UNIVERZITET U BIHAUEKONOMSKI FAKULTETSMJER 4+1

SEMINARSKI RAD TEMA :

Predmet:Meunarodne finansije Student:

Biha, 2013.god

SADRAJ

1.UVOD

Globalna finansijska kriza oituje se na ekonomiji razvijenih i na ekonomiji zemalja u razvoju kroz pad GDP-a, poveanje nezaposlenosti kao i kroz ope usporenje privrednog rasta. Recesija je alarmantno stanje kojem se pristupa s maksimalnom opreznou jer nosi niz vrlo tekih situacija, prije svega za one koji ive i rade u privatnom sektoru. Recesija nije neto to nastaje preko noi, ona ima svoje prve znakove, a vrijeme potrebno za njenu identifikaciju prije svega ovisi o znanju, iskustvu i spremnosti kreatora makroekonomske politike da istu prihvate i u novonastalom stanju djeluju. Globalno usporenje, odnosno recesija je ciklina pojava u historiji. U 20. vijeku recesija se javljala u gotovo redovnim intervalima. Stoga, nastojanja svjetskih ekonomija ogledaju se u tenji da, kako smo mnogo toga nauili iz prolosti, trebali ekonomske pojave budunosti realnije sagledavati i prognozirati. Posljednja globalna finansijska kriza javila se 2008. i jo uvijek niti jedna zahvaena zemlja nije objavila slubeni izlazak iz krize. Oktobar 2008. moe se smatrati ulaznom takom krize u Bosnu i Hercegovinu.

2. GLOBALNA FINANSIJSKA KRIZA

Recesija predstavlja pad bruto domaeg proizvoda (GDP-a), odnosno, negativni privredni rast u periodu od dva ili vie uzastopnih kvartala. Istovremeno je praena pogoranjem ope ekonomske klime pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stepen iskoritenosti proizvodnih kapaciteta, pad investicijskih ulaganja. Tri su osnovna obiljeja (three D/S) recesije[footnoteRef:2]: [2: http://www.limun.hr/main.aspx?id=10180&Page]

1. trajanje (duration) vremenska duina, 2. dubina (depth) koliko duboko zadire, 3. difuzija (diffusion) koliko se iroko rasprostire.

Prema posljednjim procjenama Svjetske banke, recesija e biti dublja od dosadanjih procjena, posebno u zemljama koje se suoavaju sa siromatvom i nezaposlenou. Razlogom globalne finansijske krize koja je startala krajem 2008. godine, a traje sve do sadanjosti smatra se pad likvidnosti bankarskog sistema Sjedinjenih Amerikih Drava. Kao okida pada likvidnosti smatra se precjenjenost imovina, na ije razmatranje emo obratiti pozornost u toku ovog rada. Rezultat ovog procesa je kolaps mnogih finansijskih institucija, intervencije drave u bankarski sistem i pad berzanskih indeksa u cijelom svijetu. Trite nekretnina i auto-industrija su pretrpile najvei udar. Mnogi ekonomisti smatraju ovaj period najgorim finansijskim stanjem planete jo od perioda Velike Depresije u 1930-tim a rezultirala je gubitkom linih bogatstava te optim padom ekonomske aktivnosti u svijetu. Rjeenja nadilaenja krize su ponuena u raznim oblicima, od trinih do regulatornih, meutim niti jedna od svjetskih ekonomskih sila jo uvijek nije objavila zvanian izlazak iz finansijske krize.

2.1. Uzroci globalne finanasijeske krize Finansijska kriza prvo se pojavila u SAD, a ubrzo nakon toga domino efektom proirila se na ostale zemlje svijeta. U posljednje dvije godine SAD su doivjele mjehur na svojim tritima nekretnina i vrijednosnih papira.Mjehuri uvijek implodiraju, po definiciji mjehur sadri neodrivi obrazac promjena cijena ili tokova novca. Implozija mjehura imovinskih cijena u SAD dovela je do propadanja banaka i drugih vrsta finansijskih tvrtki i do tromog privrednog rasta. Implozija mjehura imovinskih cijena u SAD pokrenula je efekat zaraze i dovela do jakih padova cijena dionica, ne samo u Europi, ve u itavom svijetu.Enorman pad cijena nekretnina dovelo je do toga da su hipotekarni krediti postali nenaplativi, to je dovelo do velikih gubitaka kod povjerioca, tj. banaka, kao i kod drugih investitora.Recesija je postepeno zahvatila kompletan finansijski sektor, a zatim se poela prelijevati na realni sektor, to se u poetku manifestiralo kroz smanjenje potranje, a zatim i pada cijena na svijetskom tritu. [footnoteRef:3] [3: ]

2.1.1. Rast hipotekarnog balona Izmeu 1997. i 2006, godine cijena tipine kue u SAD je porasla za 24%. Rast cijena nekretnina konsekventno je dao nadu prosjenom amerikancu da moe podii hipotekarni kredit, ili refinansirati dug putem druge ili tree hipoteke, koje e naravno biti obezbijeene sada i dvostruko viom cijenom nekretnine na koju se izdaje hipoteka. Niske kamatne stope i veliki pritok stranih sredstava podravale su ovaj hipotekarni boom zasnovan na dugu. U tom razdoblju veoma je lako bilo doi do slobodnog kapitala putem raznih vrsta kredita kao to su hipotekarni kredit, auto kredit, kreditne kartice. Sve su zastupljeniji bili predatorski krediti sa fleksibilnim hipotekarnim stopama, prikazivani u propagandnim akcijama kao povoljni krediti, na kraju su zavravali kao jako nepovoljni. Postojao je veliki broj finansijskih proizvoda koji se zasnivao na cijeni nekretnina. Kada su kamatne stope poele rasti u 2006, cijene nekretnina su poele opadati pa je refinansiranje u mnogim dijelovima SAD-a postalo jako teko, a mnoge finansijske institucije prijavile su izvanredne gubitke. U dodatku lakim uslovima posuivanja novca ide u prilog i smanjenje obavezne federalne rezerve banaka sa 6.5 na 1.0% kojom je SAD pokuala da ublai finansijske implikacije 9/11. Tokom godina prije krize prosjeno domainstvo u SAD je postalo prezadueno sa procentom duga u odnosu na prihod od 127% , u odnosu na 1990 kada je ovaj odnos bio 77% Hipotekarni balon dosegao je vrhunac 2006 godine.

