Krmno bilje, travnjaci

8/19/2019 Krmno bilje, travnjaci

1/87

PROIZVODNJA KRME NA TRAVNJACIMATravnjaci su površine na zemlji, obrasle različitim biljnim vrstama koje

žive zajedno, a koriste se za proizvodnju stočne hrane.

Sastoje se od većeg ili manjeg broja biljaka različitih morfoloških bioloških i proizvodnih osobina.

iljke su po dužini života jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnjeuglavnom su zeljaste, manje poludrvenaste, drvenaste u nepoželjnevrste.

iljni pokrivač travnjaka čine tri osnovne grupe biljaka!

". T#$%& '()$*&$&+

. -&(T #/0$1& '2$ $*&$&+

3. )ST$-& %#ST&


2/87

/ajveći značaj na travnjacima imaju trave koje su najviše zastupljene i osnovu sastava travnjaka. 4anji značaj imaju leptirnjače.

skorištavanje travnjaka može bitineposredno ili posredno.Neposredno iskorištavan e obavlja se ispašom, što je najekonomičnije,posredno iskorištavan e spremanjem konzervisane stočne hrane, preko sijesjenaže, silaže i brašna.

Sam način iskorištavanja travnjaka ispašom ili kosidbom, dijeli travnjak- %$5& i ($6/0$7&.

Pašn a!i se iskorištavaju ispašom.

Travn a!i se iskorištavaju kosidbom.

4e8utim, postoji i treći način iskorištavanja,ko"#inovani$ po kome se odre8enatravna površina koristi kosidbom i ispašom tokom istog vegetacionog periou različitim intervalima po godinama.

(roizvodnja na travnjacima i korištenje su pod uticajem dvije važnije gfaktora! ekološki uslovi i društveno9ekonomska situacija u društvu.


3/87

Zna%a travn aka

)gleda se u slijedećem!

". (reko travnjaka se u našoj zemlji iskorištavaju značajne površine zemljišta;< = poljoprivrednih površina+. > našoj zemlji, po obimu površina, ovnajrasprostranjenija biljna proizvodnja.

. /a našim prirodnim travnjacima postižu se niski prinosi 'prosječno livade " pašnjaci @,< tAha+. 4e8utim, pošto se radi o velikim površinama, proizvznačajne količine stočne hrane.

3. Travnjaci su smješteni u manje povoljnim uslovima, na slabim zemljištihladnom planinskom regionu, osnovna su i jedina stočna hrana, na području.


4/87

(o svojoj prirodi travni pokrivač može biti ! (# #)5/ i S 0$/ .

Travni pokrivač čine zeljaste biljke koje su kod prirodnih travnjaka samonikle, a zasijanih djelovanjem čovjeka.

Pri"arni prirodni travn a!i u nastali kao prvobitna vegetacija na nekomstaništu. )vim travnjacima nije prethodila nikakva prethodna vegetacija, ni šumni neka kulturna flora. > našoj zemlji se prostiru u području iznad šum'visokoplaninski travnjaci+ kao i u stepskom području.

&ek'ndarni prirodni travn a!i se javljaju u obliku manjih ili većih oaza, izme8udrugih biljnih formacija, najčešće šuma. )vi travnjaci su obrasli higrofinimmezofitnom travama.

&i ani travn a!i nastaju sjetvom gajenih vrsta trava i leptirnjača sjetvom travniili travno9leguminoznih smjesa na obra8enom ili na drugi način pripremljenzemljištu.

()50&-$ T#$%/0$7$


5/87


6/87

>kupna poljoprivredna površina >dio travnjaka =

Svijet ;:

&vropa


7/87

(&)OVI KOJI (TI*( NA RA&PRO&TRANJENO&T TRAVNJAKA

/a rasprostranjenost travnjaka, njihovu zastupljenost i udio u ukupnim poljoprivredn površinama značajnog uticaja imaju brojni faktori!

". > vlažnim, humidnim uslovima, trave se bolje razvijaju, u odnosu na aridne uslove

. (ored padavina, temperature značajno utiču na opstanak i razvoj travnjaka, počerazvoja reproduktivnih organa, izduživanja stabla, pojavu cvasti i cvjetanje.

3. %isina podzemne vode može doprinijeti da se travnjaci više proširuju. zemljištima sa visokom podzemnom vodom, koja se često penje do same površiteško je organizovati proizvodnju oraničnog krmnog bilja.

slučajevima slabije intenzivne poljoprivrede, površine pod travnjacima s povećavaju, one površine koje se korištene za oranice se postepeno napustaju prevode u travnjake.


8/87

PRIRODNI TRAVNJACI

TIPOVI PRIRODNI+ TRAVNJAKA Travni pokrivač prirodnih travnjaka je sačinjen od različitih biljnih vrsta. )ne čine odrflorističku strukturu, razvijaju se u zemljama ili fitocenozama. )snovna jedinica fitocenasocijacija. /iže jedinice su! subasocijacija, varijanta i facijes. %iše jedinice su sveza,razred.

#$E#&5! korijenu karakterističnih vrsta doda se nastavak etea.

#&5! korijenu karakteristične vrste doda se nastavak etalia.

S%&E$! korijenu karakteristične vrste doda se nastavak ion.$S)* 0$* 0$! karakterističnoj vrsti dodaje se nastavak etum.

S> $S)* 0$* 0$! zajednica koje nema posebnih svojih karakterističnih vrsta. )na se odlitakvom diferencijacijom vrsta, koje indiciraju izvjesne ekološke razlike unutar asocijaijvlagu, nadmorsku visinu itd.

2$* 0&S! karakteriše se vrlo obilnom pojavom jedne ili više značajnih vrsta, koje semanje ili više javljaju.

Svaka biljna zajednica ili fitocenoza je biljni sastav vrsta. > poljoprivrednoj tehnologfitocenozu se sreće izraz T#$%/0$7, koji pored biljnog sastava uključuje prinos i kvalitet k


9/87

4)1%$#/ (# #)5/ T#$%/0$*

4očvarni prirodni travnjaci nastaju na nižim terenima, u riječnim dolinadepresijama itd. Eemljišta na kojime se sreću ovi travnjaci zab podzemna voda, visoki nivoi rijeka ili obilne površinske vode mogućnosti oticanja. Sreću se na zemljištima kao što su ritska crsmonica, vlažni aluvij i zaslanjena zemljišta.

7arakteristični tipovi močvarnih travnjaka su!

Phalaridetum arundinaceae F najvlažniji tip močvarnog travnjaka, vodana površini zadržava dugo, a podzemna voda je tokom cijelog vegetac perioda na dubini od "B9 cm.

Beckmanietum erucaeformis F javlja se u dubljim depresijama i uvalamočvarnog karaktera koja su sa proljeća i jeseni izložena poplavam preko ljeta su gotovo uvijek pod plitkom vodom. Teren na kome se jova asocijacija jer neravan jer buseni trava obrazuju čitava mala ostrvca


10/87

Caricetum vulpinae ripariae F nema veliki značaj za ishranu stoke jer gačine loše i nekvalitetna vrste. > travnjaku dominira nekoliko vrsta iz roCarex, od kojih su najzastupljenijiCarex vulpina i Carix riparia . Terenina kojima se razvija ostaju često čitavu godinu pod vodom, koja sevrijeme proljetnih i jesenjih poplava razliva iz dubljih depresija i uval plavi ovo zemljište. Arostidetum juncetum effusi F u našoj zemlji nalazi se na nadmorskojvisini od "@@9"B@ . 0avlja se na močvarnim težim zemljištima i većeg dijela godine izložen je poplavama.

