KOMUNUNIKACIJA U NASTAVI

doc. dr. sc. Vesnica Mlinarevi

COMUNICARE (lat.) - ODNOSDobra komunikacija temelj je uspjenih meuljudskih odnosa. Ukoliko je interpersonalna komunikacija jedno od ovjekovih najveih dostignua, prosjean ovjek ne komunicira dobro. Loa komunikacija vodi do usamljenosti i udaljavanja od prijatelja, partnera, roditelja i djece, kao i do slabije uinkovitosti i uspjeha u poslu.

POSLJEDICE LOE KOMUNIKACIJEesto smanjuje samopotovanje i samopouzdanje druge osobemoe izazvati povlaenje, otpor ili odbacivanje Loa komunikacija nastavnika sa studentima moe dovesti do nauene bespomonosti, povuenosti, osjeaja pobijeenosti ili nedoraslosti. Ponavljana i esta upotreba neprimjerenih postupaka u komunikaciji moe biti uzrok trajnom poremeaju pojedinih odnosa.

KOMUNIKACIJA U NASTAVI ILI NASTAVNA KOMUNIKACIJANastava jest pedagoki osmiljena i sustavno organizirana aktivnost kojoj je svrha odgoj i naobrazba pojedinca. (Jelavi, 1998.) Nastava je optimalni i optimirani komunikacijski proces u kojemu uenici i nastavnici izgrauju operabilne profesionalne spoznaje, potrebne za struno djelovanje (Kujundi, 1988). Cilj nastavne komunikacije posebno je odreen i odnosi se na postizanje rezultata i na razvijanje procesa.Nastava je pedagoki osmiljena i sustavno organizirana komunikacija kojoj je cilj odgoj i obrazovanje

Nastavna komunikacija jest sporazumijevanje s posebno naglaenim ciljem.

Nastava sadri dva osnovna obiljeja komunikacije:1. Osnovne strukturalne elemente komunikacije (izvor, informacija, odailjatelj, kanal i primatelja, poruku) koja se ostvaruje putem interakcije dviju ili vie osoba 2. Stalna prisutnost procesa interakcije

Svaki dio nastavne komunikacije posjeduje dimenzije cjelokupnih odnosa koji su posebno prisutni kada dolazi do nesporazuma s drugima.

BIPOLARNOST NASTAVEPouavanje predstavlja voenje subjekata do sposobnosti stvaranja spoznaja i informacija koje e mu omoguiti uspjeniji rad i ispunjeniji ivot.Uenje relativno trajna specifina promjena individue ugraena u njeno ponaanje, nastala pod utjecajem prethodne aktivnosti.

PREMA SIMETRINOSTI NASTAVEMijenjanje verbalne aktivnosti nastavnika -- samosagledavanje osobnog sudjelovanja u verbalnoj nastavnoj komunikaciji.Simetrinost i asimetrinost nastavne komunikacije odreuje sudjelovanje i mjerodavnost pojedinih imbenika komunikacije.

SIMETRINA KOMUNIKACIJA jest ona u koju su ukljueni sudionici slini u socijalnom statusu, znanju, u kompetenciji na sadraje. Njihov odnos karakterizira tenja prema jednakostiASIMETRINA KOMUNIKACIJA odvija se izmeu nejednakih sudionika, izmeu onih koji imaju razliite poloaje u znanju, u pozivu, u stvarnosti.

ISTRAIVANJA O SIMETRINOSTI I ASIMETRINOSTI NASTAVNE KOMUNIKACIJEUenik postavlja prosjeno svaki trei dan jedno pitanje nastavniku, dok nastavnik tijekom tri dana postavlja preko 800 pitanja uenicimaU 30% ispitanih nastavnih sati nije registrirano niti jedno pitanje uenika60-80% nastavnik jest verbalno aktivan

TAUSCH-TAUSCH (1999.) (30 uenika u razrednoj zajednici u pet nastavnih sati dnevno)

