- 2 -

Monitor je obično postavljen na radnu plohu te je potrebno omogućiti podešavanje položaja kako bi se ostvario poželjan kut gledanja.

- 3 -

Monitor može biti postavljen i znatno niže od pravca horizontalnog pogleda operatera (ugrađen u radni stol)

- 4 -

Radni stol, odnosno radna površina mora:biti dovoljno velikaimati slabo reflektirajuću površinu (ne smiju blještati)omogućiti primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, miša,

pisaćeg pribora i ostale opreme

Osnovne karakteristike

Dovoljno velike radne površine su dimenzija 1600 mm x 800 mm (širina x dubina).

biti izrađena od materijala koji na dodir nije hladan

omogućiti dovoljno prostora za rukovanje mišem

Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.

biti stabilna i, ako je to moguće, podesiva po visini.

- 5 -

Na stol dubine 800 mm može se bez problema postaviti zaslon maksimalne dubine od 450 mm (s kablovima).

- 6 -

Radna površina

Širina mm Dubina mm

1200, 1600 800, 900, 1000

Visina radne površine (mm)

regulacija visine za nepomično za

sjedeće stojeće sjedeće i stojeće sjedeće stojeće

680-760 950-1180 680-1180 720 1030-1060

- 7 -

Kod različitih kombinacija radnih površina treba u prostoru između potpornih elemenata (noga stola) osigurati mjesto za koljena u duljini od 450 mm, mjereno od prednjeg ruba stola.

Prostor za noge

- 8 -

Moguće su razne kombinacije četvrtastih i drugih oblika radnih površina.

Ukupna radna površine ne smije biti manja od 1,28 m2, a njena dubina ne smije biti manja od 800 mm.

Oblici radnih površina

- 9 -

300

mm

100-150 mm

Radni dohvat proteže se u centralnom vidokrugu do dubine stola od 300 mm .

Podloge za ručne zglobove ispred uređaja za unos podataka (tipkovnica, miš) trebaju biti 100 do 150 mm udaljene od prednjeg ruba stola.

Organizacija radne površine

- 10 -

- 11 -

- 12 -

Radni stolac mora:

imati podesiva visinu

imati naslon podesiv po nagibu i visini,koji mora biti oslonac za cijela leđa

Osnovne karakteristike

biti stabilan

omogućiti korisniku udoban položaj i neometano pomicanje

- 13 -

izvedbi držača za ruke

Ergonomski oblikovane su uredske stolice kod kojih se vodilo računa i o slijedećim zahtjevima:

mogućnosti reguliranja udaljenosti naslona za leđa od osi stolice

mogućnosti podešavanja površine za sjedenje i naslona stolice jednog prema drugome

- 14 -

Dinamično sjedenje podrazumijeva konstantno nagnut naslon, koji treba i kod sjedenja u nagnutom položaju prema naprijed osigurati čvrsto podupiranje u predjelu križa.

Položaj pri dinamičnom sjedenju:

Dinamično sjedenje

PREDNJI STRAŽNJISREDNJI

- 15 -

- 16 -

Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi.

Oslonac za noge mora:

biti dovoljno visok i stabilan

omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu

imati površinu koja nije skliska

Treba ga upotrebljavati, ako se bez njega ne može postići ergonomski povoljan radni položaj.

Osnovne karakteristike

- 17 -

Zapešća se ne smiju naslanjati i pritiskati na stol.

Mogu se koristiti i podlošci za zapešća da bi se olakšao neutralan položaj.

Po prestanku tipkanja odmoriti šake u krilu ili ih pustiti uz tijelo. Miš postaviti što bliže tipkovnici i na jednakoj visini, kako se (ljudsko) tijelo ne bi krivilo kod njihova istovremenog korištenja

Miš treba postaviti blizu tipkovnice. Dobro je koristiti podložak za zapešće.

- 18 -

Stalak za dokumente mora biti stabilan i podesiv te postavljen tako da smanji što je moguće više neudobno pomicanje vrata, glave i očiju.

