MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA - II KOL

MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA - II KOL.Meunarodni instrumenti u radu sa mladima u sukobu sa zakonom (ispitno pitanje)Pored Konvencije o pravima djeteta, UN su donijele jo tri posebna odvojena dokumenta: --Pravila o zatiti maloljetnih osoba lienih slobode, Pravila za administraciju pravosudnog sistema za maloljetne prestupnike i Smjernice za prevenciju maloljetnike delikvencije. Navedena tri dokumenta predstavljaju vid preporuke ili bolje reeno meunarodnog instrumenta u radu sa djecom koja su u sukobu sa zakonom.Krivino zakonodavstvo i sudska praksa FBiH u veini potuju i primjenjuju preporuke i stavove, naroito prva dva spomenuta dokumenta.Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju pravosudnog sistema za maloljetne prestupnike( Pekinka pravila)

Generalna skuptina UN 1985. god., usvojila je Standardna minimalna pravila UN- a za administraciju pravosudnog sistema za maloljetne prestupnike, dokument poznat pod imenom Pekinka pravila, koja su prvi meunarodni instrument sa odgovarajuim preciznim normama za administraciju maloljetnikog pravosua.Pekinka pravila ine sastavni dio sa jo dva skupa me. Instrumenata Smjernice za prevenciju maloljetnike delikvencije( Rijadske smjernice) i Pravila UN-a za zatitu maloljetnika lienih slobode. Meusobna povezanost ova tri dokumenta ogleda se u sljedeem procesu: neophodnost da se kontinuirano poduzimanje socio- politikih mjera razliitih zemalja treba kretati u pravcu prevencije i zatite mladih, kako ne bi doli u sukob sa zakonom (Rijadske smjernice), neophodnost uspostavljanja progresivnog pravosudnog sistema za maloljetnike koji su u sukobu sa zakonom( Pekinka pravila),

ouvanje osnovnih prava i uspostavljanje mjera za drutvenu reintegraciju maloljetnika lienih slobode bilo putem zatvora ili neke druge ustanove zatvorenog tipa( Pravila o zatiti maloljetnika lienih slobode).

Pekinka pravila

Sam tekst Pekinkih pravila podijeljen je u 6 dijelova sa pojanjenjima za svako pravilo posebno.Prvi dio Pekinkih pravila( Opi principi)

Drugi dio Pekinkih pravila( Istraga i kazneno gonjenje)

Trei dio Pekinkih pravila(Suenje i odluivanje)

etvrti dio Pekinkih pravila( Vaninstitucionalne mjere)

Peti dio Pekinkih pravila( Postupak u institucijama)esti dio Pekinkih pravila( Istraivanje kao osnov za planiranje, formiranje politike i procjene)Kaznenopravno ureenje poloaja i kaznene odgovornosti maloljetnih prestupnika u kaznenom zakonodavstvu FBiH

Postoji nekoliko bitnih naela u kaznenom zakonodavstvu FBiH, koje se tiu maloljetnika, a to su:

Naelo zakonitosti, ija je osnovna postavka zatita temeljnih ljudskih prava i sloboda maloljetnih izvritelja kaznenih djela. Ni jednom ljudskom biu ne moe biti izreena kazna ili druga kaznena sankcija za djelo koje, prije nego to je uinjeno , nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao kazneno djelo.Naelo legitimnosti i kaznenopravne prinude podrazumijeva zakonom precizirano opredjeljenje drutvene zajednice da se prema maloljetnom izvritelju kaznenog djela mjerama represije reagira samo onda kada je to neophodno i nuno u cilju spreavanja opasnih protupravnih radnji.Naelo krivnje ima posebnu primjenu u postupku prema maloljetnim izvriteljima kaznenih djela. Ovo naelo trebalo bi zamijeniti jo uvijek vaee naelo kaznene odgovornosti.

Naelo oportuniteta, odnosi se na mogunost primjene alternativnih mjera prije pokretanja kaznenog postupka.Naelo humanizma ini sastavni dio zakonitosti i legaliteta, kao i zakonskih rjeenja za to adekvatniju i potpuniju zatitu garantiranih prava i sloboda maloljetnih izvritelja kaznenih djela.

Kaznenopravno zakonodavstvo u BiH u svojim kaznenopravnim odredbama nalae postupak drugaijeg tretiranja maloljetnih prestupnika od odraslih poinitelja kaznenih djela. Osnovni zakoni koji reguliraju ova pitanja su Kazneni zakon FBiH, Zakon o kaznenom postupku FBiH i Zakon o izvrenju kaznenih sankcija FBiH. Kazneno zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme uinjenog kaznenog djela nije navrilo 14 god.

KAZNENOPRAVNI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA ( jako vano)Policija je prva dravna institucija sa kojom se susree maloljetnik osumnjien da je doao u sukob sa zakonom.Uloga policije u kazneno- pravnom tretmanu svodi se na otkrivanje maloljetnih izvritelja kaznenih djela i podnoenje kaznene prijave protiv maloljetnika osumnjienog da je izvrio kazneno djelo.Maloljetnik se, osim kod odreivanja pritvora, ne smije zadrati u prostorijama policije due od 24 sata. Ukoliko nadlena osoba u policiji procijeni da postoji osnovana sumnja da je maloljetnik poinio kazneno djelo, kaznena prijava protiv osumnjienog maloljetnika dostavlja se iskljuivo javnom tuitelju, i to za sve maloljetne osobe, ukljuujui i djecu mlau od 14 godina , protiv kojih po zakonu, tuitelj ne pokree kazneni postupak.Policija moe okonati sluaj izricanjem upozorenja i pravljenjem tzv. slubene zabiljeke, bez podizanja kaznene prijave.Policija uzima izjave i prikuplja podatke/ dokaze koje je poinio maloljetnik i dostavlja ih tuiteljstvu.Kazneno- pravni postupak prema maloljetniku za sva kaznena djela pokree se samo po zahtjevu javnog tuitelja. Na temelju zakona tuitelj moe:

-donijeti odluku o odbacivanju kaznene prijave, odnosno odluku o nepokretanju kaznenog postupka zbog naela oportuniteta,- razmotriti mogunost izricanja odgojnih preporuka( odgojne preporuke moe izrei tuitelj i sudac za maloljetnike),

