VREME 559, 20. septembar 2001. / KULTURAIntervju - Milan
Kangrga, filozof : verceri vlastitog ivota"Proleter je posljednja
historijska situacija koja ti omoguuje da bude ili nita ili ovjek.
Odrezan si od svega, nisi ni Srpi ni Hrvati, nisi ni bogata, na
sebi si samome, pa to jesi to jesi. Izbori se, pa neto budi postani
ovjekom"
Milan Kangrga ivi u skromnom stanu u irem centru Zagreba, u
jednoj od monstruoznih svugdenalazeih socrealistikih
kvazikorbizjeovskointernacionalnostilskih zgrada sedme decenije.
Obinost ambijenta je najpre iznenaujua, ali ubrzo postane jasno da
tom neobinom oveku takve stvari apsolutno nisu vane. Kad ga,
recimo, upitate ima li mejl, on goropadno reaguje: "Nemam kompjuter
ja sam proleter!" A ako se potom iznenadite zbog upotrebe te
zaboravljene rei i to u pozitivnom znaenju, usledie objanjenje:
"Proleter je posljednja historijska situacija koja ti omoguuje da
bude ili nita ili ovjek. Odrezan si od svega, nisi ni Srpi ni
Hrvati, nisi ni bogata, na sebi si samome, pa to jesi to jesi.
Izbori se, pa neto budi postani ovjekom. Marks je
govorio:odrezanodpupanevrpce. To sam ja, Kangrga je jedini u
Jugoslaviji! U Beogradu su jednom objavili intervju u kojem me
nazivajuposljednjimljeviarem.Posljednje dvije stotine godina
historija ovjeanstva kree se kao desnica, a sve to je bilo ljevo
bilo je ubijano, vjeano, paljeno, unitavano, onemoguavano...
Ljevica je progres, to nitko ne moe porei ako je rije o istinskoj
ljevici, ali je ona uvijek manjina. Onaj tko govori da je "na
socijalizam" bio socijalizam, taj se silno vara. Mi nismo imali
socijalizam. O tome sam pisao da mi na nos izlazi, ali nitko nee
sluati. Nigdje na svijetu nije bilo ni socijalizma, ni komunizma, a
najmanje Marksovoga. Radilo se o staljinizmu koji je trajao cijelu
epohu. A ako staljinizam nazivate ljevicom, onda se moete
ustrijeliti. Neemo valjda rei za Staljina da je Marksov sljedbenik
ili humanista?"Milan Kangrga, penzionirani profesor etike na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ima danas 78 godina. Dosad je
objavio 12 knjiga trinaesta je u tampi u Nemakoj i nekoliko stotina
lanaka po asopisima i novinama. Tekstovi su mu objavljivani u
celome svetu od Italije, Francuske, panije i SAD, do Maarske,
ehoslovake i Meksika ali najee u Nemakoj, gde je vie puta boravio
kao stipendista i predava. Posle prvog lanka,Oetici, objavljenog
28.2.1948. u zagrebakomStudentskomlistu, usledio je prvi napad, u
beogradskojOmladini. Zamereno mu je to nije spomenuo druga
Staljina, "poznatog etiara"."Napadi na mene traju jo otad, a potom
su se razvili. Kasnije, mi praksisovci, i uope filozofi ili
sociolozi, od onog starog reima i birokracije bili smo imenovani
kaoapstraktnihumanisti. A nitko nikad nije odredio to to znai, to
se nije odreivalo. Jest apstrakcija, ali to je bila naa
etiketa.""VREME":Nekiodapstraktnihhumanistakasnijesupostalikonkretninacionalisti.Kadsenacionalizampoeoispoljavatiunutargrupe?MILANKANGRGA:
ezdesetih godina se u praksisovom krugu stalno kritikovao Tito, ali
mi se ve tada inilo da je meu nekim dekima iz Srbije on bio smatran
nepodobnom osobom ne zato to je bio staljinista i diktator, koji je
i nas praksisovce tukao, ve zato to je bio Hrvat. Ne bih htio biti
nefer i iznositi imena, ali to su bili deki iz naega kruga. Imali
smo jasan stav prema svim staljinizmima i birokraciji, prema svemu
to se dogaalo, izgraivali smo istinsku marksistiku ili progresivnu
poziciju, ali su neki ve igrali na Srbe i Hrvate, dakle na
nacionalno, a to znai za mene uvijek nacionalistiko. Tad je to bilo
daleko nasluivanje, prelazilo se preko toga, nije u naem krugu ak
ni razgovarano o tome razgovarati smo poeli tek 1971, u vreme
maspoka. Ispoljilo se onda neto, ali se nije moglo jasno vidjeti.
