LiST studenata Teologije u Splitu - br. 8

8/7/2019 LiST studenata Teologije u Splitu - br. 8

http://slidepdf.com/reader/full/list-studenata-teologije-u-splitu-br-8 1/4

Dg su, p j vj- ošš, vj , ov,

osog ščkvj sus s Bogo vj k so usj u-g, vj pogj bžj.Uoč koukcjsko pku oguos kok, čovjk josj uboku osjos u s koj gokužuj. Ov ov „osupos“ ko j čovjk učosup. U

ošvu fo-cj, „s“,žh svg šo u su, čovjk jposo povj-jv, oupj.Rjč šjčovjku zčpuo, o žvjoosojos. Posvj s pj j

z sus jvžj jč, joj šo p-ho? Isus, Ujovj Rjč, koj sgo „šu“… Zšo? Pho šujjč, jč šuj? Rjč oz zđuvj zč šuj. Pv, koj j pp-v ug, koj j zj. Z jčs b ppv poo j pb.Sb oo čo…

Tzé – jso sus s sobo, sug, z s Bogo, u š… Po-

k j pobo zšuj bso čušo ug , zšuj bsouop ču svoj s, pj, kju,Bog koj govo, koj j Rjč. Nšjč čso suž s pkj oo šo s ož ž z, s pkjsguos…

Fo Tzé j uboko zjšvo.Tsu ju koj suop pozju,koj j zčpog žvo, Ks, osjjus ko bsk j- ug! Kkoj o ogu ks ok ju, đu j , pozju okoj susu svk

, uj o oh koj su psu koz

cj jhov žvo? Tzé j pj uhovogzjšv u jubv koj pošuj sv -zk. …Ljubv sv phv…

N s vs ov skusv -šh su poku s zp šook su h poz u Tzéu.Nk v ovj poš, kskuzvLST os ov pj, kko b s po-u po ogovo!

Jelena Arambašić, urednica

GODINA III :: prosinac 2010. :: BROJ 2-3. (8)

LiST :: GODINA III :: prosinac 2010. :: BROJ 2-3. (8) :: 8

SUSRET MLADIH SPLITSKO-MAKARSKE NADBISKUPIJEsrijeda, 15. prosinca u 20:30 sati uvelikoj dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa

TRADICIONALNI BOŽIĆNI KONCERTnedjelja, 19. prosinca u 19:00 sati u Crkvi sv. Dominika

EUHARISTIJSKA SLAVLJA NA KBF-u

svakoga utorka i četvrtka u 7:15 sati u kapeli fakulteta(do prostorije B17)

SUSRET MLADIH U ŽUPI TRSTENIK četvrtkom u 20:30 sati

inFORMACIJE

Urnc: Jelena a rambašić; Uredničko vijeće: K atarina lišnić, t oni šinKović

Grafičko oblikovanje: r atomir vuKorepa

Sve informacije i prijave možete dati urednici i članovima vijeća ili na: [email protected]

PRIJAVE ZA PUT U ROTTERDAM Petar Alfrević, Šibenik,

095 / 894 - 07 49

Zajedništvo u tišini

D VO BR O J



LiST :: GODINA III :: prosinac 2010. :: BROJ 2-3. (8) :: 2 LiST :: GODINA III :: prosinac 2010. :: BROJ 2-3. (8) :: 7

Tzé j so u fcuskoj pokjSô--Lo, Buguj. U ju

žv zjc b ovk (pos kok) koj žv u cbu sošvu.Zjcu j osovo p kj II. svjskog

possk pso Rog LousSchüz, Švcc, pozj ko b Rog.O j cjog svog žvo bo oso po-s, u zjšvu s Kočko ckvo.Iko posb Rog jphvo ko-čk sv psk uhsj, oj po c-

ju zjcu.G v

okosc žvo- u Tzéu suzjčk o-v z-j o bbjsk ksov. Zov ckv suukš ko koj b po uzou pvosv ko. Iko s o kuzuzvo govo, uh kuz pož- zjcu. S čjc b o-

z z zčh kšskh Ckv govo okuskoj sojos Zjc. U Z-jc s jguj uh ocj zu-jvj. Gv cj zh sus koj bogzju j svj j „j“ ju,posbo zgovju sušju j- ug bz kkvh psu. B Rogj svoj phvj kočk cj, sovo obcuju svoj possk čvoj Zjc su hkoj oz u Tzé, poso uzo žvjj ku-

z. Jsvo kš zsguo j bj o jubjh žj po Tzé. BRog bo j čovjk zjšv, koj j škopooso bo kkv obk goz supšv zđu ju zjc. B

pozvju s ovoj o svojh u-šobžk, v h poču s v u svojžup buu jhov kv čov.