2.1.2. Bankarski sistem u sjeni Dalje, istie se zaostajanje regulacije inovativnih finansijskih institucija poznatijih kao bankarski sistemi u sjeni kao to su hedge fondovi, koji su postali znaajan izvor novca i paralelni bankarski sistem u SAD-u, ali nisu podlijegali istim pravilima kao i banke. Dalje, ova tijela su bila naroito ranjiva zbog razlika u dospjelosti sredstava i duga. Naime hedge fondovi su imali likvidnu pasivu, dok su njihova sredstva bila imobilizirana na dui vremenski period. Svaki trzaj finansijskog trita primorao bi ih na prodaju sredstava po depreciranim cijenama. 2.1.3 Ostali uzroci Razliito od veine ekonomista, postoje i alternativni pogledi uzroka krize, koji objanjavaju finansijsku krizu kao samo jedno od ispoljavanja sistemske krize kapitalizma, i prikrivenu slabost finansijskog sistema SAD-a uzrokovanu ogromnim odlivom novca za ratove u Iraku i Afganistanu. Naime sistemsko smanjivanje stope rasta GDP-a u zapadnim zemljama od poetka 1970-tih rezultirala je vikom kapitala za koji se mislilo da je profitabilnije ulagati u finansijska trzita nego li u realnu ekonomiju. Ovo je dovelo do prenapuhanosti finansijskog mjehura, to je, prema odreenim teoretiarima glavni uzrok velike finansijske krize. Vano je spomenuti odsustvo realnog ekonomskog prognoziranja. Veina svjetskih ekonomista predstojeu finansijsku krizu je nazvala tek Velikom umjerenou. Odreeni ekonomisti koji su predviali ekonomski kolaps bili su ismijiavani u najveim svjetskim finansijskim asopisima. Vano je spomenuti i uticaja promjene cijena nafte na svjetskom tritu u godinama prije poetka krize. Cijena nafte se skoro utrostruila sa poetka 2007 do 2008 godine. Mnogi ekonomisti debatuju o uzrocima promjene cijena nafte poev od protoka novca sa trita nekretnina, do sve veeg straha u iscrpljivanje svjetskih rezervi nafte. [footnoteRef:4] [4: http://en.wikipedia.org/wiki/Financial_crisis_of_2007%E2%80%932010]

2.2. Uticaj globalne finansijske krize Meunarodni monetarni fond procjenjuje da su velike amerike i evropske banke izgubile vie od 1 bilion dolara uzrokovane loim zajmovima u periodu izmeu 2007 i 2009 godine. Do 2010 oekuje se da e ovaj broj narasti na 2,8 biliona dolara. Inicijalno, finansijske institucije pogoene krizom bile su banke koje u svom portofoliju imaju velik postotak hipotekarnih kredita, kako vie nisu mogle odrzati finansiranje kroz kreditna trzita. Tokom 2007 i 2008 u SAD-u je propalo oko 100 banaka-davaoca hipotekarnih kredita. 2.2.1. Uticaj na bogatstvo Postoji direktna veza izmeu pada bogatstva i pada potronje i investicija, kljunih elemenata koji uz javnu potronju sainjavaju ekonomski motor. U godini izmedju Juna 2008 i Novembra 2008, SAD je izgubila gotovo etvrtinu svoje neto vrijednosti. Standard & Poor je pao za 45 postodnih bodova u odnosu na svoj vrh 2007 godine. Cijene nekretnina pale su za 20 % u prosjeku, sa predikcijom na dodatni pad od 30-35%, vrijednost ukupnih penzionih fondova pala je za 22%, itd. 2.2.2. Globalna kontaminacija Kao virus, globalna finansijska kriza proirila se na Evropu, arapski svijet i daleki istok. Svjetske politike voe, nacionalni ministri financija i direktori centralnih banaka koordinirali su svoje napore kako bi smanjili strahove i ohrabrili potronju. Oktobra 2008 evoluirala je i kriza valuta. Mnogi evropski analitiari su savjetovali da ako se kriza likvidnosti nastavi, mogla bi se pretvoriti u recesiju ili ekonomski kolaps. Jedna od dugoronih posljedica ekonomskog sloma je Evropska kriza duga 2010-e. Ova kriza prvenstveno je imala uticaj na 4 zemlje, Grka, Portugal, panija, i Italija. Kroz historiju ove zemlje imaju problema sa budetskim deficitima i ove etiri zemlje u ekonomskoj literaturi se nazivaju PIGS (svinje), a po prvim slovima svojih engleskih naziva. Postojao je strah u Eurozoni da zbog dugogodinjih problema Grke sa dugom, nedostajat e pozajmica ostalim lanicama PIGS-a, a krajnji rezultat je gubljenje otplatne moi ostale 3 lanice PIGS-a.