Sve dodogaanjanaroda. Na sreu, u Zagrebu nitko od nas nije upao u
nacionalizam.Sa Gajom Petroviem sam osnovaoPraxis, a sa Rudijem
Supekom Korulansku ljetnju kolu. Drali smo se u asopisu prakse da
svaki tekst mora imati dve pozitivne recenzije, a ako bi jedna bila
negativna a druga pozitivna onda bi se traio trei recenzent. Gajo,
glavni urednik, povukao je jedan svoj tekst za koji sam smatrao da
je nedostatan, a meni takoe jednom nisu objavili lanak. Bilo nam je
stalo do tog da se na kvalitetuPraxisamoemo uvijek pozvati, ali
bilo je i kikseva. Dva velika su nam se desila sa Dobricom osiem i
Mihajlom uriem. Saraivali smo s njima, a oni su bili srpski
nacionalasti. Objavili smo jedan osiev lanak kad se ve znalo da je
nacionalista, a kad je Mihajlo uri bio zatvoren poslije svog
nacionalistikog govora 1971, zbog kojeg sam ga i lino jako
kritikovao Rudi Supek ga je u
imePraxisabranio.BilistepredsednikHrvatskogfilozofskogdrutvauvremekadsubeogradskipraksisovciizbacivanisafakulteta.KakotodaviuZagrebunistestradali?Pitanje
naeg odstranjivanja bilo je stalno na dnevnom redu, ak je i sa
srpske strane zahtjevano. Milka Planinc je tad bila glavna.
Otvoreno je rekla, na sastanku Centralnog
komiteta:Doieoninared,imamotouvidu,alimoramonajprijerijeitipitanjenacionalista.
Bilo je to vrijeme posle maspoka. Iza toga ide zabranaPraxisai
Korulanske kole, a 1974. ukida se sve.Tukli su nas sa svih strana,
nacionalisti su vikali da nam pas mater, da e nas sve van pobacati,
da nas treba pohapsiti. Oekivali smo da e nas odstraniti, ali se
sve nekako rasplinulo. Zabranjeni smo, ali smo ostali na fakultetu.
U tom smislu pustili su nas na
miru.Dalisteseuposlednjihdesetgodina,kadamoralovdedoivljavakatastrofalanpad,pokajalitostesebavilietikom?Zadnjih
deset godina? Smatram da nam nikakvog morala ne fali govorim sad za
Hrvatsku ve nam fali pravna drava. Moral nema inventara, bilo
kakvih sredstava, a najmanje praktikih, da razreava bitna pitanja
ovjeka i njegove situacije. Etiko ili moralno faktiki je samo
kompenzacija za ljudski ivot koji se nema. To je glas vapijuega u
pustinji. Ako je sve u kaosu, ako nema pravnih normi, ako se sve
rui, ako nema osnove za bilo kakav normalan ivot zahtjevati od
nekog da bude moralno bie ak je i licemjerno. To je bumerang,
protivurjeno, kontraproduktivno. To ostaje samo puki postulat kako
se kantovski kae danetotreba. Treba, da. To znamo, ovjek zna da
treba, samo kako e? Sve zemlje bive Jugoslavije bore se sa
problemima koji su za mene pravnog karaktera, i situacija se nee
popraviti dok se ne uspostave pravne norme.Historijska injenica,
ili povijesni problem, jest to to do moralnog habitusa moe doi
ovjek tek kad postaje samosvjesno bie. A to znai tretirati sebe i
drugoga kao ovjeka. ovjek rodovsko-plemenske zajednice jo nije
dospio do nivoa kada bi mogao biti tretiran kao moralno bie. On
nije ni amoralno, ni nemoralno, ni antimoralno, ni moralno bie, on
je jo nedodirljiv, zato to jo nije ovjek. Na njega ne moete
apelirati. Tako dugo dok postoji samo kao Hrvat, ili Srbin, ili ta
ja znam ta, jo nisi ovjek. Na tebe tad ne mogu apelirati kao na
ovjeka, nego samo kao na Hrvata, ili Srbina... A koji je to
hrvatski moral? To jedrvenoeljezo, to ne postoji.Plemenski ovjek je
naivno, fino zatien od svake odgovornosti jer je odgovoran samo
hrvatstvu ili srpstvu. Znai, ako ubije drugoga ko nije njegove
nacije onda je napravio svoje veliko djelo, onda
jevitez,heroj,pravisinsvogaroda... Ne moete Norcu ili Gotovini rei
da to to su radili nije moralno, to je nonsens. Ne samo da ispadate
naivni, ve je nedopustivo da ne vidite da idete mimo. Nae
cjelokupno tlo je toliko "nevino" u plemensko-rodovskom nainu
ivota, koji ne smatram historijskim, a jo manje povijesnim tu
pravim razliku, da moralni moment ne moe doi do izraaja. Moral
podrazumjeva samorefleksiju, samokritiku, razmiljanje, i odnosi se
samo na pojedince.Upravusamosoba kako kae Hegel
aumoralusamsubjektkaosamosvjesnobiekojesamoodgovarazaonotoini.Korov
i dra rastu pod svim okolnostima, a vrtna rua mora se uzgajati.