U Tzéuj gsk svj šobž zvoj ku-skog po-k, go jgovo po-ub j vju.

B Rog jbo uvj so ku-z hjBožjo Rjčju uhsjsk

svj, ovo kopcjo, ožuj kš u zjcu kkvu j žo s Isus. N o poučj uhovog ku-z j vžos opos b Rog zjc z Tzé. Tzé j, b z ,

posbo jso koju s okuž s -koko su ju ož povu u šu ss žvog Gospo. U Tzéu s boč pu. Svk posj z j bo pvuhov obov. Sus s bo oš-vo h koj zjo o pjvjuoušvjv. Posb ožvj j š kopočog bbjskog ks z vj o-v. Th sk u j opsvo. T-č su ju šu zšj. Jo šos čuj j šu v zv ckv.

Pš: Milan Šarić Pš: Martina Zlendić

Tzé j o fcusko so koj jjko j okupjš kšsk

ž z cjog svj, j upvo zog pozš j s okup zvj zskh bg, zjo uov očkju Novu gou.

S ovo vso sus z pv pus ču pj vj go, sušju zo-z pozv skusv, ouč s o spjj, s go ozo u Bux-s. Uoč jp pč b s pop-čo skpč, j ko šo j žos uobč-jo, občo ju sju , oj gj s s Ckvo, bu oso ušogjo.

U počku zbog og šjj o ušo-gjos bo sh pč o bo ču, p-

z s svku jč, ubzo ko ogshv s kko su sv ju zpvo jkocool , ju koj s zbvjju koj su, kko bk k «o». Po osku sposu s po žup, s sjs po ob-j. M, koj so pv pu š b soobuz sho kko o sv zg, so b zbu kkv s objob. Tu zpočju oj jboj pov- zsk pzc! Pjjc j b sosjš s još Pojkj ko j cu

koj s j sčo p. Nko šo sos sjs oš so u pogu z jsogj s ožvju zéovsk ov. O sub ožv u vk pvjo, svkojuo, u po vč. Bo j vs

pvjo u koj b s okupo jjp su ju. Nzsv j osjj kjko ov š, uoč o šo ogo ju o buk. Tš-ko j zs o s đu ju koj pozj, pk s osj bsk s j, k h č vo o vo vs. Sv sž upoz s v, osuđvj, svsu pjj s sv. Sv ošu kkvojosvošu sošu.

Nvo, bo j u kh jsvh ogđj, pjc: so sčso gub u pozoj po gu, pk kju, o su uc koj su opuovju kkvu ž, h s svsj psjo sjo.

Tzéovsk ovogošj skup svkkob shv ko zbvu, po z-bovjju o oko čg s zpvo osv ogđ – zbžvj ju pobojšv-j koukcj đujuskh oos, s u uc zbov bs-so sj kju kjv, zbog s-og zbžvj s Bogo. To s svkkob, vj ožvj sv ppouču-j ozk ovj skup. B bogjz jo očo zbovo skusvo.

S jv čk ozk u Roj s sgu bovk o b j-ko ob ko u Buxsu u os sobo poj jp uspo.

TAIZEOVSKI NOVOGODIŠNJI SUSRETITaizé – oaza su sreTa u T i š i n i




Molim Vas da se ukratko predsta-

vite studentima teologije!

Što se mene tiče, moje je ime Ulrich, apodrijetlom sam iz Münchena. Malo višeod 25 godina živim u tom malom selu Ta-izé u Burgundiji u Francuskoj. Želio bihreći da ste me iskreno - i naravno ugod-no – iznenadili svojim pozivom na ovaj„razgovor“. Rado Vam predstavljam štomislim o temama koje ste načeli ovdje uLiST-u, a unaprijed se ispričavam ako ne

odgovaram dovoljno opširno: pišem Vamiz Santiaga de Chile gdje za tjedan danaočekujemo deset tisuća mladih. Već se da-nas nadam da ćemo imati ponovnu prilikuda se vidimo.

Koje su specifičnosti Vaše zajed-

nice, a koja je karizma zajednice i

kako je ostvarujete?

Puno ljudi misli da je Taizé organizaci-ja oko susreta mladih ili čak i neka turistič-

ka agencija za zimske, molitvene skupove

u europskim gradovima. U biti, kad je bratRoger – prije 70 godina – tražio mjestokako bi ostvario san zajedničkog života,nitko nije pomislio da bi jednom moglo,u to skromno selo, bez ikakvih atrakcija,doći toliko ljudi. Ideju koju je imao kadje osnivao našu redovničku zajednicu bilaje potpuno drugačija: nije želio realiziratiodređeni cilj, provesti neki plan.