-podnijeti zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sucu za maloljetnike,- odluiti da se obustavi postupak u toku pripremnog postupka.Odbacivanje kaznene prijave, odnosno obustavu istrage protiv maloljetnika tuitelj e donijeti u sluajevima kada se ustanovi da djelo koje je poinio maloljetnik nije kazneno djelo; da je djelo obuhvaeno pomilovanjem ili zastarijevanjem ili ukoliko nema dovoljno dokaza da je osumnjieni maloljetnik poinitelj kaznenog djela.Razmatranje mogunosti i opravdanosti izricanja odgojnih preporuka uvjeti za primjenu odgojnih preporuka su:maloljetnikovo priznanje kaznenog djela i izraena spremnost za pomirenje sa oteenim. Ovlateni tuitelj u skladu sa odredbama l.82 KZ, moe primijeniti 4 odgojne preporuke, a to su: osobno ispriavanje oteenom, naknada tete oteenom, redovno pohaanje kole i posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.Podnoenje zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka sudcu za maloljetnike dunost hitnog postupanja , u cilju to breg okonanja postupka, obvezuje tuitelja da zahtjev sudcu za maloljetnike dostavi u to kraem roku. U praksi na podruju FBiH taj rok najee iznosi 10 dana.Odluka o obustavi postupka u toku pripremnog postupka, kao i odluka o nepokretanju pripremnog postupka, temelji se na zakonom datoj mogunosti da javni tuitelj trai obustavljanje postupka ako u toku pripremnog postupka nae da nema osnove za voenje postupka prema maloljetniku ili ukoliko se prema maloljetniku ve izvrava neka sankcija( kazna maloljetnikog zatvora ili odgojne mjere).O prijedlogu za obustavljanje postupka, tuitelj e obavijestiti i organ starateljstva, odnosno centar za socijalni rad.

U skladu sa l. 381 ZKP, sudac za maloljetnike, nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na izvrenje kaznenog djela i na osobnost maloljetnika, dostavlja spis tuitelju. Tuitelj pie zahtjev za pokretanje pripremnog postupka i taj zahtjev dostavlja Sudu. Ako tuitelj ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni, niti dostavi obrazloeni prijedlog sudcu za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora, ni u roku od 2 mjeseca , od dostavljanja spisa sucu za maloljetnike, smatrat e se da je odustao od kaznenog gonjenja. Sudac za maloljetnike vodi pripremni postupak i proces suenja prema maloljetniku.Sudac za maloljetn., po zahtjevu tuitelja pokree pripremni postupak, ali je po zakonu obavezan da prije donoenja odluke o tome hoe li se sloiti sa podnesenim zahtjevom tuitelja za pokretanje pripremnog postupka, razmotri mogunost i opravdanost izricanja odgojnih preporuka.Sudac za mlt. moe izrei 4 odgojne preporuke, a to su : rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice, prihvaanje odgovarajueg zaposlenja, smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu, lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi.Protiv rjeenja suca za maloljetnike nije dozvoljena alba( l. 375 ZKP). U pripremnom postupku prema maloljetniku, kod prikupljanja podataka o osobnosti maloljetnika, sudac moe zatraiti da to uradi odreeno struno lice( socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moe pribavljanje podataka povjeriti i organu starateljstva, odnosno centru za soc. rad( ako je potrebno ispitivanje maloljetnika, obavit e se uz pomo pedagoga ili drugog strunog lica l. 377ZKP).Sud vodi i okonava pripremni postupak. Prikupljeni podatci i spisi se dostavljaju tuitelju na razmatranje. I Sud i Tuiteljstvo obavjetavaju Centar da su odluili pokretanje postupka prema maloljetniku i ekaju miljenje Centra. Sud moe odluiti da ne pokree postupak i ako je mirenje uspjelo, sud izrie odgojne preporuke. Ako mirenje nije uspjelo, vraa se sudu spis postupka.Kad primi prijedlog tuitelja, sudac za maloljetnike zakazuje glavnu raspravu ili roite.

U sudskoj praksi na podruju FBiH , uobiajeno je da se maloljetnik na prvo roite poziva preko roditelja. Osim maloljetnika na prvo roite pozivaju se i svjedoci, a roitu obvezno prisustvuje i odvjetnik. Na glavnoj raspravi, sudac moe izrei odgojne mjere ili kazne ( l. 385, st.3 ZKP), a na raspravu se pozivaju roditelji, odnosno staratelji maloljetnika, te organ starateljstva. Sudac za maloljetnike duan je zakazati glavnu raspravu( kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po odranoj glavnoj raspravi) ili odrati roite za izricanje odgojne mjere u roku od 8 dana od prijema prijedloga tuitelja. Pisanu presudu, odnosno rjeenje, sudac za maloljetnike duan je izraditi u roku od 8 dana, a u posebno sloenim sluajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rjeenja.

Odluku o izmjeni odgojne mjere ili obustavljanje izvrenja donosi sudac za maloljetnike koji je donio rjeenje o odg. Mjeri, ako sam smatra da je to potrebno ili na prijedlog tuitelja ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom( l. 395.ZKP).

Organ starateljstva, odnosno centar za soc. rad, prema odredbama kaznenog zakonodavstva u FBiH , ima vie razliitih prava i obveza.U kaznenom postupku prema maloljetniku, centar za soc. rad ima slijedea prava:- da o svakom pokretanju postupka prema maloljetniku bude obavijeten od strane tuitelja,

- da se upozna sa tijekom postupka i da u tijeku postupka daje prijedloge i ukazuje na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke,

- da bude obavijeten o necjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku, od strane javnog tuitelja, kao i o prijedlogu za obustavljanje postupka prema maloljetniku - da prisustvuje odluivanju na glavnoj raspravi.Obveze organa starateljstva, odnosno centra za soc. rad, u tijeku kaznenog postupka prema maloljetniku su:- da dostavi miljenje o svrsishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku,

- da na traenje sudca za maloljetnike dostavi podatke o osobnosti maloljetnika i prilikama u kojima mlt. ivi,

- da izvrava nadzor u tijeku pripremnog postupka, ako to naredi sudac za mlt., - da u tijeku izvrenja sudske mjere daje podatke o izvrenju,

- da predlae izmjenu ili obustavu odgojne mjere.

