LUTKARSKI IGROKAZ

Meri imunov: Lutkarski igrokazi nepresuan su izvor Metodi ki obzori 3(2008)2

83

Metodi ki obzori 3(2008)2 Stru ni rad

Professional Article UDK: 372.3 : 792.97

Primljeno: 5. 10. 2007.

LUTKARSKI IGROKAZI NEPRESUAN SU IZVOR DJE JEG STVARALATVA

Meri imunov, prof.

Sveu ilite Jurja Dobrile u Puli Odjel za obrazovanje u itelja i odgojitelja

S a e t a k

Lutkarski igrokazi izvor su i izazov za svakog kreativnog odgojitelja i za svako dijete. Da bi oni kod djece to doista postali, treba u djeci osvijestiti to sluaju, od-nosno to gledaju, razvijati njihovu znatielju i kreativno miljenje, a zatim ih nena-metljivo poticati na vlastiti izri aj.

Studentice predkolskog odgoja usvojile su odre ena znanja iz podru ja lutkar-stva i scenske kulture te su ih primijenile za vrijeme svoje prakse u dje jim vrti ima.

Lutka je bila izvrstan medij kojim su one uputile djecu na usvajanje odre enih odgojno-obrazovnih sadraja, a zatim ih potaknule na razli ite oblike stvaralatva.

Lutke i lutkarski igrokazi, kao sredstva motivacije djece na neku aktivnost, postaju izvori dje jeg stvaralatva. Ovim radom upravo se na to eljelo ukazati.

Klju ne rije i: dijete, igra, svijet lutaka, lutkarski igrokazi, odgojitelj, lutkar-ska improvizacija, izraavanje, kreativnost, stvaralatvo

Uvod

Svijet igre i svijet lutaka dva su najmatovitija i naj udesnija svijeta. Kada se ta dva svijeta udrue, nastaje svijet lutkarskog stvaralatva. Tome se svijetu najvie vesele djeca, a on za njih nenametljivo postaje riznicom znanja i odgoja.

Dijete se igra od dana ro enja. U svijetu igre dijete zadovoljava sve svoje potre-be, osje a se sretnim, zadovoljnim i uspjenim. Dijete se igra i kroz igru u i. Naj e e se igra s lutkom, njoj otkriva svoje tajne i matanja. Lutka smije i moe sve ono to di-jete ne smije i ne moe. Ona osloba a djetetovu kreativnost koja je preduvjet stvarala-tvu. Lutka u svijetu dje je mate mijenja mnotvo uloga. Uz nju dijete raste stvaraju i nove igre. Gotova lutka-igra ka manje angaira dijete u igri. Ona u igri oduzima djetetu kreativnost i stvarala ko sudjelovanje, do ega e ga dovesti druga vrsta lutke, a to je scenska lutka.


84

Sa scenskom lutkom dijete e se najprije upoznati u nekoj od predkolskih us-tanova, jaslicama i vrti u, rijetko u svome domu. Neka e predkolska djeca upoznati scensku lutku u profesionalnim lutkarskim kazalitima, a to je, na alost, kod nas pri-vilegija onih koji ive u ve im gradovima. Scenska lutka i igre s njom, dakle lutkarske igre, sastavni su dio predkolskog odgoja i obrazovanja, iako lutkarski medij u odgojno-obrazovnoj praksi ne zauzima mjesto koje mu po vanosti pripada.

Mogu nosti uporabe lutke u dje jim vrti ima raznovrsne su. Koristi se u svim oblicima odgojno-obrazovnog rada, bilo kao sredstvo motivacije djece na neku aktiv-nost, bilo kao sredite aktivnosti. Lutka e tako kroz lutkarske igre djecu potaknuti na razli ite oblike stvaralatva.

Svi primjeri u ovome radu preuzeti su iz prakse studentica predkolskog odgoja, odnosno Odjela za obrazovanje u itelja i odgojitelja, koje su za svoju diplomsku radnju odabrale neku od tema iz kolegija Lutkarstva i scenske kulture. Dijete i svijet lutaka

Lutka je djetetu ivi prijatelj bez kojeg bi mu ivot bio pust i prazan. Iako dijete poznaje pravi lik lutke, odnosno zna da je to neivi predmet kojim rukuje ovjek, ono intenzivno doivljava sve situacije kroz koje lutka prolazi, potiskuju i u svijesti injeni-cu da je lutka stvar.

Dijete u igri pridaje predmetima mnogostruko zna enje pa je za njega komadi drveta automobil, brod, zeko ili pas. Budu i da pridaje vie zna enja jednom predmetu ili jedno zna enje razli itim predmetima, svijet je za njega jednostavniji, a prijelazi su od izmiljenog k stvarnom svijetu lagani i lako mogu i. Oivljavanje raznih predmeta, pridavanje ljudskih osobina ivotinjama, biljkama i pojavama spada u red bogatih izra-ajnih mogu nosti lutkarskih igara. Lutke su ivlje to su likovno, ritmi ki i glasovno jasnije karakterizirane. U svojoj jednostavnosti mogu oponaati nekoliko ljudskih po-kreta i nekoliko ljudskih osobina, ali s namjerom da ih uveli aju.

Lutka nije djetetu samo partner u igri. Pomo u nje dijete analizira pojave oko se-be, to mu omogu uje da ih bolje shvati, da bolje razumije sebe i svoj odnos prema svi-jetu oko sebe. Lutka je metafora dje je igre koja uspostavlja udesnu vezu s djetinj-stvom i snovima.

Ono to za u uje jest to to lutkine rije i i sve to se s njom izvodi snanije dje-luje na dijete negoli rije i poznatog ovjeka, roditelja ili odgojitelja.

Vrijednost lutke, pa time i lutkarske igre za najmla e, najbolje se uo ava na dje -jim ozarenim licima u onome trenutku kada lutke zapo inju svoju igru. Prostor u kome se odigrava igra ispuni se sre om i osje ajima kakvi izviru samo iz istog dje jeg srca. Zahvaljuju i svijetu dje je mate, sve pregrade izme u djece i lutaka brzo se premoste te djeca zajedno s lutkama postaju junaci koji se odupiru nepravdi i zlu. Poistovje i-vanje djece s junacima lutkarske igre nastavlja se i poslije razrjeenja sukoba.