Ovo bi znailo da e svaka vea banka u Evropi postati insolventna zbog nemogunosti naplate iz ovih zemalja. 7-og maja 2010 konstruisan je dugo oekivani finansijski paket pomoi Grkoj. Ali bojazan od finansijske krize postojala je i u ostalim zemljama Eurozone, tako da su se elnici sastali ve sljedee sedmice i donjeli sporazum o zajednikom fondu pomoi u iznosu od 750 mil eura, dok se Europska Centralna Banka obavezala da e davati eksplicitnu novanu pomo, ukoliko to bude potrebno, vladinim obveznicama u Eurozoni (do tada to nije bilo dozvoljeno zbog straha od inflacije). Ovaj paket stiao je strahove, ali zemlje PIGS-a jo uvijek imaju potekoa.[footnoteRef:5] [5: ]

2.3. Spaavanje globalnog finansijskog sistema Kada je Evropska centralna banka (ECB) u augustu 2007. godine odluila da, za dodatnu likvidnost, ubaci 95 milijardi eura na trite novca, to je poslalo uznemirujue signale na finansijska trita i za mnoge je to bio prvi signal ozbiljnih problema. Slinu mjeru je kratko poslije toga poduzeo i ameriki FED (Federal Reserves Centralna banka Amerike) uz objanjenje da se radi o preventivnim mjerama koje trebaju osigurati da ne doe do spiralnog poveanja trokova finansiranja. Meutim, dominiralo je miljenje da e potresi na drugorazrednim (sub-prime) tritima nekretnina imati ogranieni uticaj i da e moi biti kontrolisani. Na kraju 2007. godine mnoge od velikih finansijskih institucija su zabiljeile ozbiljne gubitke, to je govorilo o znatnim tekoama na finansijskom tritu. Uprkos tim tekoama, smatralo se da su finansijski sistemi SAD-a i svijeta dovoljno otporni i da ne moe doi do katastrofalne ugroenosti. Investitori, supervizori, vlade, dioniari velikih finansijskih institucija su ivjeli u uvjerenju da su rizici relativno dobro procijenjeni i osigurani, a i da postoji spremnost vlada i centralnih banaka da interveniu u sluaju krajnje nude.Kada su velike finansijske agencije za kreditiranje nekretnina, Fannie Mae i Freddie Mac, efikasno nacionalizovane poetkom septembra 2008. godine izgledalo je da postoji implicitna garancija drave i za druge sistemski vane finansijske institucije.

2.3.1.Bankrot banke Lehman Brothers Septembra 14. dolazi crni vikend kada je jedna od najveih i najuglednijih investicionih banaka Lehman Brothers bila prisiljena da objavi bankrot, jer nije uspjela dobiti vladinu pomo i nije solidarno spaena od privatnih finansijskih institucija. Poslije tog dogaaja nastaju tektonski poremaaji na amerikom finansijskom tritu koji su se prenijeli, u roku od nekoliko dana, u gotovo svaki kutak nae planete. Pad tako mone finansijske institucije, uzrokovao je totalni gubitak povjerenja u finansijska trita, preko noi je ugroena likvidnost, trokovi finansiranja su se enormno poveali i itav sistem je doveden na granicu kolapsa. Gotovo svi su bili zateeni brzinom i dubinom ove krize. U takvim okolnostima vlade i centralne banke poduzimaju nezapamen set mjera s ciljem ouvanja svojih finansijskih sistema. Uz veliku dozu rezervi i negodovanja Kongres ipak prihvata da sa 700 milijardi javnih finansija intervenie u posrnulim finansijskim institucijama. Suoeni sa slinom krizom, vlade lanica EU su postigle dogovor o setu koordiniranih mjera za spaavanje finansijskih institucija,a zatim u roku od sedam dana i provele svoje nacionalne procedure za implementaciju mjera. Obiman set mjera je ukljuivao dokapitalizaciju, garantovanje meubankarskih dugova, garancije za depozite, kupovinu problematinih kredita, i sl. Ove mjere su popraene koordiniranim smanjenjem kamatnih stopa glavnih centralnih banaka i gotovo neogranienom ponudom likvidnosti centralnih banaka. 2.3.2. Ogromni trokovi bankarski institucija Dosadanja kriza je prouzrokovala ogromne trokove finansijskih institucija. Daleko najvee gubitke su pretrpjele banke u SAD-u, dok je najvei gubitak u Evropi pretrpjela vicarska banka UBS. Za potpuni oporavak finansijskih institucija e trebati jo mnogo vremena, a veliko je pitanje da li e ove institucije vie ikada biti tako jake kao to su bile prije nekoliko godina. Iapk, sigurno je da e vlade i centralne banke uiniti sve da se spase sistemski vane institucije i da se sauva stabilnost finansijskih sistema. Ova kriza je pokazala da odgaanje intervencija moe samo pogorati situaciju na tritima i da zatajivanje funkcionisanja finansijskih trita vodi ka ukupnom ekonomskom slomu.

2.3.3. Etiki razlozi krize? I u realnoj se ekonomiji pokazalo da naelo trine samoregulacije u zadovoljavanju opeg interesa na nain da svatko gleda samo svoj interes u praksi rezultira neumjerenim iscrpljivanjem prirodnih resursa, unitenjem tla, vode i zraka, izrabljivanjem siromanih radnika u dalekim zemljama, gladi milijuna ljudi i drugim socijalnim nepravdama. Zbog toga je odavno spoznata nunost uvoenja regulacije koja postavlja granice izvan kojih profit nema opravdanja. U uvjetima globalne ekonomije nuna je i globalna regulacija, odnosno institucije koje e onemoguiti ostvarivanje profita na raun gaenja osnovnih etikih naela. Inae, pohlepa pojedinaca nee imati branu i dovest e nas u opasnost da postanemo njezine rtve. U organizaciji globalnoga finansijskog sistema dominantno se provodi naelo trine samoregulacije, pod vodstvom amerike doktrine, gdje dobici ostaju uglavnom u amerikim investicijskim bankama a gubici se rasporeuju globalno. Takoer, na amerikom smo primjeru vidjeli dravnu brigu za zdravlje bogatih investicijskih banaka usporedno s nebrigom za nove stotine hiljada beskunika koji vie nisu mogli otplaivati hipotekarne kredite. Ve ranije se preko razvoja trita kreditnih izvedenica, bez angaovanja kapitala izdavatelja, omoguilo da se ulaganja mnogobrojnih investitora obezvrijede, a da izdavatelji i araneri izdanja ne izgube nita. Ipak, najvei problem nalazimo u injenici da je visok prinos na kreditne izvedenice bio mamac za njihovu prodaju investitorima. Taj se prinos bazira na uveanju pa ak i udvostruavanju otplatne rate za drugorazredne hipotekarne kredite nakon isteka 3 do 5 godina otplate. Naravno, korisnici drugorazrednih hipotekarnih kredita jesu najsiromaniji slojevi stanovnitva koji danas tvore novu masu beskunika.[footnoteRef:6] [6: ]

