Konsalting usluge za JP Ceste Federacije Bosne i ...dev.jpcfbih.ba/.../dokumenti-klima/Otpornost_na_klimatske_promjene_.pdf · klimatske promjene u zemljama gdje EBRD provodi aktivnosti,

Swedish National Road Consulting AB (SweRoad) JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Konsalting usluge za JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Otpornost na klimatske promjene na cestovnoj mreži u Federaciji Bosne i Hercegovine

EBRD Contract number C35733/898/7485

Finalni izvještaj 2018-04-20

Finalni izvještaj – Otpornost na klimatske promjene na cestovnoj mreži u Federaciji Bosne i Hercegovine

2 (49)

Sadržaj Zahvalnica ................................................................................................................................................................ 3

Lista skraćenica ........................................................................................................................................................ 4

1. Sažetak ............................................................................................................................................................. 5

2. Uvod ................................................................................................................................................................. 6

2.1. Pozadina ................................................................................................................................................. 6

2.2. O projektu .............................................................................................................................................. 7

3. Provedba zadataka ........................................................................................................................................... 8

4. Zadatak 1 – Institucionalni okvir adaptacije cestovne mreže na klimatske promjene ....................................... 11

4.1. Uvod ..................................................................................................................................................... 11

4.2. Sudionici i partneri ................................................................................................................................ 11

4.2.1. Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) ....................................................................................... 13

4.2.2. Agencije za vodne slivove ................................................................................................................. 16

4.2.3. Federalna uprava civilne zaštite ........................................................................................................ 19

4.3. Mreža sudionika .................................................................................................................................... 20

4.4. Web stranica za adaptaciju na klimatske promjene ................................................................................ 21

4.5. Uspostavljanje sistema za pohranjivanje podataka o događajima uzrokovanim vremenskim uslovima na cestovnoj mreži .................................................................................................................................................. 21

4.6. Sažetak rezultata Zadatka 1 (Tabela 2) .................................................................................................. 22

5. Zadatak 2 – Mapiranje rizika i ranjivosti .......................................................................................................... 24

5.1. Uvod ..................................................................................................................................................... 24

5.2. Opšta ranjivost prema opisu JP Ceste .................................................................................................... 24

5.3. Procjena ranjivosti kroz studije odabranih pilot dionica ......................................................................... 25

5.3.1. Izbor dionica za pilot projekat .......................................................................................................... 25

5.3.2. Procjena rizika na odabranim dionicama ........................................................................................... 27

5.4. Sažetak rezultata Zadatka 2 (Tabela 6) .................................................................................................. 30

6. Zadatak 3 – Strateški pristup adaptaciji na klimatske promjene ...................................................................... 31

6.1. Akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene ................................................................................ 31

6.2. Revizija pravila i smjernica za dizajn ..................................................................................................... 33

6.3. Sažetak rezultata zadatka 3 (Tabela 9) .................................................................................................. 35

7. Zadatak 4 – Podrška u provedbi mjera otpornosti na klimatske promjene ....................................................... 36

7.1.1. Uvod i pristup ................................................................................................................................... 36

7.2. Demo projekti ....................................................................................................................................... 37

7.2.1. Demo projekat 1: Adaptacijska mjera ............................................................................................... 39

7.2.2. Demo projekat 2: Alternativne rute ................................................................................................... 41

7.2.3. Demo projekat 3: Analiza troškova i dobiti ....................................................................................... 41

7.2.4. Rezultati ........................................................................................................................................... 44

7.2.5. Zaključci za demo projekte ............................................................................................................... 46

7.3. Sažetak rezultata Zadatka 4 (Tabela 23) ................................................................................................ 47

8. Zaključci ......................................................................................................................................................... 48

9. Prilozi ............................................................................................................................................................. 49


3 (49)

Zahvalnica

Otpornost cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) oslanjat će se na sposobnost sistemskog integrisanja klimatskih otpornosti u buduće investicije. Koristeći sredstva iz Srednjoevropske inicijative, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sklopila je ugovor sa Švedskim državnim konsultantom za ceste - SweRoad kako bi podržala Javno preduzeće Ceste FBiH (JP Ceste) u uvođenju najbolje međunarodne prakse, u prepoznavanju i upravljanju klimatskim rizicima na cestovnoj mreži FBiH.

SweRoad zahvaljuje vladinim agencijama koje su sudjelovale u ovom poslu, kao što su Ministarstvo komunikacija i prometa, JP Ceste, Autoceste, Federalni hidrometeorološki zavod, Agencija za vodni sliv rijeke Save, Agencija za vodni sliv Jadranskog mora i Federalna uprava civilne zaštite za saradnju i spremnost pružanja potrebnih informacija.

Pripremio SweRoad s nezavisnim konsulentima

Fredrik Gustafsson, Voditelj projekta Eva Liljegren, Ekspert za prilagodbu klimatskim promjenama (Švedska direkcija za transport) Gordana Petković, Ekspert za prilagodbu klimatskim promjenama (Norveške ceste) Rolf Lövkvist, Ekspert za cestogradnju Björn Möller, Ekspert za edukaciju


4 (49)

Lista skraćenica

AKP Adaptacija na klimatske promjene

Ceste JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj

Autoceste JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine

FHMZ Federalni hidrometeorološki zavod

CEDR Conference of European Directors of Road www.cedr.eu

ROADAPT “Roads for today, adapted for tomorrow”, CEDR Međunarodni poziv za istraživanje stanja cesta 2012: Prilagođavanje klimatskim promjenama. Project website.

Climate-ADAPT Evropska platforma za adaptaciju na klimatske promjene http://climate-adapt.eea.europa.eu/

UNDP United Nations Development Programme Razvojni program Ujedinjenih Nacija

PIARC World Road Association www.piarc.org

SweRoad AB Švedska državna konsultantska firma za ceste AB

ISRBC Međunarodna komisija za sliv rijeke Save

http://www.cedr.eu/

http://www.cedr.eu/strategic-plan-tasks/research/cedr-call-2012/call-2012-climate-change-road-owners-adapting-climate-change/roadapt-project-results/

http://climate-adapt.eea.europa.eu/

http://www.piarc.org/


5 (49)

1. Sažetak

Rizici povezani s klimatskim promjenama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) bili su naglašeni u poplavama iz 2014. godine, što je dovelo do više od 20 smrtnih slučajeva, 90.000 prinudno iseljenih i milijarde dolara odštete. Ove poplave koje utiču na mostove, ceste, kuće, distribuciju električne energije, brane i infrastrukturu za zaštitu od poplava naglašavaju potrebu za uvrštavanjem klimatskih rizika u odluke o ulaganjima u kratkoročnu i dugoročnu infrastrukturnu imovinu.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) daje zajmove za popravak i modernizaciju cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dužnik su JP Ceste Federacije BiH (JP Ceste). U 2015. godini EBRD je provela studiju1 prilagodbe promjenama na cestama u FBiH. U Izvještaju je, između ostalog, istaknuta potreba za boljim razumijevanjem odnosa između vremenskih uslova i cestovnih mreža, potreba za saradnjom s drugim zainteresovanim stranama kao i potreba za razvijanjem pristupa rješavanju prilagodbe klimatskim promjenama.

Pored zajma, EBRD pruža JP Cestama i tehničku pomoć. Cilj je podržati JP Ceste u uspostavi institucionalnog okvira, procjeni klimatskih rizika, razvoju strategije prilagodbe i pružiti pomoć u vidu savjeta i smjernica. Švedska državna konsultantska firma - AB SweRoad - provela je projekat podrške tokom 2017. godine.

Sažetak rezultata projekta

• Institucionalni okvir za adaptaciju cesta na klimatske promjene (AKP cesta) koji predstavlja osnovu za saradnju s ključnim partnerima i dobavljačima baza podataka i dizajna za ceste: Hidrometeorološki zavod FBiH, Agencija za vodni sliv rijeke rijeke Save, Agencija za vodni sliv Jadranskog mora i Federalna uprava civilne zaštite.

• Grupu sudionika i detaljan opis njihovih budućih aktivnosti. Ova se grupa sastoji od državnih agencija ili institucija koje na različite načine imaju zajedničke interese za AKP.

• Postavljanje jedinstvenog sistema registrovanja događaja vezanih za vremenske prilike na cestovnoj mreži. Ovo je predloženo umjesto Sistema prikupljanja podataka od strane izvođača radova.

• Opšta metoda za procjenu ranjivosti na cestovnoj mreži FBiH, temeljena na postojećim kartama, hidrološkim informacijama, količiniama padavina i lokalnom poznavanju obilježenih područja.

• Procjena specifičnih ranjivosti provedenih kao pilot projekat za tri cestovne dionice koje su izabrali predstavnici JP Ceste, na temelju gore opisane metode.

• Nacrt strateškog pristupa AKP, temeljen na državnim strategijama u FBiH i međunarodnim okvirima za strategije prilagodbe i akcijskim planovima.

• Prijedlozi projekta za izmjenu primjera smjernica korištenih u JP Ceste. • Primjeri implementacije mjera prilagodbe, uključujući izbor alternativnih pravaca i

ekonomskih aspekata odabira istih, provedenih kao pilot projekti.

1 Adaptacija cesta na klimatske promjene u Federaciji Bosne i Hercegovine. Finalni izvještaj. 15. juli 2015. EBRD.


6 (49)

2. Uvod

2.1. Pozadina

Kada je Svjetski ekonomski forum predstavio svoj Globalni izvještaj o riziku 2016, ekstremni događaji uzrokovani promjenom klime i neuspjeh ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama prepoznati su kao neki od najviših rizika sa trajnim posljedicama. Deset godina ranije nijedan od ovih rizika nije bio na vrhu ljestvice. Međutim, tokom posljednjih nekoliko godina važnost tih rizika je porasla.2

Kao što je UN istaknuo u Petom IPPC izvještaju o procjeni klimatskih promjena3 i u Sendai okviru za smanjenje rizika od katastrofa4, ključno je za sve zemlje da rade na prilagodbi klimatskim promjenama i povećanju otpornosti. Sektor infrastrukture često se ističe kao vrlo važan sektor na kojem treba raditi. Funkcionalna infrastruktura je fizička okosnica svakog društva i bez nje je neminovno suočavanje sa ozbiljnim problemima.

Rizici povezani s klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini (FBiH) bili su obilježeni poplavama iz 2014. godine koje su uzrokovale više od 20 smrtnih slučajeva, 90.000 osoba je ostalo bez doma i milione dolara štete. Ove poplave, koje su oštetile mostove, ceste, kuće, otežale distribuciju električne energije, uništile brane i infrastrukturu za zaštitu od poplava, naglašavaju potrebu za uvođenje klimatskih rizika u odluke o ulaganjima u kratkoročne i dugoročne infrastrukturne građevine.5

Nakon poplava iz 2014. godine FBiH je ponuđena pomoć od nekoliko različitih programa finansiranih od strane donatora. Neki od njih, poput različitih programa obnove nakon poplava, započeli su odmah u 2014. godini. Ostali programi, kao što su, na primjer, Upravljanje rizikom od klizišta i Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbas počeli su kasnije. Program Svjetske banke gdje je u opticaju snimanje terena i voda iz aviona, tek treba započeti.

I u periodu prije poplave BiH građani su bili svjesni problema sa promjenjivim vremenom, pa je 2013. godine pokrenuta Državna platforma za smanjenje rizika od katastrofa. Iste je godine usvojena Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH. Međutim, BiH se suočava sa značajnim institucionalnim, finansijskim i ograničenjima ljudskih resursa kada je u pitanju rješavanje problema klimatskih promjena. Rad na prilagođavanju klimatskim promjenama i izgradnji otpornog društva je složen. To zahtijeva pristup različitim vrstama znanja, poput klimatskih projekcija i njihovih uticaja na prirodne opasnosti. To također zahtijeva duboko razumijevanje situacije i želju za saradnjom kako bi se postigli zajednički ciljevi. U zemljama ili sektorima s ograničenim sredstvima nužno je postaviti prioritet i usredotočiti se na produktivan rad.

2 https://www.weforum.org/ 3 https://www.ipcc.ch/report/ar5/index.shtml 4 http://www.unisdr.org/we/coordinate/sendai-framework 5 https://www.climatelinks.org/sites/default/files/asset/document/2016%20CRM%20Fact%20Sheet%20-%20Bosnia%20%28003%29.pdf

https://www.climatelinks.org/sites/default/files/asset/document/2016%20CRM%20Fact%20Sheet%20-%20Bosnia%20%28003%29.pdf

https://www.climatelinks.org/sites/default/files/asset/document/2016%20CRM%20Fact%20Sheet%20-%20Bosnia%20%28003%29.pdf


7 (49)

2.2. O projektu

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansira popravak i modernizaciju cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Primalac fondova će biti JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, a sredstva će se koristiti za popravak šteta uzrokovanih velikim poplavama u maju 2014. godine. Uticaji klimatskih promjena imaju potencijalno ozbiljne posljedice na ceste, koje su veoma važne za ekonomski razvoj regije djelovanja EBRD-a. Kako bi se povećala otpornost na klimatske promjene u zemljama gdje EBRD provodi aktivnosti, Evropska banka sistemski integriše procjene klimatskih rizika i mjere prilagodbe u svoje investicijske operacije.

U 2015. EBRD je provela studiju6 prilagodbe cesta na klimatske promjene u FBiH. Izvještaj je, između ostalog, istakao potrebu za boljim razumijevanjem odnosa između vremenskih prilika i cestovne mreže, potrebu za saradnjom s drugim zainteresovanim stranama i potrebu za razvijanjem pristupa prilagođavanju klimatskim promjenama.

Ulaganje u FBiH zahtijevati će kredit od 50 miliona eura za rehabilitaciju 34 dionice širom zemlje, uključujući mostove, tunele i nove zaobilaznice. Osim investicijskog projekta, EBRD je potražio tehničku pomoć putem projektnog tendera. Ciljevi u projektu bili su:

(1) Pružiti podršku JP ceste u uspostavljanju odgovarajućeg institucionalnog okvira za procjenu, upravljanje i pružanje informacija o klimatskim rizicima na cestovnoj mreži;

(2) Pružiti podršku JP Ceste u procjeni klimatskih rizika na cestovnoj mreži i mapiranju specifičnih slabosti

(3) Pružiti podršku JP Ceste u pripremi strategije prilagođavanja klimatskim promjenama; (4) Pružiti po potrebi podršku JP Ceste u implementaciji mjera otpornosti na klimatske

promjene u okviru relevantnog investicionog projekta

Švedski državni konsultant za ceste (SweRoad) je imenovan za podršku projektu, a projekat je sa radom počeo u martu 2017 godine.

6 Road climate change adaptation for the federation of Bosnia and Herzegovia. Final report. 15th July 2015. EBRD.


8 (49)

3. Provedba zadataka

Slijedi prikaz dosadašnjih aktivnosti projektnog tima sa kratkim sažetkom rezultata:

• Uvodni sastanak

Konsultanti su počeli sa radom 13. marta 2017. Uvodni sastanak održan je u glavnom uredu JP Ceste Federacije BiH u Sarajevu, s predstavnicima Ministarstva komunikacija i prometa, Cesta, Autocesta i međunarodnog konsultanta SweRoad. Konsultant je predstavio svoje iskustvo provedbe projekata vezanih za adaptaciju na klimatske promjene (AKP) i predstavio glavne točke projekta. Razmatrane teme bile su: kontakt osobe, vrijeme i mjesto službene kick-off radionice, partnerske organizacije, osnova za rad (podaci, karte), uredski prostori za konzultanta. Zapisnici s ovog sastanka priloženi su u Aneksu 1.

• Radni sastanak s JP Ceste i Autoceste

Sastanak je dogovoren 16.03.2017., na zahtjev konzultanta. Cilj je bio dobiti bolja saznanja o svijesti cestovnog sektora u Federaciji BiH o posljedicama klimatskih promjena i naporima koji se već ulažu u prilagodbu. Dnevni red sastanka je bio upotpunjen sa nizom pitanja koja su unaprijed poslana agencijama kako bi se imenovali relevantni sudionici. Pitanja su formulirana temeljem sheme iz nedavno objavljenog izvješća CEDR-a "Postupanje u uslovima klimatskih promjena", koja sadrži sljedeće ključne probleme: upravljanje, unaprjeđenje, prevenciju i suradnju. Ishodi s ovog sastanka ukljeučeni su u prezentacije koje je prezentirao konzultant na kick-off radionici.

• Sastanak sa stručnjakom za meteorologiju i FHMZ, koji također radi na scenarijima klimatskih promjena. Iako Ceste imaju dobro uspostavljenu komunikaciju sa FHMZ, klimatske projekcije nisu dio uobičajene suradnje. Važan zadatak u projektu će biti pomoć u razvoju dobre baze znanja za prilagodbu. FHMZ se smatra jednim od najvažnijih partnera za Ceste u radu na AKP. Zaključci s ovog sastanka uključeni su u prezentacije na kick-off radionici.

• Kick-off radionica

22. marta 2017. održana je kick-off radionica na kojoj su pozvani predstavnici glavnih sudionika. Uz predstavnike Ministarstva komunikacija i prometa, Cesta i Autocesta, sudjelovali su i predstavnici FHMZ, Agencije za vodni sliv rijeke Save i Jadranskog mora, Ministarstva sigurnosti BiH, Federalne uprave za civilnu zaštitu i Crvenog krsta u BiH. Na dnevnom je redu bio uvod u projekat, prezentacija područja stručnosti i iskustva konsultanta, primjeri iz rada na AKP u Švedskoj transportnoj administraciji i prezentacija pristupa konsultanta projektnom zadatku. Nakon toga je uslijedila kratka rasprava.

Nakon radionice održan je sastanak kako bi se isplanirali budući koraci. Dogovoreno je da Ceste obezbijede radni prostor za eksperte kao i osnovnu opremu. Federalno ministarstvo komunikacija i prometa je određeno kao glavni posrednik u komunikaciji između projekta


9 (49)

i sudionika.

• Ostvaren je kontakt sa Svjetskom bankom jer oni pripremaju sličan projekat kao SweRoad na temu AKP. Ostvarena komunikacija je bila pozitivna i postoji zajedničko razumijevanje da treba izbjegavati dupliciranje inputa. Daljnji razgovori o koordinaciji bit će održani. Predstavnik lokalnog ureda Svjetske banke u Sarajevu prisustvovao je 22. ožujka 2017. godine na kick-off radionici. EBRD je imao izravan kontakt s WB Project Managerom.

• Početni izvještaj je dostavljen EBRD-u, Ministarstvu komunikacija i prometa i JP ceste 4. aprila 2017 g. U izvještaj je uključen i projektni zadatak sa komentarima projektnog tima. Projektni zadatak je Aneks 1 ovog izvještaja. Izvještaj je ažuriran u maju nakon komentara EBRD.

• Intervjui s partnerskim agencijama u Sarajevu, april 2017. Konsultant je održao tri sastanka, 24.4. - 26.4. 2017, sa FHMZ, Agencijom za vodni sliv rijeke Save, Agencijom za vodni sliv Jadranskog mora i Upravom civilne zaštite. Ove agencije smatraju se najvažnijim partnerima JP Ceste za njihov rad na prilagodbi klimatskim promjenama. Cilj sastanaka bila je rasprava o potrebama JP Ceste i mogućnostima saradnje. Podaci prikupljeni na tim sastancima doveli su projekt do uspostave institucionalnog okvira za prilagodbu klimatskim promjenama. Ovo je opisano u poglavlju 1.2. Ovo su glavni zaključci: o FHMZ je važan izvor podataka i znanja, već usmjeren na uključivanje klimatskih

promjena. Zavod ima mogućnost pružiti prilagođene informacije o promjenama temperature i padavina, što je važno za planiranje, projektiranje i funkcionisanje cesta. Cilj konsultanta je uspostaviti kanal za bolju primjenu ovog znanja (npr. kroz web-pregled).

o Agencije za vodni sliv rijeke Save / Jadran su izvori statističkih podataka o poplavama, važni partneri za planiranje nove infrastructure otporne na klimatske uslove. Agencije također izdaju odobrenje za izgradnju. Cilj savjetnika je dodavanje aspekata klimatskih promjena na uspostavljene komunikacijske kanale.

o Federalna uprava civilne zaštite je partner u postupanju u hitnim slučajevima. Cilj konsultanta je da uloga cestovne mreže u postupanju u hitnim slučajevima bude prepoznata i uvedena u postojeće dokumente.

