elektronički izvor koherentne svjetlosti; široke primjene, od znanstvenih istraživanja, daljinomjera, medicinske primjene do laserskih uređaja u informatici;

leksikon – (grč. rječnik) priručnik u kojem se abecednim ili kojim drugim redom nižu, te sažeto, s osnovnim podacima, prikazuju i tumače pojmovi, znamenite osobe, vlastita i zemljopisna imena, povijesna zbivanja, znanstveno i stručno nazivlje, tuđice i dr. iz kruga usmenog i pismenog općenja obrazovanih ljudi, odnosno iz područja koje znanosti ili struke (stručni leksikoni)

lektor – (lat.) osoba koja jezično-stilski dotjeruje rukopise; sveučilišni nastavnik za jezične vježbe i tečajeve lingvistika – (lat.) jezikoslovlje, znanost odnosno skup znanosti o jeziku; znanost koja proučava zakonitosti

o ustrojstvu ljudskog jezika općenito; u širem smislu proučava također ustrojstvo i razvoj pojedinih jezika i jezičnih skupina ili odnose među jezicima

lirika – (grč.) jedan od tri glavna književna roda (uz epiku i dramu) okrenut prema spoznavanju vlastite doživljajnosti pojedinca (subjektivne teme, duševna raspoloženja), a preko nje i općeljudskih stanja. U antici, oblik pjesme koja se pjevala uz glazbenu pratnju.

opcija – (lat.) izbor, pravo ili ovlast da se bira između dviju ili više mogućnosti; ono što je izabrano opus – (lat.), djelo, sveukupan rad nekog umjetnika, književnika i sl.; u glazbi, naziv kojim su skladatelji

obilježavali svoja djela redom kako su nastajala; pacifikacija – (franc. iz lat.), uspostavljanje mira, smirivanje, stišavanje; umirenje represivnim, kaznenim

mjerama; plan – (franc.) nacrt, program, osnova, projekt; predodžba maloga dijela Zemljine površine u krupnom

mjerilu; politika – (grč. politikos: koji se tiče polisa) umijeće vladanja ljudskim zajednicama (gradom, državom,

narodom, strankom); ukupnost načela i metoda što se primjenjuju u organizaciji i razvoju države, društva i javnoga života, osobito kada se odnose na određena područja (financijska politika, agrarna politika i dr.); skup svih mjera, postupaka i djelovanja radi postizanja određenih ciljeva ili obrane interesa, posebice radi osvajanja ili očuvanja vlasti

recenzija – (lat.) kritička revizija i obrada teksta nekoga djela na temelju proučavanja i uspoređivanja različitih rukopisa; ocjena nekoga znanstvenog djela ili umjetničkog ostvarenja

referent – (lat.) osoba koja podnosi referat, izvjestitelj, predavač; administrativni službenik zadužen za vođenje određenih poslova

218

rude – nakupine minerala koje sadrže određeni sastojak u količini dovoljnoj za rentabilnu eksploataciju; u užem smislu, prirodne sirovine iz kojih se dobivaju kovine; u prirodi su najraširenije i za industriju najvažnije oksidne, sulfidne i karbonatne rude;

skleroza – (grč.), patološko otvrdnjavanje mekoga tkiva, koje biva nadomješteno vezivnim tkivom s puno kolagena, npr. arterijskih stijenki;

sintaksa – (grč.) dio gramatike koji proučava pravila ustrojstva i raščlambu rečenice, tj. poredak, razmještaj i međusobno prilagođivanje riječi i njihovih skupina u rečenici, njezinim dijelovima, rečeničnim sklopovima

stik – (engl.) štapićasti oblik nekoga proizvoda (ljepilo, USB stik, ruž i dr.)

219

L I T E R A T U R A 1. Babić-Finka-Moguš: Hrvatski pravopis, VII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

2. Barbarić – Gaćeša – Komorčec: Birotehnika 1, Birotehnika, Zagreb 1995.

3. J. Basioli: Sportski ribolov na Jadranu, Znanje, Zagreb, 1981.

4. C. Baudelaire: Spleen Pariza, Znanje, Zagreb, 1982.

5. I. Butković, V. Vejvoda: Muzeji grada Zagreba, Društvo muzejskih radnika grada

Zagreba, SNL, Zagreb, 1976.

6. Dr. A. Dragičević: Uvod u političku ekonomiju, Narodne novine, Zagreb, 1992.

7. B. Drašković: Povijest 1, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

8. M. Komorčec: Europska unija – Osnovni pojmovi, Agencija, Zagreb, 2003.

9. M. Komorčec: Strojopis II, HDTSB, Zagreb 1995.

10. Komorčec–Gaćeša: Strojopis – Tekstovi za vježbu, HDTSB, Zagreb, 1996.

11. M. Komorčec: Upravljanje administracijom Europske unije, Agencija, Zagreb, 2003.

12. Komorčec–Gaćeša: Uredsko poslovanje, Agencija d.o.o., Zagreb 2006.

13. Komorčec–Gaćeša–Čizmar: Tipkovnica 2001, HDTSB – Otvoreno učilište, Zagreb 1997.

14. Mažuran Dorotejev-De Žan: Moja domovina, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

15. Z. Milčec: Pozdrav iz Zagreba, Mladost, Zagreb, 1987.

16. Prof. dr. B. Perić: Država i pravni sustav, Narodne novine, Zagreb, 1992.

17. Joanne K. Rowling: Harry Potter – Kamen mudraca, Algoritam, Zagreb 2001.

18. T. Reich: Muzička čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1960.

19. Skok-Bežen: Plodovi riječi, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

20. A. Šoljan: 100 najvećih djela svjetske književnosti, Zagreb, 1968.

21. Težak–Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

22. M. Zaninović: Vegetarijanska kuhinja, SNL Globus, 1985.

23. Hrvatski obiteljski leksikon, EPH d.o.o. Zagreb i Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005.