PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO JAVNO PRAVOSKRIPTA PITANJA I ODGOVORI

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Pojam i vrste ugovora*Meunarodni ugovor se sastoji u saglasnosti volja dva ili vie subjekata meunarodnog prava, s ciljem da postigne odreeni uinak po meunarodnom pravu, stvarajui odnos prava i dunosti izmeu njegovih stranaka. Ugovori mogu biti: 1.dvostrani i mnogostrani 2.sastavljeni u jednoj ispravi(s moguim dodacima) ili u vie meusobno povezanih isprava; 3.sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku. Da bi ugovor mogao ostvariti namjeravani pravni uinak, potrebno je ispuniti vie uvjeta: 1. Sve ugovorne strane moraju biti subjekti meunarodnog prava, tj.drave, meuvladine organizacije ili priznati ustanici; 2. Da bi ugovor bio pravno valjan, njegov predmet ne smije biti pravno nedopustiv. Pravno nedopustiv je ugovor koji je materijalno nemogue izvriti, ili ugovor koji je u sukobu sa nekom imperativnom normom opeg meunarodnog prava. 3. Izraena volja ugovornih strana mora odgovarati njihovoj stvarnoj volji. Zbog toga su, prema opim naelima prava nitavi ugovori koji sadre mane pri oitovanju volje neke od strana. Neke od tih mana su uzrok apsolutne nitavosti sukob sa ius cogens, prisila izvrena nad predstavnikom neke drave i prisila izvrena na samu dravu ugovornicu.Ostale mane su uzroci relativne nitavosti (zabluda, prevara, korupcija predstavnika drave, te druge mane koje predvia Konvencija). 4. Ope meunarodno pravo ne propisuje nikakvu odreenu formu ugovora. Najvei broj ugovora se sklapa u pismenoj formi ali ugovori koji nisu sklopljeni u pisanoj formi ne gube zbog toga na svom pravnom znaaju. U naelu ne postoji hijerarhija izmeu ugovora koja bi bila slina hijerarhiji pravnih normi i akata u unutranjem pravu. Djelomian izuzetak od tog naela je Povelja UN, zbog derogatorne klauzule date u l.103, prema kojoj se u sluaju sukoba izmeu obaveza lanica UN prema Povelji i njihovih obaveza prema bilo kojem drugom meunarodnom sporazumu prevlauju njihove obaveze iz ove Povelje.

Ugovori se mogu podijeliti po razliitim kriterijima: a)Ugovori sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku. Prva podjela ugovora odnosi se na oblik(formu) u kojoj su sklopljeni. Mada su danas izuzetno rijetki, ugovori sklopljeni npr. u usmenom obliku, pravno jednako obavezuju sve njihove stranke kao i pisani sporazumi. Beka konvencija iz 1969. ne primjenjuje se na meunarodne sporazume koji nisu sklopljeni u pisanoj formi. Meutim, Konvencija izriito propisuje da ta injenica nije na tetu pravne snage takvih sporazuma, kao i primjene svih pravila Konvencije koja su na njih primjenjiva.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

b)Dvostrani i mnogostrani ugovori. Postoje znaajne razlike kad je u pitanju primjena i prestanak ove dvije vrste ugovora. Neki mnogostrani ugovori predviaju vlastita pravila o naknadnoj izmjeni(reviziji)njihova teksta. Kod dvostranih ugovora sve je to nepotrebno jer se tekst ugovora ne moe izmjeniti ako se druga stranka tome suprotstavi. Dvostrani ugovor okonava se otkazom jedne stranke, dok se kod mnogostranih ugovora radi samo o jednostranom povlaenju jer ugovor po pravilu ostaje na snazi izmeu preostalih stranaka. Bitna povreda dvostranog ugovora jedne od stranaka ovlauje drugu stranku da se na tu povredu pozove kao na razlog prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene. Kod mnogostranih ugovora propisi o prestanku i suspenziji ugovora zbog bitne povrede jedne od stranaka mnogo su sloeniji. Posebnu podvrstu mnogostranih ugovora ine viestrani ugovori ograniene prirode. Ako neka od stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drave nasljednice moraju posebno pristupiti tom ugovoru, poput svake tree drave. Dakle, nema sukcesije drava povodom tih ugovora. c)Ugovor-zakon i ugovor-pogodba. Ugovor-zakon se sastoji u stapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju. Radi se o jedinstvenoj volji svih stranaka. Takvim ugovorima sve njihove stranke preuzimaju iste pravne obaveze. Prema uenju Hajnriha Tripela krajem 19.vijeka, samo takvi ugovori su izvor objektivnog prava i izvor meunarodnog prava uope. Oni su slini (ali ne isti) zakonima u unutranjim pravnim porecima drava. Temelj ugovora pogodbe su volje njegovih stranaka razliitog sadraja, ali koje su usmjerene ka istom cilju i uzajamno se dopunjavaju, poput kupovine i prodaje. d)Ugovori-ustavi meunarodnih organizacija. Ovi ugovori imaju 2 razliite funkcije: Za drave-stranke nisu bitno razliiti od bilo kog drugog ugovora. Svaki od njih izvor je prava i dunosti za sve njegove stranke, a gotovo svi ti ugovori sklapaju se bez ogranienja njihovog trajanja. Istovremeno, ugovorom te vrste stvara se novi subjekat meunarodnog prava. Za taj novi subjekat, ugovor je od temeljnog, tj. ustavnog znaaja. Veina tih ugovora propisuje postupak njihove naknadne izmjene i dopune. Da bi te izmjene stupile na snagu, ne trai se jednoglasnost ve kvalificirana veina. Nezadovoljna lanica, ako ne eli pristati na te izmjene, moe samo napustiti organizaciju. e)Politiki sporazumi (gentlemens agreements). Raireno je miljenje o postojanju sporazuma posebne vrste koje drave sklapaju u pismenom ili drugom obliku, s namjerom da ih obaveu samo moralno ili politiki, ali da one tim putem ne preuzmu nikakve pravne obaveze. Takvo otro razlikovanje sporazuma drava na istinske ugovore i pravno neobavezujue sporazume u praksi najee nije opravdano.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sposobnost sklapanja ugovora*1.Sve suverene(neovisne) drave su subjekti meunarodnog prava i to njihovo svojstvo ne zavisi od priznanja drugih drava. S tim u vezi one imaju sposobnost sklapanja svih vrsta ugovora koja niim nije ograniena. 2.Kad je u pitanju ugovorna sposobnost federalnih jedinica, one mogu imati sposobnost sklapanja meunarodnih ugovora ukoliko se na tu sposobnost pristaje u saveznom ustavu, i u granicama koje su tim ustavom propisane. 3.Vatikan je danas openito priznat kao poseban subjekat meunarodnog prava. Svi konkordati i drugi ugovori koje Vatikan sklapa sa treim dravama su meunarodni ugovori na koje se neposredno primjenjuju propisi Beke konvencije iz 1969. Jednako se tako i sudjelovanje Vatikana kao stranke mnogostranih ugovora uzima kao sudjelovanje bilo koje druge drave. 4.Nevladine organizacije nemaju ugovornu sposobnost, ali je nesumnjivo da gotovo sve meuvladine organizacije imaju objektivni meunarodni subjektivitet ne samo u odnosu na njihove drave lanice, ve i prema treim dravama. Meunarodne organizacije se ravnaju naelom specijalnosti, tj. drave koje su ih osnovale daju im odreena ovlatenja ije su granice odreene funkcijom zajednikih interesa. Zbog toga je ugovorna sposobnost ak i same OUN ogranienija od sposobnosti sklapanja ugovora bilo koje njene drave lanice. Te granice mogu biti izriito odreene u ugovoru ustavu organizacije. U nedostatku ali i izvan takvih propisa smatra se da svaka organizacija ima implicirane ovlasti bitne za vrenje njezinih dunosti. Ali izvan takvih impliciranih ovlasti i, i izvan njenih funkcija, ni jedna organizacija nema pravo sklapati ugovore s dravama ili s ostalim meunarodnim organizacijama. Ukoliko ustavni akt neke organizacije ne propie drugaije, ugovor koji neka organizacija sklopi u svojstvu posebnog subjekta meunarodnog prava i u granicama svojih funkcija ne stvara neposredna prava i dunosti za njene lanice. 5.Ustanici u nekom oruanom sukobu ne uivaju objektivnu meunarodnopravnu osobnost erga omnes. Ogranienu meunarodnu osobnost i ogranienu sposobnost sklapanja ugovora ustanici stiu tek aktom priznanja, i to samo u odnosu na dravu koja ih je priznala. Priznanje im moe dati bilo ustanovljena, tj. legitimna vlast protiv koje se bore u vlastitoj zemlji, ili vlada neke tree drave.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postupci sklapanja ugovora*U meunarodnoj praksi postoje 2 postupka sklapanja ugovora: pojednostavljeni i sloeni postupak. 1.Pojednostavljeni postupak se sastoji u razmjeni isprava (pisama, nota) i tada se ugovor sastoji od 2 ili vie meusobno povezanih isprava. Beka konvencija iz 1969 nalae da te isprave moraju predvidjeti da e njihova razmjena imati za uinak izraavanje pristanka na ugovor obje ili svih stranaka. 2.Sloeni postupak sklapanja ugovora moe se sastojati od vie odvojenih radnji: Pregovori ukljuivi usvajanje i ovjeravanje(autentifikaciju,tj.utvrivanje vjerodostojnosti) teksta ugovora;Davanje pristanka stranaka da budu vezane ugovorom koji se moe izraziti na vie naina(ratifikacijom,pristupanjem ali i potpisom,pa i razmjenom pisama koja ine ugovor); Razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji;te Registracija ugovora kod Glavnog tajnika i njihovo objavljivanje. 1. Pregovori i usvajanje teksta ugovora. Pregovore, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora obavljaju ovlateni predstavnici drava. Predstavnik drave iskazuje se punomojem koje je izdalo nadleno tijelo. Punomo ne trebaju: -dravni poglavar,ef vlade, ministar vanjskih poslova; -ef diplomatske misije(za pregovore i usvajanje teksta ugovora s dravom u kojoj je akreditiran); -akreditirani predstavnik drave: -na meunarodnoj konferenciji -u meunarodnoj organizaciji ili njenom organu Sami pregovori mogu se voditi na razliite naine:pismenim putem,putem redovnih diplomatskih kanala,na sastanku posebno opunomoenih predstavnika,u okviru djelatnosti neke meuvladine organizacije. Po trajanju pregovori mogu biti kratki ali i veoma dugotrajni. Da bi se nacrt nekog ugovora usvojio, po pravilu je potreban pristanak svih drava koje uestvuju na pregovorima. To vai kad se radi o dvostranom ugovoru ili ugovoru ogranienog znaaja. U sluaju da se pregovori vode na meunarodnoj konferenciji uz uee velikog broja drava, Beka konvencija iz 1969. predvia da se tekst ugovora usvaja dvotreinskom veinom prisutnih drava, osim ako drave istom veinom ne odlue da se primjenjuje neko drugo pravilo. Ovjeravanje (autentifikacija) teksta vri se na nain predvien u samom ugovoru. Ovjeravanjem pregovarai ustanovljuju i posvjedouju da je text ugovora vjerodostojan i konaan. Ako ugovor ne predvia nain ovjeravanja, ovjeravanje se moe izvriti: potpisivanjem, potpisivanjem ad referendum ili parafom predstavnika drava. Nako to se neki tekst usvoji i ovjeri, prestaje biti nacrtom ugovora.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOn postaje ugovor koji jo nije stupio na snagu. 2. Pristanak drave da bude vezana ugovorom moe se dati: a)Ratifikacijom,prihvatom ili odbrenjem. Ratifikacija ima za svrhu da se ugovor prije njegovog mogueg stupanja na snagu, razmotri u nadlenim tijelima drave prema njenom unutranjem pravu. b)Potpisivanjem ugovora. Beka konvencija predvia da se pristanak drave da bude vezana ugovorom izraava potpisom predstavnika drave u slijedeim sluajevima: a) ako ugovor predvia da e potpisivanje imati taj uinak; b) ako se na drugi nain ustanovi da su se drave sporazumjele da potpisivanje ima takav uinak ili c) ako namjera drave da potpisivanju da takav uinak proizilazi iz punomoi njenog predstavnika, ili je izraena tokom pregovora. c)Razmjenom isprava koje ine ugovor d)Pristupanjem ugovoru (akcesija,adhezija). Pristupanje ugovoru je nain izraavanja pristanka na ugovor u ijem sklapanju neka drava nije uestvovala, ili je uestvovala ali ga je propustila ovjeriti u predvienom roku. Mogunost pristupanja nije jednaka za sve ugovore. U tom smislu postoje zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni ugovori. Zatvoreni ugovori ne predviaju pristupanje treih drava, ili ga ak izriito zabranjuju. Tu spadaju svi dvostrani ugovori, te viestrani ugovori ograniene prirode. Pristup je mogu samo ako sve stranke tog ugovora na to pristanu. Poluotvoreni ugovori sklapaju se u okviru regionalnih organizacija ili imaju regionalno obiljeje. Takvi ugovori predviaju pristup samo dravama regiona (npr.Vijee Evrope, Organizacija afrikog jedinstva i sl). Otvoreni ugovori kao jedan od ciljeva imaju da okupe to vei broj zemalja. To se posebno odnosi na konvencije o ljudskim pravima. 3.Razmjena i polaganje isprava o ratifikaciji. Ako ugovor ne odredi drugaije, drave uesnice dvostranog ugovora razmjenjuju isprave o ratifikaciji ugovora. Mnogostrani ugovori u tu svrhu predviaju depozitara. Kod depozitara svaka drava pohranjuje isprave o svom potpisivanju ili pristupu ugovoru. Dunost depozitara je da uva originalni tekst ugovora, te da ovjereni tekst ugovora, kao i ovjerene prepise svih isprava o potpisivanju, ratifikaciji ili pristupu ugovoru dostavi svim strankama ugovora, kao i dravama koje imaju pravo da postanu stranke. 4.Registracija ugovora kod Generalnog sekretara UN i njegovo obavljivanje. Depozitar registruje ugovor kod Generalnog sekretara UN (ukoliko se ne radi o istoj osobi). Prema l.102 Povelje, sve drave lanice UN obavezne su da svoje ugovore (nastale nakon donoenja Povelje) registruju u Sekretarijatu OUN, koji ih potom objavljuje. Povelja nije propisala rok za registraciju ugovora. Ugovor stupa na snagu. Ugovor stupa na snagu na nain i na dan koji su utvreni odredbama ugovora ili sporazumno izmeu drava pregovarateljica. Ugovorne strane preuzimaju izvjesne obaveze i prije samog stupanja na snagu ugovora.

