45
S E M I N A R S K I S E M I N A R S K I R A D R A D Klimatske karakteristike Klimatske karakteristike kontinenata kontinenata

Klimatske karak. kontinenata

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Klimatske karakteristike kontinenata

Citation preview

Page 1: Klimatske karak. kontinenata

S E M I N A R S K I R A DS E M I N A R S K I R A DKlimatske karakteristike Klimatske karakteristike

kontinenatakontinenata

Page 2: Klimatske karak. kontinenata

KEPENOVA KLASIFIKACIJA KEPENOVA KLASIFIKACIJA KLIMATAKLIMATA

Kepenova (Wladimir KKepenova (Wladimir Kööppen)ppen) klasifikacija klasifikacija klimata predstavlja rejonizaciju i klasifikaciju klimata predstavlja rejonizaciju i klasifikaciju klimatskih tipova Zemljine površine.klimatskih tipova Zemljine površine.

Danas se ova klasifikacija najviše koristi u Danas se ova klasifikacija najviše koristi u svijetu, ali i kod nas.svijetu, ali i kod nas.

Ovu Ovu klasifikacijuklasifikaciju je je prvi put iznjeo 1900. prvi put iznjeo 1900. godine, a zatim ju je još nekoliko puta godine, a zatim ju je još nekoliko puta proširivao i dopunjavao, da bi 1936. godine proširivao i dopunjavao, da bi 1936. godine dobila konačan oblik.dobila konačan oblik.

Kepen je svoju klasifikaciju zasnovao naKepen je svoju klasifikaciju zasnovao na hidrotermičkim pokazateljima. hidrotermičkim pokazateljima.

Upotrijebio je podatke za srednje mjesečne Upotrijebio je podatke za srednje mjesečne i srednje godišnje temperature u godišnje i srednje godišnje temperature u godišnje sume padavina. Na osnovu njih je izdvojio sume padavina. Na osnovu njih je izdvojio određene tipove klime i njihove podgrupe.određene tipove klime i njihove podgrupe.

Page 3: Klimatske karak. kontinenata

TIPOVI KLIMATA TIPOVI KLIMATA Klimatskih tipova prema Kepenu ima ukupno dvanaest, dok se neki Klimatskih tipova prema Kepenu ima ukupno dvanaest, dok se neki

od njih dalje dijele, čineći još 18 podtipova:od njih dalje dijele, čineći još 18 podtipova:

Klimat AKlimat A

o Tropski (prašumski) tip (Af)o Tropski (prašumski) tip (Af)

o Monsunski tip (Am)o Monsunski tip (Am)

o Savanski tip (Aw)o Savanski tip (Aw)

Page 4: Klimatske karak. kontinenata

Klimat BKlimat B o Pustinjski tip (BWh, BWk)o Pustinjski tip (BWh, BWk) - Topla pustinjska klima (BWh)- Topla pustinjska klima (BWh) - Hladna pustinjska klima (BWk)- Hladna pustinjska klima (BWk) o Stepski tip (BSh, BSk)o Stepski tip (BSh, BSk) - Topla stepska klima (BSh)- Topla stepska klima (BSh) - Hladna stepska klima (BSk)- Hladna stepska klima (BSk)

Klimat CKlimat C o Umjereno topli (sinijski) tip (Cwa, Cwb)o Umjereno topli (sinijski) tip (Cwa, Cwb) - Umjereno-topla klima sa žarkim ljetom (Cwa)- Umjereno-topla klima sa žarkim ljetom (Cwa) - Umjereno-topla klima sa toplim ljetom (Cwb)- Umjereno-topla klima sa toplim ljetom (Cwb) o Umjereno vlažni (okeanski) tip (Cfa, Cfb)o Umjereno vlažni (okeanski) tip (Cfa, Cfb) - Vlažna subtropska klima (Cfa)- Vlažna subtropska klima (Cfa) - Umjereno-topla klima zapadnih primorja (Cfb)- Umjereno-topla klima zapadnih primorja (Cfb) o Mediteranski tip (Csa, Csb)o Mediteranski tip (Csa, Csb) - Mediteranska klima sa žarkim ljetima (Csa)- Mediteranska klima sa žarkim ljetima (Csa) - Mediteranska klima sa toplim ljetima (Csb)- Mediteranska klima sa toplim ljetima (Csb)

Page 5: Klimatske karak. kontinenata

Klimat DKlimat D o Suvi borealni tip (Dwa, Dwb, Dwc, Dwd)o Suvi borealni tip (Dwa, Dwb, Dwc, Dwd) - Suva borealna klima sa žarkim ljetom (Dwa)- Suva borealna klima sa žarkim ljetom (Dwa) - Suva borealna klima sa toplim ljetom (Dwb)- Suva borealna klima sa toplim ljetom (Dwb) - Suva borealna klima sa svježim ljetom (Dwc)- Suva borealna klima sa svježim ljetom (Dwc) - Suva borealna klima sa vrlo hladnom zimom (Dwd)- Suva borealna klima sa vrlo hladnom zimom (Dwd) o Vlažni borealni tip (Dfa, Dfb, Dfc, Dfd)o Vlažni borealni tip (Dfa, Dfb, Dfc, Dfd) - Vlažna borealna klima sa žarkim ljetom (Dfa)- Vlažna borealna klima sa žarkim ljetom (Dfa) - Vlažna borealna klima sa toplim ljetom (Dfb)- Vlažna borealna klima sa toplim ljetom (Dfb) - Vlažna borealna klima sa svježim ljetom (Dfc)- Vlažna borealna klima sa svježim ljetom (Dfc) - Vlažna borealna klima sa vrlo hladnom zimom (Dfd)- Vlažna borealna klima sa vrlo hladnom zimom (Dfd)

Klimat ЕKlimat Е o Polarni (tundra) tip (ET)o Polarni (tundra) tip (ET) o Tip vječnog leda i hladnoće (EF)o Tip vječnog leda i hladnoće (EF)

Page 6: Klimatske karak. kontinenata

11 je glavnih klimatskih tipova:11 je glavnih klimatskih tipova:

Af – prašumska klimaAf – prašumska klima Aw – savanska klimaAw – savanska klima Bw – pustinjska klimaBw – pustinjska klima Bs – stepska klimaBs – stepska klima Cf – umjereno topla vlažna klimaCf – umjereno topla vlažna klima Cs – sredozemna ili mediteranska klimaCs – sredozemna ili mediteranska klima Cw – sinijska klimaCw – sinijska klima Df – vlažna borealna klimaDf – vlažna borealna klima Dw – suDw – suvva borealna klimaa borealna klima ET – klima tundreET – klima tundre EF – klima vječnog leda i hladnoćeEF – klima vječnog leda i hladnoće

Page 7: Klimatske karak. kontinenata
Page 8: Klimatske karak. kontinenata

A Klimat A Klimat Af - Prašumska (tropska vlažna) klimaAf - Prašumska (tropska vlažna) klima zastupljena je u Amazoniji, zastupljena je u Amazoniji,

većem dijelu sliva Konga in a ostrvima Malajskog arhipelaga. većem dijelu sliva Konga in a ostrvima Malajskog arhipelaga. Srednja godišnja temperature vazduha je viša od 22 ºC. Godišnja Srednja godišnja temperature vazduha je viša od 22 ºC. Godišnja

amplitude temperature vazduha manja je od 6 ºC, ali su dnevne amplitude temperature vazduha manja je od 6 ºC, ali su dnevne amplitude veće i dostižu i do 15 ºC. amplitude veće i dostižu i do 15 ºC.

Prosječna godišnja visina padavina u krajevima sa prašumskom Prosječna godišnja visina padavina u krajevima sa prašumskom klimom je preko 2000 mm klimom je preko 2000 mm

Relativna vlažnost vazduha je preko 80% a prosječna oblačnost je 6 Relativna vlažnost vazduha je preko 80% a prosječna oblačnost je 6 (6/(6/10 neba).10 neba).

Najviše padavina u ekvatorijalnom pojasu sjeverno od polutara Najviše padavina u ekvatorijalnom pojasu sjeverno od polutara izlučuje se od aprila do septembra a južno od oktobra do marta.izlučuje se od aprila do septembra a južno od oktobra do marta.

Uslovi za život ljudi u krajevima prašumske klime veoma su Uslovi za život ljudi u krajevima prašumske klime veoma su nepovoljni izuzev priobalskih krajeva.nepovoljni izuzev priobalskih krajeva.

Page 9: Klimatske karak. kontinenata

Am - tropska monsunska klimaAm - tropska monsunska klima je najrasprostranjenija u je najrasprostranjenija u primorskom pojasu jugoistočne Azije - u Vijetnamu, južnoj Burmi, primorskom pojasu jugoistočne Azije - u Vijetnamu, južnoj Burmi, delti Ganga i Bramaputre i na Malabarskom primorju.delti Ganga i Bramaputre i na Malabarskom primorju.

Srednja godišnja temperatura u nizijskim mjestima viša je od 23 Srednja godišnja temperatura u nizijskim mjestima viša je od 23 ºC, ºC, godišnja amplituda temperature u nizijskim mjestima viša je od 23 godišnja amplituda temperature u nizijskim mjestima viša je od 23 ºC, godišnja amplitude temperatura u krajevima koji su najdalji od ºC, godišnja amplitude temperatura u krajevima koji su najdalji od polutara iznosi 6-7 ºC, a u onima koji su mu bliži 1,5-3,5 ºC. polutara iznosi 6-7 ºC, a u onima koji su mu bliži 1,5-3,5 ºC.