Molinietum coeruleae F se sreće u močvarnim uslovima i na višimnadmorskim visinama, zahvaljujući humidnijoj klimi i većoj relativnvlazi vazduha.

Deschampisietum caespitosae 9 vezan je za stagnaciju vode u zonikorijena, prekomjernim dugotrajnim plavljenjem u jesen, proljeće i raljeto i ekstremnim isušivanjem u kasno ljeto i jesen.


11/87

NIZIJ&KO,DO)IN&KI PRIRODNI TRAVNJACI

/astaju na nižim područjima u riječnim dolinama, po uvalama i drugisličnim mjestima. )ve površine su manjim dijelom godine plavne, što imznačajnog uticaja na sam floristički sastav.

/astaju na boljim zemljištima u odnosu na močvarne.

1ine ih mezofilne biljke, dominiraju trave, biljke iz familije Poaceae , ali je prisutan znatan udio mahunarki, biljaka iz familije Fabaceae . )vitravnjaci su prouktivniji, kvalitet krme je zavidan.

Cynosuretum cristati F je najrasprostranjeniji travnjak u niziskodolinskom području. Sreće se na zemljištima sa visokom podzemno

vodom, a često je plavljen u kraćem vremenskom periodu. 7oristi se viza kosidbu, manje za ispašu. ez 8ubrenja može dati zavidne prinose.

Alopecuretum pratensis F jedan od raširenijih nizijsko9dolinskihtravnjaka. (odzemna voda je visoka, me8utim ne dolazi do plavljen površine. )brazuje se na različitim zemljištima, prinosan je, a dominiravisoke trave. /ajviše se iskorištava kosidbom, ali i pri ispaši daje dobrrezultate.


12/87

Arrhenatheretum elatioris F nalazi se na boljim, ocjednijim i u mnogo čekvalitetnijim zemljištima. )vo je naš najproduktivniji nizijsko9dolitravnjak. #azlozi slabije rasprostranjenosti ovog travnjaka su štokvalitetnija zemljišta u nizisko9dolinskom području pretvorena u or /ajčešće se koriste za kosidbu, ali povremeno se može i ispasati.

A rostidetum albae F javlja se na vlažnim i kiselijim zemljištima u nizisdolinskom regionu. skorištava se kosidbom. /a ovom travnjaku se sdovoljno korova i znatan dio otrovnih biljaka.

Festucetum pratensis F zauzima manje površine. >glavnom se nalazimanjim oazama na plodnim zemljištima. skorištava se kosidbom.

A rostidetum vul are F raširen u ocjeditom zemljištu. /alazi se na višzemljištima. > ovom travnjaku dominiraju slabije produktivne, niže tslabijeg kvaliteta, tako da su prinosi niski ' 93,B tAha+. skoriškosidbom, a u jesen ispašom.

Festucetum pseudovinae F tipičan pašnjački travnjak. (roduktivnost zavisi

zaslanjenosti zemljišta.


13/87

#5S7 (# #)5/ T#$%/0$*

/alaze se izme8u nizijskih i planinskih travnjaka, na nadmorskoj visini C@@ m. &kološki uslovi u kojima se obrazuju ovi travnjaci su manje poodnosu na ravnije površine nizijsko9dolinskih travnjaka. Toplotni uslovom regioni, su povoljni za nesmetan i uspješan razvoj travnjačke veget1esto ovi travnjaci pate od nedostatka vode.

skorištavaju se kosidbom, a u rano proljeće i kasnu jesen ispašom.

A rostidetum vul arae F zauzima najveće površine u brdskom području nzemlje. )vaj travnjak nastaje pod uticajem antropogenih faktora, naj preoravanjem i 8ubrenjem. (rinosi koji se postižu bez 8ubrenja iznose @tAha, a sa 8ubrenjem C tAha.

A rostideto Chrysopo onetum rylli F javlja se na različitom zemljištu,najviše na peudogleju.(rinosi i kvalitet krme ne zadovoljavaju. 4e8u primjenom 8ubriva postižu se zavidni rezultati.


14/87

Danthonietum calycinae F široko rasprostranjen. /alazi se naterasama izloženim prema sjeveru, istoku i zapadu, na nadmorskojvisini C@9 B@ m. skorištava se za kosidbu, manje za ispaGubrenjem se povećavaju prinosi, ako nije 8ubren '@,;9 ,B tAha+, 8ubrenje ': tAha+.

Festucetum vallesiacae F rasprostranjen na nadmorskoj visini


15/87

(-$/ /S7 (# #)5/ T#$%/0$*

Eauzimaju najveće površine. (rostiru se na nadmorskim visinama od :@@9 /alaze se u uslovima sirovije klime, sa hladnim i jakim zimama i kratkhladnim ljetima, sa više padavina '";?? mm+u odnosu na ostale vrste prirotravnjaka.

maju slabiji floristički sastav u odnosu na ostale prirodne travnjake. )vi trav

su gra8eni iz trava slabijeg kvaliteta u odnosu na brdske i dolinske, manji jeleptirnjača ' 9B =+ a znatan dio korovskih i otrovnih biljaka. (rosječni pnaših planinskih travnjaka kreću se na livadama, bez primjene 8ubriva ",": tAna pašnjacima @,;B tAha.

Danthonietum calycinae F široko rasprostranjen travnjak na suhim zemljištimumjereno vlažnim, na visini C@@9" @@ m. >braja se u bolje planinske tra

A rostidetum vul arae F )vaj travnjak je u brdskom području rezultantropogenog djelovanja, intenzivnog 8ubrenja i pravilnog iskorištavanj planinskom području ovaj travnjak je jedan od najproduktivnijih. (ri pretjeriskorištavanju, slabijem 8ubrenju i izostankom mjera njege, prelazi u s produktivnije travnjake. skorištava se kosidbom, sijeno. (rinosi sijena k postižu su , @ tAha bez 8ubrenja, a primjenom 8ubrenja prinosi se povećav


16/87

Festucetum rubra!fallax F najčešće se javlja na visini izme8u " @@9";@@ m.n.v. /na slabo do jače kiselim zemljištima. 4ože nastati djelovanjem čovjeka, intenzivni8ubrenjem slabijih travnjaka. 7oristi se za kosidbu ili ispašu. (rinosi sijena b8ubrenja su @,;9",B tAha.

Brometum erecti F široko rasprostranjen u brdskom i planinskom području. 7oristi se kosidbu ili ispašu. (rinosi bez 8ubrenja @,;9",B tAha.

Poetum violaceae F najviše raširen u planinskim područjima na visni "B@@9 @@(rekomjerna ispaša dovodi do degradacija pašnjaka, naročito na zakorovljen platoima.

Festucetum spadiceae F rasprostranjen na toplim staništima, na krečnjačkoj površinnadmorskoj visini "3@@9


17/87

>/$(#&G&/0& (#) E%)5/0& 7#4& /$T#$%/0$* 4$

/aši prirodni travnjaci su izloženi ekstenzivnom načinu gazdovanja, jeodvijaju razni procesi degredacije prirodnih travnjaka, opada produktivnost i kvalitet.

5a bi se unapredila proizvodnja krme na travnjacima, potrebno je izv

mjere koje povećavaju prinos i kvalitet krme. Sve mjere, obzirom na primjene, djelovanje i efekat na travnjacima, mogu se grupisati u osnovne grupe Ftehničke i agrotehničke mjere.