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOne nisu dune izvravati ugovor, ali su obavezne da se uzdre od radnji koje bi mogle osujetiti predmet i svrhu ugovora. To pravilo se zasniva na naelu dobre vjere. Ugovor se moe i privremeno primjenjivati dok ne stupi na snagu. Privremena primjena se moe odnositi na cio ugovor ili neke njegove dijelove. Sporazum o privremenoj primjeni obavezuje sve drave ugovornice.

Potivanje i primjena ugovora*Obvezatna snaga svih ugovora zasniva se na naelu pacta sunt servanda . U tom pogledu najautoritativniji je l.26 Beke konvencije iz 1969, koji navodi: Svaki ugovor koji je na snazi vee stranke i one ga moraju izvravati u dobroj vjeri. Naelo pacta sunt servanda ne odnosi se na tree drave i ostale meunarodne osobe koje nisu stranke nekog ugovora. Ono ne vrijedi za ugovore koji su okonani ili je njihovo izvrenje privremeno suspendirano. Ono se ne odnosi ni na ugovore koji su nitavi,bilo da su radi o apsolutnoj ili relativnoj nitavosti. Navedeno naelo odnosi se na ugovore koji su u nekom trenutku na snazi. Ovo naelo vai u pogledu nekog ugovora ili njegovog dijela koji se sporazumom njegovih stranaka privremeno primjenjuje,dok ne stupi na snagu. Sa stanovita meunarodnog prava, svaki meunarodni ugovor je instrument koji stvara prava i dunosti za njegove stranke. S tim u vezi naelo pacta sunt servanda odnosi se na sve organe svake od drava stranaka. Stranka se ne moe pozvati na odredbe svog unutranjeg prava da bi opravdala neizvrenje ugovora. Njena obaveza je da otkloni smetnje u svom unutranjem pravu kako bi svi njeni organi mogli u dobroj vjeri izvravati svaki ugovor koji je za tu dravu na snazi. U pogledu toga u mnogim dravama nastaju problemi. Sudovi i organi izvrne vlasti nekih drava se ponekad uputaju u ocjenu ustavnosti nekog ugovora koji obvezuje datu dravu! Meutim, o ustavnim ogranienjima treba voditi rauna u toku pregovora i svakako prije nego to ta drave dadne svoj pristanak da njime bude vezana! Moe se desiti da je neka ugovorna obveza jako dugo na snazi, ali naknadnim promjenama ustava postane neustavna. Tada ta drava moe ili otkazati taj ugovor ili pokrenuti postupak za njegovu izmjenu. Ali, ni tada ne smije kriti ili odbaciti svoju ugovornu obvezu pod izgovorom da je neustavna, sve dok je ona na snazi. I kada se ugovori pretoe u domae zakone, sudska i izvrna tijela nekih drava ih nekada ne tretiraju kao sastavni dio domaeg prava. Ranije je u mnogim dravama bio jako istaknut dualistiki princip odnosa meunarodnog i unutranjeg prava! Po tom principu prava i obveze iz ugovora se primjenjuju samo na subjekt meunarodnog prava koji je potpisao ugovor! Ako se radi o dravi, da bi se ugovor primjenjivao i na unutranje organe i graane, on se mora transformisati u domai zakon ili podzakonski akt. Kad su u pitanju uinci ugovora u odnosima izmeu njegovih stranaka, Konvencija iz 1969. predvia neka opa pravila: a) Ugovor nema retroaktivnog uinka. Njegove stranke obavezuje od dana stupanja na snagu, ali stranke mogu ugovoriti retroaktivni uinak, bilo u samom ugovoru ili na drugi nain. b) Ugovor vee svaku stranku za itavo njeno podruje (teritoriju), ukoliko drugaija namjera ne proizilazi iz ugovora ili ako takva namjera nije izraena na drugi nain.Od ovog pravila postoje izuzeci jer se neki ugovori obzirom na njihov predmet i svrhu ne mogu primjenjivati

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMna itavom podruju drava-stranaka (npr.ugovori o meunarodnim vodama, iskoritavanju svemira i sl). c) Krenje obaveza iz bilo kojeg ugovora koji je na snazi povlai meunarodnu odgovornost drave stranke u pitanju. Stranka koja je pretrpjela tetu se moe pozvati na to krenje kao na uzrok prestanka ili suspenzije ugovora, ili primijeniti dozvoljene mjere represalija kako bi kriteljicu natjerala da nastavi izvravati ugovor i da naknadi priinjenu tetu.Ali drave su slobodne uglaviti u svojim ugovorima i dopunske naine osiguranja njihova izrenja.Najrasprostranjeniji nain osiguranja izvrenja ugovora danas je stipuliranje odredbe kojom se predvia obavezna nadlenost nekog stalnog sudskog ili arbitranog tijela da odluuje o svim sporovima,o njihovu tumaanjei primjeni.

Ugovori i tree drave*Ugovor je iskljuivo izvor partikularnog meunarodnog prava i kao takav obavezuje samo njegove stranke. Izuzeci od tog naela su: a) Pristanak tree drave na ugovor. Beka konvencija iz 1969. predvia da za treu dravu nastaje obaveza na osnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom stvoriti obavezu i ako trea drava izriito, u pisanoj formi, prihvati tu obavezu. Strogo posmatrano, trea drava tada prestaje biti trea. Propis Beke konvencije iz 1969.koji ureuje pitanje prava za treu dravu navodi: 1.Za treu dravu nastaje pravo na osnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom dati pravo treoj dravi, skupini drava kojoj ona pripada ili svim dravama, i ako trea drava na to pristane. Njen pristanak se pretpostavlja sve dok nema suprotnih naznaka, osim ako ugovor odreuje drugaije. b) Djelovanje pravila iz ugovora na tree drave po obiajnoj osnovi. Na ovom izuzetku zasnivaju se sva nastojanja na progresivnom razvoju i na legislaciji opeg meunarodnog prava putem kodifikacijskih konvencija. Takvi propisi stipilirani u konvencijama u obliku bezlinih normi imaju za cilj da se transformiraju u novo obiajno pravo i da po obiajnoj osnovi budu izvor prava i dunosti za sve subjekte meunarodnog prava na koje se mogu primjeniti. Ukoliko do toga doe tada ta pravila obvezuju i stranke ugovora po obiajnoj osnovi. c) Ugovori koji stvaraju objektivne reime erga omnes. Beka konvencija izriito ne predvia,iako ni ne otklanja tzv.ugovore kojima se ustanovljuju objektivni reimi erga omnes. Takvi ugovori ine posljednji i moda najznaajniji izuzetak od opeg pravila da ugovor stvara prava i obaveze samo za njegove stranke. Jedan od primjera je Konvencija o miroljubivoj saradnji u naunom istraivanju Antartika sklopljena u Vaingtonu 1959. Ta konvencija koja je imala samo 12 izvornih stranaka propisala je u pogledu Antartika izvjesne dunosti za sve drave svijeta. d) Klauzula najveega povlatenja. Ta klauzula kada se izriito uglavi u nekom ugovoru predvia za svaku od stranaka tog ugovora prava koja je druga stranka priznala treim dravama i njihovim graanima. Odnosi se na prava iz ve postojeih ugovora s treim dravama,kao i ona koja e se naknadno uglaviti u buduim takvim ugovorima.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU takvim odnosima razlikuju se temeljni ugovor koji predvia tu klauzulu(koji moe predviati prava i dunosti sano za njegove stranke),te ugovori svake od njegovih stranaka s treim dravama. Klauzula najveeg povlatenja najee se stipulira u dvostranim trgovinskim ugovorima i odnosi se na uvozne carinske pristojbe. Ali se ona ugovara i u pogledu pravnog poloaja graana jedne drave u drugoj.

Naknadna nemogunost izvrenja ugovoraNastupa usljed naknadnih dogaaja koje stranke pri sklapanju ugovora nisu predvidjele, a usljed kojih dalje izvrenje ugovora postaje nemogue. Uslovi mogueg prestanka (ili suspenzije) ugovora: 1. Stalni ili privremeni nestanak ili unitenje predmetaprijeko potrebnog za izvrenje ugovora . Moe se npr. raditi o potonuu nekog otoka, unitenju hidrocentrale, isuenju rijeke itd. Neophodnih za izvrenje ugovora. Ako su nastanak ili unitenje tog predmeta trajni,stranka se u pitanju moe samo pozvati na nemogunost izvrenja ugovora kao na uzrok njegova prestanka. Stranka ne moe jednostrano okonati ugovor, ve mora potivati pravila postupka data u Bekoj konvenciji. Ako je nemogunost privremena, onda se na nju moe pozvati samo kao na uzrok suspenzije primjene ugovora. Stranka se na nemogunost izvrenja ne moe pozvati ako je takva nemogunost posljedica njenog krenja obaveze iz ugovora ili bilo koje druge meunarodne obaveze preuzete prema svakoj drugoj stranci ugovora. 2. Temeljna (bitna) promjena okolnosti. Radi se o promjeni okolnosti koje su postojale u trenutku sklapanja ugovora, a stranke tu promjenu nisu predvidjele. Prema Bekoj konvenciji, na takvu promjenu okolnosti se ne moe pozivati kao na uzrok prestanka ugovora, osim u 2 sluaja: a) ako je postojanje tih okolnosti bilo bitna osnova za sklapanje ugovora; b) ako uinak te promjene predstavlja korjenitu promjenu dometa obaveza koje prema ugovoru jo treba izvriti. Uz navedeno, Beka konvencija iskljuuje primjenu tog propisa u 2 sluaja i to: a) ako se ugovorom ustanovljava granica; b) ako je bitna promjena okolnosti nastupila kao posljedica krenja neke obaveze od strane stranke koja se poziva na tu promjenu. Prvi izuzetak potvruje naelo nepovredivosti postojeih granica drava. Drugi uzuzetak je izljev naela dobre vjere. 3.Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrekid diplomatskih ili konzularnih odnosa izmeu stranaka ugovora ne utie na pravne odnose izmeu tih stranaka,osim ako je postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa prijeko potrebno za primjenu ugovora. 4. Uinci oruanog sukoba izmeu stranaka ugovora. Ovo pitanje nije rijeeno Bekom konvencijom iz 1969. Danas nema pravnog pravila koje bi u sluaju izbijanja oruanog sukoba okonalo bilo koju vrstu ugovora. U sluaju izbijanja sukoba zasigurno postaju primjenjivi ugovori koji se obzirom na njihov predmet i svrhu moraju smatrati primjenjivima u vrijeme tih sukoba (enevske i hake konvencije o zatiti rtava rata i kulturnih dobara). Izbijanje oruanog sukoba ipso facto ne okonava niti suspenduje primjenu dvostranih ugovora izmeu uesnice sukoba i treih drava. Isto se odnosi i na ugovore-ustave meunarodnih organizacija u sluaju sukoba izmeu bilo kojih njegovih stranaka. 5. Novi ius cogens . Ako nastane nova imperativna norma opeg meunarodnog prava, svaki ugovor koji je suprotan toj normi postaje nitav i prestaje njegova dalja primjena. Ako ugovor postaje nitav i prestaje tada on: 1.oslobaa stranke obaveze da nastave s izvravanjem ugovora; 2.nije na tetu nikakvog prava,obveza ili pravnog poloaja stranaka nastalih izvrenjem ugovora prije njegovog prestanka, osim ako zadravanje tih prava nije samo po sebi suprotno novoj imperativnoj normi opeg meunarodnog prava.