Najviše temp. se pojavljuju pred početak monsunskih kiša. Najviše temp. se pojavljuju pred početak monsunskih kiša. Relativna vlažnost vazduha je veća od 70%. Relativna vlažnost vazduha je veća od 70%. U vrijeme ljetneg monsuna prosječna oblačnost iznosi 6-9 (6/10 U vrijeme ljetneg monsuna prosječna oblačnost iznosi 6-9 (6/10

odnosno 9/10 nebo je pokriveno oblacimaodnosno 9/10 nebo je pokriveno oblacima), a u vrijeme zimskog 2-6. ), a u vrijeme zimskog 2-6. Količina padavina veća je od 1000 mm. Količina padavina veća je od 1000 mm. Biljni svijet je sličan onom u Af klimatu.Biljni svijet je sličan onom u Af klimatu. Uslovi za život su teški, posebno za ljude bijele boje kože.Uslovi za život su teški, posebno za ljude bijele boje kože. Tipičan predstavnik ovoga klimata je Bombaj u Indiji.Tipičan predstavnik ovoga klimata je Bombaj u Indiji.

Page 10: Klimatske karak. kontinenata

Aw - klima savanaAw - klima savana je tipična u oblastima koje leže između 5-10 i je tipična u oblastima koje leže između 5-10 i 15-20 15-20 ºC na objema širinama, dakle, u južnom Sudanu, ºC na objema širinama, dakle, u južnom Sudanu, vanplaninskoj Etiopiji, u primorju između ušća Džube i Limpopa, vanplaninskoj Etiopiji, u primorju između ušća Džube i Limpopa, zatim na zapadnom Madagaskaru, u unutrašnjosti Dekana i zatim na zapadnom Madagaskaru, u unutrašnjosti Dekana i Indokine, u sjevernoj Australiji, na pacifičkoj obali Meksika, na Indokine, u sjevernoj Australiji, na pacifičkoj obali Meksika, na polustrvu Jukatanu, u slivu Orinoka in a Brazilskoj visoravni. polustrvu Jukatanu, u slivu Orinoka in a Brazilskoj visoravni.

Zimi su ove oblasti pod uticajem subtropskog anticiklona koji zbog Zimi su ove oblasti pod uticajem subtropskog anticiklona koji zbog relativno niskog strujanja vazduha nema uslova za kond. vodene relativno niskog strujanja vazduha nema uslova za kond. vodene pare, tj. stvaranje oblaka pa se pojavljuje sušno doba koje traje od pare, tj. stvaranje oblaka pa se pojavljuje sušno doba koje traje od 4-6 mjeseci.4-6 mjeseci.

Ljeti se subtropski cikloni pomjeraju prema polovima i tada u ove Ljeti se subtropski cikloni pomjeraju prema polovima i tada u ove oblasti prodiru vlažne mase tropskog vazduha donoseći padavine.oblasti prodiru vlažne mase tropskog vazduha donoseći padavine.

Kako te kratke kiše ne mogu nadoknaditi nedostatak vode u sušnom Kako te kratke kiše ne mogu nadoknaditi nedostatak vode u sušnom periodu vegetacija za ova područja je tipična za savane, visoke periodu vegetacija za ova područja je tipična za savane, visoke trave sa usamljenim stablima.trave sa usamljenim stablima.

Godišnja amplituda temperature je od 5-12 Godišnja amplituda temperature je od 5-12 ºCºC, maksimalne temp. , maksimalne temp. su pred pojavu kišnog perioda, koje se dobro podnose zbog su pred pojavu kišnog perioda, koje se dobro podnose zbog smanjene relativne vlažnosti vazduha koja se pak povećava u smanjene relativne vlažnosti vazduha koja se pak povećava u kišnom periodu.kišnom periodu.

Tipičan predstavnik Aw klimata je grad Kujaba u Brazilu.Tipičan predstavnik Aw klimata je grad Kujaba u Brazilu.

Page 11: Klimatske karak. kontinenata

Predstavnici sva tri A klimata: Predstavnici sva tri A klimata: Amazon (Af klimat), Tanzanija (Aw Amazon (Af klimat), Tanzanija (Aw klimat) i Asam u Indiji (Am klimat)klimat) i Asam u Indiji (Am klimat)

Page 12: Klimatske karak. kontinenata

B KlimatB Klimat BS - stepska klimaBS - stepska klima se u zavisnoti od srednje godišnje temperature vazduha se u zavisnoti od srednje godišnje temperature vazduha

dijeli na 2 tipa - na BSh i BSk klimat. dijeli na 2 tipa - na BSh i BSk klimat. BSh - topli stepski klimat ima srednju godišnju temperaturu vazduha višu od BSh - topli stepski klimat ima srednju godišnju temperaturu vazduha višu od

18 18 ºC. Najrasprostranjeniji je u Africi - sjeverno i južno od Sahare, potom u ºC. Najrasprostranjeniji je u Africi - sjeverno i južno od Sahare, potom u jugozapadnoj Africi, u sjeverozapadnoj Arabiji, južnom Iraku i Iranu, u jugozapadnoj Africi, u sjeverozapadnoj Arabiji, južnom Iraku i Iranu, u sjeverozapadnoj Indiji, kao i sjeverno i istočno od Velike pustinje u Australiji.sjeverozapadnoj Indiji, kao i sjeverno i istočno od Velike pustinje u Australiji. Postoje 2 podtipa BSh klimata; BShs, koji je karakterističan za više širine Postoje 2 podtipa BSh klimata; BShs, koji je karakterističan za više širine toplog stepskog klimata i gdje su ljeta suva i BShw koji je karakterističan za toplog stepskog klimata i gdje su ljeta suva i BShw koji je karakterističan za niže pojaseve prema savanam gdje su zime suve a ljeta kišna usljed prodora niže pojaseve prema savanam gdje su zime suve a ljeta kišna usljed prodora vlažnih tropskih vazdušnih masa.vlažnih tropskih vazdušnih masa.

BSk - hladni stepski klimat ima srednju godišnju temperature vazduha nižu od BSk - hladni stepski klimat ima srednju godišnju temperature vazduha nižu od 18 ºC, ali je temperature najtoplijeg mjeseca viša od 18 ºC. Najrasprostranjeniji 18 ºC, ali je temperature najtoplijeg mjeseca viša od 18 ºC. Najrasprostranjeniji je u Evroaziji - gdje obuhvata južnu Ukrajinu, Prikaspijsku niziju i stepe oko je u Evroaziji - gdje obuhvata južnu Ukrajinu, Prikaspijsku niziju i stepe oko Azijskih pustinja sjeverno od 35 º s.š. Ovaj klimat je zastupljen južno od Velike Azijskih pustinja sjeverno od 35 º s.š. Ovaj klimat je zastupljen južno od Velike pustinje u Australiji, kao i u Patagoniji u Južnoj Americi. U sjevernoj Americi je pustinje u Australiji, kao i u Patagoniji u Južnoj Americi. U sjevernoj Americi je zastupljen sa obe strane Stjenovitih planina. BSk klimat je tipičan za zastupljen sa obe strane Stjenovitih planina. BSk klimat je tipičan za unutrašnjost kontinenata. Padavine se izlučuju pretežno u ljetnoj polovini unutrašnjost kontinenata. Padavine se izlučuju pretežno u ljetnoj polovini godine, pa se on može označiti kao BSkw klimat. godine, pa se on može označiti kao BSkw klimat.

Tipični prestavnici BS klimata su Delhi (BSh) i Ahtuba (BSk).Tipični prestavnici BS klimata su Delhi (BSh) i Ahtuba (BSk).

Page 13: Klimatske karak. kontinenata

BW - pustinjska klima se takođe u zavisnoti od srednje godišnje BW - pustinjska klima se takođe u zavisnoti od srednje godišnje temperature vazduha dijeli na 2 tipa - na BWh i BWk klimat. temperature vazduha dijeli na 2 tipa - na BWh i BWk klimat.

BWh - topli pustinjski klimat ima srednju godišnju temperature BWh - topli pustinjski klimat ima srednju godišnju temperature vazduha višu od 18 ºC. Najrasprostranjeniji je u Africi, gdje vazduha višu od 18 ºC. Najrasprostranjeniji je u Africi, gdje obuhvata najveću pustinju na svijetu - Saharu, potom u južnoj obuhvata najveću pustinju na svijetu - Saharu, potom u južnoj Arabiji - Rub el Hali, u Indiji - Tar, Australiji - Veliku pustinju, u SAD - Arabiji - Rub el Hali, u Indiji - Tar, Australiji - Veliku pustinju, u SAD - Dolinu smrti i neke druge. Godišnja visina padavina u pustinjama sa Dolinu smrti i neke druge. Godišnja visina padavina u pustinjama sa BWh klimatom manja je 250 mm godišnje. Ima mjesta u kojima po BWh klimatom manja je 250 mm godišnje. Ima mjesta u kojima po više mjeseci nema ni kapi padavina (npr. Kairo, Maskat, Džeda, više mjeseci nema ni kapi padavina (npr. Kairo, Maskat, Džeda, Hartum i dr.) ili ih uopšte nema godinama (Asuan).Hartum i dr.) ili ih uopšte nema godinama (Asuan).