Jako zamarajući položaj glave može se spriječiti tako da stalak za dokumente postavimo u nagnut položaj s kutom između 15° i 75°.

Izvedba i oblik radnih obrazaca trebaju osigurati dobru čitkost.

Osnovne karakteristike

- 19 -

- 20 -

Ako su najviša odlagališta na visini većoj od 180 cm, korisnicima treba staviti na raspolaganje ljestve i redovito ih koristiti.

Sastavni dijelovi (npr. ladice) moraju biti tako izvedeni i osigurani da se kod nekontroliranih rukovanja ne mogu izvući ili ispasti.

Moraju biti tako postavljeni da mogu težinu odloženih stvari sigurno podnijeti.

Osnovne karakteristike

- 21 -

Električne instalacije u uredskom namještaju

Na električnoj instalaciji u uredskom namještaju moraju biti provedene mjere zaštite od indirektnog i direktnog dodira dijelova pod naponom.

Vodovi u namještaju moraju biti tako provedeni da nisu nigdje pritisnuti, da ne idu preko oštrih bridova ili preko pokretnih dijelova namještaja, gdje bi mogli biti oštećeni.

Kabel za priključka na mrežu kao i unutarnji vodovi moraju biti fleksibilni i trožilni (sa zaštitnim vodičem).

- 22 -

- 23 -

Moraju biti tako izrađeni da su prilikom upotrebe bezopasni za zdravlje i život korisnika.

Potencijalni rizici:mehanička opasnost

opasnost od djelovanja električne struje

opasni materijali

zračenje

buka

Osnovne karakteristike

Ergonomski oblikovani i za upotrebu intuitivni uređaji pridonoseproduktivnosti i zadovoljstvu korisnika.

- 24 -

Osvjetljenje radnog mjesta mora biti odgovarajuće, tako da omogućuje radniku brzo i točno opažanje te sigurno obavljanje svih zadaća uz što manji zamor očiju.

Osim što se odgovarajućom zaštitom štiti vid zaposlenika, direktno se sprječavaju i drugi oblici povreda na radu, koji bi mogli nastati zbog loše vidljivosti.

- 25 -

Osvjetljenje je količina svjetla koja pada na određenu površinu, a mjeri se luksmetrom (u luxima).

Osvijetljenost pada sa kvadratom udaljenosti.

Sjajnost (luminacija) jest količina svjetla koja dolazi sa promatrane površine. Mjeri se mjeračem sjajnosti, u kandelima po kvadratnom metru (cd/m2). Sjajnost ne opada s udaljenošću nego je uvijek konstantna.

Pažljivim uređenjem radnog mjesta na kojemu se koristi zaslon, odgovarajućimosvjetljavanjem se sprječava pojavazasljepljivanja, reflektiranja te zrcaljenja na ekranu i drugim sredstvima za rad.

- 26 -

Loše osvjetljenje izaziva preopterećenje oka, koje može prouzročiti glavobolje, suze te peckanje i treperenje pred očima.

Dovoljna jačina osvjetljenja na radnom mjestu s zaslonom je najmanje 300 luxa.

Složenija situacija je u tvrtkama koje rade u smjenama jer dobro ergonomski namješten ured za jednog zaposlenika, može biti totalno neergonomski za njegovog kolegu koji dolazi na rad u drugoj smjeni. Isto tako, jednom šezdesetogodišnjaku treba deset puta više svjetla nego dvadeset godišnjem radniku.

Problem u većini današnjih ureda je da su oni konstruirani kada su djelatnici većinom radili gledajući u papire na stolu dok je danas većina poslova dvojaka, jednim dijelom se radi još uvijek s papirima (unos podataka) dok se veći dio posla ipak odvija tako da je radnik veliki dio radnog vremena gleda u ekran. Dakle, uredi koji su konstruirani da bi omogućili povoljan rad s papirima, nisu ergonomski prihvatljivi za rad s osobnim računalima.