ovjek je krhko bie koje treba postajati. ivotinja je savrena, a ako
Bog postoji i on je savren. Jedini je ovjek ogranieno konano bie.
Jedino bie koje mora, ne postati nego postajati to to jeste po
pojmu kako bi Hegel rekao. To mu je veliki zadatak, cjeli ivot mu
je to. Cijela filozofija je u tome sadrana. Moete biti prvoklasno
bie, raditi sjajno, i napraviti jedan uasan kiks koji demantira sve
to ste dotad radili. To je neprekidna borba. Ako ovjek, doslovno,
ne radi na sebi samome to sam nazvao obrazovanjem i oplemenjivanjem
onda nikad nee postati ovjekom.Primitivac ne cijeni sebe, zato ni
drugoga ne cijeni. Zna kakav je, pa misli i za druge da su takvi.
Ako je naroen onda je lan naroda, pa e biti dobar Srbin, Hrvat...
Najbolji Njemci su SSovci, oni su naroeni. To im je dovoljno, na to
se pozivaju. To znai da su se srozali, da im je dovoljno da su se
izlegli.U tekstu uRepublici koja vie ne izlazi postavio sam
pitanjedalijeEdipuoptedoaouHrvatskuimajui na umu uvenu
zagonetku:tajetotoujutroideetveronoke,upodnenadvenoge,auveenatri?
Rekao sam da Edip, dakle, jo nije stigao u Hrvatsku, jer odgovor je
ovdje uvijek Hrvat, a ne
ovjek.Kakostesesuprotstavljalitojregresiji?Nastojao sam ostati
dosledan sebi. Veoma sam otro napadao Tumana, i to je objavljivano.
Govorili su da e me uhapsiti, rekao sam da bi me ba zanimalo to da
vidim. Nije niti zucnuo, ali me je posredno kaznio zbog jednog
teksta uFeralu, iz 1997, u kojem sam reagirao na paljenje i
unitavanje knjiga, na devastiranje korulanske biblioteke.
Izbacivali su Deka Londona, Teodora Drajzera, Ivanu BrliMaurani jer
je pisala o Kraljiviu Marku. Najvei antihrvatski pjesnik ispao je
Vladimir Nazor, i njegove su knjige baene, a da ne govorim o
Anatolu Fransu, Oskaru Vajldu... 500 do 600 knjiga pobacano je u
kontejnere na Koruli. Po cijeloj Hrvatskoj su se knjige palile, u
Poegi, Slatini... U Velikoj Gorici djeca su u kolskom dvoritu
morala praviti lomau kao na onoj slici iz 1933, u Berlinu. Reagirao
sam na primeru Korule. To mjesto smo mi proslavili, knjige smo
davali u tu biblioteku, a polutanka koja je po politikoj liniji
postala ravnateljica bacala ih je van. Poslije mog teksta kolske
bibliotekarke su me zvale telefonom, pisali su mi anonimna pisma
ljudi koji su se slagali sa mnom ali nisu se smjeli potpisati niti
svjedoiti u moju korist.Tuman je, po svoj prilici preko jednog svog
tajnika kojemu je ena sa Korule, dao nalog da me osude, i osudili
su me. Proces je bio apsolutno fal. Poslije je na upanijskom sudu
sluaj storniran, ali jo nije sve rijeeno.Ovaj regres kotat e nas
sto godina. Niti jedna zemlja ne ide naprijed, ni Slovenci sve je
zaostalo. Trebalo je demokratizirati onu Jugoslaviju, ali su druge
snage bile jae.Rat na ovom podruju vodio se doslovno za najgrublje
finasijske interese. Nije se radilo samo o pitanju vlasti, mada i
toga ima. Miloevi, Tuman, svi koji su u tome uestvovali, to su
izlueni polutani. Tuman ljudi uope ne znaju ko je taj ovjek to je
sirovina, strahota jedna. Najprije je sebi sve omoguio, pa onda
onima oko sebe. Imaju milijardu maraka vani, cijela familija. A
znate li koliko je ova ustaka banda vani iznesla, opljakala?