3. DUNIKA KRIZA Strah od krize krui svijetom i uveliko je zahvatio Bosnu i Hercegovinu. Kriza je glavna medijska vijest, predmet punog angamana politikih i poslovnih elita u svijetu. Moe se rei, da je centar krize premjestio iz SAD-a 2008/2009. u Europu 2010/2011.EU se suoila sa dramatinom situacijom i najgorom moguom dilemom, tj. opstanka i to ne samo eura, ve i same EU.Naime, uoljiv je nedostatak temeljnih analiza uzroka i karaktera krize, te se ostaje na terminu recesija/depresija ili se njen fenomen reducira na finansijsku krizu i njene posljedice na realni sektor, budete drava i euro. Meutim, rije je o prvoj krizi globalizacije, njenog drutvenog, ekonomskog i politikog karaktera, kojoj nedostaje cjeloviti analitiki pristup i od strane razvijenih zemalja svijeta. U BiH su izostale i ozbiljne reakcije politike elite i institucija drave i entiteta, a njihova neodgovornost, sada je zaista ogromna sa nesagledivim posljedicama po razvoj zemlje. Naa unutranja kriza, puno je starija od onih u drugim zemljama, bila bi dovoljna za pesimizam, sa svjetskom krizom globalizacije ona postaje dramatino opasna.Ono to se zove finansijskom krizom samo je vrh ledenog brijega, pojavni oblik mnogo ozbiljnije krize.Dakle, nije rije samo o krizi neoliberalne ekonomije (trinog fundamentalizma) jer je to tek malo ozbiljniji pristup problemu. Krizom poinje proces raspada postojeeg naina proizvodnje koji se pojednostavljeno moe definisati kao potroako drutvo i njegova globalizacija, te potpuno neravnomjerna distribucija dobara u svjetskim razmjerama.Finansjska kriza potisnula je druge prisutne elemente krize naina proizvodnje, krizu hrane, energije i okolia.Kriza finansija pokazuje svu veliinu strukturnog poremeaja meu osnovnim faktorima proizvodnje koji se uveavao posljednjih decenija. Kriza eurozone poprima sve ozbiljniji karakter i sa sobom nosi veu opasnost nego globalna finansijska kriza 2008. godine Govorei jezikom politike ekonomije, jedan od tri faktora proizvodnje, kapital u novanom obliku odvojio se od svoje realne, materijalne osnove to je profit. Odvojio ga je finansijski sistem koji stalnom proizvodnjom novih finansijskih proizvoda, derivata i baziranjem na predvienim profitima uao u piramidalnu spiralu. Naime, kalkulisalo (odluivalo) se sa pozitivnim oekivanjima a ne sa realnim stanjem. Dakle, sve su realne veliine izgubile na znaaju, finansijski sistem se od njih odvojio, napuhavala ih je berzanska vrijednost koja poiva na procjeni i povjerenju kupaca, na osnovu tog balona davani su krediti, i sl. Metodologija raunanja makroekonomskih agregata oslonila se na potronju i usluge koje su njen vaan generator. Prema tome, ekonomija, u praksi i teoriji, postala je virtualna, naputajui svoje materijalne osnove, odnosno, svijet injenica zamijenio je svijet privida. Krucijalni pokazatelj nesklada kretanja na finansijskim tritima i relnom sektoru jesu kretanja bruto vrijednosti derivatnih ugovora i vrijednosti svjetskog bruto domaeg proizvoda, npr. bruto vrijednost derivatnih ugovora 2007. godine je bila 600.000 milijardi USD, a BDP svijeta iznosio je u 2007. godini 54.350 milijardi USD, tj. 9 % od bruto vrijednosti derivatnih ugovora. Balon je bio 11 puta vei od BDP-a svijeta to je dvostruko poveanje u odnosu na 2000. godinu, kada je bio vei od svjetskog BDP-a samo 6,3 puta. Osnovno pitanje je zato se formirao balon koji je morao pui (2008. kriza hipotekarnih kredita SAD). Ovaj proces svoje generatore ima i u procesima prije uspostavljanja Thatcher Reganove neoliberalne doktrine osamdesetih godina XX stoljea, to je svakako historijski ubrzalo proces sutinskih promjena prirode ekonomije. Globalna kriza je kriza globalizacije i tie se itavog svijeta, posebno odnosa bogate zemlje siromane zemlje. Egipatski marksist Samir Amin u svom poznatom djelu Akumulacija kapitala u svjetskim razmjerama je klju za politiko-ekonomske kritike globalizacije. Najkrae, istie S. Amin, kolonijalni period, okupacija zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike od nekoliko razvijenih zemalja unitio je tadanje privrede, npr. Indije i temeljno ih osiromaio grubom eksploatacijom. Globalizacija je dola na gotovo i produbljivala jaz izmeu siromanih i bogatih. Sva akumulacija periferije prelivala se u centar, a siromani su postajali siromaniji. Korijen sadanje globalne krize je ogroman jaz u bogastvu i kupovnoj moi izmeu centra i periferije. Uee 7 najrazvijenijih ekonomija svijeta (G 7) u svjetskom BDP-u u 2007. bila je 55,5 % brzo rastue ekonomije. Kina, Brazil, Rusija i Indija uestvuju u BDP-u svega 13,5 %, a ostata svijeta sa svega 31,5 %. Nephodna je nova regulacija, novi poredak meunarodnih ekonomskih odnosa, a veoma je vaan rast ekonomija Kine, Brazila, Indije, Rusije, Turske itd.