)ve vrste mjera mogu se izvoditi samostalno ili u kombinaciji, u zavisnod potreba na terenu.

S obzirom na način primjene odre8enih mjera na travnjacima, za unapre proizvodnje postoje dva osnovna postupka!

". 4elioracija prirodnih travnjaka ili površinske mjere popravke prirodtravnjaka

. Easijavanje sijanih travnjaka ili osnovna popravka travnjaka.


18/87

4elioracija prirodnih travnjaka ili površinske mjere popravke prirodnog travnjaka je popravka postojećeg travnog pokrivača, benjegovog razoravanja, uništavanja, primjenom odre8enihagrotehničkih i tehničkih mjera.

)d tehničkih mjera koje se primjenjuju, može se spomenuti!odvodnjavanje, navodnjavanje, planiranje gdje treba obaviti odre8enravnanja, čišćenje kamena, krčenje i va8enje panjeva i dr.

)d agrotehničkih mjera može se spomenuti! 8ubrenje, obra8ivanjetravnjaka, podsijevanje, uništavanje korova i biološka melioracij prirodnih travanjaka.


19/87

)5%)5/0$%$/0& (# #)5/ H T#$%/0$7$

)dvodnjavanje prirodnih travnjaka kod kojih se javlja višak vode jevažna mjera koja ima za cilj postizanje visokih i stabilnih prinosakvalitetne krme. )dvodnjavanje se obavlja kod močvarnihtravnjaka, kod kojih je podzemna voda visoka.

(risustvo prekomjerne vlažnosti utvr8uje se na osnovu promatranjatravnjaka, odre8ivanje nivoa podzemne vode i na osnovufitocenološkog sastava.

Tehnika odvodnjavanja travnjaka je isti kao i kod ostalih njivskihkultura. (rimjenjuju se sistemi otvorenih kanala, sistemi zatvorenih

kanala9drenaža, te kombinacija otvorenih kanali i drenaže. (risnižavanju podzemne vode za livade, potrebno da se voda nalazi nadubini od


20/87

>ticaj nivoa podzemne vode na prinos sijena

%isina nivoa podzemne vode 'cm+ (rinos sijena tAha

<


21/87

NAVODNJAVANJE PRIRODNI+ TRAVNJAKA

(otrebe travnjaka za vodom su izraženije u odnosu na ostale gajene kr biljke. %rste na travnjacima se odlikuju plićim korijenovim sistemomsu u odnosu na ostale krmne biljke vretenastog korijenovog sistosjetljivije na sušu.

(roodukcija lisne mase travnih vrsta je zavisna od količine raspolovode u zemljištu. /astupanjem suše u početku porasta dovodi do reduk porasta listova, što značajno utiče na smanjenje prinosa krmnih biljakvrijeme suše razvoj lisne mase je značajno smanjen.

(ored povećavanja prinosa navodnjavanje kod travnjaka utiče fitocenološkog sastava, a samim tim i na kvalitet krme.

/ajveće potrebe za navodnjavanjem imaju travnjaci na jugu i jugoistok području Hercegovine, 5almacije, 4akedonije i *rne Dore.


22/87

4omenat za navodnjavanje travnjaka se odre8uje na više načina. 4ožeodrediti ocjenom stanja vegetacije i vlažnosti zemljišta i fiziološmetodom9utvr8ivanjem koncentracije ćelijskog soka, pomrefraktometra.

(ri manjoj količini vlage u zemljištu, manje od :@ = od maksimavodnog kapaciteta, potrebno je obaviti navodnjavanje travnjaka.

/ačini navodnjavanja su isti kao i kod ostalih krmnih biljaka.

Travnjaci se mogu navodnjavaiu površinskim navodnjavanjem 'preliva

i potapanjem+, orošavanjem 'vještačkom kišom+ i podzemno 'pomdrenažnih cijevi+, sa podizanjem nivoa podzemne vode.


23/87

#$%/$/0& E&4-0 6T$ 1 6I&/0& 7$4&/0$S$ (# #)5/ H T#$%/0$7$

%elike površine pod našim prirodnim travnjacima u brdskom i plan području su neravne, a neravnine su nastale pod uticajem prirodnih fak /a neravnim površinama neujednačen je travni pokrivač, zahvaljuneujednačenom zemljištu.

/a neravnom terenu se teško obavlja iskorištavanje travnjaka. (ojavljujugubici krme, pri primjeni mehanizacije u vrijeme kosidbe, prevrtakupljenja sijena. Teško je suzbijati korovske biljke, ako se neravna tr površina koristi kao pašnjak.

%eće neravnine se uklanjaju pomoću odre8enih mašina. > češkoj se k posebna mašina 7$ $#9"3 koja ima mogućnost da se kreće nagnuterenima, čupa drveće i obavlja ravnanje.


24/87

/a površinama na kojima se prilikom ravnanja odnese površinski slojzemljišta, potrebno je zasnovati sijani travnjak.

> brdskom i planinskom području naše zemlje, često se na travnjacima javlja kamen, koji može biti pokretan i nepokretan. (risustvo kamena

na travnjacima otežava primjenu agrotehničkih mjera i iskorištavanje.$ko je kamenje sitnije skuplja se na travnjacima i iznosi sa proizvodne površine $ko se radi o krupnijem kamenju, moraju se primijenitiodre8ene mašine i eksplozivi radi iznošenja sa travnjaka.

%ažna mjera koja se primjenjuje na pašnjacima, na kojima uslijedkontinuirane ispaše dolazi do zbijanja zemljišta, je rastresanje i paranje površinskog dijela travnjaka. (aranje površinskog dijela zemljišta podzbijenim pašnjakom duplira produkciju krme.


25/87

$D#)T&H/ 17& 40& /$ (# #)5/ 4

T#$%/0$* 4$ /ajveći značaj za održavanje proizvodnje stočne krme na travnjacima imagrotehničke mjere, kojima se njeguje, popravlja i omogućava praiskorištavanje travnjaka.

/ajvažnije agrotehničke mjere si!

8ubrenje,

podsijevanje,

uništavanje korova i

biološka melioracija prirodnih travnjaka.


26/87

G> #&/0& (# #)5/ H T#$%/0$7$

(rirodni travnjaci su naše najslabije produktivne površine pod krm biljem. Slabom se produktivnošću i kvalitetom ističu brdski i plantravnjaci.

Gubrenje travnjaka je neophodna mjera.

>potreba mineralnih 8ubriva na livadama i pašnjacima planinskog pod je rentabilna, bez ikakvog rizika.

/ema boljeg načina s kojim bi se na tako jednostavan način i t jednostavnim sredstvima i sa najvećom sigurnošću povećali prinotravnjacima, kao sa mineralnim 8ubrivima.

/ajvažnija biljna hraniva za travnjake, kao i za ostale gajene biljke su afosfor i kalij. $zot je nosilac prinosa na travnjacima.

7oličina azotnog 8ubriva koja se primjenjuje u zapadnoj &vropi iznosi


27/87

(rema nekom novijim istraživanjima, na travnjacima na kojima se javlja nedostatak fosfora održavanje 8ubrenja sa "


28/87

(otrebna količina /(7 8ubriva za postizanje prinosa sijena

>trošeno hraniva kgAha Ea postizanje prinosaod ; tAha sijena

Ea postizanje prinosaod "@ tAha sijena

$zot "@C9" @ "C@9 @@

2osfor


29/87

>T *$0 G> #&/0$ /$ (# /)S 7#4&(# #)5/ H T#$%/0$7$

Gubrenje prirodnih travnjaka, opšte je poznato u svijetu i u našoj zemlji povećava prinos ali i kvalitet krme, a samu proizvodnju kroz godine i utoku godine stabilizuje.