- 27 -

- 28 -

Visoki nivo rasvijetljenosti uzrokovan dnevnim svjetlom se može ograničiti upotrebom zavjesa, žaluzina ili trakastih zavjesa na prozorima.

Upotrijebljeni zaštitni materijali za zavjese moraju propuštati svjetlost.

Zasljepljivanja se moraju ograničiti, bilo da nastaju od umjetnogosvjetljenja ili dnevnog svjetla (direktna) ili kroz zrcaljenja jako svijetlih ili sjajnih površina (reflektirajuća).

Postavljanje ekrana ispred prozora ili ispred jako svijetlih površina može izazvati direktno zasljepljivanje radnika.

- 29 -

Reflektiranja na ekranu izazvana zbog položaja prozora, lampi ili ostalih sjajnih površina mogu uzrokovati smanjenje kontrasta na ekranu.

Položaj sjedenja radnika mora biti paralelan s redovima stropnih rasvjetnih armatura.

- 30 -

Problem Rješenje problema

Pogled u prozor Prejako unutranje svjetlo

- 31 -

Buka predstavlja svaki zvuk čija izmjerena razina na određenom mjestu u radnoj prostoriji prelazi dopuštenu razinu propisanu pravilnikom.

Najčešći izvor buke na radnim mjestima s računalima su iglični pisači, tipkovnice, zvučni signali ugrađeni u programske sustave, ventilatori, uređaji za klimatizaciju i sl.

Prosječno računalo emitira buku razine 35 do 50 dB. Dvije vrste mehaničkih naprava proizvode najveći dio buke

kod računala. To su diskovi i ventilatori. Buka kod njih nastaje zbog vibracija.

Preostali dio buke proizvode CD, DVD i disketne jedinice. Težnja za smanjenjem buke je u protuteži s tendencijom da

se toplina koju proizvode komponente izbaci iz računala.

- 32 -

- 33 -

Nepovoljno djelovanje buke očituje se kroz jakost, frekvenciju, trajanje i složenost zvuka.

Osim što može dovesti do nagluhosti i gluhoće, nepovoljno djelovanje buke može uzrokovati smanjenu produktivnost radnika (smanjena koncentracija, umor, razdražljivost). Također, dovodi do stresa i negativnog utjecaja na zdravlje.

Buka inducira osjećaj bespomoćnosti nalik onom kod depresivnih osoba.

Osobe dugotrajno izložene buci imaju veću frekvenciju svakodnevnih pogrešaka, poremećaje pamćenja i pažnje, smanjenu sposobnost procjenjivanja i integriranja informacija.

Buka može dovesti i do nerealnih procjena. Osim što utječe na komunikaciju, buka povećava agresiju i

dovodi do društvene izolacije. Zanimljivo je napomenuti da ne postoji adaptacija na buku.

- 34 -

Općenito se posljedice buke mogu podijeliti na auditorne i neauditorne

Audiotorne posljedice su oštećenje sluha, a neaditorne su psihološki problemi i poremećaji spavanja.

Buka računalne opreme prvenstveno izaziva neauditorne posljedice. To znači da se kod ovog tipa buke reakcija ne odnosi na svjesno poimanje buke kao uzročnika nelagode već znači nesvjesnu reakciju organizma na buku niskog intenziteta.

Pozor, nedavno je dokazano da dugotrajno slušanje muzike pomoću slušalica (mp3 player) može značajno oštetiti sluh.

Razlog je u podcjenjivanju djelovanja akustičnih uređaja malih snaga koji, međutim, zvuk unose u uho skoro direktno na bubnjić.