• Istraživačka studija (QS), Oslo, maj 2017. U početnom izvještaju, konsultant je predložio

primjenu metode Quickscan7 za procjenu rizika na izabranim dionicama. Tokom prvih mjeseci projekta konsultant je saznao više o potrebama i načinu rada JP Ceste. Smatrali smo potrebnim testirati primjenjivost Quickscan metode za procjenu rizika cestovnih pravaca koje je predložila JP Ceste. Pretpostavili smo kako će izgledati Quickscan metoda, pregledali smo dostupne podatke i otkrili nužne izmjene koje moraju biti urađene kada je

7 ROADAPT. Roads for today, adapted for tomorrow. CEDR Transnational Road Research Program Call 2012: Road owners adapting to climate change


10 (49)

u pitanju način procjene rizika. Konsultant će nastaviti raditi po izmijenjenoj metodi. • Tromjesečni izvještaj poslan je EBRD-u, Ministarstvu komunikacija i prometa i JP Ceste

19. juna 2017. godine. Izvještaj je ažuriran u septembru, nakon komentara EBRD-a. • Početkom jula obavljan je terenski rad u Tuzlanskom kantonu. Konsultant je zajedno

sa inžinjerima koji nadziru određene dionice proučavao 4 ceste koje su podložne odronima i klizištima usljed vremenskih nepogoda.

• Konsultant se sastao s JP Ceste i FHMZ 13.09.2017. FHMZ je predstavio svoj rad na klimatskim projektima na riječnim tokovima relevantnim za odabrane dionice za procjenu rizika.

• Susret sa Savom održan je 15. septembra s ciljem procjene glavnih mapa i baze znanja koja je dostavila Agencija Sava, a koja će se koristiti za procjenu rizika na odabranim dionicama.

• Susret sa FHMZ održan 20.9.2017 - s ciljem definisanja razvoja klimatskog atlasa i saradnje između EBRD projekta i FHMZ. FHMZ «klimatski atlas» pruža podatke za referentno razdoblje od 1961. do 1990. godine. Nadalje, FHMZ će imati podatke i statistiku za novije razdoblje, te napraviti opis klimatskih profila za svaku klimatsku zonu.

• Radionica o procjeni rizika održana je 19. septembra na kojoj su sudjelovali predstavnici JP Ceste, Autoceste, FHMZ, agencija Sava, Federalne uprave civilne zaštite i dva izvođača radova. Na dnevnom je redu bio uvod u metodu i testiranje metode na tri odabrane dionice.

• Završna radionica održana je 30. novembra. Na radionici je predstavljen rezultat projekta. Na radionici su sudjelovali Ministarstvo komunikacija i prometa, JP Ceste, FHMZ, Federalna uprava civilne zaštite, Svjetska banka i EBRD.

• Finalni izvještaj je poslan EBRD, Minisarstvu komunikacija i transporta i JP Ceste, datum: xxxx.


11 (49)

4. Zadatak 1 – Institucionalni okvir adaptacije cestovne mreže na klimatske promjene

4.1. Uvod

Prilagodba klimatskim promjenama je interdisciplinarni rad koji zahtijeva saradnju. Postoje mnogi primjeri međuzavisnosti sektora i različitih nivoa menadžmenta. Sektor prometa treba dobre i pouzdane projekcije klimatskih promjena. To podrazumijeva angažman stručnjaka iz oblasti meteorologije i hidrologije. Njihova stručnost potrebna je ne samo za dobivanje projekcija, već i za tumačenje i razumijevanje uticaja promjena pri čemu treba imati u vidu neizbježne nesigurnosti u projekcijama. Potrebna je geološka i geotehnička stručnost kako bi se opisao uticaj klimatskih promjena na nastanak klizišta.

Društvo kao cjelina mora sarađivati. Ubrzana izgradnja i urbanizacija povećavaju potrebu za rješavanjem izazova za upravljanje površinskim vodama. Dobro upravljanje šumama je važnije u vlažnoj klimi zbog uticaja šuma na stabilnost kosina.

Zato je prva zadaća ovog projekta bila podrška JP Ceste u uspostavljanju institucionalnog okvira za procjenu, upravljanje i pružanje informacija o klimatskim rizicima na cestovnoj mreži.

Final workshop held in Sarajevo November 30, with donor, beneficiary, stakeholders and consultant.

4.2. Sudionici i partneri

Tabela 1 daje pregled institucija koje je konsultant prepoznao kao najvažnije za institucionalni okvir adaptacije na klimatske promjene. Projekat kreće od pretpostavke da sve institucije na listi imaju interesa da uzmu učešće u ovoj mreži.

Četiri najvažnija sudionika/partnera u adaptaciji na klimatske promjene su: Federalni hidrometeorološki zavod, Agencija za vodni sliv rijeke Save, Agencija za vodni sliv Jadranskog


12 (49)

mora i Federalna uprava civilne zaštite. Podaci i pomoć koju ove agencije pružaju je podložna promjenama zbog klimatskih uticaja. Stoga je više truda uloženo u ostvarivanje saradnje i dogovora između JP Ceste i ove 4 agencije.

Tabela 1: Saradnici - Sudionici i partneri projekta

Saradnik projekta Uloga Izrada mapa i prikupljanje podataka:

Federalni hidrometeorološki zavod www.fhmzbih.ba

Izvor meteoroloških i hidroloških podataka Savjetuje o načinu razvoja meteoroloških stanica Pruža hidrološke i meteorološke podatke za pojedinačne projekte.

www.fop.fhmzbih.ba www.fhmzbih.ba

Informacije o klimatskim predviđanjima, mapama i očekivanim promjenama u klimatskim parametrima itd.

Klimatski atlas / bude objavljen/ + +http://www.unfccc.ba/klimatski_atlas/index.html

Željeni prilog Klimatski profili slivova rijeka; temperature, padavine, oticanja

Agencija za vodni sliv rijeke Save www.voda.ba

Operativni plan za odbranu od poplava: mape poplava, prikaz područja plavljenog 20, 100 i 500-godišnjim vodama, lista gradova podložnih poplavama i kritičnih nivoa voda koji traže urgentno reagovanje

Preporuke za specifične projekte cesta Projektni zadatak Planirani rad: mape rizika u fazi pravljenja Treba se pratiti

Agencija za vodni sliv Jadranskog mora www.voda.ba

Mape poplava – područje plavljeno 20, 100 i 500-godišnjim vodama – dio Operativnog plana odbrane od poplava

+ ostali dijelovi Federalnog Operativnog Plana za odbranu od poplava

Preporuke za specifične projekte namijenjene cestama Projektni zadatak Planirani rad: mape rizika u fazi pravljenja Treba se pratiti

Federalna uprava civilne zaštite http://fuczbih.gov.ba

Upravlja i postupa u urgentnim situacijama. Moramo uvrstiti prirodne nepogode i klimatske promjene u listu prijetnja/rizika. Moramo također postići da se uvidi važnost funkcije cestovne mreže u vanrednim situacijama. Uključeno kao projektni zadatak.

Federalni zavod za geologiju /Geološko istraživanje područja FBiH

http://www.fbihvlada.gov.ba/english/uprave/geologija.php http://www.fzzg.gov.ba/

Geološke mape (vrste tla, erozija)

Federalna uprava za geodetske i imovinsko-

Pruža podatke

Podaci o visini/mape

http://www.fhmzbih.ba/

http://www.fop.fhmzbih.ba/

http://www.fhmzbih.ba/

http://www.unfccc.ba/klimatski_atlas/index.html



http://www.voda.ba/

http://www.voda.ba/

http://fuczbih.gov.ba/

http://www.fbihvlada.gov.ba/english/uprave/geologija.php

http://www.fbihvlada.gov.ba/english/uprave/geologija.php

http://www.fzzg.gov.ba/


13 (49)

pravne poslove http://www.fgu.com.ba HEIS Institut za hidrotehniku Sarajevo. http://www.heis.com.ba/

Aktivni učesnik u UNDP projektu procjene rizika u slivu rijeke Vrbas

Drustvo za geotehniku BiH www.geotehnika.ba

Geotehničko mapiranje

Ministarstva Uloga Pružaju mape i

podatke Ministarstvo komunikacija i transporta

Glavni kontakt projekta. U okviru projekta: koordinira prioritete među ministarstvima i odobrava izmjene pravila dizajna.

Osim partnera na koje se projekat fokusirao, brojne agencije i istraživačke institucije mogu dati dragocjeni doprinos u radu na adaptaciji. Federalni Institut za geologiju pruža geološke mape. Federalna uprava za geodetske i imovinso-pravne poslove pruža podatke o nadmorskoj visini. Društvo za geotehniku u BiH i Institut za hidrotehniku Sarajevo važni su izvori znanja. Budući da je prostorno planiranje toliko važno za prilagodbu klimatskim promjenama, važno je pratiti rad i zakonodavstvo koje dolazi iz Ministarstva prostornog uređenja. Nekoliko lokalnih kontakata spomenulo je potrebu za boljim zakonodavstvom o upravljanju šumama. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH također je važan kontakt za budući rad.

4.2.1. Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ)

FHMZ je jedan od najvažnijih partnera za prilagodbu klimatskim promjenama. JP Ceste treba meteorološke podatke za svakodnevni rad cestovne mreže, planiranje i projektovanje novih cesta te za procjenu rizika na postojećoj cestovnoj mreži.

• Održavanje

JP Ceste treba informacije o trenutnim vremenskim prilikama i vremenskim prognozama. FHMZ objavljuje podatke do na svaki sat (kao za stanice u Sarajevu, Mostaru i na Bjelašnici). Podaci sa automatskih meteoroloških i padavinskih stanica su uvijek dostupni.

JP Ceste također koristi mjesečne statistike od FHMZ za redovna izvještavanja o radu i održavanju. Ovi podaci dolaze uz podatke dobijene od strane izvođača radova, kao dio građevinskog dnevnika.

Ugovori o radu na cestama temelje se na današnjoj klimi. Međutim, moraju se uzeti u obzir promatrani trendovi u razvoju važnih klimatskih varijabli.

• Planiranje, projektovanje i obnova

JP Ceste treba informacije o količini padavina i procjene oticanja vode. Važno je pronaći način uključivanja klimatskih promjena u dobijene podatke. Ovisno o projektiranom vijeku

http://www.fgu.com.ba/

http://www.heis.com.ba/

http://www.geotehnika.ba/

http://www.fbihvlada.gov.ba/english/ministarstva/promet_komunikacije.php

http://www.fbihvlada.gov.ba/english/ministarstva/promet_komunikacije.php

http://www.fzzg.gov.ba/

http://www.fgu.com.ba/

http://www.geotehnika.ba/

http://www.heis.com.ba/

http://fmpvs.gov.ba/index-en


14 (49)

trajanja cesta ili cestovnih konstrukcija potrebne su srednjoročne (2050) i dugoročne (2100) projekcije.

• Procjena rizika na postojećoj cestovnoj mreži

Pri procjeni rizika na postojećim cestama, JP Ceste traži procjenu promjena postojecih rizika zbog učinaka vremena i klime.

FHMZ redovno pruža meteorološke i hidrološke informacije putem svoje web stranice www.fhmzbih.gov.ba. Svi podaci su javno dostupni.

Osim toga, internet stranica koja se bavi Federalnim operativnim planom za odbranu od poplava pruža informacije o meteorološkim i hidrološkim podacima: www.fop.fhmzbih.gov.ba.

Federalni hidrometeorološki zavod je u procesu objavljivanja Klimatskog atlasa - kompilacije mapiranih klimatskih podataka za referentno razdoblje od 1961. do 1990., i to iz svih raspoloživih klimatskih stanica u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osim toga, prikazat će se rezultati projekcija temperature i padavina u svakoj klimatskoj regiji, zajedno s pregledom meteoroloških rizika koji su posljedica promjene temperature i padavina. Konsultant je smatrao Klimatski atlas toliko vrijednim za rad JP Ceste na daptaciji klimatskim promjenama, da je projekat EBRD-a uložio 5000 eura kako bi pomogao u završetku preostalih recenzijskih radova. Dodatnih 1250 eura uloženo je u razvoj interaktivne mape klimatskih promjena. Slika 1 prikazuje primjer informacija koje se mogu dobiti za klimatsku stanicu, u ovom slučaju Sarajevo. Slične informacije dostupne su i za 12 drugih klimatskih stanica.

Figure 1: Primjer FHMZ informacija za klimatsku stanicu “Sarajevo”.

SARAJEVO

METEOROLOŠKI RIZICI VEOMA VISOK RIZIK OD

• TEŠKIH PADAVINA I BUJICA VISOKI RIZIK OD

• OLUJNIH VJETROVA • SMANJENE VIDLJIVOSTI ZBOG MAGLE • VELIKOG SNIJEGA I POLEDICE TOKOM ZIMSKIH MJESECI • OLUJA • ZEMLJOTRESA

UMJEREN RIZIK OD • EKSTREMNO (VISOKIH I NISKIH) TEMPERATURA ZRAKA • POPLAVA (od dugotrajnih kiša sa ili bez topljenja snijega) • GRAD (LEDENA KIŠA) • SUŠA • KLIZIŠTA I ODRONJAVANJA • DRUGI METEORLOŠKI RIZICI

REFERENTNI PERIOD 1961-1990

KLIMATSKI SCENARIJ A2

2011-2040 2041-2070 TEMPERATURA

(°C) PADAVINE

(MM) TEMPERATURA

(°C) PADAVINE.

(%) TEMPERATURA

(°C) PADAVINE

(%) SPRING 9,5 225,5 +1,6 -5 +3,6 -10 SUMMER 18,1 241,9 +2,6 -20 +5,0 -40 AUTUMN 10,3 241,1 +1,8 -5 +3,6 -20 WINTER 0,3 223,4 +2,2 -5 +4,0 -20 ANNUAL AV, 9,6 931,9 +1,8 -10 +4,0 -40

http://www.fop.fhmzbih.gov.ba/


15 (49)

Uopšteno, projekcije pokazuju da se nivo godišnjih padavina neće značajno mijenjati. Međutim, nivo sezonskih padavina hoće. Osim toga, očekuje se porast intenziteta padavina. FHMZ trenutno ne radi na projekcijama intenziteta padavina, već na uspostavljanju pouzdanijih podataka kroz bolje mjerenje i statistiku.

Druga vrsta "klimatskog atlasa”8 razvijena je u UNDP sistemu i dostupna je on-line. Ona, međutim, pruža informacije o klimatskim promjenama, na osnovu malog broja stanica.

Predloženi uslovi saradnje

1. Osigurati jednostavan i praktičan pristup podacima FHMZ-a:

Projekat želi predložiti online predstavljanje najvažnijih izvora informacija koje će koristiti cestovni inžinjeri. To može biti zaseban URL na web stranici JP Ceste, ili na internoj mreži, ako postoji. Ovaj online aranžman mora pružiti:

• linkove za dvije službene stranice FHMZ • link za klimatski atlas s glavnim uputama za upotrebu • link za mape očekivanih projekcija klimatskih promjena • podatke o projiciranim promjenama temperature i padavina, za svaki vodni tok, na

interaktivnoj mapi.

2. JP Ceste razvija mrežu stanica koja je kompatibilna s FHMZ stanicama

3. JP Ceste prilagođava pravila, smjernice, tendere i ugovore na način da se koriste najnoviji raspoloživi podaci i/ili sigurnosna rezerva uvedena u slučajevima kada nema ažuriranih podataka o klimi. Ove prilagodbe trebale bi se temeljiti na preporukama i savjetima FHMZ-a, posebno su bitni savjeti o tome kako se uzati u obzir neizbježnu nesigurnost.

4. Projekat je pokrenuo inicijativu prema Ministarstvu komunikacija i prometa FBiH kako bi se napravili neophodni koraci da FHMZ bude prepoznat kao važna institucija za sve sektore i da se osiguraju finansije za njihov rad. Potrebna je koordinacija između ministarstava.

8 http://www.unfccc.ba/klimatski_atlas/index.html



16 (49)

4.2.2. Agencije za vodne slivove

JP Ceste treba podatke i kompetenciju agencija za vodne slivove planiranje i projektiranje novih cesta te za procjenu rizika na postojećoj cestovnoj mreži.

• Planiranje, projektovanje i obnova

JP Ceste treba mape poplava, mjerenje razine vode i poplava, statistike i mape rizika (u razvoju).

JP Ceste također treba savjete o tome kako uzeti u obzir uticaje poplava koji nisu obuhvaćeni trenutnom statistikom. Osim toga, procjena sigurnosne reserve (također uključiti klimatske promjene).

• Procjena rizika na postojećoj cestovnoj mreži

Pomoć pri procjenjivanju mogućnosti poplave u određenim područjima cesta, gdje nema podataka ili mapa.

Agencije za slivove rijeka su posvećene pružanju dobre osnove pružajući podatke: mjerenja i statistike. Ovo su glavni izvori informacija:

• Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine (2010.-2020.) definiše politiku upravljanja vodama na teritoriju Federacije. Strategija bi trebala biti osnova za politiku upravljanja vodama Federacije i odrediti tok djelovanja u smislu zaštite voda, zaštite od štetnih utjecaja vode i održive upotrebe vode.

• Odredbe o vrsti i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda (Službeni bilten broj 26/2009)

• Preliminarna procjena rizika od poplava, 2013., Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanje voda, ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06)

• Preliminarna procjena rizika od poplava 2013, podijeljena u četiri knjige: Knjiga 1 i 2 koja sadrži odredbe i poplavne mape za područje slivove I. kategorije, Knjige 3 i 4 - odredbe i poplavne mape za slivove kategorije II.

• “Federalni Operativni Plan odbrane od poplava” (FOP) objavljen je u decembru 2015. godine u službenom glasniku Federacije BiH s opsežnim tehničkim prilozima objavljenim na webu. Plan navodi odgovornosti i akcije u vrijeme prije predviđene poplave, tokom poplave i u razdoblju oporavka nakon poplave. FOP je izrađen za područja koja su svrstana u skupinu I kategorije. Zasebno se tretira sa i bez kontrolnih struktura / objekata. Informacije za svako područje su: karta poplava, popis naselja i dijelova naselja koja može biti potopljena te razina vode koja zahtijeva djelovanje u obliku kontinuiranog informiranja odgovornih agencija i osoba.

• Priprema se plan upravljanja koji treba dovršiti 2021. godine. • Izrađuju se mape rizika - biće važne za planiranje i održavanje cestovne mreže, iako će

se konačne odluke uvijek temeljiti na finansijama. • Svjetska banka ulaže u projekat koji uključuje snimanje terena i vode. Rezultati se očekuju

u jesen, nakon čega slijede hidrološke analize.

http://www.voda.ba/preliminarna-procjena-rizika-od-poplava-za-podrucje-federacije-bih

http://www.voda.ba/federalni-operativni-plan-odbrane-od-poplava


17 (49)

Agencije za slivove rijeka uviđaju klimatske promjene i smatraju da se uočene promjene u rezimu poplava i u vodostajima mogu objasniti klimatskim promjenama. Međutim, agencije ne rade na projekcijama razine poplava za buduću klimu. One su vrlo usredotočene i temelje svoj rad na dokumentovanim podacima i izračunatim statističkim vrijednostima. Ipak, komplikovano je ažurirati ove podatke zbog nedostatka kapaciteta. Na primjer, trenutno dostupna statistika ne uključuje veliku poplavu 2014.

Iako je vrlo malo primjera nesporazuma, projektni tim smatra da bi klimatske promjene mogle stvoriti potrebu za poboljšanje komunikacije u odnosu na današnju. Evo nekih primjera neželjenih uslova:

• Cestovna konstrukcija možda je nedovoljno dimenzionirana prvobitno. Na primjer, može se kao baza dizajna/osnova za projektovanje uvesti prekratak povratni period poplava. Odgovornost da ovo prepoznamo kao problem ili mogućnost da nešto uradimo u vezi toga nije definisana.

