Mediji i njihov utjecaj u drutvu

Neki primjeri medija

to su to mediji?Mediji su kompleksni pojam koji oznaava sustave javnog informiranja, koji slue za rasprivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadraja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najirih slojeva stanovnitva. Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadraj, ve su zapravo oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio naeg vlastitog prirodno-umjetnog okruenja. Oni su prijatelji, neprijatelji, oboavani, omraeni... o njima priamo kao da su ljudi, dajemo im nadimke; oni nas uznemiravaju, ljute, prema njima smo pristojni... Od njih oekujemo jako puno, prenose nam neko znanje, predstavljaju zabavu.

Vrste medija

Medije moemo podijeliti u dvije grupe:po nainu prenoenja informacija po vrsti informacije koju nam prenose

Mediji po nainu prenoenjainformacijaPo toj podjeli razlikujemo nekoliko glavnih podjela kao to su:radio televizija novine,asopisi i druge tiskovine internet

RADIO - danas je star oko 80 godina! Poeo je s velikim uzbuenjem, groznicom i ogromnim oekivanjima. Kao sredstvo komunikacije, radio ima povijesni znaaj. U Hrvatskoj danas ima manji broj nacionalnih, ali i veliki broj lokalni radio postaja (oko 130). Broj radio-prijemnika u kuanstvima dostigao je gotovo razinu saturacije (90%), a i u automobilima je sve prisutniji (68% kuanstava posjeduje automobil). Priblino oko 60% populacije redoviti su sluatelji radiopostaja

Putem radija u svakom trenutku moemo dobiti razne informacije,preko korisnih informacija(npr.stanje na cestama,vrijeme,politike situacije) do raznih zabavnih informacija.Radio kao medij je jedan od najdostupnijih uz novine.

U 2002. godini, u ukupnoj populaciji od 10 do 74 godine starosti najsluaniji je HRVATSKI RADIO 1 - s oko 240.000 sluatelja dnevno. Slijedi ga NARODNI RADIO - s oko 203.000 sluatelja, te OTVORENI RADIO - s oko 163.000 sluatelja. Jo 6 radiopostaja ima preko 50.000 sluatelja dnevno. Ve i sam podatak o broju sluatelja prvi je pokazatelj o opem ugledu neke radiopostaje.

TELEVIZIJA-njena povijest je neto bolje utemeljena u naim osobnim sjeanjima (barem onih malo starijih). Prva je slika poslana iz Njemake jo 1952. godine. Dakle, televizija je prevalila pola stoljea. Tada se emitirala tek koji sat na dan a danas je popunila svih 24 sata . Televizija je bila i ostala podruje kontraverzi; ponekad ju se hvali kao prozor u svijet, a ponekad je zlo, koje sistematski lae o svemu to se zaista zbiva u stvarnom svijetu. Bezbroj studija je napisano o direktnim i indirektnim posljedicama izloenosti televizijskom programu. Nedvojbeno, prednost televizije je u vizualnoj prezentaciji (slika, rije, glazba, atmosfera...).

U Hrvatskoj je televizija svakako najjai medij danas.TV prijemnik je zaista gotovo najzastupljeniji industrijski proizvod u kuanstvima Hrvatske (98%) ; 96% kuanstva ima prijemnik u boji, u 23% postoji vie od jednog prijemnika u kuanstvu; videorekorder se pridruuje u 56% kuanstava; satelitsku antenu ima 30% kuanstava, dok je kabelska televizija prisutna tek u oko 18% kuanstava. Televizija kao medij donosi nam sve informacije koje nas zanimaju,od politikih vijesti do sportskih,glazbenih novosti pa sve do nepotrebnih informacija o poznatima koje htjeli mi to priznati ili ne zabavljaju cijelo puanstvo.Jedna od mane televizije kao medija je u tome to nam nisu dostupne informacije u svakom trenutku ve samo za vrijeme informativnih emisija.