- 35 -

Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dBA.Čak i zvukovi unutar dozvoljenih granica mogu ometati rad, posebno

koncentraciju , vrijeme donošenja odluka i razumijevanje govora.

kod jednostavnijih uredskih poslova < 70 dB

Razina buke na radnom mjestu:

kod mentalnog rada (posebno s računalima) < 55 dB

- 36 -

prekrivanje izvora buke

Mjere za smanjivanje utjecaja buke

korištenje radnih sredstava koja prave malo buke

prostorno odjeljivanje radnih mjesta od izvora buke

zvučno izoliranje podova, stropova, zidova i zidnih pregrada

upotreba zastora ispred prozora

odgovarajuća izvedba podloga i površina

- 37 -

Mikroklimatske uvjete određuje temperatura i vlažnost zraka te brzina kretanja zraka.

Mikroklimatski uvjeti na radnom mjestu moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20–24 °C).

U radnoj prostoriji klima je ugodna kada su temperatura zraka, vlažnost zraka, kretanje zraka i toplinsko zračenje u prostoriji usklađeni sa potrebama zaposlenika.

- 38 -

Osjećaj ugode je individualan osjećaj i varira od osobe do osobe, ovisi fizičkoj aktivnosti na radnom mjestu, o odjeći, o vremenu zadržavanja u radnoj prostoriji, o dnevnim promjenama temperature i o godišnjim dobima.

Previsoka temperatura može dovesti do neugodnog znojenja čak i pri poslovima koji ne iziskuju posebno povišenu fizičku aktivnost (npr. rad za računalom), a osobito je izražena u ljetnim mjesecima.

Previsoka temperatura prostorije u zimskim mjesecima kada je prostorija umjetno grijana, može dovesti do prevelikog isušivanja zraka i smanjivanja postotka vlage u zraku koja bi trebala iznositi 40-60%.

- 39 -

Vlažnost zraka određena je količinom vodene pare u zraku.

Relativna vlažnost zraka je količina vodene pare u zraku uspoređena sa potrebnom količinom vodene pare da se zrak dovede u zasićenje pri određenoj temperaturi. Što je viša temperatura to je više vlage u zraku.

Vlažnost zraka u zatvorenim prostorijama obično varira između 5 g/m3 i 26 g/m3.

Vlaga u zatvorenim prostorima je često manja od minimalne granice.

Visoka vlažnost može doprinijeti osjećaju umora. Zrak se u zatvorenim prostorijama ovlažuje

ovlaživačima zraka.

- 40 -

Suhi zrak u radnom prostoru može dovesti do suhoće grla i očiju, ali i do pojave elektrostatičkog naboja na predmetima i tijelu, nakon čega može doći do neugodnog pražnjenja u dodiru s uzemljenim predmetima.

Moguće rješenje ovog problema je zagrijavanje prostorije u hladnom periodu na nižu temperaturu i osiguravanje dotoka svježeg zraka, ali pri tome se ne smije načiniti propuh.

Brzina protoka zraka ne bi trebala prelaziti 0.2 m/s.Svakako je potrebno osigurati ulaženje novog,

svježeg zraka u prostoriju, a ne samo kruženje onog starog.

- 41 -

Kada je temperatura u radnom prostoru preniska, dolazi do smanjene sposobnosti koncentracije jer se smanjuje tjelesna temperatura i sve se tjelesne funkcije usporavaju.

Ovo je pogotovo izraženo kod poslova gdje se osoba vrlo malo kreće (kao što su, npr. poslovi programera).

Istraživanja su pokazala da je optimalna temperatura zraka u uredskom radnom okruženju:

• zimi od 18 oC - 24 oC,• ljeti od 20 oC - 26 oC.

- 42 -

Obično uredi s računalnom opremom imaju instalirano grijanje, ventilaciju i/ili klimatizacijske uređaje koji su dizajnirani tako da osiguraju zrak povoljne temperature i vlažnosti.

Difuzore ovih uređaja bi trebalo postavljati tako da njihovi otvori ne pušu direktno u radnika na radnom mjestu.

Zrak koji se nalazi u zgradi i u sustavu ventilacije u određenom trenutku, je mješavina zraka koji se nalazio u zgradi i novog zraka koji se dovodi izvana pri čemu se mora paziti da u radnim prostorima ne bude velika količina ugljičnog dioksida.