(rema nekim istraživanjima, pri 8ubrenju travnjaka azotom dolazi soa povećanja prinosa krme '" ,3 tAha+ sa količinom azota od


30/87

>ticaj 8ubrenja na prinos sijena prirodnih travnjaka 5olinski travnjaci (rinos sijena tAha " kg /(7 povećava prinos sijena u

kg Arrehenatheretum elatioris

/e8ubreno :,;C 9

/ B@( B@7 B@ "@,


31/87

rdski travnjaci (rinos sijena tAha " kg /(7 povećava prinossijena u kg

A rostidetum vul arae

/e8ubreno 3,C@ 9

/ B@( B@7 B@ B,3 "B,<

/ "@@( B@7 "B@ ;, ";,@

/ "B@( "@@7 "@@ :,BC "B,:

Festuceto "A rostidetum vul arae

/e8ubreno ",3" 9

/ ;@( ;@7 ;@ B," ","

/ "@@( ;@7 ;@ B,;: "?,C

/ "@@( "@@7 "@@ :,B@ @,;


32/87

(laninski travnjaci (rinos sijena tAha " kg /(7 povećava prinossijena u kg

Danthonietum calycinae

/e8ubreno ,C" 9

/ "@@( B@7 B@ :,@B @,

/ "B@( "@@7 "@@ :, C "3,@

/ @@( "B@7 "B@ C,:; " ,@

A rostidetum vul arae

/e8ubreno ",:; 9

/ B@( B@7 B@ 3,:< "3,

/ "@@( B@7 B@


33/87

>T *$0 G> #&/0$ /$ 7%$- T&T 7#4& (# #)5/)DT#$%/0$7$

Gubrenje travnjaka, pored toga što značajno povećava prinos krmznačajno povećava i njen kvalitet. 5o poboljšanja kvaliteta dolazi ndirektan i indirektan način.

5irektno poboljšanje kvaliteta se manifestuje povećanjem sadrža povoljnih hranjivih materija u samim biljkama 'proteina, mineralvitamina, karotina+.

ndirektni način se manifestuje promjenom florističkog sastadominacijom biljaka veće hranjive vrijednosti, a potiskivanjem mankvalitetnih biljaka.

/eadekvatna jednostrana primjena 8ubriva može izazvati odre8en poremećaje kod stoke. %elike količine azota, pored toga što na travnj potiskuju mahunarke i forsiraju trave, utiču i na zdravlje stoke. Slobodazot u biljkama dospjeva u organizam životinja gdje remeti metabolizamcirkulaciju kationa, posebno kalcijuma neophodnog sa sekreciju mlijek>ključivanjem leptirnjača u travnjak, zahvaljujući njihovom bogastvu

kalcijumu, ova bolest se izbjegava.


34/87

(# 40&/$ 4 /$-/ H G> # %$ /$T#$%/0$* 4$

(rimjena mineralnih 8ubriva za travnjake je od izuzetne vrijednosti, jmineralna 8ubriva u odnosu na organska imaju neke svoje prednosti.

> prvom redu, sadrže visoke količine hraniva, transport im je jeftinodnos hraniva se može prilagoditi potrebama na terenu.

rojna istraživanja ukazuju da je u našim uslovima najpovoljniji odn /(7 "9 !"!".


35/87

)rijentaciono 8ubrenje prirodnih travnjaka

5oze 8ubrenja 7oličine aktivnih hraniva 'kgAha+

/ ( ) B 7 )

/iske doze ;@9C@


36/87

$zotna 8ubriva se lakše rastvaraju, brže djeluju i lakšeispiraju, te je preporuka da ih treba unositi u zemljište u proljeće i tokom vegetacionog perioda 93 puta.

7ada su u pitanju fosforna i kalijumova 8ubriva važno je

istaći da sporije djeluju u odnosu na azotna, primjenjuju sekrajem jeseni i rano u proljeće.

4oneralna 8ubriva se mogu rasturati na više načina, u teže pristupačnim područjima ručno ili avionima, dok na pristupačnim terenima to može da se obavlja poljoprivrednommehanizacijom 'rasturačima priključenim na traktor+


37/87

G> #&/0& (# #)5/ H T#$%/0$7$)#D$/S7 4 G> # % 4$

(ored mineralnih 8ubriva, za 8ubrenje travnjaka se mogu uspješno korisi organska 8ubriva. Ea 8ubrenje travnjaka se koristio#i%ni sta n ak$ te%nsta n ak$ osoka i sto%ni ekskre"enti -direktno toren e" .

&ta n akse pri 8ubrenju travnjaka upotrebljava po površini. (reporuka j primjenjivati stajnjak na travnjacima u kasnu jesen ili u rano proljećenašim agroekološkim uslovima. (oželjna je primjena svake 93 godiStajnjak, pored značajnog povećavanja prinosa krme, utiče i na promjeflorističkog sastava. (rimijenjen u količini @9 B tAha povećava udobrih trava i leptirnjača, a smanjuje učešće manje vrijednih i korovs biljaka.

Te%ni sta n ak se upotrebljava kao pogodno 8ubrivo za 8ubrenjtravnjaka uz obavezno razblažnje sa vodom u odnosu "!


38/87

)soka je tečno organsko gnojivo, produkt tečnih ekskremenata stokegoveda. )soka pri 8ubrenju travnjaka daje dobre rezultate. /ajviše sekoristi u zemljama zapadne &vrope, Skandinaviji i #usiji. 7valiteosoke zavisi od njenog skladištenja i vremena prihranjivanja. %ažno osoku pri skladištenju ne miješati sa velikom količinom vode, pretjeranizlagati vazduhu, radi isparivanja azota.)soka se na travnjacima primjenjuje, kao i tečni stajnjak, u količinam

@9


39/87

Torinjak9stajnjak torova je sačinjen od čvrstih i tečnih ekskramenata domaćih životindržanih u torovima. )vo je jedan od najstarijih načina 8ubrenja travnjaka. 5o dana

današnjeg zadržao se u planinskim područjima naše zemlje. (ri ljetnjem odlaskčobana za ovcama, na više planinske pašnjake, uz kolibe se zasnivaju pokretni toreGubrenje prirodnih travnjaka torenjem melioriše i poboljšava jače degradirane prirodtravnjake. Torenjem se povećava prinos od 3,B9


40/87

()%#6 /S7) ) #$G %$/0$ T#$%/0$7$

(ri iskorištavanju prirodnih travnjaka i pod uticajem klimatskihfaktora, dolazi do odre8enih promjena u zemljištu i na travnjaku, usamoj fotosintezi. Eemljište se postepeno sabija, olazi donarušavanja vazdušnih osobina, slabe mikrobiološki procesi,obrazuju se štetna jedinjena za zdravlje stoke.

4jera površinskog obra8ivanja travnjaka obuhvataju slijedećeradnje!

drljanje,

frezanje,

tanjiranje i

druge mjere njege kojima se postiže rastresanje površinskog slojazemljišta.