BWk - hladni pustinjski klimat ima srednju godišnju temperature BWk - hladni pustinjski klimat ima srednju godišnju temperature vazduha nižu od 18 ºC, ali je temperature najtoplijeg mjeseca viša vazduha nižu od 18 ºC, ali je temperature najtoplijeg mjeseca viša od 18 ºC. Ovakvu klimu imaju pustinje u Srednjoj Aziji - od Kara od 18 ºC. Ovakvu klimu imaju pustinje u Srednjoj Aziji - od Kara Kuma do Gobija, potom na manjim površinama u jugozapadnoj Kuma do Gobija, potom na manjim površinama u jugozapadnoj Africi - Namib, i u južnom priatlantskom pojasu Patagonije. Godišnja Africi - Namib, i u južnom priatlantskom pojasu Patagonije. Godišnja visina padavina u pustinjama sa BWk klimatom nije veća od 150 visina padavina u pustinjama sa BWk klimatom nije veća od 150 mm. Tipičan predstavnik ovog klimata je Urumči u Džungariji (NR mm. Tipičan predstavnik ovog klimata je Urumči u Džungariji (NR Kina).Kina).

Tipičan predstavnici BW klimata su Asuan (BWh) i Urumči (BWk).Tipičan predstavnici BW klimata su Asuan (BWh) i Urumči (BWk).

Page 14: Klimatske karak. kontinenata

Dolina smrti u Nevadi (BWh klimat)Dolina smrti je jedan od najboljih primjera geološke konfiguracije Velikog basena a takođe je i najniža tačka na zapadnoj hemisferi, 86 metara ispod nivoa mora. Zrači ekstremno niske temperature, tako da su joj temperature među najnižima u svijetu (najviša izmjerena je bila 56.7°C)

Pustinja Gobi (BWk klimat) Pustinja u centralnoj Aziji i najveća pustinjska oblast Azije. Proteže se lučno dužinom od 1609 km a široka je između 500 i 1000 km. Veći dio pustinje pokriven je stjenama a samo manji pjeskom.

Page 15: Klimatske karak. kontinenata

C KlimatC Klimat Cw - umjereno topla (sinijska) klimaCw - umjereno topla (sinijska) klima je zastupljena u srednjoj Kini je zastupljena u srednjoj Kini

i supodini Himalaje u Aziji, na visoravnima Afrike južno od polutara, i supodini Himalaje u Aziji, na visoravnima Afrike južno od polutara, a u Južnoj Americi, u južnom Brazilu i Urugvaju. Neznatno je a u Južnoj Americi, u južnom Brazilu i Urugvaju. Neznatno je zastupljena u istočnoj Australiji, na istočnoj strani Madagaskara, u zastupljena u istočnoj Australiji, na istočnoj strani Madagaskara, u planinama Etiopije i zapadnoj polovini Meksika ali bez primorskog planinama Etiopije i zapadnoj polovini Meksika ali bez primorskog pojasa.pojasa.

Prema prosječnoj temperaturi najtoplijeg mjeseca sinijska klima se Prema prosječnoj temperaturi najtoplijeg mjeseca sinijska klima se dijeli na umjereno toplu sa žarkim ljetom Cwa i umjereno toplu sa dijeli na umjereno toplu sa žarkim ljetom Cwa i umjereno toplu sa toplim ljetom Cwb.toplim ljetom Cwb.

TipičanTipičan predstavnik predstavnik Cwa klimata je Šantou (Kina) a za Cwb klimat je Cwa klimata je Šantou (Kina) a za Cwb klimat je Meksiko.Meksiko.

Page 16: Klimatske karak. kontinenata

Cs - sredozemna klimaCs - sredozemna klima je karakteristična u primorskim krajevima je karakteristična u primorskim krajevima oko Sredozemnog mora, u jugozapadnoj Australiji, južnoj Africi oko Sredozemnog mora, u jugozapadnoj Australiji, južnoj Africi (najjužniji krajevi), srednjem Čileu i u Kaliforniji. Opšta odlika ovoga (najjužniji krajevi), srednjem Čileu i u Kaliforniji. Opšta odlika ovoga klimata je sezonska raspodjela padavina i žarka i topla ljeta. klimata je sezonska raspodjela padavina i žarka i topla ljeta.

Prema prosječnoj temperature najtoplijeg mjeseca sredozemna Prema prosječnoj temperature najtoplijeg mjeseca sredozemna klima ima 2 tipa - Csa i Csb klimat; prvi ima žarka, a drugi topla ljeta. klima ima 2 tipa - Csa i Csb klimat; prvi ima žarka, a drugi topla ljeta. Tipični predstavnici prvog klimata, Csa, jesu Atina i Malaga, a Csb Tipični predstavnici prvog klimata, Csa, jesu Atina i Malaga, a Csb klimata Los Anđeles.klimata Los Anđeles.

Cf - umjereno topla i vlažna klimaCf - umjereno topla i vlažna klima ima ravnomjerno raspodjeljene ima ravnomjerno raspodjeljene padavine tokom cijele godine, što je veoma povoljno za razvoj šuma padavine tokom cijele godine, što je veoma povoljno za razvoj šuma (izrazito u Cfb “klimatu bukve”(izrazito u Cfb “klimatu bukve”). Ovaj klimat je tipičan za Veliku ). Ovaj klimat je tipičan za Veliku Eritaniju, zapadnu Francusku, zemlje Beneluksa, Njemačku, Eritaniju, zapadnu Francusku, zemlje Beneluksa, Njemačku, Poljsku, Dansku i južnu Švedsku, jugoistok SAD (izuzev Floride, Cfa Poljsku, Dansku i južnu Švedsku, jugoistok SAD (izuzev Floride, Cfa - - ““Virdžinijski klimatVirdžinijski klimat”)”), u zemljama oko ušća Parane, u južnom Čileu, , u zemljama oko ušća Parane, u južnom Čileu, u Japanu, istočnoj Australiji i na Novom Zelandu.u Japanu, istočnoj Australiji i na Novom Zelandu.

Prema prosječnoj temperaturi najtoplijeg mjeseca umjereno topla i Prema prosječnoj temperaturi najtoplijeg mjeseca umjereno topla i vlažna klima djeli se na Cfa klimat - vlažnu subtropsku klimu (ili vlažna klima djeli se na Cfa klimat - vlažnu subtropsku klimu (ili umjereno toplu klimu sa žarkim ljetom) i na Cfb klimat - umjereno umjereno toplu klimu sa žarkim ljetom) i na Cfb klimat - umjereno toplu klimu sa toplim ljetom (odnosno umjereno toplu klimu toplu klimu sa toplim ljetom (odnosno umjereno toplu klimu zapadnih primorja). Tipični predstavnik Cfa klimata je Tokio, a Cfb zapadnih primorja). Tipični predstavnik Cfa klimata je Tokio, a Cfb klimata Pariz.klimata Pariz.

Page 17: Klimatske karak. kontinenata

Centralni Urugvaj (Cw klimat)Centralni Urugvaj (Cw klimat) Vina del Mar, Chile (Cs klimat)Vina del Mar, Chile (Cs klimat)

Kardif, Irska (Cf klimat)Kardif, Irska (Cf klimat)

Page 18: Klimatske karak. kontinenata

D KlimatD Klimat Dw - umjereno hladni (borealni) klimat sa suvom zimomDw - umjereno hladni (borealni) klimat sa suvom zimom je je

najtipičniji u istočnom Sibiru, na ruskom dalekom istoku, u najtipičniji u istočnom Sibiru, na ruskom dalekom istoku, u Mandžuriji i sjevernoj Kini. Dw klimat ima pretežno odlike Mandžuriji i sjevernoj Kini. Dw klimat ima pretežno odlike kontinentalnog podnevlja.kontinentalnog podnevlja.

U oblastima tog klimata zimi je razvijen anticiklon. On uslovljava U oblastima tog klimata zimi je razvijen anticiklon. On uslovljava vedro vrijeme, niske temperature vazduha i malu količinu padavina. vedro vrijeme, niske temperature vazduha i malu količinu padavina.

Međutim, u ljetnoj polovini godine, kada se tlo zagrije u ovoj oblasti Međutim, u ljetnoj polovini godine, kada se tlo zagrije u ovoj oblasti je vazdušni pritisak niži nego nad susjednim okeanskim površinama. je vazdušni pritisak niži nego nad susjednim okeanskim površinama. Od tuda u njoj pojava slabog (vantropskog) ljetnog monsuna, koji Od tuda u njoj pojava slabog (vantropskog) ljetnog monsuna, koji donosi oko 80% od godišnje visine padavina. donosi oko 80% od godišnje visine padavina.

Monsun je sve izraženiji u pravcu juga. Stoga se i količina padavina Monsun je sve izraženiji u pravcu juga. Stoga se i količina padavina povećava u tom smjerupovećava u tom smjeru

U zavisnosti od prosječnih mjesečnih temperatura vazduha Dw U zavisnosti od prosječnih mjesečnih temperatura vazduha Dw

klimat se može podjeliti na 4 tipa: Dwa, Dwb, Dwe i Dwd klimat.klimat se može podjeliti na 4 tipa: Dwa, Dwb, Dwe i Dwd klimat.

Page 19: Klimatske karak. kontinenata

Dwa - suva borealna klima sa žarkim ljetom tipična je u Dwa - suva borealna klima sa žarkim ljetom tipična je u sjeveroistočnoj Kini. Tipični predatavnik ovoga klimata je Peking. sjeveroistočnoj Kini. Tipični predatavnik ovoga klimata je Peking. Njegova je odlika da se najveća mjesečna količina padavina izlučuje Njegova je odlika da se najveća mjesečna količina padavina izlučuje u najtoplijem mjesecu, a najmanja u najhladnijem. Prosječna u najtoplijem mjesecu, a najmanja u najhladnijem. Prosječna godišnja visina padavina je između 500 i 1000 mm.godišnja visina padavina je između 500 i 1000 mm.