Na temelju ankete iz 2002. Godine ak 87% graana(starosne dobi od 10 do 74 god.) svakodnevno prati televizijski program.Veina provodi dnevno i do 3,5 sata pred televizijom.Najvie se gledao HTV 1,zatim HTV 2,a onda tek NOVA TV i HTV3(RTL jo tada nije postajao u Hrvatskoj)

Prosjena gledanost televizije znaajno se razlikuje i prema dijelovima dana. U 2002. godini vrh gledanosti nalazio se izmeu 19.00 i 21.00 sat. Podaci pokazuju da HTV1 ima dva vrha gledanosti i to oko 12.00 i oko 19.30 sati, dok su HTV2, HTV3 i NOVA TV imali samo jedan vrh gledanosti oko 21.00 sat. Analiza gledanosti po danima u tjednu pokazuje da su HTV1 i HTV3 imale najvei doseg nedjeljom, dok su HTV2 i NOVA TV vei doseg postizale u radnim danima.

Analizom ukupnog gledateljstva (share) televizijskih postaja najvei dio kolaa pripada HTV 1 (vie od ), potom HTV 2 (oko ), dok su HTV 3 i NOVA TV izjednaeni. Sve ostale TV postaje koje se mogu gledati u RH imaju zanemariv udio.

Dnevnici, asopisi i ostala tiskovine takoer predstavljaju bitne karike u dananjem medijskom spletu Hrvatske. Osnovna obiljeja tiskovina su masovnost, fleksibilnost, jeftinost ali i visok stupanj selektivnosti, mogunost specijalizacije, te dulji ivotni vijek takvog proizvoda (mogunost ponovnog itanja). I dok danas ve imamo prilino mnotvo raznih naslova u segmentu tiskovina, njihove naklade esto nisu zadovoljavajue.

Novine su poslije radija najdostupniji medij i jedan od najkoritenijih medija.One donose razne informacije koje se tiu svakodnevnih informacija,ali se najee zadrava na ozbiljnijim informacijama(npr.stanje u dravi, razliita nedjela)U njima moemo nai i sportske novosti te novosti o poznatima ali te informacije su jako saete.

Po istraivanu iz 2005.godine najitanija dnevna novina u Hrvatskoj je Jutarnji list, koji je tek nedavno pretekao dugo vremena najtiraniji Veernji list. Daleko iza tih dviju dnevnih novina je Slobodna Dalmacija, a za njom kaska Novi list. Slijede dnevnik 24 sata, zatim Glas Istre, Sportske novosti, Glas Slavonije te Vjesnik.Po istraivanju iz 2005.godine dnevne novine ne ita oko 20%ljudi.Iako po novi istraivanjima dnevnik 24 sata u 2006.godini je doivio veliki rast te sada konkurira Jutarnjem i Veernjem listu,te u 2006.godini poinje izlaziti i nova dnevna novina Metro.

Magazini i asopisi u Hrvatskoj Najitaniji hrvatski magazin je Glorija, koji ita 14 posto nacije. Gloriji su se najvie pribliili Auto klub i Globus, s po est posto itatelja. Slijedi Story s pet posto itatelja. Za oko tri posto itatelja izborili su se Klik, Cosmopolitan i Arena. Neto preko dva posto itatelja imaju Mila, Nacional i Tena, a manje od dva posto Bug, OK, TV Story i Vita. Ispod jedan posto itatelja imaju Feral i Moja sudbina.Usporedimo li itatelje mlae dobi i one starije od 65 godina, ve na prvi pogled su vidljive razlike mladi najvie itaju: Auto klub, Klik, Story, Cosmopolitan, Glorija. U skupini od 35 do 44 godine najitanija je Glorija, pa Auto klub, Tena i Nacional. Ova skupina najmanje ita OK i Klik. Stariji od 65 godina najvie itaju Gloriju, a zatim Globus i Arenu. Uope ne itaju OK, Bug niti Cosmopolitan. Na kraju, istraivanje je pokazalo i to da gotovo 36 posto Hrvata uope ne ita asopise

asopisi i magazini su mediji zabavnog karaktera koje se najviebave poznatima, te prikazivanjima raznih manifestacija s jedne strane,a s druge strane pitanjima iproblemima obinih ljudi.asopisi i magazini su vie mediji koje ita mlaa i stara populacija.