Dijete se susre e s lutkom gotovo uvijek s uzbu enjem. Lutka, a posebno scen-ska lutka, pokre e djetetov emocionalni, misaoni i fantazijski svijet. Igraju i se sa scen-


85

skom lutkom, dijete je motivirano da obnavlja svoje iskustvo, znanje, doivljavanje pa mu lutka naj e e slui kao potpora govornom stvaralatvu, a isto tako likovnom, glaz-benom i scenskom.

Poticaji za stvarala ke igre sa scenskom lutkom esto proizlaze iz doivljavanja umjetni kog djela, npr. lutkarske predstave, slikovnice, glazbe, odgojiteljevih likovnih kreacija ili iz djetetovih likovnih aktivnosti, kao to je izrada scenskih lutaka.

Primjeri iz odgojne prakse najbolje e pokazati raznovrsnost ovih poticaja i nji-hov odraz u igri, a igra djecu dovodi do kreativnosti i stvaralatva. Lutkarski igrokazi u dje jem vrti u

Lutkarski igrokazi jesu igre sa scenskim lutkama u kojima se otkrivaju mogu -nosti i granice stilizirane igre, a uz to se trai poseban lutkarski na in u pokretu i govo-ru. Oni omogu uju sintezu razli itih na ina izraavanja.

Da bi se uprizorio jedan lutkarski igrokaz, mora se posegnuti za tekstom, a tek-stova pogodnih za izvo enje na lutkarskoj sceni, a posebno u dje jem vrti u, vrlo je ma-lo. Dobra djela izvediva su samo u profesionalnim lutkarskim kazalitima. Ima igrokaza koji su preoptere eni odgojnom funkcijom pa se preporu uje odgojiteljima da ih pre-rade i osuvremene.

Lutkarski igrokazi koji se izvode u dje jem vrti u moraju imati jednostavnu i jasnu radnju. Uz to, treba izbjegavati nagomilavanje sukoba me u lutkama. Odgojite-ljima se preporu uje da sami dramatiziraju, prilagode i scenski ilustriraju umjetni ke tekstove. S obzirom na sloenost i zahtjevnost ovoga posla, bilo bi dobro da ga odrade oni odgojitelji koji se razumiju u estetiku lutkarskog kazalita i imaju literarnog dara.

Prvo treba izvriti pravilan izbor teksta, odnosno odabrati potencijalno lutkarski tekst, koji ima sceni nu radnju i posjeduje dramati nost. Pogodni su kra i tekstovi s manje lica koji imaju fabulu pogodnu za preradu, odnosno za prijenos u dramsku rad-nju. Poeljan je dinami an i iv dijalog me u likovima. Preporu uje se prepri avanje mjesta koja bi bila tee izvediva ili uop e nisu izvediva.

Lutkarska igra u cjelini mora imati jasnu svoju i pi evu ideju. Tekstovi se mogu izabrati i prema tipu lutke koja e ih izvoditi. Marionete su pogodne za izvo enje bajki, a lutke sjene za kratku pri u, basnu ili ilustraciju pjesme.

U dje jem vrti u na lutkarskoj sceni mogu nastati vrlo matovita ostvarenja poet-skih tekstova, odnosno oivljavanja likova nekih pjesama. Nastat e i zanimljivi lutkar-ski kolai obradom poezije i proze. Oni su pogodni za proljetne, jesenske ili boi ne sve anosti.

Koliko e igrokaz ili kola biti psiholoki uvjerljivi, dramati ni i ritmi ki ujedna- eni, ovisi o odgojiteljevoj mati, sposobnosti i umije u reiranja.

Osim to je razmotrio i pripremio tekst te se odlu io za tip scenske lutke, odgoji-telj se brine i za scenografiju koja je tako er jednostavna i prisutna tek u naznakama (tri cvijeta su livada, dva stabla su uma i sl.). Odlu uje ho e li sam ili uz dje ju pomo animirati lutke, odnosno tko e i na koji na in sudjelovati u lutkarskom igrokazu.


86

Igrokaz se moe organizirati tako da su djeca samo gledatelji, da su djelomi no uklju ena tako da odgojitelju pomau oko scenografije i ure enja prostora ili u opo-naanju zvukova iz prirode i okoline, da su animatori pojedinih lutaka (lakih sporednih uloga) te da su uklju eni i u razne ostale kombinacije kao sudionici. Postoji niz mogu- ih kombinacija, ali sve one ovise o dje joj dobi, zainteresiranosti, sposobnosti i sl. U svakom slu aju dobro ih je povremeno na bilo koji na in uklju iti u izvedbu i pustiti da na trenutak budu dio lutkarskog svijeta. Na taj e se na in moda uo iti budu i talenti ili e im se pruiti prilika da na trenutak postanu netko ili neto to su oduvijek eljeli biti. A sve to zajedno odrazit e se na izgradnju dje je mate i kreativnosti.

Rad odgojitelja i djece na pripremanju lutkarskog igrokaza ili lutkarskog kolaa zna ajniji je negoli rezultat rada, odnosno sam igrokaz. Prije svega, sam zajedni ki rad dobra je odgojna vrijednosti, kao i elja da se dobrom dikcijom izgovori tekst, da se dobro glumi ili pokae umjetni ki domet u likovnoj i glazbenoj ilustraciji. Lutkarske igre i odgojitelj

U dje jem vrti u odgojitelj izvodi osnovne oblike igre sa scenskim lutkama. To su lutkarska improvizacija, lutkarski igrokaz te lutkarska dramatizacija i prerada umjet-ni kih tekstova.

Lutkarske igre koje izvodi odgojitelj vrlo su jednostavne, ali objedinjuju u sebi razli ite umjetnosti (knjievnu, gluma ku, likovnu i glazbenu). Sve te igre djeluju kod djece poticajno na vie osjetila i esto su izvor vrijednih estetskih doivljaja. Isto tako, sadre moralne vrijednosti koje utje u na razvoj pozitivnih crta djetetove li nosti.