- 43 -

Dovodi zraka trebaju biti dalje od zagađivača zraka kao što su prometnice, deponije smeća i parkirališta.

Odvodi zraka trebaju biti smješteni što dalje od zgrade kako se kontaminirani zrak ne bi dovodio natrag u zgradu.

Radno vrijeme ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja mora biti duže od radnog vremena zaposlenika, kako bi se zaposlenicima u svakom trenutku osigurali optimalni uvjeti za rad.

Treba voditi računa o filtrima i ispravnosti navedenih sustava kako se ne bi pojavile bolesti kao legionarska bolest ili sindrom bolesne zgrade.

- 44 -

Računala i računalna oprema mogu biti izvor zagađenja zraka.Računalna oprema može stvarati ozon (fotokopirni uređaji),

izbacivati razne čestice u okolni prostor (matrični i laserski pisači) te dodatno zagrijavati sobu.

Računala, odnosno ekrani, kao i tv prijemnici, čija se kućišta i komponente koje se dodaju na matičnu ploču napravljeni od plastike, emitiraju kemijske spojeve koji se unose u naš organizam te bi ih trebalo držati u sobi koja se dobro provjetrava na prirodan ili umjetan način.

Kvaliteta zraka se može poboljšati biljkama u radnom prostoru poput palme, paprati i bršljana.

Provjetravanje zimi predstavlja veliki gubitak toplinske energije. Problem se može riješiti ugradnjom sustava središnjeg provjetravanja. Taj sustav radi tako da zagušljivi zrak izbaci iz prostorije, a novi zrak koji se dovodi izvana se zagrijava s istrošenim zrakom. Sustav troši malo električne energija pa je puno isplativiji od otvaranja prozora zimi.

- 45 -

Ljeti, u klimatiziranim prostorima, posebno je potrebno paziti da temperatura ureda ne bude preniska, jer tada dolazi do malog toplotnog udara, kada se izađe iz ureda van gdje temperatura može biti osjetno viša.

U toplom razdoblju temperatura prostorije bi smjela biti najviše za 7°C niža od temperature vanjskog zraka.

- 46 -

Istraživanja su pokazala da je omjer negativnih i pozitivnih iona u zraku koji nas okružuje bitan činilac zdrave i za život pogodne klime.

U čistoj prirodi najpovoljnije stanje ionizacije zraka je nakon nevremena, olujnih i grmljavinskih pljuskova kada dolazi do atmosferskih pražnjenja kada je omjer pozitivnih i negativnih iona između 0.6 i 0.9, (negativnih iona je više).

Kod nekih ljudi promjena stanja ionizacije zraka dovodi do smanjenje tjelesne snage i koncentracije, pojave nervoze, bezvoljnosti, lošeg sna, glavobolje, a posebne poteškoće imaju nervni i srčani bolesnici.

Kod labilnih i preosjetljivih osoba povećava se agresivnost i razdražljivost, a povećava se i broj kriminalnih djela, broj prometnih nesreća i slično…

- 47 -

U zatvorenim prostorima, kao što je ured, postoji stalno pomanjkanje negativnih iona, osobito ako se nalazi u jako urbanoj i industrijom onečišćenoj atmosferi, armiranobetonskim građevinama, klimatiziranim prostorijama, automobilima i sličnim objektima. te posebno za vrijeme zimskog grijanja.

Prirodni proizvođači negativnih iona su otvoreni plamen (svijeće), prskanje vode (tuš, vodoskok).

Zato se ugodno osjećamo uz otvoreni plamen kamina ili uz kaljeve peći.

Također se dobro osjećamo uz slapove, tokove rijeka, na bazenima, u kupaonicama, za vrijeme tuširanja i slično.

