Metode Za Sociologe

Metodologija Metodologija socijalne socijalne

psihologijepsihologije

Metodologija Metodologija socijalne socijalne

psihologijepsihologije

Metodologija: Metodologija: Kako socijalni psiholozi provode Kako socijalni psiholozi provode istraživanjaistraživanja

• Socijalna psihologija oslanja se na tri vrste metoda kako bi pružila empirijske odgovore na pitanja o socijalnom ponašanju:

1. Metoda opažanja

2. Korelacijski pristup

3. Eksperimentalni pristup

I. Postavljanje hipoteza i teorijaI. Postavljanje hipoteza i teorija

• Inspiracija iz teorija i ranijih istraživanja

Znanost je kumulativna te istraživači često izvode hipoteze iz teorija i ranijih istraživanja.

I. Postavljanje hipoteza i teorijaI. Postavljanje hipoteza i teorija

• Hipoteze temeljene na osobnim opažanjima

Osobno iskustvo, svakodnevni događaji, napisi u medijima i popularna literatura mogu biti izvor hipoteza koje će se provjeravati.

II. Metoda opažanjaII. Metoda opažanja

Metoda opažanja odnosi se na sustavno opažanje i mjerenje ponašanja.

• na sustavni način opažamo procese i na odgovarajući, unaprijed pripremljeni način bilježimo -> naglasak je na pripremljenosti i sustavnosti


• Opažanje sa sudjelovanjem

Oblik sustavnog opažanja u kojem je istraživač u interakciji s ljudima koje opaža, ali nastoji ni na koji način ne mijenjati situaciju.


• Analiza arhivske građe

Oblik metode opažanja u kojoj istraživač proučava prikupljene dokumente u nekoj kulturi (npr. dnevnike, romane, časopise i novine, fotografije, filmove, reklame).


• Etnografija

Vrsta metode opažanja koju koriste kulturalni antropolozi i socijalni psiholozi kako bi razumjeli grupu ili kulturu.

Kombinira se opažanje, intervjuiranje i analiza dokumentacije, kako bi se dobila što je moguće cjelovitija slika o određenom društvu, grupi, organizaciji, okolini ili situaciji.


• Ograničenja metode opažanja

Određene vrste ponašanja je teško opažati jer se javljaju rijetko ili samo u privatnosti.

Ograničena je na određenu grupu ljudi, na određenu sredinu i na određeni oblik aktivnosti.

Opisuje obrasce ponašanja, ali ne dovodi do razumijevanja odnosa među varijablama ili uzroka ponašanja.

III. Korelacijski pristupIII. Korelacijski pristup

• Korelacijski pristup je postupak sustavnog mjerenja dviju ili više varijabli i određivanja odnosa među njima

(tj. u kojoj mjeri se na temelju jedne varijable može predvidjeti druga).


• Korelacijski pristup se često koristi u anketama, kao i podacima iz opažanja.

• Anketa se koristi kada varijablu koja nas zanima nije lako opažati.


• Anketa

• Valjanost rezultata ankete ovisi o primjeni na uzorcima koji su reprezentativni za istraživanu populaciju.

• Slučajan izbor može osigurati da je uzorak

reprezentativan.

Istraživanje u kojem se reprezentativni uzorak ljudi ispituje (često anonimno) o njihovim stavovima i ponašanju.


• Anketa

Problemi s rezultatima anketa

• Pogreške u uzorkovanju

• Odgovori na pitanja u anketi često mogu biti pod utjecajem načina na koje je pitanje oblikovano ili redoslijeda pitanja.


• Korelacija nije uzročno-posljedična veza

Korelacijski pristup pokazuje samo jesu li dvije varijable povezane, a ne i zašto su povezane, odnosno koja je uzrok, a koja posljedica.



X KORELACIJA Y

Obrazovanje Zarada

Odgojni stil Djetetove osobine

Samopoštovanje Postignuće



MOGUĆA OBJAŠNJENJA

X Y X Y X Y

Z



Uzročno-posljedična veza može se dokazati samo eksperimentalnom metodom, koja sustavno kontrolira događaje i manipulira njima.