• Pri izradi projekta, JP Ceste zahtijeva informacije o razinama poplava, ali nedovoljno naglašava da mora biti uključen uticaj klimatskih promjena.

• Agencije daju statistički izračunate vrijednosti iz postojećih hidroloških studija (kao glavne reference), bez uključivanja uticaja mogućih promjena. (Pri tome se misli i na izmjerene vrijednosti koje još nisu uključene u statistiku i na očekivane promjene u budućnosti.)

• Agencije dostavljaju statistički obračunate vrijednosti bez dovoljno opisivanja potrebe za dodatnim radom kako bi dobili pouzdanije / ažurirane informacije.

• Službeno - uticaj klimatskih promjena smatra se dijelom opće nesigurnosti i kompenzira se dodavanjem pragmatično odabranih sigurnosnih margina. Na primjer, dodano je dodatnih 80 cm za nivoe mosta. Međutim, ova "kompenzacija" sigurnosti može lako završiti kao ničija odgovornost. Ponekad se ne uzimaju u obzir svi potrebni aspekti.


1. Osigurati jednostavan i praktičan pristup podacima iz agencija za riječne slivove i sliv Jadranskog mora Projekat je predložio on-line predstavljanje najvažnijih izvora informacija koje će koristiti cestovni inžinjeri. Pogledati 5.4. To može biti zaseban URL na web stranici JP Ceste, ili na internoj mreži, ako postoji. Ovaj online aranžman pruža:

- Link za Operativni plan obrane od poplava, s objašnjenjima - Informacije o tekućem radu - procjeni rizika rada i mapa rizika u razvoju.

2. Uložiti trud u preciziranje izražavanja potreba i mogućnosti Tipični projektni scenarij obuhvaća sljedeće korake: agencije za riječne slivove daju saglasnost na planove projekata, koji na primjer uvrštavaju uslov 100-godišnjeg povrata voda, kao osnovu dizajna. Agencije daju podatke o razini100-godišnje poplave, JP Ceste zatim nastavljaju s projektom prema dobijenoj 100-godišnjoj razini poplava. Konačni dizajn ponovno se šalje Agencijama za riječne slivove na odobrenje. Ako agencije smatraju da projekat nije dovoljno dobar u odnosu na nivoe voda, mogu ga odbiti.


18 (49)

Nekoliko situacija u "sivoj zoni" treba se opisati i regulisati i odrediti ko je odgovoran za realizaciju. Treba jasno reći je li potrebno dodatno raditi i koja će strana pristupiti poslu.

3. JP Ceste prilagođava pravila dizajna, smjernice, ponude i ugovore, na način da se zahtijevaju najnoviji podaci o poplavama, zajedno s opisom potencijalne nesigurnosti. Ove prilagodbe trebale bi se temeljiti na preporukama i savjetima agencija za slivove rijeka. Treba barem uključiti klauzule kao što su: "promjena klime mora se uzeti u obzir" ili "konstrukcija mora biti dimenzioniana da podnosi klimatska opterećenja tokom svog životnog vijeka".

Sigurnosne granice, kako bi nadoknadile nedostatak ažuriranih podataka, moraju biti formulisane u svakom pojedinačnom slučaju, uz saglasnost agencija za sliv rijeke.

Ostale opcije za raspravu i procjenu:

• JP Ceste mogu odlučiti da ulažu u dimenzioniranje za višu razinu poplave nego što je to predviđeno u određenom projektu.

• JP Ceste mogu donijeti opće promjene u svojim projektnim pravilima, uz suglasnost Ministarstva. Na primjer, uvesti veću sigurnosnu granicu u pravilima dizajna kako bi se uzeli u obzir nedostatak modifikacija zbog klimatskih promjena i neizbježne nesigurnosti.

4. Projekat je pokrenuo inicijativu prema Ministarstvu komunikacija i prometa kako bi znanje bilo kompatibilno s potrebama. Agencije za riječne slivove smatraju promjene zakona i pravilnika kao najbolji (ako ne i jedini) način da se osigura promjena. Ako to zakon propisuje, agencije će neizbježno provoditi opsežnije procjene i mjerenja.


19 (49)

4.2.3. Federalna uprava civilne zaštite

Ova agencija je važan partner za JP Ceste kada je u pitanju upravljanje hitnim slučajevima na cestovnoj mreži. Uprava za civilnu zaštitu je izvršno tijelo u upravljanju izvanrednim situacijama i ima funkciju tajnika. Glavna je odgovornost Federalnog štaba civilne zaštite. Ta dva neovisna tijela izravno su odgovorna Vladi.

Ovo su glavni propisi / zakonodavstvo:

• Trenutno se izrađuje Zakon "Zaštita i spašavanje". Posljednji put izmijenjen i dopunjen 2010. godine. Temeljem ovog zakona obavlja se procjena ranjivosti (procjena prijetnji).

• "Procjena ugroženosti" je "živ" dokument; Trebalo bi ga ažurirati i nove rizike uvoditi kontinuirano (propisano zakonom). Međutim, ažuriranje nije pravovremeno izvršeno, postoje kašnjenja. Zadnja "Procjena prijetnji" je urađena 2014. godine

• "Program razvoja” je strateški dokument, a rezultat Procjene ugroženosti. On pruža osnovu za "Plan" koji slijedi.

• "Plan zaštite i spašavanja od prirodnih katastrofa" sastoji se od zadataka koji su prioritetni u "Programu razvoja". CPA trenutno priprema novi plan koji je predmet kontinuiranog ažuriranja.

Postoji nekoliko pitanja od zajedničkog interesa, koje treba razmotriti unutar ovog projekta:

• Alternativne rute treba tretirati s više pažnje. Nedostatak alternativnih ruta navodno je problem na većini cesta. Neke postojeće alternativne rute nisu adekvatne za teški promet. Osim toga, alternativni putevi nisu unaprijed odlučeni, oni se odabiru u svakom pojedinačnom slučaju.

• Važnost cestovne mreže u hitnim slučajevima, radi osiguranja sigurne evakuacije građana, treba riješiti u regulatornim dokumentima. Zaštita građana usko je povezana s lokalnom infrastrukturom (ponekad cestama niske razine).

• Zajednički je interes ukazati na sve moguće prijetnje sigurnosti, od kojih je jedna i nedostatak zakonodavstva o šumarstvu u Federaciji. Ne postoji baza podataka o klizištima kako bi se to dokazalo, ali nekontrolisana sječa šuma najvjerovatnije je jedan od glavnih uzroka klizišta. Stoga je važno sarađivati s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Ministarstvo je odgovorno za šumarstvo i rad agencija za riječne slivove (Sava i Jadran).


1. Osigurati da prirodne opasnosti (uključujući vremenske uslove i klimatske promjene) budu prepoznati kao jedan od najvažnijih izvora rizika. U interesu cijelog društva da je cestovna mreža dovoljno jaka da zadrži svoju ulogu kod građana, također i u budućim klimatskim uslovima.

2. Osigurati da je važnost funkcionalne cestovne mreže u hitnim slučajevima prepoznata. Zajednički je interes da ceste održavaju svoju ulogu, također u hitnim slučajevima, i osiguravaju sigurnu evakuaciju. Ovdje je važna saradnja na alternativnim rutama.


20 (49)

3. Projekat je formulisao inicijativu prema Ministarstvu komunikacija i prometa, za uvođenje izmjena i dopuna regulatornih dokumenata Federalne Uprave za civilnu zaštitu i / ili pravilnika za JP Ceste.

4.3. Mreža sudionika

U idealnom slučaju, sve zainteresovane agencije i firme trebaju redovno sarađivati i pridonijeti ukupnoj prilagodbi društva klimatskim promjenama. Primjer ove potrebe su situacije kada nedostatak propisa na jednom području rada ili sektora (šumarstvo, gradnja i planiranje) može uzrokovati sistemske rizike na cestovnoj mreži. Iako se problemi mogu riješiti unutar svakog pojedinog projekta, dugoročna saradnja bi bila učinkovitiji način rada.

Na početku projekta konsultant je bio mišljenja da bi bilo ispravno težiti formiranju veće mreže sudionika, gdje su uključeni svi relevantni partneri. Međutim, nakon iskustva iz prvih mjeseci projekta, odlučili smo se usredotočiti na četiri glavne agencije opisane gore i predložiti uslove saradnje između njih i JP Ceste. Ipak ćemo prikazati dvije mreže sudionika, koje mogu biti modeli i za buduću saradnju u FBiH. Primjer 1 državne mreže sudionika: Švedska državna mreža agencija Švedska je uspostavila mrežu vladinih agencija za prilagodbu klimatskim promjenama. Svrha mreže je olakšati državno planiranje i provedbu mjera adaptacije, te na taj način povećati otpornost društva prema klimatskim promjenama. Vladine agencije zadržavaju svoje izvorne odgovornosti i imaju odgovornost za prilagođavanje klimatskim promjenama u svojim područjima stručnosti. Pitanjima od zajedničkog interesa se upravlja kroz zajedničku i koordiniranu akciju.

Vladine agencije sarađuju sa švedskim općinama i kantonalnim vijećima na web portalu za prilagodbu klimatskim promjenama. Portal sadrži informacije o učincima klimatskih promjena, upravljanju rizicima, kako se može razviti plan prilagodbe i primjere kako se prilagodba klimatskim promjenama može integrisati u svakodnevni rad. Osamnaest vladinih agencija uključeno je u mrežu i portal.9

Primjer 2 državne mreže sudionika: Norveški forum za odbranu od opasnosti uzrokovanih prirodnim katastrofama U Norveškoj je saradnja između vladinih agencija koje rade na upravljanju prirodnim opasnostima formalizirana osnivanjem Foruma za opasnosti od prirodnih katastrofa. Jedan od glavnih ciljeva ovog foruma je razvoj i praćenje državne strategije upravljanja rizikom od poplava i klizišta. Državna strategija ima za cilj postići bolju zajedničku upotrebu resursa, bolju kvalitetu usluga, veću svijest i razumijevanje u svim područjima odgovornosti te omogućiti pristup informacijama. Forum je također odgovoran za norveški udio u Sendai

9 Geological Survey of Sweden, National Food Agency, National Veterinary Institute, Public Health Agency of Sweden, Sami Parliament of Sweden, Swedish Meteorological and Hydrological Institute (leader), Swedish Transport Administration, Swedish Civil Contingencies Agency, Swedish Environmental Protection Agency, Swedish Mapping, Cadastral and Land Registration Authority, Swedish Agency for Marine and Water Management, Swedish Board of Agriculture, Swedish County Administrative Boards (in Swedish), Swedish Energy Agency, Swedish Forest Agency, Swedish Geotechnical Institute, Swedish National Board of Housing, Building and Planning, Swedish National Heritage Board


21 (49)

okviru za smanjenje rizika od katastrofa10. Direkcija za norveške vodne resurse i energiju (NVE) ima koordinirajuću odgovornost za uspostavu državne strategije i također je odgovorna za upravljanje Forumom za prirodne opasnosti.11 Godišnja konferencija, "Državni forum za sprečavanje poplava i klizišta", važno je mjesto susreta i mjesto razmjene znanja i iskustava.

4.4. Web stranica za adaptaciju na klimatske promjene

Konsultant je pokrenuo kreiranje jednostavnog pregleda u vidu web stranice najvažnijih pitanja, izvora informacija i kanala saradnje, sa linkovima i objašnjenjima. JP Ceste su odlučili da će ova web stranica biti dio njihove postojeće rubrike "Aktivnosti". Ciljna skupina su članovi osoblja JP Ceste koji rade na planiranju, dizajnu, ugovorima, tj. svim zadacima koji trebaju uzeti u obzir klimatske promjene.

Prednosti web stranice su:

- daje smjernice osoblju JP Ceste vezano za informacije koje treba prikupiti i pitanja o kojima treba povesti računa;

- pridonosi opštoj svijesti o problemima koje donose klimatske promjene; - to je pristupačan i jednostavan način prikazivanja rezultata ovog projekta.

Glavni sadržaj web stranice su linkovi za najvažnije izvore informacija (mape i podaci), kratka verzija glavnih tačaka ovog projekta (kratki tekstovi, brojke itd.). Postavljanje stranice ne zahtijeva često održavanje. Međutim, preporučuje se redovna provjera linkova od strane imenovanog administratora.

4.5. Uspostavljanje sistema za pohranjivanje podataka o događajima uzrokovanim vremenskim uslovima na cestovnoj mreži

U Projektnom zadatku je napisano da konsultant treba osigurati razvoj baze podataka za prikupljanje i analizu podataka unutar JP Ceste. Konsultant je krenuo od pretpostavke da je to značilo vremenske podatke koje su prikupili izvođači radova na cestama. Međutim, prema našim kontaktima u JP Ceste, čini se da nema potrebe za takvom vrstom baze podataka. Informacije koje prikupe izvođači radova trenutačno se dostavljaju svakodnevno u obliku kopije dnevnika održavanja, a te informacije se prikupjaju zbog zakonskih razloga kada se dogode nesreće na cestama.

Umjesto ove baze podataka, konsultant je ponudio jednostavan sistem za registraciju događaja povezanih s vremenskim nepogodama. Kako bi se izgradila otporna cestovna mreža,

10 http://www.unisdr.org/we/coordinate/sendai-framework 11 In addition to NVE, the Forum consists of representatives from the Directorate for Civil Protection and Preparedness (DSB), the Norwegian Public Roads Administration, Bane NOR, (state-owned company responsible for the national railway infrastructure), the municipality's organization (KS), the Meteorological Institute, the Environment Directorate (MD), the Agriculture Directorate, MET, Kartverket (National Mapping Authority) and the County Councils' work committee.

http://www.unisdr.org/we/coordinate/sendai-framework


22 (49)

važno je povećati znanje o postojećem stanju i objektima. Metoda procjene rizika omogućit će razumijevanje potencijalnih rizika i ranjivosti. Međutim, te se informacije moraju neprestano nadopunjavati podacima o stvarnim dešavanjima, kao klizištima ili poplavama.

Takve informacije važne su za učenje, razmjenu iskustava i izradu prijedloga mjera za spriječavanje ponovljanja sličnih događaja. Ovo se sastoji od osnovnog formulara za podatke koji se može koristiti za prikupljanje najvažnijih informacija o takvim događajima (prilog 2.1). Projekat je također napravio jednostavnu Excel tabelu koja se može koristiti kao baza podataka iz koje se koordinate događaja mogu koristiti za izradu GIS mapa. Shema sadrži informacije o uzroku i opsegu štete, razlikujući osobnu štetu, oštećenje imovine, posljedice za okoliš ili finansijsku štetu za dužinu putovanja ili društveno-ekonomski troškovi prekida saobraćaja (prilog 2.2).

4.6. Sažetak rezultata Zadatka 1 (Tabela 2)

Ishod Opis Status Sljedeći koraci Uslovi saradnje/Memorandum o razumijevanju

Konsultant je poslao 3 nacrta uslova saradnje Cestama (prilog 1) koji opisuju prijedloge načina saradnje JP Cesta sa partnerima. Ovi prijedlozi nemaju zakonski osnov.

Dostavljeni nacrti ugovora, ali ne i potpisani od strane institucija.

JP Ceste trebaju da revidiraju uslove saradnje i potpišu ih sa relevantnim partnerima. Ovo je Aktivnost 4 u Akcionom planu (prilog 4)

FHMZ Klimatski atlas Opis potreba je dostavljen FHMZ-u kao i finansijsko rješenje za recenziju klimatskog atlasa. Informacije i link za Atlas su objavljene u okviru rubrike “Aktivnosti” na web stranici JP Ceste.

FHMZ trenutno radi finalne izmjene Atlasa. U skladu sa MoU, od njih se očekuje da obavijeste Ceste o svim izmjenama.

Dostavljanje: Objava na web stranici Cesta i dogovor o načinu ažuriranja objavljenih postova.

Web stranica / web stranica koja olakšava saradnju

Postavljanje jednostavne web stranice koja sadrži kratki pregled uticaja klimatskih promjena na cestovnu mrežu i link sa glavnim izvorima podataka i informacija.

Prva verzija je urađena uz konsultacije sa agencijama koje pružaju informacije.

JP Ceste trebaju imenovati osobu koja će ažurirati postove u suradnji s FHMZ i agencijama riječnih slivova (Sava, Jadransko more). Aktivnost 2 u Akcijskom planu (prilog 4).

Sistem čuvanja podataka o

Formular za podatke i Excel file za unošenje vremenskih događaja i glavnih

Isporučeno Cestama u Excel formatu koji je

Formalna primjena u svakodnevnom radu Cesta.


23 (49)

vremenskim prilikama i događajima

informacija o njihovim posljedicama.

spreman za upotrebu. Nije službeno u upotrebi.


24 (49)

5. Zadatak 2 – Mapiranje rizika i ranjivosti

5.1. Uvod

Cilj zadatka 2 je pružiti razumijevanje stanja cestovne mreže. Cilj je procijeniti i osigurati otpornost postojeće infrastrukture i objekata te omogućiti bolje operativno donošenje odluka u odnosu na uposlene, infrastrukturu ili objekte koji su pod nepovoljnim uticajem ekstremnih vremenskih uslova.

Jedan aspekt "stanja cestovne mreže u prilagođavanju na klimatske promjene" je opšta izloženost i ranjivost. Izvještaj EBRD-a iz 2015 godine daje dobar pregled izazova s kojima se FBiH suočava u vezi s klimatskim promjenama općenito, a posebno u cestovnom sektoru. Nalazi u izvještaju mogu se ukratko prikazati kao poplave i klizišta koji predstavljaju najveće rizike, promjene količine padavina i ograničena mogućnost predviđanja ekstremnih događaja.

Drugi aspekt "stanja cestovne mreže u prilagođavanju na klimatske promjene" je poznavanje specifičnih ranjivosti pojedinih cesta, kako ih procijeniti i kako tumačiti i koristiti rezultate procjene.

5.2. Opšta ranjivost prema opisu JP Ceste

Zbog velike raznolikosti klime, različiti dijelovi BiH suočavaju se s različitim vrstama prijetnji bosanskoj cestovnoj mreži. Tokom zime, intenzivne snježne padavine, grad, lavine i vrlo promjenjive temperature mogu uzrokovati ozbiljan problem za cestovne upravnike o obavljanju njihovog posla. U proljeće, topljenje snijega, visok nivo vode, kiše i mraz mogu oštetiti infrastrukturu zbog poplava, klizišta i pukotina na asfaltu. Tokom ljeta i jeseni intenzivne padavine mogu uzrokovati mulj i poplave. Dugi periodi toplote i nanošenja oštećuju asfalt, ali mogu također rezultirati većim oštećenjem kada konačno dođe kiša.

Zimska operacija jedan je od glavnih izazova, posebno na planinskim cestama. Visoke dnevne varijacije temperature otežavaju zimsko održavanje. Snježne padavine mogu biti tako teške da oštećuju cestovne strukture, to se često pojavljuje u februaru. Primjeri ekstremnih padavina jesu zime u 2000., 2007. i 2011. godini. Osim toga, lavine i klizeći snijeg su problem. Promjenjive temperature oko nule mogu uzrokovati zamrznuće cesta i uzrokovati nesreće.

Geologija u BiH je raznovrsna. Varijacije temperature povećavaju rizik od klizišta. Dugo razdoblje sa niskim temperaturama može dovesti do mraza kada je zima završena.

Povremeno se javljaju poplave. Iako poplave ne mogu biti same po sebi problem, one često dovode do klizišta u poplavljenim područjima i time utiču na ceste. Drugi problem je u tome što nekontrolisana sječa povećava nestabilnost i također može uticati na tok vode u rijekama i potocima. Mnogi tokovi nisu dovoljno regulisani i često mijenjaju svoje pravce.

Drugi veliki problem je nekontrolirana izgradnja i urbanizacija duž cesta (zbog loše lokalne infrastrukture). Područja oko cesta su popločana, a površine infiltracije smanjene. U takvim uslovima postojeća drenaža može biti nedovoljna.