3.1. ta je VAZDUNI NOVAC Mnogi autori kao glavni problem svjetske ekonomije danas vide u injenici da se na svjetskim tritima pojavilo previe novca napravljenog od vazduha, previe finansijskih obaveza, nepokrivenih neijim kapitalom i imovinom.Taj vazduni novac su napravile banke uz pomo sopstvenog i privuenog kapitala, kao i pozajmljenim vladinim novcem, kupujui vladine obligacije i druge dunike vrijednosne papire.Da se kriza vie nebi nikada ponovila nephodno je staviti banke pod vladinu kontrolu, vratiti dravi status jedinog izvora novca i razbiti zaarani krug poslovnih ciklusa kada zbog poremeaja u jednoj ili nekoliko zemalja svijeta sve ostale zapadaju u krizu. Trebamo se posjetiti, da su upravo to prije 80 i vie godina predlagali evropski i amariki ekonomisti. Tada ih nisu posluali i svijet je zahvatila Velika depresija (1929. 1933.) iz koje je izlazak trajao gotovo 20 godina (objavljeno na internet strani Finmarket.ru.). Njihov plan su tada nazivali ikaki plan jer su glavni autori bili profesori na Univezitetu Chicagu Frank Knightt i Henrz Simons. Sutina tog plana je bila jednostavna, a trebalo je samo obavezati banke da prave rezerve koje bi odgovarale obimu privuenih depozita na svaki dolar stavljen u banku, banka bi morala da stavi u rezerve sopstveni dolar. Na taj nain bi banka mogle da odobravaju kredite samo uz pomo novca dobijenog od drave i iz sopstvenog kredita, to bi doprinijelo da se u potpunosti uklone dravni dugovi i dugovi domainstava i poslovnog sektora. Drava bi vratila kontrolu nad ekonomijom i dobila pouzdan nain borbe protiv krize jer bi u sluaju pogoranja poslovne konjunkture bankama mogla da direktivno bude naloeno da poveaju obim kreditiranja ekonomije. Jaromir Benes i Michael Kumhofiz iz MMF-a su se prisjetili ikakog plana i odluili da uz pomo modela amerike ekonomije koji su sainili provjere da li bi on danas bio efikasan. Pokazalo se da je taj plan u potpunosti odgovarajui jer bi njegovim ostvarenjem ekonomija postala jaa, a dugova u njoj bi bilo znatno manje. Ovaj plan ima etiri preimostva po miljenju nekih teoretiara (Fishera i dr.):1. Kao prvo , kolebanje poslovnih ciklusa je povezano s kolebanjem kreditnih ciklusa. U sluaju primjene tog plana drava bi dobila kontrolu nad novanom masom i, kao rezultat, ne bi dolazilo do situacije da banke za vrijeme ekonomskog buma nagomilavaju svoje fondove, a da ih za vrijeme slabljenja gube.

2. Drugo, ako rezerve po depozitima iznose 100 posto, tada e se rizik od odliva depzita svesti na nulu (sada taj rizik pogaa dunike zemlje u eurozoni, kao to su Grka i Portugal). To e pomoi da se povea stabilnost i pouzdanost finansijskog sistema. Vano je da se rezerve uvaju na sigurnom, odnosno da ne budu uloene u rizinu aktivu.3. Tree preimostvo je to e drava dobiti mogunost da stvara novac direktno uz nultu kamatnu stopu, a ne da ga pozajmljuje od banaka uz pozitivnu kamatu, kao rezultat, novac koji stvara drava postaje svojevrstan vid akcija, a ne ekvivalent dravnog duga pred bankama. Dravni dug e kao pojam prestati da postoji. Uz to e ve postojei dugovi biti otpisani. Drava e dati bankama zajmove kako bi one mogle da naprave rezerve, a kao rezultat, dravni dug e u potpunosti biti otpisan.4. Kao etvrto, mogue je sniziti i privatnu zaduenost jer sada stvaranje novca nee dovoditi do poveanja dugova na bilansu banaka. Vlada e, uz to, imati mogunost da za stvoreni novac jednostavno otkupi privatan dug, jer pri tome nee biti nanijeta teta finansijskim institucijama (platni sistem e i dalje funkcionisati, banke e plasirati sredstva u najefikasnije sektore, a kreditiranje nee prestati, tvrdi Fisher). [footnoteRef:7] [7: ]

4. UTICAJ GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE NA REALNI SEKTOR EKONOMIJE BIH Svaki dan ujemo rijei kriza, recesija, depresija i potrebno je rei to je zajedniko za te pojmove. Zajedniko obiljeje i krize i recesije i depresije je pad ekonomske aktivnosti, to za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, a time i potronje, smanjenje investicionih aktivnosti, smanjenje zaposlenosti, ugroavanje vitalnih funkcija drutva i socijalne sigurnosti stanovnitva. U kojoj mjeri navedene simptome moemo prepoznati i u naem okruenju!? Da li je i koliko se kriza reflektovala na domau ekonomiju, moemo zakljuiti iz dogaaja koji su uslijedili nakon to je vijest o njoj bila sve vie zasupljena u domaim medijima.Kriza se prvo uoila u gubljenju povjerenje graana u domae banke koji su sredinom oktobra 2008. god., u velikom strahu, poeli da diu iz banaka svoje tedne uloge i depozite, stvarajui na taj nain klasinu paniku. Tada je zabiljeen pad depozita u iznosu od 818 miliona KM, to je oko 6 posto od ukupnih depozita Po sektorima to izgleda ovako: stanovnitvo 678 miliona KM, preduzea 60 miliona KM, javna preduzea 40 miliona KM. U pogledu ronosti zabiljeen je slijedei pad depozita: oroeni i tedni depoziti 277 miliona KM, a depoziti po vienju 541 milion KM.[footnoteRef:8] Jo jedan dokaz da je kriza ipak zakucala i na vrata nae ekonomije su podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Agencije za statistiku koji pokazuju da je u BiH dolo do pada potronje, odnosno usporavanja rasta prihoda od PDV-a koji se svakog dana slijevaju na dravni raun. Ovaj trend je primjeen u decembru 2008. godine. Posljednjih mjeseci 2008. godine rast prihoda od PDV-a koji je bio prisutan od uvoenja te vrste poreza vie nije intenzivan kao ranije. Razlog tome je, prema podacima Agencije za statistiku, pad ukupne potronje za 12 %. Manje kupovine znai manje PDV-a i prihoda. [8: http://investitor.ba]