Lutkarske igre velika su pomo odgojitelju jer se koriste u svim odgojno-obra-zovnim podru jima. Naj e e se koriste u podru ju jezika, podru ju prirode i drutve-nog ivota, ekologije, pri usvajanju osnovnih matemati kih pojmova, zdravstvenom od-goju te raznim drugim podru jima.

Odgojitelj se u lutkarskim igrama slui razli itim tipovima scenskih lutaka. Ko-risti jednostavnije lutke, npr. plone lutke na tapu, ginjol lutke, lutke na prstima, lutke sjene te marionete u najjednostavnijem obliku, ali i one sloenije tipove lutaka kao to su javanka te mimi ke i naglavne lutke.

Igre se mogu izvoditi i samo rukama na koje se navla e rukavice ili arape. Isto tako, gola ruka iznad paravana bez ikakvih rekvizita djeluje impresivno sama za sebe.

U odgojiteljevim rukama i najbolja lutka moe postati nezanimljiva dok jedna kugla nataknuta na prst moe postati arolija, poetski simbol koji misli i osje a. U ovim igrama odgojitelj je vo en svojim kreativnim mogu nostima.

Osnovni oblik lutkarskih igara jest lutkarska improvizacija, koja uklju uje mono-log, dijalog, ples i pantomimu.

Lutkarska improvizacija mora ispunjavati neke osnovne zahtjeve. Mora biti ori-ginalna, podsje ati na dje ju igru po svojoj nespretnosti i naivnosti, zaplet ne smije pro-izlaziti iz grubih sukoba, govorno mora biti jasna te odisati odgojiteljevom njeno u i zaigrano u.


87

Odgojitelj e lutkarskom improvizacijom pridobiti djecu za neko zanimanje, po-taknuti ih na higijenske navike, da jedu ili e ih tako uspavati. Ove igre moraju biti pe-dagoki nenametljive te odisati humorom i njeno u.

Odgojiteljeva lutkarska improvizacija mora imati svoju punu pedagoku vrijed-nost. Njome se odgojitelj koristi u raznim situacijama, posebno u onima koje se ne mo-gu uvijek predvidjeti. esti su primjeri kada se odgojitelj preko neke vesele lutke obrati lutki koju je sa sobom donijelo dijete koje se teko privikava na vrti , odnosno ne eli ostati u njemu. Biranim rije ima i izraavaju i svoju radost, lutka e putem odgojite-ljeve improvizacije smiriti dijete i ono e se uskoro po eti igrati. Djeca i igre sa scenskim lutkama

Predkolsko dijete u dje jem vrti u rado u ruke uzima scensku lutku. Ona dovodi dijete u stanje uzbu enosti i razigranosti te pokre e djetetove misli, matu i osje aje. Scenska lutka omogu uje mu da rije ima ili pokretima izrazi svoj intimni doivljaj svi-jeta.

Scenska lutka koja je namijenjena igrama predkolske djece mora imati mogu -nost jednostavnog pokreta te ne smije biti preteka ni prevelika za male dje je ru ice. Ona je poeti na, jasna i predstavlja odre eni karakter.

Dijete mla e predkolske dobi koristi scensku lutku kao potporu u igri dok je di-jete starije dobi namjenjuje stvarala kom scenskom izrazu. Starije dijete spaja svoje is-kustvo i znanje stvaraju i tako nove cjeline. Gradi male zaplete i rasplete, na osnovi po-znate pri e stvara nove jezi ne cjeline i sl. Ovo nam otkriva stvarala ki potencijal dje-teta, njegovu inteligenciju, matu, jezi ne mogu nosti, estetsku osje ajnost i drugo.

U igrama sa scenskom lutkom dijete razvija jezi nu kreativnost i bogati svoj go-vorni izraz. Uz to, dijete je potaknuto da rije , re enicu, visinu glasa i brzinu govora us-kladi s onime to misli i osje a.

Dijete ili, bolje re i, djeca kroz igre sa scenskim lutkama, odnosno kroz lutkarske igre, stje u bogata osje ajna iskustva, u e drutveno prihvatljiva ponaanja, usvajaju os-je aj prirodnosti i povezanosti. Lutkarske igre u djeci poti u i zaokruuju proces indi-vidualizacije i socijalizacije. Pronalaze i otvaraju mnoge stvarala ke puteve, a mogu stvoriti i cjelovite umjetni ke doivljaje.

Igre djece sa scenskim lutkama pridonose razvoju stvarala kih sposobnosti, po-sebno razvoju govornog stvaralatva. Ove igre djecu angairaju intelektualno i emotiv-no. Ove vrste igara spontane su, slobodne i stvarala ke. Organiziraju se kao igre drama-tizacije umjetni kih tekstova ili didakti ke igre.

Igre dramatizacije umjetni kih tekstova sa scenskim lutkama provode se nakon nau ene pjesme, usvojene pri e ili kra eg lutkarskog igrokaza. Pjesme i pri e moraju biti pogodne za dramatizaciju.

Stvarala ke igre sa scenskim lutkama mogu biti samostalne, to zna i da djeca bez utjecaja odgojitelja ostvaruju svoje zamisli ili djecu motivira i vodi odgojitelj. U stvarala kim igrama odgojitelj stvara uvjete da bi se djeca mogla igrati. "Njeguje, raz-


88

vija i intenzivira ove igre. Na in oplemenjivanja i vo enja igara namijenjen je njegova-nju osnovnih sposobnosti i svojstava stvarala ke li nosti, tj. podrava spontanost, izvor-nost, svjeinu, otvorenost prema iskustvu, radoznalost, vedrinu i fleksibilnost." (Pokriv-ka, 1980, 34)

Svojim radom odgojitelj omogu uje djeci kontakt sa stvarno u, prua djeci vri-jedne doivljaje, iskustva i znanja te im omogu ava da neki njihov doivljaj na e odraz u stvarala koj igri sa scenskim lutkama, u krajnjem slu aju, odraz u bilo kojoj stva-rala koj igri.