41/87

5rljanje F je mjera koja ima značajan uticaj na travnjake. 5rljanje travnjaka seobavlja lakim drljačama, sa kraćim zupcima, ako se izvodi kasnije u proljeće posli

prvog otkosa i u drugoj polovini ljeta, kada trave imaju povećane potrebe zkiseonikom u površinskom sloju zemljišta, radi formiranja novih izdanaka. 4e8utimdrljenje može nanijeti štete biljkama na travnjaku, ako se primjenjuju teške drljače sdugim oštrim zupcima. )vi zupci oštećuju i čupaju biljke.

2rezanje F je površinska mjera obrade travnjaka, sa kojom se uspješno površinsk

sloh zemljišta rastresa i aerira. 2rezanjem se bolje rastresa zemljište, stvaraju se boluslovi za rad mikroorganizama, uslijed čega se povećava količina nitrata u zemljištua samim tim i bolja ishrana biljaka.

Tanjiranje9površinska mjera obrade travnjaka koja ima za cilj rastresanje površinskosloja zemljišta. (ozitivan uticaj se postiže tanjiranjem travnjaka, kada dominirajuvisoke trave za dubokim korijenovim sistemom i rastresitim bokorom. /atravnjacima koji se nalaze na plitkim zemljištima, tanjiranje se mora izvoditioprezno, pa čak i izbjegavati jer ukošeni ramovi tanjirače na plitkim zemljištimmogu oštetiti biljke i nanijeti velike štete.

%aljanje9primjenjuje se rano u proljeće 'kod mladih travnjaka+, ako su travnjatokom zime, izloženi dugotrajnoj golomrazici.


42/87

()5S 0$%$/0& (# #)5/ H T#$%/0$7$

%ažna agrotehnička mjera, kojom se popravljaju prirodni travnjaci. )mjerom se značajno povećava prinos i kvalitet krme.

(odsijavanje travnjaka se obavlja kada je došlo do prorije8enja trav pokrivača, što je najčešće posljedica slabih mjera njege.

>spješnost podsijavanja zavisi od brojnih faktora! od produktivn postojećeg travnjaka, pogodnostima agroekoloških uslova za proizvotravnjaka, kvalitetu podsijavanja, pogodnosti podsijanih vrsta itd.

(odsijani travnjaci imaju veću svarljivost krme,u odnosu na stare travnjak

>sijavanje leptirnjača u prirodne travnjake direktnom sjetvom, dalo je od

razultate. >sijavanje crvene djeteline u prirodni travnjak dalo je prinos o?? tAha suhe materije i obezbjedilo oko "B@ kg Aha azota.

Travnjak za podsijavanje najprije se izloži ispaši, zatim se obavi usijasjemena leguminoza, a nakon toga se ne izlaže ispaši, ostavlja se vremladim biljkama da se ukorijene.

)pšta je preporuka da se pri podsijavanju obavezno primjeni i 8ubrtravn aka sa :@9?@ k Aha /(7 čistih hraniva.


43/87

5a bi podsijavanje prirodnih travnjakadalo zadovoljavajuće rezultate potrebno je pored 8ubrenja smanjiti kompetitivnost već postojećih vrsu travnjaku, što se postiže frezanjem, tanjirajem i primjenom selektivnherbicida.

(odsijavanje se izvodi kad i sjetva sijanih travnjaka, najčešće u ran projeće, jesen, a može i u toku ljetnog perioda, ako postoji sistem znavodnjavanje.

7oličina sjemena zavisi od stanja travnjaka, odnosno stepena njegov prorije8enosti i osobina sjemena biljaka koje se podsijavaju.

skorištavanje podsijanih travnjaka mora biti oprezno, po mogućnomanje primjenjivati ispašu, a više kosidbu. /astupe li nepovoljni usloviu prvoj godini života mladih biljaka, iskorištavanje mora biti oprezn'smanjeno+ jer intenzivno iskorištavanje može nanijeti štete mladi biljkama i umanjiti efekat podsijavanja.


44/87

S 0$/ T#$%/0$*

Sijani travnjaci imaju izražen značaj u sprječavanju erozije zemljišt bolje u odnosu na ostale biljke, upravo zahvaljujući žiličastomkorijenovom sistemu koji u potpunosti prožima i zemljišta.Sijani travnjaci u odnosu na prirodne imaju slijedeće prednosti!

Sijani travnjak zasniva čovjek sa tačno odre8enim odnosom pojedinvrsta koje se razlikuju u prinosu i kvalitetu, u odnosu na predhodn postojeći prirodni travnjak. (ovećanje prinosa sijanog travnjaka se krećB9"@ puta više u odnosu na prirodni travnjak.

7valitet krme dobijene od sijanog travnjaka značajno prevazilazi kvalit prirodnog travnjaka, kada je u pitanju količina i kvalitet proteina, šećervitaminaJ

Sijani travnjaci daju stabilnije prinose krme, po godinama i po sezonama

(risustvo sijanih travnjaka u okruženju današnjeg čovjeka oplemenjuje približava prirodi njegova mjesta stanovanja


45/87

()50&-$ S 0$/ H T#$%/0$7$

Sijani travnjaci se prema njihovoj namjeni mogu svrstati u slijedećegrupe!

". Travnjaci za ispašu stoke 'pašnjaci+

. Travnjaci za proizvodnju sijena 'livade+3. 7ombinovani travnjaci, za proizvodnju sijena i ispašu


46/87


47/87

Travnoleguminozna smjesa 'bijele djeteline i engleskog ljulja+, uodnosu na čisti usjev engleskog ljulja proizvodi = više krme, dajeveći prirast jagnjadi u toku laktacije za " = i veći prirast po zalučenjuza < =, ovce povećavaju težinu za ,; kg i prirast vune za " =.

> nekim novijim istraživanjima preporučuje se da u smjesi bude 3@9B= leptirnjača i B@9:@ = travanjTravno leguminozne smjese imaju sposobnost da na slabijimzemljištima doprinesu njihovom popravljanju, akumulacijom povećanih količina organske materije u njima, a samim tim i njihovoj plodnosti.

>sjevi koji dolaze poslije smjesa u plodoredu daju značajne prinose.

)zima pšenica gajena poslije travnoleguminoznih smjesa, daje bez8ubrenja azotom : tAha zrna.


48/87

%#ST& S40&S$ /0 H)%) S$ST$%-0$/0&Smjese trava i leptirnjača koje će se koristiti za sjetvu travno leguminoznih smmogu se podijeliti po složenosti, po sastavu vrsta, prema namijeni, dužini trajnačinu iskorištavanja.

Smjese po složenosti mogu biti proste ' 93 vrste+ , polusložene '


49/87

/a osnovu brojnih istraživanja, u našoj zemlji, mogu se iznijeti primjeri krmnih smjesa za sijane travnjake!

