Lokalna razvojna strategijarovinjhr.lin53.host25.com/wp-content/uploads/2016/11/LAG... · 2016. 11. 26. · Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo

Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo locale “Gruppo di azione locale del Rovignese“

0

Lokalna razvojna strategija

„LAG Rovinjštine“/

Strategia di sviluppo locale

“Gruppo di azione locale del Rovignese“

Rujan 2013.


1

Kratice korištene u tekstu

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BDP Bruto domaći proizvod

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EEC

EIB

Europska ekonomska komisija

Europska investicijska banka

EU Europska unija

Ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HPA Hrvatska poljoprivredna agencija

HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)

IŽ Istarska županija

JLS Jedinica lokalne samouprave

LAG

LD

Lokalna akcijska grupa (skupina)

Lovačko društvo

LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja

LRS

LU/LD

Lokalna razvojna strategija

Lovačka udruga/Lovačko društvo

MRRŠVG

MO

MT

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog

gospodarstva

Mjesni odbor

Ministarstvo turizma

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti

n.m. nadmorska visina

NN

OIE

Narodne novine

Obnovljivi izvori energije


2

OPG

OSC

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Os strateškog cilja

PG

PP

Poljoprivredno gospodarstvo

Park prirode

RH Republika Hrvatska

ROP

SC

SRR

TUG

Regionalni operativni program

Strateški ciljevi

Strategija ruralnog razvoja

Naselja sa otežanim gospodarenjem

TZ Turistička zajednica


3

Sadržaj

PREDGOVOR .................................................................................................................................................. 5

1. ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A .............................................................................................................. 6

1.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ................................................................................................... 6

1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................................... 6

1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a ..................................................................................................... 6

1.1.3. Geomorfološke karakteristike ............................................................................................................ 7

1.1.4 Klimatske karakteristike područja ...................................................................................................... 7

1.1.5 Prirodna baština LAG-a .................................................................................................................... 7

1.1.6 Kulturno povijesna i tradicijska baština ............................................................................................. 9

1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ............................................................................................ 14

1.1.7.1. Prometna infrastruktura ............................................................................................................... 14

1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura ............................................................................................... 15

1.1.7.3. Opskrba energijom....................................................................................................................... 15

1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ................................................................ 16

1.1.7.5. Gospodarenje otpadom ................................................................................................................ 17

1.1.7.6. Poslovna infrastruktura ............................................................................................................... 17

1.1.7.7. Društvena infrastruktura .............................................................................................................. 17

1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA ...................................................................................................... 18

1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA ................................................................................... 28

1.3.1. Demografski trend .......................................................................................................................... 30

1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva ................................................................................. 31

2. SWOT .......................................................................................................................................................... 31

3. RAZVOJNA VIZIJA .................................................................................................................................. 36

3.1. RAZVOJNI CILJEVI ................................................................................................................................... 37

3.2. RAZVOJNI CILJEVI PO PRIORITETIMA I MJERAMA, CILJANIM SKUPINAMA, INDIKATORIMA I REZULTATIMA .. 38 3.2.1. CILJ 1: RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE UZ DIVERZIFIKACIJU GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI ................................................................................................................................................. 39

3.2.2. CILJ 2: RAZVOJ KOMUNALNE, PROMETNE, SOCIJALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE .......................... 46 3.2.3. CILJ 3: RAZVOJ INOVATIVNOSTI I INOVACIJA UZ ISTOVREMENU PROMOCIJU KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH

IZVORA ENERGIJE .......................................................................................................................................... 49 3.2.4. CILJ 4: REVITALIZACIJA KULTURNOG MATERIJALNOG I NEMATERIJALNOG NASLIJEĐA UZ ISTOVREMENO

OČUVANJE PRIRODNE BAŠTINE I ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................................... 50

3.2.5. CILJ 5: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ............................................................................................... 53

4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE STRATEGIJE ........................................................................... 57

4.1. ZNAČAJKE PARTNERSTVA I IZRADA LOKALNE RAZVOJE STRATEGIJE ........................................................ 57 4.2. PRIMJENA NAČELA »ODOZDO PREMA GORE« I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA,

UKLJUČUJUĆI SOCIO-EKONOMSKE UGROŽENE SKUPINE, ŽENE I MLADE U IZRADI STRATEGIJE .......................... 59

4.3. PLAN PROVEDBE I SLIJED AKTIVNOSTI U OSTVARENJU CILJEVA ................................................................ 60

4.4 SPOSOBNOST UPRAVLJANJA JAVNIM SREDSTVIMA .................................................................................... 61

4.5 UTJECAJ PROVEDBE STRATEGIJE NA OKOLIŠ ............................................................................................. 62

4.6 IZVORI FINANCIRANJA I ODRŽIVOST STRATEGIJE BEZ SREDSTAVA JAVNE POMOĆI ...................................... 62

4.7 PROCJENA BROJA PROJEKATA I POTREBNIH SREDSTAVA 2013-2014 .......................................................... 63


4

4.8 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE I MJERENJE UČINAKA PROVEDBE STRATEGIJE, KRITERIJI I INDIKATORI ZA

OCJENU USPJEŠNOSTI I UČINKOVITOSTI........................................................................................................... 64 4.9 PROCEDURA DONOŠENJA ODLUKA UKLJUČUJUĆI PROCEDURU ODABIRA PROJEKATA KOJIMA ĆE LAG IZDATI

PISMO PREPORUKE I NAČINE SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA ...................................................................... 66

4.10. PROJEKTI KOJI SU SE PROVODILI/SE PROVODE IZ DRUGIH IZVORA FINANCIRANJA .................................... 66

5. USKLAĐENOST LRS S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...................................... 67

6. KARTA LAG-A U MJERILU 1:100 000 ................................................................................................... 68

7. DODACI ...................................................................................................................................................... 69

7.1 DODATAK 1 – NASELJA U JLS I TUG PODRUČJA ....................................................................................... 69

7.2. DODATAK 2 - OPERATIVNI I FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ZA 2013. I 2014. GODINU – PRIJEDLOG . 71

7.3. DODATAK 3 – DETALJNI KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKTNIH IDEJA ZA PROVEDBU LRS ............................. 73

7.4. DODATAK 4 – NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA I NATURA 2000 ........................................................... 75

8. LITERATURA ............................................................................................................................................ 78

9. OBJAŠNJENJE METODOLOGIJE.......................................................................................................... 79


5

Predgovor


6

1. Značajke područja LAG-a

1.1 Opće zemljopisne značajke područja

1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke

LAG „Rovinjštine“ nalazi se na području Istarske županije i sastoji se od četiri jedinice lokalne

samouprave (JLS), tj. od grada Rovinja i općina Bale, Kanfanar i Žminj.

Tabela 1Sažeti profil LAG-a Rovinjštine

Općina/Grad Površina u

km² Broj

kućanstava Broj naselja

Broj st. 2001.

Broj st. 2011.

Rovinj - Rovigno

142,00 5.573 2 14234 14294

Bale - Valle 81,65 415 3 1047 1127

Kanfanar 60,39 562 20 1457 1543

Žminj 71,90 1.130 33 3447 3483

Ukupno LAG 355,94 7680 58,00 20185 20.447,00

Izvor: JLS, DZS Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011.

Ukupna površina LAG-a „Rovinjštine“ iznosi 355,94 km² te broji 58 naselja. Broj stanovnika prema

Popisu stanovnika iz 2001. godine je iznosio 20.185 stanovnika, a prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine je iznosio 20.447 stanovnika, gdje je uočljiv trend porasta broja stanovnika. Prosječna gustoća

naseljenosti područja LAG-a 2001. godine je bila 46,28 stanovnika/km², a 2011.godine 47,11

stanovnika/km². Jedna od najznačajnijih karakteristika LAG područja je njegova lokacija, tj.

povezivanje obale i zaobalja u jednu cjelinu koja stremi ujednačenom razvoju. Ovo područje posjeduje

bogatu i raznoliku prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu, koja ima presudan utjecaj na društvene

značajke područja. Nijedna od JLS na području LAG-a nema naselje koje nosi TUG oznaku, tj. naselje

sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a

LAG „Rovinjštine“ se nalazi u Istarskoj županiji i obuhvaća: grad Rovinj i općinu Bale koje se nalaze

na obali i općine Kanfanar i Žminj koje se nalaze u unutrašnjosti županije. Sjeverni dio LAG-a graniči

s općinama Vrsar, Sv. Lovreč, Tinjan, Sv. Petar u šumi i Pazin. Istočni dio graniči sa općinama

Gračišće i Barban. Južni dio graniči s općinama Svetvinčenat i Vodnjan dok je zapadni dio LAG-a

morski.

Slika 1 LAG Rovinjštine


7

Izvor: AZRI 2013.

1.1.3. Geomorfološke karakteristike

Područje LAG-a nalazi se na području takozvane Crvene Istre. Taj se prostor podudara sa

zapadnoistarskom antiklinalom, gdje su najbolje razvijene zaravni. S obzirom na vapnenačku podlogu

i njezinu podložnost kemijskom trošenju, nastaju mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale,

špilje, jame i ponori. Prevladavaju blagi nagibi koji onemogućuju ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja

zemlje crvenice zbog čega se ovaj prostor i naziva Crvenom Istrom. Obalni dio LAG-a kao obalni

predio Istre vrlo je mlad, a formiran je pozitivnim gibanjima morske razine - koja su započela i još

traju od ledenoga doba. Potopljeni krški reljef karakterističan je za područje LAG-a, a duboki i uski

Limski zaljev očiti je primjer potopljene riječne kanjonske doline u kršu. Najveći dio LAG-a je

vodopropusni krš, pa na njegovu području ne postoje veći površinski vodotoci. Zbog velike

propusnosti pokrovnog sloja podzemlje je izrazito osjetljivo na onečišćenje s površine. Najviši vrh na

ovom području nalazi se u općini Žminj i iznosi 432 m.

1.1.4 Klimatske karakteristike područja

Klimatološki, LAG „Rovinjštine“ ima sredozemnu klimu duž obale, koja se pomicanjem u

unutrašnjost mijenja u submediteransku. Točnije, najveći dio područja LAG-a karakterizira razmjerno

ugodna klima – vrlo povoljna za život: topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih

dana, relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka. Najniža temperatura mora u ožujku iznosi

oko 10ºC, a najviša u kolovozu, oko 25ºC.

1.1.5 Prirodna baština LAG-a

Unutar administrativnog obuhvata JLS - LAG područja, nalazi se posebni rezervat – Limski zaljev.

Limski zaljev je zapravo potopljena kanjonska dolina u kršu, posebnim rezervatom koji je proglašen

1979. godine, a naziva se još i Limski kanal i Limski fjord. Limski kanal je dio 35 km dugačke Limske

udoline (drage) koja seže gotovo do Pazina u središtu Istri. Limski kanal predstavlja prvorazredu

prirodnu pojavu od velike naučne i estetske vrijednosti. To je školski primjer potopljene kanjonske


8

doline u kršu, a sa svojim prirodnim nastavkom Limskom dragom čini jedinstvenu cjelinu. Stvoren je

u jurskim vapnencima, s dužinom oko 10 km, prosječnom širinom od 600 m i visinom kanjonskih

strana do 150 m. Strane zaljeva su obrasle svim elementima makije crnika (Quercusilex L.), zelenika

(Phillyrealatifolia L.), planika (Arbutusunedo L.), lemprika (Viburnumtinus L.), tetivika (Smilaxaspera

L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) bjelograb (Carpinusorientalis Mill.), i crni jasen (Fraxinusornus L.) ,

a mikroklimatski uvjeti uzrokom su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca

(QuercuspubescensWilld.) i cera (Quercuscerris L.) Takva raznolikost vegetacije na uskom području

predstavlja jedinstvenu rijetkost i posebnu ekološku rijetkost.

„LAG Rovinjštine“ obuhvaća i posebni ornitološki rezervat Palud (Palu). Palud je proglašen

posebnim rezervatom 2001.godine, a njegova je površina 219 ha, koja obuhvaća brakičnu močvaru sa

zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se

odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja,

zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i dr. čimbenici uvjetuju

visoku bioraznolikost. Na području Paluda evidentirano je 220 ptičjih vrsta.

Odluka o proglašenju kamenoloma «Cave di Monfiorenzo» geološkim spomenikom prirode donijeta je

1987. godine. Njegova površina iznosi 4,05 ha, a lokalitet predstavlja jedinstveni primjer

sedimentologije vapnenca, jedan od najvažnijih i najinteresantnijih kamenoloma svijeta. Vidljivi su

slojevi genetski različitih tipova dolomita s očuvanim detaljima teksture, strukture dijagenetskih i

genetskih karakteristika, koji ukazuju na procese djelatnosti modrozelenih algi, okamenjivanja

šupljinica nastalih truljenjem algi, oscilacija morske razine, izmjenu plime i oseke, uzastopna vlaženja

taloga morskom vodom i njegova isušavanja. Stijene iz ovog kamenoloma služe za znanstveno

objašnjenje postanka sličnih stijena u svijetu.

Jos jedan spomenik prirode prema podacima koje su dostavile JLS s područja LAG-a je i jama

Festinsko kraljevstvo koja se nalazi na podrucju općine Žminj. Unutrašnjost špilje uređena je sigurnim

stazama duljine stotinjak metara, te dostupna svakom posjetitelju. Špilja oduševljava ljepotom

raznolikih sigastih oblika među kojima se posebno ističu: „Čarobnjakov šešir“, „Kula Babilonska“ i

ogromna „Šišmiševa krila“ preko kojih se proteže korijen vinove loze, koja crpi vodu sa špiljskog dna.

Slika 2 Neka od prirodnih bogratstava na području LAG-a

Izvor: web stranice TZ i istriasun.com

Rovinjski otoci i priobalje proglašeni su značajnim krajobrazom 1968. godine. Ova jedinstvena

cjelina, površine oko 1.300 ha, proteže se od rta Sv. Ivana kod ulaza u Limski kanal , pa sve do

Barbarige, izuzimajući užu zonu grada. Ovdje nalazimo više od 20 otoka i otočića (Šturago, Sv.

Andrija, Maškin, Sv. Katarina, Sv. Ivan, Velika i Mala Sestrica, Velika i Mala Figarola, Polari, Veštar

i dr.), dok je obala razvedena brojnim rtovima (Križa, Kurent, Guštinja, Datule) i uvalama.

Dominirajući motiv rovinjskih otoka i priobalja jesu gusti sklopovi četinjača, prvenstveno borova

(alepski bor - Pinushalepensis L.; brucijski bor - Pinusbrutia Ten.), cedrova (himalajski cedar -

Cedrusdeodara (D.Don.) G. Don. fil.) i čempresa ( obični ili mediteranski čempres -

Cupressussempervirens L.), koji se pojavljuju pojedinačno ili u skupinama. Navedene vrste redom su

unešene (alohtone), no često ih nalazimo u zajednici sa autohtonom vegetacijom, više ili manje

degradiranom šumskom zajednicom hrasta crnike (Orno-quercetumilicis L.). Neposredno uz makiju

crnike, idući ka kontinentu nalazimo i panjače hrasta medunca (Quercuspubescens L.). S pejzažnog


9

aspekta, ističu se vertikale čempresa piramidalnog oblika, koje strše iznad krošanja ostalih stabala,

dajući time tipičan mediteranski štih koji nalazimo u mnogim mjestima duž obale. Odlika Rovinjskih

pejzaža jest i u tome da ovdje nalazimo starije primjerke navedenih vrsta, pa i parkovne cjeline, sađene

prije stotinjak godina u doba austrougarske monarhije, pa je time i vrijednost ambijenta izraženija od

ostalih sličnih lokaliteta. Osim u vrlo zanimljivoj formi pejzaža, koja je dijelom uvjetovana različitim

veličinama i oblicima krošnji stabala, vrijednosti nalazimo i u koloritu koji dodatno razigrava krajolik

različitim nijansama boja lišća. 1995.godine područje Škarabe u Rovinju, koje zauzima 14,5 ha

površine proglašeno je park – šumom te predstavlja područje izuzetne estetsko-pejzažne vrijednosti

koje se nastavlja na park-šumu Zlatni rt s istovijetnom vegetacijom; sastojine i pojedinačna stabla

alepskog (Pinushalepensis Mill.), brucijskog (Pinusbrutia Ten.) i drugih borova, makija hrasta crnike

(Quercusilex), egzote.

Tabela 2 Prirodna baština LAG-a Rovinjštine

Kategorija zaštite JLS /broj Lokacija/naziv

posebni rezervat

Rovinj u moru Limski zaljev (1979. godine) močvara Palud – ornitološki (2001. godine)

Kanfanar Limski kanal

park prirode Rovinj Zlatni rt/ Punta Corrente (1948. godine) Škaraba (1995. godine)

spomenik prirode

Rovinj kamenolom "Fantazija"- geološki (1986. godine)

Žminj Jama Feštinska fantazija

značajni krajobraz Rovinj Limski zaljev (1964. godine) Rovinjski otoci i priobalno područje (1968. godine)

Žminj Limska draga

Kanfanar Limska draga

spomenik parkovne kulture (vrtovi, perivoji i parkovi)

Rovinj drvored čempresa na groblju u Rovinju (1969. godine)

Izvor: JLS 2013.

Najstariji zaštićeni objekt na području LAG-a, visoke estetske i botaničke vrijednosti je Zlatni rt koji

je proglašen park – šumom 1948. godine, a zauzima površinu od 52,4 ha. Drvored čempresa na groblju

u Rovinju proglašen je spomenikom parkovne arhitekture 1969. godine.

Na području LAG-a postoje i zaštićeni dijelovi prostora koji se nalaze u prijedlogu mreže NATURA

2000. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na

temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju

Direktive o pticama).(Dodatak 4).

1.1.6 Kulturno povijesna i tradicijska baština

LAG „Rovinjštine“ kao dio Istarske županije ima dugu i bogatu povijest. Smješten u najneposrednijoj

blizini zapadnoeuropske civilizacije, ima zavidnu povijest, ispisanu na raskrižju putova triju velikih

europskih kultura: slavenske, romanske i germanske. Tisućljetna politička posezanja, neprestane

napetosti i podjela ovoga nevelikog prostora Istre između različitih država i političkih utjecaja od

strane dominantnih europskih sila, presudno su utjecali na specifičnost života i raznorodnost kulturnih

utjecaja na Istarskom poluotoku, preko kojega su od prapovijesnih vremena vodili putovi s Mediterana

u srednju Europu, odnosno u područje Panonije i obrnuto. Kroz burnu istarsku povijest bilježimo


10

učestale smjene raznih vlasti i uprava - od Rimskog Carstva i Bizanta preko Franačke države,

Akvilejske patrijaršije, Mletačke Republike, Pazinske knežije, Ilirskih provincija, Austrije, Italije do

Jugoslavije. Povijesna su zbivanja na ovom prostoru uvjetovala česte migracije stanovništva, a samim

time i mijene stanovništva, tradicija i kultura. Tu su svoje tragove ostavljali brojni narodi: Liburni,

Histri (po kojima je poluotok dobio ime), Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi,

Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani. Na području LAG-a nalaze se 75 objekta zaštićene

nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od toga ruralno-urbana cjelina (grad, naselje ili njegov dio)

broji 3 objekta, spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 32

objekta, spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim

događajima i osobama) broji 1 objekt, arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona,

uključujući i podvodna nalazišta i zone) broji 39 objekta.

Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) na području LAG-a broji 12 zbirki

predmeta. Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, i dr. ustanovama broji 34.887 predmeta, crkveni

inventar i predmeti broji 2 zbirke predmeta, crkveni inventar i predmeti broji 8 predmeta, arheološki

nalazi broje 1 zbirku, a stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge

tiskovine broje 1 predmet. U nematerijalnu zaštićenu pokretnu povijesno – kulturnu baštinu ubraja se

Rovinjska bitinada i umijeće izgradnje rovinjske batane.

Tabela 3 Kulturna baština na području LAG-a “Rovinjštine” Nepokretna kulturno-povijesna baština (materijalna) Pokretna kulturno-povijesna baština

(materijalna)

Nemat.

baština

Općina/Grad Ruralno-

urbana

cjelina

Spomenik

graditeljstva

Spomen.

kompleks

Arh.

lokalitet

Područje

/Krajol.

Zbirk.

Predmeta

Crkveni

inventar

Arh.

nalazi

Etno.

predmeti

Upor.

Predm.

Trad.

vrednote

Rovinj 1 10 37 1 7 2

Bale 1 22 1 2 1 1

Kanfanar 1 1

Žminj 1

LAG 3 32 1 39 2 8 1 1 2

Izvor: JLS, 2013.

Slika 3Neke od kulturnih znamenitosti na području LAG-a “Rovinjštine”

Izvor: Web stranice JLS, 2013.

Grad Rovinj prvi put u povijesti se spominje kao Castrum Rubini i to u djelu "Cosmographia"

Ravenskog anonimusa. Djelo, iz VII.stoljeća., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na

V.stoljeće iz čega Rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do

V.stoljeća. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u

prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu

živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već

na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji

Rovinj. Najinteresantniji dio Rovinja je upravo njegov stari dio. Starogradska jezgra je zaštićena

povijesna cjelina - bogata brojnim romaničko-gotičkim, renesansnim, baroknim, neoklasicističkim


11

prozorima, balkonima, baladurama, altanama (terasama na krovu), portalima, skalinadama, uskim

ulicama i trgovima, te usko zbijenim visokim kućama koje jedna drugu podupiru na kosini podno

crkve Sv. Eufemije, nekad zaštićene sigurnim rano- srednjovjekovnim i renesansnim gradskim

bedemima djelomično očuvanim do danas na južnoj i sjevernoj strani starog grada. Crkva Svete

Eufemije je barokna građevina venecijanskog stila i najveći spomenik u gradu, rekonstruirana u

vremenu između 1725. i 1736.g. Dužina crkve s vanjske strane je 51,11 m a širina 30,26 m. Srednja

lađa visoka je 17,71 m, a druge dvije po 10,11m. Na mjestu gdje se danas nalazi ova impozantna

crkva, do X. st., nalazila se crkvica Sv. Jurja, koji je ostao konpatron župe a čiji se kip nalazi na

glavnom oltaru župne crkve. Kad je 800.g. u grad dopremljen sarkofag s tijelom kršćanske mučenice

Eufemije, stanovnici okolnih mjesta hodočastili su na grob Sv. Eufemije. Crkva Sv. Jurja postala je

premalena te se početkom X.st. počela graditi nova crkva. Oko 950.g. nova trobrodna bazilika s tri

polukružne izbočene apside bila je gotova. Na sredini je postavljen sarkofag s tijelom mučenice te je

Sv. Eufemija zajedno sa Sv. Jurjem postala zaštitnicom grada.

Girisija je zacijelo među najprepoznatljivijim zaštitnim znakovima starodnevnog Rovinja; ulica

slikovito popločena i krivudava, razigrana svjetlucavim slapom kamenitih stuba. Godišnja likovna

priredba priređuje se ovdje od ljeta 1967., tijekom jedne od kolovoških nedjelja. U ulici De Amicis 36,

nalazi se Franjevački samostan i crkva Sv. Franje. Gradnja ovog prekrasnog baroknog zdanja započeta

je 1702., a da bi se u živom kamenu izbušila velika samostanska cisterna. Crkva je bila dovršena

1710.g., a posvećena je Sv. Franji Asiškom. Orgulje, koje je gradio Eduard Kunad, postavljene su

1882.g, četiri godine nakon što je proširen samostan.U malom muzeju samostana, čuvaju se dvije

ikone Majke Božje u bizantinskom stilu, jedna iz XVI.st. druga datirana 1686.g. nepoznatih autora,

portret u ulju crkvenog dostojanstvenika datiran 1763.g., potom prikaz Sv. Obitelji, iz kraja XVI.st., u

stilu Tintoretta i Carpaccia, mramorni kipić Blažene Djevice s djetetom u gotičko-renesansnom stilu,

mramorni kip Sv. Jeronima barokne izrade iz XVII.st., više kaleža, ostensorija, križeva te razne

srebrnine i pozlaćenih relikvija.

Rovinjsko se groblje od 1898., (ranije na jugozapadnoj padini starog grada u blizini crkve) nalazi na

predjelu zvanom "Laste" a poznato je po stoljetnim, sada zaštićenim čempresima. Na groblju se nalazi

crkva Sv. Spasitelja u produžetku koje se, s lijeve i desne strane pruža predivan monumentalni dorski

kolonat što ujedno predstavlja najvažniju i najbolje sačuvanu romaničku građevinu. Građevina je po

svojoj formi sedmerokut, čija vanjska struktura u svojoj unutrašnjosti sadrži kružni prostor sa sedam

niša i kupolom, a u sebi sadrži sve karakteristike prelaza romaničke umjetnosti u gotičku. Igra svjetla

koja prodire iz tri vanjska otvora, daje ovom malom i harmoničnom objektu sugestivnu i

monumentalnu kompoziciju. Pravi dragulj domaće autohtone umjetnosti predstavlja krasno sačuvana

ranoromanička tranzena sa prikazom "Golgote" s likovima Bogorodice, Magdalene, Sv. Petra, Sv.