Internet Posebno dobro odraava ukupni razvoj u svijetu medija (od pohrane medija, preko transmisije medija i dalje do interakrivnog medija). Unatrag svega nekoliko godina svjedoci smo strahovitih promjena u nainu na koji se koristi, a moe se oekivati jo vie. Internet omoguava nevieno ako razumijemo umjetnost elektronike intrige. Premda razvoj interneta u Hrvatskoj ide sporije no to bi mi to eljeli, svjedoci smo vrijednih pomaka. S poetkom 2003., godine u 34% kuanstava nalazilo se PC/raunalo a oko 26% ih je opremljeno prikljukom za internet. Gledano na ukupnu populaciju (10 do 74 g.) njih oko 18% se tada koristilo internetom. Ipak, ohrabruje najnoviji podatak prema kojem je ove jeseni dolo do rasta opremljenosti kuanstava trajnim dobrima, pa tako sada 48% kuanstava ima raunalo (prijenosno 7% i stolno 46%) i oko 35% ima osiguran pristup na Internet.

Koritenost Interneta u 2005. godini kod naih se graana (starijih od 15 godina) ustalila na razini od oko 35%. Oekivalo se i vei rast ali umjesto ubrzane revolucije imamo sporiju evoluciju! Promatrano u usporedbi s nekim zemljama iz okruenja ili Centralne i Istone Europe i naa razina koritenja Interneta bi trebala biti i bolja. Tako, na primjer, penetracija u Austriji je 57%, Estoniji 51%, Sloveniji-preko 50%, Italiji 45%, Slovakoj 41%, ekoj 35%. Iza nas su pak Poljska, Latvija, Litva 31%, Srbija i CG -28%, Maarska.. ta se tie interneta ono je medij koji nam na najbri nain donosi novosti iz svijeta.Internet ima jako iroki spektar informacija te veina informacija na internetu su vrlo detaljne.Internet je najnoviji medij i on jo za sada ima utjecaj samo na mali broj stanovnitva ali s vremenom e Internet biti jedno od glavnih sredstava informacija.

Internet najee koristimo za:

Mjesta gdje koristimo Internet:

Letci trgovakih lanaca medij irokog dosega? Posebne promocijske akcije i ugodna kupovina vani su faktori pri odabiru trgovine. Trgovci zato ele utjecati na kupev odabir trgovine u kojoj e obavljati kupnju. Trgovci takoer znaju da je udio impulzivnih kupnji vrlo visok pa je stoga mogue da komuniciranje lecima bitno utjee na odluku o kupnji proizvoda. Naime, kupci pored proizvoda na akciji, esto u svoju kupovnu koaricu stavljaju i druge proizvode koji nisu bili na akciji to je dodatni cilj trgovaca. Na prvi pogled mogue je primijetiti veliki broj izdanih letaka to govori da je trino komuniciranje lecima jedno od najmonijih alata kojemu je svrha upliv u potroaevu kupovnu odluku. Temeljitijom analizom trinih strategija oglaavanja i unapreenja prodaje, trgovci, ali i proizvoai i distributeri preko letaka lako saznaju kakav je nain komuniciranja s potroaima. Na toj se osnovi moe govoriti o itavom nizu strategija kojima se slue trini subjekti pa je tako mogue odrediti i ulogu letaka kao komunikacijskog kanala izmeu trgovca, proizvoaa i dobavljaa.

Mediji po vrsti informacija koje prenose:

to se tie medija po vrsti informacija mogli bi informacije podijeliti u nekoliko veih skupina:

dnevne informacijepolitike novostisportske vijestivijesti iz kulturevijesti o poznatimaostalo

Pod dnevne informacije podrazumijevaju se vijesti od prethodnog dana,najee donose informacije iz crne kronike,vijesti vezane uz dravu,ali i vanije svjetske vijestiTe dnevne novosti donose svi mediji,a najvie su zastupljeni u svim televizijskim i radijskim vijestima te dnevnicima,te moemo ih nai i u dnevnim novinama.(npr.vijesti o trajkovima,prosvjedima,uhienje Glavaa te ostale aktualne vijesti)

Politike informacije su informacije koje govore o vijestima iz drave i o vijestima iz svijeta koje su vezane za politiku.U takvim vijestima koje su vezane uz dravu govori se o odlukama Sabora,te o vanim politikim dogaajima(npr.kada emo ui u Europsku uniju?,koje uvjete moramo ispuniti prije ulaska,ili spor oko granice sa Slovenijom)dok vijesti iz svijeta se odnose na vijesti iz Iraka ili testiranja iz Sjeverne Korejetakve vrste informacija donose takoer svi mediji,od radija,televizije do novina i interneta.