Krenje ugovora kao uzrok njegovog prestankaKrenje ugovora povlai meunarodnu odgovornost kao i svaki drugi meunarodno protupravni in. Po opem meunarodnom pravu, postoji tzv.rezidualno pravo svake drave koja pretrpi tetu da protiv kriteljice preduzme nenasilne mjere represalija i da je na taj nain natjera da naknadi priinjenu tetu i nastavi izvravati svoje ugovorne obaveze. Ne postoje pravila postupka za izvrenje prava na represalije. Pravo na represalije je Bekom konvencijom ogranieno i ne primjenjuje se na odredbe ugovora o zatiti ljudskih prava. Dakle, njegovim ostvarenjem se ne mogu pogaati prava pojedinaca, koji najee nisu krivi za krenje ugovornih obaveza njihove drave. Ovo pravilo je ius cogens. Bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlauje drugu stranku da se pozove na tu povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cjelosti ili djelimino. Bitna povreda mnogostranog ugovora od jedne od stranaka ovlauje ostale stranke da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cjelini ili djelomino, ili da ga dokinu, i to: u odnosima prema dravi koja je povrijedila ugovor ili izmeu svih stranaka.

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOsim toga, stranka koja je posebno oteena povredom mnogostranog ugovora moe se na tu povredu pozvati kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u odnosima izmeu nje i drave koja je povrijedila ugovor. Ova suspenzija se moe odnositi na cio ugovor ili njegov dio. Dakle, radi se o jednostranoj akciji, ali drava koja je preduzima mora potivati pravila postupka. Beka konvencija u l.60 st.3 definie bitnu povredu nekog ugovora: Bitnu povredu ugovora ini: (a) odbacivanje ugovora koje nije predvieno Konvencijom; (b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora.

Sukcesija drava glede meunarodnih ugovora*SUKCESIJA DRAVA je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju sva postojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjeni mogue je ustanoviti dravu prethodnicu (ili vie njih) koju su prilikom sukcesije zamijenile jedna ili vie drava nasljednica. Pravilo pozitivnog meunarodnog prava potvreno Bekom konvencijom iz 1978. je da sukcesija drava kao takva ne utie na granicu ustanovljenu ugovorom, na obaveze i prava koja se odnose na reim granica, kao i na druge teritorijalne reime. Sve ostale meunarodne ugovore drave prethodnice mogue je podijeliti u 3 skupine: (1) mnogostrani ugovori otvoreni na pristup dravama iz svih dijelova svijeta (2) viestrani zatvoreni ugovori kojima je pristup treih drava ogranien ili uvjetovan pristankom svih postojeih stranaka (3) dvostrani ugovori Ako identitet drave prethodnice nije doveden u pitanje, ili je kontinuitet neke nove drave openito priznat, takva drava ostaje strankom svih ugovora i lanicom svih organizacija. Sve ostale drave nasljednice nastale iz teritorijalnih promjena drave prethodnice, nove su drave! Beka konvencija iz 1978. dijeli te nove drave nasljednice na: (a) novonastale neovisne drave za njihovo podruje je prije datuma sukcesije bila odgovorna drava prethodnica (b) ostale nove drave nastale bilo odvajanjem od drave prethodnice ili njenim raspadom. Na nove drave nasljednice se primjenjuju sljedea pravila: 1. Mnogostrane otvorene konvencije trebaju se automatski primjenjivati na sve nove drave nasljednice bez ikakve notifikacije depozitaru, neovisno o datumu njihova meunarodnog priznanja i primanja u UN i druge meunarodne organizacije! U praksi ovo ne funkcionie kao to je zamiljeno.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. Viestrane zatvorene konvencije Ako tekst neke konvencije predvia postupak pristupanja, one se moraju podvrgnuti tom postupku. U nedostatku takvih propisa moraju o svom pristupu pregovarati sa svim postojeim strankama tih konvencija. 3. Dvostrani ugovori Ukoliko nema protivljenja bilo koje zainteresirane strane, takvi se ugovori privremeno primjenjuju izmeu novih drava nasljednica i treih drava njihovih stranaka, sve dok one ne postignu sporazum o njihovoj sudbini.

Sukcesija drava*To je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju sva postojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjeni je mogue ustanoviti dravu prethodnicu (ili vie njih) te jednu ili vie drava sljednica. Sukcesija drava ne nastupa kada se u nekoj dravi u njenim postojeim granicama dese i duboke politike promjene. 1) Ustup (cesija) postojea drava prethodnica ustupa dio svog podruja nekoj ve postojeoj dravi sljednici i to najee mirovnim ugovorom kao rezultat poraza u ratu. Niti stara drava nestaje, niti nastaje nova drava. 2) Prisajedinjenje (pripajanje, asimilacija) - Drava prethodnica u potpunosti postaje dijelom druge, ve postojee drave sljednice (DDR i SR Njemaka). Drava prethodnica prestaje postojati. 3) Ujedinjenje Dvije ili vie drava prethodnica ujedinjuju se u novu dravu sljednicu, i time gube svoju dravnost. (npr. Arapska Republika Jemen + Demokratska Narodna Republika Jemen Republika Jemen). Nastaje sasvim nova drava sljednica. 4) Odvajanje (secesija) Na dijelu ili na dijelovima podruja drave prethodnice koja i dalje postoji, nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. (primjer ovoga je proces dekolonizacije nakon II svj. rata). Drava prethodnica i dalje postoji na umanjenom podruju, ali nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. 5) Raspad (disolucija) Drava prethodnica se raspada i prestaje postojati na njenom podruju nastaju dvije ili vie novih drava sljednica. (SSSR, SFRJ, Osmansko carstvo, Austro-Ugarska itd.) 6) Podjela (partition) vie susjednih drava sljednica u cjelosti podijeli itavo podruje drave prethodnice koja time prestaje postojati. Takav tip teritorijalnih promjena danas je teko zamisliv. (npr. 1939. nacistika Njemaka i SSSR su podijelili Poljsku, ali to nisu priznale druge drave). Ove razliite situacije zahtijevaju razliita pravna pravila za rjeavanje nastalih problema. Svaki od ovih oblika dovodi do sukcesije drava. Godine 1983. je potpisana Beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine, arhiva i dugova (Beka konvencija iz 1983.) ini se

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMda ona nikad nee stupiti na snagu jer je potrebno da bar 15 drava postane njenim lanicama. Ali uputno je izloiti temeljna pravila sadrana u toj konvenciji u vezi sa: (a) DRAVLJANSTVO: Nove drave sljednice slobodne su da ureuju pitanja u vezi sa svojim dravljanstvom i to putem vlastitih zakona. Pri tomu moraju voditi rauna o tomu da se primjenom svih tih zakona ne smiju stvarati osobe bez dravljanstva (apatridi). (b) PENZIJE: Svaka osoba koja je stekla pravo na penziju u dravi prethodnici zadrava to svoje pravo. Drave sljedcie moraju sklopiti ugovore o isplati penzija iz penzionih fondova bive drave, te o isplati penzija koje su graani neke nove drave sljednice stekli na podruju koje je postalo drugom dravom. U ovom pogledu je zabranjena diskriminacija! (c) VLASNIKA PRAVA: Privatna imovina fizikih i pravnih lica nije predmet sukcesije drava! (d) DRAVNI ARHIVI: Dravne arhive drave prethodnice ine dokumenti (uklju. filmske, elektronske i druge zapise) to su ih organi drave prethodnice izdali ili primali u obavljanju svojih funkcija, a koji su na datum sukcesije pripadali dravi prethodnici. Dakle, nisu predmetom sukcesije: - dravni arhivi federalnih jedinica koje su postale dravama sljednicama - arhivi opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina na podruju svake od drava sljednica - crkveni, privatni i slini arhivi Dravni arhivi koji jesu predmet sukcesije, dijele se u tri skupine: (1) dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji radi redovitog upravljanja podrujem na koje se odnosi sukcesija drava moraju biti u dravama sljednicama, moraju se svim tim dravama predati u kopijama. (2) Dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji se direktno odnose na podruje jedne ili vie drava sljednica treba u originalima predati tim dravama (npr. ureenje granica itd.) (3) Kada se radi o raspadu i o nestanku drave prethodnice, svi ostali dravni arhivi drave prethodnice prelaze na drave sljednice na pravian nain, vodei pri tomu rauna o svim relevantnim okolnostima. Ipak, sve drave sljednice se mogu sporazumjeti da ti najbrojniji dijelovi dravnih arhiva ostanu tamo gdje su se otprije nalazili, ali pod zajednikom skrbi. (e) DRAVNA IMOVINA: Dravna imovina drave prethodnice oznaava imovinu, prava i interese, koji su na datum sukcesije drava, prema unutranjem pravu drave prethodnice pripadali dravi prethodnici. Predmet sukcesije nije: - imovina bivih drava lanica federacije - imovina opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina - cjelokupna pirvatna imovina Predmet sukcesije jeste: - Nepokretna dravna imovina ostaje dravama sljednicama na podruju kojih se nalazi. Ako je veoma neravnomjerno rasporeena, postoji mogunost njene procjene i uzajamnih pravinih kompenzacija. - Pokretna dravna imovina ukoliko se nalazi na podruju drave sljednice, trebalo bi da pree u njeno vlasnitvo, uz mogunost pravinih kompenzacija ako je neravnomjerno rasporeena. Ovaj zahrtjev je nemogue potovati u uslovima agresivnog rata.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMImovina koja se nalazi u inostranstvu, dijeli se u pravinim razmjerima. To je uvijek faktiko pitanje.(f) DRAVNI DUGOVI: a. Alocirani dug dug koji je podigla neka biva federalna jedinica, ili neka opina ili poduzee s njenog podruja, ili ga je podigla (garantirala) drava prethodnica, ali je u cijelosti utroen na podruju koje je postalo podrujem drave sljednice u potpunosti prelazi na tu dravu sljednicu. b. Nealocirani (opi) dug dijeli se izmeu svih drava sljednica po kljuu koji vrijedi za podjelu dravne imovine drave prethodnice. (g) SUKCESIJA U LANSTVU MEUNARODNIH ORGANIZACIJA: Ne postoji nikakvo ope pravilo meunarodnog prava glede sukcesija drava u lanstvu u meunarodnim organizacijama. Osim ako je drava prethodnica ili drava nasljednica ouvala identitet u svojoj meunarodnoj osobnosti (cesija i dekolonizacija), u svim ostalim sluajevima odluujua je politika volja veine drava lanica zastupljenih u tijelu odnosne organizacije da prime novu dravu u lanstvo.