Posebno je indikativna injenica da se pad uglavnom odnosi na kupovinu trajnih i vrijednih dobara. Niz faktora moe dovesti do smanjene potronje - smanjenje potranje iz psiholokih razloga i jednako tako iz pogoranih ekonomskih uslova usporenog rasta dohodaka, ili ak smanjenih dohodaka, vee neizvjesnosti za radna mjesta i sl. Jo jedna u nizu posljedica globalne finansijske krize na nau zemlju je i porast inflacije. Grafik 1: Kretanje stope inflacije u BiH[footnoteRef:9] [9: Izvor: CBBiH i Agencija za statistiku BiH ]

Kao to se vidi na grafiku, u 2008. god. dolo je do znaajnog porasta stope inflacije, koja je na kraju godine iznosila 7,4%, u odnosu na stopu inflacije u 2007. god. koja je iznosila 1,5%. Godinja inflacija u martu 2009. god. je iznosila 6,1%. Prema prognozama i podacima EBRD-a u naoj zemlji je dolo do pada stope privrednog rasta usljed globalne finansijske krize, a prognoze govore da e se taj pad nastaviti i u 2009.godini. Naime, u 2008. god. stopa privrednog rasta se smanjila na 6% u odnosu na 6,8% kolilko je iznosila 2007.godine, a prognozira se da e ta stopa u 2009. god. iznositi oko 4,5%. Kao posljedica pada potranje na svjetskim tritima, nae izvozne kompanije ve su suoene s problemom manjih potraivanja. Nivo priliva kapitala iz inostranstva se znaajno smanjuje jer su krediti skuplji, a kriza na tritima kredita izvan BiH ne samo da je usporila kreditno irenje, nego je sada znatno oteano kompanijama i pojedincima da dou do kredita. Guverner CBBiH je ocijenio da e kriza imati najvei uticaj na dva makroekonomska pokazatelja koja su ve veoma loa u BiH - nezaposlenost i spoljnotrgovinski deficit. Potekoe u realnom sektor ekonomije se najvie ogledaju u teem pristupu sredstvima za finansiranje proizvodnih projekata i smanjenoj potranji domaih proizvoda na meunarodnim tritima koja se, usljed krize, suoavaju sa znaajnim padom potranje. Prema njegovim rijeima, kriza e dovesti i do smanjenja direktnih stranih investicija, doznaka i kredita iz inostranstva.

Tabela 1: Uvoz i izvoz BiHGodina UvozIzvozSaldoStopa pokrivenosti

200383651832428234-593694929.03%

200494229693012763-641020631.97%

2005111807973783199-739759833.84%

2006113887835164295-622448845.35%

2007138982425936583-796165942.71%

2008162870446714302-957274241.22%

01.2009823154385648-43750646.85%

02.2009942827415662-52716544.08%

03.20091027479436107-59137242.44%

Kae se da su tri mogue take na kojima e biti negativnih efekata svjetske ekonomske krize na BiH. To je prije svega nivo priliva kapitala iz inostranstva, pogotovo doznaka koje je u zemlju slala bh. dijaspora. I bh. izvoznici e takoer platiti odreenu cijenu, budui da su svjetskom ekonomskom krizom uzdrmana trita na koja su izvozili. Kao i u svakoj krizi, i u ovoj najvie su pogoeni oni sa najniim ivotnim standardom, ljudi koji nemaju posao i oni koji rade slabo plaene poslove, te penzioneri.

Nizak standard bh. graana ve je pogoen svjetskom ekonomskom krizom, tvrde ekonomski strunjaci. No, prognozira se da e 2009. godina biti jo tea.Da je kriza uzela maha pokazuje i podatak da je stopa nezaposlenosti u BiH jedna od najveih u Evropi i iznosila je u januaru ove godine 40,1%. Stanje u BiH u ovoj oblasti ve je alarmantno i zahtijeva hitnu reakciju. Prema podacima zavoda i slubi za zapoljavanje u BiH, zakljuno s 28. februarom 2009., na evidencijama je prijavljeno 491.797 nezaposlenih, a to u odnosu na 31. januar 2009. predstavlja poveanje za 3.299 osoba ili 0,68 %. [footnoteRef:10] [10: Izvor: Agencija za statistiku BiH]

4.1. Mjere za ublaavanje efekata globalne finansijske krize Centralne banke BiH i vlada su donijele odreene mjere za ublaavanje efekata globalne finansijske krize. U nastavku emo izloiti te mjere i osvrnuti se na njihov uticaj, te ciljeve koji su se njima eljeli postii. Dobro koordinirane mjere za cijelu BiH su nune za: Ouvanje stabilnosti bankarskog sektora Ublaavanje posljedica krize na realni sektor Jaanje mrea socijalne zatite i bolja preraspodjela socijalne pomoi

