Ljudski kapital Crne Gore – aspekti ekonomskog okruženja,

tržišta rada i zadovoljstva poslom

Doc. dr Dragana RadevićCEED, Podgorica

Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka 2013

Asocijacije na riječ “kapital”. . .

Račun u banci

Akcije kompanija koje se kotiraju na berzi

Mašine

Fabrika. . .

Postoji i kapital koji ne možemo “vidjeti” i “dodirnuti”

Ljudski kapital

Uspjeh “Azijskih tigrova”: nedostatak prirodnih

resursa nadomjestio je ljudski kapital - dobro

obučena, obrazovana i marljiva radna snaga koja

koristi moderne tehnologije!

Koliko je ljudski kapital zaista važan za bogatstvo zemlje?

Grupe zemalja Prirodni kapital

Proizvedeni kapital

Ljudski kapital inematerijlna

imovinaNiskog prihoda 29 16 55

Nižeg srednjeg prihoda 19 21 60

Višeg srednjeg prihoda 15 23 62

Visokog prihoda OECD 3 17 80

Struktura svjetskog bogastva prema prihodima zemalja, %

Zabrinjavajuće!

Rezultati istraživanja koje je sproveo CEED u Crnoj Gori, ukazuju na dvije važne pojave:

Pogrešno shvatanje značaja obrazovanja i nerazumijevanje koncepta doživotnog učenja, i

Preovlađujuće preferencije prema državnoj administraciji kao najboljem poslodavcu.

Željeno obrazovanje za svoje dijete/unuče?

Post-diploms

ke, master i

više (dok-

torat…)32%

Visoko (fakul-tetsko) obra-zo-

vanje58%

Srednje četvorogodišnje obra-

zovanje 6%

Zanat3%

Osnovno obrazovanje1%

Država kao poslodavac?

Skoro dvije trećine naših građana (64,0%) odlučilo bi se za posao u državnoj upravi, bez obzira na znatno nižu platu.

Interesantno je da ovakav stav imaju i mladi, a ne samo građani srednjih godina i stariji, da nema značajne razlike u ovom stavu ni izmeđju muškarca i žena, visoko obrazovanih, neobrazovanih, zaposlenih, nezaposlenih i itd. tj. svi bi radije radili u državnoj upravi.

Javni sektor, za 450 EUR;

64%

Privatni sektor, za 750 EUR;

36%

Da li imamo pravo da se ljutimo na mlade zbog ovakvog razmišljanja. . .?

. . .ili su djeca slika svojih roditelja?

Većina roditelja želi da im djeca rade u državnoj upravi (49,2%) ili u preduzeću u državnom vlasništvu (29,6%) a svega 14,8% roditelja želi da im dijete radi u privatnom preduzeću.

Motiv: “siguran posao”

Socijalni partneri o “450 vs. 750”

USSCG SSCG UPCG PKCG MBA

Loši uslovi za rad u privatnom sektoru (ugovori na određeno vrijeme).

U državnom sektoru se poštuju prava zaposlenih, ugovori o radu su stabilni.

U javnom sektoru se poštuje zakon i kolektivni ugovor.

Sigurno radno mjesto i redovne plate.

Mogućnost kreditnog zaduženja.

Javnu upravu karakteriše tromost;

Od pojedinca se ne zahtijeva preduzimljivost i inicijativnost, već da se uklopi u birokratke strukture.

Još uvijek se na preduzetništvo gleda sa nepovjerenjem.

Samozapošljavanje vs. “čekanje na posao”

Uticaj vaspitanja – “pravi” posao je državni posao.

Zaposleni u javnoj upravi imaju i druge prenadležnosti.

Zadovoljstvo životom “450 vs. 750”

Za 450 eura u javnom sektoru

za 750 eura u privatnom sektoru

% udio u ukupnom uzorku

64% 36%

Zadovoljstvo:

Životom generalno gledano

5.95 6.58

Obrazovanjem 6.03 6.75

Radnim mjestom/poslom

6.66 6.92

Standardom života 4.18 5.15

Uslovima stanovanja

6.68 6.68

Porodičnim životom 8.11 7.99

Zdravljem 7.15 7.98

Društvenim životom 8.01 8.23

Prosječan broj bodova na skali 1-10 gdje je 1 = veoma nezadovoljavajuće, a 10 = veoma zadovoljavajuće

Odgovornost za sebe?

Većina (41.7%) smatra da je Vlada ta koja je odgovorna da svako bude obezbijeđen dok 15.3% smatra da su smo mi sami odgovorni za sebe odnosno da sebe objezdijedimo.

Šta nas najviše brine?

Ključni problemi nezaposlenost i pokretanje ekonomskog razvoja, ali. . .

. . .roditelji ne žele da njihova djeca rade u onim sektorima koji imaju najveći potencijal za razvoj!?

Svega po oko 7% ispitanika želi da njegova/njena djeca budu zaposleni u sektorima energetike, turizma i poljoprivrede!

“Bolećivost” prema sebi!

Ljudi u Crnoj Gori se smatraju vrlo sposobnim jer samo

4,7% smatra da im je potrebna obuka da bi mogli da se

nose sa zadacima koji se pred njih postavljaju.

Čijenica da ispitanici radije biraju zaposlenje u javnom

sektoru pokazatelj je koji nam govori da kultura

preduzetništva i vrijednosti poslovnih inovacija nisu

dovoljno ugrađeni u društveni kapital zemlje.

Spremnost na inicijativu i preduzetništvu su jedna od

ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje.

Konkurentnost privrede: faze razvoja

Inovativnost zahtijeva kvalitetan ljudski kapital!

Faza 1Factor-driven

TranzicijaIz 1 u 2

Faza 2Efficiency-driven

TranzicijaIz 2 u 3

Faza 3Innovation-

driven

Moldavija Jermenija Albanija Hrvatska Austrija

Azerbejdžan Bosna and Hercegovina

Estonija Njemačka

Kazahstan Kina Mađarska Hong Kong

Katar Makedonija, FYR Poljska Italija

Ukrajina Crna Gora Slovačka Japan

Srbija Turska Slovenija

Izvor: World Economic Forum (WEF)

Ključne poruke i pitanja:

“Siguran” posao ne postoji!

Čovjek je sam krojač svoje “sreće” – treba ulagati u svoje obrazovanje i kompetencije;

Uspjeh je u konkurentnosti zasnovanoj na znanju, ne na niskim cijenama;

Kako promijeniti stav prema obrazovanju: nije važna diploma već koliko i šta znaš?

Kako se osloboditi razmišljanja da je država najbolji poslodavac?

Kako pokrenuti mlade na samozapošljavanje i preduzetništvo?