- 48 -

Za lijepa vremena u prirodi je omjer pozitivnih i negativnih iona 1.2 (pozitivnih je nešto više)

U velikim gradovima je zbog onečišćene atmosfere, omjer negativnih i pozitivnih iona uvijek nepovoljan.

Pri ispitivanjima u Budimpešti, prosjek omjera iona je bio 1.1 do 1.5 uz Dunav, dok je u središtu grada bio između 2 i 5.

Ti se podaci odnose na tipičan zimski dan.

- 49 -

Prašina, bakterije te ostale lebdeće čestice bitno neutraliziraju negativne ione, ali na taj način postaju teže jer se vežu s pozitivno nabijenim i neutralnim česticama te stvaraju grozdove molekula i padaju na tlo ili se lijepe uz predmete i zidove.

Zbog pozitivnih utjecaja negativno ioniziranog zraka, u uredima su se počeli koristiti ionizatori zraka. Ionizirani zrak pridonosi boljem raspoloženju osoblja, a time i boljoj produktivnosti.

Pogotovo je njihova uporaba preporučljiva u uredima koji se nalaze u urbanoj sredini gdje je onečišćenje zraka veliko.

Ova svojstva ionizatora zanimljiva su u bolnicama, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, te u svakodnevnoj primjeni, osobito za vrijeme zimskih epidemija.

- 50 -

Pojam zračenje i pojam polje se često miješaju te se govori o poljima kod nižih frekvencija, a o zračenju kod viših frekvencija.

Elektromagnetsko zračenje može biti ionizirajuće i neionizirajuće. Kada elektromagnetsko zračenje ima malu valnu duljinu reda

veličine stotinjak nanometara govori se o ionizirajućem zračenju, dok se za veće valne duljine govori o neionizirajućim zračenjima

Kod CRT monitora bi eventualno štetno djelovanje mogle izazvati UV zrake, koje se gotovo potpuno apsorbiraju u staklu monitora, dok je štetnost preostalog zračenja beznačajna.

UV zrake se nastaju kada snop elektrona udari u fosforni sloj na unutrašnjoj površini zaslona. Uz njih se proizvodi i nevidljivo infracrveno zračenje koje je, također, zanemarivo.

UV zračenje monitora predstavljaju UVA zrake (velike valne duljine), a mnogo štetnije UVB i UVC se i ne generiraju. Iako je iznos zračenja mali, problematično može biti što to zračenje gledamo direktno

Zračenje mora biti (uz izuzetak vidljivog elektromagnetskog spektra), u skladu s pozitivnim propisima, odnosno tako nisko da je njegovutjecaj na sigurnost i zdravlje korisnika računala zanemariv.

- 51 -

Zanemarivo u radmom okruženju s računalom osim na samoj površini CRT i to samo kao rendgensko zračenje.

- 52 -

Zakon određuje da se kao neionizirajuća zračenja podrazumijevaju elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz.

U međudjelovanju s tvarima ovo zračenje ne stvara ione.

Za radna mjesta s zaslonom s aspekta sigurnosti i utjecaja na zdravlje važna su samo:

statička polja (statički naboj zaslona )

niskofrekventna polja (napajanja električnom energijom)

visokofrekventna polja

- 53 -

Gdje god električna struja protječe kroz vodič uzrokuje pojavu magnetskog polja. Jasno je tako da će i u računalnim uredima postojati magnetska polja.

U slučaju izmjenične električne struje, javljaju se izmjenična magnetska polja. Kod videoterminala ovo polje nastaje u deflekcionim svicima za otklon elektronskih zraka koji su smješteni na vrhu katodne cijevi.

Da bi se postigli željeni horizontalni i vertikalni otkloni katodne zrake oba magnetska polja moraju imati „pilasti“ napon. Magnetska polja na ovim frekvencijama prolaze kroz tijelo operatera, ali je iznos električne struje koji se tako stvara ustvari zanemariv.

Jakost magnetskog polja vrlo blizu monitoru iznosi nekoliko mT, i ono se smanjuje kubično s povećanjem udaljenosti od monitora.