Za ouvanje stabilnosti bankarskog sektora potrebno je: Nastaviti sa mjerama za poboljanje likvidnosti banaka Razmotriti adekvatnost sistema osiguranja depozita Raditi na unapreenju supervizije banaka Poboljati sistem upravljanja, kontrole i transparentnosti razvojnih banaka Nastaviti konzistentnu monetarnu politiku CBBiH

Kao to je ve reeno dobro koordinirane mjere za cijelu BiH su nune i za ublaavnje posljedica krize na realni sektor. Da bi se te posljedice ublaile potrebno je: Koordinacija i dodatni spoljni izvori finansiranja Poboljati strukturu javne potronje, a posebno: racionalizovati transfere privatnim licima, smanjiti udio plata u javnoj potronji initi sistemske napore kako bi se obezbjedila dodatna sredstva za finansiranje kljunih infrastrukturnih projekata i kreditnih linija za privatni sektor, te ubrzala implementacija odobrenih razvojnih kredita

4.1.1. Mjere Centralne banke BiH i njihov efekat

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, Kemal Kozari, je istakao da je finansijski sektor u BiH, prije svega bankarski, ouvao likvidnost zahvaljujui i mjerama Centralne banke. Centralna banka BiH je donijela etiri mjere za ublaavanje posljedica globalne ekonomske krize. Cilj tih mjera je poveati likvidnost i kreditni potencijal banaka, da bi banke poveanom kreditnom aktivnou doprinijele ekonomskoj aktivnosti privrednih subjekata. Upravno vijee Centralne banke BiH (CBBH) 14. oktobra 2008. godine je donijelo odluku o smanjenju stope obavezne rezerve koju komercijalne banke u BiH dre kod CBBH sa 18 na 14 posto. ovom mjerom CBBiH je bankama oslobodila 727 mil. KM. Upravno vijee Centralne banke BiH donijelo je odluku prema kojoj od 1. novembra 2008. godine sve nove kreditne linije koje komercijalne banke povuku iz inostranstva nee ulaziti u osnovicu za obraun obavezne rezerve. Ovakvu odluku Upravno vijee je donijelo kako bi se stimulirao priliv kapitala u domai bankarski sektor i dao dodatni podsticaj kreditnim aktivnostima komercijalnih banaka. Zatim je Upravno vijee CBBiH donijelo odluku o uvoenju diferencirane stope obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Prema ovoj odluci, stopa obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obraun obavezne rezerve, ija je ronost do godine, ostaje 14 posto, dok se stopa obavezne rezerve na depozite oroene na period dui od godine smanjuje za etiri posto, odnosno sa 14 na deset posto. Ovom odlukom bi dodatna likvidna sredstva za komercijalne banke iznosila oko 370 miliona KM. Odluka je stupila na snagu 01. januara 2009. godine. Upravno vijee CBBiH donijelo je 16. aprila 2009. godine odluku kojom obavezne rezerve na depozite oroene na period dui od jedne godine smanjuje sa 10 na 7%. Osim toga, iz osnovice za obraun obavezne rezerve iskljueni su depoziti vlada namijenjeni za razvojne projekte. Ovom mjerom CBBiH je bankama oslobodila dodatnih 262 mil. KM. Iako mjere CBBiH do sada nisu dale svoj puni doprinos i jo uvijek nisu ispunjeni krajnju ciljevi tih mjera, one su ipak veoma znaajne u borbi protiv finanasijske krize. Svim dosadanjim mjerama CBBiH je komercijalnim bankama oslobodila preko milijardu KM. 4.1.2. Mjere Vlade FBiH

Polazei od toga da su se posljedice globalne ekonomske krize ve osjetile u privredi Bosne i Hercegvine, pa tako i u privredi Federacije BiH, izraene kroz smanjenje obima ugovorenih isporuka i zastoja u novom ugovaranju, naroito sa INO partnerima, te da bi se negativni uticaji u sve veem intenzitetu mogli nastaviti i u narednoj godini, a u cilju ublaavanja posljedica negativnih uticaja i osiguranja daljeg rasta nivoa privrednih aktivnosti, poveanja investicija, zapoljavanja i unapreenja socijalne sigurnosti, socijalni partneri u Ekonomsko socijalnom vijeu za teritorij Federacije BiH, prihvatili su Program mjera za ublaavanje globalne ekonomske krize i unapreenja poslovnog ambijenta. Osnovni ciljev Programa: - da stopa rasta GDP-a u periodu 2009-2012.godina ne bude manja od 4,5% u odnosu na GDP u 2008. godini;- da stopa rasta zaposlenosti u periodu 2009-2012.godina ne bude manja od 2%;- da uee javne potronje u Federaciji BiH, u periodu 2009-2012. godina u GDP bude smanjeno za 8 % u odnosu na uee u 2008. godini;- da se pokrivenost uvoza izvozom u perioud 2009-2012. godina povea za 6 procentnih poena u odnosu na pokrivenost u 2008. godini;- da se udio javnih investicija u GDP-u za period 2009-2012. godina zadri najmanje u procentu 25% GDP-a;- da se do 2010. godine izvri reforma javne uprave, uz racionalizaciju broja zaposlenih u administraciji;- da se procenat neformalnog sektora u periodu 2009-2012. godina smanji za 20% u odnosu na procjenu za 2008. godinu.- da se unaprijedi poslovni ambijent;- da se definie socijalni minimum u Federaciji BiH, te osigura zatita standarda najugroenijih kategorija stanovnika;- da se oajaju robne rezerve kako bi osigurale mogunost brze intervencije u sluaju poremeaja na tritu;- da se intenzivira i unaprijedi efikasnost u borbi protiv kriminala i korupcije;Ekonomsko socijalno vijee za teritoriju Federacije BiH trai od institucija zakonodavne i izvrne vlasti, da se hitno pristupi realizaciji slijedeih mjera:- na svim niovima vlasti pri izradi budeta za 2009.godinu, ukupne okvire budeta planirati u skladu sa odlukama Fiskalnog vijea Bosne i Hercegovine;- na svim nivoima vlasti pojaati mjere kontrole cijena ivotnih namirnica i energenata, izmjenom zakon i jaanjem kontrolnih funkcija;- u osiguranju robnih rezervi ukljuiti i vlade kantona;- smanjenje neformalnog sektora unapreenjem zakonske regulative jaanjem kontrolnih funkcija;- usaglasiti i potpisati Socijalni sporazum za period 2009-2010. godina;- donijeti Zakon o reviziji i kontroli privatizacije;- u oblasti direktnih poreza pristupiti izmjenama zakon u pravcu smanjenja doprinosa i drugih fiskalnih i parafiskalnih optereenja privrede (naknade za ume, vode, turizam idr.);- u skladu sa Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH obezbijediti sredstva za poveanje temeljnog kapitala Banke iz budeta i drugih izvora, i time osigurati finansijsku podrku firmama koje e biti pogoene ekonomskom krizom. Za ove namjene osigurat e se 100 miliona KM, a trait e se podrka od meunarodnih institucija za poveanje investicija.- U 2009. godini putem Razvojne banke Federacije BiH i komercijalnih banaka osigurati sredstva od najmanje 1.000 miliona KM, koja e se koristiti za nove kreditne linije privredi, uz kamatnu stopu ne veu od 6% i podsticaj privrednim subjektima, a naroito izvoznicima.- U saradnji sa Agencijom za bankarstvo Federacije BiH omoguiti reprogram ve plasiranih kredita graanstvu i privredi u cilju podsticanja potronje.- Intenzivirati aktivnosti na regulatornoj reformi tzv. giljotina propisa.[footnoteRef:11] [11: ]