Dwb - suva borealna klima sa toplim ljetom tipična je u sjevernoj Dwb - suva borealna klima sa toplim ljetom tipična je u sjevernoj Mandžuriji i slivu donjeg toka Amura. Tipičan predstavnik Dwb Mandžuriji i slivu donjeg toka Amura. Tipičan predstavnik Dwb klimata je Harbin, odnosno Habarovsk. U pogledu režima padavina klimata je Harbin, odnosno Habarovsk. U pogledu režima padavina ovaj klimat ima iste osobine kao i Dwa samo je srednja godišnja ovaj klimat ima iste osobine kao i Dwa samo je srednja godišnja visina manja i iznosi 450-750 mm. visina manja i iznosi 450-750 mm.

Dwc - suva borealna klima sa svježim ljetom karakteristična je za Dwc - suva borealna klima sa svježim ljetom karakteristična je za istočni Sibir i ruski daleki istok. Nazivaju je još i transbajkalskom istočni Sibir i ruski daleki istok. Nazivaju je još i transbajkalskom klimom. Tipičan predstavnik ovog klimata je Čita. Godišnja visina klimom. Tipičan predstavnik ovog klimata je Čita. Godišnja visina padavina je još manja u prethodnom klimatu, ona iznosi 250-400 padavina je još manja u prethodnom klimatu, ona iznosi 250-400 mm. mm.

Dwd - suvi borealni klimat sa vrlo hladnom zimom karakterističan je Dwd - suvi borealni klimat sa vrlo hladnom zimom karakterističan je u istočnoj Jakutiji - u slivovima srednjih tokova Lene, Indigirke i u istočnoj Jakutiji - u slivovima srednjih tokova Lene, Indigirke i Kolime. Srednje mjesečne temperature najhladnijeg mjeseca su Kolime. Srednje mjesečne temperature najhladnijeg mjeseca su niže od -38 niže od -38 ºC. Srednja godišnja visina padavina je veoma mala - ºC. Srednja godišnja visina padavina je veoma mala - manja od 250 mm godišnje. Tipični predstavnici Dwd klimata su manja od 250 mm godišnje. Tipični predstavnici Dwd klimata su Njižni Koljimsk i Jakutek. Njižni Koljimsk i Jakutek.

Page 20: Klimatske karak. kontinenata

Df - umjereno hladni (borealni) vlažni klimatDf - umjereno hladni (borealni) vlažni klimat ima padavine skoro ima padavine skoro ravnomjerno raspoređene tokom cijele godine, pa praktično nema ravnomjerno raspoređene tokom cijele godine, pa praktično nema suvog razdobljasuvog razdoblja..

Karakterističan je za velike površine u sjevernoj Aziji, sjevernoj Karakterističan je za velike površine u sjevernoj Aziji, sjevernoj Evropi i sjevernoj polovini Sjeverne Amerike. Dok Dw klimat ima Evropi i sjevernoj polovini Sjeverne Amerike. Dok Dw klimat ima pretežno kontinentalne osobine, Df klimat ima više maritimna pretežno kontinentalne osobine, Df klimat ima više maritimna svojstva. svojstva.

U zavisnosti od prosječnih mjesečnih temperatura vazduha u Df U zavisnosti od prosječnih mjesečnih temperatura vazduha u Df klimatu se razliku 4 tipa: Dfa, Dfb, Dfc i Dfd.klimatu se razliku 4 tipa: Dfa, Dfb, Dfc i Dfd.

Dfa - vlažna borealna klima sa žarkim ljetom je karakteristična u Dfa - vlažna borealna klima sa žarkim ljetom je karakteristična u slivu gornjeg toka rijeke Misisipi (izuzev planine na zapadu), u slivu gornjeg toka rijeke Misisipi (izuzev planine na zapadu), u većem dijelu Donjeckog basena i u Vlaškoj niziji. Godišnja količina većem dijelu Donjeckog basena i u Vlaškoj niziji. Godišnja količina padavina kreće se između 550 i 1000 mm, one se izlučuju najviše u padavina kreće se između 550 i 1000 mm, one se izlučuju najviše u rano ljeto, kada su potrebne mnogim biljnim kulturama. Tipičan rano ljeto, kada su potrebne mnogim biljnim kulturama. Tipičan predastavnik Dfa klimata je Bukureštpredastavnik Dfa klimata je Bukurešt..

Page 21: Klimatske karak. kontinenata

Dfb - vlažna borealna klima sa toplim ljetom tipična je za veći dio Dfb - vlažna borealna klima sa toplim ljetom tipična je za veći dio evropske teritorije Rusije, za sjevernu Rumuniju i istočnu polovinu evropske teritorije Rusije, za sjevernu Rumuniju i istočnu polovinu Poljske, kao i na japanskom ostrvu Hokaido, a u Sjevernoj Americi u Poljske, kao i na japanskom ostrvu Hokaido, a u Sjevernoj Americi u južnoj Kanadi istočno od Stjenovitih planina. Pored toga Dfb klimat južnoj Kanadi istočno od Stjenovitih planina. Pored toga Dfb klimat zastupljen je u vidu “ostrva klime” zastupljen je u vidu “ostrva klime” na nekim planinama - u Alpima, na nekim planinama - u Alpima, Karpatima, na Kavkazu, u Anadoliji itd. Na južnoj polulopti D klimat Karpatima, na Kavkazu, u Anadoliji itd. Na južnoj polulopti D klimat je zastupljen jedino ovim tipom na planinama Južnog ostrva Novog je zastupljen jedino ovim tipom na planinama Južnog ostrva Novog Zelanda. Srednaj godišnja visina padavina je između 300 i 700 mm, Zelanda. Srednaj godišnja visina padavina je između 300 i 700 mm, koje su pretežno frontalnog porijekla. Tipičan predstavnik Dfb koje su pretežno frontalnog porijekla. Tipičan predstavnik Dfb klimata je Moskva.klimata je Moskva.

Dfc - vlažna borealna klima sa svježim ljetom zastupljena je u Dfc - vlažna borealna klima sa svježim ljetom zastupljena je u najvećem dijelu Kanade, u Švedskoj, Finskoj, sjevernim krajevima najvećem dijelu Kanade, u Švedskoj, Finskoj, sjevernim krajevima evropske teritorije Rusije, u zapadnom i srednjem Sibiru, kao i na evropske teritorije Rusije, u zapadnom i srednjem Sibiru, kao i na Kamčatki. Ovaj klimat se odlikuje naglim prelazom iz ljeta u zimu, Kamčatki. Ovaj klimat se odlikuje naglim prelazom iz ljeta u zimu, tako da praktično nema prelaznih godišnjih doba. Srednja godišnja tako da praktično nema prelaznih godišnjih doba. Srednja godišnja visina padavina nije velika - od 300 do 500 mm godišnje. Tipičan visina padavina nije velika - od 300 do 500 mm godišnje. Tipičan predstavnik Dfc klimata je Čerčil u Kanadi.predstavnik Dfc klimata je Čerčil u Kanadi.

Dfd - vlažna borealna klima sa vrlo hladnom zimom zauzima mali Dfd - vlažna borealna klima sa vrlo hladnom zimom zauzima mali prostor u Sibiru - zapadno od rijeke Lene, kao i manju površinu prostor u Sibiru - zapadno od rijeke Lene, kao i manju površinu sjeverno od poluostrva Kamčatke. Godišnja visina padavina je mala sjeverno od poluostrva Kamčatke. Godišnja visina padavina je mala - od 150 do 250 mm. Karakteristični predatavnik Dfd klimata je - od 150 do 250 mm. Karakteristični predatavnik Dfd klimata je Vilujsk (oko 400 km sjeverozapadno od Jakutska).Vilujsk (oko 400 km sjeverozapadno od Jakutska).

Page 22: Klimatske karak. kontinenata
Page 23: Klimatske karak. kontinenata

E KlimatE Klimat Et - klima tundreEt - klima tundre je zastupljena u pribrežnom pojasu sjeverne je zastupljena u pribrežnom pojasu sjeverne

Evrope, Azije i Sjeverne Amerike prema Sjevernom Ledenom Evrope, Azije i Sjeverne Amerike prema Sjevernom Ledenom okeanu, na Kolinskim planinama u istočnom Sibiru, na poluostrvu okeanu, na Kolinskim planinama u istočnom Sibiru, na poluostrvu Čukči, na sjevernom Islandu, na Špicberškim ostrvima, istočnom i Čukči, na sjevernom Islandu, na Špicberškim ostrvima, istočnom i zapadnom primorju Grenlanda, na antarktičkim ostrvima južno od zapadnom primorju Grenlanda, na antarktičkim ostrvima južno od 63 63 º j.š. i na visoravnim Tibeta i Skandinavije.º j.š. i na visoravnim Tibeta i Skandinavije.

Količina padavina je neznatna i one se izlučuju pri prodorima ciklona Količina padavina je neznatna i one se izlučuju pri prodorima ciklona u više širine. u više širine.

Tipičan predstavnik ovog podnevlja je Angmagsalik na istočnoj obali Tipičan predstavnik ovog podnevlja je Angmagsalik na istočnoj obali Grenlanda.Grenlanda.

Ef - klimat vječite hladnoćeEf - klimat vječite hladnoće je zastupljen na arktičkim i je zastupljen na arktičkim i antarktičkim ostrvima, a najtipičniji je u unutrašnjosti Grenlanda i antarktičkim ostrvima, a najtipičniji je u unutrašnjosti Grenlanda i Antarktide. Antarktide.

Srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 0 ºC. Srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 0 ºC. Padavina je malo - oko 100-150 mm godišnje (izuzetno 500-750 Padavina je malo - oko 100-150 mm godišnje (izuzetno 500-750 mm). Ovo su najhladniji predjeli na Zemlji sa temperaturama koje se mm). Ovo su najhladniji predjeli na Zemlji sa temperaturama koje se zimi spuštaju ispod -50 ºC, pa čak i ispod -80 ºC. zimi spuštaju ispod -50 ºC, pa čak i ispod -80 ºC.

Pošto su bez stalnog stanovništva, nenaseljene, ove oblasti se Pošto su bez stalnog stanovništva, nenaseljene, ove oblasti se nazivaju još i “ledene pustinje”nazivaju još i “ledene pustinje”..

Page 24: Klimatske karak. kontinenata

Naselje Tasilak na ostrvu Naselje Tasilak na ostrvu AngmagsalikAngmagsalik, Grenland, , Grenland, tipičan predstavnik Et klimata.tipičan predstavnik Et klimata.

Ledena pustinja Antartika (Ef Ledena pustinja Antartika (Ef klimat).klimat).

Page 25: Klimatske karak. kontinenata

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KLIMATSKE KARAKTERISTIKE AFRIČKOG KONTINENTAAFRIČKOG KONTINENTA

Odlučujuće značenje za klimu Afrike ima njen specifičan oblik, tj. Odlučujuće značenje za klimu Afrike ima njen specifičan oblik, tj. mnogo se veći njen dio nalazi na sjevernoj nego na južnoj hemisferi. mnogo se veći njen dio nalazi na sjevernoj nego na južnoj hemisferi.

Uprkos "vodenom okruženju" najveći dio Afrike ima suve klime.Uprkos "vodenom okruženju" najveći dio Afrike ima suve klime. Na sjeveru je suhoća posljedica stalnog uticaja suptropskoga Na sjeveru je suhoća posljedica stalnog uticaja suptropskoga

visokog pritiska. visokog pritiska. Njegov uticaj pojačava hladna Kanarska struja jer je njena voda Njegov uticaj pojačava hladna Kanarska struja jer je njena voda

hladnija od vazduha iznad nje i iznad susjednog afričkog kopna. hladnija od vazduha iznad nje i iznad susjednog afričkog kopna. Hladna voda doprinosi stabilizaciji vazduha u tom području.Hladna voda doprinosi stabilizaciji vazduha u tom području.

Sličan je uticaj i Sredozemnog mora ljeti. Ono je ljeti hladnije od Sličan je uticaj i Sredozemnog mora ljeti. Ono je ljeti hladnije od vazduha iznad njega i iznad sjeverne Afrike. To je uzrok stabilizacije vazduha iznad njega i iznad sjeverne Afrike. To je uzrok stabilizacije vazduha, tj. nema uslova za ciklogenezu i konvekciju. Vazduh koji vazduha, tj. nema uslova za ciklogenezu i konvekciju. Vazduh koji ljeti struji sa Sredozemnog mora preko vruće Sahare, zagrijava se, ljeti struji sa Sredozemnog mora preko vruće Sahare, zagrijava se, tj. jako se suši pa kao sjeveroistočni pasat uzrokuje sušnost tj. jako se suši pa kao sjeveroistočni pasat uzrokuje sušnost sjeverne Afrike.sjeverne Afrike.

Page 26: Klimatske karak. kontinenata

U jugozapadnu i južnu Afriku prodire polje visokog pritiskaU jugozapadnu i južnu Afriku prodire polje visokog pritiska.. Sušenju vazduha doprinosi Bengvelska struja, koja potiče od hladne Sušenju vazduha doprinosi Bengvelska struja, koja potiče od hladne

vode u cirkumantarktičkom pojasu.vode u cirkumantarktičkom pojasu. Ona teče od juga prema sjeveru, postepeno se zagrijava, ali ne Ona teče od juga prema sjeveru, postepeno se zagrijava, ali ne

toliko kao susjedno afričko kopno. Bengvelska struja dovoljno se toliko kao susjedno afričko kopno. Bengvelska struja dovoljno se zagrije tek u ekvatorskim širinama. Jako se povećava isparavanje zagrije tek u ekvatorskim širinama. Jako se povećava isparavanje vode, pa pasat preko Gvinejskog zaljeva (neki klimatolozi ovu vode, pa pasat preko Gvinejskog zaljeva (neki klimatolozi ovu vazdušnu struju nazivaju monsunom) donosi obilne kiše Africi i dalje vazdušnu struju nazivaju monsunom) donosi obilne kiše Africi i dalje od obale tog zaljeva.od obale tog zaljeva.

Modifikatorski utjecaj Bengvalske struje očitava se u "klimatskom Modifikatorski utjecaj Bengvalske struje očitava se u "klimatskom obrtu" u južnoj Africi. Uz more se nalazi pustinja (klima BW), a obrtu" u južnoj Africi. Uz more se nalazi pustinja (klima BW), a dublje u unutrašnjosti je klima nešto vlažnija, pa se prelazi u dublje u unutrašnjosti je klima nešto vlažnija, pa se prelazi u prostranu stepu (klima BS). Dakle, uz obalu je pustinja Namib, a u prostranu stepu (klima BS). Dakle, uz obalu je pustinja Namib, a u unutrašnjosti je stepa Kalahari.unutrašnjosti je stepa Kalahari.

U visokoj istočnoj Africi pružaju se gromadne planine i visoravni koje U visokoj istočnoj Africi pružaju se gromadne planine i visoravni koje zajedno s raspodjelom vazdušnog pritiska uzrokuju skretanje zajedno s raspodjelom vazdušnog pritiska uzrokuju skretanje jugoistočnog pasata uz obalu istočne Afrike prema monsunskoj jugoistočnog pasata uz obalu istočne Afrike prema monsunskoj Aziji. Zato je znatan dio istočne Afrike uz obalu Indijskog okeana Aziji. Zato je znatan dio istočne Afrike uz obalu Indijskog okeana suv, već od ekvatorskih širina (stepska klima, BS). suv, već od ekvatorskih širina (stepska klima, BS).

Uticaj privjetrine i zavjetrine gotovo se idealno vidi na Madagaskaru. Uticaj privjetrine i zavjetrine gotovo se idealno vidi na Madagaskaru. Zimske ciklone uzrok su veće vlažnosti sjeverozapadne i južne Zimske ciklone uzrok su veće vlažnosti sjeverozapadne i južne Afrike, pa su to krajevi sa sredozemnom klimom (klima Cs). Afrike, pa su to krajevi sa sredozemnom klimom (klima Cs).

Page 27: Klimatske karak. kontinenata
Page 28: Klimatske karak. kontinenata

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KLIMATSKE KARAKTERISTIKE ANTARTIKA ANTARTIKA

Klima Antarktika je u cijelosti klima vječnog leda (klima EF).Klima Antarktika je u cijelosti klima vječnog leda (klima EF). On je nastao kombinacijom vrlo niske temperature na tom On je nastao kombinacijom vrlo niske temperature na tom

cirkumpolarnom kopnu i obilne količine snijega koji donose ciklone s cirkumpolarnom kopnu i obilne količine snijega koji donose ciklone s relativno toplog okolnog mora. Postepenim nakupljanjem snijega, relativno toplog okolnog mora. Postepenim nakupljanjem snijega, firna i leda u tokom miliona godina ledeni pokrov je "rastao" u visinu firna i leda u tokom miliona godina ledeni pokrov je "rastao" u visinu i prema obali.i prema obali.

Sa njegovog ruba lome se i otkidaju veliki ledeni brijegovi koji Sa njegovog ruba lome se i otkidaju veliki ledeni brijegovi koji plutaju na sjever i konačno nestaju u toplijem moru. plutaju na sjever i konačno nestaju u toplijem moru.

S Antarktika se cijelu godinu, ali osobito zimi, "slijevaju" goleme S Antarktika se cijelu godinu, ali osobito zimi, "slijevaju" goleme mase hladnog vazduha koji rashlađuje cijelu južnu hemisferu. mase hladnog vazduha koji rashlađuje cijelu južnu hemisferu.

Oko Antarktika postoji golema masa hladne vode. Od nje nastaju Oko Antarktika postoji golema masa hladne vode. Od nje nastaju hladne morske struje koje teku daleko na sjever i pridonose hladne morske struje koje teku daleko na sjever i pridonose hlađenju južne hemisfere posebno u istočnom Pacifiku i Atlantiku, a hlađenju južne hemisfere posebno u istočnom Pacifiku i Atlantiku, a manje uz jugozapadnu Australiju. manje uz jugozapadnu Australiju.

Page 29: Klimatske karak. kontinenata

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KLIMATSKE KARAKTERISTIKE AUSTRALIJE AUSTRALIJE

Klima AustralijeKlima Australije je određena prije svega činjenicom da se Australija je određena prije svega činjenicom da se Australija nalazi pretežno u niskim geografskim širinama.nalazi pretežno u niskim geografskim širinama.

Zatim je važna činjenica da Australija ima kružni oblik, pa je obala Zatim je važna činjenica da Australija ima kružni oblik, pa je obala slabo razrijeđena. Sa svih je strana okružena pretežno toplom slabo razrijeđena. Sa svih je strana okružena pretežno toplom vodom Tihog i Indijskog okeanavodom Tihog i Indijskog okeana..

U istočnoj Australiji uz obale se pruža Veliko razvodno gorje po U istočnoj Australiji uz obale se pruža Veliko razvodno gorje po kojem se taj dio Australije naziva Istočnim visočjem. Opšte strujanje kojem se taj dio Australije naziva Istočnim visočjem. Opšte strujanje vazduha je posljedica strujanja u širem području.vazduha je posljedica strujanja u širem području.