Organi drave u meunarodnim odnosimaDrave u meunarodnim odnosima mogu djelovati samo putem ovlatenih organa, a najvii organi u tom pogledu jesu: 1. 2. 3. 4. poglavar (ef) drave predsjednik vlade ministar vanjskih poslova vojni zapovjednici samo iznimno ovo su tzv. unutranji organi koji djeluju u dravi1

1. Poglavar (ef) drave: u meunarodnom pravu, on je najvii organ vanjskog zastupanja drave. Kada se nalazi u stranoj dravi, ukazuju mu se najvie poasti, ali se smatra da one nisu namijenjene njegovoj osobi, ve dravi koju predstavlja. Kada se nalazi u drugoj zemlji, ukazuje mu se i posebna zatita. U stranoj dravi uiva potpuni sudski imunitet u krivinim stvarima. Ne smije biti uhapen, sasluavan, pozvan pred sud da svjedoi, niti suen. On uiva imunitet i u graanskim stvarima, ali ga se moe odrei. Za voenje pregovora i za sklapanje ugovora, poglavar drave ne treba posebnu punomo. Izjave poglavara drave i ugovori koje on potpie obvezuju njegovu dravu u okviru njegovih optepoznatih ustavnih ovlatenja. 2. Vlada i njen predsjednik: U nekim zemljama funkcija predsjednika vlade ne postoji, jer je poglavar drave sam na elu svog kabineta (npr. SAD). Suprotno tomu, u parlamentarnim monarhijama i drugim demokratskim dravama, uloga poglavara drave u odluivanju je simbolina. U tim zemljama je teite vlasti u parlamentu, a svu izvrnu vlast ima vlada koja1

vanjski organi su diplomatska i konzularna i druga predstavnitva u inostranstvu

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMovisi od podrke parlamenta. Tada sve najvanije vanjskopolitike odluke donosi vlada i njen predsjednik. U inostranstvu, on ne simbolizira svoju dravu i njenu suverenost, te osobno ne uiva poasti koje se ukazuju poglavaru drava. On se za vrijeme slubenih boravaka u inostranstvu smatra efom specijalne misije uiva iste povlastice i iumnitete kao i lanovi stalne diplomatske misije. 3. Ministar vanjskih poslova: MIP koordinira i upravlja radom diplomatskih, konzularnih i drugih stalnih i povremenih predstavnitava u svojoj zemlji. Podinjen je i za svoj rad odgovara vladi ili direktno parlamentu ili poglavaru drave. Ministar vanjskih poslova je redovno i lan vlade. Neposredno je nadreen cjelokupnom diplomatskom osoblju u inostranstvu, koje djeluje po njegovim uputama. S njim stalno kontaktiraju i efovi stranih diplomatskih misija akreditirani u njegovoj zemlji. 4. Parlament: Ni do danas nema ire pravo u odluivanju, nadzoru i uvidu u vanjske poslove svoje zemlje, mada je esto najvii organ vlasti. Razlog tomu je veliki broj zastupnika, a postoji potreba ouvanja tajnosti pregovora, dravnih i vojnih tajni itd.

Temeljna prava i dunosti dravaIdeja o temeljnim pravima i dunostima drava jeste prizvod prirodnopravne kole. Po njenom uenju drave lanice meunarodne zajednice samim svojim nastankom i postojanjem stjeu i uivaju neka neotuiva, nedjeljiva i neprenosiva prava. 2 Prva zadaa Lige naroda, osnovane nakon I svj. rata, bila je sprjeavanje svih buduih ratova, i u tu svrhu organizacija kolektivnih sankcija rotiv svake njene drave lanice koja prekri svoje obaveze iz njenog Pakta. Taj novi cilj odravanje meunarodnog mira i siguronsti je zahtijevao nove dalekosene pravne obaveze drava. Da bi postigla svoju svrhu, naela o temeljnim pravima i dunostima moraju nuno prerasti u pravila opeg meunarodnog prava i biti izvorom prava i dunosti za sve drave svijeta. Najznaajniji ugovorni tekst kojim su ta prava i te dunosti drava postala pravilima pozitivnog meunarodnog prava jeste Povelja UN-a iz 1945.g. (l. 2.) Opa skuptina je 1970.g. konsensusom usvojila Deklaraciju o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji izmeu drava u skladu sa Poveljom UN-a (Deklaracija iz 1970.). Ona sadri sedam naela opeg meunarodnog prava, koja obavezuju sve drave svijeta: 2. 3. 4. 5. 6.2

naelo zabrane sile naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sorova naelo neintervencije dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda

Tokom 19. st. to uenje nije imalo nikakvog utjecaja na pravne odnose izmeu drava.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM7. naelo suverene jednakosti drava 8. naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri. 1. Naelo zabrane sile U meunarodnom pravu je rat postao protupravan tek tzv. BriandKelloggovim paktom iz 1928.g. Do izbijanja II svj. rata (1939.) sve tada neovisne drave svijeta postale su strankama tog Pakta, izuzev Argenitne, ilea, Bolivije i El Salvadora. Time je zabrana rata propisana u njemu ve bila prerasla u pravilo opeg obiajnog meunarodnog prava. Povelja UN tu zabranu znatno proiruje u l 2. Potom se agresivni rat oznaava kao zloin pritv mira koji povlai odgovornost po meunarodnom pravu. Istie se da su drave dune uzdravati se od svake propagande u korist agresivnog rata. Podruje neke drave ne smije biti predmetom vojne okupacije, predmetom sticanja od strane neke druge drave, koje je rezultat prijetnje silom ili upotrebe sile. Napokon, Deklaracija iz 1970. zabranjuje i neke oblike posredne (indirektne) agresije. Na ostale vrste prijetnje silom ili upotrebe sile (npr. privredni ili politiki pritisak), drava ima pravo uzvratiti istom mjerom. Pravo na kolektivnu samoodbranu nekog vojnog saveza protiv navodnog agresora postoji jedino kada drava lanica tog saveza koja je rtva napada, ima u gornjim granicama i prema definiciji agresije pravo na individualnu samoodbranu.

2. Naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporova ovo je korelat naelu zabrane sile. Deklaracija iz 1970. u ovom smislu predvia slijedee: Drave moraju traiti pravovremeno i pravino rjeenje svojih meunarodnih sporova pomou pregovora, istrage, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima, ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru. dakle, meunarodne sporove treba rjeavati na temelju suverene jednakosti drava i u skladu sa naelom slobodnog izbora sredstava. 3. Naelo neintervencije Nedoputena intervecija jeste diktatorsko (nasilno) mijeanje neke drave, skupine drava ili meunarodne organizacije u poslove koji spadaju u unutranju ili vanjsku nadlenost neke drave (ili vie njih) bez njenog (ili njihova) pristanka. - Vanjska nadlenost pravo drave da pripada ili ne pripada meunarodnim organizacijama, da bude ili ne bude stranka dvostranih ili mnogostranih ugovora (vojnih saveza i sl.), pravo drave na neutralnost. - Unutranja nadlenost *pravo stanovnitva neke drave da slobodno izabere i razvija svoj politiki, drutveni, privredni i kulturni sistem bez mijeanja izvana pravo drave da slobodno raspolae svojim prirodnim bogatstvima Drava se ne moe pozvati na svoju iskljuivu nadlenost ukoliko je slobodnom voljom prihvatila neku ugovornu obavezu i time pristala na neke oblike nadzora nad njenim izvrenjem. Ulanjenjem u organizacije supranacionalnog karaktera (npr. EU), drave prenose i svoje znatne iskljuive nadlenosti na zajednike organe.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNe smatraju se nedoputenim mjere kolektivne intervencije koje Vijee sigurnosti EU naloi u vrenju svojih nadlenosti iz glave VII Povelje, a u sluajevima prijetnje miru i naruenja mira ili ina agresije. Te mjere mogu biti ak i oruane naravi. 4. Dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a Deklaracija iz 1970. navodi spisak podruja poeljne saradnje izmeu svih drava svijeta radi zajednike koristi. Tim navodnim dunostima drava odupire se pravo svake od njih da sama odluuje hoe li ili nee priznati neku drugu dravu ili vladu u njoj, hoe li ili nee s drugom dravom uspostaviti diplomatske i konzularne odnose, te sklopiti ugovore o datimp odrujima saradnje. 5. Naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda Ovo naelo je u trajnoj suprotnosti sa naelom teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti postojeih drava u svijetu. Naime, kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost i granice mnogih drava dole bi u pitanje. Deklaracija iz 1970.g. navodi: Svi narodi imaju pravo da slobodno, bez mijeanja izvana, odrede svoj politiki status, te da slijede svoj privredni, socijalni i kulturni razvoj, i svaka drava je duna potovati to pravo. Bilo kakav dravni oblik koji se silom namee narodu nekog podruja, i koji ga time dovodi u neravnopravan i podinjen poloaj, predstavlja krenje naela samoodreenja i jednakih prava tog naroda.

6. Naelo suverene jednakosti drava ovo su u biti dva naela: - o suverenosti i - o (pravnoj) jednakosti svih drava. Drave se meusobno mnogo razlikuju. Unato tim razlikama, sve su suverene drave pravno jednake. Pravna jednakost drava proizilazi iz svojstva drave da je suverena i da je subjekt meunarodnog prava. Posljedica naela o pravnoj jednaksoti jeste da kod pitanja koja se moraju sporazumno urediti, svaka drava ima pravo na glas.Ako nema drugaijeg sporazuma svaka drava ima jedan glas. Deklaracija iz 1970.navodi da su sve drave ravnopravni lanovi meunarodne zajednice,bez obzira na razlike ekonomske,socijalne,politike I dr.prirode. Sve drave uivaju suverenu jednakost. Suverena jednakost ukljuuje:pravnu jednakost,uivanje prava koja ine punu suverenost,te dunost potivanja osobnosti drugih drava. 7. Naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri. Povelja UN navodi:Da bi svim lanovima osigurala prava I blagodati koja proistiu iz lanstva,lanovi moraju u dobroj vjeri ispunjavati obveze koje su preuzeli u skladu s ovom Poveljom. itavo meunarodno pravo zasnovano je na naelu pacta sunt servanda, te na dunosti svih drava da se pridravaju pravila meunarodnog prava koja su dio pozitivnog meunarodnog prava.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Priznanje drava i vlada*1.Priznanje nove drave. Nova drava nastaje kada se steknu tri uslova:dravni teritorij,stanovnitvo i organizirana politika vlast tj.suverenost. O uincima priznanja nove drave u nauci postoje 2 suprotstavljena gledita. Po jednom, meunarodno priznanje ima konstitutivne uinke i ono je ustvari etvrti uslov samog postojanja drave. Zastupnici tog gledita smatraju da nova drava tek po njezinu priznanju postaje subjektom meunarodnog prava i ulazi u meunarodnu zajednicu kao njezin ravnopravan lan. Po drugom, prihvaenijem stanovitu, priznanje ima samo deklaratorni uinak, jer postojanje nove drave, sa svim pravnim uincima koji iz njega proizilaze, nee biti dovedeno u pitanje ako je jedna ili vie drava odbiju priznati. Ipak se moe rei da je pitanje priznanja suvie sloeno da bi se moglo rijeiti prihvatanjem jednog ili drugog stanovita. Priznata drava moe sklapati neophodne ugovore,slati i primati diplomatske predstavnike i koristiti se sudskim imunitetom u pogledu svojih dravnih akata pred sudovima dreve koja ju je priznala.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNasuprot tome,iz nepriznavanja proizilaze znatne anomalije u dvostranim odnosima. Teritorija nepriznate drave koja ispunjava sve uslove dravnosti, a pogotovo efektivnu vlast, ne moe se smatrati niijim podrujem slobodnim za sticanje putem okupacije od bilo koje druge drave. Njeno podruje se ne smije prelijetati bez njenog odobrenja,a brodovi koji plove pod zastavom nepriznate drave ne mogu se smatrati brodovima bez nacionalne pripadnosti, a jo manje piratskim brodovima. Priznanje nove drave moe se dati u razliitim oblicima. Ono se moe dati izriito ali i na preutan ili implicitan nain. Zakljuenje dvostranog ugovora s novom dravom,razmjena diplomatskih predstavnika ili upuivanje slubenog izaslanstva na sveanost proglaenja nezavisnosti najee se tumae kao implicitni akti priznanja te nove drave. Akt priznanja neka drava moe dati pojedinano i sama za sebe,ali priznanje moe biti i kolektivno od skupine drava. Priznanje nove drave moe se smatrati preuranjenim ili zakanjelim. Ono se smatra preuranjenim ako uslijedi jo dok je proces stvaranja nove drave u tijeku ili dok nije sasvim dovren raspad drave predhodnice. Zakanjelo priznanje moe komplicirati dvostrane odnose s novom dravom nakon to je ona poela djelovati. Neki razlikuju priznanje nove drave de jure i de facto.