Odgojitelj upoznaje djecu s lutkama, s njihovim animacijskim mogu nostima, upu uje ih na ist i izraajan govor, poti e ih na vedro raspoloenje i elju za igrom. Bit e suigra u mla oj odgojnoj skupini, ali se ne e uplitati u samu igru, ne e ometati dje-cu pitanjima i prekidati njihove zamisli. On e ih samo potaknuti nekim umjetni kim djelom, nekim sadrajima iz prirodne i drutvene sredine, odnosno op enito nekom ak-tivno u. Iskrice iz odgojne prakse

Svaki odgojitelj koji nadogra uje teoriju osmiljenom praksom postaje kreativni odgojitelj koji e domiljatim kreacijama svoju pozornost pruiti svakom djetetu i svako dijete potaknuti da i ono bude matovito i kreativno.

S obzirom da je lutka poseban prijatelj koji ima pristup u djetetov unutarnji svijet i posrednik koji omogu uje djetetu komunikaciju s vanjskim svijetom, odgojitelj e es-to posegnuti za njom, a to su u inile i studentice iji su primjeri odabrani za ovaj rad.

Uz pomo svojih starijih kolegica, kod kojih su obavljale stru nu praksu u ne-kom od istarskih dje jih vrti a, odabrale su lutkarske igrokaze: Razgovor u travi, Jese-nje jutro, Nesporazum, Ogledalce i Eko-Zeko. Ovi lutkarski igrokazi potaknuli su dje ju kreativnost i stvaralatvo, a bogatstvom matovitosti dje jih glavica nastala su vrlo ori-ginalna djela. Iskrica prva

Tijekom itavog tjedna u vrti u su se vodile aktivnosti na temu Pu. Djeca su se upoznala s neobi nom ivotinjom (gdje ivi, ime se hrani, emu slue ticala, kako se kre e), to je proirilo njihovo znanje i iskustva iz podru ja prirode. Studentica Larisa1 radila je s djecom mla e dobne skupine. Za lutkarski igrokaz odabrala je tekst Razgovor u travi J. un i :

Pu (dolazi do ku ice mia pjevaju i, a onda uzdie): O, o, o, ... Mi (proviruje kroz prozor): Tko to uzdie svakog dana kraj mog mijeg stana?

1 Drinkovi , L. (1996) Lutka i njen scenski ivot, Pula


89

Pu: Oprosti, nisam znao da sam i danas ovdje stao. Neto kao da me vu e u blizinu tvoje ku e.

Mi : A, tako zna i! A to te to najvie privla i? Pu: Obuzima me sre a gledaju i tvoju ku icu izme u cvije a. Pogledaj moju,

suvie je stara i nema ba nikakvog ara. Mi : To tebi ne bi trebalo smetati. Sjeti se da si ti jedini koji s ku om moe

etati. Pu: Istina, to je tako, ali kako da mi ne smeta kad kraj moje ku ice nema ni

jednog cvijeta. Mi : Da, to je stvarno teta. Do i k meni, dat u ti sjemenku suncokreta. (Pu

pjevaju i ulazi u ku icu mia.) (Pokrivka, 1980, 58)

Studentica je koristila lutke na tapu. Od spuve je izradila pua i mia. Pu je bio nataknut na dva tapa, tako da se njegovo kretanje po scenskom prostoru, odnosno paravanu, inilo poput kretanja pravog pua. To se djeci posebno svidjelo. Mia je po-kretala odgojiteljica koja je za tu priliku izradila i scenografiju: ku icu mia i dva-tri cvijeta.

Neposredno nakon igrokaza djeca su uzimala lutke pokuavaju i ponoviti sadr-aj. A onda se o sadraju popri alo. Svojim sretnim zavretkom u kome mi pokazuje dobrotu i plemenitost pozivaju i pua u svoju ku u i daruju i mu sjemenku, djeca su upu ena na njegovanje moralno-eti kih na ela. Pu je bio odli no poticajno sredstvo za glazbenu aktivnost. Uz brojalicu Pu lutka je u ritmu ila iz jednih dje jih ruku u druge dok su sva djeca izgovarala tekst:

Pada kia, mokra trava, evo pua, roge prua.

Igrokaz Razgovor u travi, odnosno tema tjedna Pu i lutka pu bili su poticaj za jo jednu aktivnost. Djeca su se likovno izrazila koriste i glinu. Svojim malim prsti- ima, vrlo vjeto oblikovala su pueve raznih oblika i veli ina. Svaki je pu bio malo originalno djelo stvoreno po zamisli svakog djeteta posebno. Iskrica druga

Mjeovita grupa Medvjedi i u dje jem vrti u Monte Zaro okupila se oko studen-tice Barbare2 koja je u rukama imala dvije plone lutke, ma ku Mimu i sunce. Kada su

2 Koreni , B.: Kreiranje i oblikovanje scenskih lutaka u dje jem vrti u, Pula, 2004.


90

djeca sjela, zapo ela je s lutkarskim igrokazom Jesenje jutro, iji je sadraj sama osmis-lila. Glasovno karakteriziraju i likove pripovjeda a, ma ke i sunca, rekla im je da je ma ka ila u etnju u hladno jesensko jutro, a onda je pokrenula plonu lutku, ma ku Mimu, koja je mijaukala, tresla se od hladno e, traila sunce i dozivala ga. Naravno, sunce je dolo, zagrijalo macu i ona je bila sretna.

Djeca su uivala gledaju i lutkarski igrokaz, a raspoloenje je jo vie poraslo kad im je studentica rekla da e izraditi nove lutke, macu i sunce, i to uz njihovu po-mo . Dogovorila se s odgojiteljicom da za izradu plonih lutaka djeca koriste materijale koji se mogu reciklirati: li e, suho vo e i op enito plodove koji su karakteristi ni za jesen. Stoga su djeca to jutro u vrti ve bila donijela mnotvo sjemen ica, kestena, osu-enih komadi a banana, li a i sli no.