Promjene nastaju smanjivanjem dominantnosti nastavnika

Simetrinost i asimetrinost nastavne komunikacije odreuje sudjelovanje i mjerodavnost pojedinih imbenika komunikacije.

prisutnost emocijademokratki stil i neiskljuivost naszavnikauzajamno pribliavanje nastavnika i studenata

Prestrukturiranje verbalne nastavne komunikacije zahtijeva:uporabu nastavnih metoda i socijalno-radnih oblika koji omoguuju veu aktivnost studentapromjenu interaktivnog odnosa student-nastavnik,smanjivanje voenja i pouavanjauvaavanje razliitih postignua studenzauvaavanje razliitih stikova uenja

Program rada s nastavnicima:Snimanje sati nastavne komunikacije Analiza sati inicijalnog ispitivanja verbalne nastavne komunikacije pomou audio-zapisa i verbalnih interakcijskih kategorijaPrezentiranje rezultata istraivanja verbalne nastavne komunikacije Upozoravanje na pojedine metode i oblike rada koji omoguuje veu aktivnost uenikaPlaniranje i ponovno snimanje sati nastavne komunikacijeAnaliza sati finalnog ispitivanja pomou audio-zapisa i verbalnih interakcijskih kategorija.

UENJE ljudi svake ivotne dobi sposobni su nauiti specifine komunikacijske vjetine koje poboljavaju interpersonalne odnose i poveavaju uspjeh u struci

VJETINE U ODNOSIMA S LJUDIMA PREDSTAVLJAJU KOMBINACIJU DOBRIH1. interpersonalnih vjetina (sposobnost suradnje s drugima) i 2. intrapersonalnih vjetina (sposobnost upravljanja vlastitim stavovima i emocijama)

vjetine u odnosima s ljudima danas su kljuan element uspjeha u raznim profesionalnim podrujima, a naroito su vane nastavnicima

PROMJENE DANAS tehnologija i telekomunikacije u socijalnoj strukturi izazvanoj globalizacijom, izmijenile su nain na koji komuniciramo (online generacije) u pojedinim profesijama pred ljude se postavljaju puno vei zahtjevi u pogledu kvalitete socijalnih i komunikacijskih vjetina nego to je to bilo ranije

pred sveuiline nastavnike postavljaju se sve vei zahtjevi za socijalnom osjetljivou te za razvijanjem komunikacijskih vjetina i njihovom primjenom u odnosima sa studentima, te utjecanjem na prikladnu komunikaciju meu studentima na nastavi

ZADATAK: PROBLEMI I IZAZOVI DANANJICE - obitelj, kola, drutvo, slobodno vrijeme

VANO! 1.Povratne informacije 2. Postavljanje pitanja 3. Specifini postupci o kojima ovisi djelotvornost postavljanja pitanja 4. Poticanje grupne nastave 5. Stilovi voenja rasprave

1. POVRATNE INFORMACIJEvane su u nastavnom procesu jer omoguuju kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije izmeu sudionika pokazuju kako je poruka interpretirana i prihvaena od primatelja, kakav utjecaj je poruka imala na primateljarazliiti oblici od smjeka ili mrtenja, kimanja glavom, do verbalnih reakcija ili promjena u ponaanju vanu vjetinu efikasne komunikacije nastavnika ini sposobnost itanja povratnih informacija koje alju studenti i prilagoavanje sadraja ili naina izvedbe nastave na temelju povratnih informacija od studenata. studentske evaluacije nastavnika na kraju semestra slue nam kao vana povratna informacija o naem nastavnom radu i uinku na studenta, uvoenjem promjena ostvrit emo bolju komunikaciju sa studentima, vie ih motivirati na aktivno sudjelovanje u obrazovnom procesu i ostvariti bolje rezultate.