2.Priznanje nove vlade. Ukoliko u nekoj dravi doe do smjene vlade na nain propisan ustavom ostale drave se nemaju pravo u te promjene mijeati. Meutim, ako u nekoj dravi doe do promjene vlasti neustavnim putem (dravnim udarom ili revolucijom),dolazi u pitanje priznanje nove vlade od drugih zemalja. Strane drave nisu dune produiti odnose s novom vladom. Prema opem meunarodnom pravu, kao i priznanje nove drave, priznanje nove vlade je in slobodne volje svake drave. Priznanje novoj vladi redovno se daje kad se ustalila i kad efektivno obnaa svoju vlast na itavom dravnom podruju. Priznanje nove vlade moe se izvriti na formalan nain dakle putem pismene ili usmene izjave o priznanju,ali se ono moe izraziti i preutno ili konkludentnim inima. Nova vlada moe biti priznata de jure i de facto. Priznanje de jure je potpuno,konano i djeluje retroaktivno,dakle od stvarnog preuzimanja vlasti po toj vladi a ne od trenutka davanja priznanja.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPriznanje de facto moe se uzeti kao privremeno,kada se nova vlast u drugoj dravi(iako djeluje nezavisno)nije jo sasvim ustalila i nije uspostavila potpunu kontrolu nad itavim dravnim podrujem.

Konzularno pravo*1.Porijeklo Ustanova konzula nastala je u ranom srednjem vijeku u trgovakim gradovima Italije,panije i Francuske. Tamo su trgovci izmeu sebe birali jednog ili vie konzula sudaca ili (konzula trgovaca) koji su u svojstvu arbitara presuivali njihove trgovake sporove. 2.Pravo na konzularne odnose Kao i kod diplomatskih odnosa, sve suverene drave imaju pravo na uzajamno odravanje konzularnih odnosa. Uspostavljanje tih odnosa zasnovano je na uzajamnom pristanku. Ako drugaije nije odreeno, pristanak na uspostavu diplomatskih odnosa ukljuuje i pristanak na ustanovljavanje konzularnih odnosa. Prekid diplomatskih odnosa ipso facto ne povlai i prekid konzularnih odnosa. Konzularni ured se moe otvoriti na podruju drave primateljice samo uz njen pristanak. Konzularni ured drave iljateljice moe obavljati konzularne funkcije u dravi primateljici u ime neke tree drave,ako se tome ne protivi drava primateljica.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3.Kumulacija diplomatskih i konzularnih funkcija. U dravi u kojoj drava iljatejica nema diplomatske misije i u kojoj ju ne zastupa diplomatska misija neke tree drave,konzularni dunosnik moe, uz saglasnost drave primateljice, biti ovlaten da obavlja diplomatske radnje. Ali obavljanje tih radnji ne daje mu pravo na diplomatske privilegije i imunitete. S druge strane,u prijestolnicama drava diplomatska misija drave iljateljice moe obavljati konzularne funkcije a u takvom sluaju osoblje diplomatske misije zadrava diplomatske povlastice i imunitete. 4.Konzularne funkcije. Konzul obavlja mnotvo nepolitikih i tehnikih funkcija koje su vrlo znaajne za odravanje meudravnih odnosa. Njegove funkcije se prvenstveno sastoje u: - zatiti interesa drave iljateljice u dravi primateljici, a posebno interesa njenih dravljana(fizikih i pravnih osoba) u granicama koje doputa meunarodno pravo; - unapreenju trgovakih, ekonomskih, kulturnih i naunih odnosa drave iljateljice i drave primateljice i u unapreenju uzajamnih prijateljskih odnosa; - izdavanju viza i odgovarajuih isprava osobama koje ele putovati u dravu iljateljicu; - zatiti raznovrsnih interesa vlastitih dravljana u dravi primateljici(iseljenika,radnika na privremenom radu,turista idr.) - pravu nadzora i inspekcije nad morskim i rijenim brodovima,nad zrakoplovima, koji imaju pripadnost dreve iljateljice. 5.Konzularno podruje. Je podruje u dravi primateljici odreeno konzularnom uredu za obavljanje konzularnih funkcija. Ako postoji samo jedan konzularni ured na cijelom podruju drave primateljice, onda njegovo podruje obuhvata cjelokupni teritorij drave primateljice. Ako konzularnih ureda ima vie,tada se uz odobrenje drave primateljice za svaki ured odreuje konzularno podruje. 6.ef konzularnog ureda i drugi konzularni funkcioneri. Prema obiajnom meunarodnom pravu potvrenom Konvencijom iz 1963, efovi konzularnih ureda dijele se na 4 razreda (klase) i to: 1. generalni konzuli; 2. konzuli; 3. vicekonzuli 4. konzularni agenti. efa konzularnog ureda imenuje drava iljateljica, uz odobrenje drave primateljice. Drava iljateljica izdaje efu konzularnog ureda patentno (ili proviziono) pismo u kome potvruje njegovo svojstvo efa konzularnog ureda. To pismo se dostavlja dravi primateljici. Po prijemu patentnog pisma drava primateljica izdaje egzekvaturu, tj. odobrenje imenovanom efu konzularnog ureda da obavlja svoje funkcije. Svi efovi konzularnih ureda u jednom gradu ine konzularni kor (zbor) kojeg predvodi duajen (doyen) prilikom ceremonijalnih funkcija. Doyen je ef konzularnog ureda u najviem razredu u tom mjestu, koji tu funkciju obavlja najdue bez prekida. Funkcije lanova konzularnog ureda prestaju: (a) notifikacijom drave iljateljice dravi primateljici da su funkcije osobe u pitanju prestale; (b) povlaenjem egzekvature od strane drave primateljice; (c) notifikacijom drave primateljice dravi iljateljici da je dotinu osobu prestala smatrati lanom konzularnog osoblja.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM7.Konzuli po zvanju i poasni konzuli. Konzuli po zvanju su osobe kojima je to iskljuivo zanimanje. To su prema klasinom konzularnom pravu consuli misi. Oni pruaju zatitu interesa graana drave iljateljice i obavljaju druge konzularne funkcije kao svoje sporedno zanimanje. Beka konvencija iz 1963. priznaje kategoriju poasnih konzula. Poasni konzularni dunosnik moe se imenovati za efa konzularnog ureda u bilo kojem od etiri razreda Obavljanje konzularnih funkcija njima nije glavno zanimanje, niti iskljuivi izvor prihoda. Poasni konzularni dunosnici su preteno osobe slobodnih zanimanja, a za konzularnu slubu ne moraju dobivati naknadu od drave koja ih je imenovala. 8.Konzularne prostorije, arhive i dokumenti. Drava primateljica duna je preduzeti sve mjere zatite prostorija konzularnog ureda od nasilnog ulaska i uznemiravanja. Konzularni arhiv i dokumenti su nepovredivi u svako vrijeme i bez obzira na mjesto na kome se nalaze. Konzularne prostorije i imovina u njima, kao i prevozna sredstva konzularnog ureda, ne mogu biti predmetom bilo kakve rekvizicije. 9.Sloboda komuniciranja. Drava primateljica osigurava svim lanovima konzularnog ureda slobodu putovanja i kretanja na svom podruju. U openju s vladom,s diplomatskom misijom i drugim konzularnim uredima drave iljateljice,konzularni ured moe koristiti sva pogodna sredstva,ukljuujui diplomatske ili konzularne kurire,valizu i kodirane ili ifrirane poruke. Konzularni dunosnici imaju pravo na svom konzularnom podruju u dravi primateljici kontaktirati sa dravljanima svoje zemlje i do njih dolaziti. 10.Povlastice i imuniteti konzularnih dunosnika. Konzularni dunosnici i radnici ne podlijeu krivinoj nadlenosti sudskih i upravnih organa drave primateljice za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija. To se odnosi i na poasne konzule. Ali za sva ostala djela, uz odreena ogranienja, konzularni dunosnik je krivino odgovoran. Moe biti uhapen i pritvoren samo u sluaju poinjenog tekog krivinog djela i to samo u provoenju odluke nadlenog suda. Konzularni funkcioneri i radnici, ukljuujui i poasne konzularne dunosnike, izuzeti su i od nadlenosti graanskih, sudskih i upravnih organa za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija.

Diplomatski zastupnici*1.Uvod Povremeno slanje poslanstva(misija)u druge zemlje radi pregovora i ugovaranja od 15.stoljea postupno smenjuje praksa stalnih diplomatskih predstavnika. Na Bekom kongresu 1815. bio je usvojen Pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika. 2.Pravo poslanstva. Svaka suverena drava ima aktivno i pasivno pravo poslanstva. Aktivno pravo je pravo upuivanja diplomatskih predstavnika u druge drave,a pasivno je pravo primanja stranih diplomatskih predstavnika. Po opem meunarodnom pravu ne postoji nikakva dunost drava da stupaju i odravaju diplomatske odnose.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3.Funkcije diplomatskih misija se prema Bekoj konvenciji iz 1961.godine izmeu ostalog sastoje se u: a) Predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici; b) Zatiti interesa drave iljateljice i njenih graana u granicama dozvoljenim meunarodnim pravom; c) Pregovaranju s vladom drave primateljice; d) Prikupljanju obavjetenja svim dozvoljenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i izvjetavanju o tome vlade drave iljateljice; e) Unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju ekonomskih, kulturnnih i naunih odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice. 4.Diplomatski predstavnik (ef misije). Beka konvencija iz 1961. efove diplomatskih misija dijeli u 3 klase i to: a) Ambasadori (veleposlanici, poklisari) ili nunciji akreditirani kod efova drava i drugi efovi misija jednakog ranga. U tom rangu su visoki komesari koje meusobno razmjenjuju lanice Komonvelta. b) Poslanici, ministri ili internunciji, akreditirani kod efova drava; c) Otpravnici poslova akreditirani kod ministara vanjskih poslova. Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomatski kor (zbor), na ijem elu se nalazi duajen (doyen). Diplomatski kor kao posebno tijelo nije spomenut u Bekoj konvenciji iz 1961. On ima preteno protokolarnu funkciju. efa misije imenuje drava iljateljica, u skladu sa vlastitim propisima i na vrijeme koje ona odredi. Prije zvaninog imenovanja konkretne osobe, mora se obezbijediti pristanak od drave u koju e ta osoba biti upuena u svojstvu efa misije. Drava primateljica moe odbiti taj pristanak bez navoenja razloga za to. Nakon to ef misije dobije pristanak, njegova funkcija poinje tei od trenutka predaje vjerodajnice efu drave primateljice. Dunost efa misije prestaje njegovim opozivom od strane drave iljateljice (zbog penzionisanja, ostavke, bolesti itd) smru, ili proglaavanjem za persona non grata od strane drave primateljice. Notifikacija o tome ne mora navoditi razloge. S druge strane, drava iljateljica moe privremeno ili stalno opozvati svog efa misije u sluaju pogoranja politikih odnosa u dravi primateljici. Blai oblik je njegovo pozivanje na konsultacije ili na odmor. 5.Ostalo osoblje diplomatske misije. Iz Beke konvencije iz 1961.g. proizilazi podjela cjelokupnog osoblja diplomatske misije na slijedee 4 skupine: 1. ef misije; 2. diplomatsko osoblje, tj. lanovi misije koji imaju diplomatski status; 3. administrativno i tehniko osoblje (pisari, arhivari, prevodioci, ifranti itd); 4. posluno osoblje (vratari, uvari, vozai, istai i sl), te u nekim sluajevima i privatna posluga lanova misije. 6.Specijalne misije. Pod specijalnim misijama se podrazumijeva tzv. diplomatija ad hoc, koja se naroito rairila nakon II sv.rata.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRadi se o posjetama efova drava, ili delegacija na elu sa premijerom, ministrom vanjskih poslova ili drugim odgovornim ministrom. To mogu biti i delegacije strunjaka radi pregovora o nekoj posebnoj vrsti saradnje (ekonomskoj, vojnoj itd). Pojam specijalnih misija obuhvata i dravne delegacije koje uestvuju na diplomatskim konferencijama. 7.Misije drava pri meunarodnim organizacijama. Beka konvencija iz 1975.godine sadri posebna pravila o stalnim misijama pri meunarodnim organizacijama, te posebne odredbe o delegacijama drava u organima i konferencijama koje imaju obiljeja specijalnih misija. a)Stalne misije pri meunarodnim organizacijama. Drave lanice i nelanice mogu otvarati stalne misije ako to dozvoljavaju pravila organizacije. Za to nije potreban poseban pristanak organizacije niti drave domaina, ali je organizacija duna notificirati dravi domainu osnivanje takve misije prije njenog otvaranja. Ove misije nemaju nikakve redovne odnose sa vladom drave domaina. b)Delegacije drava u tijelima i na konferencijama organizacije. Sastav delegacije, vrijeme njegovog dolaska i odlaska, lokacije boravka itd. notificiraju se organizaciji, ali ni organizacija niti drava domain nemaju pravo stavljati primjedbe u tom pogledu, niti mogu nekog lana delegacije proglasiti za persona non grata.