Studentica je popri ala s djecom o igrokazu, a nakon toga op enito o jeseni i je-senskim plodovima. Zatim je nacrtala na komadu kartona lik sunca i ma ke, a onda izrezala eljeni oblik. Lutke su djeca kreirala po svojoj elji. Jedni su birali materijal, drugi su ga slagali, a tre i lijepili na karton. Tijekom izrade plonih lutaka prevladavala je vesela atmosfera, a djeca su bila vrlo zainteresirana ele i napraviti to ljepe lutke. Ina e, pri izradi lutke se zamiljaju u odre enoj dramskoj situaciji. Njihov likovni izraz govori tko su i to ele, ali ovom prilikom djeca nisu pazila na to. Kada su plodovi bili zalijepljeni na karton, karton su natakli na drveni tapi i plone lutke na tapu su bile gotove (slika 1). Sad su mogli sami ili uz pomo odgojitelja smiljati nove sadraje, odnosno stvarati nove lutkarske igrokaze.

Mnoge djetetove potrebe zadovoljene su tijekom ove aktivnosti. Zadovoljene su tjelesne potrebe u koje spada razvoj fine motorike ruku kroz manipuliranje predmetima. Tako er se razvijala snalaljivost i spretnost. Razvijale su se i socio-emocionalne potrebe putem kojih djeca usvajaju norme ponaanja u skupini, zatim prijateljstvo, suradnja i drutvenost. Djeca na ovaj na in razvijaju osje aj pripadnosti, samostalnosti i samopouzdanja, a sama izrada lutaka pridonijela je razvoju mate, ideja i originalnosti stvaralatva. Iskrica tre a

Skupina djece u dobi od tri do est godina iz dje jeg vrti a Centar svoju krea-tivnost i stvaralatvo pokazala je nakon odgledanog igrokaza Nesporazum J. un i -Bandov. Studentica Izabela3 djecu je u aktivnost uvela zagonetkom o leptiru i bubamari jer su to likovi iz igrokaza. Sadraj igrokaza vezan je uz nesporazum izme u bubamare i leptira koji se spremao na utrku s njom jer je tako, navodno, pisalo u oglasu, a ona je, naime, u oglasu samo traila podstanara.

3 Aranza, I.: Igre s lutkom, Pula, 2007.


91

Slika 1. Plone lutke od osuenih plodova

Studentica je lutke zamislila i izradila kao lutke na tapu. Izrezala ih je od tanke spuve, a kredu u boji, kojom je obojila lutke, fiksirala je sprejem. Kao dekor posluilo je na isti na in izra eno stablo koje je predstavljalo prirodu. Kada se leptir pojavio iz-nad paravana, igrokaz je mogao zapo eti.

Nakon odgledanog igrokaza studentica je provjerila jesu li djeca razumjela o e-mu se radi. Zatim su djeca dodirivala bubamaru i leptira, uzela lutke u ruke, a odvanija su improvizirala na poticaj odgojitelja na temu Leptir i bubamara. Improvizirala su, i to ispred paravana, uglavnom starija djeca od pet i est godina. Djeca su se pokazala vrlo vjetima u govornoj interpretaciji, odnosno improvizaciji.

U sljede em primjeru Ivan, petogodinji dje ak, preuzeo je ulogu leptira, a Emili, estogodinjakinja, ulogu bubamare.

Leptir : Gdje je ona moja smotana prijateljica? Bubamaroooo, gdje siiii? Bubamara : Ba, baaa ... tu sam! Leptir : Aaaa, kako si me prestraila! to se smije? Bubamara : Ha-ha-ha. Leptir : Ne u ti biti prijatelj! Bubamara : A ja ti ne u biti prijateljica! Leptir : Zato? Bubamara: Jer si mi rekao: "Smotana." Leptir : Zato to si me udarila po glavi. Bubamara: Oprosti, nisam htjela. Hajdemo se pomiriti.(Grle se i ljube.) Idemo

se igrati murice.


92

Leptir : Ne! Bubamara : Lovice? Leptir : Hajde, ulovi me ... (Tr i.) Bubamara : Ulovila sam te! Leptir : Nisi! Bubamara : Jesam! Leptir : Ja u se odmoriti. (Obra a se djeci.) Znate djeco, bubamara je

smotana. Bubamara : Nisam! Leptir : Jesi! (Ponavljaju nekoliko puta.) Bubamara : A zato? Leptir : Jer smo prijatelji, a prijatelji se sva aju. Hajde, idemo spavati.

Nakon ove improvizacije djeca ipak nisu eljela spavati, nego su se eljela glaz-beno izraziti. Uz pomo odgojiteljice, koja je djecu uputila na pravilnu dikciju, tempo, dinamiku izvo enja i artikulaciju, sva djeca su po ela pjevati poznatu im pjesmicu "Bu-bamarac" A. Dedi a:

Nije lako Bubamarcu zum, zum, zum, zum Bubamarinom mukarcu zum, zum, zum, zum Izme u tolikih bubamara zum, zum, zum, zum Iste boje, istih ara na i koja je njegova Mara zum, zum, zum, zum . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Jedno dijete je za vrijeme pjevanja uzelo lutku bubamare i po elo skakutati u rit-mu doti u i ostalu djecu na refren "zum, zum". Neka djeca su posegnula za ukali-cama. Moda bi se to skakutanje i ukanje nastavilo u nedogled da ih nije ekala nova aktivnost.

Tijek aktivnosti zamiljen je na na in da nakon igrokaza djeca izrade plone lut-ke ili nacrtaju leptira i bubamaru. S obzirom da je rije o mjeovitoj skupini, stariji su izra ivali lutke, a mla i crtali.

Djeci od est godina predloeno je da izra uju lutke na tapu, zbog sloenosti iz-rade, a i zbog toga to su vjetija sa karama. Djeca su dobila karton, kola papir, kare, ljepilo i tapi e, a nakon toga su krenula u izradu lutaka. Izra uju i lutke pazila su na svaki detalj: koliko bubamara ima nogu, ima li ticala, koliko ima to kica. Potaknuto natjecateljskim duhom, svako se dijete trudilo da njegova lutka bude najljepa (slika 2).