POVRATNE INFORMACIJEstudenti od nastavnika oekuju povratnu informaciju i ele saznati jesu li dobro obavili svoje zadatke u grupnom radu posebno su vane povratne poruke

lanovi grupe obavljaju svoje zadatke, a nastavnik prati njihov rad diskretno, aktivno ili potpuno ovisno o stilu voenja koji je odabrao i koji odgovara zadatku grupe

pruanje povratnih informacija studentima vana je komunikacijska vjetina koju bi nastavnici trebali svladati, kako bi osigurali da taj proces unaprijedi zajedniki rad i doprinos svakog pojedinca, a ne da im nateti.

Nastavnik TREBA reagirati:

kad je neto dobro ili odlino uinjenokada se tijekom rada pokae potreba za dodatnim usmjeravanjemkada se nasluti problem koji valja preduhitritIkada neto trai poboljanjekada se eli sprijeiti ponavljanje pogreke

POVRATNE PORUKE POTICAJNA POVRATNA PORUKAPoticajna povratna poruka je pohvala za dobro obavljenu zadau. Nastavnik daje studentu na znanje da je prepoznao i izdvojio njegov dobar rad, te da ga oekuje i u budunosti. Svrha je poticanje zadovoljstva, samopouzdanja i dobrog raspoloenja. Pohvalu je mogue izrei na nekoliko naina: - konstatacija (Dobro uinjeno!) - naglaavanje (Danas ste bili bolji nego ikad!) - priznanje (Vaa grupa je to odlino uradila!) - pohvala (Ovo zasluuje veliki pljesak!) - nagrada (Ovakav odgovor treba nagraditi, upisujem Vam izvrstan) Nastavni proces moe se odvijati i bez pohvala, ali tada bi studenti bili uskraeni za dodatnu motivaciju koja e svakako potaknuti njihovo daljnje zalaganje. Na pohvalama ne treba tedjeti!

KOREKTIVNA POVRATNA PORUKAima negativan predznak, a svrha joj je usmjeravajua. Nastavnik upozorava studenta/studente to valja sljedei put popraviti i kako to uiniti. Osoba e najbolje prihvatiti kritiku ako je ona dana na ovakav nain: I. POHVALA: Ponite s pozitivnim: s konkretnom pojedinou koja vam se svidjela (to je ono dobro to elite da osoba zadri u svom ponaanju). II. KRITIKA/pitanje: Kod izricanja onog to vam se nije svidjelo budite specifini i konkretni, te naglasite da je to va dojam (Npr. Nije mi se svidjelo kad ste , a ne To ste trebali ovako ). Prigovor moete zamijeniti pitanjem kojim traite razjanjenje ili provjeravate svoj dojam. Na taj nain osobi pruate priliku da sama uvidi gdje je pogrijeila i moda nee ni biti potrebe da vi to dodatno istiete. III. SUGESTIJA: Prijedlog za poboljanje izrecite tzv. JA-porukom: "Ja bih u toj situaciji pokuala napraviti....

PRAVILA ZA DAVANJE POVRATNE INFORMACIJEPohvala ne smije biti praena ni zrncem kritike. Kritika, mora biti praena i neim pohvalnim. Tako izreena kritika izazvat e elju za promjenom, a ne otpor. Pohvala se daje odmah. Kritika se daje s malim odmakom, ali prije novog radnog zadatka. Ne treba ekati da se propusti nagomilaju! Obje se vrste poruka trebaju iskazati svakodnevnim tonom, jasnim rijeima i to kraim reenicama. Ako se kritika daje pred svjedocima, uinak na primatelja moe biti posebno jak. Zato s tim oprezno! Treba kritizirati sam rad ili postupak, a NIKAKO osobu! Kritika mora biti zamiljena kao savjet, sugestija, uputa. Kritiku treba uputiti za jednu odreenu stvar, a ne za niz stvari!