25 (49)

5.3. Procjena ranjivosti kroz studije odabranih pilot dionica

5.3.1. Izbor dionica za pilot projekat

Tim JP Ceste je izabrao 5 dionica koje oni smatraju važnim kada su u pitanju uticaji klimatskih promjenana području FBiH.

Slika 2: Dionice odabrane od strane Cesta

Naredna tabela prikazuje rute, izazove i odgovarajuće mape poplava koje su pronađene na web stranici Agencije za riječni sliv rijeke Save (“Operativni plan za odbranu od poplava’’).


26 (49)

Tabela 3: Informacije o 5 odabranih dionica

Broj autoputa

Dio ceste Glavni rizici/izazovi Postojeće mape poplava (linkovi)

M 1.8 Pelagićevo - Srebrenik

Poplave, nestabilnost prelaza i okolnih područja

Tinja

M 4 Donja Orahovica - Šićki Brod

Poplave i bujice. Spreča

M 17 Karuše – Ozimica Poplave, klizišta, nestabilnost, nepredvidive bujice

Bosna

M 16 Crna Rijeka – Jajce Jug

Bujice (rijeke sliva Vrbasa) i nestabilnost unutarnjih područja

Vrbas – ne postoji relevantna mapa plavljenja

M 14 Srbljani – Bosanska Krupa

Klizišta u minskim poljima, naselja preblizu cestama, nedostatak odvodnih kapaciteta

Una – ne postoji relevantna mapa plavljenja

Dalje uspostavljanje prioriteta je urađeno na osnovu postojećih podataka.

• FHMZ je uspio dostaviti projekcije temperature, padavina i protoka vode u riječnim slivovima koji pripadaju rijeci Savi. Projekcije su se odnosile na dionice M1.8, M4 i M17.

• FHMZ je koristio rezultate iz WATCAP projekta (Adaptacijiski Plan prilagođavanja klimatskim promjenama sliva rijeke Save), kao osnov za opisivanje klimatskih projekcija u riječnim slivovima koji odgovaraju odabranim dionicama.

• Za iste dionice, projekat je dobio detaljne poplavne linije od Agencije za vodno područje rijeke Save, za dvadesetogodišnje, stogodišnje i petstogodišnje poplave. Mape rizika od poplava na kojima trenutno radi Agencija nisu pokrivale ove dionice.

• Federalna uprava za civilnu zaštitu nije imala nikakvih prefernci u pogledu odabira dionica.

• Tri odabrane dionice pokrivale su područja sa i bez ponavljanja, uključujući i rizik od poplave i klizišta, čime je napravljena baza za demo projekte.

Poplavne mape koje je dostavila agencija Sava prekrivene su slojem mapa odabranih dionica. Taj posao su uradili predstavnici Cesta. Preklapanjem 100-godišnje poplavne linije s mapom ceste dalo je mogućnost da vidimo koji dijelovi ceste su najviše izloženi riziku od poplava. Prekrivanje 500-godišnje poplavne linije i mapa puta pokazalo nam je izvjestan trend u razvoju rizika od poplava.

Ceste su imale snimke odaranih dionica na videu, tako da je pregled urađen virtuelno na ekranu.

http://www.voda.ba/udoc/FOP/pbzvo/P-R-Tinje/Mapa-plavljenja.pdf

http://www.voda.ba/udoc/FOP/pbzvo/P-R-Bosne/P-Spreca/Mapa-plavljenja.pdf

http://www.voda.ba/udoc/FOP/pbzvo/P-R-Bosne/P-Maglaja/Mapa-plavljenja.pdf


27 (49)

5.3.2. Procjena rizika na odabranim dionicama

Radionica je održana 21. septembra, uz sudjelovanje izvođača radova i predstavnika Cesta za odabrane dionice, predstavnika Agencije za sliv rijeke Save i Federalne uprave za civilnu zaštitu. Održani su preliminarni sastanci sa FHMZ i Agencijom Sava, kako bi se provjerili podaci i mape koje će se koristiti za procjenu rizika.

Metoda procjene rizika primijenjena u ovom radu opisana je u Prilogu 3.1. Procjena je provedena "vožnjom" duž svake dionice, zaustavljanjem na pojedinim mjestima i dijelovima ceste koje je izvođač istaknuo kao izazov uz opis i raspravu o problemima. Za svaku su tačku identificirani glavne opasnosti - događaji povezani s vremenskim uslovima - koji bi mogli dovesti do zatvaranja ceste. Sljedeći faktori su ocijenjeni od 1 do 3:

• vjerovatnoća događaja, • zatvaranje ceste: razmjer i trajanje, • prilagodljivi kapacitet: ponavljanje, spremnost Cesta za rješavanje ovog rizika • vrijednost/važnost ceste; udio teretnog prometa, područje koje je ugroženo zbog

prekida prometa.

Na temelju pojedinačnih rezultata, izračunat je konačni rizik, slijedeći algoritam u metodi procjene rizika.

Na radionici, u prvoj primjeni ove metode, vrijednost /važnost ceste označena je najvišom ocjenom (3) za sve ispitane dionice. Sve odabrane dionice smatrane su prioritetnim, i cilj procjene rizika nije bio upoređivati ih. Postavljanje iste vrijednosti za cestovnu vrijednost pojednostavilo je posao. Nakon što je procjena rizika provedena, ocijenjena i unesena u tabelu, osoblje u Cestama i izvođači izvršili su konačnu kontrolu. Napravljene su neke konačne izmjene.


28 (49)

Tabela 4: Sažetak koraka poduzetih u procjeni rizika

Korak Učesnici Fokus rada Ishod Teoretsko istraživanje

JP Ceste 12.9.2017 JP Ceste & FHMZ 13.9.2017 Agencija za vodni sliv rijeke Save 15.9.

Prikupljanje dostupnih meteoroloških i hidroloških podataka, klimatskih projekcija i mapa poplava koje su relevantne za odabrane ceste, te procjena njihove adekvatnosti. JP Ceste su dostavili • Podatke o dionicama - detaljnu mapu puta za dokumentaciju (GIS) • Podatke o prometu • Informacije o crnim tačkama

Pružene osnovne informacije za procjenu rizika.

Radionica 19.9.2017 JP Ceste: odgovorna osoba za dionice, profesionalci koji odgovaraju zahtjevima sastava tima u opisu metode. Izvođač - odgovorna osoba za određeni dio puta. Lokalni predstavnik Agencije za vodni sliv rijeke Save Predstavnik Federalne uprave civilne zaštite.

(Virtuelna) vožnja dužinom odabranih dionica Identifikacija rizika, analiza, procjena rizika. Zabilježeni svi poznati rizici u mapu puta. Procjena nivoa rizika.

Mapa dionica, poplavnih linija za 100godišnje i 500godišnje poplave, svi ranjivi objekti i ceste obilježene i izazovi opisani riječima i brojčano.

Teoretsko istraživanje

JP Ceste 21.9.2017 Analiza rezultata, pojašnjenje posebnih izazova, rasprava o budućim smjernicama za daljnji rad JP Cesta.

Izvještaj Radni plan Dopunjen Akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene

Teoretsko istraživanje

JP Ceste i ugovarači Novembar 2017

Finalna provjera ishoda procjene i opis rizika.

Izvještaj / provjereni rezultati rada.

Sljedeća tabela sažima glavne rezultate procjene rizika na jednoj od tri odabrane dionice, M1.8 Pelagičevo-Srebrenik. Za svaku tačku nalazi se opis izazova i i brojčano obilježje nivoa rizika, od 1 do 3, gdje 3 označava najveći rizik. "Trenutni rizik" temelji se na procjena vjerovatnosti danas, a "Budući rizik" odgovara vjerovatnosti u budućnosti, pod projiciranim klimatskim uslovima. Označeni su svi brojevi rizika koji su veći od 2,5. Oni predstavljaju najranjivije tačke koje bi trebale biti prioritetne.


29 (49)

Tabela 5: Rezultati procjene rizika na cesti M 1.8 Plagićevo - Srebrenik

Koordinate Izazov Trenutni rizik

Budući rizik

1 15+781 Tunel Ormanica je sklon poplavama. Popravak je ograničen. Obično se mora sačekati da nivo rijeke Tinje spadne. Regionalna cesta služi kao alternativna ruta.

2,0 2,3

2 17+887 Poplava, erozija brane i sapiranje. Cesta nije obično zatvorena. Za vrijeme teških kiša saobraćaj se zaustavi do 24h.

2,0 2,3

3 19+180 Poplave zbog nefunkcionalne drenaže. Problem je ilegalna gradnja duž ceste. Stajaća visoka voda uzrokuje oštećenja nab rani in a cesti, što predstavlja dodatnu opasnost za sigurnostsaobraćaja.

2,4 2,4

4 19+578 Usko korito rijeke. Sporiji protok vode uzrokue poplave i oštećenja brane.

2,2 2,5

5 20+195 Propust zatvoren zbog ilegalne gradnje. Potrebne novedrenaže

2,3 2,6

6 20+872 Propust nedovoljan, često začepljen. Odvodi neodgovarajući.

2,1 2,4

7 21+182 Crna tačka. Bujični potok. Propust postoji, ali je često začepljen i van funkcije zbog ilegalne gradnje. Voda preplavljuje cestu.

2,4 2,4

8 21+182 Povezano sa tačkom br. 7. Propust ispod lateralne ceste zatvoren. Problem sa erozijom i stajaćom vodom.

2,3 2,6

9 22+065 Bujični potok uzrokuje poplave i oštećenja stubova mosta. Potencijalno zatvaranje ceste zbog oštećenja mosta.

2,2 2,5

10 24+950 Bujični potok, uzrokuje začepljenje pločastog propusta. Poplave, propadanje ceste. Rizik u budućoj klimi.

2,1 2,4

11 M1.8 004 2+616

Tunel Drenik je poplavljen, voda nanosi smeće i stijene. Uzak prolaz između ceste i pruge. Poplave uzrokuju prekide saobraćaja.

2,5 2,8

Metoda procjene rizika koja je korištena u ovom radu, potpune ocjene i rezultati su dostupni u prilogu 3.1 – 3.4. Glavne mape ranjivosti su prikazane u prilogu 3.5.


30 (49)


Rezultat Opis Status Sljedeći koraci Metoda procjene rizika

Procedura za jednostavnu procjenu rizika na cestama od klimatskih nepogoda.

Opisane su glavne stavke ove metode (Prilog 3.1). Ceste mogu napraviti dalje modifikacije.

Ceste trebaju primijeniti metodu na druge dionice i napraviti mape ranjivosti. Ovo je također naglašeno kao aktivnost 6 u Akcionom planu (Prilog 4).

Mape ranjivosti za odabrane dionice

GIS mape sa informacijama o ranjivim tačkama i vrstama ranjivosti (Prilog 3.5)

Mape napravilo osoblje Cesta jer su imali sve slojevite podatke.

JP Ceste trebaju napraviti slične mape za ostale dionice. Aktivnost 6 u Akcionom planu (Prilog 4).

Rezultati procjene rizika koja je provedena na tri glavne dionice

Tabela sa brojčanim ocjenama i opisima njihovog značenja (Prilog 3.2 – 3.4). Može se koristiti za uspostavljanje prioriteta i/ili buduće modifikovanje metode.

Primjenjive Excel tabele sa algoritmimadostavljene Cestama.

JP Ceste trebaju primijeniti rezultate – odlučiti o mogućim adaptacijskim mjerama i prioritetima. Razmotriti potencijalne modifikacije.


31 (49)

6. Zadatak 3 – Strateški pristup adaptaciji na klimatske promjene

6.1. Akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene

Treći zadatak u ovom projektu bio je potpora Cestama u razvoju strategije adaptacije na klimatske promjene. Strateški pristup je od temeljne važnosti za rad na adaptaciji. Strategija može pomoći u predviđanju štetnih učinaka klimatskih promjena i u poduzimanju odgovarajućih mjera kako bi se spriječila ili smanjila šteta koju mogu izazvati. Mnoge zemlje u Evropi usvojile su državne strategije i akcijske planove. Međutim, s obzirom na različitu težinu i prirodu klimatskih uticaja u različitim zemaljama Evrope, većina inicijativa adaptacije morat će se razviti za svaku pojedinu zemlju i svaki pojedini sektor. Konsultant je započeo ovaj posao u martu intervjuišući osoblje Cesta i AutoCesta kako bi se odredile mogućnosti i potrebe. Formular iz izvještaja Evropske konferencije direktora cesta (CEDR) Reagovanje na klimatske promjene 12 je korišten kako bi se utvrdilo današnje stanje, željena situacija i mogućnosti za postizanje željene situacije. Međutim, uskoro je postalo očito da nije bilo moguće razviti strategiju za JP Ceste, budući da se strategije u FBiH usvajaju na državnoj razini i pokrivaju cijele sektore. U 2013. godini BiH je usvojila Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja13, ali ta strategija ne pokriva sektor saobraćaja. Postoji Državna strategija prevoza14 iz 2016. godine, koja uključuje ceste, ali ne uključuje otpornost ili potrebu adaptacija na klimatske promjene. Međutim, na osnovu te dvije državne strategije za FBiH, razvijen je akcijski plan pogodan za JP Ceste. (Prilog 4.) Akcijski plan podržava provedbu ciljeva Državne strategije za transport i usklađen je sa Strategijom prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja (CCA-LEDS). Akcijski plan, s deset akcijskih tačaka, strukturiran je prema četiri međusobno povezana prioritetna područja identifikovana u CCA-LEDS strategiji. Na sljedećoj stranici prikazana je tabela sa svim aktivnostima.

12 http://www.cedr.eu/wpfb-file/cedr2016-5_acting-on-climate-change-pdf/ 13 Climate Change Adaptation and Low Emission Development Strategy for Bosnia and Herzegovina (2013). 14 Framework Transport Strategy for Bosnia and Herzegovina (2016).


32 (49)

Tabela 7: Aktivnosti za JP Ceste, iz Akcionog plana za adaptaciju na klimatske promjene

Aktivnost Rezultati Objektivni vrem. okvir

Područje djelovanja 1 Generisanje znanja, dokazi i širenje znanja 1 Podići svijest o utjecaju klime, prilagodbi

klimatskim promjenama i otpornosti u svim oblastima djelovanja JP Ceste.

Komunikacijski plan

2017-aktuelno

2 Uspostaviti i održavati praktični portal za prikupljanje podataka o vremenskim prilikama, klimi i klimatskim projekcijama.

Web stranica 2017- aktuelno

Područje djelovanja 2 Efektivne institucije i regulatorni okviri 3 Imati jasnu raspodjelu odgovornosti i

obavezu za rad na prilagodbi klimatskim promjenama

Odluka o načinu pristupanja adaptaciji na klimatske promjene u JP Ceste

2018

4 Uspostaviti suradnju s najvažnijim sudionicima /partnerima.

Sporazumi o saradnji 2018

5 Predložiti izmjene najvažnijih smjernica za projektiranje / održavanje kako bi se uključili aspekti klimatskih promjena.

Revidirane prioritirane smjernice

2018 - 2019

Područje djelovanja 3 Djelotvorni pristupi adaptacije 6 Utvrditi osjetljive objekte i dionice na

postojećoj cestovnoj mreži. Ucrtati mape ranjivosti.

Razvijena metoda procjene rizika i provedeno skeniranje.

2017-2019

7 Prilagoditi nadzor i sigurnosne inspekcije tako da ukljucuju utjecaj klime.

Ažurirani dokumenti 2018

8 Uspostaviti sistem za pohranjivanje /čuvanje podataka o događajima na cestovnoj mreži povezanim sa vremenskim uslovima.

Osnovna baza podataka & obrazac za unos podataka

2017- aktuelno

9 Utvrditi alternativne rute za magistralne ceste.

Mapa alternativnih ruta

2018

Područje djelovanja 4 Adekvatno finansiranje adaptacije 10 Procijeniti troškove i finansijske

mogućnosti za provođenje prioritetnih mjera.

Pregledni izvjestaj

2018


33 (49)

6.2. Revizija pravila i smjernica za dizajn

Revizija pravila dizajna izvorno nije dio projektnog zadatka. Međutim, projektni tim smatra da je to jedno od najvažnijih pitanja kojim se JP Ceste treba baviti u budućnosti, te se ova tema kratko obrađuje u Zadatku 3. JP Ceste objavljuje smjernice za planiranje, istraživanje, projektovanje, izgradnju, održavanje i nadzor. Kako bi se osiguralo da sve buduće sanacije ili obnove daju otpornije konstrukcije, nužno je prilagoditi smjernice za projektovanje i izgradnju cesta u skladu sa predviđenim temperaturnim promjenama i povećanjem količine padavina. Izvještaj EBRD-a iz 2015. godine daje pregled smjernica za dizajn i kako se radi revizija. Međutim, također je važno ažurirati smjernice za upravljanje cestama, a posebno dokumente koji se odnose na održavanje cesta. Rad na održavanju može, pogotovo kada se kombinuje sa procjenom rizika, spriječiti nesreće vezane uz vremenske prilike. Prilikom revizije dokumenata, bez obzira radi li se o dizajnu ili održavanju, jedna od glavnih stavki je uvesti zahtjev da se sve odluke baziraju na najnovijim podacima, ažuriranoj statistici i poznatim trendovima. Što je duži predviđeni vijek trajanja objekta, to je važnije koristiti podatke koji uključuju predviđene klimatske promjene. Dobar izvor te vrste informacija je Klimatski atlas, koji je napravio FHMZ, a detaljnije je opisan u zadatku 1 u ovom izvještaju.

Primjeri smjernica koje koristi JP Ceste.


34 (49)

Tabela ispod pokazuje neke primjere smjernica koje koriste Ceste i prijedloge izmjena i dopuna od strane projekta. Tabela 8: Primjeri revizije dokumenata

JP Ceste dokument Paragraf Predložena izmjena Smjernice za projektovanje, izgradnju, održavanje i nadzor ceste, III dio: Redovno održavanje.

3.2.1 Rutinske povremene i vanredne inspekcije

Tekst bi trebao biti ažuriran tako da je jasno da se također provode inspekcije kako bi se smanjila / spriječila prirodna opasnost. Tekst bi trebao biti upotpunjen zahtjevom o provođenju posebnih inspekcija uoči prognoziranih nepovoljnih vremenskih uslova. Ove inspekcije, npr., mogu rezultirati uklanjanjem stabala koja će vjerovatno padati u oluji ili očistiti propuste i druge vodene prolaze.

Smjernice za projektovanje, izgradnju, održavanje i nadzor cesta I. dio: 2 Poglavlje za projektovanje: Projektovanje mostova-smjernice za projektovanje (dg 1.2.1) Dio 1: Opšte smjernice za projektovanje cestovnih mostova.

4.7Hidrološka/hidrotehnička (ekonomija vode) baza 4.8 Meteorološke-klimatske baze

Tekst bi trebao biti ažuriran kako bi se uticaj klimatskih promjena na nivo vode trebao uzeti u obzir u svim odlukama koje se tiču mosta.

Smjernice za projektovanje, izgradnju, održavanje i nadzor ceste I. Dio: Poglavlje Projektovanje 2: Projektovanje mostova Smjernice za dizajn (DG 1.2.5) 5 Dio: Odvodnja i cijevi mostova

1. Projektovanje odvoda i cjevovovda u mostovima na cesti 4.1 opšte stavke

Tekst treba uključiti zahtjev da se ulazni parametri za hidrauličke proračune ažuriraju podacima i statistikama koje osiguravaju FHMZ i agencije za riječne slivove.


35 (49)

6.3. Sažetak rezultata zadatka 3 (Tabela 9)

Rezultat Opis Status Sljedeći koraci Akcioni plan Izrađen je akcijski plan za JP Ceste.

Temelji se na postojećim državnim strategijama u FBiH. Akcijski plan sastoji se od 10 akcija.

Akcioni plan je predstavljen i razmotren sa predstavnicima Cesta.

Direktori JP Ceste trebaju da se slože oko akcionog plana i da odluče koje aktivnosti se trebaju provesti.

Primjeri izmijenjenih smjernica

Primjeri kako se smjernice mogu mijenjati prikazani su u završnom izvještaju.