ODGOJNE PREPORUKE( alternativni oblici drutvene reakcije na maloljetniko prestupnitvo) ( jako vano)Odgojnim preporukama eli se postii: otklanjanje moguih tetnih posljedica kaznenih sankcija, izbjegavanje stigmatizacije, zaustavljanje recidivizma i prevencija. U l. 81. KZ FBiH stoji da je svrha odg. preporuka: a) da se ne pokree kazneni postupak prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela i b) da se primjenom odg. preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne ini kaznena djela.Alternativne mjere: su sve mjere koje se poduzimaju u cilju rjeavanja kaznenog spora, na nain da se spor rijei prije pokretanja kaznenog postupka, u tijeku kaz. postupka, ali ne izricanjem sankcije.(ispitno pitanje)Restorativna pravda : sinonim alternativnim mjerama prema mlt. poiniteljima kaz. djela, iji su modaliteti upravo uoblieni u alternativnim mjerama. To je postupak usuglaavanja izmeu oteenog i mlt. prijestupnika o nainu naknade tete oteenom.Alternativne mjere se i zasnivaju na principima restorativne pravde.( ispitno pitanje)Principi restorativne pravde zahtijevaju:

- uspostavljanje ravnotee koja je poremeena kaz. djelom ili sukobom u drutvu, popravljanjem uinjene tete, odnosno namirenje tete oteenoj strani, - stvaranje uvjeta da prijestupnik razumije i preuzme odgovornost za svoje djelo,

- pomo mlt. prijestupniku u promjeni budueg ponaanja.

Medijacija ili vansudska nagodba u postupku je najei i najspecifiniji vid alternativne mjere prema maloljetnicima. Primjenjuje se u kaznenim stvarima u sluaju kad se mlt. poinitelju odredi obveza naknade ili popravljanje tete nastale kaz. djelom.Medijacija je proces koji zahtijeva uee posrednika ili medijatora, koji uz profesionalne mora zadovoljavati i etike kriterije. Ciljevi odgojnih preporuka: (ispitno pitanje)1. preusmjeravanje mlt. poinitelja od redovnog kaznenog postupka kako bi se izbjegli negativni efekti na njegovu osobnost i razvoj,

2. da mlt. sagleda posljedice svoga djela i preuzme odgovornost,

3. utjecaj na mlt. da ponovno ne ini kaz. djela.

Ciljevi odg. preporuka mogu se ostvariti:

1. davanjem mogunosti mlt. poinitelju kaz. djela i oteenom da sami rijee sluaj kroz dijalog,

- davanjem mogunosti mlt. poinitelju kaz. djela da ispravi greku ili vraanjem stvari pribavljenih kaz. djelom oteenom ili namirenjem tete u visini vrijednosti stvari steene kaz. djelom, - aktivnim ueem drutvene zajednice u pruanju pomoi u reintegraciji mlt. poinitelja kaz. djela i oteenog, te prevenciji mlt. delinkvencije.Kaznenim zakonom FBiH, l.82, predvieno je 8 vrsta odg. preporuka koje moe izrei nadleni tuitelj ili sudac za maloljetnike. Primjena odgojnih preporuka koje izrie tuitelj ( ispitno pitanje)1.osobna isprika oteenom,

2. naknada tete oteenom,

3. redovito pohaanje kole,

4. posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i dr. savjetovalita.

Primjena odgojnih preporuka koje izrie sudac za maloljetnike ( isp. pitanje)1. rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice2. prihvaanje odgovarajueg zaposlenja3. smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu

4. lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi.

Principi primjene odgojnih preporuka su: dobrovoljnost, nepristranost, neposrednost, srazmjernost, potivanje graanskih i ljudskih prava, a sve to u najboljem interesu mlt.Uvjeti primjene odgojnih preporuka:

- da mlt. poinitelj priznaje izvrenje kaz. djela i izrazi spremnost za pomirenje sa oteenim tako da mu se moe izrei jedna ili vie odg. preporuka,

- odg. preporuke mogu se primijeniti ukoliko je mlt. poinio kaz. djelo za koje je zaprijeena novana kazna ili kazna zatvora do 3 god.

Mogunost i opravdanost primjene odgojnih preporuka:

1. preporuke: osobno ispriavanje, naknada tete oteenom i rad u korist humanitarnih organizacija, mogu se primijeniti ukoliko pored zakonom utvrenih odredbi mlt. i oteeni prihvate da se konkretni sluaj rijei posredovanjem strune osobe nadlenog CZSR.

U sluajevima kad obije strane ne prihvate posredovanje ili kad na posredovanje pristaje mlt., ali ne i oteeni, i obratno, ili kad je oteeni nepoznat, postoji mogunost primjene neke druge odg. preporuke, ukoliko je to u najboljem interesu mlt.2. primjena odg. preporuka prema mlt. poinitelju kaz. djela, opravdana je kad raspoloivi podaci pokazuju da pokretanje kaznenog postupka ne bi bilo svrsishodno s obzirom na prirodu kaz. djela i okolnosti pod kojim je uinjeno, raniji ivot i osobna svojstva mlt.

3. primjena odg. prep. uvijek je opravdana kad je mlt. po prvi put poinitelj kaz. djela, a u ostalim sluajevima kad je to u njegovom najboljem interesu.

Dostava predmeta nadlenom CZSR: 1. tuitelj ili sudac kad utvrdi da postoji opravdanost i mogunost za primjenu odg. preporuka, predmet dostavlja nadlenom CZSR kao organu za provoenje postupka posredovanja, praenja i izvjetavanja o uspjenosti primjene preporuke,

2. rukovoditelj nadlenog CZSR odreuje strunu osobu za provoenje postupka posredovanja, praenja i izvjetavanja o uspjenosti primjene odg. preporuke.

Struna osoba CZSR treba ispunjavati slijedee:

- da je sa radnim iskustvom i afinitetom za rad sa mladima,

- da je osposobljena za provoenje postupka posredovanja, praenja i izvjetavanja, - da je sposobna da procjenjuje, analizira i rjeava problem,

- da potuje dostojanstvo i vrijednosti mlt. i oteenog , te da poznaje ljudska prava i potrebe djeteta,

- da ne postoji sukob interesa.