&" ese /a ni/i sko podr'% e naše /e"l e&" ese /a kvlitetni /e"l išta ne'tralna do #la0o kisela

". ježevica ? kgAha, bezosi vlasen "@ kgAha i lucerka "@ kgAha sjem

. ježevica "@ kgAha, bezosi vlasen C kgAha, lucerka ; kgAha sjemzvjezdan < kgAha sjemena

&" ese /a kisela i '" ereno vla1na /e"l išta

". ježevica C kgAha, livadski vijuk : kgAha, bezosi vlasen kgAhzvjezdan : kgAha sjemena

. ježevica "@ kgAha, livadski vijuk " kgAha i bezosi vlasen "sjemena


50/87

Smjese za zemljišta povećane vlažnosti". visoki vijuk " kgAha, livadski vijuk C kgAha, bijela rosulja B kg

švedska djetelina B kgAha sjemena

. visoki vijuk "< kgAha, livadski vijuk "@ kgAha i švedska djetelkgAha sjemena

3. livadski vijuk "C kgAha, crvena djetelina B kgAha i bijela djetelikgAha sjemena


51/87

&" ese /a #rdsko podr'% e&" ese /a plodni a$ d'#l a$ '" ereno vla1na sredn e 2'#ren

/e"l išta". ježevica " kgAha, mačji repak "@ kgAha, žuti zvjezdan :

sjemena

. ježevica C kgAha, mačji repak "@ kgAha, bezosi vlasen : kgAzvjezdan ; kgAha sjemena

3. crvena djetelina "B kgAha i italijanski ljulj "@ kgAha sjemena


52/87

Smjese za plodnija, dublja , umjereno vlažna, ječe8ubrena zemljišta

". ježevica "B kgAha i mačiji repak " kgAha sjemena. ježevica C kgAha, mačiji repak "@ kgAha i francuski ljulj "@ k

sjemena

Smjese za kiselija zemljišta u brdskom području". ježevica " kgAha, mačji repak C kgAha, žuti zvjezdan : kgA

sjemena

. ježevica C kgAha, mačji repak C kgAha, francuski ljulj ; kgAha i zvjezdan : kgAha sjemena

3. -ivadski vijuk "C kgAha i žuti zvjezdan " kgAha sjemenaSmjese za lošija plitka i suha brdska zemljišta". francuski ljulj "< kgAha, žuti zvjezdan ; kgAha i ježevica "@ kgA

sjemena

. crveni vijuk "< kgAha, prava livadarka : kgAha i žuti zvjezdan : kgA


53/87

&" ese /a planinsko podr'% e

&" ese /a planinsko podr'% e do 3444 ".n.v. na d'#oki"/e"l išti"a sa sredn i" 2'#ren e"

". ježevica C kgAha, mačji repak ? kgAha, livadski vijuk ; kgAha zvjezdan ; kgAha sjemena

. ježevica "@ kgAha, mačji repak C kgAha, francuski ljulj : kgAhzvjezdan ; kgAha sjemena

3. ježevica " kgAha, mačji repak "@ kgAha i žuti zvjezdan ; ksjemena


54/87

&" ese /a planinsko podr'% e do 3444 ".n.v. sa d'#oki"/e"l išti"a i a%i" 2'#ren e"

". ježevica " kgAha, mačji repak "@ kgAha i francuski ljulj C ksjemena

. ježevica " kgAha, mačji repak C kgAha i livadski vijuk "@ ksjemena

3. ježevica "B kgAha i mačji repak " kgAha sjemena


55/87

Smjese za srednje visoke planinske položaje do ";@m.n.v nadmorske visine sa jakim 8ubrenjem

". mačji repak "@ kgAha, ježevica " kgAha i francuski ljulj C sjemena

. mačiji repak "B kgAha i ježevica " kgAha sjemena

3. ježevica čista sjetva 3@ kgAha sjemena

Smjese za specijalne pašnjake

Smjese namijenjene za ovce za umjereno vlažne uslov". engleski ljulj "@ kgAha, prava livadarka : kgAha, bijela djeteli

kgAha i žuti zvjezdan B kgAha sjemena. engleski ljulj " kgAha, prava livadarka C kgAha i bijela djetel

kgAha sjemena


56/87

Smjese namijenjene za ovce za umjereno suhe uslove". crveni vijuk "@ kgAha, prava livadarka : kgAha, bijela djeteli

kgAha i žuti zvjezdan < kgAha sjemena

Smjese namijenene za ispašu živine". bijela djetelina C kgAha i engleski ljulj "C kgAha sjemena

. bijela djetelina : kgAha, engleski ljulj " kgAha i prava livadarkgAha sjemena


57/87

Smjese za ure8enje okućnica

Smjese za parkovske travnjake umjereno vlažnih uslov". crveni vijuk B@ kgAha i prava livadarka B kgAha sjemena

. crveni vijuk B@ kgAha, prava livadarka @ kgAha i engleski lkgAha sjemena

3. crveni vijuk B@ kgAha, prava livadarka B kgAha i bijela djetekgAha sjemena

Smjese za parkovske travnjake za suhlje uslove". crveni vijuk ;@ kgAha i prava livadarka @ kgAha sjemena

. crveni vijuk


58/87

Smjese namjenjene za jače gaženje

Smjese namjenjene za gaženje u umjereno vlažnimuslovima

". prava livadarka < kgAha, crveni vijuk


59/87

Smjese za travnjake saobraćajnica". prava livadarka B kgAha, crveni vijuk 3@ kgAha, engleski ljulj

sjemena. prava livadarka "B kgAha, crveni vijuk 3@ kgAha, engleski ljulj kgA

djetelina ; kgAha sjemena

Smjese koje se koriste za unutrašnju, plavljenu stranu nasi

". lisičiji repak B kgAha, obična livadarka "B kgAha, bijela rosulja "@ pijetlova krijesnica "B kgAha sjemena

. lisičiji repak @ kgAha, bijela rosulja B kgAha i pijetlova krijesnicasjemena

Smjese za travnjake uzletno9sletnih pista aerodroma privravijacije". crveni vijuk 3@ kgAha, prava livadarka "B kgAha, engleski ljulj B kgA

djetelina : kgAha sjemena

. crveni vijuk 3B kgAha, prava livadarka @ kgAha, engleski ljulj B klucerka ; kgAha i bijela djetila ; kgAha.


60/87

)*0&/$ 7%$- T&T$ T#$%/0$7$

7valitet travnjaka se može odre8ivati na različitenačine, postoje 3 osnovna načinaK

(# 40&/$ H#$/ 5 &/ H 4&T)5$,

H&4 0S7 4 $/$- E$4$ i

)T$/ 17 4 $/$- E$4$ -0/& 4$S&.


61/87

(tvr2ivan e kvaliteta travn aka po"o6' 7ranid#eni7"etoda je najpotpunija metoda za odre8ivanje hranjive vrijednosti kdobijene sa travnjaka.

)va metoda je skupa, potreban je veći broj grla stoke, a u svijetu se ko

sitna stoka, dok za krupnu stoku ima manje rezultata. /edostatak je što životinje imaju različit probavni sistem, koji različiskorištava hranu, stoga ovi rezultati ne mogu biti uzeti kao konačni jkod druge stoke rezultati biti drugačiji.

)pšta je preporuka, da se kao indikator za odre8ivanje produktivntravnjaka koriste goveda, kao nosioci intenzivne stočarske proizvodnje.


62/87

(tvr2ivan e kvaliteta travn aka po"o6' 7e"i ski7anali/a može poslužiti kao vrijedan pokazatelj.(ri odre8ivanju kvaliteta travnjaka koriste se kompleksne hemijskmetode.

>tvr8uje se količina sirovih i svarljivih proteina, aminokiselin bezazotnih ekstraktivnih materija, posebno pojedinih ugljikohidrasirove celuloze, masti i mineralnih materija.

(ored količinskog sadržaja, bitan je odnos pojedinih važnih hraniva krmi. >z sve navedene materije, važna je količina bioloških vrijednih

stimulativnih materija. %rlo važan faktor koji odre8uje sam kvalitravnjaka je i udio otrovih i štetnih biljaka. (ojedini travnjaci mogu im povoljan hemijski sastav. 4e8utim, u svom sastavu mogu imati otrovn biljke, koje svojim prisustvom značajno smanjuju kvalitet.