2. POSTAVLJANJE PITANJApostavljanje pitanja ini vrlo jednostavnom aktivnou koju je svatko od nas savladao ve u ranom djetinjstvu i koju svakodnevno koristimo, kako u nastavi tako i u neformalnoj komunikaciji

istraivanja pokazuju da nastavnika pitanja ne ispunjavaju svoju glavnu funkciju poticanje studenta na razmiljanje u odreenom smjeru ili procjenu razumijevanja nauenog postizanje kompetencije u postavljanju nastavnikih pitanja, kao i ovladavanje bilo kojom sloenom profesionalnom vjetinom, ukljuuje razumijevanje prirode te vjetine kao i mogunost njezina uvjebavanje u razliitim situacijama

VRSTE PITANJApoznavanje i razlikovanje pojedinih vrsta pitanja i njihovih uinaka olakava postizanje eljenih ciljeva u svladavanju odreenog nastavnog gradiva.Najei kriteriji podjele pitanja su: nain formulacije pitanja: zatvorena pitanja (Jesu li, Ima li....) iotvorena pitanja (to..., Tko..., Kada..., Kako.....) SMJER PITANJA: konvergentna pitanja (s jednim tonim odgovorom, npr. Koje se godine rodio....?; Kako se odvija proces fotosinteze?) i divergentna pitanja (s vie moguih prihvatljivih odgovora, npr. to bi se sve dogodilo kad bi ) RAZINA MISAONOG PROCESA potaknuta pitanjem: pitanja nieg reda (usmjerena na doslovnu reprodukciju podataka dosjeanje i razumijevanje) i pitanja vieg reda (potiu elaboraciju grae primjena, analiza, sinteza i procjena).

3. SPECIFINI POSTUPCI O KOJIMA OVISI DJELOTVORNOST POSTAVLJANJA PITANJAPrimjerenost povratne informacije na odgovor Uloga povratne informacije kao pozitivnog potkrjepljenja ukljuuje ne samo odobravanje i potvrivanje tonosti odgovora ve podravajue i ohrabrujue komentare kad je odgovor priblino toan ili kad se student trudio.

Omalovaavanje i podrugivanje kao reakcija na pogrean odgovor izazvat e snanu negativnu emocionalnu reakciju srama ili ljutnje, koja e studenta zakoiti i vjerojatno obeshrabriti. Primjereno davanje povratne informacije initelj je koji u nastavi najvie utjee na razvoj samopouzdanja i odravanje motivacije za uenje.

ESTINA POSTAVLJANJA PITANJA I RAVNOMJERNOST POZIVANJA NA ODGOVARANJEIstraivanja pokazuju da su uspjeniji u pouavanju oni nastavnici koji postavljaju mnogo pitanja.

esto postavljanje pitanja zahtijeva aktivno ukljuivanje studenta u obradu informacija.Osim samog broja pitanja, pri skupnom ispitivanju vano je osigurati i ravnomjerno postavljanje pitanja svima prisutnima. Time se izbjegavaju slijepe pjege ispitivanje samo onih lanova grupe koji se javljaju za rije ili su glasniji od drugih. Tako se nee zanemariti studenti koji se srame i koji izbjegavaju prozivanje gledajui u stranu.

CILJANA POTPITANJA Ravnomjerno prozivanje dovodi do situacija u kojima neki prozvani studenti ne mogu dati potpunili toan odgovor. Tada nastavnici esto brzo prelaze preko takva studenta i prozivaju drugoga za kojeg pretpostavljaju da e tono odgovoriti ili pak sami odgovaraju umjesto prozvane osobe. Nijedan od tih postupaka nee pomoi prozvanom studentu IZGRADITI RAZUMIJEVANJE.

U takvom sluaju uinkovitom se pokazala upotreba potpitanja, kojima se studentu pomae da shvati pitanje i pronae toan odgovor.

CILJANA POTPITANJARAZJANJUJUA: to podrazumijevate pod...? Moete li to pokuati rei na drugaiji nain?

PRODUBLJUJUA: to bi se jo moglo rei o tome? Zbog ega mislite da je to tako?

PREUSMJERAVAJUA: Moete li to povezati s...? to bi to znailo s obzirom na...?