Ivana Krstitelja i Sv. Ivana Evanđeliste. Danas se u crkvici ne služi bogoslužje već je ista, izvanredno

očuvana, pretvorena u galerijski prostor.

Na području Općine Kanfanar nalazi se arheološko područje srednjevjekovnog grada Dvigrada koje

je najvažnije kulturno dobro cijelog područja LAG-a, te zasigurno i najposjećenije, koje na određeni

način predstavlja temelj kulturnog identiteta ovog područja. Samo naselje, smješeno na koti 150-175

m.n.v., zapravo je jedinstven grad, iz povijesnih izvora poznat kao Moncastel, koji se još od 9.-10.st.

spominje zajedno s kaštelom Parentinom kao Duo Castra, DueCastelli i Dvegrad. Nakon propasti

kaštel Parentina, ovom naselju ostaje zajednički naziv, kojeg će zadržati do današnjih dana. Linija

širenja naselja, od kasno antičkog praesidiuma s vanjskim bedemom na tragu prapovijesne gradine,

zadržava se i kroz ranobizantsko razdoblje stvaranjem castruma, izduženog oblika s tupim kutevima

na longitudinalnim stranama. Crkva Sv.Sofije je najreprezentativniji pojedinačni objekt u području, s

četiri utvrđene razvojne faze (kasnoantička - 5./6.st., predromanička 8 st.-770.g., romanička 12.st.,

gotička 14./15.st.). U svom sadašnjem korpusu, poglavito nosi obilježja rane romaničke trobrodne

bazilike s uzidanim apsidama, ali su istraživanjima otkriveni ostaci manjih prethodnih crkvi

(jednobrodna s izbačenom apsidom u kasnoj antici, jednobrodna s tri upisane apside u predromanici).

Zvonik i krstionica nastali su potkraj romaničkog razdoblja (1249.g.), dok je u razdoblju gotike

dodana bočna sakristija i izmijenjen je mobilijar, od čega posebno treba spomenuti krstionicu iz 14.st.

Pored mnogih crkvi u Općini Kanfanar, najznačajnija je ona Svetog Silvestra, koja je izgrađena 1696.


12

godine na mjestu manje crkve iz 13 st.. Radi se o jednobrodnoj crkvi sa bočnom kapelom i sakristijom.

Na glavnom oltaru nalazi se prikazana Majka Božja s djetetom, te Sv. Silvesta i Sv. Sofija. Bočni

oltar sa palom prikazuje Sv. Anuna Padovanskog, dok je u drugom boku, kapelica sa velikim oltarom

posvećenom Majci Božjoj od Sv. Krunice u kojem je kip Bogorodice s Djetetom odjevenog (kao

rijetki kuriozitet) u prigodne haljine. Prve nedjelje mjeseca listopada održava se tradicionalna svečana

procesija ulicama Kanfanara gdje se nosi Bogorodičin kip s Djetetom. U crkvi se nalazi i dio

namještaja iz Dvigradske bazilike a to je vrlo vrijedna kamena propovijedaonica iz 13. st. sa

mješavinom romaničkog i gotičkog stila, te dio pluteja krstionice. U osnovi, crkva je jednostavnog

pačetvorinastog tlocrta bez apside, a zvonik je dodan 1730.g.

Bale, mali slikoviti gradić koji potječe još iz rimskog doba, obiluje velikim brojem znamenitosti. U

dobro sačuvanoj gradskoj jezgri glavna je znamenitost palača Sorado-Bembo, kojoj je nedavno

obnovljeno pročelje i zasigurno je jedna od najljepših starih građevina u Balama. Svakako treba

spomenuti ljepotu župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti, kao ni lapidarij u

kripti župne crkve i gradsku palaču. Općina Bale može se pohvaliti i velikim brojem povijesnih

znamenitosti koji se nalaze izvan grada. Svakako valja izdvojiti arheološko područje San Polo-Colone-

Paravia koje uz samu obalu nudi niz nalazišta od rimskih vila rustica do srednjevjekovnih i gotičkih

crkava, te rimskih uljanih preša i Kazamata. Najveća građevina u Balama je palača Soardo-Bembo

zbog ljepote nedavno obnovljene gotičko-renesansne fasade plijeni pozornost svih koji posjete grad.

Utvrđeni zamak obitelji Soardo u 15. stoljeću promijenio je namjenu i postao mjesto stanovanja. U 16.

stoljeću vlasnici kaštela postaju članovi obitelji Bembo, koji su u njemu organizirali brojna društvena

događanja. U vrijeme dok se gradila današnja župna crkva Blažene Djevice Marije, ostaci starijh crkvi

koje su postojale na tom prostoru pažljivo su pohranjivani u kriptu. U kripti se i danas čuvaju kamene i

arheološke skulpture te ulomci dekorativne kamene plastike i nadgrobnici iz razdoblja od antike do

kasnoga srednjeg vijeka. U kripti je pohranjen i drveni oltar iz 11. stoljeća te kameni sarkofag iz

sedmog stoljeća u kojem su pohranjeni ostaci Blaženog Julijana zaštitnika Bala.

Starogradska jezgra Bala posebna je urbanistička cjelina izgrađena unutar utvrde, te je zaštićena kao i

većina kuća zidanih u njoj. Zbijene kuće povezane su uličicama koje su popločene kamenom.

Starogradska jezgra unutar koje je kaštel Soardo-Bembo i značajni sakralni objekati nudi svojim

posjetiteljima kao i žiteljima ovoga mjesta posebno ozračje.Na trgu popločenom kamenom izvan

gradskih zidina u 14. je stoljeću sazidana prekrasna lođa ispred gradske palače koja je u 19. stoljeću

doživjela veće izmjene. U gradskoj je palači i danas sjedište Općinske administracije. Tu se čuva i

Statut kojeg je Mletačka republika odobrila 1477. godine. Statuto del Comun de Valle-Bale izričito

naziva Castel de Valle, odnosno Comun de Valle. Inače, Mletačka je republika još 16. studenog 1332.

godine Balama priznala položaj grada nazvavši ga TerraVallis ili Commune de terreVallis. U uvali

Sv. Pavla (San Polo) uz istoimeni auto kamp nalaze se ostaci antičke vile rustice i srednjevjekovne

crkve Sv. Pavla. To je arheološka zona u kojoj se mogu pogledati ostaci antičkih građevina (zidova,

prostorija, preša), dok se uz crkvu nalazi i manja uzvisina koja je također, pretpostavlja se, ostatak

povijesne arhitekture. Utvrde kazamate građene su između 1898. i 1914. godine, danas su to jedne od

najbolje sačuvanih primjera obrambene arhitekture 19. i 20. stoljeća. Prostiru se na oko 150 hektara

obalnog područja, a povezane su mrežom neasfaltiranih putova. Utvrde Monformo, San Benedetto,

Caluzzi, Paravia-istok, Paravia-zapad i Paravia vojarna jedinstveni su fortifikacijski kompleks čije su

građevine odlično očuvane. Tijekom istraživanja pronađen je i dio inventara, stolarije, bravarije i dr.

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti velika je građevina od bijelog kamena

izgrađena na ostacima bazilike iz 9. stoljeća. Ova župna crkva pravi je rekorder jer na istom mjestu

peta građevina u nizu. Podaci kazuju da ju je dao izgraditi Tomaso Bembo, gradonačelnik Bala od

1845. do 1891. godine. Crkva Pohođenja Blaženoj Djevici Mariji dovršena je i posvećena 1882.

godine. Danas čuva kameni sarkofag ukrašen pleterom iz 9. stoljeća, drveno raspelo, renesansni drveni

reljefni poliptih, liturgijsko ruho i pribor iz XV-XVIII. st. te drveni kip Gospe od Mon Perina iz 15.

stoljeća. Mnogi vjeruju da kip ima čudotvornu moć, a legenda kazuje kako su jedne izuzetno sušne

godine nakon molitve pred kipom, nad Bale došli oblaci i počela je padati jaka kiša koja je spasila

mjesto od posljedice jake suše. Kiša je, legenda kaže, padala samo u Balama, dok su sva okolna mjesta

ostala bez kišnih kapi.


13

Brežuljak na kojem se nalazi Žminj bio je naseljen u prapovijesti. Stara jezgra srednjovjekovnog

Žminja čuva sve karakteristike starohrvatskog gradišća. Nekada je Žminj bio zaokružen sa četiri kule

što ga je činilo jakom vojnom utvrdom. Ostaci srednjovjekovnih bedema danas su uklopljeni u zidove

izgrađenih kuća i ograda. Danas ne nalazimo na podatak o tome kada je na vrhu naselja podignuta

obrambena utvrda, kaštel, koji su stanovnici Žminja nazivala „Fortica“.Do današnjeg dana očuvana je

jugoistočna kružna kula (XV.st.) feudalnog kaštela, u sklopu kojega se nalazi i župna crkva Sv.

Mihovila Arkanđela. Najveća je to crkva u Žminju, a prema Tommasinijevu podatku iz prve polovine

XVII.st. nekada ih je ukupno bilo 24. Stara građevina nalazila se usred utvrde, tzv.Kaštela, od kojega

su se sačuvali samo jugoistočna okrugla kula i restaurirano južno krilo. Uz sjeverozapadni ugao crkve

Sv.Mihovila nalazi se gotička kapela Sv.Trojstva koja je 1471. g. oslikana freskama gotičkog stila, rad

nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Freske prikazuju prizore iz Kristova života, a otkrivene su

prije I. svjetskog rata. Zatim je tu još i Crkva Sv. Križa podignuta najkasnije u 17.st., zatim, crkva Sv.

Antuna Opata, izgrađena 1381. godine, a oslikana je freskama majstora venecijanskog kruga, crkva

Sv.Bartola u kojoj se nalazi drveni oltar iz XVII.st., a sa glavne ceste koja sjeverno vodi prema Pazinu

a južno prema Puli može se vidjeti Kalvarija (golgota) koja prema novozavjetnoj predaji prikazuje

razapeće i smrt Isusa Krista.

Očuvanju tradicijske baštine doprinosi postojanje brojnih KUD-ova i ostalih udruga u kulturi, koje

promocijom starih napjeva, prikazom nošnji te plesanjem narodnih plesova, upoznaju nove generacije,

ali i goste, sa poviješću i identitetom ovoga područja. Postoje brojni običaji, koji se njeguju i danas

(posebice oni vezani uz Crkvene blagdane), dok je dio očuvan kroz knjige i slike. Jedno od načina

očuvanja starine i tradicije jest i ponuda gastronomskih delicija. U cilju promocije kulturne i povijesne

baštine, na području LAG-a, ističe se KUD Marco Garbin koji je posebno posvećen očuvanju,

usavršavanju i promociji triju posve autohtonih, vokalnih formi. Najpopularnija i najizvođenija je

„bitinada“, vokalna forma u kojoj virtuoznost izvođača doseže razinu „jazz“ improvizacije, u kojoj

dominira spontana, melodijska zaigranost glasova koji imitiraju zvukove raznih, glazbenih

instrumenata što je u konačnici čini neponovljivom i nereproduktivnom. „Arie da nuoto“ ili „noćne

arije“ s druge strane ništa manje milozvučne od „bitinada“ plod su vokalno-ambijentalne simbioze,

izvode ih manje grupe od tri do pet pjevača u sitnim, noćnim satima pod starogradskim voltama. „Arie

da cuntrada“ pak izvode žene na raskrižjima starogradskih uličica i trgova i pravo su osvježenje usred

svakodnevne rutine. KUD Stjepan Žiža koji njeguje i izvodi sve istarske plesove; stara polka, sette

passi (sedam koraka), promena, ballo di sedia (ples sa stolicom), mazurka, balun, a posebno treba

istaknuti originalnu formu „seljanskog baluna“, kombinaciju jednog plesača i dvije plesačice uz

pratnju jedinstvenog, autohtonog istarskog instrumenta „miha“.

U Rovinju se nalaz,i prvi na Mediteranu, muzej posvećen plovilu, i to batani. Kuća o batani

pripovijeda priču o batani, drvenoj ribarskoj brodici ravnoga dna i omiljenom rovinjskom

tradicionalnom plovilu. Batanu desetljećima grade lokalni brodotesari i kalafati, te je svakodnevno

koriste lokalni ribari i brojne rovinjske obitelji.

U općini Kanfanar se zadnje subote u mjesecu Srpnju tradicionalno slavi Jakovlja - pučka fešta

povodom dana Sv. Jakova. Jedno od najatraktivnijih zbivanja za proslave Jakovlje je smotra Istarskog

vola i goveda. Takvom smotrom Kanfanarci su dali svoj doprinos spašavanju autohtone pasmine

Istarskog goveda. Uz smotru volova kao glavnu atrakciju, Jakovlja ima još bogat športski i kulturno-

umjetnički program.

U središtu Istre, na cesti Barban-Žminj, smjestilo se malo poljoprivredno naselje Cere. Ponos

Ceranšćine je svakako i najstarije folklorno društvo u Istri, folklorno društvo „Cere“. Program koji

folklorno društvo izvodi je sviranje na istarskim narodnim instrumentima (velika i mala roženica, mih,

šurle), dvoglasno pjevanje, pjevanje uz pratnju male roženice i tarankanje, razni plesovi poput

Ceranskog balona, sete pasi, stara poljka, istarski balon, špic poljka, monfrina, kvadrilja, mazurka.

Impresivnma je i muška i ženska narodna Ceranska nošnja. Muška narodna nošnja sastoji se od:

cokula- drvene cipele namijenjene radu u poljima, čuvanju stoke, a siromašnijim obiteljima poslužile

su i za odlazak u crkvu; skafunica- vunom pletene bijele čarape; banavreke ili brageše- muške hlače od

grubo tkane i ispredene ovčje vune, svjetlo smeđe boje; krožate- muški tamno smeđi prsluk također od

ovčje vune sa četri džepa, klobuka, bareta- muška kapa, istog materijala i boje kao i krožat i košulje-


14

muška košulja napravljena od tankog lanenog platna. Ženska nošnja sastoji se od: ženskih bičvi-

vunom pletene bijele čarape, ukrašene rupicama; košulje- ženska košulja napravljena od tkanog

lanenog platna, s obje strane proreza na prsima te oko vrata je izrađen rakam (čipka); fačol- ženska

marama koja se nosi na glavi, ručno ukrašena sa kitama( duge kose). Neko vrijeme bio je zamijenjen

kupovnom šarenom maramom koja se stavljala oko vrata. Carza, modrna- ženska haljina tkana od

ovčje vune, dvije niti finija, četiri niti grublja. Pri dnu je ručno ukrašena veselim bojama. Na samom

dnu široki je pano (porub) koji se nalazi i na zavrnutim dijelovima rukava te na porezima oko pazuha.

Vedre boje pana (crvena) nosila se u radosti, a tamnije boje (plava, zelena) u žalosti. Rukavi modrne

mogu se odjenuti, ali s obzirom da su kod prednje strane pazuha otvoreni, gotovo uvijek su uredno

prekriženi na leđima i pričvršćeni pojasom (kanica).

Zahvaljujući aktivnostima Folklorne grupe zajednice Talijana iz Bala, danas mnogi mladi Baljani

poznaju i plešu dva stara plesa - dampase i boemin. Dampase je vrlo jednostavan ples tijekom kojeg

plesači mijenjaju partnericu, što im omogućava da upoznaju djevojke. Boemin je znatno složeniji ples

tijekom kojeg su parovi zadani, a muškarci tijekom plesa zapravo zavode žene. Ovaj je ples vrlo

elegantan i na neki način oslikava nježnost ljubavi.

1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

Kvalitetna infrastruktura jedan je od razvojnih prioriteta za poboljšanje kvalitete života stanovnika i

sveukupnog gospodarskog razvoja. Bez adekvatne fizičke, prometne, komunalne i informacijsko-

komunikacijske infrastrukuture, razvoj je uvelike otežan, čega su stanovnici LAG-a izuzetno svjesni.

Ekonomska infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj

poduzetništva i obrtništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih

područja. Ne manje važna je i razvijena zdravstvena infrastruktura pomoću koje se može spriječiti sve

veća depopulacija stanovništa u manjim naseljima/zaselcima.

1.1.7.1. Prometna infrastruktura

Kroz LAG „Rovinjštine“ prolaze dvije autoceste: A8 Kanfanar – Matulj, te A9 Kaštel – Pula koje čine

Istarski ipsilon. Na području općine Kanfanar nalazi se bitno čvorište odnosno sjecište tih dviju

autocesta. Autocesta A9 vodi sve do granice sa Slovenijom te preko Kanfanara do Pule, odnosno

obale što ima veliku važnost tijekom turističke sezone. LAG-om prolazi i državna cesta D309, koja

povezuje Rovinj sa čvorom Kanfanar odnosno s autocestom A9, te niz županijskih i lokalnih cesta.

Prema podacima koje je dostavio grad Rovinj, na tom području postoji 59 km nerazvrstanih cesta,

16,20km županijskih cesta i 7,63 km državne ceste od čega je 47.433 km asfaltirano dok 36 km nije

asfaltirano. Što se tiče podataka ostalih JLS na području LAG-a, iste nisu dostavile podatke.

Tabela 4 Cestovna infrastruktura na području LAG-a

Općina

/Grad

Nerazvrstane

ceste/ukupno/km

Općinske/gradske

ceste/ukupno/km

Županijske

ceste/ukupno/km

Državne

ceste/ukupno/km

Autocesta

/ ukupno

km

Ukupno

u

JLS/km

Rovinj .

Rovigno

59,00 16,20 7,63 0,00 82,83

Bale -

Valle

Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju

podaci

Kanfanar Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju

podaci

Žminj Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju podaci Nedostaju

podaci


15

Ukupno

LAG

59,00 16,20 7,63 0,00 82,83

Izvor: JLS 2013.

Na području LAG-a nalazi se luka Rovinj, koja je od županijskog i lokalnog značaja, a njome upravlja

Županijska lučka uprava, i Rovinjska ACI marina.

Željeznički promet na području LAG-a je (kao i općenito na području Istre) s vremenom izgubio svoj

značaj pa je tako pruga Kanfanar – Rovinj, koja je služila za lokalni prijevoz putnika i tereta iz

Rovinjske tvornice izgubila svoj značaj.

Što se tiče zračnog prometa, na području LAG-a ne postoji zračna luka, dok je najbliža ona u Puli,

udaljena 40-ak kilometara od Rovinja.

1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Klasična i mobilna telefonija dostupna je na području LAG-a, a 2013.godine Hrvatski Telekom

proširio je pokrivenost brzim 3G internetom u Općinama Bale i Kanfanar. Ipak, prema podacima koje

su dostavile Općine, pokrivenost ne prelazi 80%. Pojavom novih operatera moguća je i instalacija

novih komutacijskih i transmisijskih kapaciteta na novim lokacijama.

1.1.7.3. Opskrba energijom

Prema podacima koje su dostavile Općine Bale i Kanfanar, pokrivenost područja električnom

energijom je gotovo stopostotna, a elektroenergetska mreža je dobro razvijena. Priključenje svih

građevinskih područja i naselja, te povezivanje u zatvorenu mrežu većim je dijelom ostvarena, te se

nastavlja prema programu HEP-a. Prema dostupnim podacima iz Prostornog plana, okosnica sustava

napajanja energijom u općini Kanfanar je vod uz cestu Ž 5077 Kontrada – Kanfanar – Žminj. Na

području općine Bale postojeća 10(20) kV mreža je mješovita što znači da je djelomično nadzemna

(10 kV) i djelomično kabelska (20 kV kabeli). Unutar predmetnog područja nalaze se sljedeće

transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV: Fonde , Bale 1 i Bale 2. Niskonaponska mreža razmatranog

područja izvedena je djelomično kao nadzemna i djelomično kabelska.

Na prostoru općine Žminj energetski sustav čine objekti distribucije. Postojeći objekti distribucije su

nadzemni i podzemni vodovi naponskih razina 10(20) kV i 0,4 kV, s pripadajućim transformatorskim

stanicama 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže. Današnje napajanje potrošača

na području Općine Žminj vrši se iz postojeće TS 35/10(20) kV Vinčent koja se nalazi u susjednoj

općini Svetvinčent. Napajanje potrošača Općine Žminj vrši se preko dva nadzemna 10(20) kV voda na

koje su priključene transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV ukupne instalirane snage cca 5,800 MVA.

Elektroenergetske građevine u Rovinju čine transformacijske stanice napona 110/20kV Rovinj i

distribucijski dalekovod 110kV Rovinj - Poreč – Buje i Šijana - Guran – Rovinj.

Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama čine plinovod radnog

tlaka 6 bara: Rovinj - Žminj – Pazin i MRS-Rovinj. Prema podacima Plinare d.o.o. Pula, na području

Grada Rovinja u tijeku je plinofikacija prirodnim plinom. U zoni naselja Bale prema postojećem

stanju ne postoji izgrađena distributivna plinovodna mreža i postrojenje za distribuciju plina, te se ne

može govoriti o postojanju djelatnosti opskrbe potrošača plinom. Potrošnja plinskog energenta

eventualno postoji korištenjem ukapljenog naftnog plina - UNP, u bocama ili spremnicima postojećih

potrošača na parcelama istih. Uz postojeće ceste, D 303 i Ž 5077 od Rovinja prema Žminju, prema

dostupnim podacima, već nekoliko godina je planiran magistralni plinovod s mjerno redukcijskom

stanicom u Kanfanaru. Lokalna mreža opskrbljuje industrijske i servisne proizvodne zone „Kanfanar-

sjever” i „Kanfanar-jug” , naselje Kanfanar, poslovni kompleks „BINA“ i zone Jural i Mrgani. Kroz

Općinu Žminj prolazi, već prethodno spomenuti, srednjotlačni plinovod Rovinj-Žminj-Pazin,


16

Prema nacionalnim energetskim programima potrebno je sve više primjenjivati obnovljive izvore

energije – sunce, vjetar, biomasa i druge, a za koje postoje preduvjeti. Temeljem nacionalnih strateških

razvojnih dokumenata razvidno je da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati.

Bolje korištenje obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog

nekoliko razloga:

• obnovljivi izvori energije (OIE) imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog

dioksida (CO2) u atmosferu.

• povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također

pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu

energetskih sirovina i električne energije.

• očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim

izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.

Na području LAG-a „Rovinjštine“ započelo se sa provođenjem projekata vezanih uz korištenje OIE.

Pokazatelj velike volje i namjere očuvanja okoliša uz iskorištavanje prirodnih prednosti, jest i najveća

solarna elektrana u Hrvatskoj. Solarna elektrana, smještena u Kanfanaru, prostire se na 21 tisuća

četvornih metara, a je planirano da energijom opskrbljuje 3.500 kućanstava. Proizvodit će 1,2 milijuna

kilovat sati energije godišnje putem 4.256 instaliranih fotonaponskih modula.

Grad Rovinj je sudjelovao u projektu City SEC, u kojem su ciljevi projekta povećanje broja energetski

održivih zajednica, podizanje svijesti u pogledu uravnoteženog korištenja energije, smanjenje lokalnog

ugljičnog otiska i postizanje energetskog samoodržanja općine ili grada, po mogućnosti čak više od

zacrtanih ciljeva energetske politike EU. Nadalje, cilj projekta je i potaknuti promjene u ponašanju u

pogledu korištenja energije u zajednicama uključenim u projekt te ostvarivanje ciljeva energetske

politike EU u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije.

1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Prema podacima koje su dostavile JLS, pokrivenost vodoopskrbom na području LAG-a je gotovo

stopostotna, jedino u općini Bale ona iznosi 99%. Na području LAG-a priključak na vodovod ima

19.509 kućanstava. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda ima 4.200

kućanstava u gradu Rovinju, 70 kućanstava u općini Kanfanar, dok u općini Bale pokrivenost

kanalizacijskim sustavom i sustavom pročišćavanja otpadnih voda iznosi 30%.

Broj vodosprema na području LAG-a čini 16 objekta od čega 14 u Rovinju te 2 u Kanfanaru.

Vodosprema Sv. Ivan kod Kanfanara vezana je za vodospremu Roži, ali je ograničenog kapaciteta, te

je limitirajući čimbenik razvoja. Industrijska zona priključena je na vodovodnu mrežu naselja

Kanfanar, koja je spojena na sustav Sv. Ivan preko vodospreme Rovinj. Sadašnji kapacitet tog sustava

ne dopuštaju povećanje potrošnje vode, osobito u ljetnim mjesecima. Na području Općine Kanafanar

nema istraženih izvora pitke vode, koji bi se mogli uključiti u sustav vodopskrbe.