63/87

(tvr2ivan e kvaliteta travn aka po"o6' #otani%keanali/e

su dopuna hemijskim analizama za potpuniju ocjenu travnjaka.

otanički sastav travnjaka ukazuje!

". zastupljenost livadskih i pašnjačkih vrsta i grupa biljaka različitogkvaliteta.

. fitocenološke karakteristike biljnog pokrivača3. prirodne uslova staništa, a posebno na vodni režim


64/87

otaničke analize mogu se izvršiti na dva načina!

3,Anali/o" repre/entativni7 "ali7 '/oraka #il ne"ase -3 k0$ a na "an e 8 k0 /elene "ase 'la#oratori i

9,Te1inska #otani%ka anali/a po "etodi Klapp,&ta7lin


65/87

#eprezantativni uzorak sa botaničke analize, korištenjem prve metode'metode malih uzorka+ dobija se kosidbom, sječenjem rukoveti biljaviše mjesta, kod manjih oglednih površina uzorak od @ kg zelene pomiješa se i sa raznih mjesta odvoji se B9"@ kg.

z ove mase se izdvoji 39; kg i koristi za analizu.#azdvajanje biljaka se mora obaviti odmah, jer se iz uvenute mase izdvajaju i grupišu.

>koliko se radi o livadama, odnosno utvr8ivanju težinskog udjela u simora se svaka vrsta povezati u sviježem stanju i izvagati u vazdušno9sstanju.


66/87

Te1inska #otani%ka anali/a po "etodi Klapp,&ta7lin je metoda pomoću kojih se procjenjuje težinski udio pojedinih vrsta. )vmetoda se primjenjuje na slijedeći način!

". Easebno se procjenjuje procent nezauzete površine 'gole, nezauze površine+ koji je mogao biti još zaposjednut biljaka.

. (rocjena se obavlja po glavnim rupama biljaka 'korisne trav

leptirnječe, loše i bezvrijedne trave i travolike biljke i zeljas biljke+ a onda se obavlja procjena težinskog udijela pojedinih vrs

3. (rocjena površine treba da se sastoji od većeg broja pojedinačnanaliza, pošto samo jedna, pa i najtačnija procjena sa male površise ne može smatrati reprezentativnom za veću površinu. E praktične potrebe može se uzeti od


67/87

". (otrebno je obaviti procjenu kod livada prije svakog otkosa, a kod pašnjaka od39< puta u toku godine, po mogućnosti krozvišegodišnji period.

. 7od eksperimentalnih parcela treba za svaku varijantu utvrditi botanički sastav, i to bar 39< ponavljanja

3. 7od svakog travnjaka izračunava se prosjek procjene svakogotkosa ili snimka, kao i godišnji prosjek


68/87

/akon obavljenih botaničkih analiza, sve travnjačke vrste semogu grupisati u ove grupe!

". korisne trave

. korisne leptirnjače

3. korisne i uslovno korisne zeljaste biljke


69/87

S7)# 6T$%$/0& T#$%/0$7$

/ačin iskorištavanje travnjaka je važna mjera pri proizvodnji krme ntravnjacima. (ravilnim iskorištavanjem se kompletnije usvajanje stvorenhranjivih materija na travnjacima od strane stoke, poboljšava se produkci kvalitet krme, floristički sastav, dužina korištenja travnjakaJ

(ri analizi načina iskorištavanja travnjaka, potrebno j osvrnuti se na ne

osnovna načela(ri odre8ivanju optimalne faze korištenja travnjaka treba voditi računa prinosu suhe materije, metaboličke energije i sirovih proteina. /a momenoptimalne faze korištenja travnjaka utiče sam procentualni dio travaleptirnjača u travnjaku, količina azota primjenjena u rano proljeće ili prvog otkosa i vrijeme kosidbe.

)dlaganjem kosidbe povećava se udio suhe materije, ali se samnjujkoličina metaboličke energije i proteina. sto tako kasna kosidba ima štuticaj na prirodni travnjak, tako što favorizuje visoke trave na štetu niski prouzrokuje tendenciju otvaranja busena, a intenzivnije 8ubrenje azot pospješuje ovaj efekat. skorištavanjem travnjaka u optimalnoj fazi razv

se utiče na produktivnost i kvalitet krme.


70/87

2aza razvića travnjačkih vrsta utiče na kvalitet krme.

7ao pokazatelj faza razvoja, potrebno je uzimati vrste indikatore u prirodnom travnjaku ili u dotičnoj travno9djetelinskoj smjesi.

Sa starošću biljaka, pored smanjenje udjela hranjivih materija, značajn

se smanjuje i svarljivost organske materije. /a osnovu brojnih istraživanja opšte je preporuka da se travnjaciiskorištavaju u fazi prije klasanja i početku klasanja.

> ovoj fazi se postižu maksimalni prinosi krme, postiže se i najveć procent svarljivosti organske materije. (oslije ove faze dolazi d

smanjenja prinosa krme, a značajno se smanjuje količina i svarljivosvitamina, proteina i ostalih bioloških vrijednih materija.


71/87

/$1 / S7)# 6T$%$/0$ T#$%/0$7$

7rma proizvedena na travnjacima može se iskorištavaza ishranu stoke na više načina!

". > svježem stanju, kao zelena krma i to!

a+ neposredno, preko ispaše b+ posredno, kosidbom i ishranom stoke, n

hranidbenom stolu 'jaslama+


72/87

. > konzerviranom obliku i to!

a+ u obliku sijena

b+ u obliku silaže

c+ u obliku sjenaže

d+ u obliku briketa i peleta

e+ dehidrirana u obliku brašna i granula

3. 7ao sirovina za industriju, preradu, za proteinskoncentrate


73/87

S7)# 6T$%$/0& T#$%/0$7$ S($6)4

/ajstariji i najekonomičniji način iskorištavanja travnjaka.

Eelena krma travnjaka u svježem tanju ima blagotvoran uticaj na stok7rma je bogata proteinima visoke biološke vrijednosti, vitaminom *, &dr. karotinom, ugljenim hidratima, makro i mikroelementimstimulatorima i ostalim vrijednim hranjivim m materijama.

)d svih izvora stočne hrane, hrana dobijena sa pašnjaka je najjeftinij poslije nje dolazi sijeno i silaža.


74/87

S ST&4 S7)# 6T$%$/0$ ($6/0$7$

> pojedinim dijelovima svijeta, zahvaljujući različitim agroekolouslovima, biljnim vrstama u pašnjaku, rasi stok na ispaši i sm proizvodnje, organizuju se različiti sistemi ispaše.

skorištavanje pašnjaka se može organizovati na različite načine!

planinsko -siste"atsko ineplansko -slo#odno$ nesiste"atsko .


75/87

Neplansko -slo#odno$ nesiste"atsko iskorištavanjeispašom je takav način ispaše, u kome se stoka pusta da pase pocijeloj površini pašnjaka.

/a ovaj način ispaše iskorištavanje travnjaka nije ograničeno nivremenski ni prostorno i stoka se zadržava tokom cijelogvegetaciskog perioda.

)vaj način ispaše je najviše zastupljen u našoj zemlji.