93

Slika 2. Djeca sa svojim plonim lutkama Kada su zavrili s izradom, predloeno im je da uz pomo odgojitelja pokuaju

odigrati igrokaz sa svojim lutkama. Dijalozi su bili kratki jer su se djeca vie trudila mi-cati tapi ima kako bi njihove lutke bile vidljive iznad paravana. Nisu uspjela uskladiti govor s pokretima ruke. Zato je sljede a zada a bila da uz pomo roditelja nau e na-pamet tekst razgovora leptira i bubamare, a u me uvremenu e uvjebavati pokretati lutke. Nakon nekoliko dana to je trebala biti skladna cjelina.

Dok su estogodinjaci izra ivali lutke, mla a djeca su slikala. Kao likovnu teh-niku studentica, koja je vodila aktivnosti, izabrala je slikanje akvarelom te vodootpor-nim flomasterom, koji se radi efekta prelijevanja boje premazuje kistom umo enim u vodu. Tijekom aktivnosti nastalo je mnotvo arenih leptira i to kastih bubamara me u raznovrsnim i raznobojnim cvjeti ima, odnosno nastali su mnogi predivni likovni rado-vi (slika 3). Iskrica etvrta

Studentica Ivana4 dala je sljede i primjer koji je djecu odveo do kreativnosti i stvaralatva. Glasovno karakteriziraju i likove pro itala im je lutkarski igrokaz Ogle-dalce, nastao po pri i G. Viteza. Saetak ovog igrokaza na njegovom kraju govori pri-povjeda :

"I tako se medvjed uputi pravo svojoj ku i. Tamo je bila njegova medvjedica i njihova dva mala medvjedi a. Gledajte!, povi e odmah medvjed s praga. Naao zec moju sliku u travi na proplanku, pa nastala prepirka izme u njega, vjeverice i ojke

4 Frankovi , I.: Lutka ima srce i pamet, Pula, 2002.


94

kretalice. Svatko od njih tvrdi da je slika njegova, sve dok nisam naiao ja, pogledao i odmah vidio da je slika moja. Evo, pogledajte i vi! Pogleda medvjedica i odmah re e: Pa naravno, to je medvje a glava. Pogledaju i medvjedi i i izjave: To si tata ti dok si bio malen kao i mi. Medvjed re e: Tako je, tako! Vi ste jo maleni pa i vidite umanjeno, ali vidi se da ste moja pamet. i objesi ogledalce na zid." (Pokrivka, 1980, 78)

Slika 3. Leptiri i bubamare me u cvije em U prvom dijelu aktivnosti, dok se djeci ita sadraj, bitni su funkcionalni zadaci.

Na taj na in razvija se sposobnost sluanja, pam enja i koncentracije. U samom razgovoru s djecom teite je na obrazovnim zadacima, odnosno upo-

znavanju djece sa ivotinjama i prirodom. Tijekom cijele aktivnosti bitni su i odgojni zadaci koji se moraju posti i kod djece, posebno razvijanje dobrog raspoloenja u grupi.

Ovaj igrokaz pogodan je kad je rije o dje jim osobnim karakteristikama. Razli- ite vrste ivotinjskih uloga u igrokazu mogu se dodijeliti onoj djeci koja imaju suprot-ne karakteristike od njih. Tako se npr. ulogu velikog tromog medvjeda moe dodijeliti onom djetetu koje je ina e nemirno, koje ne moe biti uvijek na istom mjestu. Ulogu ojke kretalice e se dodijeliti onom djetetu koje govori tiho i polako, koje je pomalo srameljivo. Tako e u samom igrokazu do i do izraaja i njegove druge sposobnosti. Onom djetetu koje ba ne sudjeluje u aktivnostima u vrti u, koje voli biti pasivno, nje-mu e se dodijeliti uloga vesele i skakutave vjeverice. Tada e se opustiti i potruditi da bude skakutava vjeverica.

Nakon itanja igrokaza razgovaralo se s djecom o novim i nepoznatim rije ima iz teksta. Na taj na in bogati se dje ji rje nik, a nije isklju eno da e ga obogatiti i nekim svojim izmiljenim rije ima jer ih se na kraju razgovora poticalo da izmisle i svoj kraj pri e ili svoju pri u. Ovom prilikom bilo je lake stvoriti zajedni ki kraj. Dakle, aktiv-nost se odnosila na stvaranje nove pri e, odnosno na govorno izraavanje.

Kako pri a zavrava veselo samo za obitelj medvjeda, djeca su za kraj odlu ila ubaciti lik dobre vile. Vila je svakoj ivotinji stvorila ogledalo pa su svi imali svoju "sli-ku". Na kraju su svi bili sretni i zadovoljni. Ogledalo, odnosno "slika", potaknulo je i dje ji smisao za humor jer su djeca stvarala vrlo duhovite i domiljate re enice. Njihova


95

mata pokazala je da je u dje jem svijetu sve mogu e. Tako je vila zabunom najprije stvorila ogledalce koje je davalo sliku ze je glave, a medvje eg tijela i sli no.

U procesu razvijanja kreativnih mogu nosti djeteta na temelju stvaranja pri e prolazi se kroz razne etape. Mogu biti najjednostavnije, kao to je stvaranje razli itih zavretaka jedne te iste pri e, ili sloenije, to se odnosi na stvaranje vlastite pri e, od-nosno stvaranje malih lutkarskih igrokaza.