Područje Općina Žminj opskrbljuje se pitkom vodom iz regionalnog vodovodnog sistema „Istarskog

vodovoda“ pošto u Općini nema izvorišta vode pogodnih za eksploataciju. Vodoopskrbni sustav

Žminja opskrbljuje se vodom iz sustava Sv.Ivan sustava „Istarskog vodovoda“ Buzet i vodovodnog

sustava vodovoda Pula – Rakonek za područje Cera i Gržina. Vodoopskrba područja općine Bale

također se realizira se u sustavu "Istarskog vodovoda Buzet", dok se grad Rovinj opskrbljuje ptikom

vodom iz vodoopskrbnog sustava Butoniga.

Na području LAG- a, koja ima karakteristike krškog kraja, značajniji napori trebaju se uložiti za

održanje kakvoće podzemne vode koja se koristi kao voda za piće. Uspostavom integriranog sustava

zaštite vodnih resursa, te dosljednom primjenom provedbe agro-okoliš mjeri, ostavriva je zaštita

vodnih resursa.


17

1.1.7.5. Gospodarenje otpadom

Na području LAG-a „Rovinjštine“, općine Bale i Žminj nemaju odlagališta komunalnog otpada. Na

području LAG-a djeluje jedno komunalno poduzeća „Komunalni servis Rovinj“ koje preuzima,

prevozi i zbrinjava komunalni otpad. Odlagalište otpada u Rovinju, Lokva Vidotto je uz odlagalište

otpada u Umagu, jedino odlagalište otpada u Istri koje zadovoljava propisane standarde. Osim grada

Rovinja, tim odlagalištem otpada služi se i Općina Žminj. Općina Kanfanar raspolaže vlastitim

komunalnim odlagalištem otpada, na prostoru južno od naselja Kurili.

Na području LAG-a nalaze se 3 registrirana divlja odlagališta otpada: u Općine Bale nalazi se jedno,

dok se dva divlja odlagališta nalaze u Općini Kanfanar. Problem s divljim odlagalištima te njihova

štetnost za okoliš kao i činjenica da se taj problem nastoji riješiti zatrpavanjem otpada u zemlju - ne

može se nazvati sanacijom. Isto tako, veliku opasnost predstavlja i odlaganje raznog otpada u krške

jame u koje se baca razni komunalni otpad, te otpad životinjskog podrijetla.

Grad Rovinj provodio je projekt pod nazivom „Trees have a heartbeat too“ u kojem je cilj bio upoznati

djecu i mlade (uzrasti vrtića, osnovne škole i srednje škole) o mogućnostima i nužnosti zaštite okoliša.

Više od 50 kontejnera je podijeljeno po školama i vrtićima, a sve s namjerom da se djecu od malih

nogu uči o nužnosti recikliranja i odvajanja otpada.

1.1.7.6. Poslovna infrastruktura

Prema podacima Istarske razvojne agencije, na području LAG-a, na prostoru općine Kanfanar, nalazi

se industrijska zona „Kanfanar“. Zona raspolaže izgrađenom infrastrukturom i potpuno je opremljena.

Uz postojeću industrijsku zonu u Kanfanaru, na području LAG-a se nalaze i slijedeće poslovne zone:

- „Zona Monkaštel“ u općini Bale veličine 3ha

- „Zona Žminj“ u općini Žminj veličine 26ha

- „Zona Gripole Spine“ (60ha) u gradu Rovinju

- „Zona Rovinjsko selo“(2,4ha).

1.1.7.7. Društvena infrastruktura

Na području LAG-a „Rovinjštine“ postoje 23 ustanove za društveni razvoj zajednice. Od toga je 9

odgojnih ustanova za predškolski odgoj, 6 osnovnih škola. Na području LAG-a, u školskoj godini

2011/2012 - 713 djece pohađalo je dječji vrtić, dok je osnovnu školu pohađalo 1.347 učenika.

Navedene školske godine 622 učenika pohađalo je 6 srednjih škola na području LAG-a, te je 637

studenata studiralo izvan mjesta stanovanja. Na području LAG-a nema organiziranih ustanova

visokoškolskog obrazovanja, no Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” u

Rovinju, surađuje sa Sveučilištem u Puli, pri izvođenju programa Sveučilišni preddiplomski studij

Znanost o moru.

Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” interdisciplinarni je istraživački centar

čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja koja uključuju

slijedeća područja:

Procese i dinamiku u i među trofičkim razinama (primarna i sekundarna proizvodnja, ciklus

osnovnih i biogenih elemeneta)

Ispitivanje dinamike vodenih masa


18

Floru, faunu i životne zajednice (taksonomija, ekologija i zajednice organizama u prirodnoj i

zagađenoj sredini)

Ekološka, fiziološka i genetska istraživanja morskih organizama i učinci zagađenja

Praćenje zagađenja i kvalitete mora

Ispitivanje eutrofikacije

Tabela 5 Društvena infrastruktura na području LAG-a

Ustanove za društveni razvoj zajednice

Predškolski odgoj Osnovna škola Srednja škola Studenti (2010/11)

Br. ustanova

Broj djece (2011/12)

Br. ustanova

Broj učenika (2011/2012)

Br. ustanova

Broj učenika (2011/2012)

Rovinj . Rovigno

9 5 541 5 925 6 622 457

Bale – Valle

3 2 38 2 37 24

Kanfanar 9 1 41 2 131 42

Žminj 2 1 93 3 254 114

Ukupno LAG

23 9 713 12 1347 6 622 637

Izvor: DZS Statistička izvješća, web stranice JLS

Prema podacima HZZO-a, na području LAG.a ima 10 ordinacija opće medicine, 8 stomatoloških

ordinacija, 9 ljekarni od čega valja napomenuti da se ističe njihova koncentriranost u urbanim

područjima, odnosno u gradu Rovinju dok je njihov nedostatak vidljiv u ruralnim područjima. Prema

podacima HZZO-a iz 2013. godine dežurstva hitne pomoći i sanitetski prijevoz postoje jedino u gradu

Rovinju, a punktovi pripravnosti se nalaze u Općinama Kanfanar i Žminj.

1.2. Gospodarske značajke područja

Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja,

prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim

napretkom i razinom razvoja infrastrukture.

Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima općina Bale 38.473 kn, potom

grad Rovinj 34.429 kn, općina Kanfanar 31.425 kn i najmanji prosječni dohodak po stanovniku ima

općina Žminj 29.448 kn.

Tabela 6 Prosječan dohodak po stanovniku

Općina/Grad Prosječan dohodak po stanovniku per capita

Rovinj 34.429

Bale 38.473

Kanfanar 31.425

Žminj 29.448

Prosjek 33.444

Izvor: MRRŠVG 2006-2008


19

Prihodi per capita LAG-a Rovinjštine iznose 109,275% nacionalnog dohotka. Po indeksu razvijenosti

prednjači općina Bale, 150,05 dok općina Žminj ima najmanji indeks razvijenosti, 105,2 što ukazuje

da je područje LAG-a vrlo razvijeno u odnosu na prosječnu razvijenost RH.

Grafikon 1 Indeks razvijenosti JLS na području LAG-a Rovinjštine

Izvor: MRRŠVG 2006-2008

Prema Popisu stanovništva iz 2011.godine, na području LAG-a radno aktivno stanovništvo (15-64

godine starosti) obuhvaća 14.163 osobe, odnosno 69,26% u ukupnom udjelu stanovnika. Od

spomenutog broja, žena ima 7.101., dok je muškaraca 7.062. Prosječna starost stanovnika na području

LAG-a iznosti 42,7 godina.

Grafikon 2

Kontingent

stanovništva na

području LAG-a

“Rovinjštine”

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.

Broj nezaposlenih prema podacima HZZ-a za 2012.godinu iznosio je 663 osobe. Od spomenutog broja

nezaposlenih udio nezaposlenih žena iznosi 51,13%, a broj nezaposlenih mladih do 29. god iznosi

27,30%. Iako je navedeni postotak manji od nacionalnoj prosjeka, vidljiv je problem nezaposlenosti

mladih osoba. Najugroženije su skupine mladih do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija


20

populacija koja još ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i

među osobama s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Problem sezonalnosti poslova

vidljiv je na obalnom podrucju LAG-a dok kontinentalni dio LAG-a pridonosi postojanosti radnih

mjesta.

Grafikon 3 Nezaposlenost na području LAG-a “Rovinjštine”

Izvor: HZZ, 2013.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za Istarsku županiju, na dan 30. lipnja

2013., na području LAG-a „Rovinjštine“ živi 9.711 osiguranika, od čega 4.625 žena i 5.059

muškaraca. Najvažnije skupine osiguranika zasigurno su skupina radnika kod pravnih osoba (7.707

stanovnika), radnici kod fizičkih osoba (1.607 stanovnika), obrtnici (859 stanovnika), poljoprivrednici

(79 stanovnika) te samostalne profesionalne djelatnosti (112 stanovnika).

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta, stanje na dan 31.07.2013.g.,

pokazuje da na području LAG-a „Rovinjštine“ djeluje 1.022 obrta. Cehovski ustroj u aktivnim obrtima

prikazuje da je po djelatnostima slika obrtništva slijedeća: proizvodno zanatstvo (112), uslužno

zanatstvo (272), ugostiteljstvo i turizam (237), trgovina (195), prijevoz osoba i stvari (77), ribarstvo,

marikultura i poljodjelstvo (66) te frizeri, kozmetičari, njega tijela i fitnes (63).

Tabela 7 Obrti na području LAG-a „Rovinjština“ na dan 31.07.2013.

Općina /CEH Bale Kanfanar Žminj Rovinj UKUPNO

proizvodno zanatstvo 5 5 17 85 112

uslužno zanatstvo 16 22 48 186 272

ugostiteljstvo i turizam 11 7 16 203 237

Trgovina 6 4 11 174 195

prijevoz osoba i stvari 8 10 21 38 77

ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo

2 0 3 61 66

frizeri, kozmetičari, njega tijela, fitnes

3 4 5 51 63

UKUPNO AKTIVNI OBRTI 51 52 121 798 1022

Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta, kolovoz 2013.

Temeljem podataka HGK na području LAG-a posluje 886 tvrtki, pretežno malih i srednjih. Ukupan

godišnji promet malih i srednjih poduzetnika na području LAG-a u 2012. godini iznosio je

4.431.648.959 kuna i zapošljavao 4.433 osobe.

Grafikon 4 Broj tvrtki na području LAG-a, razvrstane po djelatnostima


21

Izvor: HGK 2013.

Grafikon 5 Ukupni prihodi po djelatnostima

Izvor: HGK 2013.

Prema podacima APPRRR-a, ukupan broj registriranih OPG-a na području LAG-a „Rovinjštine“ je

705. Ukupno registirana površina zemljišta OPG-a/ha u ARKOD-u, na području LAG-a iznosi

1.311,13 ha. Najveći broj OPG-eva ima grad Rovinj, 472, potom Općina Žminj, 147 , dok Općine

Kanfanar i Bale imaju svaka po 43 OPG-a.

Tabela 8 Broj gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u navedenim

općinama/gradovima na dan 26.08.2013

Grad/općina OPG OBRT TRGOVAČKO DRUŠTVO Ukupno

Bale 43 2 6 51

Kanfanar 43 2 - 45

Rovinj 472 21 13 506

Žminj 147 10 2 159

Ukupno 705 35 21 761

Izvor: APPRRR 2013.

Tabela 9 Poljoprivredna djelatnost na području LAG-a „Rovinjštine“

Grad/općina Broj OPG-a

upisanih u

UPG

Površina OPG-a

registrirana u

AKOD sustavu (ha)

Broj parcela OPG-

a registriranih u

ARKOD sustavu

Prosječna veličina

parcele OPG-a u

ARKOD sustavu


22

(ha)

Bale 43 173,90 312 0,55

Kanfanar 43 142,51 408 0,34

Rovinj 472 516,75 1.681 0,30

Žminj 147 477,98 1.574 0,30

Ukupno 705 1.311,13 3.975 -

Izvor: APPRRR 2013.

Najvećim dijelom ukupnog poljoprivrednog zemljištva raspolažu OPG-evi, sa navedenih 1.311,13 ha

dok obrti raspolažu sa 131,28 ha, te trgovačka društva sa 70,91ha.

Tabela 10 Površina PG-a prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva registrirana u ARKOD sustavu na

dan 26.08.2013

Grad/općina OPG OBRT OSTALI TD ZADRUGA Ukupno

Bale 173,90 8,87 - 34,38 - 217,15

Kanfanar 142,51 3,92 - - - 146,43

Rovinj 516,75 114,20 - 36,58 - 667,53

Žminj 477,98 4,28 - - - 482,27

Ukupno 1.311,13 131,28 - 70,97 - 1.513,38

Izvor: APPRRR 2013.

Prema dostavljenim podacima,većina OPG-eva koristi poljoprivredne površine manje od 3ha. Površina

zemljišta na području LAG-a, registrirana u ARKOD sustav iznosi 1.513,38ha. Najveći dio tog

zemljišta nalazi se na području grada Rovinja, 667,53ha, potom na području općine Žminj, 483,27ha,

u općini Bale, 217,15ha i u općini Kanfanar, 146,43ha.

Tabela 11 Broj poljoprivrednih gospodarstava prema veličini zemljišta u ARKOD sustavu na dan

26.08.2013

Grad/općina OPG Obrt Trgovačko društvo

<= 3 ha 3-4

ha

4-5

ha

5=>ha

<=

3

ha

3-

4

ha

4-5

ha

5=>ha

<= 3

ha

3-4

ha

4-5

ha

5=>ha

Bale 16 7 1 13 1 - - 1 - - - 2

Kanfanar 12 5 2 12 2 - - - - - - -

Rovinj 316 12 4 15 5 3 - 9 3 1 - 3

Žminj 39 21 7 42 5 - - - - - - -

Ukupno 383 45 14 82 13 3 - 10 3 1 - 5

Izvor: APPRRR 2013.

Poljoprivredne površine na području LAG-a, podijeljene u kategorije: oranica, vinograd, malsinik i

voćnjak registrirane u ARKOD sustav iznose ukupno 1.513,38ha. Najveći dio tog zemljišta nalazi se

na području grada Rovinja, 667,53ha, potom na području općine Žminj, 483,27ha, u općini Bale,

217,15ha i u općini Kanfanar, 146,43ha.


23

Tabela 12 Poljoprivredne površine na prostoru LAG-a Rovinjštine1

Grad/općina Oranica Vinograd Maslinik Voćnjak Ukupna površina zemljišta(ha)

Bale 80,43 13,74 76,76 1,43 217,15

Kanfanar 66,46 10,62 9,77 0,71 146,43

Rovinj 197,67 122,22 226,89 25,37 667,53

Žminj 251,07 18,11 6,90 1,44 482,27

Ukupno (ha) 595,63 164,69 320,33 28,95 1.513,38

Izvor: APPRRR 2013.

Od stočnog fonda, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, najzastupljenija su ovce,

58,19%, zatim goveda, 16,62%, koze, 9,76%, svinje, 7,55%, konji, 4,12% i magarci 3,72%. Što se

tiče ukupnog broja grla, stočni fond se sastoji od 1764 ovce, 504 goveda, 296 konja, 229 svinja, 125

konja i 113 magaraca. Na području LAG-a „Rovinjštine“ postoji nekoliko načina uzgajanja i razloga

potrebe uzgajanja konja. Jedan od njih jest i zbog njegovanja tradicije i očuvanja autohtonih pasmina.

Povezivanje stočarstva i turizma ogleda se u njegovanju i promociji škole jahanja, koja se kao takva

nadovezuje na aktivnosti zdravstvenog turizma (terapijsko jahanje, hipoterapija i sl.)

Tabela 13 Stočni fond na području LAG-a

Grad/Općina GOVEDA KONJI KOZE MAGARCI OVCE SVINJE Ukupno

BALE 48 2 51 4 703 16 824

KANFANAR 95 28 55 13 204 30 425

ROVINJ 53 64 136 62 497 29 841

ŽMINJ 308 31 54 34 360 154 941

Ukupno 504 125 296 113 1764 229 3031

Izvor: HPA 2013.

Na području LAG-a, prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, djeluje 25 pčelara. Po veličinama,

njih sedam raspolaže pčelinjacima reda veličine manje od 10 pčelinjih zajednica, njih četiri sa 11-20,

njih troje sa pčelinjakom veličine 21 – 30 pčelinjih zajednica, po jedan s pčelinjakom veličine 31 –

40, te 41-50 pčelinjih zajednica, njih šest s pčelinjacima veličine 51 – 100 pčelinjih zajednica te tri s

pčelinjakom veličine 101 - 250 pčelinjih zajednica.

Tabela 14 Pčelarstvo na području LAG-a „Rovinjštine“

Naziv općine Veličine pčelinjaka

10< 11-20 21-30 31-40 41-50 51-100 101-250

251-500

>501

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

br. pčelara

UKUPNO

BALE 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1

KANFANAR 1 0 0 0 0 4 1 0 0 6

ROVINJ 3 0 1 0 0 1 0 0 0 5

ŽMINJ 3 4 2 1 0 1 2 0 0 13

Ukupno 7 4 3 1 1 6 3 0 0 25

Ribarstvo je veoma bitna sastavnica svakodnevice stanovništva LAG-a. Tradicija u ribarstvu prenosi

se kroz mnogo generacija, čineći tako život uz more ponekad ovisan o samom moru. Količina

prijavljenog ulova u 2012. god, za plovila s matičnom lukom prijavljenom unutar područja LAG-a,

dužine do 10m, iznosila je 55.260,21 kg, dok je za plovila dužine iznad 10m iznosilo 354.026,58 kg.

1 Prikazane poljoprivredne površine koje su sudionici u radnim skupinama prikazali kao primarne


24

Tabela 15 Količina ulova u 2012. g. plovila do 10m s matičnom lukom unutar LAG područja prema vrstama

raspodijeljeno po LJS

Vrste ulov (kg) / LJS Rovinj (Rovigno)

SPUŽVE 13.843,50 kg

LISTOVI – ŠVOJE 5.665,35 kg

KOMARČA 4.825,75 kg

CIPLI 3.701,80 kg

MIJEŠANA BIJELA RIBA 3.590,20 kg

SIPA 2.626,28 kg

SALPA 1.821,60 kg

KAMENICA 1.758,20 kg

OSTALO 1.647,35 kg

UGOR 1.569,85 kg

OSLIĆ 1.158,85 kg

PRNJAVICA 1.134,90 kg

FRATAR 940,23 kg

ŠARUN 840,95 kg

RAKOVICA 738,30 kg

ARBUN 704,40 kg

UŠATA 698,20 kg

GIRA OBLICA 609,00 kg

ŠPAR 590,00 kg

GIRA OŠTRULJA 545,00 kg

BUKVA 479,47 kg

PIŠMOLJ 473,05 kg

HOBOTNICA 465,00 kg

GAVUN OLIGA 414,00 kg

LIGNJA 398,28 kg

PAS - OSTALE VRSTE 390,00 kg

JAKOVLJEVA KAPICA 291,00 kg

IGLUN 271,00 kg

ŠKRPUN 250,30 kg

PALAMIDA 230,45 kg

PIC 196,29 kg

PAS KOSTELJ 173,60 kg

TRLJA BLATARICA 159,75 kg

KUNJKA 152,00 kg

LUBIN 142,43 kg

ŠKAMP 134,55 kg

KOKOTI 123,40 kg

SIPICE 109,00 kg

TUNA ALBAKORE 107,10 kg

RUMBAC – TRUP 107,00 kg

RAŽE 101,50 kg

OSTALO 1.081,33 kg


25

UKUPNO 55.260,21 kg

Tabela 16 Količina ulova u 2012. g. plovila preko 10m s matičnom lukom unutar LAG područja prema vrstama

raspodijeljeno po LJS

Vrste ulov (kg) / LJS Rovinj (Rovigno)

SRDELA 265.232,00 kg

INĆUN 27.705,00 kg

LISTOVI – ŠVOJE 11.068,91 kg

MJEŠANA SITNA PLAVA RIBA 9.748,00 kg

PAPALINA 9.478,00 kg

CIPLI 7.994,00 kg

ROMBI 3.453,00 kg

ŠARUN 2.873,20 kg

PLAVICA 2.857,00 kg

ŠKAMP 2.523,27 kg

SKUŠA 1.351,00 kg

TRLJA BLATARICA 1.278,90 kg

OSLIĆ 1.234,70 kg

MUZGAVAC 1.077,70 kg

PIŠMOLJ 605,90 kg

MIJEŠANA BIJELA RIBA 550,75 kg

KOKOTI 469,80 kg

SIPA 451,70 kg

SALPA 445,75 kg

KOMARČA 406,65 kg

KOZICE 384,50 kg

RAKOVICA 342,30 kg

LIGNJA 316,70 kg

ARBUN 289,00 kg

IGLICA 268,00 kg

GAVUN OBIČNI 258,00 kg

GRDOBINA 186,90 kg

UŠATA 176,00 kg

LIGNJUN 174,50 kg

BUKVA 123,40 kg

HOBOTNICA 122,20 kg

RAŽE 110,15 kg

OSTALO 469,70 kg

UKUPNO 354.026,58 kg

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za programiranje strukturnih mjera i uređenja tržišta

u ribarstvu / Upravna direkcija

Manji broj plovila ima duljinu veću od 12m dok se uglavnom radi o plovilima ispod duljine od 15m, u

prosjeku duljine 8,16m. Na području LAG-a Rovinjštine, registrirano je 94 plovila, od čega: 4 koćara,

2 plovila za lov udičarskim alatima, 3 plovila za sakupljanje morskih organizama, 7 plivaričara, 1

plovilo za lov mrežama potegačama, 61 plovilo za lov mrežama stajaćicama, 13 višenamjenskih


26

plovila te dva plovila za lov vršama. Prosječna dužina plovila je 8,16m, prosječnog GT 6,30t te sa

prosječnom snagom motora od 79,53kW.

Tabela 17 Popis ovlaštenika razvrstanih prema navedenim LJS-ovima, uz navedena prosječne: dužine,

GT i snage pogonskog stroja plovila navedenih u povlastici za gospodarski ribolov

JLS Broj plovila Prosječna dužina (m)

Prosječni GT (t)

Prosječna snaga

pogonskog stroja (kW)

Kanfanar 1 11,95 11,43 62,50

Rovinj (Rovigno) 93 8,12 6,24 79,71

SVEUKUPNO 94 8,16 6,30 79,53

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za programiranje strukturnih mjera i uređenja tržišta

u ribarstvu / Upravna direkcija

Tabela 18 . Iskrcajne količine prema iskrcajnim mjestima unutar područja LAG-a i Istarske županije, po

godinama u kilogramima ISKRCAJNA

MJESTA UNUTAR

LAG PODRUČJA (ISTARSKA ŽUPANIJA)

Za plovila < ili > 15m

Koće > 15m

Koće < 15m

Koće ukupno

Plivarice (osim

srdelare) > 15m

Plivarice (osim

srdelare) < 15m

Plivarice (osim

srdelare) ukupno

Plivarice > 15m

UKUPNO LAG PODRUČJE 2011.

9740 25730 35470 9210 17010 26220 2518686

UKUPNO LAG PODRUČJE 2012.

11940 2851 14791 280 1450 1730 2364829

OSTALO SD ŽUPANIJA 2010.

151748 498757 650507 251 26890 27141 5809790

OSTALO ŽUPANIJA 2011.

140415 568309 708723 7763 69486 77249 7628789

OSTALO ŽUPANIJA 2012.

118738 73636 192375 0 5366 5366 4886956

ISKRCAJNA MJESTA UNUTAR

LAG PODRUČJA (ISTARSKA ŽUPANIJA)

Plivarice < 15m

Plivarice ukupno

Potegače > 15m

Potegača < 15m

Potegače ukupno

SVE > 15m

SVE < 15m

SVE ukupno

GODINA

UKUPNO LAG PODRUČJE 2011. 253410 2772097 0 0 0 2537637 308734 2846372 2011.

UKUPNO LAG 92549 2457378 0 0 0 2377503 101484 2478987 2012.


27

PODRUČJE 2012.

OSTALO SD ŽUPANIJA 2010. 252671 6062461 0 34583 34583 5976960 990801 6967761 2010.

OSTALO ŽUPANIJA 2011. 659257 8288046 326 3189 3515 7801251 1521279 9322527 2011.

OSTALO ŽUPANIJA 2012. 274711 5161667 0 0 0 5011466 371221 5382689 2012.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za programiranje strukturnih mjera i uređenja tržišta u

ribarstvu / Upravna direkcija

Što se tiče lovstva, prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede na području

LAG-a „Rovinjštine“ djeluju četiri lovozakupnika: LD ROVINJ Rovinj, LD JEREBICA Bale, LD

GOLUB Kanfanar i LD ZEC Žminj na četiri lovna područja ukupne površine 28.597,00ha. Najčešće

se lovi srna obična,zec obični, fazan – gnjetlovi i divlja svinja.