Izbor, primjena i trajanje odgojnih preporuka:

Vri se u suradnji sa roditeljima, usvojiteljima ili starateljima mlt., te nadlenim CZSR, uz savjetodavno- terapijski rad prema procjeni.

Odg. preporuke mogu trajati najdue godinu dana i mogu se izricati na pune sate, dane i mjesece.

Pretpostavke za ukidanje odg. preporuka mogu biti:- ostvarena svrha odg. preporuke, odnosno postignuti eljeni obrazovno- odgojni utjecaj na mlt.,

- nemogunost postizanja pozitivnih rezultata primjenom izreene odg. preporuke( npr. zbog nesudjelovanja mlt. u njezinom provoenju), to po zakonskim uvjetima, otvara mogunost pokretanja kaz. postupka prema mlt.

Zamjena neke odg. preporuke drugom odg, preporukom i ukidanje odg. preporukaNa osnovu zajednikog prijedloga mlt. i oteenog, izreena odg. prep. moe se zamijeniti drugom ukoliko je izvrenje izreene prep. za mlt. preteko, o emu struna osoba CZSR izvjetava tuitelja ili suca za mlt.

Ako sudac ili tuitelj prihvate promjenu , odg. prep. se izvrava u skladu sa sporazumom mlt. i oteenog.

Izreena odg. prep. moe se ukinuti ako se postignuti sporazum kri, o emu struna osoba CZSR izvjetava tuitelja ili suca. Tuitelj u ovom sluaju podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka, a sudac za mlt postupa po podnesenom zahtjevu.Zamjena i ukidanje odg. preporuka moe se izvriti na prijedlog roditelja, usvojitelja ili staratelja mlt.Evidencija odgojnih preporuka:

Evidenciju odg. preporuka vode nadlena Kantonalna tuilatva i opinski sudovi, a podaci o preporukama mogu se dati samo nadlenom CZSR.Kaznene sankcije prema maloljetnicimaPostoje 2 principa u izricanju i provoenju kaznenih sankcija prema mlt., a to su zatitniki ili socijalni princip i princip pravosua ili pravinosti.

1. prema pravosudnom principu krenje zakona zahtijeva kazneni pristup. Kazneni zakon ima funkciju da povrati pravno- moralni poredak naruen krenjem zakona. Zakonske odredbe omoguuju legalnost intervencija, korektnost suenja i izricanje sankcija. Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora ( ispitno pitanje)Maloljetniki zatvor je jedina kazna, odnosno najotriji vid drutvene reakcije, koja se pod posebnim uvjetima moe izrei starijem maloljetniku za izvreno kazneno djelo.

Svrha kazne mlt. zatvora je poseban utjecaj na mlt. poinitelja da ubudue ne ini kaznena djela, te na druge mlt. da ne uine kaznena djela. Iz navedene odredbe proizilazi da odg. mjere i mlt. zatvor imaju zajedniku svrhu osiguravanje odgoja, preodgoja i pravilnog razvoja mlt. VRSTE ODGOJNIH MJERA ( jako vano)Osnovne vrste kaznenih sankcija koje se mogu izrei mlt. poiniteljima kaznenih djela su odg. mjere.Kazneni zakon FBiH, l. 86, predvia tri vrste odg. mjera, a to su:

- disciplinske mjere; - mjere pojaanog nadzora i

- zavodske mjere.

Svrha odg. mjera je: da se pruanjem zatite i pomoi mlt. poiniteljima kaznenih djela, vrenjem nadzora nad njima , njihovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj.

DISCIPLINSKE MJERE

U Kaznenom zakonu FBiH predviena je samo jedna disciplinska mjera i to: Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike, to predstavlja odg. mjeru institucionalnog karaktera, koju sud izrie mlt. poinitelju kaznenih djela kad je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utjee na njegovu osobnost i vladanje. Izricanjem ove odg. mjere, mlt. se upuuje u disciplinski centar na odreeno vrijeme.Zakon naroito naglaava mogunost da se u disciplinskom centru mlt. uposli na korisnim radovima, koji odgovaraju njegovom uzrastu, ali pod uvjetom da na to pristane sam mlt. ili njegov staratelj.Kazneni zakon FBiH predvia tri mogua oblika disciplinske odg. mjere. Tako sud mlt. poinitelja kaznenog djela moe uputiti u disciplinski centar:

- na odreeni broj sati u praznine dane i to najvie etiri uzastopna praznina dana;

- na odreeni broj sati u tijeku dana, ali najdue u trajanju do jednog mjeseca; - na neprekidan boravak za utvreni broj dana, ali ne due od dvadeset dana.MJERE POJAANOG NADZORA

Odgojne mjere pojaanog nadzora izriu se onim mlt. poiniteljima kaznenih djela kod kojih je, zbog nedovoljne brige i nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja, dolo do veeg stupnja odgojne zaputenosti, ija je posljedica vrenje kaznenih djela. Izricanje mjere pojaanog nadzora podrazumijeva poduzimanje trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja, uz odgovarajui nadzor mlt., bez potrebe njegovog potpunog odvajanja iz njegove dosadanje sredine.U Kaznenom zakonu FBiH, l. 87, predviene su slijedee odg. mjere pojaanog nadzora:

- pojaan nadzor od strane roditelja;

- pojaan nadzor od strane usvojitelja ili staratelja;

- pojaan nadzor u drugoj obitelji;

- pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite.

Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja za izricanje i primjenu ove odg. mjere bitne su dvije injenice: da je kazneno djelo uinjeno zbog odgojne zaputenosti mlt., koja je nastala uslijed nedovoljne brige i nadzora nad njegovim ivotom i ponaanjem, i da su roditelji, usvojitelji ili staratelji mlt. u mogunosti da vre nadzor nad njim. Mlt. kome je izreena ova odg. mjera ostaje u obitelji, a njezinim izricanjem sud obvezuje roditelje, usvojitelje ili staratelje da ubudue vie brinu o mlt.i pojaaju nadzor nad njegovim ponaanjem.Pojaan nadzor u drugoj obitelji je mjera koja se sprovodi u obitelji koja je primila mlt.i vri nad njim pojaan nadzor. Osnovni cilj koji se eli postii primjenom ove mjere je pozitivna promjena i preodgoj u ponaanju mlt. putem izdvajanja iz neposrednog obiteljskog okruenja. Organ starateljstva takoer, smjeta mlt. u drugu odgovarajuu obitelj i o tome obavjetava Sud. Za vrijeme trajanja mjere pojaanog nadzora u drugoj obitelji, organ starateljstva je duan vriti provjere realizacije mjere i ukazivati potrebnu pomo obitelji u koju je mlt. smjeten. Pojaan nadzor nadlenog tijela socijalne zatite Naime, sud mjeru pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite, izrie onda kada ocijeni da je s obzirom na odgojnu zaputenost mlt. i izvreno kazneno djelo, potreban pojaan nadzor, a ne postoje uvjeti i mogunost da se mjera primijeni od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, odnosno u drugoj obitelji. Primjenom ove odg. mjere mlt. i dalje ostaje u svojoj obitelji, odnosno kod usvojitelja ili staratelja, ali tako da ga pojaano nadzire ovlatena osoba CZSR, koja brine o potrebama mlt.

Odg. mjera pojaanog nadzora nadlenog organa socijalnog staranja, slina je mjeri pojaanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja. Najvanija slinost je da kod provoenja obje ove mjere, mlt. ostaje u obitelji. Razlika u ulozi centra za soc. rad, odnosno organa socijalnog starateljstva je slijedea:- kod mjere pojaanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja, organ starateljstva kontrolira izvrenje mjere i prua pomo u rjeavanju odreenih problema, dok se obveze koje proizilaze iz izreene mjere odnose prvenstveno na roditelje, staratelje i usvojitelje;

- kod mjere pojaanog nadzora nadlenog organa soc. zatite, tj. centra za soc. rad, ovaj organ je izvritelj mjere, ali i nosilac obveza i dunosti u odgoju mlt. i brige o njemu.

Pojaan nadzor nadlenog organa soc. zatite ne moe biti krai od jedne, ni dui od tri godine.( ovo je bitno pitanje na ispitu) Posebne obveze uz mjere pojaanog nadzora

U Kaznenom zakonu FBiH predvien je vei broj obveza, koje se mogu izrei uz mjere pojaanog nadzora. Tako u l. 93. stoji slijedee: Sud moe maloljetniku odrediti naroito ove obveze: osobno ispriavanje oteenom, naknadu tete u okviru vlastitih mogunosti, redovno pohaanje kole, osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdravanje od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga, posjeivanje odgovarajue zdravstvene ustanove ili savjetovalita, te uzdravanje od druenja s osobama koje na njega tetno djeluju.ZAVODSKE ODGOJNE MJERE Zavodske odg. mjere su mjere institucionalnog karaktera, to podrazumijeva smjetaj mlt. na odreeni period, koji ne moe trajati due od pet god., u odgovarajuu ustanovu gdje se osigurava njegov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Zavodske mjere su istovremeno i najstroe odg. mjere. U Kaznenom zakonu FBiH, l. 87, propisane su slijedee zavodske odg. mjere: upuivanje u odg. ustanovu, upuivanje u odgojno- popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.1. Upuivanje u odgojnu ustanovu je zavodska odg. mjera koja se izrie mlt. poinitelju kaznenog djela ije se odgajanje i preodgajanje ne moe postii bez potpunog izdvajanja iz sredine u kojoj ivi.Primjenom ove mjere sud e u odg. ustanovu uputiti mlt. nad kojim treba osigurati vrenje stalnog nadzora i sistematski odgojni tretman od strane strunih odgajatelja2. Upuivanje u odgojno popravni dom je zavodska odg. mjera koja na prvi pogled, moe izgledati slina mjeri upuivanja u odg. ustanovu. Specifinosti mjere upuivanja u odg.- popravni dom se ogledaju, pored pojaane mjere odgoja, i u:

- odredbi da je zakonski minimum i maksimum njezinog mogueg trajanja vei nego kod upuivanja u odg. ustanovu;

- da se ona izvrava u posebnim ustanovama , namijenjenim iskljuivo za izvrenje ove mjere; - pri odluivanju hoe li izrei mjeru upuivanja u odg.- popravni dom, sud je obvezan posebno uzeti u obzir teinu i prirodu uinjenog djela, te ocijeniti okolnosti da li su prema mlt. ranije bile izreene odg. mjere ili kazna mlt. zatvora.

3. Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje je zavodska odg. mjera koja se moe izrei mlt. poinitelju kaznenog djela ometenom u fizikom ili psihikom razvoju. Osnovni cilj mjere je da se, pored preodgoja, primjenom odgovarajueg tretmana , otklone ili ublae ometenosti u psihikom ili fizikom razvoju mlt, zbog ega je mjera u naelu, neodreenog trajanja.Mlt. ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili osposobljavanja.Obustava izvrenja i izmjena odluke o odg. mjerama

Izmjena izreene odg. mjere, prema odredbama Kaznenog zakona FBiH, l. 86, mogua je jedino kod mjera pojaanog nadzora.

Obustava od izvrenja izreene odg. mjere, prema KZ FBiH, l.90, mogua je najee na slijedea dva naina: kada se poslije donoenja odluke kojom je izreena mjera pojaanog nadzora ili zavodska mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo. Drugi osnov za obustavu mjera poja. nadzora ili zavodskih mjera je postignuti uspjeh preodgoja, odnosno primjene izreene mjere.

Maloljetniki zatvor (ispitno pitanje)Maloljetniki zatvor se, prema l. 99 KZ FBiH maloljetnim poiniteljima kaznenih djela moe izrei samo ako su ispunjena slijedea 3 uvjeta:

1. mlt. poinitelj kazn. djela trebao bi biti kazneno odgovoran. U l. 35- 38 KZ FBiH, mlt. zatvor se moe izrei starijem mlt. samo ako je u vrijeme izvrenja kaznenog djela bio uraunljiv i ako je kriv za uinjeno djelo.

2. kazniti se moe samo kazneno odgovoran stariji mlt., odnosno mlt. poinitelj kaznenog djela, koji je u vrijeme izvrenja kazn. djela navrio 16, a nije navrio 18 god. ivota. Kazna mlt. zatvora se ne moe izrei poinitelju kaznenog djela koji u vrijeme njegovog izvrenja nije navrio 16 god., odnosno mlaem mlt.