Unutrašnjost Australije je pod uticajem suptropskog Unutrašnjost Australije je pod uticajem suptropskog pojasa visokog pritiska. Vazduh se spušta, dinamički se pojasa visokog pritiska. Vazduh se spušta, dinamički se zagrijava, odnosno suši. To je uzrok da najveći dio zagrijava, odnosno suši. To je uzrok da najveći dio Australije ima suve klimeAustralije ima suve klime..

Page 30: Klimatske karak. kontinenata

Nedostatak vode je najteža prirodna nedaća Australije. Česti prodori Nedostatak vode je najteža prirodna nedaća Australije. Česti prodori suvog i vrućeg vazduha prema istoku i jugu uzroci su ljetnih suša suvog i vrućeg vazduha prema istoku i jugu uzroci su ljetnih suša koje nanose veliku štetu državi. Ljetna suhoća uzrok je da južna koje nanose veliku štetu državi. Ljetna suhoća uzrok je da južna Australija ima sredozemnu klimu (Cs).Australija ima sredozemnu klimu (Cs).

Hladni i suvi zimski monsun sa sjeverne hemisfere prelazi preko Hladni i suvi zimski monsun sa sjeverne hemisfere prelazi preko jugoistočne Azije, na svom se putu zagrijava i vlaži, prelazi na južnu jugoistočne Azije, na svom se putu zagrijava i vlaži, prelazi na južnu hemisferu (gdje je ljeto). U sjevernu Australiju dolazi kao ljetni hemisferu (gdje je ljeto). U sjevernu Australiju dolazi kao ljetni monsun koji donosi obilne kiše. Zato taj dio Australije ima savansku monsun koji donosi obilne kiše. Zato taj dio Australije ima savansku klimu (klimu Aw).klimu (klimu Aw).

Ljetni monsun na sjevernoj hemisferi (niski pritisak u južnoj Aziji) Ljetni monsun na sjevernoj hemisferi (niski pritisak u južnoj Aziji) "povuče" za sobom vazduh prema sjeveru, pa sjevernu Australiju "povuče" za sobom vazduh prema sjeveru, pa sjevernu Australiju zahvati suvi pustinjski vazduh s juga. Tada je sjeverna Australija zahvati suvi pustinjski vazduh s juga. Tada je sjeverna Australija zahvaćena zimskom sušom. zahvaćena zimskom sušom.

Istočna, planinska Australija, izložena je vlažnim vjetrovima s Istočna, planinska Australija, izložena je vlažnim vjetrovima s Pacifika, pa veći dio ima umjereno toplu vlažnu klimu (klimu Cf) s Pacifika, pa veći dio ima umjereno toplu vlažnu klimu (klimu Cf) s obilnim kišama, a u južnom visočju ima i snijega (tu postoje čak i obilnim kišama, a u južnom visočju ima i snijega (tu postoje čak i Snježne planine). Prema zapadu vazduh se spušta, zagrijava se, Snježne planine). Prema zapadu vazduh se spušta, zagrijava se, odnosno suši se, pa tako doprinosi suhoći unutrašnje Australije.odnosno suši se, pa tako doprinosi suhoći unutrašnje Australije.

Page 31: Klimatske karak. kontinenata

Novi Zeland je okružen velikim okeanskim prostranstvima. Pod Novi Zeland je okružen velikim okeanskim prostranstvima. Pod uticajem visokog reljefa kiše i snijega ima u izobilju, pa ta ostrvska uticajem visokog reljefa kiše i snijega ima u izobilju, pa ta ostrvska zemlja ima umjereno toplu vlažnu klimu (klimu Cf). U najvišem i zemlja ima umjereno toplu vlažnu klimu (klimu Cf). U najvišem i najjužnijem dijelu Južnog ostrva ima i ledenjaka.najjužnijem dijelu Južnog ostrva ima i ledenjaka.

Page 32: Klimatske karak. kontinenata

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KLIMATSKE KARAKTERISTIKE AZIJE I EVROPE AZIJE I EVROPE

Veličina Azije uzrok je da je njena klima vrlo kompleksna. Azija Veličina Azije uzrok je da je njena klima vrlo kompleksna. Azija prelazi na južnu hemisferu, a na sjeveru dopire sve do Arktika, tj. prelazi na južnu hemisferu, a na sjeveru dopire sve do Arktika, tj. Azija je kontinent između Indijskog okeana i Sjevernog ledenog Azija je kontinent između Indijskog okeana i Sjevernog ledenog mora.mora. Sa zapada utiče Sredozemno more.Sa zapada utiče Sredozemno more. Najjači je uticaj Indijskog Najjači je uticaj Indijskog okeana. okeana.

Posebnost Azije je veliki planinski zid Himalaji i planina zapadno od Posebnost Azije je veliki planinski zid Himalaji i planina zapadno od nje, visoravan Tibeta te golemi planinski vjenci i visoravni sjeverno nje, visoravan Tibeta te golemi planinski vjenci i visoravni sjeverno od njega. Postoje u Aziji i brojni drugi planinski vjenci, ali je njihov od njega. Postoje u Aziji i brojni drugi planinski vjenci, ali je njihov uticaj sveden na regionalne razmjere.uticaj sveden na regionalne razmjere.

Tibetu u klimatogenom smislu treba dodati Mongoliju. Tu veliku, Tibetu u klimatogenom smislu treba dodati Mongoliju. Tu veliku, visoku jezgru Azije obilježava izolacija od ostale Azije i susjednog visoku jezgru Azije obilježava izolacija od ostale Azije i susjednog mora, prije svega od uticaja Indijskog okeana. Budući da mora, prije svega od uticaja Indijskog okeana. Budući da temperatura opada s nadmorskom visinom, ta jezgra Azije vrlo je temperatura opada s nadmorskom visinom, ta jezgra Azije vrlo je hladna i suva, pa ona ima snježne klime (klime E).hladna i suva, pa ona ima snježne klime (klime E).

Page 33: Klimatske karak. kontinenata

JJužniji dio Tibeta nalazi se u nižim geografskim širinama, pa zima i užniji dio Tibeta nalazi se u nižim geografskim širinama, pa zima i nije tako hladna.nije tako hladna.

Najveći dio ima klimu tundre (klima ET), a viši dio ima klimu EF, Najveći dio ima klimu tundre (klima ET), a viši dio ima klimu EF, klimu vječnog leda i hladnoće, ali te prostore nije moguće prikazati klimu vječnog leda i hladnoće, ali te prostore nije moguće prikazati na karti takvog mjerila. Ali, i Sibir je izolovan od susjednog mora, pa na karti takvog mjerila. Ali, i Sibir je izolovan od susjednog mora, pa se sva unutrašnja Azija zimi povezuje u veliko jedinstveno polje se sva unutrašnja Azija zimi povezuje u veliko jedinstveno polje visokog pritiska, sibirski ili srednjoazijski maksimum. Iz tog središta, visokog pritiska, sibirski ili srednjoazijski maksimum. Iz tog središta, najviše prema jugu (niski pritisak u ekvatorskom pojasu), a nešto najviše prema jugu (niski pritisak u ekvatorskom pojasu), a nešto manje prema istoku (aleutski minimum) istječu velike mase vrlo manje prema istoku (aleutski minimum) istječu velike mase vrlo hladnog i suvog hladnog i suvog vazduha.vazduha. To strujanje naziva se zimski monsun. To strujanje naziva se zimski monsun.

Ljeti je obrnuto. Azija se jako zagrijava, posebno južna Azija, pa se Ljeti je obrnuto. Azija se jako zagrijava, posebno južna Azija, pa se razvija golemi pojas niskog pritiska od istočnog Sredozemlja do razvija golemi pojas niskog pritiska od istočnog Sredozemlja do južne Azije. Tako se pokreće ljetni monsun.južne Azije. Tako se pokreće ljetni monsun.

Ljetni monsun sastoji se od dva dijela; a) južnoazijskog i b) Ljetni monsun sastoji se od dva dijela; a) južnoazijskog i b) istočnoazijskog monsuna.istočnoazijskog monsuna.

Južnoazijski monsun je posljedica gibanja vazduha iz mauricijskog Južnoazijski monsun je posljedica gibanja vazduha iz mauricijskog maksimuma na južnoj hemisferi. Najveći dio vazduha struji uz obalu maksimuma na južnoj hemisferi. Najveći dio vazduha struji uz obalu istočne Afrike prema sjeveru do južne Azije. To strujanje zahvati i istočne Afrike prema sjeveru do južne Azije. To strujanje zahvati i Indoneziju, Filipine i jugoistočnu Aziju.Indoneziju, Filipine i jugoistočnu Aziju.

Page 34: Klimatske karak. kontinenata

Istočnoazijski monsun duva iz polja visokog pritiska nad Istočnoazijski monsun duva iz polja visokog pritiska nad suptropskim Pacifikom prema polju sniženog pritiska nad istočnom suptropskim Pacifikom prema polju sniženog pritiska nad istočnom Azijom i Sibirom.Azijom i Sibirom.

Najhladniji dio niske i planinske sjeveroistočne Azije ima suvu Najhladniji dio niske i planinske sjeveroistočne Azije ima suvu borealnu klimu (klima Dw). Vrlo hladan vazduh zimi nastaje borealnu klimu (klima Dw). Vrlo hladan vazduh zimi nastaje gubitkom toplote dugovalnim ižarivanjem u dugim noćima u suvom gubitkom toplote dugovalnim ižarivanjem u dugim noćima u suvom vazduhu.vazduhu.