PODSJEAJUA: Koja su obiljeja Petrarcine poezije? - Hm... U kojem je stoljeu ivio Petrarca? - U 14. st. Moete li se sjetiti kako se zove to razdoblje u umjetnosti? - Koja su obiljeja renesansne poezije?

PITANJA S CILJEM RAZVIJANJA I USMJERAVANJA KRITIKOG MILJENJA O TEKSTU Revizija Bloomove taksonomije (Sanders)

DOSLOVNA PITANJA

Zahtijevamo injenice.Njima se trai prisjeanje.

TRANSLACIJSKA PITANJA

Traimo preoblikovanje informacija u neki drugi oblik.

APLIKACIJSKA PITANJA

Usmjeravamo dublje rjeavanje problema (u smislu relacija na koje se nailazi pri itanju.)

INTERPRETACIJSKA PITANJA

Zahtijevamo otkrivanje veza izmeu ideja, definicija, vrijednosti.

ANALITIKA PITANJA

Propitujemo dijelove okolnosti dogaaja ili tijeka radnje.

SINTETIKA PITANJAZahtijevamo saimanje problema i njegovo rjeenje iz drugog kuta gledanja, tj. stvaranje novih scenarija.

Pratei kakva pitanja postavljamo, znat emo kako potiemo miljenje studenata.ZADATAK: Popis po tri razliita pitanja na konkretnom nastavnom sadrajuEVALUACIJSKA PITANJA Traimo procjenu i zakljuak. Njime se usmjerava prema razumijevanju novih informacija i njihovom ugraivanju u osobni sustav mjerenja, kako bi se moglo prosuivati.

VRIJEME EKANJA ODGOVORAVrijeme koje nastavnik provede u ekanju odgovora ima odluujuu ulogu za kvalitetu odgovora. Istraivanja u razrednoj okolini pokazala su da veina nastavnika ne uvia potrebu studenta za duljim razmiljanjem pri odgovaranju na pitanja vieg reda. Bez obzira na vrstu pitanja, vrijeme ekanja na odgovor iznimno je kratko i najee traje jednu do dvije sekunde. Istraivanja su pokazala da uvjebavanje nastavnika u duljem ekanju odgovora znaajno poveava koliinu i kvalitetu dobivenih odgovora na pitanje.

Utvreno je da postoji vie razloga tako kratkog vremena ekanja:

utnju je u socijalnom okruenju teko podnositi, pa je nastavnik nastoji prekinuti nastavnici su obino pod vremenskim pritiskom pa ure s ispitivanjem budui da nastavnici znaju toan odgovor, skloni su podcijeniti zahtjevnost pitanja, a precijeniti vrijeme koje student koristi za razmiljanje nastavnici se boje da e duga utnja ostalim studentima preusmjeriti panju na druge stvari.

4. POTICANJE GRUPNE RASPRAVEOrganizirati ili voditi grupnu raspravu koja nee izmai kontroli vremenski, sadrajno ili provedbom nije nimalo lak zadatak koji se postavlja pred nastavnika.

Stoga je potrebno initi stalne i sustavne napore za unaprjeenje vjetine rasprave u grupi, a tome pomau znanja o odgovarajuim postupcima u pripremi grupnih rasprava, raspodjeli zadataka sudionika, njihovom uinkovitom voenju i praenju aktivnosti i doprinosa pojedinaca.

RASPRAVAjavno iznoenje pojedinanog miljenja u pomirljivu ili poleminom tonu, kojim se daje podrka prijedlozima ili se iznose suprotni prijedlozi, miljenja i stavovi Nain voenja rasprave moe biti neposredan (sudionici neposredno raspravljaju bez posredovanja voditelja) i posredan (uz posredovanje voditelja). Cilj rasprave moe biti razmjena miljenja i iskustava meu sudionicima ili izbor najboljeg izmeu prijedloga.

Kako biti uspjean u izlaganju svojega stajalita u raspravi? Trebate znati to elite rei!