U normalnim okolnostima na radnom mjestu izmjenična magnetska polja uzrokovana električnom mrežom se kreću od 10 nT do 1 mT. Otprilike istom gustoćom magnetskog toka pridonosi i videoterminal, ali su inducirane struje koje nastaju u tijelu operatera jače pri utjecaju videoterminala jer su brzine promjene magnetskog toka su relativno velike.

- 54 -

U radnom prostoru izvori ovog polja su uglavnom električni kabeli koji se nalaze u prostoru ugrađeni u zidove, stropove, razvedeni po podu, te polja koja stvaraju monitori. Jakost tih polja je otprilike 100 V/m.

Velik problem u uredima je to što se na vodu koji je poznat kao „nula“ zbog lošeg uzemljenja javlja određen napon. Ova pojava se, uz dužan oprez može, eliminirati tako da se uređaji uzemlje na vodovodnu instalaciju.

U slučaju da nemamo dobro uzemljenje, povećava se zračenje okolnih vodova, koje može dovesti do štetnih posljedica. Što se tiče samih monitora, jakost polja kojim oni zrače se može dovesti na razinu zračenja normalnih okolnih polja, što se raznim standardima od proizvođača i zahtijeva.

- 55 -

Najbolja zaštita od emisije električkog polja je staklo monitora. Zato je najbolje da operateri sjede ispred monitora.

Elektromagnetsko zračenje je izraženo uglavnom sa stražnje strane jedinice i uz mreže kablove, a ne s prednje strane.

Iako je zračenje malo, važno je da ljudi sjede bliže ekranu svog monitora, nego stražnjim stranama ili bočnim stranama monitora drugih operatera.

Najmanji razmak između dva usporedna monitora ne bi smio biti manji od 30 cm, a udaljenost susjednog operatera od stražnje strane monitora ne manja od 50 cm.

Također kablovi trebaju biti zaštićeni gdje god je to moguće.

- 56 -

0,7 TV u boji

20Mikrovalna pećnica

7Aparat za kavu Mikser

0,7Aparat za kavu

10Električni brijač

30Sušilica za kosu

Jakost magnetskog polja u mTElektrični uređaj

1T = 10000 Gauss

- 57 -

Krut vratUvučena prsa

Utrnuli prsti

Natečenastopala

Bol donjegdijela leđa

Tendinitispodlaktice

Napetost u ramenima

Problemi zglobova!! !

! !! !

!

- 58 -

U svrhu stvaranja sigurne i udobne radne sredine, treba poštivati slijedeće principe prilikom rada na računalu:

NAMJEŠTAJTE SENamjestite položaj tijela i radne opremeNe postoji određeni “ispravan” položajPronađite svoje područje udobnosti, često

obavljajte korekcije namještanja

KREĆITE SE

Mijenjate zadatke kako biste se mogli kretati Nemojte sjediti u jednom položaju cijeli danObavljajte zadatke koji uključuju hodanje

- 59 -

Slušajte svoje tijelo Posvetite pozornost svim napetostima,

neudobnostima ili boli koju osjećate i odmah poduzmite nešto da se toga riješite

OPUSTITE SEBudite svjesni i nastojte smanjiti fizičke

napetosti poput naprezanja mišića i slijeganja ramenima

Uzimajte kratke, ali česte stankeIzgradite pozitivne odnose na poslu i kod kuće

SLUŠAJTE

- 60 -

ZAPAMTITE

Redovito obavljajte vježbe i održavajte dobro stanje organizma (tako ćete pomoći tijelu da svlada napore sjedećeg radnog dana).

Poštujte sva medicinska stanja koja možda imate ili ostale poznate zdravstvene čimbenike te prilagodite radne navike tim stanjima.

Duboko i redovito udišite svježi zrak, jer naporna umna koncentracija vezana uz uporabu računala može prouzročiti smanjenje ili prekid disanja.