Na području LAG-a Rovinjštine djeluju 4 Turističke zajednice: TZ grada Rovinja - Rovingo, TZ

općine Bale – Valle, TZ općine Kanfanar i TZ Žminj. Najviše smještajnih kapaciteta tj. objekata

evidentirano je u kampovima, 48,08% (5425 smještajnih kapaciteta), zatim u obiteljskim

domaćinstvima/turističkim apartmanima, 22,62% (2552), u hotelima, 15,33% (1730), u turističkim

apartmanima/sobama 9,11% (1028), u guesthouse-ima 4,37% (494) i u pansionima 0,46% (52). Na

području LAG-a nalazi se jedan aparthotel i to u općini Kanfanar, a na području LAG-a nema

registriranih agroturizama.

Tabela 19 Smještajni kapaciteti

Broj smještajnih kapaciteta

Hoteli Aparthoteli Turistički apartmani/ sobe

Pansion Guesthouse Obiteljska domaćinstva/apartmani

Kamp

Rovinj 1728 932 52 406 2531 5424

Bale 2 58 1

Kanfanar 1 38 19

Žminj 2

Ukupno 1730 1 1028 52 494 2552 5425

Izvor: JLS, 2013.

Prema podacima koje su dostavile JLS, prihod od turizma u 2012.godini iznosila je 4.649.720,00kn.

Turističkih dolazaka bilo je 504.567,00, a noćenja 3.431.348,00. Od toga, najviše noćenja bilo je u

kampovima, 1.856.944,00, zatim u hotelima 903.891,00 i u kućanstvima 548.201,00.

Tabela 20 Turistički dolasci i noćenja na području LAG-a

Prihodi od turizma u JLS u 2012

Broj turističkih dolazaka

Broj ostvarenih noćenja u 2011/2012

Grad/Općina U kućanstvima

U hotelima U kampovima Ukupno

Rovinj 3.600.574 465.424,00 443.557 899.893 1.692.733 3.158.495,00

Bale 931.633 31.722,00 37.151 3.998 164.211 205.360,00

Kanfanar 56.930 3.519,00 30.375,00 0,00 0,00 30.375,00

Žminj 60.583 3.902,00 37.118,00 0,00 0,00 37.118,00


28

LAG 4.649.720 504.567,00 548.201,00 903.891,00 1.856.944,00 3.431.348,00

Izvor: JLS 2013.

Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke

razrede (NN 122/09), i pripadajućim izmjenam i dopunama Pravilnikaa, gotovo sva naselja označena

su kategorijom D, čak njih 53, dok svega dva naselja imaju kategoriju A. Kategoriji B pripadaju

također dva naselja, a kategoriji C jedno.

Tabela 21 Turistička kategorizacija naselja Turistički razred po naseljima prema pravilniku MT

(pod kategoriju upisati broj naselja koliko je u kojoj kategoriji)

A B C D Bez kategorije

Rovinj 1 1 Bale 1 2

Kanfanar 1 19 Žminj 1 32 LAG 2 2 1 53 0

Izvor: Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke razrede

(NN 122/09) i nadopune

Područje LAG-a „Rovinjštine“ ponosi se sa raznim manifestacijama (o čemu je bilo riječi prethodno u

strategiji), njegovanju baštine (kulturne i tradicijske), te isto kombinira sa mogućnostima koje pruža

moderno doba. Shvativši kako je priroda najveći suradnik koje pojedino područje može imati,

stanovništvo LAG-a je svojim djelovanjem odlučilo zaštititi spomenuto i promicati njezine vrijednosti

kao sastavni dio svoje svakodnevice. Očuvanjem autohtonih pasmina čuva se naslijeđe jednog

vremena, ali se istovremeno otvaraju mogućnosti za različite oblike turizma. Područje LAG-a ima

bogatstvo kapaciteta za ruralni turizam, a projekti koje su stanovnici započeli govore u prilog tome da

postoji volja i resursi. Jedan od primjera jest i postojanje jednog od nekoliko aspekata zdravstvenog

turizma, tj. provođenje programa hipoterapije. Hipoterapija je fizikalna, radna i logopedska terapija

koja koristi jahanje u svrhu dodatnog oblika fizioterapije.

Očuvanje autohtonih pasmina goveda i magaraca, ali i konja i ostalih pasmina, omogućit će

stanovništvu LAG-a, ali i samom LAG-u, da se izgradi prepoznatljiv identitet područja i oblikuje

stalna i kvalitetna ponuda (turistička, kulturna i gospodarska).

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

Na području LAG-a „Rovinjštine“ prema popisu stanovništva iz 2011. godine, registrirano je 20.447

stanovnika, od 10.603 žena (51,85%) i 9.844 muškaraca (48,14%). Prosječna gustoća naseljenosti na

području LAG-a u 2001. godini je iznosila 46,28 stanovnika na km², dok je 2011. godine iznosila

47,11 na km².

Grafikon 6 Stanovništvo 2001.godine


29


Grafikon 7Stanovništvo 2011.


Na području LAG-a u dobi od 0-19 godina ima 3.588 stanovnika, od čega je 1.808 muškaraca i 1.780

žena. Radni kontingent stanovništa broji 14.163 osobe, od čega je 7.062 muškaraca te 7.101 žena. Broj

stanovnika starijih od 60 godina iznosi 5.122, od čega je 2.151 muškaraca i 2.971 žena.

Prosječna starost na području LAG-a je 42,7 godina. Iz ovih podataka vidljivo je da je broj osoba u

skupini iznad 60 godina nadmašio broj osoba u skupini od 0 – 19 godina sto ukazuje na to da

stanovnistvo LAG-a Rovinjstina stari sto je ujedno i jedan od uzroka depopulacije, pogotovo u manjim

ruralnim mjestima LAG-a.

Grafikon 8 Kontingent stanovništva LAG-a Rovinjštine


Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a „Rovinjštine“

bez škole i nezavršene osnovne škole je 111 osoba, od čega 71,17% žena i 28,82% mušakaraca.

Završenu osnovnu školu ima 2.239 osoba, od čega: 61,20% žene i 38,79% muškarci. Srednju školu

ima završeno 9.885 osoba, od čega 45,28% žena i 54,71% muškaraca. Visoko obrazovanje završilo je

2.977 osoba, od čega žena 55,62% i 44,37% muškaraca. Stručni studij završilo je 1.230 osoba, od čega

56,74% žena i 43,25 muškaraca. Sveučilišni studij završilo je 1.705 osoba, od čega je 55,07% žena i

44,92% muškaraca. Doktorat imaju 42 osobe od čega je 45,23% žena i 54,76% muškaraca. Na

području LAG-a, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 54 osobe su nepismene.


30

Grafikon 9 Obrazovna struktura na području LAG-a “Rovinjštine”


Prema podacima iz popisa stanovnistva 2011. godine, pripadnika nacionalnih manjina na području

LAG-a ima 7.152 osobe, što čini 34,97% u ukupnom stanovništvu. Prema podacima iz 2001. godine,

registrirano je 1.557 osoba s invaliditetom dok je prema podacima iz 2011. godine, stanovništva s

teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, na području LAG-a, 2.517. Za područje LAG-a

„Rovinjštine“ nadležan je Centar za socijalnu skrb Rovinj, a prema podacima Ministarstva socijalne

politike i mladih na području Rovinja nalazi se i Dom za starije i nemoćne osobe Doenico Pergolis.

Prema podacima iz 2011. godine, broj obitelji na području LAG-a koje koriste socijalnu skrb iznosi

62, odnosno 77 korisnika, dok prema podacima iz 2013. godine broj korisnika iznosi 83 osobe.

1.3.1. Demografski trend

Na prostoru LAG-a broj stanovnika od 1857.g., od kada postoje popisi stanovništva na području

Republike Hrvatske, kretao se u skladu sa brojnim društvenim kretanjima.

Grafikon 10 Demografski trend

Izvor: DZS Kretanje stanovništva 1857-2001, DZS Popis stanovništva 2011.


31

Najveći broj stanovnika područje LAG-a imalo je 1910.godine, neposredno prije I. Svjetskog rata, i to

24.042 osobe. Trenutačni demografski trend nije negativan kao u ostatku regije, već se bilježi porast

stanovnika, od 2001.godine.

Indeks starenja stanovništva na području LAG-a vrlo je visok te iznosi 133,07 što je više od državnog

prosjeka koji iznosi 115.

1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva

Jedan od načina kojim se može doprinjeti smanjnju depopulacije područja LAG-a, svakako je

obrazovanje koje je nužno za daljnji razvoj područja.

Najviše ustanova za društveni razvoj na području LAG-a nalazi se u Rovinju: Zavičajni muzej grada

Rovinja, gradska knjižnica, Pučko otvoreno učiliste grada Rovinja, kazalište Antonio Gandusio,

multimedijalni centar, Centar za povijesna istraživanja, Centar za istraživanje mora Ruđer Bošković,

muzej kuća o Batani i muzej franjevačkog samostana i crkveno blago rovinjskih franjevaca.

U Općini Bale postoji jedan dom kulture/vatrogasni dom, jedna knjižnica te jedna sportska dvorana. U

Općini Kanfanar ima pet domova kulture i jedan vatrogasni dom te po jedan kulturno-informacijski

centar, knjižnica i sportska dvorana. U Općini Žminj postoji jedan dom kulture/vatrogasni dom, te

jedna knjižnica.

Na području LAG-a djeluje 227 udruga. Organizacije civilnog društva iznimno su značajan razvojni

sektor LAG-a jer osiguravaju opći društveni razvoj, uključenost svih skupina društva, ali i razvoj

poljoprivrede i poduzetništva. Dodatnim aktivnostima doprinose i razne sportske i lovačke udruge

koje povezuju različite generacije, stvarajući tako snažniju povezanost u zajednici i njegujući

natjecateljski duh.

LAG „Rovinjštine“ ponosi se svojom tradicijom u vatrogastvu, osiguravajući tako dugi niz godina

sigurnost i zaštitu stanovnicima i njihovim gostima.

O važnosti sporta i mogućnostima daljnjeg razvoja, govori nam i postojanje brojnih biciklističkih stata

na području LAG-a. Biciklističkih staza ima 12, ukupne duljine oko 350km. Dio staza je asfaltiran što

nudi mogućnosti za obiteljska druženja i rekreaciju, dok ostatak staza je na makadamu čime se

ispunjavaju interesi ljubitelja adrenalinskog turizma.

2. SWOT

SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats) daje ocjenu snaga i slabosti te

prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja LAG-a, kao i

LAG-a u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se on može osloniti u

svom razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu prednost pred drugim područjma.

Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju

njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za svoj

razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a

koje mogu ugroziti njegov razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).

Radna skupina za izradu strategije, prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje, odnosno,

izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i sposobnosti unutar i

izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama: prirodna baština, kulturno-povijesna

baština, poljoprivreda, ribarstvo, gospodarstvo i turizam, opći životni uvjeti (prometna, komunalna,


32

poslovna i društvena infrastruktura), ljudski resursi (obrazovanje, kultura, civilno društvo), te zaštita

okoliša.

Prilikom stvaranja SWOT analize posebno su se istakle prirodne prednosti područja LAG-a, koje se

zasnivaju na velikoj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i prostorima zaštićene prirodne baštine,

bogata kulturna baština te velikom potencijalu za razvoj selektivnih oblika turizma s posebnim

naglaskom na ruralni turizam. Prostor ima i mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije koji

mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja te potencijal za ekološki prihvatljiv

gospodarski razvoj.

No s druge strane, faktori koji se mogu ispriječiti jačanju prednosti LAG-a jesu, kao i u većini mjesta u

Hrvatskoj, nedostatni razvojni ljudski resursi, stanovništvo je starije, posebno u ruralnijim prostorima

LAG-a. Seoske ruralne sredine se napuštaju i mlađe stanovništvo seli u urbane cjeline.

SNAGE SLABOSTI

Područje očuvanih krajobraza i biološke

raznolikosti

Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja

Područje povoljnih klimatskih uvjeta Nedovoljna prepoznatljivost područja kao i proizvoda s

područja LAG-a

Značajan broj elemenata tradicijske baštine

(stambeni, javni objekti, nematerijalno naseljeđe.....)

Neumreženost proizvođača poljoprivrednih proizvoda i

poduzetnika

Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-

povijesne i tradicijske baštine

Nedostatak ponude tradicijskih obrta i registriranih

majstora tradicijskih obrta

Veselo, zdravo, uporno i marljivo stanovništvo Nedostatak visokoobrazovane radne snage

Dobar geoprometni položaj Starenje stanovništva (povećanje broja stanovništva

starijeg od 60 godina u odnosu na stanovništvo do 19.

godina starosti)

Tradicija u ribarstvu Visoka sezonalnost turizma

Tradicija u poljoprivredi – značajni resurs za razvoj Nedostatna povezanost turizma i poljoprivrede

Tradicija u stočarstvu

Tradicija u povrtlarstvu i voćarstvu Slabo i nedovoljno razvijeno poduzetništvo i obrtništvo

Tradicija u vinogradarstvu i vinarstvu Stagnacija poduzetničkog duha kod stanovništva LAG-a

Iskustvo u pružanju usluga u turizmu Nedostatak poduzetničkih infrastruktura

Izražene pretpostavke za kvalitetno mjesto življenja:

nezagađen okoliš, povoljni klimatski uvjeti, bogatsvo

prirodnih resursa

Nedostatne potpore za poduzetnike

Pojedinci entuzijasti / pokretači razvoja Slaba pomorska povezanost

Povećanje broja stanovnika (odnos provedenih

Popisa stanovništva 2011. na 2001.)

Loša ribarska infrastruktura

Multukulturalnost Nerazvijena kanalizacijska mreža i nepostojanje

pročišćivača

Postojeće znanje u hotelskom i ugostiteljskom

području

Nestanak starih zanata

Tradicija malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Nedostatak vrtićkih kapaciteta

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Niska kvaliteta usluga u kulturi (kazališne, scenske,

galerijske)

Neoposredna blizina najveće hrvatske teretne luke Nedostatna društvena infrastruktura

Spoj mediteranske i blage kontinentalne klime te

Učke kao planinske destinacije

Nedovoljna razina sportskih kapaciteta i sadržaja

Bogata kulturna i povjesna baština (velik broj

sakralnih građevina,a rheoloških nalazišta,

spomenika kulture)

Nedostatak dječjih igrališta - nedovoljna kvaliteta i/ili

nedostatak opreme

Njegovanje kulturnog naslijeđa Zapuštenost nekretnina za društveni razvoj zajednice

(društvenih domova, područnih škola, kino dvorana i sl)

Bogratstvo prirodnih resursa Dotrajalost infrastrukture u starim jezgrama


33

Potencijal za razvoj dobro očuvanih prirodnih

staništa / okoliša

Nedovoljna zaštićenost kulturne jezgre

Visoka čistoća mora i zraka Nedovoljna uređenost zaštićenih područja

Održavanje zelenih površina Nerazvijenost volonterizma

Nema zagađivačke industrije što područje stavlja van

dijela opasnosti od eventualnog ugrožavanja od

strane čovjeka

Nekoordiniranost udruga

Potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih

izvora (insolacija, vjetar)

Prevelika ovisnost o ljetnom dijelu turističke sezone

Otvorenost za nova tržišta Sporost administracije pri dobivanju suglasnosti i dozvola

Inovativnost i konkurentnost Nedostatak infrastrukture za alternativni cestovni

prijevoza (bike staze - povezivanje TN sa gradom)

Dobraprometna povezanost Nedovoljno promovirani doživljajni putevi

Stanovništvo spremno na rad i učenje Nedovoljno uključeni poljoprivrednici u turističe

proizvode/paketa

Gostoljubivost i ljubaznost lokalnog stanovništva Visoka cijena zemljišta (polj. i građev.) te kuća i stanova

što područje čini neatraktivnim za ulagače

Veliki broj tvrtki na području LAG-a Nepostojanje skladišta (frižidera) za poljoprivredne

porizvode ni klaonica, sušiona i preradbenih pogona za

stočarsku proizvodnju, kao ni pogona za preradu voća i

povrća

Prirodne karakteristike područja – dobar temelj za

razvoj selektivnih oblika turizma

Nerješeni imovinskopravni odnosi

Plodna zemlja crvenica Loš marketing i promidžba kulturno-povijesne i

tradicijske baštine, gastro ponude

Tradicija u maslinarstvu Dotrajalost pročelja

Stipendiranje studenata Nedostatak ustanova u kulturi (KIC, MC, izložbenih

prostora, galerijskih prostora)

Multimedijalni centar Ulika Neadekvatna komunalna infrastruktura na pojedinim

područjima

Sufianciranje vrtića Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama

Leptiri Slaba energetska efikasnost javnih objekata i javne

strukture

Postojanje poslovnih zona na području LAG-a te

postojanje prostorno-planskih pretpostavki

Nedostatak prostora za provođenje aktivnosti i sadržaja za

mlade

Tradicija vatrogastva Nepostojanje ribarske zadruge/udruge (zajednički nastup

ribara)

Veliki broj biciklističkih staza Nezadovoljavajući marketing privatnih iznajmljivača i

malih hotela

Očuvanje autohtonih pasmina (konja, goveda,

magaraca,itd)

Nedostatno razvijen sustav izvaninstitucionalnih

oblika socijalne / zdravstvene skrbi uključujući i

oblike palijativne zdravstvene skrbi

Nedovoljno izgrađena gospodarska infrastruktura i

nedovoljna razvijenost poduzetničkih zona zbog pada

interesa poduzetnika usred krize i nedostatka financijskih

sredstava

Nedostatak poslovne infrastrukture za mikropoduzetnike

Nedostatak lokalnih prehrambenih prerađevina;

poljoprivrednog centra i strojnog prstena

Neadekvatno održavanje/očuvanje spomenika kulture i

kulturnog i povijesnog naslijeđaslijedom nedostatka

dostatnih financijskih sredstava


34

Nerazvijenost segmenata turizma (agroturizam, zeleni

turizam i sl.)

Nestanak metalnoprerađivačke i drvne

industrije/djelatnosti

Nedostatna podrška za proizvođače

Nedostatna signalizacija na biciklističkim stazama

Nedostatan broj parkirnih mjesta i nedostatak javnih

garaža

PRILIKE PRIJETNJE

Rastući interes emitivnih turističkih tržišta i

potencijalnih korisnika za selektivne oblike turizma

zasnovanog na prirodnim vrijednostima područja,

kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini.

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje

ingerencija različitih nadležnih institucija

Rastući interes tržišta za poljoprivredne proizvode

koji u svom tehnološkom postupku koriste prirodne

karakteristike područja

Spore i neučinkovita administracija

Rastuć interes ulagača u obnovljive izvore energije i

obnovu tradicijske baštine.

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige

Razvoj selektivnih oblika turizma (ruralni,

zdravstveni, cjelogodišnji, povijesni, tradicionalni,

kulturni, lovni, zeleni, agro, ekoetno)

Klimatske promjene i nedostatak analize i alternativa

vezanih uz klimatske promjene

Stvaranje udruženja proizvođača u poljoprivredi i

ribarstvu (brendiranje, uzgoj, prerada, marketing,

usluga)

Nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvoda i

nekonkurentnost domaće proizvodnje (uvozni lobi guši

domaću proizvodnju)

Fondovi za zaštitu, razvoj preradbenih kapaciteta i

plasman zaštićenih proizvoda – zasnovanih na

tradicijskim vrijedostima područja

Neispunjavanje potreba za pojedinim proizvodima (u

poslovanjima vezanim uz turističku ponudu) zbog

postojanja sivog tržišta

Fondovi za poticanje energetske učinkovitosti i

korištenje obnovljivih izvora energije na

međunarodnoj i nacionalnoj razini

Nedostatni kapaciteti postojećih kadrova za rad s novim

tehnologijama

Bolje korištenje biomasa i alternativnih izvora

energije/OIE

Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom

ribarskom infrastrukturom

Skladišta energije kroz korištenje OIE

Iskorištavanje sekundarnih sirovina, poticanje

stanovništva na recikliranje

Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova Socijalna isključenost ugroženih skupina društva

Fondovi EU na raspolaganju za obnovu i održivo

korištenje tradcijske baštine – fondovi za razvoj

ruralnih područja

Neuređenost katastarskih knjiga

Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa i

cjeloživotno obrazovanje

Utjecaj turizma na prirodne i povijesne resurse

Udruživanje malih uzgajivača radi veće

konkurentnosti

Starenje stanovništva koje ima tradicijska znanja

Prilagodba ili dodatno obazovanje postojećih

kadrova za rad s novim tehnologijama

Smanjen interes za kulturu zbog novih tehnoloških

dostignuća

Izgradnja i/ili nadogradnja domova za stare i

nemoćne

Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom

ribarskom infrastrukturom

Izgradnja i/ili nadogradnja dodatnih kapaciteta za

dječje vrtiće

Ekološke katastrofe

Uređenje kazališnih, scenskih, galerijskih, izložbeni i

zabavnih javnih usluga

Devastacija i/ili komercijalizacija prirodnih resursa

Razvoj sportskih kapaciteta i sadržaja Komercijalizacija prirodnih resursa, uskrata slobodnog

pristupa prirodnim resursima od strane koncesionara,

devastacija prostora

Izgradnja i/ili opremanje dječjih igrališta Oscilacije cijena energenata

Izgradnja i/ili opremanje turističke infrastrukture te


35

razvoj selektivnih oblika turizma temeljenih na

povijesti i tradiciji

Unaprjeđenje turističke ponude

Izgradnja parkirnih mjesta i/ili javnih garaža

Izgradnja genoparka (očuvanje autohtonih pasmina)

Uređenje i obnova kulturne i tradicijske baštine

Uređenje i obnova pročelja i inih objekata koji

predstavljaju tradicijske oblike gradnje

Uređenje i zaštita arheoloških parkova i nalazišta

Uređenje starogradskih jezgri

Razvoj obnovljivih izvora energije

Unaprjeđenje prometne infrastrukture

Proširenje školskih kapaciteta i popratnih sadržaja

Razvoj telekomunikacijske infrastrukture

Unaprjeđenje poslovnog procesa s ciljem

transparentnosti

Stvaranje novih turističkih paketa/proizvoda koji bi

spojili ruralni dio sa urbanim djelom

Iskoristiti zapušteni infrastrukturni potencijal -

obnova stare pruge Rovinj-Kanfanar uz uključivanje

poljoprivrednika i agroturizma uz prugu (novi

turistički proizvod)

Zaštita i jačanje biološke raznovrsnosti

Porast interesa za autentičnim proizvodima

Promoviranje kvalitete ribe

Cijena ribe određuje se na osnovu stvarne ponude i

potražnje

Udruživanje malih uzgajivača radi

veće konkurentnosti

Turistička valorizacija ribolovnih djelatnosti

Izgradnja i/ili opremanje ribarske infrastrukture i

flote

Revitalizacija starih obrta/zanata u turističke svrhe

Porast broja visokoobrazovane mladeži

Povećanje svijesti o potrebi očuvanja kulturne

materijalne i nematerijalne baštine

Poticanje i jačanje međusektorske suradnje –

plasman proizvoda putem gospodarstva, jačanje

privatnih iznajmljivača i malih hotela

Potpore privatnim iznajmljivačima i malim hotelima

Poticanje i razvoj neformalnog obrazovanja

Program poticajne stanogradnje

Turistička valorizacija prirodnih resursa (Park šuma

Zlatni Rt, močvara Palud, Limski kanal)

Izgradnja tematskih parkova (park dinosaura u

balskom priobalju i sl.)

Izgradnja centara izvrsnosti

Stvaranje autohtonog suvenira, brendiranje područja

Izgradnja otkupnog centra

Izgradnja južne luke


36

Izgradnja i razvoj gospodarske infrastrukture kroz

sredstva Europske Unije

Stavljanje u funkciju predviđenih industrijskih zona

3. Razvojna vizija

Rezultati SWOT analize koja je proizašla iz analize stanja daju temelje za definiranje vizije, strateških

ciljeva, prioriteta i mjera razvoja LAG područja. Vizija razvoja je ideja kako bi se LAG područje

trebalo razvijati odnosno kakvo bi trebalo biti stanje toga razvoja na kraju programskog razdoblja.

Kad se razmotri ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih mogućnosti što karakteriziraju ovo

područje, Radna grupa za izradu strategije, utvrdila je da bi se vizija razvoja LAG-a trebala

usredotočiti na: razvoj identiteta područja odnosno, stvaranje prepoznatljivosti korištenjem

komparativnih prednosti te na razvoj ljudskih resursa.

Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG „Rovinjštine“ želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno

aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja i stvoriti prepoznatljiv identitet LAG-

a. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i

kulturne baštine, te poticanje svijesti ljudi o važnosti očuvanja prirode. Gospodarski razvoj poticat će

se uvođenjem inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda. Ključna razvojna

pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika

LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje

često nisu uključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih

ranjivih skupina u društvu.

Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela bila osnova za osmišljavanje vizije, je:

• Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog

sektora

• Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem djelatnosti koje omogućuju održiv

razvoj područja

• Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva, posebno daljnjeg

razvoja malog poduzetništva i obrtništva

• Podići kvalitetu života stanovnika

Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja LAG-a „Rovinjštine“ i trebaju pomoći da se vizija ostvari.

Lokalna razvojna strategija LAG-a „Rovinjštine“ ima pet strateških ciljeva koji su međusobno

povezani i sukladni ciljevima zacrtanim u nacionalnoj strategiji ruralnoga razvoja (2007.-2013.),

Nacionalnom strateškom referentnom okviru 2013. te ciljevima i prioritetima navedenim u

Županijskoj razvojnoj strategiji Istarske županije.

Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i

problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih

elemenata:

• čisto more

• očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština,

• kulturno-povijesna i tradicijska baština

• tradicija u poduzetništvu, obrtništvu, poljoprivredi, ribarstvu

• visoki potencijal za inovativnost

• potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije te

• vlastite snage i sposobnosti.


37

Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe zajedničke

strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi

razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, te time i stvaranja novih i

kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u njihovoj

sredini

Strategija stremi ka postizanju balansa između urbanog i ruralnog i između seoskog i gradskog načina

života i poduzetničkih pothvata. Slogan koji je izabran je temeljem promoviranog zajedništva među

stanovništvom. Područje LAG-a Rovinjštine na dobrim je stupovima razvijenosti, no iako isto ima

svoj vid problema, zajedništvo ljudi je ono što teži ka boljemu. Lokalno stanovništvo, uvijek otvoreno

prema različitostima, prožima multikulturalnost kroz njegovanje i kombiniranje sa vlastitim snagama i

resursima. Upravo stoga, sagledavši sve rečeno, sloganom se iskazala nakana lokalnih stanovnika da

upravo taj dosadašnji način djelovanja, razvijaju i dalje te produbljuju sa svim razinama znanja i

spremnosti na rad i razvoj. Stanovništvo je postalo svjesno da je razvoj potrebno promatrati kao živo

biće kojemu se treba prilagođavati i usmjeravati ga. Vođeni tom mišlju, stanovnici su odlučili u

daljnjim djelovanjima kombinirati tradicionalno i prirodno bogatstvo sa inovativnim djelovanjima.

Razvojna vizija:

Odabir između:

a) Na području LAG-a Rovinjštine živi društveno odgovorno, zdravo, sretno i optimistično

stanovništvo koje njeguje zajedništvo, uz istovremeno poštivanje održivog razvoja, stvarajući

tako okruženje poželjno za život, rad i uživanje. Bogatstvo kulturnog i prirodnog naslijeđa

prožima se kroz svakodnevicu, te kroz pristupačnost kojima se odlikuju, otvara vrata i srca

različitostima.

b) LAG Rovinjštine kroz suradnju i zajedništvo stanovništva, njegovanjem multikulturalnosti,

stvara okruženje u kojem svaki pojedinac želi živjeti, napredovati i doprinositi. Društvena

odgovornost, ekološka osviještenost, inovativnost i gospodarska razvijenost prožeti su

održivim razvojem kako bi sadašnje i buduće generacije uživale u kulturnom i prirodnom

naslijeđu, uz istovremeno jačanje svih komparativnih prednosti područja.

c) Poticani zajedništvom i održivim razvojem, područje LAG-a Rovinjštine postaje primjerom

kvalitetnog življenja, koje njeguje baštinu i potiče inovativnost. Sretno i optimistično

stanovništvo prihvaća različitosti, svjesni snage koja iz nje proizlazi, stvarajući tako okruženje

u kojem svaki pojedinac želi živjeti i raditi.

Slogan LAG-a Rovinjštine je:

„Zajedno!“

3.1. Razvojni ciljevi

Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije LAG-a potreban je:

• razvoj održivog, aktivnog turizma i rekreacije korištenjem prirodne resursne osnove i

kulturno-povijesne baštine

• razvoj prepoznatljivosti područja kroz razvoj vlastitih brandova kako bi se dodatno povećala

njihova prepoznatljivost i olakšao plasman na tržište

• razvoj ljudskih resursa i promocija kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja i

osposobljavanja, te usklađivanje obrazovanja i potreba gospodarstva

• razvoj odgovarajuće socijalne i fizičke infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život i rad

svih stanovnika područja


38

• razvoj odgovarajuće skrbi za osobe s invaliditetom i ostale ranjive skupine u društvu

• očuvanje okoliša i sprječavanje devastacije u bilo kom obliku, kako bi isti bio pratitelj budućih

generacija

• povezivanje obalnog područja LAG-a s otocima kako bi se povećala konkurentnost, utjecalo

na gospodarski razvoj, ali i doprinijelo prepoznatljivosti područja

Iz navedenog vidljivo je da lokalna razvojna strategija (LRS) povezuje znanje starijih stanovnika s

novim znanjem i inovativnim pristupom mladih, kulturno nasljeđe prošlosti s modernim načinom

života te gospodarskog i društvenog razvoja, omogućuje očuvanje prirodne resursne osnove s njezinim

održivim korištenjem, razvija zajedništvo i sinergijsko djelovanje svih razvojnih dionika, potiče

participacijske procese, potiče sve stanovnike na aktivno sudjelovanje u razvoju, svih stanovnika za

sudjelovanje u razvoju te motivira sve entuzijaste i poduzetnike za međusobno udruživanje s ciljem

bržeg i kvalitetnijeg zajedničkog razvoja a time i ukupnog razvoja cijelog područja LAG-a.

Viziju i ciljeve postići ćemo djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želimo

dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj

koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima te nedovoljno ili čak

neiskorištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima. Putem društvenog i ljudskog

potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje

gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda,

kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja nas vodi u

postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i

potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje su često neukljulene u društvena

zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina.

3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i

rezultatima

Cilj 1: Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture uz diverzifikaciju gospodarskih djelatnosti

Razvoj

poduzetništva

i poticajnog

investicijskog

okruženja

Razvoj

kvalitetne

infrastrukture

za razvoj

poduzetništva

i poticajnog

radnog

okruženja

Umrežavanje

poduzetnika

i

proizvođača

Razvoj

proizvoda

unutar

pojedinih

gospodarskih

djelatnosti

Razvoj i

unaprjeđenje

gospodarskih

djelatnosti

(prerađivačka,

poljoprivredna,

građevinarska,

metalno-

prerađivačka,

uslužna)

Razvoj

turističke

infrastrukture

i ljudskih

resursa u

turizmu

Razvoj

konvencionalne

i ekološke

poljoprivredne

proizvodnje

Razvoj i

unaprjeđenje

ribarstva

Cilj 2: Razvoj komunalne, socijalne i društvene infrastrukture

Razvoj komunalne infrastrukture Razvoj društvene infrastrukture Razvoj civilnog društva

Cilj 3: Razvoj inovativnosti i inovacija uz istovremenu promociju korištenja obnovljivih izvora

energije

Razvoj inovacija u osnovnim gospodarskim sektorima Potpora razvoju i korištenju obnovljivih izvora energije

Cilj 4: Revitalizacija kulturnog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa uz istovremeno očuvanje

prirodne baštine i zaštite okoliša


39

Razvoj turizma temeljenog na kulturno-

povijesnoj i prirodnoj baštini

Valorizacija i smjernice za stvaranje preduvjeta

za održivo korištenje resursne osnove Zaštita i očuvanje okoliša

Cilj 5: Razvoj ljudskih potencijala

Razvoj cjeloživotnog učenja i

obrazovanja odraslih

Razvoj mogućnosti za

uključivanje mladih u aktivni

život zajednice

Unaprjeđenje aktivnosti i

programa razvoja za

uključivanje osoba s

invaliditetom, žena, osoba

treće životne dobi u život

zajednice

Obrazovanje za poduzetništvo

3.2.1. Cilj 1: Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture uz diverzifikaciju

gospodarskih djelatnosti

Prioriteti Mjere/Aktivnosti

P 1.1. Razvoj poduzetništva i

poticajnog investicijskog

okruženja

A 1.1.1. Analiza postojećeg stanja u poduzetništvu te izrada

aktivnosti za stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja

A 1.1.2. Analiza financijskog okruženja i stvaranje novih programa

za poticanje poduzetničkih aktivnosti

A 1.1.3. Podrška izgradnji novih i modernizacija postojećih

proizvodnih kapaciteta

A 1.1.4. Razvoj i unapređenje poslovne i tehnološke infrastrukture,

potpornih institucija

P 1.2. Razvoj kvalitetne

infrastrukture za razvoj

poduzetništva i poticajnog radnog

okruženja

A 1.2.1. Vrednovanje učinaka dosadašnjih programa i razvojnih

potreba poduzetništva s ciljem utvrđivanja prioriteta u

poduzetništvu

A 1.2.2. Vrjednovanje dosadašnjih programa i izrada prijedloga za

stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja

A 1.2.3. Razvoj poslovne – savjetničke infrastrukture s ciljem

poboljšanja transfera znanja i vještina, te intenzivnije uključivanje

u korištenje nacionalnih programa, EU fondova i dr.

A 1.2.4. Kreiranje programa za poduzetnike početnike, u obliku

pre-startups

A 1.2.5. Unaprijediti društveno odgovorno poslovanje poduzetnika

koje obuhvaća cjelokupni raspon njihovog djelovanja i odnose koje

pri tome uspostavlja u LAG-u

P 1.3. Umrežavanje poduzetnika i

proizvođača

A 1.3.1. Potpora umrežavanju proizvođača i pružatelja usluga

A 1.3.2. Organizacija i potpora zajedničkom nastupu na domaćem i

međunarodnom tržištu

A 1.3.3. Organizacija i provedba edukacija s ciljem umrežavanja i

standarizacije proizvodnje i ponude i povećanja dodane vrijednosti

P 1.4. Razvoj proizvoda unutar

pojedinih gospodarskih djelatnosti

A 1.4.1. Razvoj proizvoda s višom dodanom vrijednosti

(postojećih i novih)

A 1.4.2. Razvoj prodaje na mjestu nastanka ili daljnje distribucije

proizvoda

A 1.4.3. Zaštita i certifikacija ekoloških, autohtonih i tradicijskih

proizvoda i vrsta

P 1.5. Razvoj i unaprjeđenje

gospodarskih djelatnosti

(prerađivačka, poljoprivredna,

građevinarska, metalno-

prerađivačka, uslužna)

A 1.5.1. Analiza postojećeg stanja i potreba gospodarskih

djelatnosti koje prednjače na području LAG-a i onih za koje postoje

potencijali za daljnji razvoj i unaprjeđenje

A 1.5.2. Definiranje razvojnih programa za pojedine gospodarske

djelatnosti


40

A 1.5.3. Kreiranje programa poticanja/olakšica kako bi se potaknuo

daljnji razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti

A 1.5.4. Izgradnja i opremanje prerađivačkih kapaciteta, strojnog

prstena, otkupnih centara i ine gospodarske infrastrukture, sukladno

potrebama stanovništva

P 1.6. Razvoj turističke

infrastrukture i ljudskih resursa u

turizmu

A 1.6.1. Uređenje i povezivanje postojećih i novih tematskih staza i

puteva (odmorišta, vidikovci, signalizacija i dr.)

A 1.6.2. Revitalizacija objekata prirodne, tradicijske i kulturne

vrijednosti

A 1.6.3. Potpora uređenju i izgradnji novih turističkih

kapaciteta/sadržaja na obiteljskim gospodarstvima

A 1.6.4. Osposobljavanje postojećih i budućih kadrova u turizmu

A 1.6.5. Potpora razvoju novih oblika i postojeće turističke ponude

(luksuzno kampiranje, ekokampiranje, agroturizam za osobe s

invaliditetom, dječji kampovi, tematski kampovi, ponuda

specijalizirana za pojedine skupine stanovništva – umirovljenike,

umjetnike i sl.)

A 1.6.6. Razvoj selektivnih oblika turizma (ruralni, zdravstveni,

cjelogodišnji, povijesni, tradicionalni, kulturni, lovni, zeleni, agro,

ekoetno)

A 1.6.7. Stvaranje i obikovanje inovativnih ponuda u turizmu

(npr.kamp kućice na drvećima, avantura života poput onog prije

500god i sl., agroturizam za osobe s invaliditetom, eko kamp u

kombinaciji sa branjem/sadnjom maslina, kreiranje labirinta od

žitarica i/ili bilja na trenutno neobrađenim površinama za

adrenalinski turizam, osmišljavanje malih food stop/fast-

shopova/food u kojima će se prodavati svježe domaće proizvode ili

hranu napravljnih od istih, prema domaćim receptima)

P 1.7. Razvoj konvencionalne i

ekološke poljoprivredne

proizvodnje

A 1.7.1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija suvremenih poljoprivrednih

objekata

A 1.7.2. Nabava moderne opreme u konvencionalnoj poljoprivredi

A 1.7.3. Subvencioniranje ekološke proizvodnje i prodaje

ekoloških proizvoda

A 1.7.4. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i zajednički

izlazak na tržište (kreiranje tržnice sa lokalnim prehrambenim

proizvodima)

P 1.8. Razvoj i unaprjeđenje

ribarstva

A 1.8.1. Analiza postojećeg stanja u ribartsvu i kreiranje programa

koji će doprinijeti kvalitetnom razvoju ribarstva

A 1.8.2. Izgradnja, nadogradnja i/ili opremanje potrebne ribarske

infrastrukture

A 1.8.3. Udruživanje ribara i stvaranje mogućnosti za zajednička

djelovanja na tržištu

Svrha Cilja: Svrha cilja je potaknuti razvoj poduzetništva i unaprijediti i

modernizirati poduzetničku infrastrukturu kako bi

područje LAG-a postalo konkurentno na tržištu što će u

konačnici dovesti do rasta gospodarstva, otvaranja novih

radnih mjesta i stvoriti poduzetničku klimu u društvu.

Svrha je uz postojeću bogatu tradiciju u djelatnostima kao

što su maslinarstvo, ribarstvo i vinarstvo, dalje razvijati

diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti kako bi se smanjio

rizik od oslanjnja na samo jednu djelatnost te kako bi se

unaprijedila prilagodljivost na promjene i nove trendove


41

na tržištu

Cilj prioriteta 1.1: Cilj je povećanje broja poduzetnika i poduzetničkih ideja te

ohrabriti poduzetnike i potaknuti ih na ulaganja i investicije.

Cilj je također stvoriti poduzetničku atmosferu u društvi i

približiti i olakšati uvjete investiranja poduzetnicima.

Ciljane skupine: Poduzetnici i obrtnici

Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, obrtnici, LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK,

agencije i organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna

ministarstva

Indikatori uspješnosti/očekivani

rezultati:

Brojnovih ulaganja i investicija

Broj poduzetnika na području LAG-a

Broj zaposlenih

Visina prihoda gospodarskih djelatnosti

Problemi koji se rješavaju

postizanjem cilja:

Spriječava se stagnacija gospodarstva i smanjuje se rizik od

povećanja broja nezaposlenih. Stvaraju se nova radna mjesta, a

investiranjima se omogućava daljnji napredak gospodarstva

Cilj prioriteta 1.2: Cilj je ulaganjima u infrastrukturu modernizirati je i unaprijediti

što će pridonjeti razvoju poduzetništva i pojačati konkurentnot

područja LAG-a na svjetskom tržištu. Cilj je dostići sjetske

trendove u poduzetništvu korištenjem najnovijih tehnologija s

ciljem postizanja konkurentnosti i fleksibilnosti na tržištu.

Kreiranjem programa za poduzetnike početnike, u obliku pre-

startups, pružit će se podrška u infrastrukturi i savjetima kako bi

početnici mogli razviti jedan aspekt ideje, nakon čega će

uspješni početnici moći razvijati svoju primarrnu poduzetničku

ideju sa svim aspektima.

Ciljane skupine: Poduzetnici

Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i

organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna

ministarstva


rezultati:

Broj novih tehnoloških inovacija koje se koriste

Broj inovacija

Broj provedenih edukacija o korištenju novih tehnologija

Broj sudionika edukacija o korištenju novih tehnologija

Broj poslovnih subjekata koji koriste nove tehnologije

Broj poduzetnika koji u svom poslovanju koriste elemente

energetske učinkovitosti

Broj organiziranih poduzetničkih manifestacija i broj sudionika

Broj poduzetnika početnika koji ulaze u program pre-startups

Broj poduzetnika početnika koji uspješno završe program pre-

startups i pokrenu vlastito poslovanje


postizanjem cilja:

Rješava se problem nedostatka poduzetnika i poduzetničkih

ulaganjima uslijed neadekvatne poduzetničke infrastrukture,

područje postaje konkurentnije na tržištu i posjeduje moderne

tehnologije i načine posovanja. Napušta se korištenje zastarjele,

skupe i po okoliš štetne tehnologije. Nadalje, omogućava se

savjetodavna usluga poduzetnicima početnicima, pružajući im

uvid u poslovni svijet kroz jedan od aspekata njihove poslovne

ideje. Na spomenuti način će se spriječti situacija u kojoj

poduzetnici početnici nemaju dostatnu savjetodavnu


42

infrastrukturu i nemaju uvida u stvarne načine i mogućnosti

poslovanja.

Cilj prioriteta 1.3: Cilj je povezati poduzetnike i proizvođače, poboljšati i ubrzati

protok informacija i potaknuti organiziranje raznih

poduzetničkih manifestacija što sve pridonosi povećanju

konkurentnosti na tržištu i boljem poslovanju. Jedino će se kroz

razmjenu informaciju, uspostavljanjem pristupačnih kanala

komunikacije, moći očekivati razvoj. Kako je i u sloganu LAG-

a napomenuto, glavna karakteristika ovoga područja jest

zajedništvo te će se upravo kroz obuhvatom svih pojedinačnih

prednosti doći do trajnog razvoja, čime će LAG postati pokretač

napretka ne samo unutar svojih granica.

Ciljane skupine: Poduzetnici

Stanovništvo LAG-a



ministarstva


rezultati:

Broj održanih manifestacija i broj sudionika

Gostovanja raznih stručnjaka, domaćih i svjetskih

Broj novonastalih udruženja poduzetnika i proizvođača

Broj promidžbenih materijala o ponudama i uslugama

udruženih poduzetnika

Broj zajedničkih izlazaka na manifestacije i sajmove u regiji

Broj proizvoda koji nastanu udruživanjem nekoliko

poduzetnika


postizanjem cilja:

Umrežavanjem poduzetnika, smanjuje se izoliranost i

neinformiranost poduzetnika, a samim time i isključenost iz

svjetskih tokova i trendova u gospodarstvu. Informacija je

postala velika prednost i potrebno je osigurati infrastrukturu za

njezinu razmjenu, nakon čega će iznalaženjem sličnosti u

idejama doći do umrežavanja pojedinih poduzetnika. Na ovaj

način, proizvodi i usluge koje proizađu iz spomenutoga, biti će

kvalitetniji, konkretniji, ali i uspješniji, omogućavajući tako

pojedinim poduzetnicima da izađu na tržište (za što možda prije

toga nije bilo uvijeta)..

Cilj prioriteta 1.4: Cilj je potaknuti proizvođače na proizvodnju domaćih

proizvoda visoke kvalitete po kojima će područje LAG-a biti

prepoznatljivo. Cilj je potaknuti i inovativnost među

stanovništvom te priljev novih ideja za različite proizvode koji

će u sebi kombinirati sve prednosti koje posjeduje LAG

Rovinjštine.

Ciljane skupine: Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi

Poduzetnici

Stanovništvo LAG-a



ministarstva


rezultati:

Broj novih proizvoda na tržištu

Broj novih poduzetnika i proizvođača

Broj oblika i mogućnosti zajedničkog izlaska na tržište (zelene

tržnice, seljačke tržnice, zelene zone, poslovni parkovi)


43

Broj održanih manifestacija o raznim proizvodima i/ili

uslugama

Broj sudionika manifestacija

Broj stanovnika uključenih u osmišljavanje novih proizvoda

koji će predstavljati LAG

Broj zaposlenih

Broj savjetodavnih punktova o mogućnostima pronalaska

partnera

Broj korisnika savjetodavnih punktova


postizanjem cilja:

Riješava se problem nezaposlenosti i stagnacije gospodarstva.

Podiže se kvaliteta proizvoda i konkurentnost na tržištu. Stvara

se inovativna i poduzetnička klima u društvu kako bi se i sam

razvoj mogao dugoročno održati. Iako problem nezaposlenosti u

pojedinim razdobljima godine nije velik, gledajući opširno, to

jest problem koji je potrebno držati pod kontrolom. Samo se

kroz kvalitetnu edukaciju i sprječavanje odustajanja od

obrazovanja u mlađim generacijama može osigurati porast

zaposlenoti te održiv razvoj.

Cilj prioriteta 1.5: Kako na području LAG-a postoje mnoge gospodarske

djelatnosti, potrebno ih je sve jednako njegovati i unaprijeđivati

i ulagati u njihov razvoj kao i edukaciju radnika i

moderniziranje infrastrukture. Razvoj i gospodarstvo kao

pojedinačni aspekti ne mogu zaživjeti bez ključnih faktora –

pojedinaca. Svaki od njih, promatrajući gospodarstvo LAG-a,

ima svoje težnje za pojedinom djelatnosti. Stoga je potrebno

razvijati sve, ne izostavljajući niti jednu. Ovakvim djelovanjem

doprinijeti ćemo stvaranju raznolikosti, umrežavanja, ali i

promicanjem novoosmišljenih proizvoda i/ili usluga, sve što će

pridonijeti da LAG Rovinjštine podigne granicu mogućnosti i

razvoja.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, šumari, ribari, lovci, zapsolenici

u različitim gospodarskim djelatnostima (prerađivači i sl.)

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi

Stanovništvo LAG-a



ministarstva


rezultati:

Prihodi od svake pojedine djelatnosti

Prihodi cjelokupnog gospodarstva

Broj tvrtki i obrta u svakoj djelatnosti

Broj radnika zaposlenih u svakom sektoru

Broj održanih edukacija i broj polaznika

Broj izgrađenih/nadograđenih skladišnih i prerađivačkih

kapaciteta

Broj novih tvrtki na tržištu

Broj novozaposlenih stanovnika


postizanjem cilja:

Rješava se problem gašenja i naputanja pojedinih grana

gospodarstva. Spriječava se zatvaranje pojedinih poslovanja, i

posljedično, gubitak radnih mjesta te se time smanjuje rizik od

nezaposlenosti. Područje LAG-a, da bi razvoj bio održiv i

kontinuiran, stremi ka dodatnom razvoju svake od gospodarskih

djelatnosti koje postoje na LAG području.


44

Cilj prioriteta 1.6: Budući da je turizam vrlo bitan za LAG, cilj je razviti

infrastrukturu i podići njenu kvalitetu kako bi usluge koje se

pružaju bile što kvalitetnije. Također ovdje spada i edukacija

stanovništva o pružanju što boljih i raznovrsnijih usluga u

turizmu. Cilj je razviti različite tipove turizma i stvorit

prepoznatljiv identitet LAG-a. Većina naselja LAG-a označena

su D kategorijom, što otvara prostora za daljnji napredak na

način da se kreiraju dodatne usluge i proizvodi, koristeći vlastite

resurse i prirodno i kulturno bogatstvo. Ljepotu LAG područja

potrebno je oblikovati i približiti svim skupinama u društvu,

stvarajući ponudu sukladno njihovoj dobi, zdravstvenom stanju

i mogućnostima. Neki od načina jesu uspostava inovativnih

ponuda – agroturizam za osobe s invaliditetom, vrste kampova

(ekskluzivni, eko, dječji, tematski), stvaranje labirinta za

adrenalinski turizam na zapuštenim poljoprivrednim

površinama od žitarica i/ili bilja, turistički ribolov u kombinaciji

sa ronjenjem i fotografiranjem pod morem, stvaranje novih

oblika fast-foodova u kojima će se spremati svježe i domaće

proizvode, po domaćoj recepturi. Također, stanovništvo LAG-a

je već nekoliko godina započelo sa očuvanjem autihtonih

pasmina, koristeći takvo djelovanje u svrhe zaštite prirodnog

naslijeđa, običaja, ali i za selektivne oblike turizma

(zdravstveni, adrenalinski, rekreativni i sl.)