4.1.3. Mogue dodatne mjere za ublaavanje efekata globalne finansijske krize Na sastanku u Sarajevu, koji je organiziralo Udruenje banaka BiH (UBBiH), a kojem su prisustvovali predstavnici Centralne banke BiH, Ministarstva finansija i trezora BiH i entitetskih ministarstava finansija, Agencije za osiguranje depozita BiH, entitetskih agencija za bankarstvo i predstavnici banaka u BiH usvojeni su zakljuci, koji bi trebali biti u funkciji preventivnog djelovanja, odnosno hitnih mjera radi ublaavanja uticaja svjetske ekonomske krize u BiH. Predloene su sljedee mjere:1. Formirati zajedniki organ ili tijelo od predstavnika vlasti, CBBiH, entitetskih agencija za bankarstvo i UBBiH, koje bi imalo ulogu kriznog taba za praenje tih mjera i procjenjivanje potrebe za donoenje dodatnih mjera. Cilj je ouvanje kreditnog rasta u 2009. godini.2. Poveati nivo osiguranih depozita iznalaenjem najracionalnijih rjeenja.3. Da agencije za bankarstvom, u saradnji sa ministarstvima finansija entiteta i Distriktom Brko, uvae prijedlog banaka da trokovi rezerviranja za potencijalne gubitke ne budu u osnovici za plaanje poreza na dobit.4. Da agencije za bankarstvo preispitaju svoje odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka te da se bankama omogui brz i jednostavan reprogram kredita, sa mogunou grejs perioda za plaanje glavnice.5. Da CBBiH preispita sniavanje visine naknada za svoje usluge.6. Banke e kontinuirano analizirati i racionalizirati trokove poslovanja, izbjegavajui poveanje kamatnih stopa na kredite. 7. Banke e uiniti sve na eliminaciji nelojalne konkurencije meu njima, koja se ogleda kroz nuenje besplatnih usluga i visokih kamatnih stopa na depozite.[footnoteRef:12] [12: ]

5. ZAKLJUAK

Aktuelna finansijska kriza je poela u ljeto 2007. god. slomom amerikog hipotekarnog trita. Od tada pa do sada ona je zahvatila gotovo sve zemlje svijeta. ak i najrazvijenije zemlje su suoene sa tekim posljedicama po njihovu ekonomiju. Trokovi borbe protiv krize su ogromni i njihov konaan iznos jo nije poznat. Suoene sa krizom, vlade i centralne banke poduzimaju itav set mjera i izdvajaju ogromne sume novca da bi ublaili posljedice krize i spasili finansijske institucije koje su biljeile ogromne gubitke, a neke su ak i proglasile bankrot. Na udaru krize se nala i naa drava. Iako su u poetku mnogi strunjaci tvrdili da e BiH kriza zaobii, to se ipak nije dogodilo. BiH je indirektno pogoena krizom, ali za nau slabo razvijenu privredu to je bio teak udarac.Dolazi do porasta inflacije, pada GDP-a, stope priverdnog rasta, stope industrijske proizvodnje, a prognoze govore da e se taj trend nastaviti i u tekuoj godini, pa ak i da e biti jo tee. Vlada, Centralna banka BiH te druge institucije preduzimaju niz mjera da bi se posljedice krize ublaile to je mogue vie. Treba istai da je jedna od prvih koja je reagovala i poduzela konkretne korake u borbi protiv krize bila Centralna banka BiH. Donijela je etiri mjere koje su se prije svega odnosile na komercijalne banke, oslobodivi im preko milijardu KM za poveanje kreditne aktivnosti i kreditnog potencijala. Poduzete mjere jo uvijek nisu dale svoj puni doprinos i do sada nisu ostvareni definisani ciljevi. Meutim, obzirom da su neke od mjera tek odnedavno u primjeni, njihov uticaj e biti vidljiv tek za neko vrijeme. Ostaje da se vidi koliko su poduzete mjere doista efikasne i da li je uraeno sve to je bilo mogue da bi se to uspjenije i sa to manje posljedica izvukli iz krize.

LITERATURA7