Stoka bira najkvalitetnije vrste, njih koristi u ishrani , a slabije vrste,najviše na prirodnim travnjacima, se razmnožavaju i sve više

dominiraju na travnjaku.Sve ovo dovodi do promjene fitocenološke strukture travnjaka unegativnom pravcu. (osebno štetan uticaj slobodne ispaše se ogleda utome, što dovodi do pojačane pojave korova.


76/87

Plansko -siste"atsko iskorištavan e pašnjaka, danas se primjenjuje više načina, može se spomenuti ispaša na kolac, pregonsispaša, obročna ispaša, kontinuirana ispaša i dr.

(lansko iskorištavanje ima niz prednosti, omogućuje se bolja regeneractravnjaka, slabije se iscrpljuju biljke, u takvim uslovima se bolodržavaju kvalitetnije pašnjačke vrste.


77/87

Ispaša na kola! je takav oblik planskog iskorištavanja travnjaka,u kome se stoka veže pojedinačno za poboden kolac, u sjedištu površine koja se želi prepustiti ispaši. (opašen prostor ostaje uobliku kruga. )vaj način primjenjuje se na velikimgazdinstvima, u brdskom i planinskom području.

Pre0onska ispaša 'rotaciona+ je način planskog ili sistematskogiskorištavanja pašnjaka koji se sastoji u podjeli pašnjaka na višdijelova 'pregona+, na kojima se stoka napasa u ciklusima, tak

da premještanje stoke ide sa jednog pregona na drugi, i takoredom iz početka, kada se popasu svi pregoni.


78/87

7od nepokretne o0rade stubovi su najčešće drveni, debljine"@9"B cm, dugi "C@ cm. Stubovi se stavljaju na rastojanje odB cm. /a te drvene ili betonske stubove najčešće se stavlja bodljikava žica, obično 3 reda, prvi na visinu 3@9 uslovima vistemperatura može se koristiti i živa ograda , brijest, vrba ilidivlja ruža.

Pokretna o0rada najčešće se koristi električna ograda odobične pocinkovane žice promjera ",C9 mm. 7od ispašegoveda žica se postavlja na visini od C@9?@ cm. zvor elektristruje može biti različit, od akumulatora do gradske mreže.


79/87

roj pregona se reguliše u jednom ciklusu tako da ispaša ne traduže od B do 3@ dana, na svim pregonima.

na "; pregona, od kojih bi se u prvom ciklusu koristilo :9C, drugom i trećem "@9"


80/87

Veli%ina pre0ona zavisna je od niza faktora, u prvom redu, zaviod produktivnosti travnjaka, dužine zadržavanja stoke na paš broja stoke. (roduktivnost travnjaka utiče na veličinu pregona. /slabo produktivnim travnjacima, mora se povećati veličina pregoda bi se zadovoljila ishrana stoke. 4e8utim gubi se smisa pregonske ispaše, ako su pregoni suviše veliki. %eličina pregmože biti podešena tako da se stoka na pregonu zadržava do ddana, jer se postižu bolji rezultati nego da se se stoka drži u pregopravo zato izme8u pregona se ostavljaju prolazni putza stoku.


81/87

O#ro%na ispaša je povoljniji način ispaše, sa aspekta smanjenjgubitaka, u odnosu na pregonsku ispašu. )vim načinom odre8ujse ona površina travnjaka koja se koristi za ishranu samo za jeddan ili pola dana. )vim načinom stoka se dovodi u takvo stanjda iskorištava sve biljke tj. da svu travnu masu pojede.

Kontin'irana ispaša je način ispaše koji ima veći značaj uzapadnoevropskim zemljama, a naziva se set F stocking. )snovnkarakteristika ove ispaše je smanjivanje broja pregona u odnona pregonsku ispašu, radi smanjenje uznemiravanja životinjasmanjenje potrebe za radnom snagom. (regonjenje stoke sodvija jedan do dva puta u toku vegetaciskog perioda, na dva tri ogra8ena pregona


82/87

Ko"#inovana ispaša je takav način ispaše travnjaka u kome sekombinuje više vrsta stoke, takav način, prema brojnimistraživanjima u svijetu, značajno povećava stočarsku proizvodn(rema poljskim podacima, kombinovana ispaša goveda i ovac bolje je iskorištavala krmu na pašnjaku, u odnosu na naizmjeničispašu 'prvo goveda pa ovce+.7oeficjent iskorištavanja je iznosio ;B =.

4e8utim, i jedan i drugi način utiču na degredaciju travnjaka prema je intenzivnije zakorovljenje bilo prisutno kod naizmjeničispaše.


83/87

Po%etak i /avršetak ispaše je bitan momenat pri pravilnom načiiskorištavanja. (očetni porast trava se odvija na račun rezervhranjivih materija iz korijena i korijenovog vrata. Sa ispašom se m početi ni rano ni kasno.

Suviše rana ispaša može imati štetan uticaj na travni pokrivač, suviše kasna na prinos i kvalitet krme.

Po%etak ispaše F opšta je preopruka da se sa ispa na proljeće krkada su trave u fazi završetka bokorenja, oko "@9"B dana pkretanja vegetacije. 6tetne posljedice kod pregonske isppaše se m

lako ispraviti , tako što se štete osjete samo kod prva "9 pregonatreći i ostali pregoni ne trpe štetu. (regoni izloženi preranoj ispau slijedećim ciklusima ispaše pošte8uju , da bi biljke obno potrošene materije i ojačale


84/87

Završetak ispaše treba da je prema opštim preporukama @ da prije dolaska prvih jesenjih mrazeva.

(rosječno vrijema dolaska prvog jesenjeg mraza u našoj zeml

nastupa u ravničarskom i nižem brdskom pojasu oko "@. )ktob5užina ispaše zavisi od dužine vegetaciskog ciklusa.

> našoj zemlji dužina paršnjačkog perioda iznosi do nadmorskvisine 3@@ m oko "C@ dana, na visini 3@@9B@@ iznosi iznad B@@ m "


85/87

Visina ispaše ima velikog uticaja na travnjačke vrste. 5osadašnjasaznanja ukazuju da ispaše treba pristupiti kada su biljke ntravnjaku visoke "B9 B cm. > toj fazi biljke sadrže dovoljnkoličinu hranjivih materija. 7od takve visine travnjak sadrži ok;@9:@ kg krme na "@@ m što odgovara potrebama jednogodraslog grla stoke.(reviše niska ispaša, ako se primjenjuje u dužem vremenskom periodu ili trajno, može izazvati jače posljedice na travnjaku(reviše niska ispaša od "9 cm, može izazvati trajnija oštećenj

na pašnjacima, tek od < godine takvog iskorištavanja.(od uslovima kontinuirane ispaše ovcama, maksimalna produkcija se postiže kod travnjaka održavanih na


86/87

%ažan faktor koji utiče na produktivnost stoke jekoli%ina isvarl ivost sto%ne 7rane$ koja stoci stoji na raspolaganju.7ada stoka ima dovoljno kvalitetna krme, njena produktivnost je visoka. 7valitet krme zavisi od kvalitetavrsta koje se koriste za ishran, faze razvoja i udjelaleptirnjača.

Prirast 1ivotin a ostvaren na ispaši na visinskim travnjacimase kreće od C@@9"@@@ gAžive vage dnevno po životinjdodavanja koncentrata+. Sa pašnim periodom od " @ dana prirast žive vage može biti od B@@9;B@ kgAha '


87/87

Documents

Krmno bilje, travnjaci