Sportske vijesti su vijesti koje donose razliite sportske informacije izrazliitih sportova.Donose vijesti sa razliitih natjecanja(npr.europskogi svjetskog prvenstva,iz razliitih nacionalnih natjecanja).Sportske novosti odnose se ne samo na rezultate naih natjecatelja ve i na rezultate ostalih svjetskih natjecatelja.Te informacije moemo nai u dnevnim novinama gdje nisu detaljne,ali zato postaje posebne dnevne novine koje se bave samo temom sporta.Takoer zastupljene su u posebnim informativnim sportskim emisijama.Najbre sportske informacije moemo dobiti na internetu gdje su i vrlodetaljno razraene.

Vijesti iz kulture su zapravo od svih vrsta informacija najslabije zastupljene.Govore o vanim kulturnim dogaajima(npr.od izloba slikado koncerata) i objavljivanja novih djela te njihovih recenzija.Kulturne vijesti moemo nai u svim medijima ali su jako slabo zastupljene(npr.u novinama tek jedna strana,na televiziji jedna emisija tjedno)

Vijesti o poznatima ili o tzv.celebritys su vijesti koje zapravo ulaze u intimu svake javne poznate osobe.Iznose vijesti o njima,njihovim blinjima i njihovim ivotima.Te vijesti su uglavnom prljavi vesvakog od tih zvijezda.Takve vijesti se najee itaju u utom tisku,tj. u raznim asopisima i magazinima ili u zabavnim emisijama na televiziji,te ljudi priznali ili ne vole itat takve stvari.

Pod ostalim vijestima se odnose vijesti o vremenu,vijesti o povijesnim dogaajima,vijesti o izvuenim loto brojevima

MEDIJI I DRUTVOSvakako najvanije pitanje je utjecaja medija na drutvo. Dominantna paradigma bila je teorija ogranienih efekata koja zapoinje Lazarsfeldovim istraivanja o utjecaju radija 1930-tih godina. Osnovna postavka ove paradigme jest da je efekt medija u kratkom roku ogranien i odreen selektivnou publike i inter-personalnim odnosima. Fokus interesa bio je na istraivanju sposobnosti masovnih medija ( u to doba tisak, radio,film)da utjeu na odluke ljudi. Utjecaj medija istraivao se u kontekstu izbornih ili marketinkih kampanja koje su bile usmjerene na izazivanje odreene akcije npr. glasovanja za odreenu opciju ili kupovinu odreenih proizvoda. Efekt medija koji se prouavao usmjeren je na odreenu aktivnost i kratkoroan je te usmjeren na odreenu akciju. Dobiveni rezultati potvrdili su hipotezu da je utjecaj medija ogranien i to na primarne drutvene grupe. Iz ovih istraivanja proizala je teza da se drutvena grupa pojavljuje i kao izvor informacija i kao selektor.

Pokazali su ovim istraivanjem da masovni mediji ne mogu lako homogenizirati mase te da razliite politike ili marketinke kampanje ne mogu proizvesti velike promjene u miljenjima , stavovima i akcijama(Katz 1987). Meutim ova su istraivanja ipak potvrdila da mediji poveavaju interes, fiksiraju stavove i informiraju birae (Seaton 1992:259, Peruko 1999:75). Kasnije se ta teorija razdvojila na teoriju zadovoljavanja potreba i istraivanje difuzije inovacija .Prema prvoj pretpostavci ljudi koriste medije da se zabave i informiraju, dok difuzija inovacija bavi se drutvenim mreama te nainima i zakonitostima prenoenja utjecaja, moi i informacija. Predstavnici Frankfurtske kole (Adorno, Horkheimer, Marcuse) doli su do zakljuka o negativnom utjecaju medija , oni ih koncipiraju kao glavne agente procesa skrivene zamjene znaenja osnovnih vrijednosti poput slobode. Ova paranoidna teorija promjene je ujedino i njihovo objanjenje totalitarizma . Katz(1987)svrstava alternativne paradigme u tri pravca koje se od dominantne paradigme razlikuju po svojem stavu o medijskim efektima i po empirijskim istraivanjima koja provode.