Pretee i osnivanje ujedinjenih nacija1.Pretee. Najstariji i do danas najvaniji cilj meunarodnog organiziranja bio je i ostao osiguranje trajnog mira meu drava sudionicama. Neki od tih nacrta bili su usmjereni i na suzbijanje ekspanzije neke strane sile i religije. Takvi nacrti i planovi javljaju je u Evropi ve u 13.stoljeu. 2.Sveta alijansa.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTo je savez najveih evropskih sila osnovan na Bekom kongresu 1815.godine. Obuhvatao je Rusiju, Austriju, Prusku i Britaniju, da bi 1818.godine primio i Francusku. To je bio etatistiki savez evropskih vladara koji je za cilj imao ouvanje njihovih dinastikih interesa. 3.Liga naroda.(1920-1946) Liga naroda bila je prva moderna organizacija. SAD nije nikada postala njenim lanom jer je Senat odbio ratificirati mirovne ugovore. Glavna svrha Lige naroda bilo je ouvanje svjetskog mira. Imala je 3 stalna organa: Skuptinu, Vijee Lige i stalni Sekretarijat. Skuptina i Vijee su imali nerazgraniene nadlenosti u svim pitanjima svjetskog mira. U oba ta organa odluke su se morale donositi jednoglasno. Glavnog tajnika je imenovalo Vijee na prijedlog veine u Skuptini. Sjedite Lige bilo je u enevi. Liga je formalno bila dokinuta na svojoj posljednjoj Skuptini odranoj u enevi u aprilu 1946, nakon to je Povelja UN ve stupila na snagu. Sva imovina Lige prenesena je u vlasnitvo nove OUN. 4.Osnivanje UN. Da bi se izbjeglo loe iskustvo nesudjelovanja Sjedinjenih Drava u Ligi naroda,l.110.Povelje UN predvidio je njeno stupanje na snagu tek nakon polaganja ratifikacije kod drave domaina svih 5 stalnih lanica budueg Vijea sigurnosti(Kine,Francuske,Sovjetskog Saveza,Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Drava),te veine njezinih drava potpisnica. Taj se uvjet ispunio 24.10.1945. i taj se datum danas slavi kao Dan UN.

lanovi UN i poloaj drava nelanica1.Iskonske i naknadno primljene drave lanice. Iskonske (prvotne) lanice UN su sve one drave koje su uestvovale na osnivakoj konferenciji u San Francisku i potom ratificirale Povelju. Njih je sa Poljskom bilo 51. Iskonske lanice su odluivale o prijemu svih novih drava u lanstvo.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrema Povelji, lanovima UN mogu postati sve ostale miroljubive drave koje prihvate obaveze sadrane u Povelji i koje su po ocjeni Organizacije sposobne i voljne izvravati te obaveze. Sve drave lanice prema Povelji imaju jednaka prava i obaveze, s tim da 5 stalnih lanica Vijea sigurnosti imaju i neka posebna prava u odluivanju. Povelja predvia da se svaka drava prima u lanstvo UN odlukom Generalne skuptine na preporuku Vijea sigurnosti. U stvarnosti, Vijee sigurnosti je organ koji odluuje o prijemu u lanstvo, a Generalna skuptina potom donosi konanu odluku koja je gotovo redovno potvrdna. 2.Prava i dunosti drava lanica UN. Sve drave lanice imaju pravo uestvovati i glasati na zasijedanjima Ope skuptine o svim pitanjima koja su na dnevnom redu. One u njoj mogu birati i biti birane za lanice drugih organa koje ona imenuje (nestalne lanice Vijea sigurnosti i sve lanice Ekonomskog i socijalnog vijea). U Opoj skuptini one biraju lanove Meunarodnog suda u Hagu, glavnog sekretara UN, te lanove pomonih organa, npr.Komisije za meunarodno pravo. Istovremeno, drave lanice UN su Poveljom preuzele i niz posebnih ugovornih obaveza, i to posebno na osnovu glave VII Povelje, koja predvia djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije. Ugovorna obaveza lanica UN je i da snose svoj dio trokova UN kako ih rasporedi Opa skuptina. 3.Posebni poloaj stalnih lanica Vijea sigurnosti. U lanu 23. Povelje izriito je propisano da su stalni lanovi Vijea sigurnosti SAD,Ujedinjeno Kraljevstvo V.B. i Sjeverne Irske , Francuska, SSSR (danas Ruska federacija) i Kina. Dalje je propisano da se odluke Vijea sigurnosti o svim pitanjima,osim pitanja postupka, donose potvrdnim glasovima devetorice lanova, ukljuujui glasove svih stalnih lanova. Odluka se ne moe donijeti ako je neka stalna lanica glasala protiv nje, tj.ako je uloila veto. Posebna prava stalnih lanova Vijea sigurnosti se ne mogu mijenjati ili dokidati bez njihovog pristanka. Stalna lanica praktino ne moe biti ni iskljuena iz UN, jer za to prema Povelji treba prijedlog Vijea sigurnosti, a taj prijedlog stalna lanica moe sprijeiti svojim vetom. Stalne lanice mogu spreavati ili ometati donoenje ne samo odluka koje spadaju u nadlenost Vijea sigurnosti,nego i onih za koje je potrebna preporuka Vijea sigurnosti, npr. o prijemu neke drave u lanstvo UN. Njihovi dravljani se redovno biraju za lanove Meunarodnog suda u Hagu.

4.Suspenzija, iskjuenje iz lanstva i povlaenje iz UN. Prema Povelji, lanica UN koja ne plaa svoje finansijske doprinose Organizaciji tokom pune 2 godine gubi pravo glasa u Opoj skuptini. To je tzv.mala suspenzija koja dravu liava samo prava glasa u Opoj skuptini, ali ne i prava na uee u raspravama Ope skuptine.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMIpak Opa skuptina toj lanici moe dozvoliti glasanje ako je neplaanje uzrokovano okolnostima koje ne ovise o njegovoj volji. Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti suspendirati vrenje lanskih prava i povlastica lanici UN protiv koje je Vijee sigurnosti preduzelo preventivnu ili prisilnu akciju. Radi se o tzv.velikoj suspenziji, koja se odnosi na sva lanska prava u svim organima UN. Vrenje tih prava moe ponovno uspostaviti samo Vijee sigurnosti, nakon to obustavi takvu akciju. Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti iskljuiti iz Organizacije lanicu UN koja uporno kri naela sadrana u Povelji. Povelja ne sadri propise o povlaenju iz lanstva UN, ali je to suvereno pravo svake drave. 5.Poloaj drava nelanica prema Povelji UN. Povelja predvia pravo drave koja nije lanica UN da upozori Vijee sigurnosti ili Opu skuptinu na svaki spor kojemu je stranka ako za taj spor prihvati obaveze o mirnom rjeavanju propisane u Povelji. Iako je Statut Meunarodnog suda jednog od glavnih organa UN sastavni dio Povelje,Povelja doputa da neka drava nelanica moe postati strankom Statuta(uz uvjete koje za svaki poseban sluaj odredi Opa skuptina na preporuku Vijea sigurnosti). Odluke Vijea sigurnosti usvojene temeljem glave VII.Povelje pravno ne obvezuju drave nelanice UN. Poveljom je predvieno da Organizacija osigurava da drave koje nisu lanice UN postupaju u skladu sa njenim naelima koliko je to potrebno za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Dakle, Organizacija i njene drave lanice mogu neku dravu nelanicu prisiliti na potivanje rezolucija Vijea sigurnosti. Dravama nelanicama moe se priznati poloaj promatraa u Opoj skuptini. Taj poloaj imaju vicarska i Sveta Stolica.

Organi UN*26 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPovelja predvia 6 glavnih organa UN:Opu skuptinu, Vijee sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijee, Starateljsko vijee, Meunarodni sud u Hagu i Sekretarijat. 1.Opa skuptina je plenarni i demokratski organ u kome su sve drave lanice zastupljene sa najvie po 5 predstavnika, a svaka lanica ima po 1 glas. Generalna skuptina ima opu nadlenost. Moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir Povelje ili se odnose na ovlatenja ili funkcije bilo kojeg drugog organa predvienog Poveljom. O svim tim pitanjima ona moe davati preporuke dravama lanicama i drugim organima UN. Ona prima i razmatra izvjetaje ostalih organa UN. Ako neko pitanje koje prema Povelji spada u nadlenost UN nije izriito dato u nadlenost nekog drugog organa, za njegovo razmatranje je nadlena Generalna skuptina. Od ope nadlenosti Generalne skuptine postoji 1 izuzetak, a to je u sluaju kad Vijee sigurnosti povodom nekog spora ili situacije vri funkcije predviene Poveljom,tada Generalna skuptina svoju preporuku moe dati samo ako Vijee sigurnosti to od nje zatrai. Ako ima opu nadlenost Generalna skuptina donosi rezolucije, koje naelno imaju znaaj neobavezujuih preporuka. Od toga su izuzetak odluke o raspodjeli trokova UN koje su obavezujue, ili o izboru drava ili pojedinaca u druge organe OUN. Odluke o vanim pitanjima donose se dvotreinskom veinom glasova prisutnih lanova. Meu vana pitanja spadaju preporuke koje se odnose na odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, izbor lanova drugih organa UN, primanje novih lanova u UN, suspenzija i iskljuenje lanova, te pitanja prorauna. Generalna skuptina ima 3 vrste zasijedanja: redovna, vanredna i hitna vanredna. Redovna se sazivaju svake godine, po pravilu u septembru, i po potrebi se produavaju u narednu kalendarsku godinu. Vanredna saziva generalni sekretar na zahtjev Vijea sigurnosti ili veine lanica UN. Sazivanje hitnih vanrednih zasijedanja ne predvia Povelja, ve rezolucija Generalne skuptine Ujedinjeni za mir iz 1950.godine. Ukoliko usljed nedostatka jednoglasnosti stalnih lanova Vijee sigurnosti nije u stanju izvravati svoje obaveze na odravanju meunarodnog mira i sigurnosti, Generalna skuptina odmah mora razmotriti taj problem. U sluaju naruenja mira ili ina agresije, ona moe dravama lanicama preporuiti i upotrebu oruanih snaga. Ukoliko u to vrijeme Generalna skuptina ne zasijeda, moe se u roku od 24 sata sazvati hitno vanredno zasijedanje. Taj zahtjev moe postaviti Vijee sigurnosti veinom od bilo kojih 9 lanova, ili veina lanova UN. Generalna skuptina ima vie stalnih i ad hoc organa za razliite djelatnosti. Ima 6 glavnih komiteta (odbora) i to: za razoruanje i meunarodnu sigurnost, za ekonomska i finansijska pitanja, za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja, za posebna politika pitanja i dekolonizaciju, administrativni i budetski komitet, te pravni komitet.