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG, šumari, lovci, turistički

djelatnici

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi,

nezaposleni, neaktivno stanovništvo

Stanovništvo LAG-a

Turistički posjetitelji i djelatnici u turizmu

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke agencije i uredi,

poduzetnici, poljoprivrednici, agencije i organizacije vezane uz

turističke djelatnosti,nadležna ministarstva


rezultati:

Broj provedenih edukacija i radionica i broj polaznika

Broj novih usluga koje se pružaju

Broj novih proizvoda

Broj proizvoda i uspuga prilagođenih osobama s invaliditetom

Broj uređenih biciklističkih staza

Broj uređenih tematskih staza sa pripadajućom infrastrukturom

i signalizacijom

Broj naselja s kategorijom višom od oznake D

Broj korisnika/posjetitelj/potrošača novih inovativnih

proizvoda/usluga

Broj turističkih dolazaka i noćenja

Prihodi od turizma

Duljina trajanja turističke sezone

Broj turističkih vodiča za osobe s tjelesnim i mentalnim

oštećenjima

Izgradnja genoparka


postizanjem cilja:

Sprječava se opadanje broja turista, pružaju se kvalitetnije

usluge kao i širi krug usluga gdje svatko može pronaći nešto po

svom ukusu. Produžuje se sezona, što posljedično ima pozitivne

pomake u trajanju radnih mjesta te povećanju prihoda od

turizma. Koliko su bitni posjetitelji, toliko se daje na važnosti i


45

lokalnom stanovništvu, pružajući im sadržaje koji će dodatno

uljepšati življenje na području LAG-a.

Cilj prioriteta 1.7: Cilj je dalje razvijati i unaprijediti proizvodnju i uzgoj domaćih

autohtonih proizvoda koji će pridonjeti stvaranju

prepoznatljivog identiteta LAG-a. Također se naglasak stavlja i

na ekološku proizvodnju kojom se nastoji promovirati LAG kao

područje zdravog načina života. Poticanjem poljoprivdne

proizvodnje, novim ili autohtonim proizvodima, stvorit će se

zaliha jednog od najvjrednijeg bogatstva koje pojedinac može

imati – hrana. Kada se uredi tržište poljoprivrednih proizvoda,

omogući razmjena informacija, oforme mogućnosti za

djelovanje, nastupi na tržištu i uspješnost su jedina posljedica.

Ciljane skupine: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge


Stanovništvo LAG-a

Turistički posjetitelji

Nositelji aktivnosti: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge, LAG, JLS, Istarska

županija, turistička zajednica i uredi, APPRRR, agencije i

organizacije vezane uz poljoprivredu, šumarstvo i ekološku

proizvodnju, nadležna ministarstva


rezultati:

Broj OPG-eva i drugih poljoprivrednih udruga

Broj novih proizvoda

Broj autohtonih proizvoda

Broj manifestacija domaćih proizvoda

Količine iskorištenih/prodanih proizvoda

Broj promidžbenih materijala o poljoprivrednim poizvodima na

području LAG-a sa/bez pripradajućim recepturama pripreme

Broj restorana u kojima se poslužuje isključivo domaći

proizvodi

Broj izgrađenih/nadograđenih skladišnih i prerađivačkih

kapaciteta

Broj nagrada osvojenih na raznim natjecanjima

Površina korištenog zemljišta

Broj proizvoda s oznakom EKO

Broj očuvanih pasmina


postizanjem cilja:

Riješava se problem nekontroliranog uvoza proizvoda kojih ima

na samom području LAG-a. Podiže se kvaliteta proizvoda i

doprinosi boljolj ponudi u turizmu ali i svakodnevnom življenju

na području LAG-a. Uspostavljanjem svega navedenog, doći će

do daljnjeg porasta gospodarstva i dodatnom smanjenju

nezaposlenosti, ali i sprječavanju odljeva stanovništva s ruralnih

područja


46

Cilj prioriteta 1.8: Ribarstvo, kao tradicionalnu granu gospodarstva na obalnom

području LAG-a, potrebno je revitalizirati. Cilj je iskoristiti

podlogu bogate tradicije na ovom području i unaprijediti uzgoj i

lov korištenjem modernih tehnologija koje su prihvatljivije za

očuvanje okoliša. Također je cilj provoditi edukaciju o zaštiti

mora kao resursa te spriječiti prekomjerne izlove ribe i

uništavanje okoliša. Cilj je usmjerenje ribarstva ka održivom

razvoju, ali ujedno i unaprijediti ga i povećati prihode

Ciljane skupine: Ribari, udruge, zadruge


Stanovništvo LAG-a


Nositelji aktivnosti: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge, LAG, JLS, Istarska

županija, turistička zajednica i uredi, APPRRR, agencije i

organizacije vezane uz poljoprivredu, šumarstvo i ekološku

proizvodnju, nadležna ministarstva


rezultati:

Broj brodova za ribolov

Broj korištenih novih tehnologija

Količina ulova

Broj održanih edukacija i broj sudionika

Prihodi od ribarstva

Broj obrta i OPG-eva te uzgajivača ribe


postizanjem cilja:

Rješava se problem prekomjernog izlova ribe i korištenja

zastarjelih tehnologija kojima se šteti moru. Smanjuje

seopasnost od napuštanja ribarstva kao tradicionalne grane

gospodarstva na području LAG-a. Podiže se kvaliteta ribe i

proizvoda.

3.2.2. Cilj 2: Razvoj komunalne, prometne, socijalne i društvene infrastrukture

Prioritet Mjera/Aktivnost

P 2.1. Razvoj

komunalne i prometne

infrastrukture

A 2.1.1. Nadogradnja i unaprjeđenje kanalizacijskog sustava

A 2.1.2. Unaprjeđenje sustava odvodnje otpadnih voda i izgradnja

pročišćivača

A 2.1.3. Edukacija stanovništva o važnosti razvrstavanja otpada

A 2.1.4. Povećanje broja reciklažnih dvorišta

A 2.1.5. Izgradnja kompostane

A 2.1.6. Sanacija divljih odlagališta otpada

A 2.1.7. Izgradnja/nadogradnja mrtvačnica i uređenje groblja

A 2.1.8. Asfaltiranje i uređivanje prometnica

A 2.1.9. Izgradnja/nadogradnja i/ili uređivanje parkirnih mjesta

A 2.1.10. Izgradnja i/ili uređivanje javnih garaža

P 2.2. Razvoj društvene

infrastrukture

A 2.2.1. Izgradnja/nadogradnja dječjih vrtića i igrališta

A 2.2.2. Nadogradnja/opremanje škola (školske kuhinje,

blagavaonice, dvorane)

A 2.2.3. Modernizacija škola uvođenjem tehnologije za poboljšanje

kvalitete nastave


47

A 2.2.4. Obnavljanje i stavljanje u funkciju zapuštenih prostora i

zgrada za korištenje u različite društvene i socijalne aktivnosti

(muzeji, galerije, dom mladih, palijativa, hospicij, dnevni boravak za

djecu, dnevni boravak za osobe treće životne dobi i osobe s

invaliditetom)

A 2.2.5. Izgradnja i/ili opremanje ustanova zdravstvene skrbi i zaštite

A 2.2.6. Izgradnja prilaza za osobe s invaliditetom

A 2.2.7. Izgradnja/opremanje ureda lokalne uprave u koji bi mogli

dolaziti osobe s invaliditetom kako bi ih se kvalitetno uključilo u

aktivnosti zajednice

P 2.3. Razvoj civilnog

društva

A 2.3.1. Razvoj i potpora jačanju postojećih organizacija civilnog

društva

A 2.3.2. Potpora osnivanju i razvoju novih organizacija civilnog

društva

A 2.3.3. Umrežavanje organizacija civilnog društva sa ciljem

kreiranja usluge i zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom, djece,

osoba treće životne dobi

Svrha cilja Sam slogan LAG-a, „Zajedno“ pokazuje koliko je zajedništvo bitno

stanovništvu LAG-a. Kako bi društvo ostvarilo svoj puni potencijal

potrebna je uključenost svakog pojedinca u razvoj zajednice. Potrebno je

ulagati u razvoj ustanova za društveni razvoj, u jačanje udruga civilnog

društva kako bi se spriječila isključenost određenih socijalno osjetljivih

grupa kao što su pripadnici nacionalnih manjina, korisnici socijalne skrbi,

žene, mladi i drugi. Potrebno je stvoriti sinergiju društva i pojedinca u

kojoj ulaganje društva u pojedince rezultira njihovim doprinosom

zajednici.

Cilj prioriteta 2.1. Cilj je podići kvalitetu življenja na području LAG-a i stvoriti okruženje zdravog

življenja. Cilj je spriječiti daljnje zagađivanje okoliša pa time i štetan utjecaj na

zdravlje čovjeka. Isto tako nastoji se iskoristiti potencijal otpada kroz poticanje

stanovništva na odvajanje otpada, recikliranje, izgradnju kompostane. Jednako

tako, potrebno je osigurati da se spriječi zapuštenost groblja te omogući prostor

za dostojne ispraćaje pokojnih. Kako bi se uspostavila veća razina povezanosti

na LAG području, potrebno je urediti prometnice (asfaltirati, označiti valjanom

signalizacijom i sl), te samim time urediti dostatan broj parkirnih mjesta, bilo

kroz izgradnju javnih garaža ili nadogradnju parkirnih mjesta.

Ciljane skupine Stanovništvo LAG-a, turisti i posjetitelji, ribarska i poljoprivredna gospodarstva

Nositelji aktivnosti LAG, JLS, Županija, nadležno ministarstvo, stanovništvo LAG-a, civilno

društvo

Indikatori Broj divljih odlagališta otpada

Broj kućanstava priključenih na kanalizaciju

Broj prečistača

Broj polaznika edukacija

Broj kompostana i reciklažnih dvorišta

Broj izgrađenih/nadograđenih/opremljenih mrtvačnica

Broj uređenih šumskih puteva, zapuštenih prilaza i staza

Kilometi asfaltiranih prometnica

Broj parkirnih mjesta


48

Problemi koji se

rješavaju postizanjem

cilja

Riješava se problem zagađivanja tla i mora što će utjecati na poljoprivredu,

ribarstvo i lovstvo te na ostale djelatnosti. Nestaje štetan utjecaj zagađivanja na

zdravlje ljudi čime se doprinosti svakodnevici. Izgradnjom komunalne

infrastrukture podiže se kvaliteta života stanovništva štosprječava iseljavanje

stanovništa, pogotovo iseljavanje s ruralnih područja. Također, rješava se

problem stvaranja prometnih gužvi u sezoni zbog nedostatka parkirnih mjesta i

površina, čime se dobija na protočnosti i preglednosti samog područja.

Cilj prioriteta 2.2. Cilj je poboljšati kvalitetu života i osigurati osnovne životne uvjete stanovništvu

LAG-a. Prije svega razviti i poboljšati obrazovnu i zdravstveni sustav i njegovu

infrastrukturu te osigurati i približiti stanovništvu zdravstvene usluge i

mogućnosti školovanja. U potpunosti izgrađena društvena infrastruktura postaje

preduvjet za društveno-gospodarski razvoj u cjelini.

Ciljane skupine Stanovništvo LAG-a, djeca i mladi, osobe s invaliditetom, osobe treće životne

dobi

Nositelji aktivnosti LAG, Istarska županija, nadležno ministarstvo, nastavnici, profesori, odgajatelji

Indikatori Broj dječijih vrtića i igrališta

Broj igrališta za djecu s invaliditetom

Broj opremljenih škola

Broj korištenih tehnologija u školama

Broj novoobnovljenih prostora u obrazovnoj i zdravstvenoj infrastrukturi

Broj ambulanti

Broj izgrađenih prilaza i/ili dizala za osobe s invaliditetom

Problemi koji se


cilja

Rješava se problem udaljenosti škola, vrtića i zdravstvenih ustanova

stanovništvu izvan gradova. Tako se smanjuju i troškovi života i povećava se

njegova kvaliteta što područje čini atraktivnim za život. Kao posljedica

prethodno spomenutoga, smanjuje se iseljavanje stanovništva, pretežno mlađeg,

s tog područja.

Cilj prioriteta 2.3. Civilno društvo u kavlitetno uređenim uvjetima i pratećom infrastruktrurom

postaje mreža sveobuhvatnog razvoja, koja zagovara promjene i svim ljudima

približava znanje, iskustvo i resurse . U ruralnim sredinama, organizacije

civilnog društva, pokretači su društvenog razvoja. One omogućuju privlačenje

sredstava za razvoj područja te su jedan od najvažnijih dionika ukupnog razvoja

LAG-a. Mogu na sebe preuzeti velik dio programa razvoja ljudskih resursa,

revitalizacije kulturno-povijesne i tradicijske baštine te očuvanja vrijedne

prirodne baštine područja, ali mogu i vrlo aktivno sudjelovati u gospodarskom

razvoju područja.

Ciljane skupine Postojeće i nove organizacije civilnog društva i građanske inicijative

Mladi, žene, osobe s posebnim potrebama, starije stanovništvo, nezaposleni,

inaktivni i umirovljeni stanovnici

Nositelji aktivnosti LAG, JLS, obrazovne institucije i ogranizacije, organizacije civilnog društva

Indikatori Broj potpornih programa razvoja civilnog društva

Broj uređenih prostorija (koje su prethodno bile zapuštene) te dane na korištenje

civilnom društvu

Broj osoba uključenih u civilno društvo

Broj projektnih aplikacija i provedenih projekata civilnog društva

Broj aktivnosti civilnog društva

Broj korisnika aktivnosti civilnog društva

Broj novih ogranizacija civilnog društva

Broj zajedničkih (partnerskih) aktivnosti organizacija civilnog društva


49

Problemi koji se


cilja

Jačanjem i razvojem civilnog društva omogućuje se uključivanje osjetljivih

skupina društva u aktivnosti te oni postaju aktivni dionici općeg razvoja LAG-a.

Povećanje svijesti i uključivanja stanovnika u očuvanje i revitalizaciju kulturno-

povijesne, tradicijske i prirodne baštine područja. Razvojem civilnog društva

povećavaju se znanja i vještine privlačenja razvojnih sredstava te upravljanja

projektima, što uvelike može pomoći gospodarskom sektoru i razvoju LAG-a.

3.2.3. Cilj 3: Razvoj inovativnosti i inovacija uz istovremenu promociju korištenja

obnovljivih izvora energije

Prioritet Mjera/Aktivnosti

P 3.1. Razvoj inovacija u osnovnim

gospodarskim sektorima

A 3.1.1. Razvoj potpore inovacijama i inovativnim pristupima

razvoja područja

A 3.1.2. Razvoj inovativnih proizvoda i usluga

A 3.1.3. Organizacija i provedba edukacija s ciljem usvajanja

novih znanja i tehnologija

P 3.2. Potpora razvoju i korištenju


A 3.2.1. Analiza mogućnosti iskorištavanja postojećih

potencijala u OIE

A 3.2.2. Jačanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša i

korištenju obnovljivih izvora energije

A 3.2.3. Izgradnja infrastrukture potrebne za korištenje OIE

A 3.2.4. Poticanje aktivnosti u kojima se koriste obnovljivi

izvori energije

A 3.2.5. Edukacija potencijalnih korisnika o efikasnoj

potrošnji koristeći alternativne oblike energije

Svrha Cilja: Svrha ovog cilja je dovesti do stvaranja modernog, tehnološki

razvijenog i ekološki osvještenog stanovništva poticanjem

inovativnosti među stanovništvom, ulaganjem u razvoj

inovacija i ulaganjima u razvoj obnovljivih izvora energije.

To ima za posljedicu niz pogodnosti kao što je napredak i

razvoj gospodarstva i poljoprivrede, smanjenje troškova

života, očuvanje okoliša i zdravlja ljudi, opskrbljenost

energijom te stvaranje sredine ugodne za život. Ulaganje u

inovativnost pridonosi napretku društva i motivira

stanovništvo za daljnji napredak i razvoj te što je vrlo važno,

stvara uvjete za održiv razvoj.

Cilj prioriteta 3.1: Cilj je potaknoti stvaranje i korištenje inovacija u proizvodnji i

time je unaprijediti i modernizirati čime će se smanjiti troškovi

proizvodnje, a proizvodi će biti konkurentniji na tržištu i ekološki

prihvatljiviji.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a

Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG

Inovatori

Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, poljoprivrednici, LAG, JLS, Istarska županija,

agencije i organizacije vezane uz istraživanje i razvoj, nadležna

ministarstva

Indikatori uspješnosti/očekivani Broj inovacija


50

rezultati: Broj korištenih novih tehnologija

Cijene proizvoda

Broj poslovnih subjekata koji koriste nove tehnologije

Problemi koji se rješavaju postizanjem

cilja:

Rješava se problem preskupe, neefikasne i ekološki

neprihvatljive proizvodnje.Rješava se i problem

nekonkurentnosti proizvoda na tržištu

Cilj prioriteta 3.2: Cilj je proširiti svijest o potrebi korištenje obnovljivih izvora

energije te povećati njihovu primjenu i korištenje što će dovesti

do manjih troškova života i očuvanju okoliša pa tako i ljudskog

zdravlja. Doprinosi se održivom razvoju cjelokupnog područja

LAG-a


Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG

Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, poljoprivrednici, LAG, JLS, Istarska županija,

agencije i organizacije vezane uz obnovljive izvore energije,

nadležna ministarstva


rezultati:

Broj pogona za proizvodnju obnovljivih izvora energije

Troškovi proizvodnje

Broj kućanstava koji koriste obnovljive izvore energije

Duljina javne rasvjete koja ima štedne žarulje I/ili ima napajanje

preko OIE

Broj poduzetnika i proizvođača koji koriste obnovljive izvore

energije

Broj održanih edukacija

Broj sudionika održanih edukacija

Problemi koji se rješavaju postizanjem

cilja:

Rješava se problem zagađivanja okoliša i previsokih troškova

života. Također se spriječava nepotrebno rasipanje dragocjene

energije i opskrba energijo. Raste svijest stanovništva o uvođenju

inovacija i modernizacije sustava opskrbe energijom i očuvanja

okoliša koje neposredno djeluje i na njihovo zdravlje.

Opskrbljenost energijom ključna je i za gospodarstvo, ali i samo

stanovništvo koje živi na području LAG-a. Doprinijeti će se

očuvanju okoliša čime će ljepote LAG-a ostati očuvane i za

buduće generacije.

3.2.4. Cilj 4: Revitalizacija kulturnog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa uz

istovremeno očuvanje prirodne baštine i zaštite okoliša

Prioritet Mjera/Aktivnosti

P 4.1. Razvoj turizma temeljenog na

kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini

A 4.1.1. Potpora razvoju novih oblika i postojeće turističke

ponude

A 4.1.2. Povezivanje ponude aktivnog i kulturno-povijesnog

turizma s drugim oblicima turističke ponude te postojećom

turističkom ponudom

A 4.1.3. Zaštita, standardizacija, oblikovanje i marketing

autentične ponude LAG-a


51

A 4.1.4. Priprema i organizacija manifestacija koje promoviraju

turističku ponudu

A 4.1.5. Razvoj oznake proizvoda i područja LAG-a

P 4.2. Valorizacija i smjernice za

stvaranje preduvjeta za održivo

korištenje resursne osnove

A 4.2.1. Popis, analiza stanja i valorizacija vrijednih prirodnih

resursa

A 4.2.2. Popis, analiza stanja i valorizacija graditeljske i

spomeničke baštine sa smjernicama revitalizacije temeljene na

načelima održivog razvoja

A 4.2.3. Popis, analiza stanja i valorizacija tradicijskih obrta sa

smjernicama revitalizacije

A 4.2.4. Popis, analiza stanja i valorizacija tradicijskih,

autohtonih i inovativnih poljoprivrednih proizvoda i

gastronomske ponude područja

P 4.3. Zaštita i očuvanje okoliša A 4.3.1. Aktivnosti edukacije stanovništva svih životnih dobi o

zaštiti okoliša

A 4.3.2. Kreiranje mogućnosti za očuvanje okolišta kroz

alternativne načine zbrinjavanja i iskorištavanja otpada

Svrha Cilja: Svrha je iskoristiti potencijal kulturnog naslijeđa za promociju područja,

stvaranje njegove prepoznatljivosti u svijetu, stvaranje njegovog specifičnog i

jedinstvenog identiteta, kao i za razvoj turizma, ali ujedno i uz očuvanje i

njegovanje same kulturne baštine. Područje LAG-a obiluje svijetski priznatom

materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom izuzetne vrijednosti i

ljepote. Očuvanjem tog naslijeđa pridonosi se očuvanju kulture i povijesnog

identiteta, ali isto tako stvara se prilika za stvaranje prihoda od turizma i za

promicanje u svijetu.

Cilj prioriteta 4.1: Cilj iskoristiti bogato povijesno nasljeđe i kulturnu baštinu u svrhu promoviranja

LAG-a kao u svijetu prepoznatljivog turističkog odredišta. Uz to cilj je i zaštititi i

obnoviti baštinu te je staviti u funkciju turima gdje turisti mogu razgledavati

očuvanu materijalnu baštinu i prisustvovati raznim manifestacijama nematerijalne

kulturne baštine LAG-a po čemu je on specifičan.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge, tradicijski obrti

Postojeći i novi proizvođači tradicijskih proizvoda

Postojeći i novi ponuditelji usluga zasnovanih na prirodnim i kulturno-povijesnim

resursima područja

Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem,

revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine

Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, neaktivni stanovnici

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, poduzetnici, OPG, civilno

društvo

Indikatori

uspješnosti/očekivani

rezultati:

Broj održanih manifestacija

Broj sudionika

Broj obnovljenij kulturnih objekata

Broj obnovljenih fasada i pročelja

Broj osmišljenih i uređenih „puteva baštine“

Broj posjetitelja

Prihod od turističkih obilazaka


52

Broj turističkih vodiča na obilascima

Problemi koji se

rješavaju

postizanjem cilja:

Pridonosi se samom očuvanju kulturne baštine i spriječava se njeno izumiranje i

zaborav. Njeguje se tradicija i promovira se u svijetu, a ujedno doprinosi i zaradi i

prihodima u turizmu. Povećava se broj radnih mjesta i produžuje se sezona.

Cilj prioriteta 4.2: Poseban prioritet dan je upravo popisu, analizi i valorizaciji resursne osnove kao

baze za razvoj proizvoda i usluga koje se baziraju na lokalnim resursima,

mogućnostima i potencijalima.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge

Civilno društvo

Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem,

revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine

Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, nezaposleni, neaktivni stanovnici

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo,

poduzetnici

Indikatori


rezultati:

Broj novih stručnih radova i podloga s popisima, valorizacijom i smjernicama

revitalizacije te održivog korištenja prirodne baštine


revitalizacije te održivog korištenja kulturno-povijesne baštine


revitalizacije te mogućnostima uključivanja u turističku ponudu

Broj objavljenih informativnih izdanja o prirodnoj, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj

baštini, te ponudi područja LAG-a Rovinjštine

Baza podataka o prirodnoj, kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini LAG-a

Problemi koji se

rješavaju

postizanjem cilja:

Evidentiranje i valorizacija prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine sa

stručnim smjernicama očuvanja, revitalizacije i mogućnostima održivog korištenja

Cilj prioriteta 4.3: Cilj je podići razinu svijesti stanovništva LAG-a i potaknuti ih na akciju za očuvanje

okoliša u kojem i od kojeg žive. Cilj je oformiti zdrav način života u kojem

stanovništvo brine za dobrobit zajednice i okoliše te mijenja stare i štetne navike i

tako doprinosi održivom razvoju. Ujedno se iskorištavaju i materijali koji su se prije

smatrali otpadom i zagađivali okoliš a danas pružaju priliku za dodatni izvor

prihoda i energije


Civilno društvo


Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, civilno društvo, turističke zajednice i uredi

Indikatori


rezultati:

Broj edukacija i broj sudionika

Broj kućanstava koje razvrstava otpad

Broj proizvođačkih pogona koji zbrinjavaju otpad na ekološki prihvatljiv način

Broj kompostana i reciklažnih dvorišta

Broj uređenih odlagališta otpada

Broj kapaciteta prerade otpada i stvaranje sekundarnih sirovina

Problemi koji se

rješavaju

postizanjem cilja:

Rješava se problem zagađenja okoliša, tla i mora koji negativno utječu na

gospodarstvo, poljoprivredu i ribarstvo pa i na zdravlje ljudi. Spriječava se rasipanje

viška materijala koji štetno djeluje na okoliš ,, a iz njega se može izvući korist, kako

u smislu prihoda, recikliranja tako i u smislu opskrbe energijom.


