Nova vizija i operacionalizacija sektorskog razvoja u kontekstu

strukturalnih politika EU- primjer promet

mr.sc. Mario Švigirglavni tajnik

Sindikat prometa i veza Hrvatske

Sastavnice sektorskog razvoja prometa

• Vrednovati, koristiti, upravljati• Potreba daljnjeg razvoja tehnologijske,

regionalne i politike investiranja u nacionalni ljudski kapital

• Problem upravljanja i koordinacije u sektoru• Koncept izgradnje konkurencijskih prednosti u

složenijim, na znanju i visokim standardima baziranim proizvodima i uslugama

• Upravljanje promjenama• Veći udjel privatnog sektora u R&D-u prometa

Potencijal sektora prometa na jedinstvenom tržištu EU

•  Rebranding prometnog sustava Republike Hrvatske važan je iz razloga ne samo aspiracija koje su sukladne tehnološkoj i tržišnoj modernizaciji prometnih procesa već je i odraz aspiracije da se sektor prometa promatra kao razvojna niša sa značajnim gospodarsko investicijskim potencijalom

• Nova načela, a koju su nužno načela ostalih zemalja članica EU, u procesu jačanja i stvaranja zajedničkog tržišta su: ekonomska i društvena vrijednost prometa, visoki standardi kvalitete, mobilnost, sigurnost, eko socijalna održivost

• Kada su u pitanju nove članice, Komisija posebno ukazuje na deficite u razvoju infrastrukture, zakonodavstva, prakse upravljanja ljudskim resursima i ostalim preduvjetima za multimodalne sustave i nedostatnom korištenju  informacijskih platformi

Dosadašnja iskustva novih članica EU

• Analitika dinamike rasta makroekonomskih agregata, sektora prometa i sastavnica prometa te zaposlenih u istima – kako i gdje promet raste ?

• Analitika promjene uloge prometa u strukturi BDP-a – koliko je promet (ostao) važan ?

• Iz metodoloških razloga Hrvatska nije mogla biti uspoređena (potreba izrade input- output tablica)– kako pozitivno utječe na ostale sektore u zemlji ?

Promet je osjetljiv na kretanje BDP-a ali  sustavno i natprosječno raste  u  novim članicama…

Rast po segmentima prometa od 2002. do 2009. za EU 27

• Kopneni promet ( 17 % rast u odnosu na 2008. i 10 % u odnosu na 2009.), značajno niži rast u starim članicama, osjetljivost na pad BDP-a u svim zemljama, stabilni udjeli i najmanji pad u najrazvijenijim ( Njemačka, Nizozemska, Švedska)

• Pomorski i kopneni promet – udvostručen rast, u 2009. kriznoj godini rast, natprosječne stope rasta Njemačka, Poljska, Estonija

• Zračni promet – značajno povećanje u svim novim članicama ( oko 12 %), značajno smanjenje u 2009. za najrazvijenije zemlje

• Skladištenje i logistika – ( 26 % rast u odnosu na 2008. i 20 % u odnosu na 2009.) – najveći rast prisutan kod novih članica

Zaposleni u prometu (dinamika i struktura)

• Od 2002. do 2010. rast ukupno zaposlenih u prometu EU27 od 4,3 % ( 2,7 % EU 15)

• Njemačka (4,8 %), Španjolska (16%), Finska (7,5%) • Udjel zaposlenih u prometu na razini 5 % BDP-a ( bez naftovoda i prometa

poštanskih usluga)• Sve članice konvergiraju prema prosjeku od 5 do 6 % od ukupno zaposlenih u EU

što je značajno korištenje resursa rada obzirom da je promet sve više tehnologijski intenzivan

• Najveći udjel zaposleni u kopnenom prometu ( 55 % od ukupno zaposlenih u prometu EU 27) – povećanje za sve nove članice

• Zaposleni u pomorskom i kopnenom vodnom (2 % EU 27 do većih udjela 9 % Danska, 14 % Grčka ili 20 % Cipar)

• Zaposleni u zračnom prometu ( 4 % EU27 do 8 % za Nizozemsku do 50 % Luksemburg)

• Potencijalno najveća mogućnost zapošljavanja u podsektoru skladištenja i logistike ( za EU 27 je povećan sa 22 % na 24 %, no značajno je povećan u svim novim članicama i manje razvijenim članicama odnosno, onima koji imaju manji udjel od 20 % u ukupno zaposlenima u prometu )

Značajan potencijal kreiranja radnih mjesta u segmentu skladištenja i logistike…

Nova tehnološka obilježja prometa koja stimulira EU (Bijela knjiga razvoja prometa ) i potencijal za RH

• Novi zahtjevi potrošača i potrebama gospodarstva da na efikasan način procesiraju robu i osiguraju mobilnost ljudi unutar postojećih i budućih resursnih (energetskih) i ekoloških ograničenja

• Tehnologija čisti(ji)h vozila sukladno ciljevima potrebe smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima kao i jačanja ekološke regulative - razvoj navigacijskih sustava, sustavi praćenja prometa i komunikacijskih usluga, sustavi upravljanja složenim uslugama multimodalnog prometa