3. kazneno odgovoran stariji mlt. trebao bi izvriti kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora dua od 5 god.

Pored navedena 3 uvjeta za izricanje kazne mlt. zatvora, neophodna je i procjena suda da mlt. poinitelju kazn. djela ne bi bilo opravdano izrei odg. mjeru. Sud je moe, ali i ne mora uvijek izrei.

Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora Mlt. zatvor je vremenska kazna liavanja slobode. Izrie se u odreenom vremenskom trajanju koje prema l. 100 KZ FBiH ne moe biti krae od 1 god., ni due od 10 god., a izrie se na pune godine ili pola godine. Minimalno trajanje mlt. zatvora od 1 god., smatra se neophodnim za poduzimanje odgovarajuih mjera odgoja i preodgoja mlt., ali i za njegovo struno osposobljavanje.

Maksimalno trajanje mlt. zatvora od 10 god. je znatno manje od opeg maksimuma kazne zatvora, jer je zakonodavac imao u vidu injenicu da bi se suvie dug boravak mlt. u kaznenoj ustanovi negativno odrazio na njegovu osobnost i imao tetne posljedice na njegovu kasniju drutvenu integraciju.

Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvoraPrema l. 103 KZ FBiH, kazna mlt. zatvora nee se izvriti ako je proteklo: 1. 10 god., ako je izreena kazna mlt. zatvora preko 5 god;

2. 5 god., ako je izreena kazna mlt. zatvora preko 3 god i

3. 3 god., ako je izreena kazna mlt. zatvora do 3 god.

Kaznene sankcije prema punoljetnim osobama za djela koja su poinili kao maloljetnici Punoljetnoj osobi koja je izvrila kazneno djelo kao mladi mlt. moe se suditi samo ukoliko su ispunjena slijedea 2 uvjeta:

1.da osoba u vrijeme suenja nije napunila 21 god., jer se punoljetnoj osobi koja je navrila 21 god. ne moe suditi za kazneno djelo, koje je izvrila kao mladi mlt.( l. 104 KZ FBiH) bez obzira na njegovu teinu;

2. punoljetnoj osobi koja u vrijeme suenja nije navrila 21 god. za kazneno djelo koje je poinila kao mladi mlt., moe se suditi samo ako je za to djelo propisana kazna tea od 5 god. zatvora.

Punoljetnoj osobi za kazneno djelo koje je izvrila kao stariji mlt.( l. 104, KZ FBiH) moe se izrei:

1. odgovarajua zavodska odg. mjera koja se smatra najprimjerenijom sankcijom, 2. kazna mlt. zatvora, ukoliko su ispunjeni svi zakonski uvjeti za njezino izricanje( l. 100 KZ FBiH), a zbog tekih posljedica djela i visokog stupnja kaznene odgovornosti, ne bi bilo opravdano izrei odg. mjeru.

Mjere sigurnosti prema maloljetniku Prema zakonskim odredbama( l. 106, KZ FBiH) maloljetniku kojem je izreena odg. mjera ili kazna mlt. zatvora mogu se pod uvjetima propisanim zakonom izrei slijedee mjere sigurnosti: obavezno psihijatrijsko lijeenje, obavezno lijeenje od ovisnosti i oduzimanja predmeta.

Napomena: ovaj dio gradiva je najvaniji!!!SOCIJALNI RAD I MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA

Pojam i definicija socijalnog rada

Soc. rad kao struna djelatnost, javlja se tek krajem XIX st. u tada najrazvijenijim zemljama, meu kojima su na prvom mjestu Nizozemska, Njemaka i SAD.

Def. soc. rada od Meunarodnog udruenja soc. radnika 2000. god., glasi: Socijalni rad je djelatnost koja potie socijalnu promjenu, rjeavanje problema u meuljudskim odnosima i osnaivanje i oslobaanje ljudi da postignu svoju dobrobit.PREVENCIJA I PROGRAMI PREVENCIJE POREMEAJA U PONAANJU DJECE I MALOLJETNIKA Primarna prevencija podrazumijeva poduzimanje razliitih mjera i akcija od strane drutvene zajednice prije nego se pojavi neki problem. Djeji dodatak, naknada za vrijeme porodiljskog odsustva, razliiti oblici zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja i drugi vidovi drutvene brige o djeci, mogunost kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot itd., osnovne su pretpostavke preventivnog djelovanja. ( ispitno pitanje)Tri elementa prim. prevencije; uklanjanje ili uspjeno suoavanje sa faktorima rizika i jaanje prozatitnih faktora u cilju poboljanja funkcioniranja ope populacije, putem provoenja opih programa, koji pokrivaju cijelo podruje primarne prevencije, kao i putem specijalnih programa, koji pokrivaju neke dijelove primarne prevencije, npr. zlostavljanje djeteta.Sekundarna prevencija podrazumijeva identifikaciju nekog socijalnog problema, njegovo zaustavljanje i pomo u rjeavanju. U naim prilikama najsvrsishodnije bi bilo djelovanje na nivou obitelji. Pri tome se u prvi plan trebaju staviti obitelji bez ikakvih materijalnih primanja, obitelji u kojima oba roditelja ne rade, obitelji sa poremeenim odnosima i strukturom, kao i obitelji u kojima jedan ili oba roditelja ispoljavaju neki od oblika socio patolokog ponaanja( alkoholizam, droga, kriminal, prostitucija, nasilje, mentalna oboljenja itd).Pored poduzimanja mjera iz domena djeje i socijalne zatite, neophodno je organiziranje akcija pomoi i razliitih oblika djelovanja usmjerenih iskljuivo prema djeci( to se posebno odnosi na djecu koja uslijed odgojne zanemarenosti ili zaputenosti, svojim ponaanjem ve naruavaju neke opeprihvaene norme ponaanja i ivota u zajednici.( ispitno pitanje) Tercijarna prevencija usmjerena je na nastavak tretiranja ve identificiranog problema i na ublaavanje njegovih negativnih posljedica i djelovanja, npr., njegovog daljeg irenja i zahvaanja veeg broja lanova drutva. Iako se ovaj vid prevencije najee vezuje za drutvene grupe i mlade koji ve ispoljavaju neke po drutvo opasne oblike poremeaja u ponaanju, terc. prevencija esto se izjednaava sa razliitim mjerama zatite maloljetnika poduzetim od strane drutvene zajednice. ( ispitno pitanje)Opi programi primarne prevencije u biti pokrivaju cijelo podruje prim. prevencije. Ovi programi na lokalnom nivou moraju sadravati najmanje 3 elementa:

1.utjecaj na kvalitetu ivljenja u obitelji, ali i na druge uzroke u neposrednoj okolini djeteta, koji mogu utjecati na pojavu poremeaja u ponaanju;

2. ouvanje i jaanje veza i interakcija djece i mladih sa zajednicom;

3. pojaan neformalni nadzor nad nainom ivota djece i mladih od strane razliitih organizacija, grupa i pojedinaca.