Tri primjera su prikazana u završnom izvještaju. Nisu predstavljeni Cestama.

JP Ceste mogu koristiti primjere kada izmijene svoje smjernice.


36 (49)

7. Zadatak 4 – Podrška u provedbi mjera otpornosti na klimatske promjene

Zadatak 4 se odnosi na provedbu mjera adaptacije. Od Konsultanta se zahtijevalo da podrži JP Ceste u uvođenju otpornosti na klimatske promjene u posao koji pokriva zajam EBRD-a. Projekat se fokusirao na dopunu prethodne studije EBRD-a (2015.), koja je opisala vrste adaptacijskih mjera koje bi se trebale provesti, sa računicom ekonomskih troškova i dobitaka određene intervencije. Dionicu ceste za ovaj "demo projekat" odabrali su konsultanti i korisnici iz procjene rizika u zadatku 2. Prikaz troškova i koristi mjera adaptacije trebale bi pomoći upravi Cesta da odluče provesti određene mjere. Rezultati ove vježbe prikazani su u nastavku.

7.1.1. Uvod i pristup

Procjene specifičnih ranjivosti na cestovnoj mreži provodit će se kao pilot projekti. Cilj ovog rada je uspostaviti metodologiju za praktično mapiranje osjetljivih tačaka u odnosu na prirodne opasnosti i klimatske promjene. Rješavajući primjere na prioritetnim dijelovima cesta, uključivanjem stručnjaka iz JP Ceste u rad i dokumentiranjem rada, konzultant je dao osnovu za provođenje iste slične rizika na drugim djelovima cestovne mreze. U Početnom izvještaju, projekat je opisao Quickscan metodu kao najprikladniju metodu za korištenje u ovom projektu. Metoda se temelji na smjernici razvijenoj u CEDR15 istraživačkom projektu ROADAPT, “Ceste za danas, prilagođene za sutra” 16. Očekivani ishod Quickscan metode bio je pregled glavnih izazova na svakom dijelu odabranih dionica. Quickscan se može provesti na terenu ili kao istraživačka studija ili kombinacija oboje.

Međutim, nakon prvih mjeseci rada sa JP Ceste i većim saznanjima o načinima rada i njihovim potrebama, određene sumnje su nastale vezano za primjenjivost Quickscan metode u svom potpunom originalnom opsegu. Stoga je provedeno istraživanje kako bismo isprobali primjenu metode, imajući u vidu određene dionice u FBiH i primjenjivost rezultata rada. Na temelju ove radne vježbe projekt je odabrao prilagodbu ove metode na sljedeći način:

• pojednostavljenje sistema bodovanja • kraće cestovne rute, kompenzirano detaljnijom analizom osjetljivih područja • detaljnije opise pojedinih ranjivosti

Ovo je polučilo metodu sličnu norveškoj metodi za procjenu rizika na cestama, sa fokusom na događaje uzrokovane klimatskim uvjetima, a time i klimatskim promjenama 17. Projektni tim smatra da će ove izmjene dati praktičniji i primjenjiviji rezultat.

15 Conference of European Directors of Roads (CEDR) 16 ROADAPT. Roads for today, adapted for tomorrow. CEDR Transnational Road Research Program Call 2012: Road owners adapting to climate change 17https://www.vegvesen.no/_attachment/1552791/binary/1136237?fast_title=7.+S%C3%A5rbarhet+p%C3%A5+vegnettet+-+VegROS+som+klimatilpasningsverkt%C3%B8y.pdf (under development)

https://www.vegvesen.no/_attachment/1552791/binary/1136237?fast_title=7.+S%C3%A5rbarhet+p%C3%A5+vegnettet+-+VegROS+som+klimatilpasningsverkt%C3%B8y.pdf

https://www.vegvesen.no/_attachment/1552791/binary/1136237?fast_title=7.+S%C3%A5rbarhet+p%C3%A5+vegnettet+-+VegROS+som+klimatilpasningsverkt%C3%B8y.pdf


37 (49)

7.2. Demo projekti

Očekuje se da će oštećenja na cesti uzrokovana ekstremnim padavinama, visokim temperaturama i sušama biti sve češća zbog projiciranih klimatskih promjena. Takve štete ponekad dovode do visokih troškova za popravak cesta i kašnjenja u prometu. Kako bi se izbjegli takvi troškovi, mogu se poduzeti adaptacijske mjere kako bi obilježeni dijelovi na cestama postali otporniji na klimatske promjene. Prema Projektnom zadatku, konsultant bi trebao istražiti dostupne dokaze koji će podržati analizu ekonomskih troškova i dobiti kako bi se napravio biznis model za slučajeve intervencije prilagodbe klimatskim promjenama. U tu će svrhu konsultant iskoristiti podatke iz postojećih saobraćajnih modela za izračunavanje ekonomske koristi od intervencija adaptacije na klimatske promjene.

Ovaj posao je urađen kroz 3 demo projekta. Rezultat demo projekta 1 i 2 je korišten kao ulazni podatak za demo 3.

Demo projekat 1: Adaptacijska mjera U Demo Projektu 1 prikazane su mjere adaptacije na klimatske promjene.

Demo projekat 2: Alternativne rute U Demo Projektu 2 pronađena je alternativna ruta za glavnu cestu.

Demo projekat 3: Analiza troškova i dobiti U Demo Projektu 3 analizirana je isplativost predloženih adaptacijskih mjera. Rezultat će biti prikazan kao omjer troškova i dobiti u implementaciji mjera adaptacije.

Odabir dionice puta Demo projekti su izabrani kao prepoznati problem koji je uočen na radionici procjene rizika, prikaz u tabeli ispod.

Tabela 11: Dionice puta za procjenu rizika

Broj ceste Dionica Glavni rizici /izazovi M 1.8 Pelagićevo - Srebrenik Poplave, nestabilnost rubnih dijelova i okolnih

područja M 4 Donja Orahovica - Šićki Brod Poplave i bujice. M 17 Karuše – Ozimica Poplave, klizišta, nestabilnost, nepredvidive

bujice


38 (49)

Slika 3: Selected road section

Na osnovu radionice održane 21.9.2017, cesta M1.8 Pelagićevo - Srebrenik je izabrana za demo projekte, jer ova cesta ima alternativne rute. Ovaj dio puta je dio programa modernizacije i na kojem će se uraditi nekoliko rehabilitacijskih projekata.

Odabir lokacije Na odabranom dijelu ceste M 1.8 Pelagićevo - Srebrenik procjena rizika provedena je na jedanaest mjesta. To je učinjeno na radionici održanoj 21.9.2017. Kako bi ova cesta bila prikladna za demo projekte, trebalo bi biti moguće pronaći alternativni put koji će se koristiti za sav promet tokom zatvaranja glavne ceste. Alternativna ruta pronađena je između Ormanice i Srebrenika (vidi dolje). Na glavnoj cesti pokrivenoj ovom alternativnom rutom postoji 10 identifikovanih lokacija s mogućim budućim problemima zbog klimatskih promjena. Da bi cesta bila prikladna za demo projekte trebaju biti ispunjeni sljedeći kriteriji:

1. Trebalo bi se dobiti dovoljno informacija o problemu, kao i o mogućim posljedicama i mjerama.

2. Posljedice bi trebale biti potpuno zatvaranje ceste duže od 24 sata.

Na temelju tih kriterija odabrana su tri mjesta kao moguća mjesta za demo projekte.

Tabela 12: Moguće lokacije za demo projekte

Broj Lokacija Izazov

2 17+887 Poplave, erozija nasipa, ispiranje. Cesta obično nije zatvorena, ali u slučaju poplave promet se može zaustaviti i do 24 sata.

8 21+182

Crna tačka, bujica, propust postoji, ali je začepljen i zatvorena zbog loše planirane gradnje. Problemi s erozijom i stajaćom vodom. Blistavi potok, prag uklonjen. Mora biti zamijenjen. Poplave, potencijalno zatvaranje ceste.

9 22+065 Bujični potok, ivičnjak uklonjen. Most mora biti zamijenjen. Poplave, potencijalno zatvaranje ceste.


39 (49)

Slika 4: Moguće lokacije za demo projekte

Lokacija broj 2 sastoji se od glavnog mosta na potoku i tri manja mosta ili propusta na poplavljenom području sjeverno od potoka. Pretpostavlja se da će cesta biti zatvorena manje od 24 sata ako je glavni most ili jedan od propusta oštećen poplavama. Dakle, ovo mjesto ne smatra se prikladnim za demo projekte. Na lokaciji broj 8 postoje problemi s propustima pod glavnom cestom i cestom koja povezuje na raskrsnici. Problemi na ovoj lokaciji trebali bi se rješavati u sklopu planiranih mjera na crnoj tački. Dakle, ovo mjesto ne smatra se prikladnim za demo projekte. Lokacija broj 9 je most koji se planira zamijeniti u bliskoj budućnosti. Pretpostavlja se da će cesta morati biti zatvorena više od 24 sata ako se postojeći most ošteti poplavama. Postoji procjena troškova zamjenskog mosta. Iz tih je razloga ova lokacija odabrana za demo projekte.

7.2.1. Demo projekat 1: Adaptacijska mjera

Prepoznati problem za ovu lokaciju je plavljenje s potencijalnim zatvaranjem ceste. Također postoji opasnost od urušavanja mosta. Problem je bujični potok ispod mosta. Vjerovatnoća problema je ocijenjena kao srednja, ali posljedice su zatvaranje ceste 24 sata ili duže. Kako bi izbjegli ove probleme, most bi trebao biti zamijenjen.


40 (49)

Slika 5: Odabrane lokacije za demo projekte.

Planirana je zamjena mosta. Konstrukcija je prikazana na skici ispod. Planirani most je duži od postojećeg, što se može vidjeti in a slici.

Slika 6: Planirani most

Tabela 13: Procijenjeni trošak adaptacijske mjere

Trošak gradnje prema procjeni Cesta je prikazan ispod.

I Pripremni rad 14 000 II Radovi sa zemljom i kamenom 23 000 III Izgradnja betona 93 000 IV Metalna konstrukcija 67 000 V Ostali radovi na mostu 11 000 VI Radovi koji nisu gore uključeni 43 000 VII Dodatni radovi (7%) 19 000 Total KM 270 000


41 (49)

U ukupnim projektnim troškovima, opšti troškovi za konstrukciju i projektnu administraciju su dodati u iznosu od 30 000KM. Ukupan trošak novog zamjenskog mosta je procijenjen na 300 000 KM.

7.2.2. Demo projekat 2: Alternativne rute

Pronađena alternativna ruta između Ormanice i Srebrenika je prikazana na mapi ispod.

Slika 7: Alternativna ruta M1.9, R 462 i R4612

Alternativna ruta se sastoji od tri dionice. Jedna kratka dionica državne ceste M 1.9 i dvije duže dionice regionalnih puteva 460 i 461. Ograničene dostupne informacije o ovim dionicama prikazane su u tabeli 4.

Tabela 14: Dionice alternativne rute

Oznaka ceste Dužina Obim saobraćaja Teretna vozila Ograničenje

brzine 2)

Procijenjena brzina

putovanja

M 1.9 2.1 km Nepoznato Nepoznato Nepoznato 60 km/h

R 460 16,1 km 3 500 v/d 8 % 30 – 50 km/h 45 km/h

R 461 13,4 km 3 500 v/d 8 % 30 -50 km/h 45 km/h

7.2.3. Demo projekat 3: Analiza troškova i dobiti

Analiza troškova i dobiti za provedene adaptacijske mjere cestovne infrastrukture

Princip za analizu troškovnih koristi (CBA) za mjere cestovne infrastrukture prilično je jednostavan. Uspoređuju se sadašnje vrijednosti troškova za cestovni dio ili cestovnu mrežu sa i bez mjere. Mjera je isplativa ako su troškovi s mjerom niži od troškova bez mjere.

Alternative routeM 1.9

R 460

R 461

M 1.8


42 (49)

Analiza troškova i dobiti za provedene adaptacijske mjere na cestovnoj infrastrukturi

Princip za analizu troškova i dobitaka za mjere cestovne infrastrukture prilično je jednostavan. Upoređuju se sadašnje vrijednosti troškova za dionicu ili cestovnu mrežu sa i bez provedene mjere. Mjera je isplativa ako su troškovi s mjerom niži od troškova bez provedene mjere.

Troškovi se izračunavaju za razdoblje procjene - obično procijenjeni vijek trajanja mjere - i spusti se na sadašnju vrijednost s internom stopom povrata. U analizi isplativosti u izvješću EBRD-a 2015, "Prilagođavanje cestama na klimatske promjene u Federaciji Bosne i Hercegovine" razdoblje procjene je 30 godina. Interna stopa povrata nije navedena u izvještaju. Evropska komisija savjetuje korištenje diskontne stope od 5 posto ("Održiva sigurna konstrukcija cesta" Svjetska banka, 15. septembar 2005.).

Analiza troškova i dobiti za novu cestu

Analiza se često se izrađuje za novu ili nadograđenu cestu ili cestovnu mrežu. Svrha bi mogla biti, na primjer, da promet bude sigurniji i učinkovitiji ili da se smanji zagađenje okoliša. Trošak analize je trošak izgradnje. Dobitak analize je smanjenje troškova za vrijeme putovanja, broj nesreća, održavanje cesta itd. Troškovi izgradnje, kao i karakteristike cesta i prometa često se prilično dobro procjenjuju. Dakle, neizvjesnost je uglavnom u projekciji prometa i nesreća i perioda trajanja putovanja, rad vozila, nesreće itd.

Analiza troškova i dobiti za mjere adaptacije na klimatske promjene

U ovoj analizi, procijenjena je isplativost mjere koja bi spriječila u budućnosti jedno propadanje ceste i njene popravke. Trošak adaptacijske mjere se može dobro procijeniti. Međutim, teže je ocijeniti dobit koja se sastoji od sadašnje vrijednosti troškova budućih propadanja ceste

To u velikoj mjeri ovisi od toga kada će se desiti propadanje i koja se interna stopa povrata koristi. Nadalje, teško je procijeniti opseg rada na popravci i posljedice za saobraćaj. Teško je predvidjeti hoće li i koliko dugo cesta biti zatvorena, preusmjeravajući tako promet na alternativnu rutu. Stoga je analiza troškova za mjeru adaptacije na klimu neizvjesnija nego za gradnju nove ceste. Da bismo smanjili tu neizvjesnost, treba analizirati nekoliko različitih scenarija. Scenariji U ovome Demo Projektu prikazani su scenariji različitih vrijednosti za sljedeće parametre: • trošak mjere adaptacije; • godina propadanja ceste; • unutarnja stopa povrata; • trajanje zatvaranja ceste.


43 (49)

Trošak Analiza troškova i dobiti mjera prilagodbe se radi kako bi se u budućnosti izbjeglo propadanje ceste. U Demo projektu trošak se odnosi na zamjenski most prema poglavlju 3.3. gore. Dobit Prednost analize je to što će se izbjeći troškovi propadanja ceste u budućnosti. Demo projekat se sastoji od sljedećih troškova: Troškovi za popravak U slučaju budućeg ostećenja ceste, pretpostavlja se da će privremeno most biti instaliran za vrijeme izgradnje novog mosta. Troškovi privremenog mosta procjenjuju se na 60 000 KM. Pretpostavlja se da će troškovi za novi most biti isti kao i za zamjenski most. Godišnji troškovi održavanja Izračunato je da će godišnji troškovi održavanja i čišćenja riječnog korita, jačanje zaštite od erozije itd. iznositi 10 000 KM / god. Troškovi za preusmjereni saobraćaj Ovi troškovi za saobraćaj izračunavaju se pomoću vrijednosti iz donje tabele.

Tabela 15: Korištene vrijednosti za izračunavanje troškova saobraćaja

Faktor Vrijednost Osnova

Vrijeme: Putnička vozila Teretna vozila

21 KM/km 24 KM/km

Bosanske standardne vrijednosti za različita vozila (HDM-4, Upravljanje i razvoj puteva)

Trošak upravljanja vozilima: Putnička vozila Teretna vozila

0.50 KM/km 1.00 KM/km

Procijenjena baza na vrijednosti u Švedskoj

Učestalost nesreća 0.62 / acc/milj vkm

Statistike nesreća za M1.8 2013-2015

Troškovi nesreća 65 000 KM/acc

Na osnovu izvještaja “Troškovi nesreća na putevima u FBiH” (SweRoad 2011)

Porast saobraćaja 1%/godišnje Pretpostavka


44 (49)

7.2.4. Rezultati

Osnovni scenarij

Prema osnovnom scenariju troškovi adaptacijskih mjera su procijenjeni na 300 000 KM. Pretpostavlja se da će se propadanje ceste desiti u sred životnog vijeka adaptacijske mjere. Interna stopa povrata je 5%, po preporuci Svjetske banke. Zatvaranje ceste je 2 dana uz pretpostavku da će se privremeni most instalirati za to vrijeme.

Tabela 16: Osnovna računica

Trošak adaptacijske mjere

Interna stopa povrata

Godina propadanja

Trajanje zatvaranja

Omjer troška i dobiti

300 000 KM 5 % Projicirana godina

15 2 dana

1.77

Dobit: Izbjegnuti trošak propadanja ceste 531 481 KM

Troškovi saobraćaja 248 577 Troškovi oštećenja ceste 175 563 Godišnji troškovi na cesti 107 341 Trošak: Adaptacijski trošak 300 000 KM Omjer troška i dobiti: 1.77 Scenarij: Veći troškovi za adaptacijsku mjeru Ako se pretpostavi da je trosak adaptacijske mjere 100 % veci od dobiti omjer ce pasti na 1.13, ali ce mjera adaptacije svejedno biti isplativa.

Tabela 17: Scenariji sa razlicitim troskovima adaptcijske mjere


Interna stopa povrata

Godina propadanja

Trajanje zatvaranja Omjer troška i dobiti

300 000 KM 5 %

Projicirana godina 15

2 dana 1.77

600 000 KM 1.13 Scenarij: viša interna stopa povrata Ako se interna stopa povrata postavi na 10%, što je normalna stopa za projekte obnove u BiH, sadašnja vrijednost dobiti bi se smanjila i adaptacijska mjera ne bi bila isplativa


45 (49)

Tabela18: Scenariji sa različitom internom stopom povrata


Internna stopa povrata

Godina propadanja Trajanje zatvaranja ceste



15 2 dana

1.77

10 % 0.93

Scenarij: Različita godina ostecenja ceste Ako se ostecenje ceste desi u ranoj fazi procijenjenog perioda, sadašnja vrijednost dobiti će se povećati, a mjera adaptacije biće mnogo profitabilnija. S druge strane, ako se pretpostavi da ce se ostecenje ceste dogoditi u kasnijoj fazi procijenjenog perioda, sadašnja vrijednost dobiti će se smanjiti, a adaptacijska mjera biće manje profitabilna.

Tabela 19: Scenariji sa različitom godinom propadanja ceste





300 000 KM 5 %


2 dana

2.38


1.77


1.38

Scenarij: Različito trajanje zatvaranja ceste Glavni dio dobiti je što će se izbjeći troškovi saobraćaja uzrokovani budućim propadanjem ceste. Posljedično, ako se cesta mora zatvoriti na duži period dobit će se značajno povećati i adaptacijska mjera će biti isplativija.

Tabela 20: Scenariji sa različitim trajanjem zatvaranja ceste





300 000 KM 5 % Procijenjena godina

15 2 dana 1.77

5 dana 3.01


46 (49)

Scenarij sa maksimalnim omjerom troška i dobiti

Najisplativija kombinacija parametara proučenih u scenarijima iznad je:

• Nizak trošak adaptacije; • Niska interna stopa povrata; • Rano ostecenje ceste; • Dug period zatvaranja ceste.