Stvaranje pri e kao jedno od oblika kreativnosti dobiva svoj pravi smisao tek onda kada stvarala ka mata djeteta nije usmjerena samo na stvaranje fabule i na odnos me u likovima, ve kada potpuno zaokupi dijete emotivno i kada stavlja u funkciju nje-govo cjelokupno estetsko doivljajno podru je. Njegova doivljenost tada ima svoj od-raz ne samo u rije i, nego u pokretu, u glazbi i likovnom izrazu. Svejedno je koji je iz-raz bio prvi poticaj za daljnje stvaralatvo jer je jasno da se svi izrazi dodiruju i ispre-pli u te e svaki dati novo i originalno djelo. Iskrica peta

Sljede i primjer vezan je uz jednu suvremenu ekoloku temu. Odgojiteljica i studentica Leonida5 odvele su djecu iz dje jeg vrti a Bubamare u

drutvene prostorije Op ine Linjan koja im je povodom Dje jeg tjedna darovala lutkar-sku predstavu Eko-Zeko. Izvo a i su bili iz Osijeka, Lutkarska scena MM.

Prije odlaska za motivaciju je posluio razgovor s djecom o umi i njezinim sta-novnicima, a zada a je bila da upamte koje e ivotinje sudjelovati u predstavi. Re eno im je da se nasmiju kada bude veselo, navijaju kad bude napeto i da pjevaju kada se bu-de pjevalo.

U predstavi su sudjelovali likovi: Eko-Zeko, prof. Sveznali , ma ak Feliks, po-mo nik uka, policajac, vuk, medvjed, lisica, abac i druge ivotinje. Kao tip scenske lutke koristila se ginjol lutka.

Naslov predstave otkriva nam ekoloki sadraj. Rije je o profesoru koji radi u laboratoriju na velikom otkri u i pritom se pokazao vrlo neodgovoran. Zaboravlja na svog ma ka pa ovaj odlazi od ku e. U laboratoriju dolazi do eksplozije, eksperiment ne uspijeva, a pomo nik u umu odvozi opasan otpad. U umi se po elo doga ati neto ne-obi no: trava nije rasla, a ivotinje su se udno ponaale. ivotinje su imenovale zeca zatitnikom ume i dale mu ime Eko-Zeko. U poslu mu je pomogao ma ak koji ga je upu ivao to da radi. Uz pomo policajca iz ume su odvezli otpad. Za svoj rad zec je od lisice dobio priznanje, a ma ak se vratio ku i svom profesoru kojega je policajac prekorio za nebrigu.

Djeca su sa zanimanjem pratila predstavu, a sudjelovala su i svojim komenta-rima: "Nemoj i i, nemoj i i!", "Ma ak e ti pomo i, Eko-Zeko, Eko-Zeko!" Ljuljala su se u ritmu glazbe kojom su bili popra eni pojedini prizori. Pokuali su pjevati refrene iz pjesama jer je glazba bila funkcionalno uklju ena u igrokaz.

5 Tome, L.: Tipovi scenskih lutaka u rukama predkolskog djeteta, Pula, 2005.


96

Nakon povratka u vrti razgovaralo se o predstavi i nabrajali su se likovi. Na pitanje to se to udno dogodilo u umi nakon to je pomo nik odloio otpad, djeca su spremno odgovarala: "Vuk se razbolio.", "Medvjed je tanko pri ao.", "abac je kukuri-kao.", "Zecu se tucalo." Djeca su oponaala kretanje ivotinja u umi te su uz pokret pjevala i refrene iz predstave. Neka su uzela postoje e ginjol lutke i izmiljala pjesmice. Neka su se dosjetila brojalice te su je u ritmu pjevala:

Eci, peci, pec, ti si mali zec, a ja mala vjeverica, eci, peci, pec.

Slika 4. Likovi iz predstave Eko-Zeko

Na kraju su djeca dobila zadatak da nacrtaju ono to im se najvie svidjelo u predstavi. I da to nisu dobila za zadatak, djeca imaju prirodnu potrebu da se likovno iz-raavaju pa bi to svakako bila njihova spontana interakcija unutarnjeg svijeta i vanjske okoline. Zaokupljena svojim osje ajima nakon odgledane predstave, djeca su rado za-po ela s likovnim izraavanjem. Odabrala su olovku u boji i pastele. Uglavnom su cr-tala likove, ivotinje i profesora, bez naznake prostora. Izme u radova izdvojena su dva. S obzirom da je rije o mjeovitoj skupini od tri do sedam godina, djevoj ica Ana, od 5 godina i 2 mjeseca, nacrtala je pet likova u nizu jer djeca najprije uo avaju vo-doravni niz. Koriste i crnu, sme u i zelenu boju, nacrtala je medu, profesora, zeca, jea i ma ku. Starija djevoj ica Matea, od 6 godina i 2 mjeseca, likove je nacrtala u nekoliko nizova slue i se crvenom, utom, sme om i crnom bojom. Budu i da je Matea dijete koje je uskoro trebalo krenuti u kolu, ona je uz svaki lik napisala o kome je rije (slika 4).


97

Likovni pedagozi vjerojatno bi detaljnije analizirali njihove crtee, odnosno li-kovni izraz djece, ali sutina je ovog primjera pokazati kako su djeca nakon odgledane lutkarske predstave stvorila niz lijepih crtea.

Ovih pet primjera, bolje zvu i - iskrica, koji su izdvojeni me u mnogobrojnima, potvr uju ono to teorija govori o vanosti i vrijednosti lutke i lutkarskih igrokaza u dje jem vrti u.

Cilj svih primjera bio je upoznati djecu s odre enim sadrajem iz prirodne i dru-tvene sredine te ih potaknuti na stvaranje.

Lutka i lutkarski igrokazi doista su potakli znatielju i kreativno miljenje kod djece te oslobodili njihovu matu i doveli ih do stvaralatva. Oni su doprinijeli doivlja-ju radosti nad stvaralatvom u kome su se djeca me usobno poticala.

Igralo se glasovima, rije ima, stvarale su se re enice i kratke pjesmice, nastajali su zanimljivi crtei, originalne lutke i male lutkarske improvizacije.

Razli itost motiva u lutkarskim igrokazima doprinijela je i razli itosti u izrazu. Primjeri, koji su doista prave male iskrice, potvr uju da se neka djeca bolje govorno iz-raavaju, neka likovno, neka glazbeno, a neka su pravi mali glumci.