Specijalni programi prevencije poremeaja u ponaanju kod djece i mladih, trebaju sadravati vie razliitih, alternativnih mogunosti njihovog provoenja. Svaki preventivni program kao svoj sastavni dio mora sadravati i obvezu kontinuiranog provoenja evaluacije, odnosno procjene postignua rezultata.

Na osnovu iskustava centara za soc. rad i jednog broja NVO, najee prepreke u realizaciji preventivnih programa su: - nedovoljna umreenost i suradnja izmeu osnovnih subjekata sustava prevencije, kao to su: socijalne, zdravstvene i druge ustanove, pojedinci i grupe, te nevladine organizacije; - nedostatak kontinuirane analize preventivnih programa, nedovoljno raspolaganje informacijama o znaaju prevencije i mogunostima preveniranja nekog psiho- socijalnog fenomena izradom i implementacijom preventivnih programa.

Analiza nekoliko specifinih prevent. programa poremeaja u ponaanju djece i mladih u centrima za soc. rad i nevladinim organizacijama, primijenjenih na podruju Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, pokazala je da su najee koritene slijedee mjere i akcije: edukacija roditelja, edukacija nastavnika, grupni rad sa roditeljima, prekvalifikacija, zapoljavanje, rjeavanje stambenog pitanja, organiziranja javnih tribina, uenje komunikacijskih i socijalnih vjetina, razliiti oblici rekreativnog druenja i kreativnih aktivnosti itd. Prava i obveze centara za socijalni rad u kaznenopravnom tretmanu maloljetnikaCentar za soc. rad, odnosno organ starateljstva, ima definirana prava i obveze. Uloga organa starateljstva u kazn. postupku prema mlt., precizirana je u l. 368 ZKP FBiH, gdje stoji da organ starateljstva ima pravo da:- bude upoznat sa tijekom postupka;

- stavlja prijedloge;

- ukazuje na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravine odluke;

- o svakom pokretanju postupka prema mlt. od strane tuitelja bude obavijeten;

- prisustvuje odluivanju na glavnoj raspravi. Iskljuiva obveza i nadlenost organa starateljstva, odnosno CZSR, je socijalno pedagoki rad sa:

- djecom koja su poinila kazneno djelo, ali su kazneno neodgovorna( mlaa od 14 god.)

- maloljetnicima koji su poinili kazneno djelo, ali prema njima nije pokrenut kaz. postupak, odnosno prema kojima je sukladno zakonu, kaz. postupak obustavljen , te djecom i mlt. koji imaju poremeaje u ponaanju, ali nisu poinili kaz. djelo.

Prikupljanje podataka o osobnosti i socijalnim prilikama maloljetnika u tijeku pripremnog postupkaKod prikupljanja podataka, neophodno je prouiti ivot i razvoj mlt. osobe u razliitim uvjetima i prilikama, kao to su:

obiteljska sredina ( prethodna i ona u kojoj sada ivi, ukoliko je mlt. iz razliitih razloga bio primoran da mijenja obiteljsku sredinu ),

socio ekonomsko stanje obitelji,

odnosi i nain obrazovanja u obitelji,

vidovi ispoljavanja poremeaja u ponaanju kod mlt. i vrijeme ispoljavanja,

odnos mlt. prema izvravanju kolskih obveza i radnih zadataka uope,

drutvo mlt., njegova interesiranja, nain koritenja i provoenja slobodnog vremena,

upeatljivi dogaaji i doivljaji u ivotu djeteta, za koje je mogue pretpostaviti da su negativno utjecali na njegovo ponaanje. Iskljuiva nadlenost organa starateljstva u radu sa djecom i maloljetnim prijestupnicimaIskljuiva nadlenost organa starateljstva je socijalno- pedagoki rad i poduzimanje drugih zakonom predvienih mjera( Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti obitelji s djecom FBiH, Obiteljski zakon RBiH i Zakon o upravnom postupku FBiH) sa: djecom do 14 god. starosti koja su poinila kazneno djelo i koja su kaz. neodgovorna, o ijem krenju zakona tuitelj obavjetava CZSR,

sa mlt. prijestupnicima prema kojima nije pokrenut kazneni postupak, odnosno mlt, prema kojima je obustavljen kaz. postupak i

djecom i mlt. koji ispoljavaju poremeaje u ponaanju, ali nisu poinila kaz.djelo.Rad sa djecom do 14 god., koja su poinila kazneno djelo

Zakonom o kaz. postupku FBiH precizirano je: - kad se u tijeku postupka utvrdi da mlt. u vrijeme injenja kaz. djela nije navrio 14 god. ivota, kaz. postup. e se obustaviti i o tome e se obavijestiti CZSR, koji e neposredno po dobivanju navedene obavijesti, a prije zapoinjanja strunog rada i sa djetetom i sa njegovom obitelji, posjetiti obitelj djeteta( posjetu obavlja soc. radnik i po mogunosti jo jedan od lanova strunog tima) i upoznat e se sa postojeim stanjem. Prilikom ove posjete treba uspostaviti i prvi kontakt sa djetetom, te ugovoriti prvi susret u CZSR. Program tretmana, s obzirom na injenicu da je najvei broj ove djece normalno fiziki i psihiki razvijen, treba u veini sadravati one metode koje slue odgajanju mladih uope.Izvrenje mjera pojaanog nadzora

Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja Ukoliko je odlukom suda odreeno da organ starateljstva provjerava izvrenje odg. mjere pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, organ starat. ima slijedee obveze:

da bude u stalnom kontaktu sa mlt. i njegovim roditeljima, usvojiteljima ili starateljima( iskustvo govori da su neophodna najmanje dva susreta tjedno),

da u suradnji sa drugim strunim slubama i mreom ustanova i organizacija na nivou lokalne zajednice, prua pomo mlt. kad roditelji, usvojitelji ili staratelji nisu iz razliitih razloga, u stanju ispotovati date upute i naloge,

da redovno u suradnji sa kolom, ustanovom u kojoj je mlt. zaposlen ili obavlja praksu, sportskim i dr. udruenjima u koja je mlt. ukljuen, provjerava odnos mlt. prema radnim obvezama, kao i njegovo ponaanje prema vrnjacima, nastavnicima i radnim kolegama,

da na zahtjev roditelja, usvojitelja ili staratelja prui odgovarajuu pomo, ukoliko sami nisu u mogunosti provesti dana uputstva,

da najmanje svakih est mjeseci obavjetava sud o provoenju mjere pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja.Pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite CZSR ima slijedee obveze:

da po prijemu izvrne odluke suda, kojom je izreena mjera poj. nadzora nadlenog organa soc. zatite, ovlasti strunu osobu zaposlenu u centru, a u praksi je to najee soc. radnik, koji je obavezan;

da bude u stalnom kontaktu sa mlt. putem razgovora, posjeta, obilazaka i to najmanje tri puta mjeseno, a po potrebi i ee;

da uspostavi punu kontinuiranu suradnju sa kolom, poduzeima i ustanovama, sportskim i drugim organizacijama mladih, zdravstvenim i drugim ustanovama i institucijama;

da bude u stalnom kontaktu sa roditeljima, usvojiteljima ili starateljima mlt., kako bi u komunikaciji sa njima i prilikom posjeta obitelji bio upoznat sa promjenama u obiteljskim odnosima, materijalnim prilikama u obitelji itd;

organ starateljstva obvezan je da o izvrenju mjere poja. nadzora organa soc. zatite redovno, najmanje svakih est mjeseci, a po potrebi svaka dva mjeseca, obavjetava sud o izvrenju mjere, podnosei odgovarajui izvjetaj.

Meunarodni standardi Smjernice UN za prevenciju maloljetnike delinkvencije

Smjernice za prevenciju mlt. delinkvencije - Rijadske smjernice, usvojene na Generalnoj skuptini UN, proizile su kao rezultat rada, rasprava i zakljuaka datih na Osmom kongresu UN o prevenciji kriminala i tretmana prijestupnika, odranom u Havani 1990. god. Od 1955. god. UN svakih pet godina organizira kongres posveen prevenciji kriminala i tretmanu prijestupnika. Mlt. delinkvencija, odnosno prevencija mlt. delinkvencije, na svakom kongresu predstavljala je predmet rasprave, strunjaka iz domena prevencije prestupnitva i kaz. prava.Uloga obitelji u prevenciji mlt. delinkvencijePrvi poetni korak treba napraviti putem ukljuivanja buduih roditelja u neki od programa koji se bave pripremom branog para za novu ulogu roditeljstva. Priprema buduih roditelja za pruanje odgovarajue njege, brige, ljubavi i sigurnosti djetetu, osnov je normalnog emocionalnog, kognitivnog i socijalnog razvoja budue zdrave linosti. Bazina sigurnost, slika o sebi i svom mjestu, samopotovanje, stvaraju se tijekom svih postnatalnih iskustava. Uloga obitelji u prevenciji mlt. delikvencije ogleda se u pripremi djeteta za uspjenu socijalizaciju i kooperativan odnos sa drugim osobama, posebno onim izvan ue socijalne okoline. Uloga kole u prevenciji maloljetnike delikvencije

kola predstavlja jednu od bitnih sredina za primjenu razliitih programa primarne prevencije drutveno neprihvatljivog ponaanja mladih. Ovim programima trebala bi se uenicima pruiti mogunost da steknu dodatna znanja i vjetine o tome kako uspjeno rijeiti probleme i sukobe koje neposredno nosi sa sobom njihova dob ili sredina. Implementacijom na ovaj nain osmiljenih preventivnih programa u koli uenici se kroz stjecanje dodatnih znanja i vjetina, osposobljavaju za bru i uspjeniju socijalizaciju i integraciju. U skladu sa Rijadskim smjernicama, kola kroz nastavne predmete treba posvetiti panju poduavanju osnovnim vrijednostima i potovanju djetetovog kulturnog identiteta, ukljuivanje uenika u proces obrazovanja, pruanje informacija i savjeta u pogledu strune obuke i mogunosti zapoljavanja i profesionalnog razvoja, provoenja vannastavne aktivnosti i sl.Uloga CZSR u prevenciji maloljetnike delikvencije

CZSR predstavlja na nivou lokalne zajednice jednu od kljunih ustanova, u ijem djelokrugu rada prevencija mlt. delikvencije, zauzima posebno mjesto.Osim izrade preventivnih programa i iskustva potvrenog u praksi, CZSR, najee predstavljaju faktor povezivanja koordinacije i iniciranja zajednikih aktivnosti na nivou mree ustanova u lok. zajednici. Kazna - vrsta kaz. sankcija, koja se izrie kaz. odgovornim poiniteljima kaz. djela.

Kaznena sankcija - prinudne mjere koje poiniteljima kaz. djela izrie sud u kaz. postupku.

Delikt - u francuskom i engleskom pravu koristi se u dva znaenja. Prema prvom znaenju, odnosi se na sva kanjiva ponaanja, a prema drugom obuhvaa samo odreenu kategoriju kanjivih ponaanja prijestupe. U naem pravu delikt je najee sinonim za kazneno djelo, ali moe obuhvatiti i druga kanjiva ponaanja, prekraje i privredne prijestupe.

Recidivizam - mogunost ponovnog injenja kaznenog djela od strane istog poinitelja.

Prevencija je poduzimanje razliitih mjera i akcija sa ciljem otkrivanja uzroka i stvaranja odgovarajuih pretpostavki za spreavanje mogunosti da djeca i mlt. dou u sukob sa zakonom.