Idući prema Sjevernom polu, temperatura raste jer toplinu donose Idući prema Sjevernom polu, temperatura raste jer toplinu donose povremeni prodori s ciklona iz sjevernog Atlantika.povremeni prodori s ciklona iz sjevernog Atlantika.

Suva, pustinjska i stepska Azija posljedica je cirkulacijske i Suva, pustinjska i stepska Azija posljedica je cirkulacijske i orografske izolacije od Indijskog i Atlantskog okeana. Ne pomaže orografske izolacije od Indijskog i Atlantskog okeana. Ne pomaže topla voda i jako isparavanje vode sjeverozapadnog dijela Indijskog topla voda i jako isparavanje vode sjeverozapadnog dijela Indijskog okeana. Jači je negativni uticaj vjetrova koji duvaju iz suve okeana. Jači je negativni uticaj vjetrova koji duvaju iz suve unutrašnjosti prema Indijskom okeanu. Na tom se putu ti vjetrovi unutrašnjosti prema Indijskom okeanu. Na tom se putu ti vjetrovi zagrijavaju i suše, tj. vazduh se stabilizuje, nema konvekcije. zagrijavaju i suše, tj. vazduh se stabilizuje, nema konvekcije.

Page 35: Klimatske karak. kontinenata
Page 36: Klimatske karak. kontinenata

U klimatskom smislu Evropa i Azija čine jedinstveni kontinentski U klimatskom smislu Evropa i Azija čine jedinstveni kontinentski blok, ali zbog političkih, kulturnih, civilizacijskih i svih drugih razloga blok, ali zbog političkih, kulturnih, civilizacijskih i svih drugih razloga Evropa se posmatra odvojeno.Evropa se posmatra odvojeno.

Upoređujući kontinente, klima Evrope (slika 5) je najpovoljnija. Upoređujući kontinente, klima Evrope (slika 5) je najpovoljnija. Nema dugotrajnih nepodnošljivih vrućina ni hladnoća. Nema Nema dugotrajnih nepodnošljivih vrućina ni hladnoća. Nema pustinja i previše kišovitih krajeva.pustinja i previše kišovitih krajeva.

Najveći dio Evrope nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu.Najveći dio Evrope nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu. Geografska raspodjela mora i kopna je idealna. Od vrućeg vazduha Geografska raspodjela mora i kopna je idealna. Od vrućeg vazduha

iz sjeverne Afrike zaštićena je Sredozemnim morem. Kad afrički iz sjeverne Afrike zaštićena je Sredozemnim morem. Kad afrički vazduh i dođe do Evrope, navlaži se nad Sredozemnim morem, nad vazduh i dođe do Evrope, navlaži se nad Sredozemnim morem, nad morem se nešto rashladi; pa južna Evropa ljeti nije pretjerano vruća, morem se nešto rashladi; pa južna Evropa ljeti nije pretjerano vruća, a zimi je ugodno topla.a zimi je ugodno topla.

Budući da je veći dio Evrope nizak, vjetrovi s Atlantika prodiru Budući da je veći dio Evrope nizak, vjetrovi s Atlantika prodiru duboko u evropsko kopno. Zato je Evropa primjer područja s duboko u evropsko kopno. Zato je Evropa primjer područja s umjereno toplim kišnim klimama (klime C).umjereno toplim kišnim klimama (klime C).

Dio Evrope koji je bliži Atlantiku, ima umjereno toplu vlažnu klimu Dio Evrope koji je bliži Atlantiku, ima umjereno toplu vlažnu klimu (klima Cf). (klima Cf).

Page 37: Klimatske karak. kontinenata

Maritimnost Evrope posljedica je toplinskog uticaja cijeloga Maritimnost Evrope posljedica je toplinskog uticaja cijeloga sjevernog Atlantika. Zbog zimskoga rashlađujućeg uticaja snijegom sjevernog Atlantika. Zbog zimskoga rashlađujućeg uticaja snijegom pokrivenog kopna u istočnoj je Evropi idući prema istoku sve pokrivenog kopna u istočnoj je Evropi idući prema istoku sve hladnije, pa se prelazi u područje snježno-šumskih (borealnih) hladnije, pa se prelazi u područje snježno-šumskih (borealnih) klima, i to s tipom Df, vlažnom borealnom klimomklima, i to s tipom Df, vlažnom borealnom klimom..

Presudno pozitivno značenje za klimu Evrope ima geografska Presudno pozitivno značenje za klimu Evrope ima geografska činjenica da se Evropa suzuje prema sjeveru, a proširuje se sjeverni činjenica da se Evropa suzuje prema sjeveru, a proširuje se sjeverni Atlantik. Tako sjeverna Evropa nije izvor hladnih vazdušnih masa u Atlantik. Tako sjeverna Evropa nije izvor hladnih vazdušnih masa u tolikoj mjeri kao što je sjever Sjeverne Amerike ili najhladniji dio tolikoj mjeri kao što je sjever Sjeverne Amerike ili najhladniji dio Azije.Azije.

Budući da Alpi nisu ni velike ni visoke kao neki drugi planinski Budući da Alpi nisu ni velike ni visoke kao neki drugi planinski vjenci, a uz to su reljefno jako raznolike, može se izdvojiti samo vjenci, a uz to su reljefno jako raznolike, može se izdvojiti samo najviši dio Alpa kao pojas s hladnom klimom. To područje ima najviši dio Alpa kao pojas s hladnom klimom. To područje ima vlažnu borealnu klimu, klimu Df.vlažnu borealnu klimu, klimu Df.

Crno more, Kaspijsko jezero, i ne tako hladna jugozapadna i niska Crno more, Kaspijsko jezero, i ne tako hladna jugozapadna i niska srednja Azija čine da je južni dio istočne Europe suv pa ima stepsku srednja Azija čine da je južni dio istočne Europe suv pa ima stepsku klimu (klima BS).klimu (klima BS).

Page 38: Klimatske karak. kontinenata
Page 39: Klimatske karak. kontinenata

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KLIMATSKE KARAKTERISTIKE JUŽNE I SJEVERNE AMERIKE JUŽNE I SJEVERNE AMERIKE

Klima Južne Amerike bitno je određena njenim Klima Južne Amerike bitno je određena njenim trokutastim oblikom, jer je široka u tropima i južnim trokutastim oblikom, jer je široka u tropima i južnim suptropima, a sužava se prema jugu i sjeveru. Dakle, suptropima, a sužava se prema jugu i sjeveru. Dakle, najveći dio Južne Amerike nalazi se u niskim najveći dio Južne Amerike nalazi se u niskim geografskim širinama. geografskim širinama.

Uz zapadnu obalu izdiže se uski, ali visoki planinski Uz zapadnu obalu izdiže se uski, ali visoki planinski lanac Anda. Stalno visoki pritisak u području lanac Anda. Stalno visoki pritisak u području južnopacifičkog maksimuma uzrok je spuštanja, južnopacifičkog maksimuma uzrok je spuštanja, zagrijavanja i sušenja vazduha. Kada duva vjetar s zagrijavanja i sušenja vazduha. Kada duva vjetar s Pacifika, još se više suši u obalnom pojasu, gdje teče Pacifika, još se više suši u obalnom pojasu, gdje teče hladna Peruanska struja (ili Humboldtova struja). Ona hladna Peruanska struja (ili Humboldtova struja). Ona teče od juga prema sjeveru. Zato taj dio Južne Amerike teče od juga prema sjeveru. Zato taj dio Južne Amerike ima suve klime (klime B).ima suve klime (klime B).

Page 40: Klimatske karak. kontinenata

Prema jugu u umjerenim geografskim širinama s mora duvaju vlažni Prema jugu u umjerenim geografskim širinama s mora duvaju vlažni i svježi zapadni vjetrovi. Oni na zapadnim Andima izruče velike i svježi zapadni vjetrovi. Oni na zapadnim Andima izruče velike količine padalina. Prelaskom preko Anda vazduh se spušta i količine padalina. Prelaskom preko Anda vazduh se spušta i zagrijava, tj. suši se. Tako je u zavjetrini Anda nastala pustinja i zagrijava, tj. suši se. Tako je u zavjetrini Anda nastala pustinja i stepa (Patagonija).stepa (Patagonija).

Veći dio Južne Amerike istočno od Anda je nizak, more uz nju je Veći dio Južne Amerike istočno od Anda je nizak, more uz nju je toplo, pa vjetrovi s moratoplo, pa vjetrovi s mora donesu velike količine vodene pare duboko donesu velike količine vodene pare duboko u kopno sve do Anda.u kopno sve do Anda. Tu je amazonska prašuma, odnosno Tu je amazonska prašuma, odnosno najvlažniji dio Amazonije (klima Af)najvlažniji dio Amazonije (klima Af)..

Neometano strujanje vazduha s južnog Atlantika uzrok je vlažnosti Neometano strujanje vazduha s južnog Atlantika uzrok je vlažnosti Južne Amerike južno od Amazonije (Aw, savanska klima).Južne Amerike južno od Amazonije (Aw, savanska klima).

Već letimičan pogled na kartu Sjeverne Amerike upućuje na njen Već letimičan pogled na kartu Sjeverne Amerike upućuje na njen specifičan geografski položaj i oblik. Sjeverna Amerika se sva nalazi specifičan geografski položaj i oblik. Sjeverna Amerika se sva nalazi na sjevernoj hemisferi. na sjevernoj hemisferi.