Kako god, te iskrice bljeskaju i sjaje, ire se i daju predivan osje aj onima koji su ih stvorili i onima koji su djecu potaknuli na stvaranje. U svom stvaralatvu dijete sva-kodnevno otkriva nove putove, a odgojitelj je tu da ga na njima nenametljivo usmjera-va.

Stoga moemo re i da su lutke i lutkarski igrokazi nezaobilazni u odgojno-obra-zovnoj praksi i da su igrokazi doista nepresuni izvori. Djeca ih vole jer se u njima i go-vori, i pjeva, i svira, i plee, a nakon to ih odgledaju, djeca e initi to isto. Zaklju ak

Lutka je kroz povijest pobu ivala matu i osje aje odraslog ovjeka, a onda se udruila s djetetovim srcem i u njemu po ela poticati kreativnost i stvaralatvo. Nena-metljivo ga je po ela podu avati i vjerojatno e tako i nastaviti.

Lutka ima neprocjenjivu vrijednost u ivotu predkolskog djeteta. Velik je njezin utjecaj na djetetov motori ki, spoznajni i emocionalni razvoj. Lutka e utjecati na raz-voj djetetova govora, na razvoj socijalnih osobina, odnosno na razvoj pozitivnih crta li nosti.

Zato lutka treba jo vie u i u domove, jaslice, vrti e, svugdje gdje ima djece. Ona je ta koja djecu nasmijava i nema namjeru ranjavati njihovu duu. Njoj djeca naj-kasnije prestaju vjerovati.

Putem lutke dijete komunicira s odraslim svijetom, a ujedno se kod njega bude razne ideje za stvaralatvo. Pred djetetom i lutkom uvijek e se otvoriti nove mogu -nosti, a dijete e ih na vrlo originalan na in izraziti. Samo dio tih mogu nosti prikazan je ovim radom.


98

Na razvoj bilo kojeg izraza kod djeteta, govornog, likovnog, glazbenog, potrebno je utjecati, ali na taj na in da ne naruavamo i ne sputavamo dje ju kreativnost. Svi ti izrazi ogledala su djetetovog emocionalnog stanja jer je dje ja mata neiscrpan izvor emocija.

Na svima je onima koji se bave djecom da tu spoznaju iskoriste u praksi, da po-ti u kreativnost, slobodu izraavanja i samo stvaralatvo jer djeca su uvijek spremna na nove izazove. Lutka, odnosno lutkarska igra, donosi bajkovite slike svijeta, a taj svijet uvijek ima bolja rjeenja od onoga koji nas okruuje.

Lutka i njezin animator, bio on profesionalac, amater, odgojitelj ili dijete, donose svaki put novu iluziju neunitive ljepote. Zato djeci treba dati lutku neka ih stalno prati i neka uz smijeh i pomo odgojitelja stvaraju opet, i opet, i opet, jer misterij lutkarstva ne krije se samo u lutkama nego je skriven i u animaciji, u njezinom metafori nom poten-cijalu, u samoj biti umjetni kog postupka kroz koji e dijete ostvariti aroban svijet iz bajke. Literatura

Chytil, V. (1991), Lutka kao simbol djetinjstva na sceni lutkarskog kazalita, Zagreb: Umjetnost i dijete, br. 5

un i -Bandov, J. (2001), Igrokazi, Zagreb: ABC naklada

Glibo, R. (2000), Lutkarstvo i scenska kultura, Zagreb: Ekoloki glasnik

Ivakovi , S. (1990), O tekstovima za lutkarske izvedbe u kontekstu odgojno-obrazovnih situacija, Zagreb: ivot i kola, br. 1

Kova i , L. (1969), Dijete i lutka, Zagreb: Umjetnost i dijete, br. 4/5

Kraljevi , A. (2000), Lutka iz kutka, Zagreb: Naa djeca

Ladika, Z. (1970), Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: kolska knjiga

Pokrivka, V. (1980), Dijete i scenska lutka, Zagreb: kolska knjiga

Stenzel, V. (1995), Igramo se kazalita: Zagreb: Naa djeca

http://mama-mami.com/content/view/92/104

IL TEATRO DEI BURATTINI, INESAURIBILE FONTE DI CREATIVIT INFANTILE

R i a s s u n t o

Il teatro dei burattini una sfida per ogni bambino e ogni educatore creativo. Affinche i bambini possano avvertirlo veramente, necessario renderli coscienti di ci che ascoltano e di ci che guardano, sviluppare la loro curiosit, il pensiero creativo, per poi stimolarli discretamente ad unespressione personale.


99

Le studentesse del corso di Educazione Prescolare hanno assimilato determinate conoscenze nel campo dellanimazione dei burattini e le hanno applicate durante il tirocinio nelle scuole dellinfanzia.

Il burattino un ottimo mezzo per favorire lapprendimento di determinati contenuti e per stimolare varie forme di creativit dei bambini.

Il teatro dei burattini e i burattini in quanto mezzi per motivare i bambini allattivit, diventano fonte della loro creativit. Con quseto saggio si voluto segnalare proprio questo.

Parole chiave: bambino, gioco, mondo dei bambini, teatro dei burattini, educatore, improvvisazione con i burattini, creativit

PUPPET-SHOWS ARE INEXHAUSTIBLE SOURCE OF CHILDRENS CREATIVITY

A b s t r a c t

Puppet shows represent a source and challenge for every creative educator and for every child. In order for them to truly become such children should be aware of what they listen, that is, what they watch, they should develop their curiosity and creative thinking and they should be discreetly encouraged to an expression of their own.

Students of preschool education have acquired certain knowledge in the field of puppetry and performing arts which was applied during their practice in nursery-schools.

The puppet was an excellent medium through which they directed children to adopt certain educational contents and encouraged them to various forms of creativity.

Puppets and puppet-shows, as a means of childrens motivation for an activity, have become sources of childrens creativity. It is for this reason that this paper was written.

Key words: child, play, world of puppets, puppet-shows, educators, puppet improvisation, expression, creativity,

Documents

LUTKARSKI IGROKAZ