Ideja, intuicija brata Rogera je bila

živjeti zajedno i u svakodnevnom živo-tu tragati za pomirenjem. A nešto ovako,ne može se planirati; ovakav život vrlo jeskroman, a istovremeno nevjerojatno te-žak: ne padati u rutinu, pomiriti se svakidan iznova sa sobom, s Bogom i drugima.Moguće je samo ako se uvijek iznova pre-pustimo Kristu, ako uvijek iznova tražimotaj mali put koji on otvara ispred svakogaod nas.

bismo mi bili da stavimo preduvjete kako bise ljudi mogli približavati Kristu? Svijet sesve brže udaljuje od Boga. Nije da moramozbog toga učiniti ustupke i umekšati Evan-đeosku poruku, uopće se o tome ne radi. Alisve je hitnije da bude jasno da je „Krist većvezan uz svakog čovjeka, ili je toga svjestan,ili ne“ (Ivan Pavao II).

Hvala Vam, brate Ulrich, na razgo-

voru i vremenu koji ste odvojili za

LiST. Hvala na poticajnim riječima

i podršci! Nadamo se da će susret u

Santiagu de Chile i Novogodišnji su-

sret u Rotterdamu biti veliki blago-

slov za mnoge!

Laudate Dominum, omnes gentes. Koliko godova antifona zvučala utopijski, njeno ostva-renje sam doživio u tom malom francuskom

selu. Slaviti Boga pjesmom zajedno s ljudimaiz svih krajeva svijeta, iskustvo je koje me uvijekiznova vraća u Taizé. To je mjesto u kojem razlikemeđu kršćanskim vjeroispovijestima postaju ne-važne, te u prvi plan dolazi ono što nas povezuje.Među ljudima koje bih tamo upoznao, najčešćene bih ni shvatio kojojkršćanskoj zajednici pri-padaju. A iskreno, nijeme ni zanimalo. S drugestrane, moj identitet, kakokršćanski, tako i katolički,nije nimalo bio ugrožen.Jedno od najljepših isku-stava iz Taizéa je upravosv. misa. Naime, svakogjutra prije zajedničke mo-litve, koja kao obvezna

točka dnevnog reda zasve hodočasnike počinje oko 8 sati, u jednom di-jelu prostrane, jednostavne i uredne crkve slavi setiha sveta misa. Čitanje bude na jednom jeziku,psalam na drugom, evanđelje na trećem, a cele-brant govori na opet nekom svojem jeziku. Oče-naš tihim glasom svatko od nas ponosno molina svojem materinjem jeziku. Može li igdje onajpridjev „katolički“ više doći do izražaja? Plitica ikalež nisu pozlaćeni, već ih braća redovnici samiizrađuju od gline iz tog kraja. Međutim, nigdje ni-sam doživio dostojanstvenije dijeljenje pričesti.

Mnogi prigovaraju taizéovskoj duhovnostida je odviše protestantska, da se gube iz vidakatoličke vrijednosti, kao što je Marijina uloga.Jedne sam godine u Taizéu bio baš u vrijemeVelike Gospe. Svetkovina je padala u srijedu,a u tom protestantskom selu, u crkvi prepunojpravoslavnih ikona, bio je nedjeljni raspored –slavila se svečana sveta misa.

Želeći slaviti Boga onako kako smo to vidje-

li u Taizéu, uspijevamoveć gotovo čitavu go-dinu jednom mjesečnoorganizirati molitvu ukonkatedralnoj župi sv.Petra. Poticaj nam jedao brat Ulrich, jedanod redovnika ekumen-ske zajednice iz Taizéakoji je „zadužen“ za Hr -vate. Molitve ne bi bilobez razumijevanja don

Radojka, župnika koji nam uvijek izlazi u susret.Po uzoru na one u Taizéu, molitve u kon-

katedrali se sastoje od meditativnih „taizéovskih“pjesama, odlomka iz Evanđelja nakon čega sli-jedi osobna molitva u tišini, te molitve vjernika.Sve skupa traje oko pola sata, ali duhovna okre-pa mnogo duže.

Datum mjesečnog susreta odredimo udogovoru sa župnikom, a objavimo ga neko-liko dana prije na facebook-u: Taizé molitva– Split. Svi ste dobrodošli.

Pš: Damir Mandić, p. ho.

Nikad dostojaNstveNije

Intervju s bratom ulrIchom



Kako izgledaju susreti koje orga-

nizirate i omogućujete?