Unaprijed se pripremite! Razmislite prije nego ete govoriti! Budite svjesni poruke koju elite prenijeti!Brzo preite na poantu! Trebate znati kakav ishod rasprave elite! Raspitajte se i saznajte neto o drugoj strani!

Budite uvjerljivi!

Govorite s uvjerenjem i entuzijazmom! Sagledajte uzronike neke pojave! Koristite podatke, injenice, argumente! Odgovorite na tue argumente! Budite konkretni!Koristite primjere i humor! Izraavajte se da vas svi razumiju (izbjegavanje argona, stranih rijei...)! Nauite ispravno i razgovijetno izgovarati rijei! Prilagodite tempo i ton govora sadraju (poanta, stanke)! Pratite poruku govorom tijela! Ponovite glavne toke! Dopustite i drugima da dou do rijei! Potujte tue stavove!

5. STILOVI VOENJA RASPRAVEAutoritarni stil Voditelj se ne obazire na sudionike, on je autoritarni autoritet, sugestivan,sudionici se radije ne javljaju jer vjeruju da su rasprava i zakljuak formalna stvar, unaprijed odreeni. Taj je stil neproduktivan ukoliko se eli da sudionici budu aktivni i pridonose raspravi. Konfuzni stil Oit u neplaniranim raspravama, njime se gubi vrijeme. Svatko govori to hoe, najglasniji imaju glavnu rije, ostali se povlae, problemi se ne rjeavaju, rasprave su preduge. Donekle primjenjiv stil u manjim grupama ljudi priblino jednakih sposobnosti i visokog stupnja odgovornosti. Demokratski stil Radni materijal se pravodobno dostavlja, tema se na poetku ukratko izloi, zatim se o temi demokratski raspravlja, svatko ima pravo rei svoje miljenje, vlada snaga argumenata, voditelj je prvi meu jednakima, zakljuci su izraz volje veine.

VODITELJ treba poznavati sudionike i prilagoditi im nain voenja raspraveVano je znati: kakvi su njihovi interesi i potrebeimaju li dovoljno strunog znanjakakvo im je iskustvo u pogledu teme raspraveto misle o problemu / misle li drugaije od voditeljakako ih navesti da se zainteresiraju za problemkako potaknuti utljive na djelovanjekako izai na kraj s tekim sudionicima

Jeste li ikada pomislili na ovo?Sva ikada napisana literatura na engleskom jeziku sastoji se od obrazaca sloenih od samo 26 slova.Sve ikada naslikane slike kombinacije su samo triju primarnih boja.Bezbrojni izrauni digitalnih raunala provedeni su na temelju kombinacija od samo 2 komponente.Dakle, kada govorimo o neemu kao novom, zapravo govorimo o originalnoj kombinaciji ve postojeih komponenti.

LITERATURA:Braja, P. (1997) Umijee razgovora. Zagreb: C.A.S.H. Brookfield, S.D. (2005) Disscussion as a way of teaching, San Francisco: J. Wiley. Brown,N. & Keely, S.M. (2006) Asking the Right Questions: A Guide to Critical Thinking (8th Ed), New York: Prentice Hall. Daly, J. A., Friedrich, G. W., Vangelisti, A. L. (1990) Teaching Communication: Theory, Research and Methods, Hillsdale, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates. Goss Lucas S. & Bernstein, D.A. (2005) Teaching psychology step by step guide, Mahwah, New Jersey: Lawrence Erlbaum. Hale M.S. & E.A. City (2006) Leading student-centred discussion, London: Corvin press. Hardingham, A. (1995) Working in teams. London: Institute of Personnel and Development. Hargie, O. (2000) The Handbook of Communication Skills. London: Routledge. Hargie, O. & Dickson, D. (2004) Skilled Interpersonal Communication: Research, theory and practice. New York: Routledge. Knapp, M. L. & Daly, J. A. (2002) Handbook of Interpersonal Communication. Thousand Oaks, California: Sage. Nakamura,J. Shernoff,D.J., Hooker,C.H., Csikszentmihaly,M.(2009) Good Mentoring: Fostering