IV. Eksperimentalni pristupIV. Eksperimentalni pristup

• Zavisne i nezavisne varijable

Nezavisna varijabla je varijabla kojom istraživač manipulira. To je varijabla za koju se pretpostavlja da uzrokuje promjenu u drugoj varijabli.

Zavisna varijabla je varijabla koju istraživač mjeri kako bi vidio ovise li promjene o razini nezavisne varijable.


• Uspostavljanje unutarnje valjanosti u eksperimentima

Unutarnja valjanost odnosi se na stupanj u kojem smo sigurni da ništa osim nezavisne varijable nije moglo utjecati na zavisnu varijablu.



Unutarnja valjanost se postiže kontroliranjem svih relevantnih varijabli i slučajnim rasporedom u situacije.



Čak i kad postoji slučajni raspored, prisutna je mala vjerojatnost da su različite karakteristike ljudi neravnomjerno raspodijeljene u različite situacije. Kako bi se zaštitili od pogrešnog tumačenja rezultata, znanstvenici računaju razinu značajnosti (p-vrijednost) da su se njihovi rezultati javili slučajno.


UNUTARNJA VALJANOST

Slučajan raspored sudionika u skupine/situacije

Kontrola svih ostalih faktora koji mogu djelovati na ZV osim NV

NEZAVISNA VARIJABLA NV

ZAVISNA VARIJABLA ZV

Hipoteza

VARIJABLE U EKSPERIMENTU


• Uspostavljanje vanjske valjanosti u eksperimentima

Vanjska valjanost je stupanj u kojem je rezultate istraživanja moguće generalizirati na druge situacije i druge ljude.



Životni realizam je stupanj u kojem je neki eksperiment sličan situacijama u stvarnom životu.

Psihološki realizam je stupanj u kojem su psihološki procesi izazvani u eksperimentu slični procesima u stvarnom životu.



Mogućnost generalizacije na druge situacije

Mogućnost generalizacije na druge ljude

Replikacija

Međukulturalna istraživanja

Meta-analiza


VANJSKAVALJANOST

Mogućnost generalizacije

Na druge situacije Na druge ljude

REALIZAMEKSPERIMENTA

Životni realizam

Psihološki realizam

REPLIKACIJE META-ANALIZElaboratorijski

iliterenski eksperiment


• Osnovna dilema socijalnih psihologa

Prilikom odlučivanja hoće li provesti terenske ili laboratorijske eksperimente, socijalni psiholozi moraju birati između unutarnje i vanjske valjanosti - između dovoljno kontrole nad situacijom da osiguraju da irelevantne varijable ne utječu na rezultate i osiguravanja da se rezultati mogu generalizirati na svakodnevni život.


• Osnovna dilema socijalnih psihologa

Način razrješenja ove dileme je provođenje i laboratorijskih i terenskih eksperimenata koji istražuju istu pojavu.

V. Etička pitanja u socijalnoj psihologijiV. Etička pitanja u socijalnoj psihologiji

• Socijalni psiholozi suočavaju se s konfliktom između želje da njihovi eksperimenti budu realistični i želje da izbjegnu izazivanje nepotrebnog stresa i nelagode kod sudionika.

Dilema je manje problematična kad istraživači mogu dobiti pristanak obaviještenih sudionika.

V. Etička pitanja u socijalnoj psihologijiV. Etička pitanja u socijalnoj psihologiji

• Kako bi se postigao psihološki realizam u eksperimentu, ponekad je potrebno koristiti obmanu sudionika, tj. zavaravanje sudionika lažnim objašnjenjem o svrsi istraživanja.

U takvom slučaju je nužno na kraju istraživanja okupiti sudionike i ponuditi im objašnjenje s razuvjeravanjem.

VI. Temeljna nasuprot primijenjenim VI. Temeljna nasuprot primijenjenim istraživanjimaistraživanjima

• Temeljna istraživanja pokušavaju pronaći najbolji odgovor na pitanje zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju, a provode se zbog čiste intelektualne znatiželje.

• Primijenjena istraživanja pokušavaju riješiti određeni socijalni problem.

Documents

Metode Za Sociologe