Osnovna zajednika osobina im je da medijima pripisuju vei utjecaj nego dominantna paradigma. Institucionalna paradigma promatra ulogu medija kao prenosioca informacija o politikom sustavu , zamjeraju dominantnoj paradigmi da zanemaruje ulogu kao informativnog kanala u politikom prostoru. Mediji prema njima publiku usmjeravaju o emu da misli. Polazite kritike paradigme je da mediji formiraju polazite za miljenja ljudi odnosno da mediji odreuju ono to ne mislimo i o emu ne mislimo. Kritika analiza bavi se pitanjima kontrole i pristancima na nju u podruju posredovane komunikacije, odnosima izmeu ekonomskih snaga , politikog odluivanja i ideolokog oblikovanja. Teorije o medijskoj hegemoniji , koje su naziv dobile po Gramscijevu terminu za vladajuu ideologiju , polaze s pozicija postojanja masovnog drutva koji unitava referentne grupe i time ostavlja pojedinca na milost i nemilost medijima. Suvremeni autori pronalaze se u okviru kulturnih studija iji pristup tei interpretaciji i razumijevanju , ne zadrava se samo na analizi same poruke ve obraa panju na kulturalno okruenje u kojem ona dobiva drutveno, povijesno i individualno znaenje.

Stuart Hall smatra da se ideoloka konceptualizacija medija pokazuje preko funkcije medija u podruju drutvene konstrukcije znaenja , a koja je uvijek povezana s odnosima moi u drutvu. Marshal McLuhan zastupa tezu da je medij iroko poznata poruka koja se posredovanjem novih tehnologija iri izmeu svih stanovnika Zemlje. Niz iznesenih teorija pokazuje koliko je pogled na medije jo uvijek kontradiktoran te da se o utjecaju svakog od njih jo uvijek razmilja . Mediji kao vid zabave i oblik iskoritavanja slobodnog vremena , prenositelj informacija, odgojitelj ili vrsni manipulator ? Pitanje medija ostaje uvijek aktualno, a teorije o njihovom djelovanju i uinku i dalje su proturjene.

ZAKLJUAKAnthony Giddens opisujui svoju naciju- dravi spominje medije kao jedne od najveih sadraja dananjice i naravno u pravu je . Pitanje medija je uvijek aktualno promatrano sa bilo kojeg aspekta. Pitanje medija u tranziciji nije samo pitanje slobode medija ve se koristi i kao mjerilo uspjene tranzicije. Briga za njihov nezavisni status vezana je uz vanost koju oni imaju u funkcioniranju svake djelotvorne demokracije. Osnovno obiljeje bivih socijalistikih sustava oitovalo se upravo u nefunkcioniranju civilnog drutva kao sfere odvojene od utjecaja drave. Pitanje utjecaja medija na pojedinca objanjavan je mnogobrojnim teorijama koji su ile od njihova minimalnog uinka ili utjecaja kao sredstva zabave do prenositelja onoga o emu trebamo misliti do odravatelja statusa quo odnosno onoga o emu ne mislimo.Upravo zbog toga bitna je njihova uloga u tranzicijskim procesima jer pomou medija i pojedinci mogu saznati to vlast koju su birali ini , a mediji na taj nain mogu djelovati kao svojevrstan korektiv vlasti.

Dakako da je pitanje kontrole medija puno ire i da u modernom svijetu uloga medija postaje u najmanju ruku upitna. Ipak pod pretpostavkom demokratske opcije u svim tranzicijskim zemljama trebaju se stvoriti uvjeti da svi zainteresirani politiki akteri ( drutvene i politike grupe i pojedinci) mogu sudjelovati. Mediji masovne komunikacije jedni su od dominantnih kanala kojim drutvo meusobno razmjenjuje ideje te postie saznanja o zajednikoj stvarnosti. Mediji u suvremenom drutvu djeluju kao zamjena antikom forumu . Glavni problem u tranzicijskim zemljama bila je iskljuivo vertikalna uloga medija u funkciji prenoenja informacija od strane vlasti, dok bi danas ta uloga trebala biti sve vie horizontalna kao posrednika izmeu politikih i drutvenih aktera, pri emu je takva uloga medija nuna i obavezna.