53

3.2.5. Cilj 5: Razvoj ljudskih potencijala

Prioritet Mjera/Aktivnost

P 5.1. Razvoj cjeloživotnog učenja i

obrazovanja odraslih

A 5.1.1. Izgradnja i opremanje ustanova za cjeloživotno

obrazovnaje i izobrazbu

A 5.1.2. Kreiranje programa koji će biti odgovor na

potraživanja područja, tržišta rada i gospodarskog sektora s

ciljem stvaranja kvalitetne radne snage i sprječavanja

depopulacije

A 5.1.3. Izgradnja i opremanje ustanova za cjeloživotno

obrazovnaje i izobrazbu

A 5.1.4. Razvoj i implementacija inovativnih metoda

osposobljavanja i obrazovanja, učenje na daljinu

A 5.1.5. Osiguravanje infrastrukture kako bi se potaknulo

umrežavanje stanovništva, tj.pojedinih skupina u društvu, što

bi doprinijelo kvalitetnoj razmjeni informacija, stvaranju

partnerstava i visokoj aktivnosti zajednice

P 5.2. Razvoj mogućnosti za

uključivanje mladih u aktivni život

zajednice

A 5.2.1. Organiziranje raznih sportskih i kulturnih aktivnosti

za djecu i mlade

A 5.2.2. Organiziranje kreativnih radionica za djecu i mlade

A 5.2.3. Organizacija i provedba programa stvaranja i

unaprjeđenja vještina vrtićke i osnovnoškolske djece

P 5.3. Unaprjeđenje aktivnosti i

programa razvoja za uključivanje

osoba s invaliditetom, žena, osoba

treće životne dobi u život zajednice

A 5.3.1. Organiziranje programa za marginalizirane skupine u

društvu koji će doprinijeti razvoju znanja i vještina (kako u

svakodnevnom životu tako i poslovnom)

A 5.3.2. Osiguravanje infrastrukture i podrške za umrežavanje

dionika i kreiranje proizvoda i pokretanje poslovanja među

marginaliziranim skupinama u društvu

P 5.4. Obrazovanje za poduzetništvo A 5.4.1. Analiza postojećih programa i aktivnosti formalnog i

neformalnog obrazovanja usmjerenih na razvoj poduzetničkog

okruženja i jačanja sposobnosti poduzetnika te poduzetništva

u cjelini

A 5.4.2. Analiza potreba i izrada programa obrazovanja za

podršku jačanju i razvoju poduzetništava u svim segmentima

društva

Svrha Cilja: Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa, te jačanju umrežavanja

lokalnih proizvođača i pružitelja usluga, odnosno, poduzetničkog

sektora, putem programa stjecanja znanja i vještina imati će dugoročan

utjecaj na održivost strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom

aktivnosti u duhu načela održivosti i integriranog ruralnog razvoja,

odnosno, provedbom prema načelima LEADER programa. Jačanje

ljudskih resursa, implementacijom aktivnosti lokalne razvojne

strategije, pridonijeti će održivosti jedinica lokalne samouprave, te im

omogućiti povećanje financijskih sredstava kojima će raspolagati, te

poboljšanje upravljanja javnim proračunskim sredstvima na

učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave nositelji

ukupnog razvoja svojih lokalnih zajednica. Također, jačanje ljudskih

resursa u civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju,


54

posebno u dijelu stjecanja znanja i vještina u samofinanciranju svojih

aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz drugih izvora,

izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su

važni za opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost

provedbe lokalne razvojne strategije. Konačno, jačanje ljudskih resursa

u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva cjelokupnog

područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time,

omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških

ciljeva.

Cilj prioriteta 5.1: Obrazovanje odraslih pomaže pri rješavanju izazova i problema s kojima se

pojedinci susreću na tržištu rada na način da im se omogućava da poboljšaju

i osvježe svoje znanje i kompetencije. Obrazovanje odraslih je vitalni dio

cjeloživotnog učenja. No sudjelovanje odraslih u obrazovanju i

osposobljavanju je ne samo ograničeno, već i neuravnoteženo. Potrebno je

jačati kulturu kvalitete, posvećujući posebnu pažnju učenicima, stručnom

usavršavanju osoblja, kao i radu pružatelja usluga obrazovanja odraslih.

Provedba sustava priznavanja i potvrđivanja neformalnog i informalnog

učenja bitna je kao pomoć pri motivaciji odraslih. Cilj prioriteta je poboljšati

privlačnost i pristup obrazovanju odraslih, posebno odraslima s nižom

stručnom spremom, pripadnicima skupina u nepovoljnom položaju te

marginaliziranim skupinama građana.

Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, neaktivni

stanovnici

Civilno društvo

Stanovništvo LAG-a

Poduzetnici

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne institucije i organizacije, HKG,

HOK, HZZ, udruge

Indikatori


rezultati:

Broj programa osposobljavanja i usavršavanja

Broj polaznika programa osposobljavanja i usavršavanja

Broj osoba koje su se nakon završenog programa osposobljavanja i

usavršavanja zaposlile ili pokrenule vlastito poslovanje

Broj pripadnika organizacija civilnog društva i poduzetnika uključenih u

razmjenu informacija i pokretanje neformalnih programa usavršavanja


postizanjem cilja:

Problemi koji će se riješiti streme ka osiguranju načina poboljšanja znanja i

komptencija odraslih kako bi ih se kvalitetno uključili u aktivnosti zajednice

i učinkovitijem djelovanju na tržištu rada. Potrebno je povećati odraslima

pristup temeljnim vještinama kao što su pismenost, komuniciranje na stranim

jezicima, matematička kompetencija, temeljna kompetencija iz prirodnih

znanosti i tehnologije, digitalna kompetencija, građanske i poduzetničke

kompetencije. Osigurat će se druga prilika za kvalitetno obrazovanje i

osposobljavanje mlađim odraslim osobama i odraslima koji trebaju

poboljšati svoje temeljne vještine. U konačnici, početi će sa razvijanjem

inovativnih pristupa poučavanju i učenju kako bi se stvorile dodatni aspekti

konkurentnosti LAG-a Rovinjštine.


55

Cilj prioriteta 5.2: Populacija mladih osjeća niz problema u različitim dijelovima i/ili razinama

društvenog života koji ih nerijetko stavljaju na marginu. Jedan od

pokazatelja jest i njihov odlazak iz svojih domova u potrazi za poslovima i

mogućnostima samostalnog života. Mogućnosti mladih ljudi da ostvare svoje

potrebe i ispune svoja očekivanja limitirane su različitim nedostacima kao

što je nepostojanje pojedinih usluga i aktivnosti za mlade, te slaba efikasnost,

loš kvalitet i nedovoljan opseg pojedinih usluga koje se nude mladima. No

multikulturalnost i multinacionalost, koje su ujedno jedne od ključnih

prednosti LAG-a, otvaraju mladima široke mogućnosti za djelovanje,

provođenje aktivnosti i razmjenu informacija i ideja.

Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom

Civilno društvo

Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, institucije i organizacije vezane uz obrazovanje

i/ili kulturu i kulturne aktivnosti, udruge civilnog društva

Indikatori


rezultati:

Broj prostora namijenjenih za aktivnosti mladih

Broj programa i/ili aktivnosti u kojima su mladi voditelji ili partneri

Broj mladih uključenih u aktivnosti i programe koji doprinose stvaranju

kvalitetnijoj aktivnosti zajednice

Broj promidžbenih materijala koji govore o budućim i/ili provedenim

aktivnostima mladih

Broj pismenih i/ili audiovizualih materijala o

proizvodima/uslugama/radovima mladih


postizanjem cilja:

Problemi koji se ovim prioritetom rješavaju su višestruki. Prije svega

iskoristiti će se zapušteni prostori koje imaju svaka od JLS na području

LAG-a. Nadalje, omogućit će se mladima da se kroz različite aktivnosti koje

odgovaraju njihovim željama i potrebama, uključe u život zajednice i

doprinose cjelokupnoj zajednici na način da se kroz ponudu usluga,

proizvoda i radova koji proizađu iz spomenutih aktivnosti stvori

prepoznatljiva slika LAG-a Rovinjštine. Na taj će se način potaknuti mlade

da budu aktivni građani.

Cilj prioriteta 5.3: Cilj prioriteta jest osiguranje potpune integracije osoba s invaliditetom,

djece, žena te osoba treće životne dobi ostvarivanjem integracije na važnim

životnim područjima ravnopravnim sudjelovanjem u političkom, javnom i

kulturnom životu, u procesu odgoja i obrazovanja, u zapošljavanju,

zdravstvu i rehabilitaciji, u socijalnoj zaštiti, u pravnoj zaštiti i zaštiti od

nasilja, u istraživanju i razvoju i u drugom. Spomenute skupine stanovnika

nisu homogena skupina i ne doživljavaju sebe kao odvojenu populacijsku

skupinu nego su integralni dio zajednice u kojoj aktivnim uključivanjem

žive, rade i stvaraju. Upravo stoga, strategija LAG-a uvrstila je njih kao

ravnopravne sudionike u društvu pri čemu se naglasak stavlja na stvaranje

dodatnih aktivnosti kako se niti jedna od skupina ne bi u nekom aspektu

življenja osjećala izolirano.

Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, neaktivni

stanovnici

Stanovništvo LAG-a


HOK, HZZ, udruge


56

Indikatori


rezultati:

Broj aktivnosti i/ili programa namijenjenih marginaliziranim skupinama u

društvu

Broj sudionika aktivnosti i/ili programa

Broj promidžbenih materijala o dostignućima i planiranim aktivnostima

djece, žena osoba s invaliditetom te osoba treće životne dobi

Broj prostorija prenamijenjenih za aktivnosti osoba s invaliditetom, djece,

žena te osoba treće životne dobi

Broj izgrađenih prilaza i/ili opremljenih prostorija kako bi se osobama s

invaliditetom omogućilo sudjelovanje u političkim, društvenim i kulturnim

javnim aktivnostima

Broj uređenih edukativnih parkova (npr. životinjski park u kojemu će se

djecu učiti o životinjskom svijetu i/ili načinima i prednostima zdrave

prehrane)

Broj turističkih vodiča za osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima


postizanjem cilja:

Stvaranjem kvalitetne socijalne mreže, promatrane skupine postaju aktivniji i

zadovoljniji, više su uključeni u život zajednice (npr. kino, kazalište,

organizirani sadržaji) i samim time zadovoljniji su položajem u društvu jer

imaju prilike pridonositi zajednici. Mogućnosti koje proizlaze iz

postavljenog prioriteta su velike, od stvaranja karakterističnih proizvoda koji

mogu biti sastavnica turističke ponude do pokretanja poslovanja koje će za

posljedicu imati da razvoj LAG-a bude održiv.

Cilj prioriteta 5.4: Ključna kompetencija razvijanja osjećaja za inicijativu i poduzetništvo

uključuju sposobnost pretvaranja ideja u djelovanje, rad u sklopu projekata i

timova, te učenje o funkcioniranju gospodarstva. Dobro osmišljeni programi

cjeloživotnog obrazovanja mogu poduprijeti razvijanje ove kompetencije

potičući inicijativnost, inovativnost i kreativnost te uspostavljajući

partnerstva s poslovnim sektorom. Projekti u okviru ovoga prioriteta trebaju

poduprijeti jače povezivanje s poslovnim sektorom kako bi strukovno

obrazovanje i osposobljavanje više odgovaralo potrebama tržišta rada. Cilj

svakog od programa treba biti poboljšanje vezano za utvrđivanje sektora i

predviđanje potreba za vještinama i kompetencijama te njihovo bolje

uključivanje u strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Ciljane skupine: Civilno društvo

Stanovništvo LAG-a

Poduzetnici


HOK, HZZ, udruge

Indikatori


rezultati:

Broj programa osposobljavanja i usavršavanja koji odgovaraju na potrebe

tržišta rada

Broj polaznika programa osposobljavanja i usavršavanja koji odgovaraju na

potrebe tržišta rada

Broj osoba koje su se nakon završenog programa osposobljavanja i

usavršavanja pokrenule vlastito poslovanje

Broj poduzetnika uključenih u razmjenu informacija i pokretanje

neformalnih programa usavršavanja

Broj programa osposobljavanja i usavršavanja koji u svojim modulima

koriste inovativne načine učenja i podučavanja


57


postizanjem cilja:

Usklađivanjem programa osposobljavanja i usavršavanja temeljem

potreaživanja tržišta rada, ali i samog gospodarstva u cjelini, doprinijeti će

tome da će svaki od stanovnika dobiti aktivnu (kroz usavršavanje) podršku

za djelovanje, za iskorištavanje svojim mogućnosti, znanja i vještina.

Društveno odgovorno poslovanje postati će sastavnim dijelom poslovne

zajednice. A sve spomenuto doprinijeti će da razvoj LAG-a bude kontinuiran

te neovisan o oscilacijama u gospodarstvu, jer će se prilagodljivost i želja za

radom pokazati pokretačima uspjeha.

4. Strategija izrade i provedbe Strategije

4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije

Razloga za osnivanje bilo je nekoliko. LAG obuhvaća područje koje se suočava razvojnim

problemima u vidu niske stope zaposlenosti, niskog gospodarskog rasta i s time povezani ustrajni

trend depopulacije. Nadalje, dodatan cilj osnivanja LAG je pomoći ruralnim područjima da drže korak

s urbanim regijama, te naučiti korisnike kako oblikovati, voditi i primijeniti participacijski proces

planiranja na lokalnoj razini.

Hodogram aktivnosti

Aktivnosti 2013.godina Veljača Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Predstavnici općina Bale, Kanfanar i Žminj te Grada Rovinja potpisali Sporazum o postupku i mjerama za osnivanje Lokalne akcijske grupe (LAG) Rovinjštine

Stručna edukacija organizacijskog odbora

Seminar „Osnivanje Lokalne akcijske grupe Rovinjština“ - cilj upoznati širu javnost sa procesom osnivanja Lokalne akcijske grupe – LAG, prednostima uključivanja u LAG

Seminar „Osnivanje Lokalne akcijske grupe Rovinjština“

Osnovana Lokalna akcijska grupa - LAG „Rovinjština" koja obuhvaća područje Grada Rovinja-Rovigno te Općina Bale-Valle, Kanfanar i Žminj.

Prva radionica vezana uz izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a Rovinjštine

Druga radionica za SWOT analizu - radionica sa prevezana uz izradu LRS LAG-a, s predstavnicima javnog, privatnog i civilnog sektora – SWOT analiza

Treća radionica vezana uz izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a Rovinjštine – usvajanje SWOT-a, definiranje vizije, slogana, ciljeva

Usvajanje LRS LAG-a Rovinjštine

Primjenom ključnih elemenata održivog razvoja, Lokalna akcijska grupa (LAG) "Rovinjštine"

pristupila je izradi lokalne razvojne strategije te utvrdila razdoblje za njezinu provedbu (2013. – 2014.


58

godine). Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a "Rovinjštine" zasnivale su se na sedam

osnovnih LEDAER načela

• primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,

uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije,

• plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva,

• postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti,

• utjecaj provedbe strategije na okoliš,

• održivost strategije bez sredstava javne pomoći,

• plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije,

• praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za

ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata,

• LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u

zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a.

• Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što

najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih

mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz

različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a

"Rovinjštine"

Radionice za izradu LRS-a nisu bile usmjerene samo na izradu samog strateškog dokumenta, već

prvenstveno prema osvješćivanju potrebe suradnje svih razvojnih sektora, javnog, civilnog i privatnog,

te prihvaćanju svih dobrih razvojnih ideja bez obzira od kuda su pristigle.

Za provedbu postupka izrade formirana je posebna radna grupa iz redova predstavnika javnog,

civilnog i poslovnog sektora koju su činili, te su pod vodstvom stručnog savjetnika UNDP-a, proveli

postupak izrade koji se zasnivao na prethodnim pripremama svih potrebnih materijala za raspravu koji

su se članovima radne grupe dostavljali elektroničkim putem najmanje sedam dana prije sastanka,

zajedničkih sastanaka na kojima su se odluke i zaključci donosili konsenzusom, pripreme za

prezentaciju inicijativnom odboru LAG-a, te uključivanjem i raspravom sa širim krugom razvojnih

dionika oko važnih dijelova strategije.

Analiza stanja temelji se kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Za izradu strategije

posebno su bili izrađeni upitnici. Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAG-a, koristeći

službene baze podataka i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz Popisa stanovništva iz

2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i

brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani. Podaci Popisa

stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u

ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima, obrazovna struktura,

broj osoba kojima je potrebna pomoć druge osobe prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti,

nepismenost te informatička pismenost.

Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih kultura i

poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za statistiku, no

kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa poljoprivrede 2003.

nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u

poljoprivredi (površine i broj OPG), korišteni su i podaci APPRR-a iz 2012.godine. Za potrebe

praćenja trenda gospodarskih aktivnosti na području LAG-a korišteni su statistički pokazatelji HGK,

HOK i HZMO-a.

Pripremi izrade Strategije prethodila je i izrada i elektronička dostava spomenutih jedinstvenih

upitnika za prikupljanje aktualnih podataka o stanju u prostoru kako bi se dionici izrade LRS upoznali

i s načinom i izvorima podataka potrebnih za njezinu provedbu u kasnijem razdoblju, ali i izrada i

elektronička dostava jedinstvenog obrasca kreiranog posebno za LAG, za prikupljanje projektnih ideja

širokog kruga razvojnih dionika iz svih sektora.


59

Skupština (dobna i spolna struktura), Odbori....uspostavljanje tijela i uređivanje načina djelovanja

LAG-a. Skupština LAG-a Rovinjštine ima 101 člana. Upravni odbor LAG-a ima 9 članova, od čega

su 4 žene i 5 muškaraca. Nadzorni odbor ima tri člana (3M).

4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina,

uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u

zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim

skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će

prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje

aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji

tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa ospsobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG

će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj

viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost

cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu

promovirati kao područje područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i

jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.

LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u

svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost

cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu

promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti

te jednakih mogućnosti za sve.

Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše

ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja.

Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste

jedinstvene prednosti područja LAG-a “Rovinjštine”. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan

proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem

osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj

viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim

djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i

stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.

LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao zavidnu razinu uvažavanja

načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez

obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbe,

društvenog položaja ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u

kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru

implementacije strategije.

Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina LAG je u samom

postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu

uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike

područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,

izborazbi, društvenom položaju ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će

ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u

okviru implementacije strategije. LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i

marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. LAG će

prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje


60

aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji

tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa ospobljavanja za uključivanje u tržište rada.

Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve

mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika

ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom

međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i

prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja

prostora koje ih je oblikovalo.

Provedbeno tijelo LAG-a, kao i svi njegovi članovi, pred sobom imaju složen zadatak koji obuhvaća

razvoj projekata koji uvažavaju potrebe i imaju utjecaj na cjelokupno područje LAG-a, brinu se za

odabir, razradu i kandidiranje projektnih ideja/aplikacija koji doprinose ostvarenju strategije i njezinih

ciljeva; jačaju kapacitet lokalnih zajednica za sudjelovanje u provedbi strategije, jačaju društveni

kapital i kreiraju identitet područja; brinu se za aktivno uključivanje marginaliziranih i ugroženih

društvenih u provedbu strategije.

4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Tabela 22 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Prioritetne

programske

aktivnosti

Vrijeme provedbe 2013-2014

2013 2014

IV I II III IV

Strateški cilj 1

1.1.

1.2.

1.3.

1.4.

1.5.

1.6.

1.7.

1.8.

Strateški cilj 2

2.1.

2.2.

2.3.

Strateški cilj 3

3.1.

3.2.

Strateški cilj 4

4.1.

4.2.

4.3.


61

4.4.

Strateški cilj 5

5.1.

5.2.

5.3.

5.4.

Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog razdoblja

implementacije strategije 2013-2014, ali s različitim intenzitetom; u gornjoj tablici prikazani su

indikativno. Ova LRS predstavlja samo ishodišnu smjernicu za razdoblje 2015-2020.

4.4 Sposobnost upravljanja javnim sredstvima

Lokalna razvojna strategija, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna

sektora razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih

prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih problema,

razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat pomoću kojeg

Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i postiže ukupan razvoj

područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom razvoju područja, čime se,

sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije.

Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za

suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i održivu

strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju. Različitost

stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog razvoja, koji uključuje različite

organizacije, institucije i pojedince u području LAG-a, a koji su postigli kosenzus oko zajedničkih

razvojnih smjernica područja, omogućilo je usvajanje načela održivog integriranog ruralnog razvoja i

upravljanja njime.

Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa, te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i

pružatelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, putem programa stjecanja znanja i vještina imat će

dugoročan utjecaj na održivost strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom aktivnosti u duhu

načela održivosti i integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom prema načelima LEADER

programa. Jačanje ljudskih resursa, implementacijom aktivnosti lokalne razvojne strategije, pridonijeti

će održivosti jedinica lokalne samouprave, te im omogućiti povećanje financijskih sredstava kojima će

raspolagati, te poboljšanje upravljanja javnim proračunskim sredstvima na učinkovitiji način, budući

su jedinice lokalne samouprave nositelji ukupnog razvoja svojih lokalnih zajednica. Također, jačanje

ljudskih resursa u civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja

znanja i vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz

drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za opću

društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije. Konačno,

jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva cjelokupnog

područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time, omogućiti i održivost

implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva.

Osposobljavanje članova LAG-a, uspostava stalnog ureda LAG-a s njegovim voditeljem, također će

pridonijeti održivosti strategije, budući da će se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite

natječaje, osigurati dodatna sredstva za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom.

Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo

umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važno je


62

napomenuti kako članovi LAG-a već imaju iskustvo u provedbi IPA projekata, kao i projekata

financiranih sredstvima iz drugih programa EU, što dokazuje njegovu sposobnost upravljanja javnim

sredstvima.

Grafikon 11 Fiskalni kapacitet LAG-a Rovinjštine

Izvor: Državni ured za reviziju, podaci izvješća 2011.

No ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a. Razvoj se ne

odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti

razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog

područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom

međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i

prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja

prostora koje ih je oblikovalo.

4.5 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš

Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje

prostorom definirano je i ugrađeno u strateške ciljeve LRS, kako u razvoj gospodarstva tako i u razvoj

komunalne infrastrukture. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine naznačena je

kao najviše rangiran prioritet što pokazuje uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne

resursne osnove, što je i detaljno prikazano u osnovnoj SWOT analizi. Temeljem toga, sve

gospodarske aktivnosti moraju se provoditi sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, te su dužne pribaviti

studiju ili elaborat utjecaja na okoliš od ovlaštenih konzultantskih tvrtki. Predložene aktivnosti po

definiranim ciljevima neće imati negativog utjecaja na okoliš, već vode smanjivanju istog. One,

također, naglašavaju kako je očuvan okoliš i bogati prirodni resursi jedna od važnijih prednosti, dok se

devastacija prirodnih resursa smatra potencijalnom prijetnjom. Mogućnosti korištenja okoliša kao

sredstva za privlačenje stranih izravnih ulaganja ili, pak, jačanje i/ili razvoj opsega sektora zaštite

okoliša mogle bi se dodatno razraditi kao čimbenik povećanja regionalne konkurentnosti. Lokalna

razvojna strategija dala je velik naglasak na očuvanje visoko vrijedne prirodne baštine i okoliša te dala

posebnu stratešku potporu razvoju i uporabi obnovljivih izvora energije, dok je održiv razvoj postavila

kao nadređen horizontalni cilj kojem moraju težiti, i u sebi imati ugrađen, svi implementacijski

razvojni projekti LAG-a.

4.6 Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći

Strategija je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i rasprave, pri čemu su svi

ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe, a nadalje u konzultacijama s

cijelim inicijativnim odborom LAG-a koji, nakon formalnog osnivanja, predstavlja skupštinu LAG-a.


63

Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira

odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na

lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2013-2014. te stvara dobre temelje za kreiranje

novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020.

Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS biti će prikupljena članarinom predstavnika svih

sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i

apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja, te za sredstva namijenjena

provedbi programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Članarine koje je LAG predvidio, sistematizirane su po kategorijama: JLS 3.000,00 kn, udruge 150,00

kn, OPG, obrtnici i tvrtke 200,00 kn, TZ 500,00 kn, te škole,vrtići 200,00 kn. LAG će organizirano

pristupiti poticajnim sredstvima županijske razine za potrebe svojih stanovnika i gospodarstvenika, ali

pružati potporu privatnom sektoru, organizacijama i institucijama, sa svog područja, za apliciranje na

poticajna razvojna sredstva nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja. LAG će poticati

objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i

međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja LAG-

a. Tijekom prvog dijela provedbenog razdoblja LRS, LAG će postati relevantan razvojni dionik

sposoban pružati potporu i logistiku potrebnu za provedbu objedinjenih poticajnih sredstava različitih

izvora i nositelja.

U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne manifestacije i sajmove

s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih proizvoda i usluga, te i tim putem

stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju strategije, tako da će održivost strategije

biti osigurana.

Lokalna razvojna strategija je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat

suradnje svih JLS dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će se koristiti za

postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe i trenutačne mogućnosti

naznačenog područja. Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje

ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost

aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2013-2014. te stvara dobre

temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje

2014.-2020.

Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj instrument

praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili nedostatake u radu i

provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju aktivnosti vezanih uz provedbu

LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća

o radu LAG-a i provedbi LRS.

Program rada temeljit će se na programu rada i provedbe projekata svih partnera okupljenih pri izradi

LRS za razdoblje 2013-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će imati mogućnost

izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će dva puta godišnje objavljivati

natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi zainteresirani imat će mogućnost dostave

projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a.

4.7 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014

Tabela 23 Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3

IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.


64

Indikativan broj projekata

naveden u LRS za

razdoblje 2013. – 2014.

Plan potrebnih sredstava

(javna potpora) za

realizaciju projekata za

razdoblje

2013. – 2014., kn

2013. 2014. 2013. 2014.