Tabela 21: Scenarij sa maksimalnim omjerom troška i dobiti





300 000 KM 5 % Projicirana godina 5 5 dana 4.26

Scenarij sa minimalnim omjerom troška i dobiti

Najmanja isplativost kombinacije parametara ispitanih u gore navedenim scenarijima je:

• visoki trošak adaptacije; • visoka interna stopa povrata; • Kasno ostecenje ceste ; • Kratko vrijeme zatvaranja ceste. Tabela 22: Scenarij sa minimalnim omjerom troška i dobiti






25 2 dana 0.32

7.2.5. Zaključci za demo projekte

Isplativost adaptacijskih mjera kako bi se izbjegla buduća propadanja cesta uzrokovana klimatskim promjenama uglavnom ovisi o tome kada dolazi do propadanja i kakve su ekonomske posljedice. Međutim, kao što brojke u tabeli iznad pokazuju, u vecini scenarija je učinkovito provesti mjere adaptacije.

Troškovi preusmjeravanja prometa glavni su dio posljedica. Unutarnja stopa povrata je također važna za isplativost. Trošak mjera adaptacije važan je dio CBA kalkulacije. Međutim, to nije tako bitno za rezultat jer će se slične mjere, vjerojatno i skuplje, morati poduzeti kada dođe do ostecenja ceste. Pri upoređivanju mjera adaptacije na probleme uzrokovane klimatskim promjenama s drugim infrastrukturnim mjerama, procijenjena godina nastanka je ključna.


47 (49)

Troškove mjera adaptacije i posljedice propadanja ceste trebalo bi biti moguće izračunati prilično dobro za različite problem uzrokovane klimatskim promjenama. Dakle, trebalo bi biti moguće uporediti i rangirati te probleme koristeći istu godinu nastanka i istu internu stopu povrata.


Rezultat Opis Status Sljedeći koraci Primjer adaptacijskih mjera

Primjeri provedbe mjera prilagodbe, uključujući izbor alternativnih puteva i ekonomskih aspekata odabranih izbora, provedenih kao pilot projekti.

Primjer izračunavanja troškova i dobiti predstavljen je Cestama u novembru. Više pojedinosti o izračunima prikazano je u ovom izvještaju.

Formalno uvođenje u planiranje projekata obnove JP Cesta.


48 (49)

8. Zaključci

Ovo je bio zanimljiv i poučan projekat na mnoge načine. Projektni tim je učinio sve od sebe kako bi što više uključio glavnog korisnika: kroz mapiranje njihovih potreba, uključivanje njihove stručnosti u projektne zadatke i prilagođavanje ishoda projekta njihovoj upotrebi. Želimo se zahvaliti osoblju JP Ceste za saradnju i razmjenu znanja, jer su na taj način podržali naš projekat.

Projektni tim je mišljenja da su postignuti važni rezultati, u skladu sa Projektnim zadatkom i planom rada. Smatramo da rezultati projekta, u kombinaciji sa profesionalnošću osoblja Cesta i podrškom njihove uprave mogu pružiti dobru osnovu za zaštitu cestovne mreže u FBiH od klimatskih promjena i razvoju otporne infrastrukture u budućnosti.

Tim se nada da je projekat pomogao u jačanju kontakata između Cesta i FHMZ, Agencija za riječne slivove (Save i Jadran) i Federalne uprave civilne zaštite. Zahvalni smo ovim agencijama na sudjelovanju u projektu. Uočavamo poteškoće s kojima se vlasnici cesta suočavaju zbog složene organizacije državne uprave u Bosni i Hercegovini, kao i prisustva ilegalne i nekoordinirane izgradnje, nedostatkom koordinacije između menadžmenta na različitim nivoima upravljanja itd. Međutim, projekat je pokazao sve prednosti saradnje.

Saradnja je preduslov adaptacije na klimatske promjene.


49 (49)

9. Prilozi

1. Ugovor o saradnji - predloženi uslovi saradnje za:

1.1 Ceste & FHMZ 1.2 1.2 Ceste i agencije za riječni slivove (Sava, Jadransko more) 1.3 1.3. Ceste i Federalna uprava civilne zaštite.

2. Obrasci za bazu podataka događaja povezanih s vremenskim prilikama na cestovnoj mreži

9.1 Obrazac za registrovanje događaja vezanih uz vremenske uslove 9.2 Baza podataka događaja uzrokovanih vremenskim uslovima

3. Procjena rizika na odabranim dionicama

3.1 Opis metode za procjenu rizika 3.2 Rezultati procjene rizika za M 1.8 3.3 Rezultati procjene rizika za M 17 3.4 Rezultati procjene rizika za M 4 3.5 Primjer mape ranjivosti (M1.8, trenutni rizik, 100godišnja poplava)

8. Akcioni plan adaptacije na klimatske promjene

Prilog 1

Predloženi uslovi saradnje između JP Ceste i:

1.1 Federalnog hidrometeorološkog zavoda

1.2 Agencija za riječne slivove (Sava i Jadransko more)

1.3 Federalne uprave civilne zaštite

1.4 Ministarstvu transporta i komunikacija - – o saradnji na adaptaciji na klimatske promjene

Prilog 1.1. Adaptacija na klimatske promjene u BiH Saradnja između JP Ceste i FHMZ

JP Ceste radi na povećanju otpornosti cestovne mreže na uticaj klime i klimatske promjene. Važan dio osnove za ovaj rad obezbjeđuje Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ). Ovaj dokument sažima ciljeve i sadržaj saradnje između JP Ceste i FHMZ. Predloženi uslovi saradnje 1. Osigurati jednostavan i praktičan pristup podacima iz FHMZ:

Projekat je predložio, a osoblje JP Ceste izvelo, jednostavan online (web) pristup najvažnijim izvorima informacija koje su od koristi cestovnim inženjerima. Web stranica će sadržavati sljedeće linkove: • službena web stranica FHMZ • link za klimatski atlas s glavnim uputama za korištenje • podatke o projiciranim promjenama temperature, padavina i protoka vode za

svaku zonu klimatske stanice. Osim toga, pregled očekivanih rizika od prirodnih opasnosti i kako će se mijenjati u budućoj klimi.

FHMZ treba obavijestiti o svim promjenama koje mogu biti relevantne za ovu stranicu.

2. JP Ceste proširuje svoju mrežu klimatskih stanica i uključuje stanice na kritičnim dionicama, a posebno onima na kojima je prohodnost otežana u zimskim uslovima. Ove klimatske stanice trebaju biti kompatibilne s stanicama koje posjeduje i kojima upravlja FHMZ. Stoga će FHMZ pružiti pomoć pri nabavci, postavljanju i upravljanju stanicama.

3. JP Ceste treba prilagoditi pravila i smjernice za projektiranje i odrzavanje cesta,

tendere i ugovore na način da se koriste najnoviji raspoloživi meteoroloski podaci i/ili da se uvodi sigurnosna granica u slučajevima kad nema ažuriranih podataka o klimi. FHMZ će pomoći u ovom radu, s preporukama o nivou/visini konstrukcije i kako uzeti u obzir očekivanu neizvjesnost.

Prilog 1.2. Adaptacija na klimatske promjene u BiH Saradnja između JP Ceste i Agencija za vodne slivove

JP Ceste radi na povećanju otpornosti cestovne mreže na uticaj klime i klimatskih promjena. Važan dio osnove za ovaj rad su podaci o poplavama i statisticke obrade, mape rizika od poplava i operativni planovi koje izrađuju Agencija za vodni sliv rijeke Save i Agencija za vodni sliv Jadranskog mora. Ovaj dokument sažima ciljeve i sadržaj saradnje JP Ceste i Agencija za vodne slivove. Predloženi uslovi saradnje 1. Osigurati jednostavan i praktičan pristup podacima iz Agencija za vodne slivove.

Projekat je predložio, a osoblje JP Ceste izvelo, jednostavan online (web) pristup najvažnijim izvorima informacija koje su od koristi cestovnim inženjerima.

Web stranica će sadržavati sljedeće linkove:

• linkove za "Operativni plan za odbranu od poplava", s objašnjenjima;

• informacije o radu na procjeni rizika i mapama rizika u izradi.

Agencije za vodne slivove moraju obavijestiti o svim promjenama koje bi mogle biti relevantne za ovu stranicu.

2. Obje interesne strane nastojati će poboljšati komunikaciju i razmjenu informacija u budućnosti-

JP Ceste trebaju temeljiti svoju konstrukcijsku i projektnu dokumentaciju na ažuriranim informacijama i poplavnim statistikama i mapama. Prilikom podnošenja zahtjeva za dobijanje procijenjenih vrijednosti/nivoa poplava iz agencija za vodne slivove, JP Ceste će tražiti najnovije vrijednosti i najnovije statističke proračune, koji po mogućnosti uključuju procjenu uticaja klimatskih promjena.

Agencije za vodne slivove će, sa svoje strane, navesti postojeću nesigurnost u vrijednostima koje ustupaju na zahtjev JP Ceste i obavjestiti o mogućoj potrebi za dodatnim proračunima. Strane bi se trebale složiti oko toga kako podijeliti odgovornost za dodatni posao.

3. JP Ceste treba prilagoditi pravila i smjernice za projektiranje i odrzavanje cesta, tendere i ugovore na način da se koriste najnoviji podaci o poplavama, zajedno s opisom potencijalne nesigurnosti. Ove prilagodbe trebale bi se temeljiti na preporukama i savjetima agencija za slivove rijeka. Treba barem uključiti klauzule kao što su: "promjena klime mora se uzeti u obzir" ili "konstrukcija mora biti dimenzionirana da podnosi klimatska opterećenja tokom svog životnog vijeka". Sigurnosne granice, kako bi nadoknadile nedostatak ažuriranih podataka, moraju biti formulisane u svakom pojedinačnom slučaju, uz saglasnost agencija za sliv rijeke.

Prilog 1.3. Adaptacija na klimatske promjene u BiH Saradnja između JP Ceste i Federalne uprave civilne zaštite

JP Ceste radi na povećanju otpornosti cestovne mreže na uticaj klime i klimatskih promjena. Federalna uprava civilne zaštite važan je partner u upravljanju vanrednim stanjima na cesti i lakšem oporavku nakon neželjenih događaja. Ovaj dokument sažima ciljeve i sadržaj saradnje JP Ceste i Federalne uprave civilne zaštite


1. Prepoznavanje prirodnih opasnosti Federalna uprava civilne zaštite će se pobrinuti za to da prirodne opasnosti (uključujući vremenske uslove i klimatske promjene) budu prepoznate kao jedan od najvažnijih izvora rizika. U interesu je cijelog društva da cestovna mreža bude otporna na buduću klimu i obavlja svoju funkciju.

2. Održavanje funkcionalnosti ceste u hitnim slučajevima U zajedničkom je interesu da ceste održavaju svoju ulogu i u hitnim slučajevima, i osiguravaju sigurnu evakuaciju.

3. Alternativne rute JP Ceste odlučit će o prioritiziranim alternativnim putevima za glavne ceste koje se protežu u Federaciji i dostaviti to Upravi civilne zaštite. Od zajedničkog je interesa da se unaprijed odluči o alternativnim rutama i da budu spremne da preuzmu teret saobraćaja u hitnim slučajevima.

Prilog 1.4. Ministarstvu transporta i komunikacija FBiH O saradnji na adaptaciji na klimatske promjene

U ovom projektu projektni je tim istražio potrebe i potencijalne uzajamne koristi od saradnje između JP Cesta i četiri glavna partnera:

• Hidrometeorološki zavod (FHMZ) je odgovoran Vladi • "Agencije za vodne slivove", odgovorne su Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva: Agencija za vodni sliv rijeke Save, Agencija za vodni sliv Jadranskog mora • Federalna uprava za civilnu zaštitu, odgovorna Vladi.

Ove partnerske agencije su među najvažnijim saradnicima na adaptaciju cestovnog sektora klimatskim promjenama. Bez njihove kompetencije i doprinosa, prilagodba cestovne mreže na klimatske promjene ne bi bila potpuna i ne bi bila dovoljno učinkovita.

Projektni tim je formulisao prijedloge za sporazume o saradnji između JP Ceste i ovih agencija (Prilog 1.1 - 1.3), pri čemu su glavne tačke dobra razmjena informacijama o potrebama, o mogućnostima ustupanja podataka i podrške u vidu znanja.

FHMZ i Agencije za vodne slivove važne su institucije za adaptaciju na klimatske promjene u svim sektorima. Važno je osigurati resurse za njihov rad i podržati zakonodavstvo koje motiviše provedbu rezultata njihovog rada. Nekoliko projektnih saradnika iznijelo je zakonodavstvo kao najbolji način za omogućavanje promjena. Pretpostavlja se da će, ukoliko se to zakonom traži, sve uključene institucije provoditi opsežnije mjere ili procjene. To zahtijeva koordinaciju na nivou ministarstva.

Federalna uprava za civilnu zaštitu važan je partner zbog potrebe za dobrom i učinkovitom saradnjom u hitnim slučajevima. Projektni tim želi naglasiti važnost provedbe izmjena regulatornih dokumenata Federalne uprave za civilnu zaštitu i/ili pravlnika JP Ceste, radi učinkovitije saradnje.

• Važno je prepoznati vremenske nepogode kao prijetnju sigurnosti stanovništva. • Opšta važnost cestovne mreže i njene uloge mora biti prepoznata kao uslov za sigurnost

stanovništva, potičući napore da se osigura da cestovna mreža održava svoju funkciju i u budućoj klimi.

• Konačno, potrebno je prepoznati i podržavati potrebu za funkcionalnom cestovnom mrežom u hitnim slučajevima.

Stoga potičemo Federalno ministarstvo transporta i komunikacija da poduzme inicijative i doprinosi saradnji s vladom (FHMZ i Federalna uprava civilne zaštite) i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (za Agencije za vodne slivove).

http://www.fbihvlada.gov.ba/english/ministarstva/poljoprivreda.php



Prilog 2

Šablon za bazu podataka o događajima na

cestama uzrokovanim vremenskim uslovima

2.1. Šablon za izvještaj o događaju na cesti uzrokovanom vremenskim uslovima

2.2. Baza podataka o događajima na cesti uzrokovanim vremenskim uslovima

Izvještaj o događaju na cesti uzrokovanom vremenskim uslovima

Koordinata Datum

Vrijeme dešavanja: Cesta zatvorena/otvorena

Kanton Grad/opština

Lokacija/broj dionice

Događaj

Plavljenje Snijeg/lavina Drugo: ________________

Odron /klizište Bujična poplava Oluja Požar

Vremenski uslovi

Opis događaja

Ozljeda osobe

Oštećenje imovine

Oštećenja okološa

Finansijska šteta

Ostale informacije, npr. Ukoliko se nešto slično desilo prije na istoj lokaciji, razlog događaja.

Poduzete ili predložene mjere

Događaj prijavio (ime i funkcija):

Telefon:

ID‐broj Početni dan Završni dan Koliko sati zatvorenLokacija Broj ceste Vrsta ceste Kanton

Grad/opština X‐koordinate Y‐koordinata Vrsta događaja Vremenski uslovi Uzrok događaja Opis događaja

Raniji slični događaji Ako da, koje vrste?

Poduzete ili predložene mjere

Ljudske povrede Oštećenje imovine Oštećenja okološa Finansijska šteta

Ostale informacije

Prilog 3

Procjena rizika na odabranim dionicama

3.1 Opis metode za procjenu rizika

3.2 Rezultati procjene rizika za M 1.8

3.3 Rezultati procjene rizika za M 17

3.4 Rezultati procjene rizika za M 4

3.5 Mape ranjivosti za testirane ceste

Prilog 3.1

Metoda procjene rizika odabranih dionica sa uračunatim faktorom prirodnih nepogoda i klimatskih promjena1

1. Uvod

Procjena rizika vezanih za prirodne opasnosti provedena je na tri dionice koje su odabrale Ceste. Metoda kombinuje jednostavne kriterije za interpretaciju posljedica s detaljnijim mapiranjem i informacijama o svakoj ranjivoj tački.

• Procjena se fokusira na rizik od prekida saobraćaja ili zatvaranja ceste, te analizira sve događaje koji bi mogli dovesti do toga.

• Ishod procjene je mapa ugroženih tački s opisom izazova (obično samo znanja izvođača) i brojčana ocjena visine rizika.

2. Sastav tima

Radni tim treba pokriti sva područja relevantna za procjenu rizika na cesti u određenom području koje vjerovatno odgovara području ugovora o radovima. Ovo su poželjna područja znanja / iskustva:

• Planiranje • Okoliš • Geotehnika • Geologija: klizišta • Mostovi, tuneli • Rad i održavanje • Signalizacija • Upravljanje vodom; odvodnja, poplave, itd. • Očekivana klima za blisku i daljnju budućnost • Sigurnost u saobraćaju • Hitne mjere • Postupanje u saobraćaju u hitnim slučajevima

1 Postupak je izveden iz metode koju promjenje Norveška Direkcija za Ceste (Jan Husdel et al. 2017)

3. Osnova za procjenu rizika – mape, podaci, informacije, poznavanje lokalnog terena

Ovisno o tome šta je dostupno, osnova za rad uvijek će biti kombinacija postojećih mapa / baza podataka, znanja stručnjaka koji mogu sagledati situaciju u nedostatku mapa i podataka, te iskustvo rada na proučavanoj dionici.

U idealnom slučaju, sljedeće mape pružiti će dobru osnovu za procjenu rizika:

• Cestovni net podaci (uključujući alternativne rute), po mogućnosti GIS mape, uključujući podatke o visini.

• Dokumentacija ranijih događaja, provedenih mjera, postojećih mjera zaštite (od poplava, klizišta, snježnih lavina, odronjavanja).

• Mape rizika od klizišta (alternativno mape uzvišenja, mape vegetacije) • Informacije / dokumentacija drugih poznatih rizika • Geološke mape (vrste tla, erozija) • Hidrometeorološke mape (indeks vlažnosti, vodeni tokovi, slivno područje) • Mape poplava • Podaci o visini • Prirodna zaštićena područja

U najvećoj mogućoj mjeri treba prikupiti informacije o klimatskim projekcijama, mapama očekivanih promjena, klimatskih parametara, itd. Klimatski atlas FHMZ-a, projekcije buduće klime i klimatskih profila, pružaju dobru osnovu za procjenu rizika u budućnosti. Web stranica Cesta za prilagodbu klimatskim promjenama uključuje linkove za glavne izvore informacija. Priprema klimatskog profila dionica koje treba proučavati važan je dio pripreme za procjenu rizika.

4. Koraci u procjeni rizika

4.1. Prepoznavanje rizika

Prvi korak je nabrojati sve moguće izvore rizika za odabrane dionice koje se procjenjuju. Glavni neželjeni događaj je zastoj saobraćaja, odnosno zatvaranje ceste. Ovdje je važno napraviti razliku između uzroka i posljedica. Na primjer, cesta može biti zatvorena zbog oštećenja mosta, a to može biti uzrokovano mnogim razlozima: erozija temelja, plavljenje preko nivoa saobraćaja, itd. Lista relevantnih rizika za svaku dionicu se sastavlja i bazira na znanju o prethodnim događajima i iskustvu u održavanju ceste, kao i mapama poplava i mapama koje ukazuju na rizik od klizišta.

4.2. Analiza rizika

U fazi analize rizika, analizira se dionica, korak po korak, uz odgovaranje na pitanja: šta se može desiti, kolika vjerovatnoća da će se nešto desiti, i koliko su ozbiljne posljedice. Naredna tabela prikazuje proces koji će biti objašnjem u daljem tekstu.

4.2.1 Nivo prijetnje

Mogućnost

Mogućnost se može razumjeti kao procjena koliko je moguće da se nešto desi ali i koliko često se pojavljuje (danas) ili koliko često se može očekivati u budućnosti. U nekim slučajevima, na osnovu iskustva, može se relativno precizno procijeniti mogućnost ponavljanja događaja. U drugim slučajevima to neće biti moguće. Nadalje, procjene učestalosti su potpuno drugačije za poplave ili za velike kiše i klizišta, a to znači da će biti nemoguće koristiti isto mjeilo za sve vrste događaja. Umjesto toga, odabrana je pojednostavljena skala koja se sastoji iz tri dijela, za dijelove gdje je mogućnost mala, srednja ili visoka, od 1-3.

Posljedice

U ovoj jednostavnoj analizi, posljedice su opisane kroz opseg i trajanje zastoja prevoza na cesti.