Veliko klimatogeno značenje ima raspodjela kopna i mora, odnosno Veliko klimatogeno značenje ima raspodjela kopna i mora, odnosno oblik Sjeverne Amerike. Na jugu se kopno jako sužava pa postoje oblik Sjeverne Amerike. Na jugu se kopno jako sužava pa postoje uslovi za prodor Meksičkog zaljeva i Karipskog mora na zapad uslovi za prodor Meksičkog zaljeva i Karipskog mora na zapad između Sjeverne i Južne Amerike. između Sjeverne i Južne Amerike.

Page 41: Klimatske karak. kontinenata

Ogromno klimatsko značenje ima činjenica da se već u umjerenim Ogromno klimatsko značenje ima činjenica da se već u umjerenim širinama kopno jako proširuje prema sjeveru. U takvom slučaju širinama kopno jako proširuje prema sjeveru. U takvom slučaju veliko kopno u visokim geografskim širinama zimi jako rashlađuje veliko kopno u visokim geografskim širinama zimi jako rashlađuje klimu cijelog kontinenta.klimu cijelog kontinenta.

Ljeti je suprotno, kLjeti je suprotno, kopno se jako zagrije, mnogo više negoli na opno se jako zagrije, mnogo više negoli na odgovarajućim geografskim širinama na moru. odgovarajućim geografskim širinama na moru.

U srednjem i istočnom dijelu Sjeverne Amerike preovladavaju U srednjem i istočnom dijelu Sjeverne Amerike preovladavaju prostrane nizine, odnosno ravnice. Gorje na istoku, Apalačijsko prostrane nizine, odnosno ravnice. Gorje na istoku, Apalačijsko gorje, nije dovoljno visoko da bi modifikovalo klimu u znatnijoj mjeri.gorje, nije dovoljno visoko da bi modifikovalo klimu u znatnijoj mjeri.

Obalne planine i planinski lanci dublje u unutrašnjosti (planine u Obalne planine i planinski lanci dublje u unutrašnjosti (planine u Meksiku, Kaskadsko gorje, Obalne planine, Stjenovite planine itd.) Meksiku, Kaskadsko gorje, Obalne planine, Stjenovite planine itd.) široki, visoki, neprekinuti, prepreka su prodorima vazdušnih masa s široki, visoki, neprekinuti, prepreka su prodorima vazdušnih masa s Pacifika. Pacifika.

U Meksiku su prostrane visoravni i zavale, a na zapadu SAD je U Meksiku su prostrane visoravni i zavale, a na zapadu SAD je izolovani Veliki kanjon i druge međugorske udoline, važni izolovani Veliki kanjon i druge međugorske udoline, važni modifikatori klime. Zavjetrinske osobine pridonose aridizaciji klime, modifikatori klime. Zavjetrinske osobine pridonose aridizaciji klime, pa je to suvi dio Sjeverne Amerike.pa je to suvi dio Sjeverne Amerike.

Sjeverniji dijelovi zimi se jako rashlade, jer se Sjeverno ledeno more Sjeverniji dijelovi zimi se jako rashlade, jer se Sjeverno ledeno more u potpunosti zaledi, a kopno prekrije snijeg. u potpunosti zaledi, a kopno prekrije snijeg.

Page 42: Klimatske karak. kontinenata

Vazduh s Tihog okeana na sjeveru je vlažan, a na jugu je suv. Još Vazduh s Tihog okeana na sjeveru je vlažan, a na jugu je suv. Još južnije u Srednjoj Americi vazduh je opet vlažan. Količina padavina južnije u Srednjoj Americi vazduh je opet vlažan. Količina padavina ovisi o reljefu i uticaju sjevernopacifičkog maksimuma (havajskog ovisi o reljefu i uticaju sjevernopacifičkog maksimuma (havajskog anticiklona). Aridizaciji klime u ovom dijelu pridonosi hladna anticiklona). Aridizaciji klime u ovom dijelu pridonosi hladna Kalifornijska struja koja stabilizira vadzuh. Spuštanjem vazduha niz Kalifornijska struja koja stabilizira vadzuh. Spuštanjem vazduha niz istočne padine spomenutih planina na zapadu Sjeverne Amerike istočne padine spomenutih planina na zapadu Sjeverne Amerike vazduh se zagrijava i suši. Međutim, količina padavina raste lokalno vazduh se zagrijava i suši. Međutim, količina padavina raste lokalno i regionalno na visokim reljefnim preprekama. i regionalno na visokim reljefnim preprekama.

Pretežno niski reljef na istoku Sjeverne Amerike izložen suptropskoj Pretežno niski reljef na istoku Sjeverne Amerike izložen suptropskoj cirkulaciji (vlažni pasat koji duva s istoka), u umjerenim geografskim cirkulaciji (vlažni pasat koji duva s istoka), u umjerenim geografskim širinama pojačava dominantni uticaj Atlantskog okeana, ali samo širinama pojačava dominantni uticaj Atlantskog okeana, ali samo onog dijela kojim teče topla Golfska struja. Sa sjevera teče hladna onog dijela kojim teče topla Golfska struja. Sa sjevera teče hladna Labradorska struja. Ona ljeti usporava zagrijavanje sjeveroistoka Labradorska struja. Ona ljeti usporava zagrijavanje sjeveroistoka Sjeverne Amerike. Zimi je njena voda zapravo topla, ali njen Sjeverne Amerike. Zimi je njena voda zapravo topla, ali njen termički uticaj na kopno nije jak jer preovladava strujanje hladnog termički uticaj na kopno nije jak jer preovladava strujanje hladnog vaduha sa kanadskog sjevera. Zato je to rijetko naseljen prostor.vaduha sa kanadskog sjevera. Zato je to rijetko naseljen prostor.

Sjevernoj Americi pripada i Grenland. Najveći dio toga velikog Sjevernoj Americi pripada i Grenland. Najveći dio toga velikog ostrva prekriven je Grenlandskim ledenim pokrovom. Zbog visokog ostrva prekriven je Grenlandskim ledenim pokrovom. Zbog visokog albeda leda i snijega Grenland se zimi jako rashladi, ljeti se ne albeda leda i snijega Grenland se zimi jako rashladi, ljeti se ne može jače zagrijati jer se toplina troši na kopnjenje leda i snijega. može jače zagrijati jer se toplina troši na kopnjenje leda i snijega.

Page 43: Klimatske karak. kontinenata
Page 44: Klimatske karak. kontinenata

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK Kepenova klasifikacija klimata dobila je opšte priznanje mnogih Kepenova klasifikacija klimata dobila je opšte priznanje mnogih

klimatologa. Poznati ruski geohraf L.S. Berg ističe u svom udžbeniku klimatologa. Poznati ruski geohraf L.S. Berg ističe u svom udžbeniku “Osnovi klimatologije” “Osnovi klimatologije” (1938) da je (1938) da je “Kepen u nizu radova dao izvrstan “Kepen u nizu radova dao izvrstan sistem klimata”sistem klimata”. Ali, ova klasifikacija ima i izvjesne nedostatke na koje . Ali, ova klasifikacija ima i izvjesne nedostatke na koje treba ukazati. Tako se npr. Arkanzas i Misuri bitno razlikuju od Floride, treba ukazati. Tako se npr. Arkanzas i Misuri bitno razlikuju od Floride, pa ipak su stavljeni u isti klimatski tip i varijantu (uslijed toga problema pa ipak su stavljeni u isti klimatski tip i varijantu (uslijed toga problema klimatolog Džon F. Grifits je1966. predlagao uvođenje nove klimatolog Džon F. Grifits je1966. predlagao uvođenje nove subtropske zone). Isti slučaj je i sa istočnom Poljskom i zapadnom subtropske zone). Isti slučaj je i sa istočnom Poljskom i zapadnom Sibirom, Angolskim i Čileanskim primorjem (predlagano je uvođenje Sibirom, Angolskim i Čileanskim primorjem (predlagano je uvođenje trećeg polarnog Em klimata) itd. Granice između pustinja i stepa trećeg polarnog Em klimata) itd. Granice između pustinja i stepa povučene su uglavnom proizvoljno bez određenog fizičko-geografskog povučene su uglavnom proizvoljno bez određenog fizičko-geografskog kriterijuma. Veliku teškoći predstavljaju takođe, naročito za one koji ne kriterijuma. Veliku teškoći predstavljaju takođe, naročito za one koji ne znaju njemački jezik, mnogobrojna slova - znaci odnosno znaju njemački jezik, mnogobrojna slova - znaci odnosno “formule” “formule” Kepenovih klimata.Kepenovih klimata.

U ovome radu smo, planimetrisanjem klimatske karte svijeta po U ovome radu smo, planimetrisanjem klimatske karte svijeta po Kepenovoj klasifikaciji, odredili površine na kojima su zastupljeni Kepenovoj klasifikaciji, odredili površine na kojima su zastupljeni pojedini klimatski tipovi. Na kraju možemo istaći i podatak da je na pojedini klimatski tipovi. Na kraju možemo istaći i podatak da je na kopnu najviše rasprostranjen BW klimat, i to na 26,0 miliona km², a kopnu najviše rasprostranjen BW klimat, i to na 26,0 miliona km², a potom Df klimat (23,4 miliona km²). Dok je na moru najrasprostranjeniji potom Df klimat (23,4 miliona km²). Dok je na moru najrasprostranjeniji Af klimat (65,1 miliona km²), a zatim Et klimat (54,4 miliona km²).Af klimat (65,1 miliona km²), a zatim Et klimat (54,4 miliona km²).

Page 45: Klimatske karak. kontinenata

HVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!