• Potreba uključenosti regionalne sfere u planiranje prometnog sustava, ali i nedostatnih kapaciteta iste razine da bi ovom procesu optimalno doprinosila, izrada planova urbane mobilnosti

• Izgradnja nekoliko nacionalnih multimodalnih koridora (koridori koji su optimalni u smislu korištenja energije, smanjenja utjecaja na okoliš, smanjenja zagađenja no atraktivni u smislu sigurnosti, stabilnosti, te niske razine operativnih i administrativnih troškova)

• Operativni  razvoj ljudskog kapitala u prometnim aktivnostima je važan barem koliko i planiranje razvoja tehnološkog kapitala i unaprjeđenja procesa budžetiranja kapitala

• Naglasak Bijele knjige za promet je na kombinaciji privatnih i javnih sredstava uz potrebu bolje koordinacije financiranja iz Strukturnih i Kohezijskih fondova

prevezenih putnika više od 10 miljuna 5 to 10  milujuna 1 to 5 milijuna 500,000  do millijun 100,000 do 500,000 15,000 do 100,000

EU27 27 26 99 37 111 91

EU15 26 23 82 34 100 84

EU12 1 3 17 3 11 7

Belgija 1 1 3

Bugarska 3 1

Češka 1 2 2

Danska 1 1 2 2 1

Njemačka 5 3 10 4 7 12

Estonija 1

Irska 1 2 1 2 3

Grčka 1 1 5 3 11 11

Španjolska 4 4 17 3 5 8

Francuska 2 4 11 5 24 15

Italija 2 5 16 2 10 3

Cipar 1 1

Latvija 1

Litva 1 2

Mađarska 1 1

Malta 1

Nizozemska 1 1 1 2

Austrija 1 1 3 1

Poljska 1 5 1 3

Portugal 1 1 2 1 2 1

Rumunjska 2 2 3 2

Slovenija 1

Slovačka 1 1 1

Finska 1 2 8 9

Švedska 1 4 3 11 13

V. Britanija 4 5 11 4 12 8

Hrvatska 3 3

Ljudski kapital

Ljudsi kapital

Istraživanje i razvojni projektisa industrijskim

partnerima

Tehnološki projekti

EU tehnološki projekti

Eksperimentalnavozila

Laboratorijska oprema

Multidisciplinarnosti regionalni pristup

(projekti, financiranje,

korisnici)

Umreženost saznanstvenim iobrazovnim institucijama

Kreiranje novih kapaciteta i stvaranje

novih tržišta

Interakcija sa javnošćuoblikovanje

medijske slike o razvoju

Promet, energetika i okoliš Intermodalne prometne informacije i sustavi  upravljanja 

Vozila ,strojogradnja i inženjering 

Navigacijski sustavi, informacije i komunikacije 

Konverteri i spremnici energije ( elektrokemijski, elektromehanički termoelektrični)

Intermodalni informacijski sustavi za javni prijevoz i gradove

Novi koncepti za autobuse i općenito vozila

Informatika

Sofisticirane dijagnostike za kvarove u pogonskim sustavima

Uporaba satelitske navigacije u javnom prijevozu

Hibridne tehnologije i energetska efikasnost

Telematika

Simuliranje i razvoj novih sustava hlađenja pogonskog sustava

COSMOD – prekogranički sustav za upravljanje i optimizaciju troškova kriznih stanja i krizno upravljanje prometom

Ergonomska evaluacija sustava vožnje

Satelitski sustavi

Hibridni pogoni WEATHER – utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na prometne sustave europskih regija

Multisenzorski i detektorski sustavi

Integrirani sustavi praćenja ili nalaženja vozila

Screening okolišnih podataka TourNET – integriranje turistički informacija i informacija o javnom prijevozu

Procesiranje slikovnih prikaza, uporaba video tehnologija i infracrvenih zraka u prometu

Okolišne zone , promet i obnovljive energije

STAR TRANS – procjena strateških rizika i planiranje u složenim povezanim prometnim mrežama

Novi avio koncepti

ključne točke budućnosti prometa - neka od istraživanja njemačkog Fraunhofer IVI Promet instituta

Zaključno ( instrumenti i operacionalizacija)

• Fokusiranje na politike i fondove EU :• Formiranje Stossmayer mreže tehnološko projektnih platformi po

uzoru na Njemačku mrežu Franunhofer instituta ( po mogućnosti apliciranje za R&D twining projekt ) sa ciljem razvoja tehnologija i novih proizvodnja na međuresornoj razini i u suradnji sa poduzetništvom i znanstvenim institucijama – to je instrument državnih potpora koji je osnova razvoja industrije u EU

• Početak rada Opservatorija za razvoj ljudskih resursa u prometu ( upravljanje promjenama, cjelo-životnim obrazovanjem i kompetencijama zaposlenih u prometu i modernizacijom radne snage) kroz IPA 4 i Europski socijalni fond 

• Potencijal razvoja novih instrumenata financiranja razvojnih projekata u prometu ( nacionalne obveznice, komercijalni zapisi, dugoročno investiranje )