Opseg zatvaranja može biti: (1) događaj ne uzrokuje zastoj prevoza, (2) cesta je djelomično zatvorena, na primjer, omogućavanje prometa samo na jednoj traci, i (3) cesta je potpuno zatvorena. Djelimično zatvorena cesta također može značiti smanjen pristup, u smislu smanjene brzine, smanjene upotrebe ceste za teška vozila itd.

Trajanje prekida je vrijeme koje se očekuje da će trebati za obnovu ili ponovno otvaranje (djelomično) zatvorene ceste. Nije praktično postaviti tačne vrijednosti prema ovom parametru, već je bolje odrediti tri intervala. Na primjer (1) 6 sati, (2) 12 sati ili (3) više od 24 sata. To može odlučiti grupa eksperata.

Mjere se mogu poduzeti



Nivo prijetnje

+

Važnost/vrijednost ceste

+

Kapac. prilagodljivosti

=

Rizik

Nizak Nizak Nizak Nizak

Srednji Srednji Srednji Srednji

Visok Visok Visok High

Parametar "posljedica" se zatim izračunava zbrajanjem rezultata za opseg i trajanje. Preporučuje se analiza ubrajanja faktora i primijenjena je u ovom projektu.

Posljedice = 0,4 x opseg + 0,6 x trajanje.

Brojčani faktori težine (u ovom slučaju 0,4 i 0,6) stvar su izbora i mogu se podesiti tako da odgovaraju situaciji. Na primjer, ako je opseg prekida saobraćaja ključni aspekt, može se pomnožiti s većim faktorom težine od trajanja.

Nivo prijetnje

Kombinacija rezultata vjerovatnosti i posljedica daje nivo prijetnje. Ovdje se preporučuje analiza ubrajanja faktora, na primjer:

Prijetnja = 0,4 x vjerovatnost + 0,6 posljedice

Faktori (u ovom slučaju 0, 4 i 0,6) stvar su izbora i mogu se prilagoditi za svrhu analize. Na primjer, ako smo zainteresirani za uključivanje rijetkih događaja (s niskom vjerovatnoćom), možemo odabrati da pomnožimo vjerovatnost s niskim faktorom težine događaja.

Na primjer, ako želimo uključiti rijetke događaje ( sa malom vjerovatnoćom), možemo izabrati da pomnožimo mogućnost sa niskim faktorom težine događaja.

4.2.2 Kapacitet prilagodljivosti

Moramo naglasiti koliko je ozbiljan problem prekid saobraćaja. Ovaj faktor sastoji se od procjene dva važna aspekta: postojanja alternativnih ruta i spremnosti za postupanje u određenim situacijama.

Postojanje alternativnih ruta

Prisutnost alternativnih puteva za prevoz znatno ublažava posljedice zatvaranja ceste i u nekim slučajevima omogućuje primjenu održivih mjera. Alternativni putevi se mogu procijeniti i ocijeniti procjenom adekvatnosti ili neadekvatnosti alternativnih pravaca za preusmjereni saobraćaj, a najgori slučaj je nepostojanje alternativnih puteva.

Spremnost

Ovaj faktor je izraz spremnosti Cesta da upravljaju događajima određene vrste. Neki će događaji biti kritičniji od drugih, ovisno o dostupnoj opremi za upravljanje događajem i raspoloživom osoblju s odgovarajućom kompetencijom.

Ova dva elementa također se množe faktorima težine za izračunavanje nivoa adaptivnih kapaciteta. Ako se postojanje alternativnih puteva smatra važnim, može mu se dati veći faktor od

spremnosti koje imaju JP Ceste za rješavanje problema. Na primjer (kao u ovom slučaju): Kapacitet prilagodljivosti = 0,6 x Alternativne ceste + 0,4 x spremnost za reagovanje

4.2.3. Važnost / vrijednost ceste

Važnost ili vrijednost ceste se procjenjuje na osnovu tri elementa:

• Prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) • udio teretnog prijevoza • funkcija ceste, izražena kao veličina područja na koje utiče to što je cesta izvan funkcije.

Krajnje vrijednosti ovih faktora se mogu odrediti na osnovu lokalnih kriterija, ali se može odlučiti i na osnovu cestovne mreže kao cjeline. To je stvar izbora kako će se ova tri elementa kombinovati u procjeni vrijednosti ceste.

4.2.4 Računanje ukupnog rizika

Nivo prijetnje se onda kombinuje sa bodovima za vrijednost ceste i bodovima za kapacitet prilagodljivosti na sljedeći način:

Ukupan rizik = 0,5 x prijetnja + 0,3 x kapacitet prilagodljivosti + 0,2 vrijednost ceste

Ukupan rezultat bodovanja i tumačenje je prikazano u tabeli 1.

Tabela 1. Rezultat bodovanja i izračunavanja rizika

Parametar Bod Objašnjenje

Prijetnja: posljedice i vjerovatnost

Posljedica (1) Opseg poremećaja

1 2 3

Cesta otvorena Cesta djelimično zatvorena Cesta potpuno zatvorena

Posljedica (2) Dužina trajanja zatvaranja

1 2 3

6 h ili duže 12 h ili duže 24 h ili duže

Vjerovatnost dešavanja 1 2 3

Niska Umjerena Visoka

Kapacitet prilagodljivosti

Postojanje alternativne rute 1 2 3

Adekvatna Neadekvatna Ne postoji

Spremnost 1 2 3

Dobra spremnost Umjerena Mala ili nepostojeća

Vrijednost/važnost ceste

PGDP 1 2 3

Nisko Umjereno Veliko (skala je zavisna od lokacije)

Udio teretnog prevoza 1 2 3

Nizak Umjeren Velik (skala je zavisna od lokacije npr., >15%, >20%, >25%)

Klase 1 2 3

Ukoliko postoji klasifikacija saobraćaja

Ugroženo područje u slučaju nefunkcionalnosti ceste

1 2 3

Ugroženost na lokalnom nivou Ugroženost na regionalnom nivou Ugroženost na državnom nivou

Izračun ukupnog rizika Posljedice = 0,4 x [Opseg poremećaja] + 0,6 [Trajanje prekida] Prijetnja = 0,4 x [Posljedica] + 0,6 x [Vjerovatnost] Ukupni rizik = 0,5 x [Prijetnja] + 0,3 x [Kapacitet prilagodljivosti] + 0,2 x [Vrijednost ceste]

4.3. Procjena rizika

Procjena rizika podrazumijeva da postoji više ili manje definisanih kriterija za prihvatljiv nivo rizika. Prihvatljiv nivo rizika ponekad je pokazatelj resursa koji su dostupni za upravljanje rizikom i provedbu mjera. U ovom radu odabrana je krajnja vrijednost za ukupni rizik od 2,5 (od 3). Tačke u kojima je rizik bio 2,5 ili više smatraju se ranjivim prioritetnim tačkama.

Nadalje, potrebno je identificirati mogućnosti provedbe mjera. Glavne opcije su:

• Dalja analiza – u slučaju nedovoljnih podataka ili drugih informacija. Ova metoda procjene

rizika nije baš primjenjiva jer ne ostavlja vremena za detaljnu analizu. U nekim slučajevima

grupa eksperata možda nema specifična znanja kako bi procijenili određeni potencijalni

rizik.

• Spremnost za reagovanje - ako se utvrdi da je zadovoljavajuća ili ako druge mjere nisu

izvodive ili ekonomski isplative.

• Održavanje ili popravak - ako se utvrdi da je zadovoljavajuće za upravljanje rizikom ili

smanjenje opsega ili trajanja prekida.

• Obnova - provedba mjera koje povećavaju otpornost ceste ili njene strukture i smanjenje

rizika.

Kombinacija nekoliko vrsta mjera također može biti rješenje.

4.4. Finalni komentari

Ova metoda procjene rizika je jednostavna za provedbu i pruža dobar pregled ranjivosti. Kombinuje konkretne informacije sa mapa i dokumenata s iskustvom i praktičnim znanjem izvođača radova i osoblja JP Cesta.

Metoda ostavlja niz mogućnosti izmjena/prilagodbi. Na primjer, svi faktori težine mogu se odabrati tako da odgovaraju svrsi ili obimu procjene. Prilagodbe treba provoditi na osnovu iskustva iz primjene metode.

Važno je provesti analizu u redovnim intervalima, na primjer godišnje. Važno je imati jasnu predstavu o pohranjivanju informacija iz analize i načinu na koji će se one koristiti i primjenjivati u uobičajenom upravljanju cestama u JP Ceste.

Prilog 3.2 M 1.8 Pelagicevo - SrebrenikFactor Vaznost /Value: 0,3

Procjena rizika - 19.9.2017. Bodovanje i prora čun Vaznost /Value: 3,0

0,4 0,6 0,4 0,6 0,5 0,6 0,4 0,2GIS Problem Rizik sada Rizik buduci Obim Trajanje Posljedice Vjeroj. sada Vjeroj. buduc. Opasnost Alternativa Spremnost Ranjivost

15+781

Mogućnost plavljenja tunela Ormanica. Mjere za primjenu su veoma ograničene. U pravilu se čeka povlačenje vode rijeke Tinje. Kao alternativa koristi se regionalna cesta. 2,0 2,3 2 2 2,0 1 2 1,4 2,0 1 3 1,8

1 17+887

Plavljenje, erozija nasipa, ispiranje. Uglavnom bez obustave prometa. Moguća je potpuna obustava prometa do 24h u slučaju izuzetno velikih padavina. 2,0 2,3 2 3 2,6 1 2 1,6 2,2 1 2 1,4

2 19+180

Plavljenje zbog nefunkcionalne drenaže. Problem bespravne gradnje uz cestu. Visoke vode se zadržavaju i izazivaju oštećenja nasipa i kolovozne konstrukcije, što predstavlja opasnost i za sigurnost prometa.

2,4 2,4 2 1 1,4 3 3 2,4 2,4 1 3 1,8

3 19+578

Usko riječno korito. Uspor vode izaziva plavljenje ceste i oštećenja nasipa.

2,2 2,5 2 3 2,6 2 3 2,2 2,8 1 1 1,0

4 20+195Propust zatvoren zbog bespravne gradnje. Potrebne nove drenažne konstrukcije. 2,3 2,6 2 2 2,0 2 3 2,0 2,6 1 3 1,8

5 20+872Propust nedovoljnih dimenzija, često začepljen. Neadekvatna drenaža. 2,1 2,4 2 2 2,0 2 3 2,0 2,6 1 1 1,0

6 21+182

Crna tačka. Bujični tok, propust postoji, ali je često začepljen, a i onemogućen bespravnom gradnjom. Voda prelazi preko ceste. 2,4 2,4 3 1 1,8 3 3 2,5 2,5 1 1 1,0

7 21+182

Povezano s tačkom 7 (isto mjesto). Propust ispod prilazne ceste je zatvoren. Erozija i zadržavanje vode. 2,3 2,6 3 3 3,0 2 3 2,4 3,0 1 1 1,0

8 22+065

Bujični tok uzrokuje plavljenje i oštećenja na obalnim stubovima mosta. Potencijalna obustava prometa usljed većih oštećenja mosta. 2,2 2,5 2 3 2,6 2 3 2,2 2,8 1 1 1,0

9 24+950

Bujicni potok uzrokuje začepljenje pločastog propusta. Plavljenje, slijeganje ceste. Posebna opasnost u buducnosti. 2,1 2,4 2 2 2,0 2 3 2,0 2,6 1 1 1,0

10 M1.8 004 2+616

Plavljanje tunela Drenik, nanosi kamenja i zemlje. Uzak koridor izmedju ceste i željeznice. Plavljenje izaziva obustavu prometa. 2,5 2,8 3 3 3,0 2 3 2,4 3,0 1 3 1,8

Glavni rezultati

Prilog 3.3 M 17 Karuse - Ozimica

Procjena rizika - 19.9.2017. Factor Vaznost /Value: 0,2Bodovanje i prora čun Vaznost /Value: 3,0

0,4 0,6 0,4 0,6 0,5 0,6 0,4 0,3

GIS Problem Rizik sada Rizik buduci Obim Trajanje Posljedice Vjeroj. sada Vjeroj. Buduca Opasnost Alternativa Spremnost Ranjivost

1 0+000

Raskrsnica na ušću rijeke Usore u Bosnu. Posebno izložena plavljenju gdje dvije magistralne ceste ostaju zatvorene. Problemi su najčešće izazvani usporom rijeke Usore kod velikih vodostaja rijeke Bosne kod Doboja.

2,7 3,0 3 3 3,0 2 3 2,4 3,0 3 3 3,0

2 3+625

Erodirano šumsko područje s desne strane ceste koje uzrokujepovremene odrone i osuline. Prilikom većih padavina voda nanosi šljunak i zemlju u propust, te dolazi do preljevanja vode na cestu. Često je neophodno poduzimati radove održavanja (čišćenja) da bi se spriječile veće štete. Cesta je često zatvorena u slučaju obilnijih padavina.

2,7 2,7 2 2 2,0 3 3 2,6 2,6 3 2 2,6

3 3+810

Povezano s tačkom br. 2. Zbog loše regulirane gradnje, voda izlazi iz uobičajenog toka i skreće prema prethodnoj lokaciji, dok predviđeni propust ostaje suh.

2,7 2,7 2 2 2,0 3 3 2,6 2,6 3 2 2,6

4 4+265

Plavljenje ceste zbog narušenog sistema odvodnje i mogućnost manjih osulina. Bujični tokovi donose nanos u propust (zemlja, šljunak, granje, ...), što kao posljedicu izaziva plavljenje ceste. Potencijalna obustava prometa do 4h. Moguće rješenje je povećanje kapaciteta odvodnih objekata u suradnji sa lokalnom zajednicom.

2,8 2,8 3 2 2,4 3 3 2,8 2,8 3 2 2,6

5 5+000

Plavljenje, nedovoljan kapacitet odvodnih objekata, uglavnom bez obustave prometa.

2,0 2,3 3 2 2,4 1 2 1,6 2,2 3 1 2,2

6 6+136

Pribrežni tokovi (bujice) često mijenjaju tok, te voda ne dolazi do predviđenog propusta. Lokalne ceste su neadekvatno građene, te voda često otiče niz samu cestu. Uglavnom bez obustave prometa.

2,4 2,7 2 3 2,6 2 3 2,2 2,8 3 1 2,2

7 6+590

Odvodni sistem je oštećen, kapacitet oslabljen. Moguća pojava odrona, plavljenja i slijeganja ceste usljed velikih padavina.

2,3 2,6 2 2 2,0 2 3 2,0 2,6 3 1 2,2

8 8+000-8+800

Lijeva strana: Rijeka Bosna vrši eroziju nasipa ceste. Redovito se popravlja čim se problem uoči. Uglavnom bez obustave prometa, ali postoji opasnost od većeg oštećenja nasipa i kolovozne konstrukcije. Desna strana: mogućnost pojave odrona i osulina manjeg obima koje ne uzrokuju obustavu prometa.

2,2 2,5 3 3 3,0 1 2 1,8 2,4 3 1 2,2

9 9+020 - 9+320

Kosova - 300 m dugo aktivno klizište, aktivirano u poplavama 2014. Izgrađena je privremena cesta, punog kapaciteta. Poduzete su mjere stabiliziranja tla, drenaža i protuopterećenja.

3,0 3,0 3 3 3,0 3 3 3,0 3,0 3 3 3,0

10 12+000-12+800

Lijeva strana: Rijeka Bosna vrši eroziju nasipa ceste Rijeka Bosna vrši eroziju nasipa ceste. . Izvršena sanacija pod vodom 2014.). Desna strana: Mogućnost pojave odrona i osulina manjeg obima koji ne uzrokuju obustave prometa

1,8 2,1 1 1 1,0 1 2 1,0 1,6 3 1 2,2

11 12+800

Nova šumska cesta izaziva skretanje vodotoka, plavljenje i transport šljunka i zemlje za vrijeme kiša. Začepljenje propusta.

2,1 2,4 2 1 1,4 2 3 1,8 2,4 3 1 2,2

12 15+450-15+850

Lijeva strana: Oštećenje obalne potporne i zaštitne konstrukcije. Uzrok: Nelegalna gradnja - suženje korita rijeke. Desna strana: Mogućnost pojave odrona i osulina manjeg obima koji ne uzrokuju obustave prometa.

2,7 2,7 2 3 2,6 3 3 2,8 2,8 3 1 2,2

13 18+050-18+550

Rijeka Bosna vrši eroziju nasipa ceste kod velikih voda, te plavišire područje magistralne i paralelne regionalne ceste. Lokacija je i sjeverni ulaz u grad Maglaj koji je zbog ovoga ostao u potpunoj prometnoj blokadi 2014. godine dok su trajale poplave.

2,5 3,0 2 3 3,0 2 3 2,0 3,0 3 2 3,0

Glavni rezultati

Prilog 3.4 M4 Orahovica - Sicki Brod

Procjena rizika - 19.9.2017. Factor Vaznost /Value: 0,2Bodovanje i prora čun Vaznost /Value: 3,0

0,4 0,6 0,4 0,6 0,5 0,6 0,4 0,3

GIS Problem Rizik sada Rizik buduci Obim Trajanje Posljedice Vjerojatnost Opasnost Alternativa Spremnost Ranjivost

1 0+420

Propusna moć mosta nedovoljna. Plavi šire područje uključujući duži potez ceste kod većih padavina i oticaja. Učestali problem koji se pojavljuje 1 - 2 puta godišnje. Cesta bude zatvorena do 12 sati. Potrebna mjera proširenja riječnog profila, spuštanje korita. 2,4 2,4 3 2 2,4 3 3 2,8 2,8 1 2 1,4

2 from 0+420 to 1+500

Česta plavljenja za vrijeme velikih kiša. Voda dolazi sa lokalnih cesta. Često začepljenje propusta. Teško uvesti prave mjere zbog administrativnih komplikacija. Postoji dogovor s općinskim vlastima i popravku propusta. Promjena riječnog protoka mogla bi spriječiti plavljenje. 2,5 2,5 3 2 2,4 3 3 2,8 2,8 1 3 1,8

3 from 18+000 to 20+200

Oko 2 km ceste plavi. Most pod vodom, iako ne često. Neka poboljšanja provedena.Riječni tok je reguliran poslije 2014. Također crna točka, zbog velike brzine.

2,0 2,3 3 3 3,0 1 2 1,8 2,4 1 3 1,8

Glavni rezultati

Prilog 3.5 Mape ranjivosti za cestovne dionice

M 1.8 Pelagićevo - Srebrenik: 100-god i 500-god poplavne linije i ranjive tačke na cesti

M17 Karuše – Ozimica: 100-god i 500-god poplavne linije i ranjive tačke na cesti

M4 Donja Orahovica – Šićki brod: 100-god i 500-god poplavne linije i ranjive tačke na cesti

Swedish National Road Consulting AB (SweRoad) JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog 4

Akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene

2 (11)

Akcioni plan za adaptaciju cesta

na klimatske promjene

With the Central European Initiative the Donor) providing funding ( f or the consultancy assignment Climate Resilience in the Bosnian Road Network , this document was prepared by SweRoad ( the Consultant) for the benefit of the Government of FBiH and the European Bank for Reconstruction and Development (the EBRD). The views, o pinions, assumptions, statements and recommendations expressed herein are those of the Consultant and do not necessarily reflect the official policy or position of the EBRD or the Donor.

3 (11)

Sadržaj

1. Uvod ................................................................................................................................................ 4

2. Kontekst: Klimatske promjene i ceste u FBiH .......................................................................... 4

3. Cilj Akcionog plana ....................................................................................................................... 5

4. Sažetak aktivnosti predviđenih za JP Ceste ............................................................................ 7

5. Aktivnosti ........................................................................................................................................ 8

6. Reference..................................................................................................................................... 11

4 (11)

1. Uvod

U maju 2014 godine Bosna i Hercegovina (BiH) je iskusila najveće poplave u zadnjih 120 godina. Šteta koja je nanesena infrastrukturi zemlje, a posebno cestama je bila ogromna i značajno je ugrozila ekonomiju. Preko 20 smrtnih slučajeva, 90.000 raseljenih i milijarde dolara štete. Predviđa se da će klimatske promjene još više uticati na učestalost ovakvih događaja. Otpornost cesta u Federaciji će se osloniti na kapacitete JP Ceste FBiH i na sistematsku integraciju otpornosti na klimatske promjene u budućim investicijama. Putem fondova Centralne Evropske Inicijative, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je napravila ugovor sa SweRoad kako bi podržala JP Ceste u uvođenju najboljih međunarodnih praksi u prepoznavanju i uklanjanju klimatskih rizika na cestovnoj mreži u Federaciji.