2.Vijee sigurnosti je neka vrsta izvrnog organa UN.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUz 5 stalnih lanova, Generalna skuptina bira jo 10 nestalnih lanova na mandat od 2 godine. Svake godine bira se polovina od toga broja,dakle Vijee sigurnosti ima ukupno 15 lanova. Glavna nadlenost i odgovornost Vijea je odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. U obavljanju svoje nadlenosti ono moe, osim preporuka, donositi i obavezujue odluke za sve drave lanice. Osim toga, Vijee preporuuje Generalnoj skuptini prijem, suspenziju i iskljuenje drava iz lanstva UN, te imenovanje glavnog tajnika. S Generalnom skuptinom uestvuje u paralelnom postupku izbora sudija Meunarodnog suda u Hagu. Odluke i preporuke o svim pitanjima, osim pitanja postupka donose se veinom od najmanje 9 glasova, pod uslovom da ni jedan stalni lan ne glasa protiv, tj.da ne uloi veto. 3.Ekonomsko i socijalno vijee obavlja znatan dio poslova UN u irokom krugu ekonomskih i socijalnih pitanja. Najcjenjenija njegova djelatnost je unapreenje potivanja i odravanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve. Ono koordinira djelatnosti svih specijaliziranih ustanova UN, ali ne donosi odluke, ve ih samo preporuuje na usvajanje Generalnoj skuptini. Dakle, ovo vijee djeluje kao neka vrsta pomonog organa Generalne skuptine. Eknomsko i socijalno vijee sastoji se od 54 lana koje bira Generalna skuptina na mandat od 3 godine. Pri izboru se osigurava zastupljenost svih dijelova svijeta. Odluke se donose prostom veinom glasova prisutnih lanova. Zasijedanja se odravaju 2 puta godinje, u proljee i jesen, u enevi. U vrenju svojih nadlenosti, Ekonomsko i socijalno vijee osniva stalne odbore, tzv.funkcionalne komisije i regionalne komisije. 4.Starateljsko vijee je osnovano radi provoenja meunarodnog sistema starateljstva iz poglavlja XII Povelje UN. Nakon to je posljednje starateljsko podruje Palau na Pacifiku steklo nezavisnost 01.10.1994.godine, Starateljsko vijee je suspendiralo svoje djelatnosti. 5.Meunarodni sud u Hagu je glavni sudski organ UN I ima stalno sjedite u Palai mira u Haagu(Nizozemska). Nasljednik je Stalnog suda meunarodne pravde, koji je osnovala Liga naroda 1920.godine. Meunarodni sud u Hagu osnovan je Poveljom UN, a Statut suda je sastavni dio Povelje. Praksa oba ta suda uzima se kao jedinstvena. 6.Sekretarijat se sastoji od glavnog tajnika i pomonog osoblja. Glavnog tajnika imenuje Generalna skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti. On je najvii administrativni dunosnik UN, ali obavlja i znaajne politike funkcije. On moe upozoriti Vijee sigurnosti na svaki predmet koji bi po njegovom miljenju mogao dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Dravljani i stranci*1.Pojam dravljanstva. Dravljanstvo je pravna veza koja neku osobu vezuje za neku dravu. Svaka drava u naelu ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno dravljanstvo. 2.Dravljanstvo steeno roenjem. Veina ljudi stie dravljanstvo roenjem i ne mijenja ga do smrti. Dravljanstvo se roenjem stie: -na osnovu porijekla nekog od roditelja (ius sanguinis) ili -injenicom roenja na teritoriji neke drave (ius soli). 3.Dravljanstvo udate ene. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.godine predvia da e drave stranke te Konvencije enama priznati jednaka prava kao i mukarcima u pogledu sticanja, promjene ili ouvanja dravljanstva supruga. Drava stranka garantuje da niti brak sa strancem, niti promjena dravljanstva od strane supruga dok brak traje, ne mijenja automatski i dravljanstvo supruge, niti je ostavlja bez dravljanstva. 4.Priroenje(naturalizacija) i otpust iz dravljanstva(ekspatrijacija). Naturalizacija je postupak u kome drava po svojoj diskreciji dodjeljuje dravljanstvo nekoj osobi na njenu molbu. Otpust iz vlastitog dravljanstva moe se podvrgnuti nekim uvjetima,poput prethodnoh odsluenja vojne obaveze ili izmirenja dunikih obaveza i sl. 5.Osobe bez dravljanstva i osobe sa vie dravljanstava (apatridi i polipatridi). Poloaj osoba bez dravljanstva(apatrida)vee je zlo od poloaja onih koji imaju dva ili vie dravljanstava. Bez dravljanstva mogu ostati mnoge osobe koje naputaju svoju domovinu iz politikih razloga. Osim toga, mogue je da pripadnici neke etnike skupine ne ele primiti dravljanstvo na koje jedino imaju pravo, a drava u kojoj borave odbija im dati svoje dravljanstvo. to se tie polipatrida, Konvencija o sukobu zakona o dravljanstvima iz 1930.godine predvia neka pravila u pogledu poloaja osoba sa vie dravljanstava, a koja se danas mogu smatrati pravilima opeg obiajnog meunarodnog prava: svaka od drava iji je dravljanin ta osoba, moe je smatrati samo svojim dravljaninom; drava ne moe toj osobi pruati diplomatsku zatitu u dravi iji je takoer dravljanin; u treoj dravi ta osoba e se tretirati kao da ima samo jedno dravljanstvo, i to po pravilu dravljanstvo one drave u kojoj obino ili uglavnom boravi, ili sa kojom je najdue vezana, uzimajui u obzir okolnosti sluaja; ako drave putem sporazuma ne urede drugaije, osoba sa 2 dravljanstva duna je sluiti vojsku i plaati poreze u obe drave.

-

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6.Pravni poloaj stranaca. Pristup stranaca u neku dravu. Drava moe strancima zabraniti pristup na svoju teritoriju, ili ga ograniiti uvjetima koje sama propie (npr. u zakonima o useljavanju). Mnoge drave dozvoljavaju dolazak turista ili studenata na krai rok (najee do 3 mjeseca), bez formalnosti i bez ulazne vize. Ali su propisi o uvjetima useljenja u novije vrijeme i o dolasku na privremeni rad podloni brojnim ogranienjima. Stranac koji namjerava putovati u drugu dravu mora biti snadbjeven putovnicom izdanom od nadlenog organa svoje drave,i ako je potrebno ulaznom vizom koju mu izdaje konzulat drave u koju putuje. Putem sporazuma,drave mogu meusobno ukidati vize za neke vrste putovanja,pa i dopustiti putovanja samo temeljem line karte. 7.Izgon stranaca. Svaka drava ima pravo da uskrati dalji boravak stranca kojeg smatra nepoeljnim na svojoj teritoriji. Drava protjeranog stranca ima pravo traiti razloge zbog kojih je ta mjera preduzeta. U sluaju objavljenog rata, svaka zaraena strana ima pravo sa svog podruja protjerati sve graane druge zaraene strane. Izgon se ne bi smio vriti uz povredu dostojanstva protjerane osobe i sa nepotrebnom brutalnou. Osobi treba dati razuman rok za naputanje drave i da sama izabere dravu u koju e otii. Stranac kojem se uskrati ulazak u neku dravu vraa se u zemlju svog posljednjeg boravita. Ako ga ta drava ne eli primiti,on se vraa u svoju domovinu. 8.Prava stranaca. Meunarodno pravo ne dozvoljava ni jednoj dravi da strancima uskrati prava sklapanja graanskih ugovora, sticanja linog vlasnitva, sklapanja braka i uivanja porodinih prava. Strancima se obino uskrauju politika prava, ukljuujui tu birako pravo i obavljanje javnih funkcija. 9.Eksproprijacija imovine stranca. Privatna imovina stranih fizikih i pravnih osoba moe se eksproprirati samo uz ispunjenje slijedeih uvjeta: 1.eksproprijacija je doputena samo u javnom interesu; 2.ne smije biti diskriminacije glede imovine koja je predmet eksproprijacije,kao ni njezinih vlasnika;drugim rijeima predmet eksproprijacije mora biti odreena vrsta imovine, bez obzira da li je njen vlasnik domai graanin ili stranac; 3.za ekspropriranu imovinu mora se platiti naknada. Drava koja bi danas jednostrano izvrila eksproprijaciju strane imovine(bez sporazuma s njezinim vlasnicima ili s njihovom dravom),iskljuila bi se iz svjetskog trita kapitala. 10.Dunosti stranaca. Stranac koji boravi u odreenoj dravi podvrgnut je pravu te drave, kao i njeni graani. Od stranaca se moe zahtjevati da vre graanske dunosti radi zatite zajednice u kojoj ive. Osim ako drugaije nije propisano ugovorom ili zakonom, stranci se ne smiju uplitati u politiku drave u kojoj borave. Stranci ne mogu traiti izuzee od plaanja poreza i carina osim osoba s diplomatskim poloajem.Stranac sa stalnim boravkom duguje lojalnost dravi u kojoj ivi i moe biti optuen za zloin izdaje. Openito je prihvaeno da se stranci ne smiju prisiliti da slue u oruanim snagama domae drave.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

11.Azil (utoite). Svaka drava naelno ima pravo da primi na svoje podruje kojeg god eli stranca. S druge strane, drava iji je on draljanin, nema pravo fizike kontrole nad njim sve dok se on nalazi na podruju druge drave. Ta drava moe izvriti izreenu presudu tek kada se krivac vrati u domovinu, ili joj bude izruen. teritorijalna suverenost je jaa od personalne! Dakle, svaka drava moe bar privremeno dati azil nekom strancu koji je izgnan ili je pobjegao iz svoje domovine. Ne radi se o meunarodno protupravnom djelu. U pravilu se obinim zloincima ne prua azil! 12.Poloaj izbjeglica i osoba bez dravljanstva. Izbjeglica je svaka osoba koja se zbog utemeljenog straha od progona zbog svoje rase, vjerske ili nacionalne pripadnosti ili pripadnosti nekoj drutvenoj skupini ili zbog politikog miljenja, nae izvan zemlje ije dravljanstvo ima i koja ne eli ili zbog tog straha nee traiti zatitu te drave. Osoba bez dravljanstva (apatrid) je osoba koju primjenom svojih zakona ni jedna drava ne smatra svojim dravljaninom. Pravo na zatitu nemaju osobe koje su poinile zloine protiv mira,ratne zloine ili zloine protiv ovjenosti. Drava boravka duna im je osigurati tretman koji je barem jednak tretmanu svojih graana u pogledu slobode vjeroispovjesti,vjerskog obrazovanja njihove djece,osnovnog obrazovanja,javne pomoi,poreznih tereta. Drava boravka duna je osigurati izbjeglicana I apatridima makar jednak tretman s ostalim strancima u pogledu stjecanja pokretne I nepokretne imovine,sklapanja ugovora o iznajmljivanju I o vlasnitvu,prava bavljenja poljoprivredom,trgovinom idr. Izbjeglice i apatridi se ne smiju izloiti progonu zbog svoje rase, vjeroispovijesti ili politikog miljenja. 13.Pojam ekstradicije. Pod institutom ekstradicije podrazumijeva se formalno izruenje neke osobe od jedne drave drugoj koja ga je zatraila, a radi suenja i kanjavanja. Ekstradicija bjegunca nikada nije postala obavezom drava po opem meunarodnom pravu. Smatra se opeprihvaenim da drava kojoj je odobren zahtjev za ekstradiciju ne smije, osim uz odobrenje drave koja je osobu izruila, suditi joj za druge zloine osim onih zbog kojih je izruena. To naelo specijalnosti predvia se ugovorima o ekstradiciji, ali se potuje ak i ako nije izriito propisano. 14.Osobe podlone ekstradiciji i zloini koji podlijeu izruenju. Ujednaena je praksa da drava kojoj je zahtjev za ekstradiciju upuen izruuje dravi koja ekstradiciju trai graane te drave ili graane treih drava. Kao uvjet ekstradicije mnogi ugovori predviaju da djelo za koje je bjegunac optuen mora biti krivino djelo prema zakonima obe drave. Ekstradicija se ne odobrava nakon to je bjeguncu u dravi u kojoj se nalazi ve izreena konana presuda za to djelo. Naime,goto svi ugovori o ekstradiciji predviaju naelo non bis in idem,po kojem se ni jednoj osobi ne moe suditi vie puta za isto djelo.