101 – »Ulaganje u poljoprivredna

gospodarstva u svrhu restrukturiranja i

dostizanja standarda Zajednice«

103 – »Ulaganja u preradu i trženje

poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu

restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja

standarda Zajednice«

301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne

infrastrukture«

302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih

gospodarskih aktivnosti«

UKUPNO

Svjesni da je APPRRR tijekom ljeta 2013. objavio na svojim internetskim stranicama informaciju da

do daljnjega neće biti objave natječaja za korištenje IPARD sredstava, sudionici radne skupine za

izradu LRS-a ipak su odlučili o popunjavanju ove tablice. Razlog za spomenuto nalazi se u činjenici

da i oni sami žele uvidjeti interes među svojim građanima o područjima budućih projekata, kako bi

pravovremeno omogućili savjetodavnu i inu podršku.

4.8 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i

indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti

Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za

suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i održivu

strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju. Različitost

stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog razvoja, koji uključuje različite

organizacije, institucije i pojedince u području LAG-a, a koji su postigli kosenzus oko zajedničkih

razvojnih smjernica područja omogućilo je usvajanje načela održivog integriranog ruralnog razvoja i

upravljanja njime. Metodologija izrade strategije doprinjela je formiranju jakih, dugoročnih veza na

području LAG-a usmjeravanjem aktivnosti na različite oblike suradnje putem partnerskih odnosa, te

omogućila razvoj mreže institucija, organizacija i poduzetnih pojedinaca koji su svi usmjereni ka

postizanju zajedničkih strateških ciljeva.

Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a „Rovinjštine“ obuhvaća stalno praćenje,

mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i

učinkovitosti projekata.


65

Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni

pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće

praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je

dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog odbora,

Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a.

Skupština je predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAG-a. Skupštinu čine svi članovi LAG-a

odnosno zastupnici kolektivnih članova/članica LAG-a određeni na način utvrđen zakonom odnosno

aktima tih organizacija. Svaki kolektivni član LAG-a ima jednog zastupnika u Skupštini LAG-a.

Zastupnici kolektivnih članova LAG-a mogu biti razriješeni dužnosti, ako ih opozove organizacija

koja ih je izabrala. Za donošenje pravovaljanih odluka Skupštini mora prisustvovati natpolovična

većina od ukupnog broja članova. Upravni odbor je kolektivno i koordinativno tijelo LAG-a koji

organizira i obavlja tekuće poslove LAG-a između dvije sjednice Skupštine, te donosi odluke iz svoje

nadležnosti. Upravni Odbor ima do devet članova koje iz svog sastava bira Skupština na vrijeme od

četiri godine, s tim da mogu biti ponovo izabrani na istu dužnost. Predsjednik i Dopredsjednik LAG-a

članovi su Upravnog odbora po položaju, a Predsjednik LAG-a je ujedno i Predsjednik Upravnog

odbora. Nadzorni odbor je tijelo kontrole rada LAG-a. Nadzorni odbor ima Predsjednika i dva člana,

koje bira Skupština iz redova članova Skupštine na vrijeme od četiri godine. Nadzorni odbor donosi

odluke većinom glasova.

Za implementaciju praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG mora:

• uspostaviti bazu podataka, odnosno, bazu projektnih ideja za realizaciju aktivnosti strategije,

koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava indikatora mjerenja provedbe

aktivnosti,

• pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno, narativnih i

financijskih), te

• mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante

evaluacija).

Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te

identificirale sve potecijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo praćenje

financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim

okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških ciljeva.

Redovito praćenje će se provoditi putem:

• pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi strategije i postizanja ciljeva,

temeljem definiranih pokazatelja napretka, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno

aktivnosti, kako su definirani strategijom u Poglavlju 3,

• izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/ gospodarskog

sektora s područja LAG-a,

• pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu i provedbi strategije, temeljem godišnjeg

operativnog plana implementacije strategije,

• pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju

aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.

Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na godišnjoj

razini u svrhu ocjene:

• prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,

• napretka u ispunjavanju ciljeva

• prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu praćenja i

vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a

• primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti LAG-a


66

• te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova

rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi strategije

(procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)

4.9 Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će

LAG izdati pismo preporuke i načine sprječavanja sukoba interesa

Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih ideja ima

za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a Rovinjštine.

Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu se

unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne,

privatne i civilne organizacije. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili

pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju Lokalne

razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2013.-2014., te predstavlja temelj za naredno

programsko razdoblje 2014.-2020.

Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg se

prikupljaju osnovni podaci o projektim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te provesti

informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i

stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja će se provoditi putem javnih glasila, elektroničkim

medijima ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima. Projektne ideje moraju biti

usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi

komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i

strateških razvojnih ciljeva LAG-a.

U situacijama u kojima se za prijedlog projekta traži Pismo potpore, potrebno je voditi računa o

nekoliko koraka. Radi operativnosti procedure, pismeno se dostavlja pisani prijedlog projekta. Nakon

što se zaprimi pismeni prijedlog projekta i zamolbe (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i

web stranici LAG-a), izdaje se potvrda zaprimanja. Vrši se provedba evaluacije usklađenosti s LRS od

strane evaluacijske komisije LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluacijsku

komisiju čini po jedan predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član Evaluacijske komisije ne

može biti i podnositelj zamolbe za Pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa. Nakon

provedbe evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga Evaluacijska komisija dostavlja

Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore. (Dodatak 3)

Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane

predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, Upravni odbor LAG-a,

mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku 15 dana od zaprimanja pisane zamolbe za izdavanjem

Pisma potpore.

Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2014-te godine, kako bi se LRS

mogla prilagoditi proračunskom razdoblju 2014.-2020.

4.10. Projekti koji su se provodili/se provode iz drugih izvora financiranja

Članovi LAG-a već imaju dugogodišnje iskustvo u provedbi CARDS, PHARE i IPA projekata, što

razvidno dokazuje njegovu sposobnost upravljanja javnim sredstvima.


67

Projekti koje su provodili grad i općine na području LAG bili su financirani kako iz inozemnih tako iz

lokalnih izvora. Iz lokalnih izvora sredstva u iznosu od 7.270.740,11 HRK dobivena su od strane

Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva regionalnog

razvoja, Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost. Vezano uz inozemne izvore, radilo se o sredstvima dobivenim iz programa IPA (II

Adriatic i IIIa), PHARE 2005, Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Program

Inteligentna energija u Europi (CIP IEE) te Regio di Veneto u iznosu od 4.128.539,60 €. Tematika

projekata je bila izgradnja/nadogradnja/obnova pojedinih elemenata društvene infrastrukture,

poduzetničke infrastrukture, kulturne baštine te korištenje obnovljivih izvora energije i uporaba

energetske efikasnosti. Svi projekti koji su provedeni bili su hard tematike, dok je tek jedan „Trees

have a heartbeat too“ bio soft tematike, upoznavajući djecu o nužnosti i mogućnostima zaštite okoliša.

5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima

Lokalna razvojna strategija, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa

ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim

ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih

strateških razina.

Kako sve jedinice lokalne samouprave LAG-a pripadaju Istarskoj županiji, važno je da LRS LAG-a

bude usklađena sa županijskim starteškim razvojnim prioritetima. Svrha usklađivanja na regionalnoj

razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine, a u

svrhu što kvalitetnije realizacije LRS.

Također, Lokalna razvojna strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima

nacionalne razine i to prvenstveno Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013, jer je

LRS provedbeni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na lokalnom području, kao

provedbenog programa Strategije ruralnog razvoja). Nacionalni strateški referentni okvir je krovni

strateški dokument kojim se utvrđuje strategija ulaganja iz fondova koji su na raspolaganju Republici

Hrvatskoj od stupanja u članstvo Europske unije, točnije, strukturnih fondova (Europski fond za

regionalni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezijskog fonda.Strateški okvir za razvoj predstavlja

krovni strateški razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika

Republike Hrvatske. Prilikom oblikovanja ciljeva, bilo je važno i pokazat usklađenost sa SRFO-om,

kako bi se LAG, kao dio Europske unije, razvijao u skladu sa postavljenim načelima i ciljevima.

Tabela 13 Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima

Strateški ciljevi Ciljevi ŽRS Istarske

županije 2011.-2013-

Ciljevi Nacionalnog strateškog

referentnog okvira 2013.

SC 1. Razvoj poduzetništva i

poduzetničke infrastrukture

uz diverzifikaciju

gospodarskih aktivnosti

SC 1 Konkurentno

gospodarstvo

3. Veća konkurentnost MSP-a i

podrška gospodarstvu

zasnovanom na znanju

4. Poboljšanje učinkovitosti tržišta

rada, razvoj ljudskog kapitala i

jačanje socijalne uključenosti

SC 2. Razvoj socijalne i

društvene infrastrukture

SC 2 Razvoj ljudskih resursa i

visok društveni standard

1. Razvoj suvremenih prometnih

mreža i povećana pristupačnost

regija


68

SC 3. Uravnotežen i održivi

razvoj

2. Poboljšanje okolišne

infrastrukture i kvalitete

povezanih usluga

SC 3. Razvoj inovativnosti i

inovacija uz istovremenu

promociju korištenja


SC 1 Konkurentno

gospodarstvo

3. Veća konkurentnost MSP-a i

podrška gospodarstvu

zasnovanom na znanju

SC 3. Uravnotežen i održivi

razvoj

SC 4. Revitalizacija

kulturnog materijalnog i

nematerijalnog naslijeđa uz

isrovremeno očuvanje

prirodne baštine i zaštite

okoliša

SC 4. Prepoznatljivost

istarskog identiteta

2. Poboljšanje okolišne

infrastrukture i kvalitete

povezanih usluga

SC 5. Razvoj ljudskih

potencijala

SC 1 Konkurentno

gospodarstvo

4. Poboljšanje učinkovitosti tržišta

rada, razvoj ljudskog kapitala i

jačanje socijalne uključenosti

SC 2 Razvoj ljudskih resursa i

visok društveni standard

Svi ciljevi i prioriteti LRS su postavljeni u skladu sa nacionalnom i EU razinom prioritetnih osi

ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima tri prioritetna cilja: jačanje konkurentnosti

poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete života u ruralnim

područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka tematska os odgovara jednom od

prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i njihove regije moraju rasporediti sredstva

za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi, ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje

odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom

zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao pristup LEADER (4. Os LEADER).

Označavanje, odnosno, usklađenost s prioritetima (osima) nadređenih strateških dokumenata

usmjerena je na ciljeve kojima se želi ostvariti prioritete kao i provedbu aktivnosti, a oni su postavljeni

široko i otvoreno za nove inicijative. Ovakva struktura određuje usklađenost dugoročnih strateških

ciljeva LRS-a s izvorima financiranja aktivnosti koje doprinose njihovu ostvarenju.

6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000


69

Izvor: JLS 2013.

7. Dodaci

7.1 Dodatak 1 – Naselja u JLS i TUG područja

Br. Općina/Grad Naselja po

abecedi

Broj

stanovnika

2001

Broj

stanovnika

2011

TUG

kategorija

(KO –

broj

kategorije)

Površina

naselja/km2

1 Rovinj

Rovinj - Rovigno 13.467 13.056 64,0

2 Rovinjsko selo 767 1.238 15,0

1 Bale Bale - Valle 886 936 38,7


70

2 Golaš 92 114 11,6

3 Krmed 69 77 33,1

1

Kanfanar

Barat 69 60 4,4

2 Brajkovići 84 94 483483m²

3 Bubani 53 58 1,7

4 Burići 81 35 3,2

5 Červari 41 37 3,4

6 Dubravci 10 8 717972,5m²

7 Jural 15 20 3,4

8 Kanfanar 473 507 6,1

9 Korenići 40 29 5,0

10 Kurili 31 38 6,5

11 Ladići 40 34 2,8

12 Marići 121 140 1,2

13 Maružini 78 83 3,6

14 Matohanci 69 87 426251,0m²

15 Mrgani 45 36 5,0

16 Okreti 38 40 3,3

17 Putini 46 69 1,3

18 Sošići 57 61 828100,0m²

19 Šorići 41 84 6,4

20 Žuntići 25 25 465965,5m²

1

Žminj

Balići I 64 62 2,0

2 Benčići 140 116 1,1

3 Cere 132 146 2,6

4 Debeljuhi 137 119 2,2

5 Domijanići 123 120 3,3

6 Gradišće 56 50 3,2


71

7 Gržini 147 141 5,7

8 Jurići 118 97 1,9

9 Karlovići 35 44 1,0

10 Klimni 74 60 1,3

11 Krajcar Breg 52 50 1,9

12 Krculi 145 133 4,4

13 Kresini 21 21 1,1

14 Križanci 138 151

1,9

15 Krničari 64 96 890673,0m²

16 Kršanci 77 76 1,9

17 Laginji 134 143 5,0

18 Matijaši 57 55 1,8

19 Modrušani 119 118 1,4

20 Mužini 99 83 2,7

21 Orbanići 93 106 1,3

22 Pamići 102 112 977966,5m²

23 Pifari 30 26 1,6

24 Prkačini 33 32 738283m²

25 Pucići 36 31 1,5

26 Rudani 108 108 3,8

27 Šivati 87 83 1,4

28 Tomišići 114 135 2,5

29 Vadediji 68 64 1,6

30 Vidulini 44 36 890697,5m²

31 Zeci 37 33 1,6

32 Žagrići 41 38 3,6

33 Žminj 722 798 3,2

Izvor: DZS Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011., http://geoportal.dgu.hr/viewer/

7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. i 2014. godinu –

PRIJEDLOG

Vrijeme provedbe – 2013 - 2014

Aktivnost

IV I II III IV

Financiranje / Izvori

Prikupljene članarine (???)

Mjera 202 – LEADER

http://geoportal.dgu.hr/viewer/


72

Ostali izvori (donatori, sponzori itd.)

(???)

Uspostava ureda LAG-a,

Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja

Postavljanje web stranice

Stvaranje promotivnih materijala

Organiziranje obrazovanja

zajednice

Podrške lokalnim IPA

podnositeljima

Prisustvovanje događajima u

zajednici, festivalima i sajmovima

zajedno s članovima

Odobravanje projekata za provedbu

Uvesti i podržavati projekte koji su

u tijeku

Upravljanje LAG-om

Pripreme za akreditacije

Koordiniranje redovitih sastanaka

odbora

Koordinacija redovne skupštine

Istraživanja u zajednici

Organiziranje novih lokalnih

strategija

Stvaranje partnerstva s drugim

lokalnim akcijskim grupama,

nacionalno i međunarodno

Edukacije i radionica

Promocije i marketing

Organizacijsko upravljanje

Evaluacije (kvartalno)

Financijska konstrukcija (kvartalni)

Prihod

Rashod


73

7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS

Kriteriji za odabir projektnih ideja

Kriteriji Maks.

broj

bodova

Ostvaren

broj

bodova

Objašnjenje

evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška

integracija

Projektna ideja usklađena je sa strateškim

ciljevima nacionalne i EU razine te IPARD

programom

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost s

LRS

Projektna ideja usklađena je sa strateškim

programskim ciljevima i prioritetima LRS

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0


10

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i

promociji tradicijske baštine, vještina i

metoda

revitalizacija/promocija tradicijske

baštine, vještina i metoda - 10

bodova

modernizacija tradicionalnih metoda,

usluga i proizvoda u području – 5

bodova

ako NE – 0

Projektna ideja promovira i uvodi nove

tehnologije, metodologije, znanja i vještine

uvođenje/promocija nove

tehnologije, metoda, znanja i vještina

– 10 bodova

ako NE – 0

10

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku

konstrukciju (osigurano financiranje)

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0


Napomena: Ovaj kriterij se primjenjuje

isključivo u slučaju potpore projektnim

prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet

100% financiranja prije odobrenja povrata

sredstava

Projektna ideja ima osigurano minimalno

50% vlastitih sredstava (za projekte koji

moraju imati osigurano min. 50% vlastitih

izvora financiranja)

ako ima 75% - 10 bodova

ako ima 50-75% - 5 bodova

ako ima manje od 50% - 0 bodova

10


74

Ujednačen

razvoj cijelog

područja

Projektna ideja pridonosi ujednačenom

razvoju cijelog područja LAG-a

projektna ideja pridonosi

ujednačenom razvoju svih 4 JLS – 6

bodova


ujednačenom razvoju 2 JLS – 4 boda


ujednačenom razvoju 1 JLS – 2 boda

Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni

su za sve stanovnike područja LAG-a (nova

radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj

poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)

ako DA – 4 boda

djelomično – 2 boda

ako NE – 0 bodova

10

Uključenost

lokalne

zajednice

U realizaciju projektne ideje uključeni su

predstavnici više sektora (javni, privatni,

civilni)

uključeni predstavnici sva 3 sektora –

3 boda

uključeni predstavnici 2 sektora – 2

boda

uključeni predstavnici 1 sektora – 1

boda

Projektna ideja kreirana je i bit će provedena

primjenom načela „odozdo prema gore“

ako DA – 3 boda

ako NE – 0 bodova

6

Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih

sredstava

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 bodova

5

Razvoj

gospodarstva

Projektna ideja predviđa održivo korištenje

postojećih resursa (omogućuje poštivanje

načela održivog razvoja)

Ako DA – 5 bodova

Ako NE - 0 bodova

Projektna ideja doprinosi povećanju

vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga,

uvodi nove proizvode i usluge

Ako DA – 5 bodova

Ako NE – 0 bodova

10

Upravljanje

projektima

Ocjena sposobnosti i reference

podnositelja/nositelja projektnog prijedloga

3 i više uspješno provedenih

projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur

– 5 bodova

2 i više uspješno provedenih

projekata vrijednosti veće od 5.000

Eur – 4 boda

1 uspješno proveden projekt

vrijednosti veće od 5.000 Eur – 2

4


75

boda

Nema provedenih projekata

vrijednosti veće od 5.000 Eur – 0

bodova

Jednake

mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni,

žene, mladi, osobe s posebnim potrebama,

osobe treće životne dobi i dr.

marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski

ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro

poduzetnci i dr.)

Projektna ideja uključuje 2 i više

prioritetnih ciljanih skupina LAG-a –

5 bodova

Projektna ideja uključuje 1

prioritetnu ciljanu skupinu LAG-a –

3 boda

Projektna ideja ne uključuje

prioritetne ciljane skupine LAG-a – 0

bodova

5

Utjecaj na

okoliš Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova

Pozitivan utjecaj – 4 boda

Neutralan – 1 bod

Negativan utjecaj na okoliš, moguće

onečišćenje ili ugrožavanje okoliša –

0 bodova

5

Specifični kriteriji

Projektna ideja realizira prioritetne projektne aktivnosti

LRS 2012.-2015.

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Projektna ideja doprinosi identitetu područja LAG-a

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih i tradicijskih

vrijednosti područja LAG-a

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na

području LAG-a

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Ukupan broj bodova:

100

7.4. Dodatak 4 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000

- Prijedlog pSCI podrucja -

Predmetno područje:


76

Akvatorij zapadne Istre

CILJNA STANIŠTA

(Dodatak I HD)

Natura kod Stanište naziv

1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem

8330 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske

špilje

Limski zaljev – kopno

CILJNA STANIŠTA

(Dodatak I HD)


8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom

vegetacijom

Šire rovinjsko područje

CILJNE VRSTE (Nacionalno važne vrste)

Znanstveni naziv Hrvatski naziv

Lestes virens mala zelendjevica

Ophrys apifera pčelina kokica

Ophrys fuciflora bumbarova kokica

Orchis papilionacea crveni kaćun

CILJNA STANIŠTA

(Dodatak I HD)


1210 Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na

obalama s organskim nanosima (Cakiletea

maritimae p.)

1150* Obalne lagune

8310 Špilje i jame zatvorene za javnost

1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

6220* Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea

CILJNA STANIŠTA

(Dodatak I HD)


8330 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske

špilje

1170 Grebeni

1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem

1160 Velike plitke uvale i zaljevi

Otoci rovinjskog područja – podmorje

CILJNA STANIŠTA

(Dodatak I HD)


1170 Grebeni

Jama kod Burići

CILJNA STANIŠTA

(Dodatak I HD)


8310 Špilje i jame zatvorene za javnost


77

- Prijedlog SPA podrucja -

Predmetno područje: LAG

Rovinjštine

Akvatorij zapadne Istre

CILJNE VRSTE (Dodatak I BD) LEGENDA: G = gnjezdarice; P =

preletnice; Z = zimovalice

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Status vrste

Alcedo atthis vodomar Z

Gavia arctica crnogrli plijenor Z

Gavia stellata crvenogrli plijenor Z

Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G

Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z

Izvor: DZZP 2013.


78

8. Literatura

APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2012.

HOK – Statistička izvješća za 2011/2012

HGK – Statistička izvješća za 2011.

Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European Commission’s

proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno na:

http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB-

2A3F7DB09295

Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449,

Statistička izvješća, Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom odgoju i

osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjimškolama i

učeničkim domovima 2010/2011.,Zagreb

MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb

MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb

MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb

MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u

Republici Hrvatskoj, Zagreb

MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.

Pravilnik o provedbi mjere 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" unutar

IPARD programa; NN 53/2012; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_53_1337.html,


79

9. Objašnjenje metodologije

Prema metodologiji DZS:

- pod dječjim vrtićima – „Od pedagoške godine 2004./2005. proširen je obuhvat statističkog

istraživanja o dječjim vrtićima i na druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja,

tako da su sada obuhvaćena djeca u svim programima predškolskog odgoja – redovitim programima,

programu predškole, kraćim programima i programima predškolskog odgoja pri drugim pravnim

osobama."

- pod osnovnom školom se podrazumijeva - "Školom se smatra svaka skupina učenika koja prati

nastavu određene vrste i stupnja po istovrsnome nastavnom planu i programu na određenoj lokaciji. U

osnovnom obrazovanju školom se smatra i svaka područna škola."

- srednje škole - "Školom se u srednjem obrazovanju smatra svaka skupina učenika koja prati nastavu

određene vrste i stupnja po istovrsnomu nastavnom planu i programu na određenoj lokaciji. Broj

srednjih škola prikazan u tablicama veći je od stvarnog broja škola. Ako jedna srednja škola obuhvaća

nekoliko školskih jedinica različite vrste, npr. gimnaziju, tehničku, industrijsku i obrtničku školu,

svaka takva jedinica smatra se zasebnom školom i tako se prikazuje (u tablicama 2.1. i 5.1. u stupcu

"školske jedinice/odjeli"). Broj srednjih škola u kojima je nastava organizirana samo za jednu vrstu

programa (npr. gimnazija, tehnička, industrijska i obrtnička škola) prikazuje se u stupcu “samostalne”

škole."

- za invalidnost, prema DZS: " U Metodologiji Popisa 2001. invalidnost je definirana, u najširem

smislu riječi, kao stanje organizma nastalo zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane, čije su posljedice

trajno, djelomično ili potpuno smanjenje sposobnosti čovjeka za normalan društveni život, a time i za

privređivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak određenih sposobnosti koji nastaje zbog trajnih

promjena u zdravstvenom stanju i koji se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske

rehabilitacije. Prema Metodologiji Popisa 2001. u invalidnost nije uključen alkoholizam, osim u

slučaju kada je osoba imala rješenje o invalidskoj mirovini bez obzira na to što popisivač nije imao

uvid u dokumentaciju."

- za teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti - "Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o

postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ima li osoba

teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti.

Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor

na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrđuje teškoća

(invaliditet, oštećenje, hendikep). Potvrdan odgovor dale su osobe koje zbog neke dugotrajne bolesti,

invalidnosti ili starosti imaju teškoća u obavljaju svakodnevnih aktivnosti kod kuće, u školi, na poslu

itd. Teškoće mogu biti npr. pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč

nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu),

odijevanju, obavljanju osobne higijene te problemi s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i sl.

Ako je osoba imala neki kratkotrajni zdravstveni problem (do 6 mjeseci) koji ju je ograničavao u

obavljanju svakodnevnih aktivnosti, npr. slomljenu ruku ili nogu, gripu, upalu pluća i dr., na to pitanje

davao se odgovor “Ne“, dakle smatralo se da osoba nema teškoća."


80

NATURA 2000

Vezano uz Naturu 2000, službeno pojašnjenje koje se nalazi na njihovim web stranicama zašto možda

neki dijelovi (koji su zaštićeni kao park šuma ili nešto) nisu u tome je slijedeće - "NATURA 2000 -

Mreža morskih i kopnenih područja od međunarodne važnosti, izdvojenih za očuvanje rijetkih i

ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije.

Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju

Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o

pticama)."

Documents

Lokalna razvojna strategijarovinjhr.lin53.host25.com/wp-content/uploads/2016/11/LAG... · 2016. 11. 26. · Lokalna razvojna strategija „LAG Rovinjštine“ Strategia di sviluppo