Ovaj Akcioni plan, koji je pripremljen uz tehničku pomoć koju pruža EBRD, sadrži određene aktivnosti koje JP Ceste namjerava da poduzme kako bi ceste u FBiH postale otporne na klimatske uslove. Akcioni plan podržava implementaciju državne Strategije transporta (usvojene 2016 godine) i u skladu je sa Državnom platformom za smanjenje rizika od katastrofa, kao i Strategijom prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH usvojenom 2013 (pogledati box 1).

Akcioni plan je pripremio SweRoad, švedska državna konsultantska agencija za ceste koristeći se norveškim i švedskim iskustvom u razvoju akcionih planova za adaptaciju cesta na klimatske promjene, kao i PIARC okvir za strategije prilagođavanja klimatskim promjenama1 i CEDR šablon za pisanje akcionih planova.2 Glavne sktivnosti su određene u konsultacijama sa JP Ceste.

2. Kontekst: Klimatske promjene i ceste u FBiH

Studije promjene temperature u razdoblju od 1961. do 2010. godine u FBiH upućuju na to da su temperature u svim područjima zemlje porasle. U istom vremenskom razdoblju veći dio teritorije Bosne i Hercegovine pokazao je i mali porast trenda godišnjih padavina. Međutim, kako je povećan broj dana s intenzivnim kišama, tako je povećan i broj dana s ekstremno visokim temperaturama. U slučaju FBiH, značajni rizici klimatskih promjena uključuju povećanu količinu padavina i veću varijabilnost i intenzitet kiša. Činjenica da velika kiša već povećava uticaj klizišta na transportnu mrežu, i da bi broj i intenzitet kišnih događaja mogao postati češći, naglašava važnost utvrđivanja ranjivosti cestovne mreže u slučaju velikih kiša prilikom planiranja preventivnih investicija.

1 World Road Association. (2015) International climate change adaptation framework for road infrastructure. 2 Conference of Europe Directors of Road. (2016) Acting on climate change.

5 (11)

Zbog velike raznolikosti klime, različiti dijelovi FBiH suočavaju se s različitim vrstama prijetnji na cestovnoj mreži. Tokom zime intenzivne snježne padavine, grad, lavine i vrlo fluktuirajuće temperature mogu uzrokovati teške probleme za upravitelje cesta u njihovom svakodnevnom radu. U proljeće, topljenje snijega, visok nivo vode, kiša i mraz može oštetiti infrastrukturu uzrokujući poplave, klizišta i pukotine na asfaltu. Tokom ljeta i jeseni, intenzivne kiše mogu, na primjer, dovesti do mulja i poplava. Duga razdoblja toplote i suše mogu oštetiti asfalt i dovesti do velikih oštećenja na cesti, kada konačno padne kiša.

3. Cilj Akcionog plana

Cilj Akcionog plana jesu konkretne aktivnosti JP Ceste koje se mogu provesti u naredne 3 godine kako bi se postavili temelji za sistemski pristup suočavanja sa klimatskim promjenama. Također će biti poslužiti kao dobar materijal za Vladu FBiH sa korisnim pristupom po principu odozdo - ka vrhu za razvoj buduće strategije prilagođavanja klimatskim promjenama u transportnom sektoru koja uključuje sve sudionike, a klimatske promjene postaju sastavni dio svih budućih transportnih strategija.

6 (11)

Box 1: Državna strategija transporta i adaptacije na klimatske promjene AKP-LEDS

Državna strategija transporta ima viziju učinkovitog i ekonomičnog transportnog sektora u FBiH i cilj je osigurati održivi razvoj transportnog sistema, a obuhvaća razdoblje od 2015. do 2030. godine. Iako se stanje cesta procjenjuje kao neadekvatno, otpornost na izazove vezane uz klimu se ne spominje nigdje izričito. Ipak, rad na otpornosti na klimatske promjene važna je mjera kako bi se osiguralo da ciljevi na visokom nivou kao što je "pružanje najboljeg nivoa usluga" nisu narušeni klimatskim promjenama.

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu koju je usvojilo Vijeće ministara u saradnji sa entitetskim vladama 2014 godine služi kao sveobuhvatni, integralni okvir za razvoj sektorskih strategija i akcionih planova pokrivajući period do 2025. U okviru navedene strategije ne postoji još uvijek strategija prilagođavanja saobraćaja na klimatske promjene ili akcioni plan. Ovaj Akcioni plan za JP Ceste ima namjeru da: (a) doprinese razvoju strategije transportnog sektora ukoliko krene takav proces i (b) da posluži kao direktni vodič za relevantne sudionike pri djelovanju na terenu. Također, ovaj Akcioni plan može imati tehničku vrijednost u podršci sektoru (kao što je predstojeći program tehničke pomoći Svjetske banke). Sa ciljem maksimalnog usklađivanja sa Strategijom prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu, ovaj Akcioni plan je struktuiran u skladu sa četri povezana prioritetna područja koja su prepoznata u strategiji:

• Generisanje znanja, dokazi i širenje znanja: Rizici od promjene klime, ranjivosti i mogućnosti trebaju da se definišu, prikupe i iskomuniciraju. Ovo čini osnov za razvoj budućeg djelovanja.

• Efektivne institucije i regulatorni okviri: Važan uslov za suočavanje sa klimatskim promjenama i rizicima koje nose je uspostavljanje efektnog institucionalnog i regulatornog okvira.

• Efektni pristupi adaptaciji: Pristupi adaptaciji trebaju biti integralni dio donošenja odluka. Trebaju imati jasne ciljeve i plan provedbe.

• Odgovarajuće finansiranje adaptacije na klimatske promjene: Moraju se osigurati adekvatni resursi tako da mjere prilagodbe mogu biti provedene na vrijeme, efektivno is a očekivanim rezultatima.

7 (11)

4. Sažetak aktivnosti predviđenih za JP Ceste

Deset akcijskih tačaka (strukturirano u skladu s prioritetnim područjima Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu) sažeto je prikazano u sljedećoj tabeli. Kao vlasnik akcijskog plana, JP Ceste će preuzeti vodstvo u provođenju aktivnosti.

Aktivnost Rezultati Objektivni

vremenski okvir Područje djelovanja 1 Generisanje znanja, dokazi i širenje znanja 1 Podići svijest o utjecaju klime, prilagodbi

klimatskim promjenama i otpornosti u svim oblastima djelovanja JP Ceste.

Komunikacijski plan

2017-aktuelno

2 Uspostaviti i održavati praktični portal za prikupljanje podataka o vremenskim prilikama, klimi i klimatskim projekcijama.

Web stranica 2017- aktuelno

Područje djelovanja 2 Efektivne institucije i regulatorni okviri 3 Imati jasnu raspodjelu odgovornosti i obavezu

za rad na prilagodbi klimatskim promjenama

Odluka o načinu pristupanja adaptaciji na klimatske promjene u JP Ceste

2018

4 Uspostaviti suradnju s najvažnijim sudionicima /partnerima.

Sporazumi o saradnji 2018

5 Predložiti izmjene najvažnijih smjernica za projektiranje / održavanje kako bi se uključili aspekti klimatskih promjena.

Revidirane prioritirane smjernice

2018 - 2019

Područje djelovanje 3 Djelotvorni pristupi adaptacije 6 Utvrditi osjetljive objekte i dionice na

postojećoj cestovnoj mreži. Ucrtati mape ranjivosti.

Razvijena metoda procjene rizika i provedeno skeniranje.

2017-2019

7 Prilagoditi nadzor i sigurnosne inspekcije tako da ukljucuju utjecaj klime.

Ažurirani dokumenti 2018

8 Uspostaviti sistem za pohranjivanje /čuvanje podataka o događajima na cestovnoj mreži povezanim sa vremenskim uslovima.

Osnovna baza podataka & obrazac za unos podataka

2017- aktuelno

9 Utvrditi alternativne rute za magistralne ceste. Mapa alternativnih ruta 2018

Područje djelovanje 4 Adekvatno finansiranje adaptacije 10 Procijeniti troškove i finansijske mogućnosti za

provođenje prioritetnih mjera. Pregledni izvjestaj

2018

8 (11)

5. Aktivnosti

Područje djelovanja 1: Generisanje znanja, dokazi i širenje znanja

Podići svijest o uticaju klime, o prilagodbi klimatskim promjenama i o otpornosti u svim oblastima djelovanja JP Ceste. Razina znanja i razumijevanja prilagodbe klimatskim promjenama unutar JP Ceste varira. Potrebno je povećati ovo znanje, posebno o temama poput načina na koji klimatske promjene mogu utjecati na infrastrukturu, koji će se rizici povećati u budućnosti i kako izgraditi otpornu infrastrukturu. Povećanje ovog znanja unutar organizacije može biti strukturirano komunikacijskim planom kojim se određuju potrebne aktivnosti. Komunikacijski plan trebao bi biti završen do marta 2018. godine. Plan bi trebao uključivati aktivnosti kao što su pisanje članaka, seminari, radionice i prikupljanje osnovnih informacija. Plan bi trebao odrediti način na koji će ove informacije biti dostupne svima u JP Ceste za upotrebu. Aktivnosti u komunikacijskom planu trebale bi biti provedene tokom 2018. godine. Potom je potrebno izrađivati novi plan komunikacije za svaku narednu godinu.

Krajnji ishod: Komunikacijski plan Aktivnost 2: Uspostaviti i održavati praktični portal za prikupljanje podataka o vremenskim i klimatskim projekcijama.

Portal će uglavnom sadržavati linkove za stranice relevantnih javnih institucija, npr. FHMZ. Pored pružanja pregleda izvora podataka i informacija, web stranica će pridonijeti općoj svijesti o posljedicama klimatskih promjena. Ciljne skupine su zaposlenici JP Ceste koji rade na planiranju, projektiranju, održavanju i operacijama na cestama, sklapanju ugovora itd. - odnosno na svim funkcijama koje trebaju uzeti u obzir klimatske promjene. Portal će također sadržavati pregled glavnih rezultata i sažetaka projekata finansiranih od strane donatora poput EBRD-a i Svjetske banke. Web stranica bi trebala biti pokrenuta do juna 2018., a zatim redovito ažurirana. Koordinator za adaptaciju na klimatske promjene u JP Ceste mogao biti imenovan kao osoba odgovorna za web stranicu.

Krajnji ishod: Web stranica, u okviru interne mreže JP Ceste

Područje djelovanja 2: Efektivne institucije i regulatorni okviri Aktivnost 3: Imati jasnu raspodjelu odgovornosti i obavezu za rad na prilagodbi klimatskim promjenama Adaptacija na klimatske promjene je interdisciplinarno područje, koje utječe na nekoliko dijelova cestovne administracije. Stoga, rad na prilagodbi klimatskim promjenama u JP Ceste treba biti strukturiran tako da je jasno koji dio preduzeća ima sveukupnu odgovornost. Važno

9 (11)

je imenovati jednog koordinatora za prilagodbu klimatskim promjenama i pojasniti mandat i odgovornosti te osobe. Kako bi se prilagodba na klimatske promjene i integrisala u redovni rad u cestovnoj administraciji, trebala bi postati dio već postojeće organizacijske strukture, a ne nova zasebna organizacija. Do marta 2018. menadžment JP Ceste mora odlučiti kako interno strukturirati rad na adaptaciji na klimatske promjene. Ta bi struktura trebala biti uspostavljena u roku od tri mjeseca nakon odluke.

Krajnji ishod: Odluka o načinu pristupanja adaptaciji na klimatske promjene u JP Ceste

Aktivnost 4: Uspostaviti saradnju sa najvažnijim sudionicima /partnerima: FHMZ, Agencija za vodni sliv rijeke Save, Agencija za vodni sliv Jadranskog mora i Federana uprava civilne zaštite, zbog efektne komunikacije potreba i mogucnosti u vezi s adaptacijom na klimatske promjene

Projekt SweRoad / EBRD je za JP Ceste sastavio nacrte sporazuma o suradnji. Sporazumi o suradnji obuhvaćaju dostupnost i upotrebu podataka, traženje potrebnih podataka u pojedinačnim projektima, reviziju pravila projektiranja i uvažavanje prirodnih opasnosti kao jednog od najvažnijih izvora rizika. Kratkoročno, ugovori trebaju biti formalno potpisani od strane svih sudionika. Vrednovanje suradnje trebalo bi se održati oko 12 mjeseci nakon uspostave suradnje, s ciljem da se utvrdi kako se suradnja može poboljšati dalje. Krajnji ishod: Postignut dogovor o uslovima saradnje.

Aktivnost 5: Predložiti izmjene najvažnijih smjernica za projektiranje / održavanje kako bi se uključili aspekti klimatskih promjena

Promjene klime - na primjer, u padavinama - utjecat će na samu osnovu za smjernice za projektiranje u FBiH. Potrebno je povecati drenazni kapacitet i podici razinu otpornosti za poplave. Pregledi najvažnijih pitanja za reviziju kako bi se uključili utjecaji klimatskih promjena prikazani su kroz izvještaj EBRD-a 2015. godine i kroz projekat SweRoad / EBRD. U prvoj fazi JP Ceste treba navesti koju razinu koristiti (npr. intenzitet kiše) u prioritetnim smjernicama i, u drugoj fazi, predložiti reviziju Ministarstvu komunikacija i prometa. Ovaj rad treba provesti tokom 2018. i 2019. godine.

Krajnji ishod: Prijedlog Ministarstvu da se izvrši revizija prioritetnih smjernica

10 (11)

Područje djelovanja 3: Efektni pristupi adaptaciji Aktivnost 6: Utvrditi osjetljive objekte i dijelove na postojećoj mreži. Ucrtati mape ranjivosti.

Projekt SweRoad / EBRD je ponudio JP Ceste metodu procjene rizika i ranjivosti odabranih ruta, kako bi se osigurala bolja osnova za rješavanje ranjivosti i formulirali učinkovitiji ugovori s izvodjacima. Metoda je primijenjena na tri prioritetne dionice u FBiH. Ishod tih analiza su mape na kojima su ucrtane tačke poznatih i potencijalnih ranjivosti. JP Ceste treba procijeniti metodu i poboljšati je ako je potrebno. JP Ceste treba nastaviti procjenjivati rizike i ranjivosti cestovnih pravaca koji su uključeni u program modernizacije, pod pokroviteljstvom EBRD-a i Svjetske banke. Treba razviti mape za ceste temeljene na GIS-u.

Krajnji ishod: Razvijena metoda procjene rizika i provedeno skeniranje.

Aktivnost 7: Prilagoditi nadzor i sigurnosne inspekcije uticaju klime.

Inspekcije i nadzor su dio rutinskog održavanja i mogu se koristiti kao alati za sprečavanje događaja povezanih s vremenskim uvjetima. Na primjer, možda će trebati češće pregledati geografska područja identificirana metodom procjene rizika i ranjivosti. Dodatni nadzor nad drenažnim sistemom može biti potreban kada je najavljeno nevrijeme. Inspekcije i nadzor obično slijede već regulisane procedure i zadane provjere. Umjesto stvaranja novih vrsta inspekcija i nadzora, važno je uključiti klimatske promjene i vremenske nepogode u postojeće dokumente. Kao prva faza, JP Ceste treba identificirati relevantne dokumente i, kao drugu fazu, ažurirati dokumente. Ovaj rad treba provesti tokom 2018. godine.

Krajnji ishod: Ažurirani dokumenti

Aktivnost 8: Uspostaviti sistem pohranjivanja /čuvanja podataka o cestovnoj mreži o događajima vezanim za vremenske uslove.

Kako bi se izgradila otporna cestovna mreža, važno je povećati znanje o postojećim objektima. Metoda procjene rizika omogućit će razumijevanje potencijalnih rizika i ranjivosti. Međutim, te se informacije neprestano nadopunjuju podacima o relevantnim događajima - na primjer, klizišta i poplave. Takve informacije važne su za učenje, razmjenu iskustava i izradu prijedloga mjera za sprječavanje ponovljenih događaja. Projekt SweRoad / EBRD pružio je JP Ceste osnovni obrazac za unošenje podataka koji se može koristiti za prikupljanje najvažnijih informacija o takvim događajima. Projekat je također izradio jednostavnu Excel datoteku koja se može koristiti kao baza podataka iz koje se koordinate događaja mogu koristiti za izradu GIS mapa. Do kraja 2018. godine JP Ceste mora testirati metodu, poboljšati je ako je potrebno i procijeniti je li ova metoda prikupljanja podataka korisna ili ne.

Krajnji ishod: Osnovna baza podataka i obrazac za unošenje informacija

Aktivnost 9: Identificirati alternativne rute za magistralne ceste.

Ceste u FBiH kategorizirane su kao autoceste, brze ceste, magistralne ceste, regionalne ceste i lokalne ceste. Autoceste i brze ceste su izgrađene nedavno, i praćeni su bolji standardi od ostalih cesta u zemlji i više su otporene (npr. na vremenske uslove). Magistralne ceste često su vrlo važne u lokalnim i regionalnim područjima. Međutim, budući da je većina njih izgrađena davno,

11 (11)

još su ranjivije zbog ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena. Iako je modernizacijski program usmjeren na poboljšanje kvalitete magistralne cestovne mreže, još uvijek postoji potreba za odgovarajućim alternativnim rutama. JP Ceste treba identificirati magistralne ceste koje su najranjivije u odnosu na nedostatak alternativnih puteva primjenom rezultata metode procjene rizika. Tokom 2018. i nadalje mape ranjivosti JP Ceste bi trebalo nadopuniti prijedlozima za alternativne rute.

Krajnji ishod: Mapa alternativnih ruta.

Područje djelovanja 4: Odgovarajuće finansiranje adaptacije na klimatske promjene Aktivnost 10: Procijeniti troškove i finansijske mogućnosti za provođenje prioritetnih mjera.

Nije moguće prilagoditi cjelokupnu cestovnu infrastrukturu klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim događajima. Stoga je važno da su planirane i poduzete mjere ekonomski najsigurnije. Projekt SweRoad / EBRD i EBRD-studija [1] provedena u 2015. godini dali su JP Ceste prikaz metoda i primjera analize troškova za različite mjere prilagodbe. Temeljem tih metoda i analiza iz procjene rizika i ranjivosti, JP Ceste treba procijeniti troškove i mogućnosti finansiranja za provedbu prioritetnih mjera. U kombinaciji s akcijom 3 ovog akcijskog plana, JP Ceste također treba identificirati potrebne resurse osoblja – kao što su troškovi imenovanja koordinatora za prilagodbu klimatskim promjenama i osoblja koje rade na GIS kartama. Ovaj rad treba provesti tijekom 2018. godine.

Krajnji ishod: Pregledni izvještaj

6. Reference • Ministarstvo komunikacija i prometa BiH(2016) Okvirna strategija prometa Bosne i

Hercegovine

• Ministarstvo komunikacija i prometa FBiH (2016) Transportna Strategija Federacije BIH

• Evropska banka za obnovu i razvoj (2015) Prilagođavanje cesta na klimatske promjene u Federaciji Bosne i Hercegovine.

• World Road Association (2015) Međunarodni okvir prilagodbe cestovne infrastrukture na klimatske promjene

• Konferencija evropskih direktora uprava za ceste (2016) Acting on climate change. • UNDP (2013) Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog

razvoja za BiH. SweRoad (2017) Konsultanstske usluge za JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine – Otpornost na klimatske promjene cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine EBRD Finalni kvartalni izvještaj

Documents

Konsalting usluge za JP Ceste Federacije Bosne i ...dev.jpcfbih.ba/.../dokumenti-klima/Otpornost_na_klimatske_promjene_.pdf · klimatske promjene u zemljama gdje EBRD provodi aktivnosti,