Veliki susreti mladih nemaju dugu tra-diciju u Crkvi. Kad je krajem 60-ih godinabrat Roger počeo je primati tisuće mladihljudi – pod najskromnijim mogućim uvje-tima – i kada su braća krajem 70-ih godinaprvi put pozvali mlade u europske metro-

polije gdje su živjeli pet dana zajedno požupama i obiteljimatoga grada u ritmuzajedničkih molitavai dijeljenja iskustava,tada se još nitko nijeusudio to činiti. Ve-čeras sam bio u jednojžupi u jugu Santiaga,dosta skroman i po-pularnog dio grada.

Skupili su se obiteljikoje se usuđuju pri-miti jednoga ili dva odmladih „hodočasnika“u svoju kuću. Bilo jedirljivo vidjeti koli-ko se brinu. Pitaju sekojem jezikom će ko-municirati s njima; štoće mladi stranci jesti?

Puno pitanja… Dirljivo je bila izjava jed-na starije gospođe: „Mislim da je prvi putu mojem životu da otvorim vrata nekomekoga ne poznajem… a već znam da će bitiveliki blagoslov za mene.“ Do sada nitko jojnije dao mogućnost da nekoga tako „be-splatno“ primi, kao da je cijeli život očekiva-la ovo iskustvo zajedništva koje nam izrav-no dolazi iz Evanđelja. Druga žena, prijenego što je sastanak počeo, pročitala je svo-joj malenoj curi - tihim glasom – program

susreta: „8. prosinca: dolazak sudionika užupu… prijem u župi… 19.30: zajedničkamolitva u gradskom parku „Quinta Nor-mal“, a zadnji dan, u subotu navečer: „22.30:‘Bdijenje za mir u svijetu’ u župi.“ A u tomtrenutku, u tišinu ostalih obitelji spontanoje izvukla: „oh, kako je to lijepo“. Meni je tobilo jako dirljivo. Ta žena ne zna što će biti,vjerojatno nikad nije sudjelovala u molitvi

s pjesmama iz Taizéa,nikad prije nije čula o„Hodočašću povjere-nja“, međutim, čim segovori o takvim jed-nostavnim stvarima,oduševljena je. Kakoda se onda ne moli zamir u svijetu?

Mir u svijetu i je-

dinstvo kršćana stoje kao dva ne-

dosežna ideala,

daleko od naše

realnosti. Do koje

mjere je uopće re-

alno očekivati nji-

hovo ostvarenje u

našoj svakodnev-

nici?

Imam dojam da se smatra jedinstvoi traganje jedinstva kao aktivnost Crkve,kao jednu od različitih drugih angažmanakojima Crkva se može baviti. Međutim,traganje zajedništva nije neki „Akzidens“biti Crkve. „Tražiti i ‘goniti’ mir“, kako pišeu Prvoj Petrovoj poslanici (1 Pt 3, 11), je„Esencija“ Crkve. Bez nje Crkva bi prestalabiti Kristovo tijelo, više se ne bi razlikovalaod bilo kakve udruge u kojoj su se članovi

sami izabrali. Crkva je zajedništvo iznadsvake granice, „otajstvo zajedništva“, kakoje brat Roger to izrazio.

S pastoralnoga gledišta Taizé za-

jednica je uvijek pokazivala brigu

za mlade kršćane koji su već u vjeri

ali ona ima otvoreno i prijateljsko

srce i za ljude drugih vjeroispo-

vijesti! Na koji način se ostvarujenjihovo zajedništvo? Koji je glavni

preduvjet za sudjelovanje na su-

sretima ako to nije ni dob ni vjero-

ispovijest?

Malo provokativno rečeno: Koji jepreduvjet Krista? Što možemo razumjetiiz Evanđelja? Naravno, Isusov je stil ži-vota zahtjevan; ponekad je koristio vrlooštre riječi. Ako gledamo svoje ponašanje

prema najrazličitijim ljudima, moramo sepitati o Isusovom životu: nije bio nemaliskandal?!

Kada danas čitamo evanđeoska izvje-šća, slatko zvuči u našim ušima. Npr. Zakejna drvu – slika iz našeg dalekog vjeronau-ka. Ali: tko je Zakej ustvari bio? S kim gamožemo danas usporediti? Bio je jedan od

najvećih izrabljivača svoga vremena. S kim bi

se Isus danas družio? Ili Marija iz Magda-le: tko od nas bi ubrajao takve žene u svojeprijatelje? A ipak, tradicija Crkva je naziva„apostola (apostolica) apostolorum“. Una-prijed, Isus nije ništa zahtijevao, ni od čovje-ka kao Zakej, niti – barem ukoliko znamo– od Marije Magdalene. A ipak, radikalno jemijenjao njihova srca, cijeli njihov život. Tko


Documents

LiST studenata Teologije u Splitu - br. 8