Berislav BarbaliDanijela BlaiMarina BoiNevenka Boi

MKF klasifikacija pripada obitelji meunarodnih klasifikacija koje je stvorila SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) za procjenu razliitih aspekata zdravlja

Komplementarna je s meunarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih stanja (MKB 10)

Prvi put je stvorena 1980. godine i tada je nazvana International Classification of Impairments, Disabilities, and Handicaps (ICIDH)

2001. godine na 54. sjednici SZO-a usvojena je najnovija verzija pod novim imenom International Classification of Functioning, Disability and Health (ICF)

osigurati znanstveni temelj za razumijevanje i prouavanje zdravlja i sa zdravljem povezanih stanja, rezultata i determinanti

uspostaviti zajedniki jezik za opis zdravlja i sa zdravljem povezanih stanja kako bismo poboljali komunikaciju izmeu razliitih korisnika, kao to su zdravstveni radnici, znanstvenici i javnost, ukljuujui i osobe s invaliditetom

dozvoliti usporedbu podataka po zemljama, zdravstvenim disciplinama, uslugama i vremenu

osigurati sustavne sheme za zdravstvene informacijske sustave

U statistike svrhe za prikupljanje i biljeenje podataka

U istraivake svrhe za ispitivanje kvalitete ivota i okolinih imbenika

U klinike svrhe u procjeni potreba i odgovarajuih tretmana osoba s invaliditeom, strune procjene rehabilitacije i njezinih ishoda

U odreivanju socijalne politikeZbog ocjene stupnja invalidnosti

U obrazovne svrheEdukacija i podizanje svijesti populacije

Koristi se i u sektorima kao to su osiguranje, ekonomija, zatita okolia itd.

Svaka klasifikacija mora jasno definirati to klasificira (svoje podruje, svrhu, jedinice klasifikacije)

Invaliditet je kompleksan pojam i predstavlja problem na razini tijela pogoene osobe, ali isto tako i drutveni fenomen

MKF se temelji upravo na ovakvom nainu promiljanja problema invaliditeta koji moemo nazvati i biopsihosocijalni model invalidnost nije obiljeje osobe ve rezultat niza initelja od kojih mnoge stvara drutveno okruenje

MKF organizira informacije u dva dijela

Prvi dio se bavi funkcioniranjem i invaliditetom dakle tjelesnim strukturama i funkcijama te aktivnostima i sudjelovanjem

Drugi dio pokriva kontekstualne imbenike okoline i osobne

Klasifikacija koristi alfanumeriki sustav oznaavanja entiteta

Prvo se navodi jedno od sljedeih slovab oznaava tjelesne funkcijes oznaava tjelesne struktured oznaava aktivnosti i sudjelovanjee - oznaava okoline imbenike

Nakon jednog od ovih slova slijedi numeriki kod u decimalnom obliku koji se sastoji od rednog broja poglavlja (jedna znamenka), oznake poremeaja (dvije znamenke).

Nakon decimalne toke dolaze jedna do dvije odrednice (eng. qualifiers) - po jedna znamenka svaka, koje upotpunjuju MKF kod

b tjelesne funkcije1. Mentalne funkcije2. Osjetne funkcije i bol3. Glasovne i govorne funkcije4. Funkcije kardiovaskularnog, hematolokog, imunosnog i respiratornog sustava5. Funkcije probavnog, metabolikog i endokrinog sustava6. Funkcije genitoruinarnog i reproduktivnog sustava7. Neuromuskuloskeletne i funkcije vezane uz kretanje8. Funkcije koe i srodnih struktura

s tjelesne strukture1. Strukture ivanog sustava2. Oko, uho i povezane strukture3. Strukture vezane uz glas i govor4. Strukture kardiovaskularnog, imunolokog i respiratornog sustava5. Strukture probavnog, metabolikog i endokrinog sustava6. Strukture genitourinarnog i reproduktivnog sustava7. Strukture vezane uz kretanje8. Koa i povezane strukture

d aktivnosti i suradnja1. Uenje i primjena znanja2. Ope zadae i zahtjevi3. Komunikacija4. Pokretnost5. Samobriga6. ivot u kui7. Interakcije i odnosi s drugim osobama8. Velika (eng. Major) ivotna podruja9. Zajednica, drutveni i graanski ivot

e okolini imbenici1. Proizvodi i tehnologija2. Prirodni okoli i ovjekove promjene prirodnog okolia3. Podrka i odnosi4. Stavovi5. Usluge, sustavi i politike

b168.3 teko oteenje specifinih mentalnih funkcija jezikab poremeaj tjelesne funkcije

1 prvo poglavlje klasifikacije poremeaja tjelesnih funkcija mentalne funckije

68 ili bolje reeno 168, oznaava specifine mentalne funckije jezika

.3 odrednica (qualifier) - odreuje stupanj oteenja, u ovom sluaju teko oteenje.0 bez oteenja.1 blago oteenje.2 umjereno oteenje.3 teko oteenje.4 potpuno oteenje gubitak funkcije

s730.32 teko oteenje gornjeg ekstremiteta uz djelomian nedostatak struktures poremeaj tjelesnih struktura

7 sedmo poglavlje ovog podruja strukture vezane uz kretanje

(7)30 struktura gornjeg ekstremiteta

.3 teko oteenje (odrednice isto kao i ranije)

.x2 djelomian nedostatak strukture

MKF je slubeno potvrena od strane svih 191 drave lanice SZO-a, kao meunarodni standard za opisivanje zdravlja i invaliditeta

Na hrvatski je prevedena 2006. godine

Korisna je za zdravstvene djelatnike, osobe s invaliditetom te zakonodavce i zdravstvene planere - omoguavajednostavnu kvantifikaciju gubitka produktivnosti kao posljedice nastupa invaliditeta

jednostavno praenje i procjenu uspjenosti rehabilitacijskih i intervencijskih programa

olakava meunarodnu razmjenu podataka opi i standardni jezik za opis zdravlja i zdravlju srodnih stanja