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Meunarodna zatita ovjeka1.Uvod Danas je svaka drava u postupanju sa svim osobama koje borave na njenoj teritoriji vezana mnogim pravilima opeg obiajnog meunarodnog prava, od kojih veina ima karakter ius cogens. 2.Zatita ljudskih prava prema opem obiajnom meunarodnom pravu. Povelja UN iz 1945.ne predvia odreene obaveze za njezine drave lanice o zatiti ljudskih prava. Ali ona tu zatitu formulira meu ciljevima te svjetske organizacije. Tek koncem 1994. ustanovljen je Ured Visokog komesara(povjerenika) za ljudska prava koji djeluje uz podrku Centra UN za ljudska prava u enevi. Opa skuptina UN usvojila je 10.12.1948.godine Opu deklaraciju o ljudskim pravima u kojoj su definirana graanska, politika, kao i neka ekonomska, socijalna i kulturna prava. Radi se o katalogu neotuivih prava svakog pojedinca,i to: 1.pravo na ivot,slobodu i sigurnost; 2.priznanje svakoga kao osobe pred zakonom; 3.jednakost svih pred zakonom; 4.posebna jemstva u kaznenom postupku poput potenog i javnog suenja,pretpostavke nevinosti i zabrane kanjavanja primjenom ex post facto zakona; 5.sloboda kretanja u dravi,njezino naputanje i vraanje u nju; 6.utoite(azil); 7.dravljanstvo; 8.pravo na vlasnitvo; 9.sloboda misli,savjesti,vjeroispovjesti,mirnog okupljanja i udruivanja; 10.socijalno osiguranje; 11.rad uz pravine i povoljne uvjete; 12.prikladan ivotni standard i obrazovanje 13.sloboda vjeroispovjesti. Nakon Ope deklaracije, 1966.godine usvojeni su: -Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i -Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima. Danas se smatra da je obaveza potivanja ljudskih prava obaveza erga omnes. 1.U prvu skupinu spadaju neka temeljna prava svakog ovjeka na ivot, tjelesni integritet, slobodu i dostojanstvo, ije je krenje itava meunarodna zajednica drava priznala meunarodnim zloinom. 2.Na drugom mjestu je sloboda od diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi koju zabranjuju odgovarajui meunarodni instrumenti. 3.U treu skupinu meu pravilima ius cogens spadaju ona graanska i politika prava koja se, prema konvencijama na snazi, ni pod kojim okolnostima ne smiju derogirati.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNi pod kakvim okolnostima ne mogu se privremeno derogirati slijedea prava: 1. pravo na ivot, uz izuzetak izricanja smrtne kazne za najtee zloine u sudskom postupku; 2. zabrana muenja ili neovjenog postupanja; 3. zabrana ropstva i ropstvu slinih oblika; 4. zabrana hapenja samo zbog neizvrenja ugovorne obaveze; 5. zabrana kanjavanja za djela koja u vrijeme injenja nisu bila krivina djela po unutranjem niti meunarodnom pravu; 6. pravo na pravni subjektivitet; 7. sloboda misli, savjesti i vjere. 4. Bekoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969. valja uvrstiti jo neka. Tu prema Meunarodnom paktu o graanskim i politikim slobodama iz 1966.spadaju: -pravo svakog na slobodu i osobnu sigurnost i slobodu od samovoljnog uhienja ili dranja u pritvoru; -pravo osoba lienih slobode I na izdravanje kazne na ovjeno postupanje; -jednakost svih pred sudovima; -pravo na poteno I javno suenje I pretpostavka nevinosti. 5.U sljedeoj skupini su neka imperativna pravila o slobodama i pravima pojedinaca,koja meutim ne odgovaraju sasvim odreenju jus cogens prema Bekoj konvenciji iz 1969. Te slobode i prava podlona su izvjesnim ogranienjima koja moe propisati dravna vlast. Spomenut emo sljedea prava i slobode: sloboda kretanja, sloboda izraavanja miljenja, sloboda sindikalnog udruivanja, sloboda od mijeanja u privatni ivot, sloboda stupanja u brak, posebna prava djece, pravo uea u voenju javnih poslova, pravo na pristup javnim slubama pod jednakim opim uvjetima, te aktivno i pasivno birako pravo. 6.U slijedeu grupu spadaju veina ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. 7. ljudska prava tree generacije:pravo na mir; pravo na ekonomski razvoj; pravo na zdrav okoli i sl. 3.Obaveze drava iz meunarodnih konvencija o ljudskim pravima. Kada se radi o ugovornim obavezama glede potivanja i zatite prava i sloboda ovjeka,vano je za svaku dravu pojedinano utvrditi sve konvencije kojih je ona stranka,s moguim rezerva koje je uloila. Tim konvencijama svaka drava stranka preuzela je i mnogobrojne ugovorne obaveze. Neke od univerzalnih konvencija sklopljenih u krilu UN predviaju obveznu nadlenost Meunarodnog suda u Haagu u sluaju sporova o njihovom tumaenju i primjeni. Drava stranka koja bi tuila drugu dravu stranku za krenje neke od tih konvencija ne mora dokazati da je ona sama,ili da su njeni graani pretrpjeli tetu od tog krenja. Drave se naprosto uzdravaju od takvih tubi,ako nemaju vlastitog interesa. Ali su mnogo znaajnije mogunosti koje stoje na raspolaganju pojedincima da postave zahtjeve pred unutranjim sudskim i drugim organima ili pred meunarodnim tijelima ukoliko smatraju da su im ta prava iz neke od tih konvencija povrijeena. Pravo takve tube nije ogranieno na dravljane svake od drava stranaka. Osim graana,svaki stranac i osoba bez dravljanstva ima pravo na takvu tubu ako smatra da je slubeni organ drave stranke povrijedio neko njegovo pravo koje takva konvencija jami.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Meunarodna zatita manjina1.Historijski razvoj Mirovni ugovori iz 1947. s Italijom, Finskom, Maarskom, Rumunijom i Bugarskom sadre odredbu koja garantira jedino slobodu od diskriminacije. Svaka od pobijeenih drava se obvezala da svim osobama pod svojom jurisdikcijom bez razlikovanja rase, spola, jezika ili vjere, osigura uivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukljuujui slobodu izraavanja miljenja, slobodu tampe i objavljivanja, slobodu vjerskih obreda, slobodu politikog uvjerenja i javnih skupova. Dravni ugovor s Austrijom iz 1955. predvia posebnu manjinsku zatitu slovenske i hrvatske manjine u Korukoj, Gradiu i u tajerskoj (pravo na osnovno obrazovanje na maternjem jeziku israzmjeran broj srednjih kola) Sva se ta prava nisu nikada u cjelosti ostvarila. Zanimanje za manjinsku zatitu u Evropi je poraslo tek u vrijeme raspada socijalistikog sistema, kojim je dolo do nastanka niza drava u kojima su stvorene manjine. Najopirniji instrument koji definie sadraj manjinskih prava kao dio univerzalno priznatih ljudskih prava jeste Dokument sa sastanka u Kopenhagenu o ljudskoj dimenziji KESS-a3 iz 1990. KESS se nastavio baviti pitanjem zatite etnikih skupina, i u 1994. je u Evropi ustanovljena dunost Visokog komesara na nacionalne manjine. Za opi obiajni process od veeg je znaaja Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama iz 1993. (usvojila Opa skuptina UN) 2.Pravila opeg i regionalnog meunarodnog prava o manjinskoj zatiti. Manjina je skupina brojno manja od ostatka graanstva neke drave, u nedominantnom poloaju; graani te drave koji imaju etnike, vjerske ili jezike karakteristike razliite od ostatka graanstva i koji makar implicitno iskazuju osjeaj (uzajamne) solidarnosti usmjeren ka ouvanju svoje kulture, tradicije, vjere ili jezika. Jedina ugovorna odredba koja propisuje obavezu svih drava na zatitu manjina je l.27. Pakta o graanskim i politikim pravima iz 1966.koji glasi: U dravama gdje postoje etnike, vjerske ili jezike manjine ne smije se osobama koje pripadaju takvim manjinama uskratiti pravo da, zajedno s ostalim lanovima svoje skupine, imaju svoj vlastiti kulturni ivot, da ispovijedaju i obnaaju vlastitu vjeru ili da se slue vlastitim jezikom. to se tie regionalnih dokumenata, Vijee Evrope je usvojilo 2 dokumenta o manjinama: a. Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992.)KESS - Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji sigurnost i saradnju3

od 1995. se zove OESS Organizacija za evropsku

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMb. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1995.)

3.Mogu dalji razvoj pravila o manjinskoj zatiti Postoji 5 temeljnih prava koja trebaju uivati sve skupine i svi njihovi pripadnici na teritoriji svake drave svijeta. Neka od tih pravila ve su se afirmirala kao propisi opeg meunarodnog prava: 1. Pravo na opstanak; 2. Pravo svih skupina i njihovih pripadnika na jednakost (sloboda od diskriminacije); 3. Pravo na odgovarajuu zastupljenost u politikom odluivanju. U etniki izmijeanim podrujima naelo jedan ovjek jedan glas je pravilo koje nije dovoljno za sve svrhe. 4. Pravo na slobodnu upotrebu jezika u privatne i javne svrhe; 5. Pravo na vlastite institucije, da bi se odrale posebnosti pojedinih skupina (obrazovne i kulturne ustanove, uee u javnim RTV programima i sl).

Krivina odgovornost pojedinca*1.Uvod.Glede odgovornosti drava,u znanosti i praxi je prihvaena razdioba na njihovu odgovornost za obine meunarodne delikte i za meunarodne zloine. Moe se smatrati sigurnim da za poinjenje meunarodnih zloina koje je takvim priznala itava meunarodna zajednica drava,uz dravu,odgovornost snose i one fizike osobe koje su njihovi poinitelji. Drave mogu putem ugovora predviati odgovornost pojedinca za neke meunarodne delikte koji e se moda u budunosti transformirati u meunarodne zloine u tom smislu. To su ini se danas:meunarodni terorizam i nezakoniti promet opojnih droga. Manji broj meunarodnih zloina pojedinac poinjava gotovo redovito u vlastitom interesu ili iz vlastitih pobuda a ne kao agent neke drave. To su npr.zloini piratstva i ropstva,nezakonit promet opojnih droga. Neke druge zloine pojedinac ili skupina pojedinaca mogu poiniti bilo u vlastitom svojstvu ili kao agenti svoje drave. To su npr.zloini genocida,zloini protiv osoblja UN ili zloini protiv ovjenosti. Ima meunarodnih zloina koje pojedinac moe izvriti jedino kao agent svoje drave. U tim sluajevima uz njegovu uvijek je angairana i kaznena odgovornost drave u ije ime djeluje. To su npr.zloin agresije ili teka krenja enevskih konvencija iz 1949. Drugi zloini vezani su za postojanje oruanog sukoba koji moe imati meunarodno ili nemeunarodno svojstvo(zloini protiv ovjenosti,krenja zakona i obiaja rata). Odgovarajue meunarodne konvencije redovno propisuju jurisdikciju i dunost nacionalnih sudova drava stranaka da kanjavaju zloine i druge meunarodne delikte koje one zabranjuju.

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNakon nekog vremena po okonanju II.svj.rata nametnulo se pitanje zastarjevanja meunarodnih zloina. Ta dilema okonana je usvajanjem u Opoj skuptini UN 1968.Konvencije o nezastarivosti ratnih zloina I zloina protiv ovjenosti.

2.Jurisdikcija domaih sudova u pogledu kanjavanja meunarodnih zloina i drugih delikata. Da bi se neki domai sud proglasio nadlenim za suenje osobama okrivljenim za meunarodne zloine,nije dovoljno da je odnosna drava postala strankom konvencije koja taj zloin zabranjuje. Sudovi e strogo tumaiti ope naelo prava koje je izriito potvreno I u konvencijama o ljudskim pravima,po kojem se niko ne smije osuditi za ine ili propuste koji nisu kaznena djela u trenutku poinjenja(naelo nullum crimen sine legem,et nulla poena sine legem). 3.Meunarodna kaznena sudska tijela. Stalni Meunarodni kazneni sud. Na diplomatskoj konferenciji u Rimu 17.07.1998.godine potpisan je Rimski statut Meunarodnog krivinog suda sa sjeditem u Hagu. Za taj Statut je glasala 121 drava. Sud e biti nadlean za kanjavanje pojedinaca zbog zloina protiv ovjenosti, ratnih zloina, genocida i agresije. Postupak e pred Sudom moi pokretati drave, samostalni tuilac i Vijee sigurnosti UN. Sud e imati ovlast izdavanja naloga za uhienje I privoenje okrivljenih osoba. Najvea kazna koju e Sud moi da izrekne je doivotni zatvor. Na poetku svoje djelatnosti Sud e se sastojati od 18 sudija izabranih na rok od 9 godina. Radni jezici Suda bie engleski i franc