Dvadeset milijardi maraka! Taj podatak ete dobiti od vanjskih
banaka, od Amerikanaca. I sad im to nije dosta, hoe ponovo i vlast.
A i dobie je, zaslugom Raana.Definirao sam Tumana kao elementarnu
nepogodu, a Raan je katastrofa Hrvatske. Sve je pustio, nita nije
napravio. Sve ih je trebao pohapsiti, lopove koji su mu sad pod
prozorom, ne iz revanizma, nego na bazi onoga to se zna zbog
pljake. Bunkerirali su razgovore Tumana, a sve je tamo reeno.
Trebalo je obezglaviti tu bandu pedesetak ljudi, to su svi
oekivali, a drugi bi se sami meusobno pozatvarali. Voe je trebalo
pohapsiti to je pravna edukacija. Pogledajte Kutlu, 176 poduzea je
imao. Dajte ja da ga ispitam, za petnaest minuta u dobiti sve od
njega. Postavio bih mu
pitanje:Gospodine,hoeteliminajprijereiodaklestedolido176poduzea?
Nita drugo. Ili ofer, rojs, postane general jer je ubica. Svi su
sada milioneri. Otkuda? GledamoNjujorkeplavce: Sipovic, kad mu
netko trai advokata dum! Za petnaest minuta od Paalia dobim sve. I
to ga ne bih lino tukao, nego dva policajca. ta tu on meni
pria?Alegalizam,velikatemaKotunice?On je kao i Raan kod nas.
Kotunicu i inia lino znam. ini nije toliko, ali Kotunica je
nacionalista. Sam to priznaje. A nacionalista ne moe rijeiti
pitanje Srbije danas, kao to ni Raan nije ovjek koji bi bio u
stanju da kaedailine. Nema ljudi koji bi neto na sebe preuzeli i
napravili. Kotunica mora otii, da bi doao netko tko bi neto
napravio. Kako su uope istaknuli Kotunicu za predsjednika, nije on
bio tako istaknuti opozicionar. Govorim kao netko tko njega zna. U
ovih par mjeseci sve je pokazao Kotunica ne moe napraviti promjene.
Nacionalista se ne moe boriti za demokraciju, to je inkompatibilno.
On je samo dobar Srbin. I mi ovdje imamo dobre Hrvate. Kod vas e to
dugo potrajati, kao i kod nas.tajetemaVaenoveknjige?Maja prole
godine predao sam Feralu rukopis knjige:vercerivlastitogivota, sa
podnaslovom:Refleksijeohrvatskojpolitikojkulturiiduhovnosti. Jo je
nisu objavili. Piem o pola stoljea, o dogaanjima koja se ne tiu
samo mene osobno ve prije svegaPraxisai Korulanske kole. Uzeo sam
sebi kao obavezu pred smrt, kao jedan od posljednjih Mohikanaca iz
praksisovog kruga, da ga odbranim od strahota, lai i falsifikata.
Ovdje su osim mene ivi jo samo Predrag Vranicki i Ivan Kuvai.Ta
knjiga je i obraun sa hrvatskim nacionalistima. Dovodim u pitanje
dananju floskulu o maspoku kaootelotvorenjudemokracijeuJugoslaviji.
Kad je netko u maspoku sa nacionalistike pozicije spomenuo graanina
i ovjeka? Nikad.vercerevlastitogivotasam nalazio u kulturnoj i
politikoj sferi. Od Mike Tripala i Savke DapeviKuar, preko ime
odana, Veselice, Vlatka Pavletia. Citirao sam ih sve, te velike
"demokrate". Dajte, molim vas, to su sve staljinisti. Kad ovjek
verca vlastitim ivotom onda moe biti sve: i hrvatski borbeni
nacionalista, i veliki kranin koji odlazi u katedralu da ga Kuhari
blagosilja, sad i demokrat...Da je to izalo, mnoge bi stvari bile
jasnije. Tu sam napisao da e Budia biti ef desnice koja e sruiti
Raana i ovu vlast. Sve se i dogaa po tom scenariju.Radonja
Leposavi, Sneana Risti
